﻿1
00:00:05,000 --> 00:00:09,540
Yesu iye di tooltool ke Samaria tiyepe ye ke ru tina ngan a imot,

2
00:00:09,540 --> 00:00:13,060
motong la iyege di sila tiyepe inbe ila pang Galili.

3
00:00:13,060 --> 00:00:15,520
(Ngan muku ngan Yesu ya taunu iwete nen,

4
00:00:15,520 --> 00:00:17,840
be tool atu iyei Maro koonoo nga,

5
00:00:17,840 --> 00:00:23,620
ngan o ke be di tooltool ke malala ki ya taunu tilongo betanga ki inbe tiraua panga tiap.)

6
00:00:23,620 --> 00:00:27,080
Ngan ye kene tani in ipa le la pombe Galili nga,

7
00:00:27,080 --> 00:00:30,340
ngan le di tooltool ke Galili lodi ponana ye a tikauu.

8
00:00:30,340 --> 00:00:31,500
Yesoo,

9
00:00:31,500 --> 00:00:39,120
di ngan tilo Yerusalem ye lal maiyoko kidi Yuda ke sungunu yo tiwete ene ye Paskimoolooningi ke Maro in ngan,

10
00:00:39,120 --> 00:00:42,000
ngan tikamata so tina le imot yo iyei nga,

11
00:00:42,000 --> 00:00:43,640
ngan lapau.

12
00:00:43,640 --> 00:00:50,100
Motong la Yesu ipa mulu a ila pombe ye malala mai Kana yo iken ye tana ke Galili i.

13
00:00:50,100 --> 00:00:54,620
Ngan Kana in malala tani yo muku ngan iportaka ran le iyei wain ye i.

14
00:00:54,620 --> 00:00:59,580
Ye kene tani in tool mai atu yo matan kala urata ke tool kuto mai ki i,

15
00:00:59,580 --> 00:01:03,560
in natunu tamoto yo iyepe Kapenam in matamatenge mai ikauu.

16
00:01:03,560 --> 00:01:09,100
Ngan tool mai tani in ilongo betanga ke Yesu be iyege Yudia a iman pang Galili nga,

17
00:01:09,100 --> 00:01:14,580
le nga ila pang ye la itoru a imangmang ye be yaru tidu pang Kapenam,

18
00:01:14,580 --> 00:01:19,220
a nen ngan du ikamata natunu a ikarata le dook mata mulu.

19
00:01:19,220 --> 00:01:20,000
Yesoo,

20
00:01:20,000 --> 00:01:22,260
mooloo tiap ngo be natunu imata.

21
00:01:22,260 --> 00:01:23,820
Ngan iwete nen,

22
00:01:23,820 --> 00:01:26,080
motong la Yesu iwete panga nen,

23
00:01:26,080 --> 00:01:31,400
“Ang tooltool nga ole kakamata mos matana matana inbe urata maimai yo ayei nga,

24
00:01:31,400 --> 00:01:33,960
ngan la be o katara lomim medana yau nga,

25
00:01:33,960 --> 00:01:34,760
too?”

26
00:01:34,760 --> 00:01:37,320
Ngan tool mai tani in iwete panga nen,

27
00:01:37,320 --> 00:01:38,520
“Tool mai,

28
00:01:38,520 --> 00:01:41,200
kupa tarai a kuman a aru tadu,

29
00:01:41,200 --> 00:01:43,940
mooloo tiap natuk ni ngo be imata.”

30
00:01:43,940 --> 00:01:45,760
Motong la Yesu iyei ne,

31
00:01:45,760 --> 00:01:46,560
“Kudu.

32
00:01:46,560 --> 00:01:48,540
Natum ni ole imata tiap.”

33
00:01:48,540 --> 00:01:52,060
Le nga tool mai tani in itara lono medana ye betanga ke Yesu,

34
00:01:52,060 --> 00:01:53,700
inbe imulu a idu.

35
00:01:53,700 --> 00:01:56,760
Ngan ye kene yo ipa dada go ye in nga,

36
00:01:56,760 --> 00:02:02,100
ngan itauaraia di kapraingi ki yo tikaua bingi ke natunu tani in a tise nga.

37
00:02:02,100 --> 00:02:04,180
Le nga tiwete panga nen,

38
00:02:04,180 --> 00:02:04,720
“Ai,

39
00:02:04,720 --> 00:02:05,760
natum tani,

40
00:02:05,760 --> 00:02:07,880
in tinini dook mata mulu oo.”

41
00:02:07,880 --> 00:02:12,460
Motong la itor di ye ke matana yo tinini dook mata mulu ye i.

42
00:02:12,460 --> 00:02:14,020
Ngan tiwete nen,

43
00:02:14,020 --> 00:02:17,300
“Rono pang rrai ye so ben ke matana atu,

44
00:02:17,300 --> 00:02:20,740
ngan matamatenge ikoo ye a tinini dook mata mulu.”

45
00:02:20,740 --> 00:02:23,880
Motong la kase tani in tamana lon galanga nen,

46
00:02:23,880 --> 00:02:26,380
rono ye so ben ke matana atu,

47
00:02:26,380 --> 00:02:28,260
ngan Yesu iwete panga nen,

48
00:02:28,260 --> 00:02:30,120
“Natum ni ole imata tiap.”

49
00:02:30,120 --> 00:02:34,180
Ngan nen le tool mai tani in iye di tooltool yo tiyepe rumu ki nga,

50
00:02:34,180 --> 00:02:37,200
ngan di le timot titara lodi medana pang Yesu.

51
00:02:37,200 --> 00:02:45,120
Le i mos ru ki yo iyeii ye kene yo ipa ke Yudia a imulu a ila Galili ye i.

