\id 1TI
\h 1 Timoteo
\mt1 Tson Navejndyee Na Scüenon Pablo
\mt2 Na M'aan Timoteo
\c 1
\s Incyaa Pablo ts'on 'naan' jon nnon Timoteo
\p
\v 1-2 Ja Pablo macüji tsonvahin na mancya ts'on njan nnon' 'u'
Timoteo. Condui 'u' jnda ncö ng'e na vantyja tson'
Jesucristo. Ja condui ts'an na i'ua jon ts'ian nnön na
jöncya jñ'oon naya 'naan' jon ndëë nn'an. Nquii Tyo'ts'on na 
conduihin na itsin'man jon ñuaan njanhan, nquii jon i'ua jon 
ts'ianvahin nnön yo Jesucristo na nquii jon conduihin na 
contyja nn'ön na ntsquë na m'aan Tyo'ts'on.
\p Nquii tyëëhë Tyo'ts'on yo nquii Cristo Jesús na conduihin na
itye'ntjon jon jaa, mac'an ndëëhan na juu naya na conduihan
yo juu na nty'ia ro nn'an ngiohan, yo nin'juu na tajñuaan'
ts'onhan, na nan'xuanho'han'.
\s Quen Timoteo xjen nn'an na tyi'yuu'
jñ'oon conan'man
\p
\v 3 Juu jñ'oon na tsjö nnon' xjen na jnt'ui tsjoon Éfeso na
tyjë ndyuaa Macedonia, matsintcüi nnt'ahan'. Xjen'ñeen 
tc'an na quintjo 'u' jo' cha' joo vendye nn'an na conan'man
mañoon nnon jñ'oon na tyi'yuu'han', quen' jñ'oon ndëëhan na 
tant'ahan na nnda'.
\v 4 Quitsu' ndëë nan'ñeen na min
tanc'oon' n'onhan joo jñ'oon na ve' cüentohan', min joo jñ'oon
na tyi'contycüii ntyja 'naan nguee ndochiihi nn'an judíos na
tom'an ndyu na toxen'chen. Ee ya na m'aan' n'onhan jñ'oonmin',
ve' conan'jndyehan jndyuehan yo nn'an, tyi'tejndeihan' nan'ñeen
na nnan'nchu'han nchu vaa na ngom'anhan ntyja 'naan' na vantyja n'onhan.
\p
\v 5 Jo' ts'ian na siquichu jñ'oon 'u' na quitsi'man' jñ'oon ndëë
nn'an tsjoon Éfeso na quinan've'ngiohan nn'an cha'xjen
nquii Tyo'ts'on vi'nchjii jonhan. Quint'ahan na nnda' yo na ntju'
conan'tiuhan yo ntyjehan ndo' na mantyi nan'xuanhan na ya
covicjehan quii' ñuaanhan, ndo' mantyi na xoncüee' n'onhan na
vantyja n'onhan Jesús.
\v 6 Ee m'an cüanntyi nn'an na tyi'conan'jñ'oon'han cha'xjen na
matsjö ndö', ndo' tsojnaan' jo' jndë jnty'ehan na
vantyja n'onhan Tyo'ts'on. Ndo' ng'e jo', ve'
cotsantyjatohan ntyja 'naan' jñ'oon na ve' jn'aanhan' na
itsiquijñ'eenhan'hin.
\v 7 Joo nan'ñeen nt'ue n'onhan na
quitji' nn'an cüenta ntyja 'naanhan na conduihan nn'an na ya
jndyi conan'manhan jñ'oon na tquen Moisés, majo' min nquehan
tyi'covaa' n'onhan jñ'oon na conan'manhan ndëë nn'an, min
ndicüaa' n'onhan nchu vaa conan'quindyi jñ'oon'ñeen na jen
conan'chonhan ntyja 'naanhan'.
\p
\v 8 Mangiö juu jñ'oon na tquen Moisés, njon jndyihan' xe na
aa nninjnt'ue ts'anhan' cha'xjen na sijnda' Tyo'ts'on na
tsixuanhan'.
\v 9 Majo'ntyi icanhan' na cañjoon' nn'ön na chito
sijnda' Tyo'ts'on jñ'oon'ñeen ntyja 'naan nque nn'an na
cont'ahan cha'xjen na chuhan'. Ts'iaan' na sijnda' jonhan' na
quit'uiihan' nn'an na conan'que'to n'onhan tonnon jñ'oon na
iquenhan' xjen ndo' na quit'uiihan'hin na tyi'nin'quita'nguee'hin
jon. Sijnda' jonhan' na quit'uiihan' nn'an na conan'vehan nacjoo'
Tyo'ts'on ndo' yo ntyja 'naan nn'an na tyi'quinan't'maan'han jon,
ndo' mantyi ntyja 'naan nn'an na conan'tjahan nnon jon. Sijnda'
jonhan' na quit'uiihan' joo nn'an na tyi'njon ngiohan juu na
covantyja n'on nn'an Tyo'ts'on, ndo' mantyi ntyja 'naan nn'an na
concohan joo ntyjehan na vantyja n'on jon. Sijnda' jon
jñ'oon'ñeen na quit'uiihan' joo nn'an na conan'cüjehan tyehan,
ndyeehan oo min'cya ro ts'an.
\v 10 Mantyi sijnda' jonhan' na quit'uiihan' nn'an na ve' ndö' ro
m'anhan yo nn'an, ndo' na quit'uiihan' nannon na m'anhan yo
ntyje nnonhan. Sijnda' jonhan' na quit'uiihan' nn'an na
conty'ueehan nn'an ndo' na quit'uiihan' nn'an na ve' quintu
na conan'neinhan cjoo' ncüiichen ts'an, ndo' ntyja 'naan
nn'an na conduehan na ntyjii Tyo'ts'on na mayuu' ncüii
jñ'oon, majo' ngio yahan na ve' quintuhan', ndo' yo min'cya
ro mañoon nnon na vjahan' nacjoo' jñ'oon na taquintyja na
ya tsixuanhan' na conan'man nn'an ntyja 'naan' jon.
\v 11 Nquii Tyo'ts'on na taquintyja na ya conduihin, i'ua jon ts'ian
nnön na nninncya juu jñ'oonva, majuu jñ'oon naya na
tëquintyja na t'man conduihan' na ntyja 'naan'han' na itsin'man
jon ñuaan nn'an.
\s Ncyaa Pablo na ya Tyo'ts'on na ndyia' ro
juu nchjii jon
\p
\v 12 Mancya na ya nquii Jesucristo na conduihin na itye'ntjon
jon jaa na incyaa jon na condëë mats'a ts'ianva. Ncya ya jon na
tji' jon cüenta na tsixuan ja ts'an na itsiquindë, jo' na
sijnda' jon na matye'ntjön nnon jon.
\v 13 Its'aa jon na nnda' min na toxen'chen totsinën jñ'oon
tsan' cjoo' jon, ndo' tonty'ëhin ndo' totsitëë' ts'önhin
na tots'a v'i nn'an na vantyja n'on jon. Majo' min nan'min'
tots'a, tom'aan jon na nty'ia rö ntyjii jon ng'e ve'
tots'atöhan' ee juu xjen'ñeen ta'nan taa' ts'ön min
tyí'covantyja ts'önhin.
\v 14 Ndo' ng'e na nnda' vaa na totsixuan, jo' ntyja 'naan' juu
naya na condui jon, tyi'vacuaa xjen na tyio jon jn'aan ja.
Mantyi incyaa jon na vantyja ts'ön Jesús na vi'nchji ja
jon yo nn'an ng'e na m'an jaa ntyja 'naan' Cristo Jesús.
\p
\v 15 Juu jñ'oonvahin, jñ'oon na mayuu'han' ndo' icanhan' na
tsoñ'en nn'an cantyja n'onhinhan', na jndyo Cristo Jesús
tsonnanguevahin cha' itsin'man jon ñuaan nn'an na nan'xuan
jnan. Ndo' quii' nt'an tsoñ'en nn'an, mancö na vejndyee na
vaa jnan.
\v 16 Ng'e min na nnda', ty'oon Tyo'ts'on na nty'ia rö nchjii jon
cha' nndëë ntsi'man Cristo Jesús na tyi'quintycüii na
m'aan jon na t'man ts'on jon yo nn'an. S'aa jon na nnda'
cha' quitsi'manhan' nchu vaa nts'aa jon yo nque nn'an na
ngantyja n'onhan jon na tonnonchen na nninncyaa jon na
nnan'xuanhan na tyi'quintycüii na vando' ñuaanhan.
\v 17 Nquii Tyo'ts'on na tyi'quintycüii na
co'xen jon, nquii jon na mancha'chen xjen m'aan jon, na
min'ncüii ts'an ndiquindëë ndyiaa' juuhin, xiaa'ntyi nquii
jon conduihin Tyo'ts'on, ta'nan ncüiichen. Ninvaa na vjahan' na
tonnonchen cüit'maan'hin ntyja 'naan tsoñ'en. Quindui na nnda'.
\p
\v 18 'U' Timoteo na condui 'u' jnda ncö, ndö vaa na
matsiqui'man' ja 'u'. Matyiö xu 'u' na quen' xjen nn'an cha'xjen na
jndë totsjö nnon'. Xuee'ñeenchen nque nn'an na vantyja n'on
Cristo, jnduehan jñ'oon nchu vaa na ntsixuan' quityquii'
ts'ian 'naan' jon. Juu jñ'oon'ñeen cañjoon' tson'han' cha'
nndëë ntsijonhan' 'u' ncüii sondaro 'naan' ta Jesús na its'aa
juu tyia' 'naan' jon.
\v 19 Ndo' viochen xjen na matsijon 'u' juu
tyia'ñeen, quintjotyen 'u' na vantyja tson' jñ'oon na mayuu'
ndo' xia'ntyi quitsa' 'nan na mavicje' quii' ñuan 'nan' 'nan na
chuhan'. Ñ'en nn'an na tyi'quinan'jñ'oon'han jñ'oonva', ndo'
tsojnaan' jo' jndë tyuii' juu na covantyja n'onhan.
\v 20 Mannda' vaa tots'aa Himeneo yo Alejandro. Mang'e jo' jndë
tyiöhan nt'ö Satanás cha' quitsi'manhan' ndëëhan na
tanan'neinhan jñ'oon tsan' cjoo' Tyo'ts'on.
\c 2
\s Jñ'oon na conan'manhan' nchu vaa na
nan't'maan' jaa Tyo'ts'on
\p
\v 1 Ndö vaa jñ'oon na matsiqui'man' jndyëë 'u', na tsoñ'en
nn'an na vantyja n'on, quinan'neinhan nnon Tyo'ts'on ntyja 'naan'
tsoñ'en na coquenonhan. Quitanhan nnon jon 'nan na icanhan'hin,
ndo' na ncyahan na ya jon yo na quitanhan na quityio jon jn'aan
tsoñ'en nn'an.
\v 2 Quitanhan na quitejndei jon nanm'ann'ian
t'man yo nin'tsoñ'en nanm'ann'ian na cotsantyja, quindui na
nnda' cha' nndëë nc'ön na tatyia' yo nn'an. Ee na
nt'ahan', yajo' nts'aahan' nquii Tyo'ts'on njon jndyihin ngiö, yo
na nc'ön na ñuan nquii' jaa na tonnon jon.
\v 3 Ya jndyi na
nt'aha na nnda', ng'e nquii Tyo'ts'on na itsin'man jon ñuan
njanhan, cavee' ts'on jon na nc'ön na nnda'.
\v 4 Ee nquii jon
nt'ue jndyi ts'on jon na tsoñ'en nn'an ncyahan na ntsin'man jon
ñuaanhan. Ndo' mantyi ngüentyja xjen na tsoñ'enhan ncy'onhan
cüenta juu jñ'oon na mayuu' 'naan' jon.
\v 5 Jñ'oonva' 
vacüja'han' tsoñ'en nn'an ndo' ng'e ninncüii Tyo'ts'on m'aan
cüenta tsoñ'enhan ndo' mantyi ninncüii ts'an na iv'a jon nn'an
na tonnon Tyo'ts'on, manquiintyi Cristo Jesús na mantyi
ts'anhin.
\v 6 Juu jon tyincyaa nquiihin na tue' jon. Na s'aa jon
na nnda' tyionñ'en jon na chöjnan jaa nnon Tyo'ts'on, jo'
ndëë ntsin'man jon ñuaan nn'an. Juu jñ'oonvahin si'man
Tyo'ts'onhan' ndëë nn'an vi na taa' ts'on jon na jndë
tuee'xjen na ndyehinhan'.
\v 7 Mang'e na nnda', t'ua jon ts'ian nnön
na condui ja ts'an na ijñon jon ja yo jñ'oon naya 'naan' jon na
mancyahan' ndëë joo nn'an na chito conduihan nn'an judíos.
Jñ'oon na mayuu' na nnda', chito quintu matsinën. Condui ja na
quitsi'man ndëë nan'ñeen juu jñ'oon na mayuu' yo jñ'oon na
cantyja n'onhan.
\p
\v 8 Minyuuchen joo naijon na covatjon nn'an na conan't'maan'han
Tyo'ts'on, nt'ue ts'ön na nque nannon quinan'neinhan nnon jon,
na nnan'vehan ndueehan na tonnon jon na ji'ua ntyja na
cotsam'anhan, min chito conan'vjehan nn'an, min chito
conan'ntja'han yo ntyjehan.
\v 9 Mantyi ntyja 'naan nanntcu,
nt'ue ts'ön na cüehan ndiaa na ya ro xjenhan juuhan', ndo'
quitji' yahan cüenta nchu vaa na cotsam'anhan, min tyi'ngüenonchen
na conan'tycüi'han sonquenhan, min tyi'ngüenonchen na
covijnt'uehan 'nan na jndë yo s'on ijan ndo' yo të' perlas, min
ndiaa na jnda jndyi.
\v 10 Majo' quint'ahan ncüii cüii nnon
'nan naya na conduihan nanntcu na conan't'maan'han Tyo'ts'on yo
na xoncüee' n'onhan. Ee na nt'ahan na nnda', joohan' nts'aahan'
cha'vijon na conan'tycüi'han.
\v 11 Viochen xjen na incyaa ts'an
jñ'oon' Tyo'ts'on ndëë nn'an, icanhan' na joo nanntcu c'onhan
na machen jndyuehan. Quitjue'cjehan ntyja 'naan jñ'oon na
condyehan.
\v 12 Ee tyi'mancya ja na ncüii tsanscu na ntsi'man
juu ndëë nn'an na conduihan tmaan' cüentaa' Tyo'ts'on, min na
ntco'xen jon nannon, xia'ntyi na c'onhan na machen jndyuehan
jo'.
\v 13 Matsjö na nnda' ee Adán sia jndyee Tyo'ts'on, jndë
jo' sia jon Eva.
\v 14 Ndo' min chito Adán sivi'nn'an Satanás,
juu Eva sivi'nn'an juu. Ndo' ng'e na nnda', sitja tsanscu'ñeen
ntyja 'naan' juu jñ'oon na tquen Tyo'ts'on. Jo' sijnda'han'
na vaa jnaan' juu.
\v 15 Majo' itsin'man Tyo'ts'on nanntcu na
conan'nguihan ndahan xe na aa ninvito covantyja n'onhan jon, ndo'
c'onhan na conan've'ngiohan nn'an, ndo' mantyi c'onhan tonnon jon
cha'xjen na nt'ue ts'on jon, ndo' na quitquen nquehan cüenta
ntyja nchu vaa na cotsam'anhan.
\c 3
\s Nn'an conditque quii' tmaan' cüentaa'
Tyo'ts'on, nan'min quinan'xuanhan
\p
\v 1 Jñ'oon na mayuu' na minninchen ts'an na nt'ue jndyi ts'on
jon na ngüantyjee' jon nn'an na conduihan tmaan' cüentaa'
Tyo'ts'on, ya jndyi ts'ian na nin'c'oon tsan'ñeen.
\v 2 Mang'e na nnda', nquii ts'an na ivantyjee' jon nn'an na
conduihan tmaan' cüentaa' nquii Tyo'ts'on, icanhan' na
tsoñ'en ntyja na vam'aan jon, c'oon jon na itsiquindë jon,
na ninncüii scuu' jon, ndo' na conduihin ts'an na jnda'
itsitiu, ndo' tque its'aa jon quityquii' na vam'aan jon. Icanhan'
na quitejndei jon nn'an na cotsque ya na m'aan jon na
cotsancyahan jñ'oon naya ntyja 'naan' Jesús, ndo' mantyi na
conduihin ts'an na ya itsi'man jon jñ'oon' Tyo'ts'on.
\v 3 Tyi'quichuhan' na tsanquindyihin, min ts'an na icüja' jon
nn'an. Icanhan' na tyi'ndyioon' ts'on jon yo nn'an, chito na
itsintja'hin yo nan'ñeen, min chito na nin'quitsit'ue jndyi
jon xoquitu'.
\v 4 Icanhan' na conduihin ts'an na ya ico'xen jon 
nn'an vaa' jon, ndo' na quita'nguee' ntsinda jon tonnon jon na
quint'a joo na njonhin ntyja 'naan tsoñ'en.
\v 5 Icanhan' na cuaa na
nnda' ee xe na ndiquindëë na ntquen nquii jon xjen nn'an vaa'
jon, majndeichen xe'quindëë ntquen jon xjen joo nn'an na
conduihin tmaan' cüentaa' Tyo'ts'on.
\v 6 Ncüii ts'an na tyi'covijndye xuee na vantyja ts'on juu
Jesucristo, tyi'quichuhan' na ngaquee' juu ts'ian'ñeen, ee
xe na aa nnda', nndëë nts'aahan' na ntsintsahin, ndo'
tsojnaan' jo' nt'uii Tyo'ts'onhin cha'xjen na s'aa jon yo
juu yutyia.
\v 7 Ndo' mantyi icanhan' na joo nn'an na tyi'covantyja n'on
Tyo'ts'on, mantyi ya jñ'oon conan'neinhan ntyja 'naan'
tsan'ñeen, cha' tyi'ntscüejnaan'han'hin tondëë
nan'ñeen, ee xe na aa ndui na nnda', nts'aahan' na
cha'vijon tyioohin xiu' na sijnda' yutyia na quit'uiihan'hin.
\s Nn'an na cotejndei ts'ian quii' tmaan'
cüentaa' Tyo'ts'on, nan'min chuhan' na quinan'xuanhin
\p
\v 8 Mantyi joo nn'an na cotejndei ts'ian quii' tmaan' nn'an na
conduihan cüentaa' Tyo'ts'on, icanhan' na quinduihan nn'an na
tque cont'ahin na cotsam'anhan, ndo' na ninncüii tjon' jñ'oon
conan'neinhan ndëë nn'an. Min tyi'quichuhan' na jndye vinon na
ncüehan, min tyi'nc'onhan na jen nin'quita'ntjonhan xoquitu' yo
ncüii nnon ts'ian na tyi'cüji' yahan' na nt'ahinhan'.
\v 9 Joo
nn'an nan'xuanhan juu ts'ian'ñeen, icanhan' na quintjotyenhan
ntyja 'naan' jñ'oon na mayuu' na vantyja nn'ön na min'ncüii
nnon tyi'quits'aahan' na tyi'ya covicjehan quii' ñuaanhan.
\v 10 Icanhan' na joo nn'an na vantyja n'on, quitquen jndyeehan cüenta
na aa conan'quindë nan'ñeen jñ'oonmin', ndo' xe covityincyoo'
na cont'ahan cha'xjen na tsjö ndö', jo' vanaan na ntejndeihan
ts'ian quii' tmaan' nn'an na conduihan cüentaa' Tyo'ts'on.
\v 11 Ndo' mantyi ntcu nan'ñeen icanhan' na quinduihan nn'an na tque
cont'ahan quityquii' na cotsam'anhan, chito na conan'neintohan ninntyi
jñ'oon na condyehan na conan'nein nn'an. Ndo' mantyi icanhan' na
jnda' na quinan'tiuhan ndo' na xoncüee' n'onhan tsoñ'en 'nan na
cont'ahan.
\v 12 Ndo' nquii tsans'a na conduihin na itejndei jon
yo juu ts'ian na vaa quii' tmaan' nn'an cüentaa' Tyo'ts'on,
icanhan' na ninncüii scuu' jon. Ndo' mantyi na iquen ya jon xjen
ntsinda jon yo nin'tsoñ'en nn'an vaa' jon.
\v 13 Ng'e joo
nan'ñeen na cotejndeihin yo ts'ian'ñeen, xe na aa ya ts'ian
cont'ahan, yajo' itsiquinjonhan' ntyja 'naanhan, yo na t'man
n'onhin nninncyaahan' na nnan'nein jndyoyuhan ndëë nn'an ntyja
'naan' na vantyja n'onhan Cristo Jesús.
\s Ndyu na toxen'chen ve' nty'iu tom'an jñ'oon
na njon tsixuanhan'
\p
\v 14 Macüji tsonva na matscüenönhan' nnon', majo' mantyja
ts'ön na cje ncjöquinty'ia 'u'.
\v 15 Majo' xe na aa ntsichjuhan' ja na tyi'nguë ty'ua, tanin,
mancüiixjen ncüaa' tson' nchu vaa na chuhan' na ngom'an
nque nn'an na condui cüentaa' Tyo'ts'on. Joohan conduihan tmaan'
nn'an cüentaa' nquii Tyo'ts'on na vando' na conan'vehan
jñ'oon na mayuu' 'naan' jon ndo' na cota'ntyjee'hinhan'.
\v 16 Juu jñ'oon na vantyja
nn'ön na ve' nty'iu tom'aanhan', tanin juu na nndëë ngitso juu
na tyi'njon tsixuanhan'. Ndö vaa na itsohan':
\q Tui Cristo tsonnangue na ts'anhin,
\q Nquii Espíritu Santo si'man jon na siquindë
Cristo tsoñ'en cha'xjen na itsohan'.
\q Nque ángeles chen chen tondo'njoonhan na
tojnty'ianhan 'nan ntyja 'naan' jon.
\q Juu jñ'oon ntyja 'naan' jon toninncya nn'anhan'
ndëë nn'an na ninvaa tsonnangue.
\q M'an nn'an na vantyja n'onhan jon, 
\q ndo' nquii
Tyo'ts'on ty'oon ntcüe' jonhin quiñoon'ndue.
\c 4
\s Nn'an na cotji ntcüe'han ntyja 'naan'
jñ'oon na vantyja n'onhin
\p
\v 1 Nquii Espíritu Santo itsi'man jndyoyu jon na joo nguee na
mats'ia, nc'on nn'an na ngotji ntcüe'han ntyja 'naan' jñ'oon na
vantyja n'onhan. Ndo' nnan'jonhan yo jñ'oon na
conan'vi'nn'anhan' na conan'man joo nn'an na m'an nacje 'naan
yotyia.
\v 2 Nque nn'an na ve vaa na cotsam'anhan nnan'manhan joo
jñ'oon'ñeen na conan'vi'nn'anhan'. Joo nan'ñeen min
tyi'tsi'ndaa'han' ngiohan na cont'ahinhan'.
\v 3 Cotë'hin na
nnonnco nn'an ndo' conan'jaa'han jñ'oon na tyi'ntcüa' nn'an
minndye 'nan. Majo' nan'ñeen cochue' n'onhan ee nquii Tyo'ts'on
sijnda' jon na joo nn'an na vantyja n'on Cristo na conan'vehan
jñ'oon na mayuu', ntcüa'han joohan' yo na concyahan na ya
Tyo'ts'on ntyja 'naanhan'.
\v 4 Ee tsoñ'en 'nan na tquen jon,
tëquintyja na ya tsixuanhan'. Tanin'nan na chuhan' na
tyi'ndijnt'ue jaahan' xe na aa ncy'ön cüentahan' yo na conincya
na ya jon ntyja 'naan'han'.
\v 5 Ee joo 'nan na cocü'a, iquen jon na ji'uahan' ntyja 'naan' jñ'oon' 
jon ndo' mantyi ng'e na incyaa ts'an na ya jon ntyja 'naan'han'.
\s Ts'an na ya itye'ntjon nnon Jesucristo
\p
\v 6 Joo jñ'oonmin' xe na aa ntsi'man'han' ndëë ntyjëëhë na
vantyja n'onhan Cristo, ndui 'u' ts'an na ya itye'ntjon juu nnon
Jesucristo cha'xjen na chuhan'. Ngaque 'u' ntyja 'naan' jon yo
joo jñ'oon na vantyja nn'ön yo ntyja 'naan' juu jñ'oon na
jndyoyu conduihan' na matsijon 'u' yohan'.
\p
\v 7 'U' tyi'ntsijñ'oon' joo cüento na ve' conan'neinto nn'an nchu vaa 
na m'aan' n'onhan na icanhan' na quit'ahan cha' ncy'on Tyo'ts'on
cüentahan, ee conduihan' jñ'oon tsan'. 'U' quitsichon' na 
condui 'u' ts'an na m'aan na jndu' na tonnon Tyo'ts'on.
\v 8 Ee juu na itsichon ts'an cha' ndëë ntsixuan juu najndei
juu yo si'ts'o 'naan' juu, itejndei chjohan'hin. Majo' juu ts'an na
iquen yantyihin na quinduihin ts'an na m'aan jndyi na jndei
juu cha'xjen na nt'ue ts'on nquii Tyo'ts'on yohin, nanein vaa 
naya 'naan' juu na its'aa juuhan' ndo' mantyi na 
ngüando' juu na m'aan jon.
\v 9 Jñ'oonva' jñ'oon na mayuu'han' ndo' chuhan' na tsoñ'en nn'an
cy'onhan cüentahan'.
\v 10 Mang'e na nnda', conan'cüejndyaa'
jaa na conan'chön na cont'a ts'ian 'naan' Tyo'ts'on ee
conan'quityën nn'ön jon, nquii jon conduihin Tyo'ts'on na vando'
ee xia'ntyi nquii jon condui jon na itsin'man jon ñuaan nn'an,
majndeichen nque nn'an na jndë vantyja n'onhan Cristo.
\p
\v 11 Jñ'oonmin', ninnquii'chen quitsi'man'han' ndëë nn'an na
vantyja n'on. Quitsu' ndëëhin na quita'nguee'hinhan'.
\v 12 Tyi'ninncya' na ntji' nn'an cüenta na tyi'quinjon condui 'u'
ng'e na tyi'tque 'u'. 'U' ntyja na vam'an', quitsa' na juu jñ'oon 
na matsinin', yo juu na vam'an', yo juu na vi'ntyji' nn'an, yo 
juu na vantyja tson' Tyo'ts'on, yo nin'juu na ntju' ntyja 'nan', tsoñ'en 
nan'min' quinan'manhan' ndëë nn'an na vantyja n'onhan Cristo, 
nchu vaa na ngom'anhan. 
\v 13 Ndo' viochen xjen na minndo' na
nguë na m'an', quen ya 'u' na matsijnan' jñ'oon' Tyo'ts'on
ndëë nn'an, cüijnt'ue 'u' juuhan' na ncya' jñ'oon ndëëhan
ndo' na matsi'man'han' ndëëhan.
\v 14 Nque nn'an na conintque
quii' nt'an nn'an na conduihan tmaan' cüentaa' Tyo'ts'on, juu
xuee'ñeen xjen na tyiohan ndueehan cjo', jnduehan nin ncüii
nnon ts'ian 'naan' jon na i'ua jon nnon'. Cjoo' tson' na
cüijnt'ue 'u' juu naya'ñeen na itsiquindaa' jon 'u'.
\p
\v 15 Ninnquii'chen quitsa' nan'min', cjoo' ya ya tson' na
ninvito m'aan' tson' ntyja 'naan'han' cha' ntquen nn'an cüenta
na vja' tonnonchen na condui 'u' ntyja 'naan' Jesucristo.
\v 16 Quen nquii 'u' cüenta ntyja nchu vaa na vam'an' ndo' mantyi ntyja 'naan'
jñ'oon na matsi'man' ndëë nn'an. Ninvito juuhan' quitsa' ee
ntyja 'naan'han' ntsin'man Tyo'ts'on ñuan 'nan' ndo' mantyi joo
nn'an na condyehan jñ'oon na mancya'.
\c 5
\s Ndö vaa c'oon ts'an quii' tmaan' nn'an
na vantyja n'on
\p
\v 1 Ncüii ntyjeho' tsantque na vantyja ts'on jon, tyi'ndic'uaa
'ndyo' nnon jon, majo' quitsiqui'man'hin na cha'vijon conduihin
tye', cha' yantyichen ntsijonhin yo Cristo. Ndo' nque nannon
ndyua na vantyja n'onhan na conduihan cha'vijon nty'iu' ncu',
quitsinchu' ndëëhan nchu vaa na chuhan' na quitsam'anhan.
\v 2 Ndo' mantyi nque nanntcu tque na vantyja n'onhan, ncya'ya'
na jnda' nquenhan na cha'vijon na conduihan 'ndyo'. Ndo' joo yontcu
ndyua na mantyi vantyja n'onhan, c'on' quii' nt'anhan na
cha'vijon conduihan nty'iu' ncu'. Ninquii'chen c'on' na ntju' na
m'aan' tson' ntyja 'naanhan na tonnon ta Jesús.
\p
\v 3 Joo nanntcu ninnque na ndicüijnda' 'nan na
ndijnt'uehan, quitejndeiho'han.
\v 4 Majo' ncüii tsanscu ninnquii, xe na aa m'an ntsinda
jon oo ntsindantyjo jon, chuhan' na joo nan'ñeen cüaa'
jndyee n'onhan na quinan'manhan na vantyja n'onhan
Jesucristo na quitixee'han ndyeehan oo chi'tanhan. Ee xe na
nnt'ahan na nnda', nt'iohan na chojnanhan ndëë nn'an na
ndahan. Cavee' nchjii Tyo'ts'on na nndyiaa' jon na nnda'
cont'a.
\v 5 Majo' nquii tsanscu ninnquii na tanchu
ya na ntixee' nquiihin, xia'ntyi nquii Tyo'ts'on itsiquii ts'on
juu. Naxuee ndo' natsjon itsixuaa juuhin na quitixee' jonhin.
\v 6 Majo' juu tsanscu ninnquii na vam'aan juu yo 'nan na neiin'
n'on nn'an tsonnangue, min na vando' juu, itsijonhan'hin cha'vijon
ts'oo na tonnon Tyo'ts'on.
\v 7 Ninnquii'chen quen' jñ'oonmin' ndëë nn'an na vantyja n'on
na quinan'quindëhinhan' cha' tanin juu na ngitso na
vaa jnanhan. 
\v 8 Ee ts'an na vantyja ts'on Cristo, majo' tyi'nin'quitixee'
juu nn'an 'naan' juu, ndo' majndeichen nque nn'an vaa' juu,
conduihin ts'an jndë tji ntcüe'hin ntyja 'naan' jñ'oon na
vantyja nn'ön. Juu tsan'ñeen vi'ntyichen tsixuan juu,
chichen nn'an na tyi'covantyja n'onhan Tyo'ts'on.
\p
\v 9 Juu tson na chuhan' nguee nanntcu ninnque, ndö vaa na icanhan' cha'
ndëë ntyi'ho' ngueehan nnon juu tson'ñeen. Najndë tënonhan
ndyenn'an chu ndo' na ninncüii jnda na jndë toncohan.
\v 10 Mantyi icanhan' na vaa jñ'oon na ngio nn'an na ya jndyi tots'aa
tsanscu'ñeen, cha' na aa sque jon ntsinda jon, ndo' na
totsintjoo' jon nn'an na totsque ya vaa' jon, ndo' na aa
totye'ntjon jon ndëë nn'an na conduihan cüentaa' Cristo na
min'cya ro nnon na tocanhan' nan'ñeen, ndo' na aa totejndei jon
nn'an na coquenon navi', ndo' na aa tots'aa jon tsoñ'en na tondëë
nts'aa jon na ntejndei jon nn'an.
\p
\v 11 Majo' joo nanntcu ninnque na tyi'tquechenhin, 
tyi'ntyi'to' ngueehan nnon juu tson'ñeen ng'e xjen na its'aa
jndyi n'onhan na nin'quitonco nnda'han, ndo' na cont'ahan na
nnda', conan'tycyaa'hin ntyja 'naan' Cristo.
\v 12 Ee xe na aa
ndonco nnda'han, vaa jnanhan na jndë jnan'tyuii' ntcüe'han juu
jñ'oon na ta'han jndyuehan nnon Cristo na nnt'ahan.
\v 13 Ndo'
mantyi xe m'aan ngueehan nnon juu tson'ñeen, ndo' na ta'nan
ts'ian 'naanhan, ve' comandyi'tohan, ve' v'aa ndo' v'aa nn'an
covenonhan, ndo' na nnda' conan'ntyquenhan. Ndo' chito ve
xia'ntyi na m'antohan, mantyi ve' conan'neintohan ninntyi jñ'oon
na condyehan jndyue nn'an, cotyii'han ntyja nchu vaa na cotsam'an
nn'an min tyi'quichuhan' na nnt'ahan na nnda'.
\v 14 Mang'e na nnda', matsiqui'man' ja 'u' na joo nanntcu ninnque
na tyi'tquechen, quitonco nnda'han na nc'on ndahin, ndo' na quita'ntyjee' 
yahin nt'aahan, ndo' min'ncüii nnon tyi'nt'ahan na ntyja 'naan' jo'
nninncyaahan' na joo nn'an jndohan jaa nnduehan jñ'oon tsan'
nacjö.
\v 15 Ndö' vaa na matsjö ng'e vendye nanntcu ninnque na tyi'tquechen, 
jndui'han natoo' Cristo ndo' conan'jonhin ntyja 'naan' Satanás.
\p
\v 16 Ndo' minninchen tsanscu na vantyja ts'on Cristo, xe aa m'aan
cüii nn'an 'naan' juu na tsanscu ninnquii, chuhan' na
nquii juu quitixee' juu tsan'ñeen. Tyi'ndyio juu xu cjo nn'an
tmaan' cüentaa' Tyo'ts'on na quitixee'han tsanscu'ñeen. Xe na
aa nts'aa juu na nnda', yajo' joo nn'an na conduihan tmaan' cüentaa'
Tyo'ts'on nndëë ntixee'han nque nanntcu ninnque na
ta'nan ncüiichen ts'an na ya ntixee'han.
\p
\v 17 Chuhan' na joo nn'an na conduihan tmaan' cüentaa'
Tyo'ts'on, nque ntyjehan na conintque ndëëhan, yo na t'man
ngiohan, quint'ahan na njon nan'ñeen, ndo' joo nan'ñeen
ncy'onhan cüenta xoquitu' ntyjantyi na cont'ahan ts'ian 'naan'
Tyo'ts'on, majndeichen nque nn'an na coninncyahan jñ'oon' jon yo
manin' joo nn'an na conan'manhinhan' ndëë nn'an.
\v 18 Ee juu
jñ'oon' Tyo'ts'on na jndui tivio, ndö vaa na co'xenhan':
“Tyi'ntyi'ho' tsqui' 'ndyo toro xjen na its'aa o' ts'ian.” Ndo'
mantyi vaa ncüiichen jñ'oon na nincüajon na
itsiquindyihan': “Ts'an na m'aan ts'ian ntjon, chuhan' na cy'oon juu
cüenta 'nan na ivantjon juu.”
\p Ndö' vaa conan'quindyi joo jñ'oon'ñeen.
\p
\v 19 Ya na vaa jñ'oon na iquen ts'an nacjoo' ts'an na conintque
tondëë nn'an tmaan' cüentaa' Tyo'ts'on, tyi'ntsijñ'on'
jñ'oon'ñeen xe chito ve ndo' aa ndye ts'an na ngiohan nchu vaa
na ntyja 'naan' tsan'ñeen.
\p
\v 20 Nque nn'an na ninvito conan'tjahan, quitsi'qui'man'
nan'ñeen na tondëë nn'an na conduihan tmaan' cüentaa'
Tyo'ts'on, cha' ntsity'uehan' mañoon ntyjehan na vantyja n'on na
tyi'nan'tjahin.
\p
\v 21 'U' Timoteo, yo na ndyiaa' Tyo'ts'on yo Cristo Jesús ndo'
mantyi tondëë nque ángeles na icüji Tyo'ts'onhan na
cotye'ntjonhan nnon jon, ma'ua ja ts'ian nnon' na quitsiquindë'
jñ'oonmin na matsjö. Ncüii jñ'oon ntyja 'naan' ncüii ts'an
na conintque, tyi'ntsijnda'han' vitjachen na nndyi' chu vaa
jñ'oon na ntsintcüe' nquii jon ntyja 'naan' jñ'oon na cotquen
nn'an cjoo' jon. Tyi'ncja' ntyja 'naan' nquii jon, min ntyja
'naan joo nn'an na cotquen jñ'oon nacjoo' jon.
\v 22 Tyi'ntsicje 'u' na ntyio' nt'ö' cjoo' ncüii ts'an na
nc'ua' ts'ian nnon juu na nnditquehin tondëë nn'an na
conduihan tmaan' cüentaa' Tyo'ts'on. Ee xe cje ro ntsa' na
nnda', ndo' xe na aa vaa na itsitja tsan'ñeen, yajo'
nt'uiihan' 'u' na matsijon 'u' yo juu 'nan na
itsitjahin. Mantyi na tonnon Tyo'ts'on quen' cüenta na
tyi'ntsitja 'u' nchcu vaa na vam'an'.
\p
\v 23 Ng'e na jndye jnda vi' tsia' ndo' mantyi ntyja 'naan
mañoon ntycu na maquenoon', tyi'ntsa' na xia'ntyi ndaa ma'ua'.
C'ua' chjo vinon.
\p
\v 24 M'an nn'an covityincyo jndyoyu na conan'tjahan ndo'
vitjachen na ntco'xen ts'anhan, majnda' 'nan na conan'tjahan.
Ndo' mantyi m'an nn'an na ve' nty'iu na conan'tjahan na
tyi'xe'vityincyoo' na jo' cont'ahan ata na jndë tji' ts'an cüenta
ntyja 'naanhan.
\v 25 Manincüajon vaa na itsijonhan' ntyja 'naan nn'an na
covityincyo na cont'a 'nan na ya, ndëë nn'an tsi'man
jndyoyuhan' na nnda'. Ndo' mantyi m'an nn'an min na
cont'ahan 'nan na ya, tacovityincyoo'han', majo' joo ts'ian
ya na cont'ahan tyi'xe'quintjohan' na ve' nty'iu.
\c 6
\s Icanhan' na joo nn'an na cotyentjon,
quint'ahan na njon patrón 'naanhin
\p
\v 1 Joo nn'an na vantyja n'on Cristo na conduihan nn'an na
cotyentjonhan ndëë patrón 'naanhin, tsoñ'en 'nan na
condue nan'ñeen, quita'nguee'hinhan'. Icanhan' na quint'ahan
na nnda' cha' tyi'ndue nn'an na ve' jn'aan na vantyja
n'onhan yo xuee' Tyo'ts'on, min tyi'ndue nn'an na tayuu jnt'ue
jñ'oon na coninncya ntyja 'naan' Cristo.
\v 2 Nque nn'an na
cotyentjon na mantyi vantyja n'on patrón 'naanhin,
ijndei'han' na quita'nguee'hin jñ'oon na condue patrón'ñeen
ng'e conduihin ntyjehin na cüejon na vantyja n'onhin Cristo. Ata
chuhan' na cjoo' ya ya n'onhan na cotyentjonhan ndëë nan'ñeen
ng'e joohan na cont'ahan ts'ian 'naan' patrón'ñeen, condui
nan'ñeen ntyjehan na vantyja n'on ndo' mantyi venchjii Tyo'ts'on
joo patrón'ñeen. Quitsi'man' jñ'oonmin ndëë nn'an. Ndo'
quitsichon' na quita'nguee'hinhan'.
\s Ntyja 'naan nque nn'an na tyi'yuu'
jñ'oon na conan'man
\p
\v 3 Minninchen ts'an na itsi'man juu mañoon nnon jñ'oon ntyja
'naan' Jesucristo na ityentjon jon jaa, na juu
jñ'oon'ñeen tyi'itsijonhan' juuhan' yo jñ'oon na toninncyaa jon
min tyi'itsijonhan' yo jñ'oon na itsi'manhan' ndëë nchu vaa
nt'ue ts'on Tyo'ts'on na c'ön na tonnon jon.
\v 4 Tsan na nnda'
vam'aan, conduihin ts'an na itsintsa nquiihin, min na tyi'covaa'
ts'on juu min'chjo. Ve' na nin'quitsijndye juu jñ'oon ntyja nchu
vaa na icüji' juu cüenta na nin'quitso ncüii cüii 'ndyo
jñ'oon. Ndo' na nnda' tsixuan tsan'ñeen, ityii' juu tyia' 
nn'an. Ntyja 'naan' tsan'ñeen na conan'tëë' n'on
nn'an ntyjehan, ndo' na cotjue'han jñ'oonvi' cjo ntyjehan ndo'
conan'tiuhan na nin'quint'avi'han ncüiichen ts'an.
\v 5 Juu tsan'ñeen, ng'e na tsixuan juu na nnda', tyi'contycüii na
conan'ntja'hin yo nn'an ng'e na ti'ndaa' ntyja na m'aan'
n'onhan. Jndë tsu na tonan'y'onhan jñ'oon na mayuu'.
Conan'tiuhan na ve' incyaa ts'an jñ'oon ntyja 'naan'
Tyo'ts'on cha' ya ngüantjon juu.
\v 6 Majo' juu ts'an na vam'aan cha'xjen na cavee' ntyjii Tyo'ts'on,
t'man naya 'naan' tsan'ñeen vaa na ntjo ya nchjii juu yo
'naan' juu na min.
\v 7 Ee juu xjen na tui jaa nnon tsonnangue, minncüii 'nan
tajndyoy'ön, ndo' mantyi xjen na ncüjë, min'ncüii 'nan
je'quitsay'ön.
\v 8 Yajo' xe na aa vaa 'nan na ntcü'a ndo' yo
ndiaa na ntcüë, quintjo ngiö.
\v 9 Majo' ñ'en nn'an na nin'cüityahin, ndo' ntyja 'naan'
juuhan' ityii'han' ng'eehan'hin na nnan'tjahan, cha'vijon na
t'uii xiu'han. Jndye nnon nt'ue n'onhan na nguaahan'
ndueehan na tsan' nan'xuanhan', na ntyja 'naan' jo'
conan'ndaa'han'hin ata cotsu ñuaanhan.
\v 10 Ee juu na njon ntyjii ts'an na nin'quitsit'ue juu xoquitu',
conduihan' x'ee jñ'oon jndye nnon navi'. Ñ'en nn'an ng'e
na cojoo' n'onhan na nnan't'uehan xoquitu', jndë jnty'ehan
na conan'jonhan yo jñ'oon na conduihan' na mayuu', ndo'
tsojnaan' s'on'ñeen, jndye nnon navi' jndë coquenonhan.
\s I'ua Pablo ts'ian nnon Timoteo
\p
\v 11 Majo' 'u' ntyjë na condui 'u' cüentaa' Tyo'ts'on,
quitsitycyaa' 'u' ntyja 'naan tsoñ'en nan'min' na tyi'nt'uiihan' 'u'.
Ninvito quitsijon 'u' yo 'nan na chuhan' na tonnon Tyo'ts'on,
c'on' cha'xjen na nquii jon, c'on' na mancha' xjen na vantyja
tson'hin. Ninnqui' cüivenchji' nn'an ndo' quintjotyen 'u'
min'ninchen na maquenoon' yo na matsindyia' tson' ndëë nn'an.
\v 12 Quitsichon' quityqui' na matye'ntjon' nnon Tyo'ts'on. Nquii jon 
tqueen' jon 'u' na tsixuan' na tyi'quintycüii na vando' ñuan 
'nan'. Quintjotyen 'u' ntyja 'naan'han'. Ee jndye nn'an jndyehan 
jñ'oon na tji'jndyoyu' ntyja 'naan'han'.
\v 13 Mantyi nquii Jesucristo tji' jndyoyu jon jñ'oon ya ntyja
'naan' nquii jon nnon Poncio Pilato. Na tonnon Jesucristo yo
nnon Tyo'ts'on na incyaa jon na cotando' tsoñ'en, ndö vaa
ts'ian na mat'iön 'u', Timoteo.
\v 14 Juu jñ'oonva' na ico'xenhan', cüangue'han' ata xuee na
ncüjee' ntcüe' nquii Jesucristo na itye'ntjon jon jaa.
Min'ncüii tyi'ntsitja 'u' ntyja 'naan ts'ian'ñeen cha' tanin
ts'an nndëë ngitso juu na tyi'ya matsa'.
\v 15 Vi na jndë tentyja xjen na ntyjii Tyo'ts'on, nquii jon
ntsinchu' na ncüjee' ntcüe' Cristo. Xia'ntyi nquii
Tyo'ts'on conduihin na ityio jon jn'aan nn'an ndo' na co'xen
jon tsoñ'en. Mantyi nquii jon conduihin na taquintyja na itye'ntjon jon 
tsoñ'en nn'an na t'man condui na cotoxen ndo' joo
nanm'ann'ian na cotoxenhan, itye'ntjon jonhan,
\v 16 Xia'ntyi nquii jon conduihin na tyi'jon cue' jon. Naijon na m'aan 
jon taquintyja na quixueentyichenhan', ata tanin juu na nndëë
ntsindyoo'hin jo'. Min'jon tacondyiaa' ts'anhin min
tyi'xe'quindëë na ndyiaa' ts'an jon. Ninnquii'chen
cüit'maan'hin. Tyi'jon ntycüii na ico'xen jon. Quindui na
nnda'.
\s Jñ'oon na itsiqui'maan'han' nantya
\p
\v 17 C'ua' ts'ian ndëë nantya na tyi'nan'ntsahin min
tyi'nc'onhan na t'man qui n'onhan yo joo 'nan na conan'tyahan'hin 
ng'e tyi'je'quindëë ncüaa' ts'on ts'an tsa'nnda' xuee na 
nguenhan'. Majo' icanhan' na t'man quinan'quichen n'onhan nquii 
Tyo'ts'on ee nquii jon tyi'vacuaa xjen na incyaa jon tsoñ'en nnon 
'nan na icanhan' jaa cha' nc'ön na nën rö.
\v 18 C'ua' ts'ian ndëëhan na quint'ahan naya nn'an. Ndo' mantyi
quijnt'uehan nchu vaa nt'ahan cha' nninjndyentyi nnon naya
na nt'ahan. Tyi'nan'ntycüii'han 'naanhan, ndo' c'oncjehan
na quint'ahan naya nn'an.
\v 19 Ee na nnt'ahan na nnda', conan'vehan naya 'naanhan na njonntyichen 
tsixuanhan', chito s'on. Juuhan' itsijonhan' cha'vijon tsjan' v'aa. 
Juu nan'ñeen na njonntyichenhan' contjotyenhan' na ngüañoon'han'hin 
na tonnonchen. Quint'ahanhan' cha' cüityincyoo' na mayuu'
conduihin nn'an na nan'xuanhan na vando' ñuan 'naanhan.
\s Jñ'oon na mats'ia na siquichu Pablo Timoteo
\p
\v 20 'U' Timoteo, cüantyje' ya' juu ts'ian na i'ua Tyo'ts'on
nnon'. Tyi'ntsijñ'on' joo jñ'oon na conan'nein nn'an na ve'
jñ'oon yuhan', joo jñ'oon'ñeen tyi'quitejndeihan' ts'an na
ncja juu na tonnon ntyja 'naan' Tyo'ts'on. Condue nan'ñeen na ya
covaa' n'onhan ntyja 'naan' jon, majo' cochue n'onhan.
\v 21 Matsjö na nnda' ng'e m'an vendye nn'an na cont'a nquehan na
jndye jñ'oon ngiohan ndo' jndë tji ntcüe'han na vantyja
n'onhan.
\p Quityio Tyo'ts'on jn'aanho' na tsoñ'enho'.
