\id ROM - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd)
\h ROMANOS
\toc1 Ri carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Roma
\toc2 Romanos
\mt Ri carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Roma
\c 1
\s Ri Pablo nutzꞌom tzij
\p
\v 1 Yin Pablo jun rusamajel ri Jesucristo. Ja ri Dios cꞌa ri xinoyon richin que xinoc apóstol. Rijaꞌ xinruchaꞌ cꞌa richin que nintzijoj ri utzilüj rutzij ri ncꞌamon-pe colonic.
\p
\v 2 Ri Dios xusuj cheque ri rusamajelaꞌ ojer can que nuya-pe ri utzilüj rutzij riꞌ ri ncꞌamon-pe colonic. Y ri rusamajelaꞌ riꞌ xquitzꞌibaj-vi can ri xbij ri Dios. Xquitzꞌibaj can chupan ri lokꞌolüj ruvuj ri Dios.
\v 3 Y ri xbij ri Dios cheque ri rusamajelaꞌ ojer can, pariꞌ vi cꞌa ri Rucꞌajol, y riꞌ ja ri Kajaf Jesucristo. Y tok ri Jesucristo xpuꞌu chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef, xoc vinük cachiꞌel roj, y rijaꞌ ruxquin-rumam cꞌa can ri rey ojer can ri David.
\v 4 Y tok xcꞌastüj-pe chiquicojol ri caminakiꞌ, xkꞌalajin-vi que rijaꞌ Rucꞌajol ri Dios y lokꞌolüj vi cachiꞌel ri Dios. Y xkꞌalajin chukaꞌ que cꞌo ruchukꞌaꞌ.
\v 5 Y rijaꞌ xuyaꞌ ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rijaꞌ pa kaviꞌ quiqꞌuin ri chꞌaka chic apóstoles y xbün cheke que xojoc apóstoles. Quiriꞌ xbün cheke roma xrajoꞌ que pa rubiꞌ rijaꞌ nkatzijoj ri rutzij pa ronojel ruchꞌulef. Rijaꞌ nrajoꞌ cꞌa que conojel vinük nquitakej ta rijaꞌ y nquinimaj ta chukaꞌ rutzij.
\v 6 Y ri Jesucristo xixroyoj rix chukaꞌ richin xixoc richin rijaꞌ.
\p
\v 7 Y ri carta reꞌ chive rix hermanos ninbün-vi-e, ri rixcꞌo chiriꞌ pa tinamit Roma. Ri Dios juis nyixrujoꞌ y romariꞌ xixroyoj richin xixoc ri nyixtzeklebej-vi rijaꞌ. Y ja ta cꞌa ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riqꞌuin ri Katataꞌ Dios y ri Ajaf Jesucristo ncꞌujeꞌ pa tak ivánima chiꞌivonojel.
\s Ri Pablo nrajoꞌ cꞌa nbe chiquitzꞌetic ri hermanos yecꞌo pa tinamit Roma
\p
\v 8 Nabey ninmatioxij chin ri Dios ivoma rix. Ninmatioxij chin roma ronojel apeꞌ chin ri ruchꞌulef ntzijos-vi que rix itaken-vi. Y xaxe cꞌa roma ri Jesucristo tok nquitiquer nquimatioxin chin ri Dios.
\v 9 Y ri ka-Dios retaman-vi que chi jumul ninbün orar ivoma rix ri rixcꞌo chiriꞌ pa tinamit Roma. Ri Dios, ri riqꞌuin ronojel vánima ninsamajij. Ri nintzijoj-vi yin ri utzilüj rutzij ri nchꞌo pariꞌ ri Rucꞌajol.
\v 10 Y nincꞌutuj chukaꞌ chin ri Dios que nbün ta chuve que nquitiquer ta nquinapon iviqꞌuin, si quiriꞌ nrajoꞌ rijaꞌ. Qꞌuiy yan chic cꞌa tiempo njoꞌon que nquinapon ta iviqꞌuin.
\v 11 Roma juis ninrayij nquibe chiꞌitzꞌetic, y ninjoꞌ nyixintoꞌ richin que rix cꞌo ta más ri nivetamaj riqꞌuin ri Lokꞌolüj Espíritu, richin que más niyaꞌ ivánima riqꞌuin ri Dios.
\v 12 O más utz ninbij yin que nkato-kiꞌ, richin ncuker más kánima chikavüch roj. Rix nquinitoꞌ yin richin más ncuker vánima, y yin nyixintoꞌ rix, richin que más ncuker ivánima rix chukaꞌ. Quiriꞌ nkabün roma kataken ri Jesucristo.
\p
\v 13 Hermanos, yin ninjoꞌ que rix nivetamaj, que qꞌuiy mul cꞌa yin nunucun que nquibe ta chilaꞌ iviqꞌuin, pero man yin ninbanun tüj yin benük. Ri ninrayij yin cꞌa que rix nivetamaj ta más riqꞌuin ri rutzij ri Dios, cachiꞌel nubanun yin quiqꞌuin ye qꞌuiy vinük ri xa man ye israelitas tüj chukaꞌ. Y riqꞌuin riꞌ nicꞌuan ta utzilüj tak icꞌaslen y nyixqꞌuiy chupan ri rutzij ri Dios y romariꞌ ye qꞌuiy chꞌaka chic nyetaken ri rutzij ri Dios ivoma rix chukaꞌ.
\v 14 Ncꞌatzin-vi que yin nintzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük griegos y cheque ri man ye griegos tüj. Ncꞌatzin que nintzijoj cheque ri etamanelaꞌ y cheque chukaꞌ ri man ye etamanelaꞌ tüj.
\v 15 Romariꞌ yin ninjoꞌ cꞌa nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic, chilaꞌ pa Roma ri itinamit rix.
\s Ri ruchukꞌaꞌ ri tzij richin colonic
\p
\v 16 Yin man nquiqꞌuix tüj cꞌa nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic, roma ja utzilüj tzij reꞌ ri uchukꞌaꞌ ri nucusaj ri Dios richin nyerucol ri nyetaken richin. Ri tzij cꞌa riꞌ nabey xtzijos chukaꞌ cheque ri man ye israelitas tüj.
\v 17 Ri tzij richin colonic nukꞌalajrisaj chikavüch achique rubanun ri Dios richin que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch. Cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can: Ri vinük ri choj chic quicꞌaslen, ncꞌuje-vi quicꞌaslen riqꞌuin ri Dios roma quiyoꞌon cánima riqꞌuin. Quiriꞌ nbij ri tzꞌiban can.
\s Cꞌayuf ri quicꞌaslen ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios
\p
\v 18 Ri Dios catanük royoval chiquij ri vinük ri man utz tüj quicꞌaslen chuvüch rijaꞌ. Roma riqꞌuin ri itzel quicꞌaslen ri vinük riꞌ quikꞌaton ri ketzij tijonic. Romariꞌ ri Dios nuya-vi pe cꞌa ri castigo pa quiviꞌ.
\v 19 Roma cꞌo ta ri xetiquer xquetamaj pariꞌ ri Dios, roma ri Dios xukꞌalajrisaj chiquivüch.
\v 20 Ri Dios man tzꞌetetül tüj. Jacꞌa ri ruchꞌulef y ri chꞌaka chic ri xerubün, ye tzꞌetetül, y jariꞌ ri nyekꞌalajrisan ri Dios chiquivüch. Cꞌa pa rutzꞌuquic ri ruchꞌulef quikꞌalajrisan-pe ri Dios. Nquikꞌalajrisaj chiquivüch que cꞌo Dios y que ri ruchukꞌaꞌ man nqꞌuis tüj. Kꞌalüj vi que cꞌo Dios, romariꞌ ri vinük riꞌ man nyetiquer tüj cꞌa nquibij: Roj man jun kamac roma man jun xbin cheke que cꞌo Dios.
\v 21 Roma chiquivüch cꞌa yecꞌo-vi ri nyekꞌalajrisan que cꞌo Dios, xa jacꞌa rijeꞌ man quiyoꞌon tüj rukꞌij cachiꞌel cꞌuluman que nban, nixta man quimatioxin tüj chin, xa ja ri man jun cakalen ri nyequinuclaꞌ ye nacanük y cꞌunük pa kꞌekuꞌn ri cánima.
\v 22 Nquibij que ye etamanelaꞌ, y xa nkꞌalajin que man jun quetaman.
\v 23 Roma man nquiyaꞌ tüj rukꞌij ri Dios ri man ncom tüj. Xa ja ri nyecom ri nquiyalaꞌ quikꞌij. Roma hasta ye quibanun quivachbül vinük, quivachbül chꞌipaꞌ, quivachbül cumütz y quivachbül ri chico cajiꞌ cakün. Y jariꞌ ri nquiyalaꞌ quikꞌij.
\p
\v 24 Romariꞌ ri Dios xeruyaꞌ can. Tiquicꞌuaj na cꞌa ri itzel cꞌaslen, roma ja vi riꞌ ri rurayibül ri cánima. Xcꞌo ruviꞌ ri itzel xquibanalaꞌ. Juis qꞌuixaj ri xquibanalaꞌ chicachibil quiꞌ.
\v 25 Xa xquiyoj rubanic ri ketzij, roma man xquitzeklebej tüj ri ketzij Dios y xequitzeklebej ri man ye ketzij tüj. Man xquiyaꞌ tüj rukꞌij nixta man xquisamajij tüj ri Dios. Xa ja ri cosas ri ye rubanun rijaꞌ, xa jariꞌ ri xquiyalaꞌ quikꞌij y xequisamajij. Y ja ri Dios ri ncꞌatzin que nnimirsüs rubiꞌ chi jumul. Quiriꞌ vi.
\p
\v 26 Y roma quiriꞌ nquibün, ri Dios xeruyaꞌ can. Que queꞌucꞌuꞌüx na cꞌa roma ri itzel tak rayibül ri cꞌo pa tak cánima, ri juis qꞌuixaj qꞌuin. Roma yecꞌo ixokiꞌ man ja tüj chic achiꞌaꞌ ri xequijoꞌ, xa ixokiꞌ yan chic ri xequijoꞌ y xquicꞌuaj-quiꞌ quiqꞌuin.
\v 27 Y quiriꞌ chukaꞌ ri achiꞌaꞌ, yecꞌo ri man ja tüj chic ixokiꞌ ri xequijoꞌ, xa achiꞌaꞌ yan chic ri xequijoꞌ y xquicꞌuaj-quiꞌ quiqꞌuin. Juis itzel ri xquibanalaꞌ, y xa man xeqꞌuix tüj, xquitorij-quiꞌ chupan ri itzel ri nquirayij. Y ja yan cꞌa ri quichꞌacul xlo-e chin ri rutojic ri itzel bey ri xquicꞌuaj.
\p
\v 28 Rijeꞌ xquinuc que man jun ncꞌatzin-vi nquetamaj ruvüch ri Dios. Romariꞌ ri Dios xeruyaꞌ can. Tiyojtüj na ri quinojibül y tiquibanalaꞌ na ri man cꞌuluman tüj.
\v 29 Ruyon ri man choj tak nojibül tüj ri ye nojnük pa tak cánima. Roma ri achiꞌaꞌ y ri ixokiꞌ nquirayila-quiꞌ richin nquibün quimac. Nquibanalaꞌ itzel cheque ri chꞌaka. Chi jumul cꞌa nquirayij ri ruchajin ri jun chic. Qꞌuiy itzel nquirayij nquibün cheque ri chꞌaka chic, juis itzel nquitzꞌet jun chic roma utz cꞌo. Nyecamsan. Nquibün oyoval. Nyebojoyin. Y xa nquimolalaꞌ tzij. Y nquitzꞌuculaꞌ ruviꞌ ri nquitzꞌet y nquijül rubixic.
\v 30 Xe tzij nquibün chiquij chꞌaka chic y nyeyokꞌon. Nquetzelaj ri Dios. Ncꞌo ruviꞌ nquibanalaꞌ roma cꞌo nicꞌ quikꞌij. Juis nim cakün nquinaꞌ. Chi jumul nquinuc achique rubanic ri itzel ri ncajoꞌ nquibün. Man nquitakej tüj quitzij ri quite-quitataꞌ.
\v 31 Ye nacanük. Nquikꞌüj ri quitzij. Man nyequijoꞌ tüj ri calcꞌual nixta ri quite-quitataꞌ. Man nquijoyovaj tüj quivüch ri chꞌaka chic y man nyequicuy tüj mac.
\v 32 Rijeꞌ quetaman que ri Dios rubin, que ri nyebanun itzel cachiꞌel riꞌ ncꞌatzinej que nka-ka ri camic pa quiviꞌ. Pero stapeꞌ (aunque) quetaman, nquibün-vi ronojel ri cachiꞌel ri itzel riꞌ, y chukaꞌ nyequicot tok chꞌaka chic ri quiriꞌ nquibün.
\c 2
\s Ri Dios pa ruchojmil nbün juzgar
\p
\v 1 Pero rix nuvinak israelitas, ri nibij que nicanoj ri Dios, si ninimirsaj-iviꞌ y nibij que man utz tüj ri nquibün ri vinük ri nyebanun mac quiriꞌ, man utz tüj ri nibanalaꞌ. Roma xa ja riꞌ chukaꞌ ri nyixtajin rix chubanic, y man nyixtiquer tüj nibij que man jun imac.
\v 2 Ketaman-vi cꞌa que ri Dios nuyaꞌ rutojic cheque conojel vinük roma ri qui mac ye quibanalun. Cachiꞌel rubanic ri quimac, quiriꞌ ri rutojic nuyaꞌ.
\v 3 Y rix nim ivakün ninaꞌ tok nibij que juis itzel quinojibül ri vinük ri nyebanun ri mac quiriꞌ. Y xa ja riꞌ chukaꞌ ri nyixtajin rix chubanic. ¿Ninuc comi, que ri Dios man nuyaꞌ tüj rutojic ri imac rix chukaꞌ?
\v 4 ¿Man kꞌaxnük tüj comi chive achique roma ri Dios jabel utz iviqꞌuin y achique roma rijaꞌ nucuy-vi mac y ncochꞌon? Chivüch rix utz que nibün achique na mac ri nijoꞌ nibün y rijaꞌ man jun nbün chive. Pero xa man quiriꞌ tüj. Rijaꞌ quiriꞌ rubanun-pe iviqꞌuin rix roma nrajoꞌ que niyaꞌ can ri mac.
\v 5 Xa jacꞌa rix covirnük ri ivánima. Man nijoꞌ tüj niyaꞌ can ri mac. Y riqꞌuin riꞌ, xa nimol ri castigo chivij. Nka-ka cꞌa ri castigo ri Dios pan iviꞌ chupan ri kꞌij tok rijaꞌ nbün juzgar. Y rijaꞌ nbün juzgar choj vi.
\v 6 Roma cachiꞌel ri nkubanun chikajujunal, quiriꞌ ri rutojic ri nuyaꞌ cheke.
\v 7 Si nkucochꞌon y chi jumul nkacꞌuaj jun cꞌaslen utz, ri Dios nuyaꞌ ri cꞌaslen man nqꞌuis tüj cheke. Jariꞌ ri nuyaꞌ ri Dios cheke roj ri cꞌo rayibül kiqꞌuin richin nkubecꞌujeꞌ chilaꞌ chicaj chi jumul, ri apeꞌ cꞌo sük ruyon y chiriꞌ chukaꞌ nnimirsüs-vi kakꞌij.
\v 8 Jacꞌa si nkapaba-kiꞌ chuvüch ri Dios, nka-ka na vi cꞌa ri ru-castigo pa kaviꞌ. Y nim vi cꞌa ri castigo ri nka-ka pa kaviꞌ. Quiriꞌ nkacꞌulachij si man nkatakej tüj ri nbij cheke ri ketzij tijonic y xa ja ri man choj tüj nbij ri nkatakej.
\v 9 Conojel cꞌa vinük ri nyebanun itzel, cꞌayuf nquicꞌulachij, nquitij pokonül. Nabey nka-ka ri castigo pa quiviꞌ ri israelitas y chukaꞌ nka-ka pa quiviꞌ ri man ye israelitas tüj.
\v 10 Y conojel vinük ri nyebanun ri utz, nyebecꞌujeꞌ chilaꞌ chicaj ri apeꞌ ruyon sük cꞌo, y ri apeꞌ chukaꞌ nnimirsüs quikꞌij. Ncꞌujeꞌ uxlanen pa tak cánima chi jumul. Y ja ri israelitas ri nabey nban quiriꞌ cheque y cꞌateriꞌ chukaꞌ ri man ye israelitas tüj.
\v 11 Roma ri Dios junan nbün cheke konojel.
\p
\v 12 Roj israelitas yoꞌon-vi cꞌa ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios, y si nkabün kamac, ri Dios ja ley riꞌ ri nucusaj chikij richin nbün juzgar pa kaviꞌ tok ri Dios nbün juzgar conojel vinük chi jumul. Jacꞌa ri vinük ri manak ri ley riꞌ pa quikꞌaꞌ, si nquibün quimac, nka-ka-vi chukaꞌ ri castigo pa quiviꞌ chupan ri kꞌij riꞌ, pero man nucusüs tüj ri ley riꞌ richin nbanux juzgar. Nucusüs ri si nkajoꞌ rijaꞌ o si man nkajoꞌ tüj.
\v 13 Ri vinük ri xaxe ncacꞌaxaj ri nbij ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés ri nucꞌut achique rurayibül y man nquibün tüj ri nbij, cꞌo quimac nquibün chuvüch ri Dios. Jacꞌa ri nyebanun ri nbij, man jun vi quimac nkꞌalajin chuvüch.
\v 14 Cꞌo chi jantük ri vinük man ye israelitas tüj nquibün ri nbij ri ley ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios, stapeꞌ (aunque) man cacꞌaxan tüj ri achique nbij. Y quiriꞌ, nkꞌalajin cꞌa que pa tak cánima, cꞌo-vi ri nkꞌalajrisan chiquivüch achique ri utz y achique ri man utz tüj. Cachiꞌel xa cꞌo ta ri ley ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios pa tak cánima.
\v 15 Cachiꞌel xa ja ta ri ley ri tzꞌiban pa tak cánima, y jariꞌ ri nbin cheque achique ri utz y achique ri man utz tüj. Y rijeꞌ utz nunaꞌ ri cánima tok ja ri utz nquibün y kꞌoxon nunaꞌ ri cánima tok ja ri man utz tüj nquibün. Rijeꞌ quetaman, si utz o man utz tüj ri nquibün.
\v 16 Y quiriꞌ chukaꞌ nunaꞌ ri cánima chupan ri kꞌij tok nbanux juzgar pa quiviꞌ. Napon cꞌa ri kꞌij tok nbanux juzgar pa quiviꞌ conojel vinük y nquil rutojic ri quimac, chi evan y man evan tüj. Y ri Dios ja ri Jesucristo ri nucusaj richin nbün juzgar. Quiriꞌ nbij ri utzilüj tzij richin colonic ri nintzijoj.
\s Ri israelitas y ri qui-ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés
\p
\v 17 Rix nuvinak, ri juis nyixquicot tok nbix israelitas chive, ninuc que xivil yan ri colonic roma ri Dios, chive rix xuya-vi ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés. Y chukaꞌ juis nim ivakün ninaꞌ roma nibij que rix rutinamit ri Dios.
\v 18 Rix nibij que nyixtijox riqꞌuin ri ley ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios, y romariꞌ tok ivetaman achique ri nrajoꞌ ri Dios que nkabün, y chukaꞌ ivetaman achique ri utz y achique ri man utz tüj.
\v 19 Y rix ninuc que nyixtiquer nicꞌut quibey ri ye moyiꞌ, nicꞌut ri sük chiquivüch ri yecꞌo pa kꞌekuꞌn,
\v 20 nyeꞌitijoj ri vinük ri man jun quetaman, y nyeꞌitijoj chukaꞌ ri acꞌualaꞌ. Roma chive rix yoꞌon-vi ri ley ri cꞌo etamabül y cꞌo ronojel ri ketzij chupan.
\v 21 Rix nibij que nyeꞌitijoj ri chꞌaka chic. ¿Man ncꞌatzin tüj comi que nitijoj-ka-iviꞌ rix? Roma nibij cheque ri chꞌaka que man utz tüj ri elekꞌ. Y rix ¿ketzij comi que man quixelekꞌ tüj?
\v 22 Rix nibij cheque ri achiꞌaꞌ ri cꞌo quixjaylal que man tiquicanoj jun chic ixok, y nibij cheque ri ixokiꞌ ri cꞌo cachijlal que man tiquiyaꞌ kꞌij que ntoc jun chic achi quiqꞌuin. Y rix ¿ketzij que man nibün tüj rix quiriꞌ? Rix nibij que queꞌetzelüs ri dios ri xa man ye ketzij tüj. ¿Y quiriꞌ comi ri nibün rix? ¿Man nivelekꞌaj tüj comi ri cꞌo chupan ri cacho rijeꞌ?
\v 23 Juis nim ivakün ninaꞌ roma cꞌo ri ru-ley ri Dios pan ikꞌaꞌ. ¿Ketzij comi que chi jumul nibün ronojel ri nbij ri ley riꞌ, richin niyaꞌ rukꞌij ri Dios?
\v 24 ¿Man ketzij tüj comi ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can? Tok nbij: Ri vinük ri man ye israelitas tüj nquiyokꞌ rubiꞌ ri Dios tok nquitzꞌet ri nyixbanun rix. Quiriꞌ ri tzꞌiban can.
\p
\v 25 Roj israelitas banun ri circuncisión cheke, ri retal que roj richin ri tinamit ri Dios, y riꞌ jabel utz, pero si nkabün ronojel ri nbij chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios. Y si man nkabün tüj, man jun ncꞌatzin-vi que banun ri circuncisión cheke, ri retal que roj ja richin ri tinamit ri Dios, xa junan riqꞌuin ri man banun tüj ri circuncisión cheke.
\v 26 Cꞌo ta jun achi man israelita tüj y man banun tüj ri retal reꞌ, ri circuncisión chin, y rijaꞌ nbün ta ri nbij ri ley ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios, chuvüch ri Dios junan riqꞌuin que rijaꞌ cachiꞌel xa banun ta ri circuncisión chin, stapeꞌ (aunque) man rubanun tüj.
\v 27 Y ri achi riꞌ nbün-vi ri nbij chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, stapeꞌ (aunque) man banun tüj ri retal ri circuncisión chin. Y romariꞌ nkꞌalajin que rix nuvinak ri man nibün tüj ri nbij ri ley ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios, man utz tüj ri nibün y pan ikꞌaꞌ rix cꞌo-vi ri ley riꞌ y banun ri circuncisión chive, ri jun retal ri nibün que rix ja richin ri tinamit ri Dios.
\v 28 Rix israelitas vi y banun ri circuncisión chive. Pero man xe tüj riꞌ ncꞌatzin richin nkꞌalajin que rix rutinamit ri Dios.
\v 29 Roma chuvüch ri Dios ri ketzij ye rutinamit rijaꞌ, ja ri vinük ri cꞌo jun cánima chꞌajchꞌoj. Cachiꞌel banun ta ri circuncisión pa tak cánima. Ri circuncisión riꞌ nban roma ri Lokꞌolüj Espíritu y man ja tüj ri circuncisión tzꞌiban chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés. Y jacꞌa ri vinük ri banun circuncisión pa tak cánima, jariꞌ ri nyekaꞌ chuvüch ri Dios y stapeꞌ (aunque) man nyekaꞌ tüj chiquivüch ri vinük.
\c 3
\p
\v 1 Y yin ninnuc que rix nibij: ¿Achique cꞌa nucꞌün-pe cheke que roj israelitas? ¿Y achique nucꞌün-pe cheke ri circuncisión?
\v 2 Pero yin ninbij: Qꞌuiy utz rucꞌamon-pe cheke. Pero xaxe cꞌa ri nabey ri ninkꞌalajrisaj, y riꞌ ja ri rutzij ri Dios ri ukuxanen can pa kakꞌaꞌ.
\v 3 ¿Y nkabij ta cꞌa que roma ye juis kavinak ri man xquitakej tüj, roma ta riꞌ ri Dios man ta nbün ri rubin?
\v 4 Man quiriꞌ tüj. Ri Dios ketzij vi nchꞌo, stapeꞌ (aunque) conojel vinük man quiriꞌ tüj nquibün. Cachiꞌel ri tzꞌiban can roma ri David. Rijaꞌ rubin can:
\q Nkꞌalajin chiquivüch ri vinük que ketzij vi ri nabij.
\q Y si yecꞌo vinük ri juis itzel nyechꞌo chavij, nkꞌalajin ta chukaꞌ que man ketzij tüj ri nquibij.
\q Quiriꞌ nbij chupan ri tzꞌiban can.
\p
\v 5 Y man tinuc que itzel nbün ri Dios tok nuyaꞌ ri castigo pan iviꞌ roma ri man utz tüj nyixbanun. Y riꞌ stapeꞌ (aunque) nibij rix que roma ri nyixbanun tok nkꞌalajin que ri Dios xeꞌ ri choj ri nbün. Riꞌ xa quinojibül ri vinük.
\v 6 Man ketzij tüj ri nquinuc. Roma si ta ketzij ri quinojibül, ri Dios man ta ntiquer nbün juzgar pa kaviꞌ roj vinük.
\p
\v 7 Chukaꞌ man tinuc que itzel nbün ri Dios tok nbij aj-maquiꞌ chive y nbün juzgar pan iviꞌ roma ri tzꞌucuj-tzij ri nibün. Y stapeꞌ (aunque) rix nibij que romariꞌ tok nkꞌalajin que ri Dios man quiriꞌ tüj nbün y ri vinük nquiyaꞌ rukꞌij romariꞌ. Man tinuc quiriꞌ.
\v 8 Man tinuc que ri nbün itzel nucꞌün-pe utz. Roma ri achique nyenucun quiriꞌ, cꞌuluman-vi que nka-ka ri castigo pa quiviꞌ. Y yecꞌo cꞌa ri ye biyon chikij que roj quiriꞌ chukaꞌ nkanuc, y xa man quiriꞌ tüj.
\s Man jun cꞌa ntiquer nbin que man jun tüj rumac
\p
\v 9 ¿Y vocomi achique nibij? ¿Chuvüch ri Dios ri kacꞌaslen roj israelitas más utz que chuvüch ri quicꞌaslen ri man ye israelitas tüj? Man quiriꞌ tüj. Cachiꞌel xinbij yan ka, que conojel vinük, chi israelitas y chi man israelitas tüj, conojel ye tzaknük chuxeꞌ ri mac.
\v 10 Quiriꞌ chukaꞌ nbij ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can:
\q Man jun vinük ri katz choj ta rucꞌaslen. Nixta jun.
\q
\v 11 Ni jun ri kꞌaxnük ta chin ri achique riꞌ ri utz
\q y man jun chukaꞌ ri ncanon ta chin ri Dios.
\q
\v 12 Man ja tüj cꞌa ri rubey ri Dios xquichaꞌ chin xquicꞌuaj. Man utz tüj cꞌa ri quicꞌaslen.
\q Nixta jun vi vinük ri nbanun ta utz. Ni jun.
\q
\v 13 Nyebojoyin-vi riqꞌuin ri quitzij nquibilaꞌ.
\q Ye cachiꞌel cumütz ri nquibün camic roma riqꞌuin ri nyechꞌapon.
\q Nyecamsan riqꞌuin ri quitzij, roma pa quichiꞌ cachiꞌel jul richin camnük.
\q
\v 14 Chi jumul cꞌa itzel nyechꞌo chiquij ri chꞌaka chic, cꞌüy-cꞌüy ri tzij nquibilaꞌ.
\q
\v 15 Man nquipokonaj tüj cheque nyecamsan. Roma man jun nban cheque, jariꞌ junanin nyebe chin nyecamsan.
\q
\v 16 Yecꞌo ri nquiyalaꞌ can bis y kꞌoxon ri apeꞌ nyecꞌo-vi.
\q
\v 17 Man quetaman tüj ri achique rubanic ri cꞌaslen richin uxlanen.
\q
\v 18 Man nquixbij tüj quiꞌ chuvüch ri Dios.
\q Quiriꞌ ri tzꞌiban can.
\p
\v 19 Y roj ketaman que ri nbij ri ley tzꞌiban can ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, cheque ri yecꞌo chuxeꞌ ri ley riꞌ nchꞌo-vi. Man jun cꞌa ntiquer nbin que man jun tüj rumac. Conojel cꞌa ri yecꞌo chuvüch ri ruchꞌulef ncꞌatzinej que cꞌa nyeꞌapon vi chuvüch ri Dios.
\v 20 Man jun cꞌa vinük ri rubanun ta ronojel ri nbij ri ley ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios. Y romariꞌ ri ley man ntiquer tüj nbün cheke que man jun tüj kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Ri ley xaxe ntiquer nucꞌut chikavüch que roj aj-mac.
\s Ri rubanic nkabün richin que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios
\p
\v 21 Y vocomi ri Dios nucꞌut cꞌa chikavüch achique rubanic richin que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch rijaꞌ. Nucꞌut chikavüch que man riqꞌuin tüj ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés tok choj nkꞌalajin chuvüch, stapeꞌ (aunque) nkꞌalajin can chupan ri ley y bin can chukaꞌ coma ri xekꞌalajrisan rutzij ri Dios ri xecꞌujeꞌ ojer can.
\v 22 Ri Dios nucꞌut cꞌa chikavüch que achique na vinük ri ntaken ri Jesucristo, man jun rumac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Xa ja roj junan kabanun konojel,
\v 23 roma konojel xkabün kamac y nüj xojcanaj-vi can chirij ri Dios ri cꞌo rukꞌij.
\v 24 Roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios tok man jun kamac nkꞌalajin chuvüch rijaꞌ. Man jun cꞌa rajil nucꞌutuj cheke, roma ri Cristo Jesús xcom, richin xutoj ri kamac.
\v 25 Ri Dios xutük-pe ri Cristo richin xcom, y xbiyin ri ruquiqꞌuel, roma ja rijaꞌ ri xakalen rumac ri vinük. Ri ntaken cꞌa richin ri Cristo ncuyutüj rumac. Ri Dios runucun-vi-pe que nutük pe ri Cristo, y romariꞌ nkꞌalajin que choj ri xbün tok man xuyaꞌ tüj yan ri rajil-ruqꞌuexel y ri rutojic ri quimac chiquijujunal ri vinük ri xecꞌujeꞌ ojer can.
\v 26 Y romariꞌ chukaꞌ nkꞌalajin que choj ri nbün kiqꞌuin roj chupan ri tiempo reꞌ, tok nbün cheke que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch roma kataken ri Jesús.
\p
\v 27 Roma cꞌa riꞌ man nkutiquer tüj nkabün nim kakün nixta nkabij que juis utz ri kacꞌaslen. Roma man xojcolotüj tüj roma juis utz ta ri nkubanun, xa xojcolotüj roma ri xkatakej ri Jesús.
\v 28 Y quiriꞌ, nkꞌalajin cꞌa que achique na vinük ri ntaken ri Jesús, man jun rumac nkꞌalajin chuvüch ri Dios, stapeꞌ (aunque) man rubanun tüj pe ri nbij ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés.
\p
\v 29 ¿Nkutiquer comi nkabij que ri Dios xaxe kichin roj israelitas? Man nkutiquer tüj nkabij quiriꞌ, roma ri Dios qui-Dios chukaꞌ ri man ye israelitas tüj.
\v 30 Xaxe cꞌa jun Dios cꞌo, y ja rijaꞌ ri nbanun cheque ri nyetaken richin rijaꞌ que man jun quimac nkꞌalajin chuvüch, si ja roj israelitas ri banun ri circuncisión cheke chin jun retal que ja roj richin ri tinamit ri Dios, o si ja ri man ye israelitas tüj ri man banun tüj ri circuncisión cheque.
\v 31 Riqꞌuin baꞌ nkꞌax chive que ri nyetaken ri Jesús nquibün chin ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés que man jun rakalen, pero xa man quiriꞌ tüj. Ri kataken chic ri Jesús, jariꞌ ri ketzij nkutaken chin ri ley riꞌ.
\c 4
\s Ri Abraham man jun rumac xkꞌalajin chuvüch ri Dios roma xutakej rijaꞌ
\p
\v 1 ¿Achique nkabij pariꞌ ri colonic ri xril ri Abraham, ri kaxquin-kamamaꞌ can ri katinamit roj israelitas?
\v 2 Ri Abraham man jun rumac xkꞌalajin chuvüch ri Dios, pero man roma tüj ri utz ri xerubanalaꞌ. Si ta romariꞌ, xtiquer ta xbün nim rakün. Jacꞌa ri Dios nbij que man roma tüj riꞌ tok ri Abraham choj xkꞌalajin chuvüch.
\v 3 Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, nbij: Ri Abraham xuyaꞌ ránima riqꞌuin ri Dios, y romariꞌ ri Dios xbün chin que man jun rumac xkꞌalajin chuvüch. Quiriꞌ nbij ri tzꞌiban can.
\v 4 Ri vinük ri nsamüj, nuchꞌüc-vi ri rajil ri rusamaj. Ri nuchꞌüc man choj tüj nspüs-e chin.
\v 5 Jacꞌa ri colonic choj nspüs y man jun cꞌa ri roma ta ri juis nsamüj ntiquer nucol riꞌ. Stapeꞌ (Aunque) jun vinük man choj tüj rucꞌaslen, pero si nutakej ri Dios, ri Dios nbün cꞌa chin que man jun rumac nkꞌalajin chuvüch rijaꞌ.
\v 6 Quiriꞌ chukaꞌ rubin can ri David, que jabel utzilüj quikꞌij ri vinük ri nban cheque roma ri Dios que man jun quimac nkꞌalajin chuvüch, roma ri xquitakej y man roma tüj ri juis xesamüj.
\v 7 Ri David rubin can cꞌa:
\q Jabel quiquicot ri vinük ri cuyun chic ri itzel tak nquibanun ri tzꞌapin chic rij ri quimac.
\q
\v 8 Jabel cꞌa ruquicot ri nbix cheque roma ri Ajaf Dios que man jun mac ncakalej.
\q Quiriꞌ rubin can ri David.
\p
\v 9 ¿Achique cꞌa ri nucꞌut ri tzij reꞌ chikavüch? Reꞌ nucꞌut chikavüch que man xaxe tüj roj israelitas ri banun ri circuncisión cheke ri jabel kaquicot. Man quiriꞌ tüj. Xa quiriꞌ chukaꞌ ri man ye israelitas tüj, ri man banun tüj ri circuncisión cheque, rijeꞌ jabel chukaꞌ quiquicot, ri ncꞌatzin xaxe cꞌa tikatakej ri Dios. Cachiꞌel xbün ri Abraham. Rijaꞌ xutakej ri Dios y romariꞌ ri Dios xbün chin que man jun rumac xkꞌalajin chuvüch.
\v 10 Y tok ri Dios xbün chin que man jun rumac xkꞌalajin chuvüch, ri Abraham man jani banun tüj ri circuncisión chin, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruchꞌacꞌul jun acꞌual alaꞌ que ja richin ri tinamit ri Dios.
\v 11 Y ri circuncisión ri xban chin, retal richin que tikꞌalajin que ketzij, que man jun vi rumac xkꞌalajin chuvüch ri Dios roma xutakej. Pero rijaꞌ man jun vi cꞌa rumac xkꞌalajin chuvüch ri Dios tok cꞌa man jani banun tüj ri circuncisión chin, y romariꞌ nbix que rijaꞌ quitataꞌ conojel ri nyetaken ri Dios y nban cheque que man jun quimac nkꞌalajin chuvüch, stapeꞌ (aunque) man banun tüj ri circuncisión cheque.
\v 12 Y ri Abraham kaxquin-kamamaꞌ can ri katinamit roj chukaꞌ israelitas ri banun ri circuncisión cheke, ri retal que roj riqꞌuin ri Dios, pero si kataken ri Dios cachiꞌel ri xutakej-e rijaꞌ tok man jani banun tüj ri retal ri circuncisión chin que ja richin ri tinamit ri Dios.
\s Ri Dios nuyaꞌ rusipanic xaxe cheque ri nyetaken richin rijaꞌ
\p
\v 13 Ri Dios xbij chin ri Abraham que nuyaꞌ ri ruchꞌulef pa rukꞌaꞌ, quiqꞌuin ri ye ruxquin-rumam can. Ri Dios quereꞌ xbij chin ri Abraham roma ruyoꞌon ránima riqꞌuin ri Dios y entonces man jun rumac xkꞌalajin chuvüch, pero man roma tüj rubanun ri nbij ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés.
\v 14 Si man ta quiriꞌ, si xa ja ta ri vinük ri yecꞌo chuxeꞌ ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés ri nyecꞌulun ri sujun can roma ri Dios, man ta jun ncꞌatzin-vi que kataken ri Dios, roma man ta jun nucꞌün-pe cheke ri rusujun can ri Dios.
\v 15 Pero xa man quiriꞌ tüj. Ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés xaxe nukꞌalajrisaj que man nkabün tüj ri nbij. Y romariꞌ nka-ka ri ru-castigo ri Dios pa kaviꞌ. Man ta cꞌo ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, man ta nbix que man nkabün tüj ri nbij.
\p
\v 16 Ri Dios xaxe cꞌa cheque ri nyetaken richin rijaꞌ nuya-vi ri rusujun. Nuyaꞌ cheque roma ri rusipanic rijaꞌ. Y nuya-vi cꞌa cheque conojel ri nyetaken, rijaꞌ si ye israelitas ri cꞌo ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés pa quikꞌaꞌ o si man ye israelitas tüj ri manak ri ley riꞌ pa quikꞌaꞌ. Ri ncꞌatzin xaxe tiquitakej, cachiꞌel xutakej ri Abraham. Roma rijaꞌ jariꞌ ri katataꞌ konojel ri kataken.
\v 17 Cachiꞌel nbij ri Dios chupan ri ye tzꞌiban can. Rijaꞌ nbij cꞌa chin ri Abraham: Nuyoꞌon cꞌa chave que ncatoc quixquin-quimamaꞌ can qꞌuiy tinamit. Quiriꞌ xbij ri Dios chin ri Abraham, tok xucꞌut-riꞌ chuvüch. Y ri Abraham xutakej ri Dios, ri ncꞌason quichin ri caminakiꞌ. Ri Dios ri rutzꞌeton chic pe cꞌa ronojel ri runucun que nbün.
\p
\v 18 Ri Abraham xutakej cꞌa que nbanatüj ri xbix chin roma ri Dios, stapeꞌ (aunque) xtiquer ta xbij que cꞌayuf chic roma xa riꞌj chic. Xutakej-vi ri xbij ri Dios chin que ntoc quitataꞌ qꞌuiy tinamit y nyecꞌujeꞌ juis ye qꞌuiy ruxquin-rumam can.
\v 19 Ri Abraham cꞌo colopeꞌ cien rujunaꞌ chupan ri kꞌij riꞌ. Y roma riꞌj chic, rijaꞌ retaman vi que manak chic ralcꞌual ncꞌujeꞌ, y retaman chukaꞌ que ri rixjayil Sara man nalan tüj vi. Man roma tüj riꞌ xutakej ri xbix chin roma ri Dios. Ruyoꞌon vi ránima riqꞌuin.
\v 20 Y royoben-vi que ri Dios nbün ri xbij y man caꞌiꞌ tüj ránima royoben, xa xuya-vi más ránima y xuyaꞌ rukꞌij ri Dios.
\v 21 Ri Abraham jabel vi retaman chic que ri Dios juis ruchukꞌaꞌ riqꞌuin, nbün-vi ri rubin.
\v 22 Y roma ri Abraham xunimaj riꞌ, ri Dios xbün chin que man jun rumac xkꞌalajin chuvüch.
\p
\v 23 Y ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, man xaxe tüj cꞌa richin tikꞌalajin achique rubanic tok ri Abraham man jun rumac xkꞌalajin chuvüch ri Dios,
\v 24 xa richin chukaꞌ tikꞌalajin chikavüch roj achique rubanic richin que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Si nkatakej ri Dios, rijaꞌ nbün cheke que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch. Y ri Dios jariꞌ ri xcꞌason-pe richin ri Kajaf Jesús chiquicojol ri caminakiꞌ,
\v 25 roma cꞌa ri kamac roj tok xjach pa camic y cꞌateriꞌ xcꞌastüj-pe richin que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios.
\c 5
\s Roj ri kataken ri Jesucristo man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios
\p
\v 1 Man jun vi cꞌa kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios roma kataken ri Kajaf Jesucristo. Y matiox cꞌa chin ri Jesucristo roma tok junan chic kavüch riqꞌuin ri Dios.
\v 2 Roma xkatakej ri Jesucristo xkil ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. Riqꞌuin cꞌa rijaꞌ kayoꞌon-vi kánima y ja rijaꞌ chukaꞌ nkucusan-apu riqꞌuin ri Dios. Nkuquicot roma koyoben ri kꞌij tok junan nkujcꞌujeꞌ riqꞌuin ri Dios. Y rijaꞌ cꞌo rukꞌij.
\v 3 Y man xe tüj cꞌa nkuquicot roma koyoben ri kꞌij tok nkubecꞌujeꞌ riqꞌuin ri Dios, xa nkuquicot chukaꞌ tok nkacꞌusaj pokonül, roma ketaman que ri pokonül nbün cheke que más nketamaj nkucochꞌon.
\v 4 Y riqꞌuin cꞌa ri cochꞌonic ri nketamaj nkacꞌusaj pokonül, nkꞌalajin que kayoꞌon kánima riqꞌuin ri Dios. Y tok kꞌalüj que kayoꞌon más kánima riqꞌuin ri Dios, reꞌ nbün cꞌa cheke que más nkoyobej-apu ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rijaꞌ.
\v 5 Y ketzij vi nkil ri koyoben, roma ri Dios juis nkurujoꞌ. Y ketaman cꞌa que nkurujoꞌ, roma ja ri Lokꞌolüj Espíritu ri ruyoꞌon pa tak kánima ri nbin cheke.
\p
\v 6 Roj man nkutiquer tüj nkacol-kiꞌ, romariꞌ ri Cristo xcom koma roj, tok xapon ri kꞌij. Rijaꞌ xcom koma konojel roj vinük, ri xa man utz tüj kacꞌaslen chuvüch ri Dios.
\v 7 Ja ta roj, man nkajoꞌ tüj nkucom pa ruqꞌuexel jun chic vinük, stapeꞌ (aunque) choj rucꞌaslen. O riqꞌuin ta cꞌa baꞌ cꞌo ta jun ri man nupokonaj tüj chin que ncom pa ruqꞌuexel jun chic ri utz rucꞌaslen.
\v 8 Jacꞌa ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Katataꞌ Dios xcom koma roj, stapeꞌ (aunque) roj aj-maquiꞌ. Y quiriꞌ, ri Dios xucꞌut chikavüch que nkurujoꞌ.
\v 9 Y quiriꞌ xban kiqꞌuin tok cꞌa roj aj-maquiꞌ, que ri Jesucristo xcom koma roj. Jacꞌa vocomi kataken chic y man jun chic kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Romariꞌ kꞌalüj vi que xojcolotüj chuvüch ri castigo nuyaꞌ ri Dios. Y ja ri Cristo ri xbanun que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios, roma xcom y xbiyin ruquiqꞌuel koma roj.
\v 10 Tok rubanun can, xketzelaj-vi ri Dios. Pero roma ri Rucꞌajol xcom koma roj, romariꞌ tok junan chic kavüch riqꞌuin ri Dios. Rijaꞌ xuya-pe ri Rucꞌajol richin xcom koma y cꞌa ketzelan na ri Dios chiriꞌ. Y vocomi roma ri junan chic kavüch riqꞌuin, kꞌalüj que nkil ri colonic ri chi jumul, roma ri Jesucristo cꞌüs chi jumul.
\v 11 Matiox cꞌa chin ri Ajaf Jesucristo, que roma ri rusamaj rijaꞌ tok nkuquicot riqꞌuin ri Dios. Rusamaj cꞌa rijaꞌ chukaꞌ tok junan chic kavüch riqꞌuin ri Dios.
\s Ri xucꞌün-pe ri Adán y ri xucꞌün-pe ri Jesucristo
\p
\v 12 Ri mac xaxe cꞌa roma jun achi tok xoc can chuvüch ri ruchꞌulef. Ri achi riꞌ ja ri Adán. Y ri mac jariꞌ ri xcꞌamon-pe ri camic. Romariꞌ conojel vinük ncꞌatzinej que nyecom, roma conojel ye aj-mac.
\v 13 Tok ri Dios man jani tuya-pe ri ley ri xuyaꞌ richin ri Moisés, cꞌo chic vi ri mac chuvüch ri ruchꞌulef, xa ja ri man jani tüj xkꞌalajin-pe. Roma xaxe apeꞌ cꞌo-vi ley, xaxe chiriꞌ ri juis nkꞌalajin tok jun vinük nbün rumac.
\v 14 Y tok man jani cꞌo tüj ri ley, stapeꞌ (aunque) man kꞌalüj tüj que cꞌo mac, xkꞌalajin-vi, roma conojel xecom. Pa rukꞌaꞌ cꞌa ri camic xecꞌuje-vi. Ri Adán xcom, quiriꞌ chukaꞌ ri Moisés, y ri chꞌaka chic xecom chukaꞌ, stapeꞌ (aunque) man junan tüj quimac riqꞌuin ri rumac ri Adán. Ri xbün ri Adán man utz tüj ri xucꞌün-pe, y ri xbün ri Cristo ruyon utz ri xucꞌün-pe. Quiriꞌ nkꞌalajin-pe tok nkatzꞌet ri nyebanun.
\p
\v 15 Ri mac ri xbün ri Adán man junan tüj riqꞌuin ri colonic ri xucꞌün-pe ri Jesucristo. Xa roma cꞌa ri rumac ri Adán, romariꞌ konojel roj vinük xojoc pa rukꞌaꞌ ri camic. Pero ri xbün ri Jesucristo, ruyon utz nucꞌün-pe cheke konojel ri kataken chic. Roma ri rusipanic rijaꞌ y roma chukaꞌ ri rusipanic ri Dios kilon chic ri colonic, cachiꞌel kilon jun sipanic.
\v 16 Ri xucꞌün-pe ri rumac ri Adán, man junan tüj vi riqꞌuin ri colonic ri xucꞌün-pe ri Cristo. Ri Adán xaxe riqꞌuin ri jun nabey rumac ri xbün chuvüch ri Dios, xeꞌilon chukaꞌ conojel vinük y romariꞌ tok nban juzgar pa quiviꞌ, richin nquicꞌul rutojic ri nyebanun. Pero ri colonic ri xucꞌün-pe ri Jesucristo juis rakalen, roma man xaxe tüj chic roma ri jun nabey mac tok xpuꞌu, xa roma cꞌa ronojel mac. Y ri colonic ri nuyaꞌ, xa nuspaj. Y reꞌ nbün cheke que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios.
\v 17 Xaxe cꞌa roma ri rumac ri achi rubiniꞌan Adán, romariꞌ tok conojel vinük xeꞌoc pa rukꞌaꞌ ri camic. Y ketaman que ri samaj ri xbün ri Jesucristo más nim ri ruchukꞌaꞌ y romariꞌ kꞌalüj vi que nyecꞌaseꞌ chi jumul, ri nyecꞌulun ri colonic ri nuspaj. Nbün-vi cꞌa cheque que man jun quimac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Nyecꞌaseꞌ cꞌa roma ri rusipanic rijaꞌ y junan cꞌa nquibanaꞌ juzgar.
\p
\v 18 Roma cꞌa ri mac ri xbün ri Adán, romariꞌ nka-ka ri castigo pa quiviꞌ conojel ri vinük. Pero roma ri chojmilüj nbanalaꞌ ri Jesucristo, romariꞌ tok conojel vinük ri nyetaken, man jun quimac nkꞌalajin chuvüch ri Dios y nquil ri cꞌaslen ri man nqꞌuis tüj.
\v 19 Roma cꞌa ri xbün ri Adán que man xutakej tüj rutzij ri Dios, romariꞌ conojel vinük xeꞌoc aj-mac. Jacꞌa ri Jesucristo xutakej-vi rutzij ri Dios, y romariꞌ juis ye qꞌuiy ri nban cheque que man jun quimac nkꞌalajin chuvüch ri Dios, roma nquitakej.
\p
\v 20 Tok ri Dios xuyaꞌ ri ley ri xuyaꞌ richin ri Moisés, xebekꞌalajin cꞌa pe ri juis ruvüch chi mac. Y roma xekꞌalajin cꞌa pe ri mac, más xkꞌalajin-pe ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
\v 21 Conojel cꞌa ri vinük xeꞌoc pa rukꞌaꞌ ri mac, y romariꞌ xeꞌoc pa rukꞌaꞌ ri camic. Jacꞌa vocomi ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios nucꞌün-pe cheke ri cꞌaslen ri man nqꞌuis tüj, roma nbün cheke que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Y ja ri Kajaf Jesucristo ri nyoꞌon ri cꞌaslen ri man nqꞌuis tüj cheque ri nyeꞌoc chupan ri utzilüj sipanic riꞌ ri nspaj-pe ri Dios.
\c 6
\s Roj xkayaꞌ yan can cꞌa ri mac. Vocomi ri cꞌaslen ri katzꞌamon, riqꞌuin chic cꞌa ri Cristo
\p
\v 1 ¿Achique nkabij vocomi, roj ri kataken chic ri Jesús? ¿Utz que cꞌa nkabün más kamac richin que más ncꞌut ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios?
\v 2 Man utz tüj. Roj xa kayoꞌon chic can ri mac.
\v 3 ¿Man ivetaman tüj cꞌa que ri bautismo jariꞌ ri retal que roj xa xojcom junan riqꞌuin ri Cristo Jesús, roma jun kabanun riqꞌuin?
\v 4 Tok xojban bautizar, cachiꞌel xojcom riqꞌuin, y cachiꞌel chukaꞌ xojmukutüj riqꞌuin, tok rijaꞌ xmukutüj. Y romariꞌ nkutiquer nkabij que tok rijaꞌ xcꞌastüj-pe roma ri ruchukꞌaꞌ ri Katataꞌ Dios, roj chukaꞌ xojcꞌastüj-pe riqꞌuin y vocomi kacꞌuan jun cꞌacꞌaꞌ cꞌaslen.
\p
\v 5 Roma jun chic ri kabanun riqꞌuin ri Jesucristo roma ri rucamic tok xban ri bautismo cheke. Entonces, junan chukaꞌ roj jun chic chukaꞌ kabanun riqꞌuin rijaꞌ roma ri xojcꞌastüj-pe riqꞌuin rijaꞌ.
\v 6 Tok rubanun can, xkacꞌuaj jun itzel cꞌaslen. Pero cachiꞌel ta xojbajix riqꞌuin ri Jesucristo chuvüch ri cruz, y romariꞌ ri itzel cꞌaslen riꞌ xqꞌuis can y xojcolotüj pa rukꞌaꞌ ri mac.
\v 7 Conojel cꞌa ri cachiꞌel xecom riqꞌuin ri Cristo, nyecolotüj pa rukꞌaꞌ ri mac.
\v 8 Roj cachiꞌel xojcom riqꞌuin ri Cristo tok rijaꞌ xcom, y romariꞌ ketaman que nkucꞌaseꞌ riqꞌuin.
\v 9 Y ketaman chukaꞌ que ri camic manak chic rukꞌaꞌ chin ri Cristo. Rijaꞌ xcꞌastüj, y man ncom tüj chic.
\v 10 Tok xcom rijaꞌ, jariꞌ tok xuyoj ri mac. Xaxe jun bey xcom y riqꞌuin riꞌ xbün. Y vocomi cꞌüs y nuyaꞌ rukꞌij ri Dios.
\v 11 Y roj man tikamestaj cꞌa que jun kabanun riqꞌuin ri Kajaf Cristo Jesús. Cachiꞌel ta xojcom junan riqꞌuin y romariꞌ ri mac xcanaj yan can. Y chukaꞌ cachiꞌel ta xojcꞌastüj-pe junan riqꞌuin y romariꞌ nkayaꞌ rukꞌij ri Dios. Cꞌacꞌaꞌ chic cꞌa ri kacꞌaslen.
\p
\v 12 Romariꞌ man tikayaꞌ kꞌij que ntoc ri mac kiqꞌuin, richin que man ja tüj ri itzel tak rayibül ri nyeꞌucꞌuan kichin.
\v 13 Tok rubanun can, roj camnük chupan ri mac. Jacꞌa vocomi man roj quiriꞌ tüj chic, roma kacꞌuan chic jun cꞌacꞌaꞌ kacꞌaslen. Romariꞌ tikajacha-kiꞌ pa rukꞌaꞌ ri Dios richin nkabün ri nrajoꞌ rijaꞌ, richin que ri kakꞌa-kakün nyeꞌucusüs roma ri Dios chubanic ri choj. Y man tikayaꞌ kꞌij que ntoc ri mac kiqꞌuin, richin que ri kakꞌa-kakün man quekaj chubanic ri man choj tüj.
\v 14 Ri mac, man jun chic rukꞌaꞌ cheke, roma xojcolotüj yan. Man cꞌa nkayaꞌ kánima riqꞌuin ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, xa riqꞌuin cꞌa ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
\s Man utz tüj que nkucꞌujeꞌ chuxeꞌ rutzij ri mac
\p
\v 15 Pero man roma tüj riꞌ nkanuc ka: Que nkumacun ta ka, roma nkanuc-ka que ja ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri ncolon kichin y man ja tüj ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés. Man quiriꞌ tüj.
\v 16 Rix jabel ivetaman que achique na cꞌa vinük ri nuya-riꞌ pa rusamaj jun chic, chuxeꞌ vi cꞌa rutzij ri rajaf ri samaj cꞌo-vi. Roma cꞌa riꞌ roj si nkaya-kiꞌ chuxeꞌ rutzij ri mac, nkujoc-vi rusamajelaꞌ ri mac y xojrucꞌuaj pa camic. Pero si nkaya-kiꞌ chuxeꞌ rutzij ri Dios, nkujoc rusamajelaꞌ rijaꞌ y xojrucꞌuaj chupan ri cꞌaslen choj.
\v 17 Pero matiox chin ri Dios que rix riqꞌuin ronojel ivánima nitakej rutzij. Rixcꞌo-vi chic chupan ri rutzij ri Dios. Tok rubanun can, xixcꞌujeꞌ cꞌa chuxeꞌ rutzij ri mac.
\v 18 Jacꞌa vocomi man rixcꞌo tüj chic pa rukꞌaꞌ ri mac, xa rix rusamajelaꞌ chic ri Dios y icꞌuan chic jun cꞌaslen choj.
\v 19 Cꞌayuf richin que nkꞌax cheke ronojel reꞌ, y romariꞌ xincusaj ri ejemplo pariꞌ ri vinük ri nuya-riꞌ pa rusamaj jun chic. Tok rubanun can, rix xiyaꞌ kꞌij que xoc ri mac iviqꞌuin, y ri ikꞌa-ivakün xijüch chubanic ri itzel. Jacꞌa vocomi ncꞌatzin que ri ikꞌa-ivakün nyeꞌucusüs roma ri Dios, chubanic ri choj, richin quiriꞌ chꞌajchꞌoj ta vi ri icꞌaslen chuvüch rijaꞌ.
\p
\v 20 Tok xixcꞌujeꞌ chuxeꞌ rutzij ri mac, rix man xinuc tüj baꞌ que ncꞌatzin que nicꞌuaj jun cꞌaslen choj chuvüch ri Dios. Rix libre xinaꞌ rix.
\v 21 ¿Y achique xucꞌün-pe chive ri itzel cꞌaslen ri xicꞌuaj? Vocomi xa nyixqꞌuix tok nka-pe chiꞌicꞌuꞌx ri itzel cꞌaslen riꞌ, ri xa camic chi jumul nucꞌün-pe pa ruqꞌuisbül.
\v 22 Vocomi ri mac man jun chic rukꞌaꞌ chive, xa rixcꞌo chic cꞌa chuxeꞌ rutzij ri Dios, y romariꞌ tok ivilon chic jun cꞌaslen chꞌajchꞌoj. Y pa ruqꞌuisbül nucꞌün-pe ri cꞌaslen chi jumul.
\v 23 Ri mac xa camic nucꞌün-pe cheke. Jariꞌ ri rutojic ri nuyaꞌ. Jacꞌa ri Dios nspaj ri cꞌaslen cheke ri chi jumul. Y ja cꞌaslen reꞌ ri nspüs cheke roma jun kabanun riqꞌuin ri Kajaf Cristo Jesús.
\c 7
\s Tok man jun chic ntiquer nbün ri ley ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios
\p
\v 1 Hermanos, rix ivetaman ri achique nbij ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios, y chukaꞌ ivetaman que jun vinük xaxe tok cꞌa cꞌüs na, cꞌo chuxeꞌ rutzij ri ley riꞌ.
\v 2 Cachiꞌel ri nbij chupan ri ley, que jun ixok ximon-vi riqꞌuin ri rachijil y man ntiquer tüj nujüch-riꞌ riqꞌuin, tok cꞌa cꞌüs. Pero si ncom-e ri rachijil, cꞌateriꞌ cꞌa nujüch-riꞌ riqꞌuin.
\v 3 Si ncꞌujeꞌ riqꞌuin jun chic achi tok cꞌa cꞌüs ri rachijil, nbün rumac. Pero si camnük chic ri rachijil, ri ley man nbij tüj que nbün rumac tok ncꞌuleꞌ chic riqꞌuin jun achi.
\p
\v 4 Hermanos, quiriꞌ kabanun roj chukaꞌ. Cachiꞌel xojcom ta riqꞌuin ri Cristo, tok rijaꞌ xcom. Y romariꞌ man rojcꞌo tüj chic chuxeꞌ ri ley, xa roj richin chic ri Cristo, ri xcꞌastüj-pe chiquicojol ri caminakiꞌ. Y roma roj richin chic ri Cristo, nkucꞌuan ta jun utzilüj cꞌaslen y nkuqꞌuiy ta chupan ri rutzij ri Dios y romariꞌ ye qꞌuiy ta chꞌaka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, cachiꞌel ri nrajoꞌ ri Dios.
\v 5 Tok rubanun can, ja ri itzel tak karayibül ri xekabanalaꞌ, y ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés nbij que man utz tüj ri itzel tak rayibül riꞌ. Pero roma quiriꞌ nbij ri ley, xebecꞌutun cꞌa pe ri kamac, y tok xkacꞌaxaj riꞌ, xa más xekarayij ri mac riꞌ, y ri mac xa camic nroyoj pa kaviꞌ. Ri mac xerucusaj-vi cꞌa ri kakꞌa-kakün.
\v 6 Tok rubanun can, xojcꞌujeꞌ chuxeꞌ ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, jacꞌa vocomi xojcolotüj yan y chuvüch ri ley riꞌ xa xojcom yan. Tok rubanun can, xkasamajij ri Dios riqꞌuin ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés. Jacꞌa vocomi nkasamajij ri Dios riqꞌuin ri cꞌacꞌaꞌ cꞌaslen yoꞌon cheke roma ri Lokꞌolüj Espíritu.
\s Pablo nutzꞌibaj que cꞌayuf rubanun ri mac cheke
\p
\v 7 Y riqꞌuin baꞌ nkꞌax chive que ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés itzel, pero xa man quiriꞌ tüj. Ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés ncꞌatzin richin nucꞌut achique ri mac. Si man ta cꞌo ri ley riꞌ, yin man ta vetaman achique riꞌ ri mac. Cachiꞌel tok tzꞌiban chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés: Man tarayij que avichin ta rat ri ruchajin jun chic vinük. Y roma quiriꞌ tzꞌiban, vetaman que si quiriꞌ xtinbün, nquimacun chuvüch ri Dios. Man ta tzꞌiban can quiriꞌ, man ta vetaman que riꞌ xa mac.
\v 8 Pero roma chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés quiriꞌ nbij, romariꞌ xbekꞌalajin-pe ri mac ri cꞌo pa vánima. Xebekꞌalajin cꞌa pe ronojel quivüch itzel tak rayibül ri nyenbanalaꞌ. Man ta cꞌo ri ley, camnük ta ri mac ri cꞌo pa vánima.
\v 9 Ri ojer can, tok man jani kꞌaxnük tüj ri ley chuve, xinnuc que cꞌo nucꞌaslen. Jacꞌa ri kꞌij tok xkꞌax chuve ri tzꞌiban chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, xcꞌastüj-pe ri mac ri cꞌo pa vánima, y jariꞌ xinnabej que manak nucꞌaslen.
\v 10 Ri ley ri xuya-pe ri Dios, nucꞌut cꞌa achique rubanic richin nilitüj ta ri cꞌaslen. Pero yin man xinvil tüj ri cꞌaslen chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés. Pa ruqꞌuexel riꞌ, xa camic ri xinvil chiriꞌ.
\v 11 Y quiriꞌ yin Pablo xincꞌulachij roma ri itzel rayibül ri cꞌo pa vánima. Ri itzel rayibül xinruchꞌüc-vi, roma ja ri ley ri xucusaj y xinrucamsaj.
\p
\v 12 Ri ley ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios lokꞌolüj viꞌ utz vi y choj ri nbij.
\v 13 ¿Ninbij ta comi cꞌa que ri utzilüj ley xucꞌün-pe camic chuve? Man quiriꞌ tüj. Ja ri itzel rayibül ri xcꞌamon-pe ri camic, roma xbün chuve que man xintakej tüj ri nbij ri utzilüj ley. Y riqꞌuin riꞌ ri ley xucꞌut cꞌa chinuvüch achique riꞌ ri mac. Y quiriꞌ, nucꞌut que ri mac itzel vi.
\p
\v 14 Ketaman que ri ley riqꞌuin ri Dios petenük-vi. Jacꞌa yin xa jun vinük ri yincꞌo pa rukꞌaꞌ ri itzel rayibül.
\v 15 Man ninbün tüj cꞌa ri utz ri ninjoꞌ, xa ja ri mac ri ninvetzelaj, xa jariꞌ ri nyenbanalaꞌ. Ri nucꞌulachin, man nkaꞌ tüj cꞌa chinuvüch.
\v 16 Ri mac ri nyenbanalaꞌ man nkaꞌ tüj chic cꞌa chinuvüch, y reꞌ nucꞌut que ri ley utz vi.
\v 17 Y romariꞌ nquitiquer ninbij que man nuyon tüj yin ri nquibanun ri mac, xa ja chic ri itzel rayibül ri cꞌo pa vánima ri nbanun chuve y yin man jun nquitiquer ninbün.
\v 18 Yin xa jun vinük cꞌa ri man jun utz cꞌo pa nucꞌaslen. Ninjoꞌ yin ninbün ri utz, pero man nquitiquer tüj.
\v 19 Stapeꞌ (Aunque) ja ri utz ri ninjoꞌ yin ninbün, man ninbün tüj. Y ri mac ri man ninjoꞌ tüj ninbün, xa jariꞌ ri nyenbanalaꞌ.
\v 20 Romariꞌ xinbij yan que man nuyon tüj yin ri nquibanun ri mac, roma man ninjoꞌ tüj nyenbanalaꞌ. Xa ja ri mac ri cꞌo pa vánima jariꞌ ri nbanun chuve.
\p
\v 21 Y yin nintzꞌet que chi jumul quiriꞌ nbanatüj. Xa cachiꞌel chic ley, roma tok ninjoꞌ ninbün ri utz, chanin nkꞌalajin-pe ri itzel rayibül ri cꞌo pa vánima.
\v 22 Ri vánima, jabel vi nquicot riqꞌuin ri ru-ley ri Dios.
\v 23 Pero vetaman que cꞌo chic jun ley ri ucꞌuayon vichin ri nyerucusaj ri nukꞌa-vakün. Y ri jun reꞌ nbün oyoval riqꞌuin ri nurayij ri vánima. Yincꞌo-vi cꞌa pa rukꞌaꞌ y chuxeꞌ rutzij ri itzel rayibül, ri nyeꞌucusan richin ri nukꞌa-vakün.
\p
\v 24 Cꞌayuf ri nucꞌulachin, roma ri itzel tak rayibül ri yecꞌo viqꞌuin xa camic nquicꞌün-pe chuve. ¿Man jun tüj comi cꞌa ri nquicolon pa rukꞌaꞌ ri itzel tak rayibül reꞌ?
\v 25 Matiox chin ri Dios que ri Kajaf Jesucristo xinrucol. Roma man ta ri Jesucristo, yin, jun ta rusamajel ri ru-ley ri mac, roma ri itzel tak rayibül ri yecꞌo viqꞌuin. Y riꞌ stapeꞌ (aunque) cꞌo ri rayibül viqꞌuin richin que yin jun ta rusamajel ri ru-ley ri Dios.
\c 8
\s Tok ja ri Lokꞌolüj Espíritu nucꞌuan kichin
\p
\v 1 Roj ri jun chic kabanun riqꞌuin ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, ri man roj ucꞌuan tüj chic roma itzel tak rayibül, y xa ja ri Lokꞌolüj Espíritu ri ucꞌuayon kichin, vocomi man nka-ka tüj cꞌa ri nimalüj castigo pa kaviꞌ.
\v 2 Xa ja tok xojoc chuxeꞌ ru-ley ri Lokꞌolüj Espíritu richin cꞌaslen, jariꞌ tok xojcolotüj chuvüch ri ru-ley ri mac y ri camic, roma ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios.
\v 3 Ri ru-ley ri Moisés man xtiquer tüj xojrucol, roma roj man xkabün tüj ri nbij. Jacꞌa richin nkucolotüj, ri Dios xutük-pe ri Rucꞌajol chuvüch ri ruchꞌulef, xoc vinük cachiꞌel roj, xaxe cꞌa rijaꞌ man aj-mac tüj. Xcom cꞌa roma ri kamac, y riqꞌuin riꞌ ri Dios xojrucol chuvüch ri ruchukꞌaꞌ ri mac.
\v 4 Quiriꞌ xbün, chin que roj nkutiquer nkacꞌuaj jun cꞌaslen choj cachiꞌel ri nchꞌo chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés. Man roj ucꞌuan tüj chic roma ri itzel tak karayibül, xa ja chic ri Lokꞌolüj Espíritu ri ucꞌuayon kichin.
\p
\v 5 Ri ye ucꞌuan roma ri itzel tak quirayibül, benük cꞌa cánima chirij ri itzel tak quirayibül riꞌ. Jacꞌa ri ye ucꞌuan roma ri Lokꞌolüj Espíritu, benük cꞌa cánima chirij ri nrajoꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu.
\v 6 Ri ye ucꞌuan cꞌa roma ri itzel tak quirayibül, xa camic cꞌa ri nucꞌün-pe cheque. Jacꞌa ri ye ucꞌuan roma ri Lokꞌolüj Espíritu, cꞌaslen y uxlanen ri nucꞌün-pe cheque.
\v 7 Ri ye ucꞌuan roma ri itzel tak quirayibül, nquetzelaj ri Dios. Man nquitakej tüj ri nbij ri ru-ley ri Dios. Man nyetiquer tüj nquitakej.
\v 8 Ri ye ucꞌuan roma ri itzel tak quirayibül, man nyetiquer tüj nquibün ri nkaꞌ chuvüch ri Dios.
\p
\v 9 Jacꞌa roj ri cꞌo ri Lokꞌolüj Espíritu richin ri Dios pa tak kánima, man roj ucꞌuan tüj chic roma ri itzel tak karayibül, xa ja chic ri Lokꞌolüj Espíritu ri ucꞌuayon kichin. Y ri Lokꞌolüj Espíritu petenük roma ri Cristo. Ri vinük cꞌa ri man cꞌo tüj ri Lokꞌolüj Espíritu quiqꞌuin, man ye richin tüj ri Cristo.
\v 10 Pero si ri Cristo cꞌo pa tak kánima, cꞌo kacꞌaslen ri man nqꞌuis tüj, roma man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Y ketzij vi que roma ri mac nkucom-e chuvüch ri ruchꞌulef, pero riqꞌuin ri Cristo cꞌo kacꞌaslen.
\v 11 Ri Dios xbün chin ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, que xcꞌastüj-pe chiquicojol ri caminakiꞌ, y quiriꞌ chukaꞌ nbün cheke roj ri cꞌo ri Lokꞌolüj Espíritu pa tak kánima. Nkurucꞌasoj-e chukaꞌ chiquicojol ri caminakiꞌ, roma cꞌo ri Lokꞌolüj Espíritu kiqꞌuin.
\p
\v 12 Hermanos, roj roj aj-cꞌas vi riqꞌuin ri Lokꞌolüj Espíritu, pero man quiriꞌ tüj quiqꞌuin ri itzel tak rayibül, richin ja ta riꞌ ri nyeꞌucꞌuan kichin.
\v 13 Roma si nkuquicꞌuaj ri itzel tak rayibül, xa camic nquicꞌün-pe cheke. Ncꞌatzin cꞌa que ja ri Lokꞌolüj Espíritu ri nucꞌuan kichin y nucamsaj ri itzel tak rayibül riꞌ, richin ncꞌujeꞌ kacꞌaslen ri man nqꞌuis tüj.
\p
\v 14 Ri ye ucꞌuan cꞌa roma ri Lokꞌolüj Espíritu richin ri Dios, ye ralcꞌual chic ri Dios.
\v 15 Ja tok xkacꞌul ri Espíritu riꞌ, jariꞌ tok xojoc ralcꞌual ri Dios. Roma tok rubanun can, juis xkaxbij-kiꞌ chuvüch ri castigo ri nuyaꞌ ri Dios, cachiꞌel jun samajel juis nuxbij-riꞌ chuvüch ri ru-patrón. Jacꞌa vocomi, roma cꞌo ri Lokꞌolüj Espíritu riꞌ kiqꞌuin, man nkaxbij tüj chic kiꞌ. Vocomi Katataꞌ nkabij chin ri Dios.
\v 16 Roma ri Lokꞌolüj Espíritu nbün cheke que nkanaꞌ pa kánima que ketzij roj ralcꞌual vi ri Dios.
\v 17 Y roma roj ralcꞌual chic ri Dios, roj nkujichinan cꞌa chukaꞌ. Junan cꞌa nkujichinan riqꞌuin ri Cristo. Pero ncꞌatzin que man tikapokonaj nkatij pokonül, cachiꞌel xutij pokonül ri Cristo, richin quiriꞌ jabel nyekabanaꞌ riqꞌuin ri Cristo ri cꞌo rukꞌij.
\p
\v 18 Ri rojcꞌo chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef nkatij pokonül. Pero vetaman que tok nkubecꞌujeꞌ riqꞌuin ri Cristo ri cꞌo rukꞌij, man nka-pe tüj chic chikacꞌuꞌx ri pokonül richin ri ruchꞌulef, roma juis jabel nyekabanaꞌ chilaꞌ chicaj.
\v 19 Y ri ruchꞌulef y ri chꞌaka chic ri ye rubanun ri Dios, riqꞌuin vi quicot coyoben ri kꞌij tok roj ralcꞌual jabel nyekabanaꞌ riqꞌuin ri Cristo. Juis vi ncajoꞌ nquitzꞌet ri kꞌij riꞌ.
\v 20 Roma ri ruchꞌulef y ri chꞌaka chic ri xerubün ri Dios xeyojtüj. Y quereꞌ xquicꞌulachij pa rukꞌaꞌ ri Dios, pero man roma tüj cꞌa quimac rijeꞌ. Y man richin tüj cꞌa chi jumul quiriꞌ nyecꞌujeꞌ can, xa coyoben cꞌa que nyechojmirsüs.
\v 21 Ri mac xbün cꞌa chin ronojel ri rubanun ri Dios, que xa nyeqꞌuis, pero napon cꞌa ri kꞌij tok nyecolotüj chuvüch riꞌ. Roj ri ralcꞌual chic ri Dios, jabel nyekabanaꞌ riqꞌuin rijaꞌ ri cꞌo-vi rukꞌij. Nkucolotüj cꞌa chuvüch ri man utz tüj. Quiriꞌ chukaꞌ ronojel ri ye rubanun ri Dios, nyecolotüj cꞌa chuvüch ri man utz tüj y jabel nquibün.
\v 22 Ronojel vi cꞌa ri ye rubanun ri Dios, roma ri mac nyesujun y nyejilon cachiꞌel cachiꞌel njilon jun ixok tok pa rukꞌijul chic nuyaꞌ jun acꞌual chuchꞌulef. Quiriꞌ quibanun-pe cꞌa vocomi.
\v 23 Y quiriꞌ roj chukaꞌ. Roma ri mac, ri kánima nkꞌoxon, njilon cꞌa ri kꞌij riꞌ chukaꞌ. Juis cꞌa nkajoꞌ que napon ta yan ri kꞌij tok nkꞌalajin que roj ralcꞌual ri Dios, y njalatüj ri kachꞌacul. Ketaman que quiriꞌ nban cheke, roma yoꞌon chic ri Lokꞌolüj Espíritu pa tak kánima.
\v 24 Xojcolotüj yan pe chupan ri kamac, pero chukaꞌ cꞌa cꞌo na chꞌaka chic utz ri ye koyoben. Yecꞌo ta chic ronojel ri utz riꞌ kiqꞌuin, man ta cꞌa ye koyoben. Roma man jun vinük ri cꞌa nroyobej si xa cꞌo chic riqꞌuin.
\v 25 Pero roma cꞌa man jani yecꞌo tüj kiqꞌuin ronojel ri utz riꞌ, romariꞌ cꞌa ye koyoben na y riqꞌuin cꞌa juis cochꞌonic. Roma kayoꞌon kánima riqꞌuin que nyekacꞌul.
\p
\v 26 Y cꞌo chic jun chukaꞌ. Ri Lokꞌolüj Espíritu nkurutoꞌ richin roj nkutiquer nkoyobej riqꞌuin cochꞌonic ri utz riꞌ, roma retaman que manak kuchukꞌaꞌ. Nkurutoꞌ chukaꞌ riqꞌuin ri ka-oraciones, roma roj man ketaman tüj achique ri ncꞌatzin que nkacꞌutuj chin ri Dios. Nuyaꞌ cꞌa pa tak kánima ri achique ncꞌatzin que nkacꞌutuj chin ri Dios. Nucꞌutuj-vi cꞌa koma roj, y nucꞌutuj riqꞌuin jun kꞌoxon juis nim, ri man nril tüj chic rubixic nbün riqꞌuin tzij.
\v 27 Pero chuvüch ri Dios, nkꞌalajin-vi ri cꞌo pa tak kánima y chukaꞌ chuvüch rijaꞌ nkꞌalajin ri nunuc ri Lokꞌolüj Espíritu y reꞌ stapeꞌ (aunque) man nilitüj tüj que xbix chin riqꞌuin tzij. Ri Lokꞌolüj Espíritu retaman-vi ri rurayibül ri Dios y jariꞌ ri nucꞌutuj koma roj ri lokꞌolüj tak ralcꞌual ri Dios.
\s Roma juis ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios cꞌo kiqꞌuin roj, man jun ri ntiquer chikij.
\p
\v 28 Roj ri nkajoꞌ ri Dios y xojoyox roma rijaꞌ richin xojoc ralcꞌual roma quiriꞌ runucun-pe pa kaviꞌ, ketaman cꞌa que achique na chi pokonül nkacꞌusaj, cꞌo utz ri nucꞌün-pe cheke.
\v 29 Ri Dios retaman chic cꞌa kavüch tok man jani nkujalüx tüj chiriꞌ, y romariꞌ tok xojruchaꞌ richin nkujoc ta cachiꞌel ri Rucꞌajol. Ri Dios nrajoꞌ cꞌa que roj qꞌuiy ta ri nkujoc ralcꞌual y ja ri Rucꞌajol ri nimalaxel chikacojol.
\v 30 Y roj cꞌa ri xojruchaꞌ ri Dios, xkacꞌul-vi cꞌa ri royonic. Y tok roj royon chic, xbün cꞌa cheke man jun chic kamac nkꞌalajin chuvüch. Y tok rubanun chic cꞌa cheke que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch rijaꞌ, xaxe chic cꞌa koyoben ri kꞌij tok nbün cheke que utz nyekabanaꞌ riqꞌuin rijaꞌ ri cꞌo-vi rukꞌij.
\p
\v 31 Y ronojel cꞌa reꞌ nucꞌut chikavüch que ri Dios kiqꞌuin vi roj cꞌo-vi y romariꞌ man jun ntiquer tüj chikij.
\v 32 Ri Dios man xupokonaj tüj cꞌa chin xuya-pe ri Rucꞌajol mismo, richin que xcom koma konojel roj. Y si xuya-pe ri Rucꞌajol, kꞌalüj vi que man nupokonaj tüj chin nuyaꞌ ronojel ri rusipanic cheke.
\v 33 Ri Dios xojruchaꞌ y man jun kamac nkꞌalajin chuvüch. Y si ri Dios quereꞌ chic rubanun cheke, ¿cꞌo ta cꞌa comi jun ri nkusujun chuvüch rijaꞌ que roj man utz tüj ri kacꞌaslen?
\v 34 Chukaꞌ ri Cristo xcom koma roj, y xcꞌastüj, y vocomi cꞌo pa rajquikꞌaꞌ (pa ru-derecha) ri Dios y cꞌo ri nucꞌutuj chin koma roj. Y si ri Cristo quereꞌ rubanun koma roj, ¿cꞌo ta comi jun ntiquer ncꞌutuj que tika-ka ri castigo pa kaviꞌ?
\v 35 ¿Yecꞌo comi cꞌa ri ntiquer nujüch-e kavüch riqꞌuin ri Cristo richin man nkurujoꞌ tüj chic? ¿Ntiquer comi cꞌa nujüch-e kavüch ri pokonül? ¿ri chꞌaꞌoj? ¿o ri nkujetzelüs roma kataken ri Cristo? ¿ri vayjül? ¿ri manak katziek? ¿o ri peligro kachajin? ¿o ri camic?
\v 36 Chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, pariꞌ cꞌa riꞌ nchꞌo-vi tok nbij:
\q Roma roj avalcꞌual, ri chꞌaka chic vinük chi jumul ncajoꞌ nkujquicamsaj,
\q chiquivüch rijeꞌ xa roj cachiꞌel ovejas ri ye richin vi camic.
\q Quiriꞌ nbij ri tzꞌiban can.
\m
\v 37 Pero xa achique ta na chi pokonül, man ntiquer tüj nujüch-e kavüch riqꞌuin ri Cristo, roma ri Cristo nkurujoꞌ, y roj xa nkuchꞌacon-vi roma cꞌo rijaꞌ kiqꞌuin.
\v 38 Y yin vetaman, xa man jun ntiquer nujüch-e kavüch riqꞌuin ri Dios. Ri camic man ntiquer tüj. Ri nkacꞌulachij tok cꞌa roj cꞌüs na man ntiquer tüj. Ri ángeles man nyetiquer tüj, nixta ri itzel tak espíritu. Ri nquibün juzgar man nyetiquer tüj chukaꞌ. Man jun ri cꞌo vocomi, nixta jun chukaꞌ ri npuꞌu chikavüch apu ri ntiquer ta nkuchꞌaron-e.
\v 39 Man jun cꞌa ri nbanun roma ri Dios ri ntiquer ta nujüch-e kavüch riqꞌuin ri ronojel ránima ri nkurujoꞌ rijaꞌ, roma jun kabanun riqꞌuin ri Kajaf Cristo Jesús, achique na ta rojcꞌo-vi, si juis chicaj o juis pa xulan.
\c 9
\s Man conojel tüj israelitas ye ralcꞌual ri Dios
\p
\v 1 Yin, roma nutaken ri Cristo, man nintzꞌuc tüj tzij. Ri ninjoꞌ ninbij chive ketzij vi. Ri vánima quiriꞌ ri nbij chuve ketzij vi,
\v 2 que juis nquibison. Chi jumul cꞌo nimalüj kꞌoxon pa vánima.
\v 3 Roma yin juis ninjoꞌ que conojel ta ri kavinak israelitas nquitakej ta ri Cristo, y si ta riqꞌuin ri nquinelesüs-e riqꞌuin ri Cristo y nka-ka castigo pa nuviꞌ yin, riqꞌuin ta riꞌ nyecolotüj ri chꞌaka chic kavinak, ninyaꞌ ta kꞌij que quiriꞌ nban chuve.
\v 4 Ri kavinak israelitas qꞌuiy cꞌa ri quicꞌulun y romariꞌ bin cheque que cꞌo ri Dios quiqꞌuin, ri cꞌo rukꞌij. Cꞌo ri ruchꞌokobenic ri Dios quiqꞌuin. Ri Dios cheque rijeꞌ xuya-vi ri ley richin ri Moisés ri nucꞌut achique rurayibül, y xucꞌut chiquivüch achique rubanic richin nquiyaꞌ rukꞌij. Y chukaꞌ xbij que nuyaꞌ ri rusipanic cheque.
\v 5 Rijeꞌ chukaꞌ ye quixquin-quimam can ri Abraham, ri Isaac y ri Jacob. Y tok ri Cristo xpuꞌu chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef, chiquicojol rijeꞌ xalüx-vi. Ri Cristo jariꞌ ri Dios y cꞌo pariꞌ ronojel. Cꞌo rukꞌij chi jumul. Quiriꞌ vi.
\p
\v 6 Man tikanuc cꞌa que ri Dios man rubanun tüj ri utz ri rubin, xaxe roma man ye qꞌuiy tüj kavinak ri quilon ri utz riꞌ. Roma ri utz reꞌ xaxe quichin ri ye ketzij israelitas y man quichin tüj ri choj quibiniꞌan israelitas.
\v 7 Man conojel tüj ri ruxquin-rumam can ri Abraham ye chaꞌon roma ri Dios. Cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri Dios, tok xbix chin ri Abraham: Chiquicojol ri ye ruxquin-rumam can ri Isaac nyencha-vi ri nyeꞌilon ri sipanic ri ninyaꞌ, quiriꞌ xbij ri Dios chin ri Abraham.
\v 8 Y quiriꞌ, nkatzꞌet que man conojel tüj ri ye ruxquin-rumam can ri Abraham ye ralcꞌual ri Dios. Xaxe ri ye chaꞌon roma ri Dios richin nquil ri rusipanic ri rusujun. Xaxe cꞌa rijeꞌ ri nbix cheque roma ri Dios que ye ralcꞌual chic rijaꞌ.
\v 9 Cachiꞌel tok ri Dios xbij chin ri Abraham: Nquipuꞌu chic iviqꞌuin carova junaꞌ apu, roma ri avixjayil Sara ncꞌujeꞌ jun vit ral, y vit alaꞌ. Quiriꞌ xbij ri Dios chin ri Abraham.
\p
\v 10 Y quiriꞌ vi xbanatüj. Xalüx na vi ri ruxquin kamamaꞌ Isaac ojer can tiempo. Y tok ri Isaac rilon chic, ri rixjayil Rebeca xeralaj caꞌiꞌ acꞌualaꞌ ye cuach.
\v 11 Y roma ri xquicꞌulachij quiqꞌuin ri caꞌiꞌ acꞌualaꞌ riꞌ, nkꞌalajin-vi que ri Dios man nkuruchaꞌ tüj roma ri kabanun. Rijaꞌ nyeruchaꞌ ri runucun que nyeruchaꞌ. Roma tok man jani queꞌalüx ri caꞌiꞌ acꞌualaꞌ riꞌ, y man jani tikꞌalajin ri nyebanun si utz o man utz tüj,
\v 12 ri Dios xbij yan chin ri teꞌej: Ri nimalaxel ncꞌujeꞌ pa rukꞌaꞌ ri chakꞌlaxel.
\v 13 Y chukaꞌ chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, nbij: Ri Jacob nuchaꞌon-vi. Jacꞌa ri Esaú man nuchaꞌon tüj. Quiriꞌ nbij ri tzꞌiban can.
\p
\v 14 Y man tinuc que man choj tüj ri xbün ri Dios que ja ri Jacob ri xuchaꞌ y man ja tüj ri Esaú.
\v 15 Cachiꞌel ri nbij ri rutzij ri Dios, tok xbix chin ri Moisés: Ri ninjoyovaj ruvüch, ninjoyovaj-vi ruvüch. Y ri nintoꞌ, ninto-vi. Quiriꞌ xbij ri Dios chin ri Moisés.
\v 16 Nkꞌalajin cꞌa que ri Dios nuyaꞌ ri utzilüj rusipanic cheke roma nujoyovaj kavüch, y man roma tüj ri juis nkajoꞌ o roma ta ri nkujel-nkujoc chucanoxic.
\v 17 Y reꞌ ketzij vi. Cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri xbij ri Dios chin ri Faraón: Xatinyaꞌ pa ruchꞌulef Egipto richin nabün pariꞌ. Quiriꞌ nbanun chave richin nkꞌalajin ri vuchukꞌaꞌ roma ri nacꞌulachij. Ninjoꞌ cꞌa que ntzijos ri nubiꞌ pa ronojel tinamit. Quiriꞌ xbij ri Dios chin ri Faraón.
\v 18 Y quiriꞌ, nkatzꞌet que riqꞌuin ri Dios cꞌo-vi que nujoyovaj ruvüch jun vinük o si xa nucovirsaj ri ránima chupan ri itzel rucꞌaslen.
\p
\v 19 Pero man roma tüj riꞌ rix utz ta que ninuc-ka: Si xa riqꞌuin cꞌa ri Dios cꞌo-vi que nujoyovaj ruvüch jun vinük, y riqꞌuin chukaꞌ rijaꞌ cꞌo-vi que nucovirsaj ránima jun vinük, ¿achique cꞌa roma tok aj-maquiꞌ nbij cheke? Y reꞌ man kamac tüj roj. Roma roj vinük man cꞌuluman tüj que nkapaba-kiꞌ chuvüch rijaꞌ ri nrajoꞌ nbün cheke. Pero rix man jun bey cꞌa tipuꞌu jun nojibül cachiꞌel riꞌ pan ijolon.
\v 20 Pero yin ninbij cꞌa: Roj vinük, man nkutiquer tüj nkabij chin ri Dios que man utz tüj ri nbün. ¿Utz comi que jun bojoꞌy nbij ta chin ri nusamajij richin: ¿Achique roma ja nubanic reꞌ ri nabün chuve? Man cꞌuluman tüj cꞌa que nbij quiriꞌ.
\v 21 Roma riqꞌuin ri jun achi ri nyerusamajij bojoꞌy npuꞌu-vi achique ri nbün riqꞌuin ri juchꞌakaj chꞌabük. Roma riqꞌuin ri chꞌabük reꞌ ntiquer nbün jun bojoꞌy ri nim rakalen o jun ri man nim tüj rakalen.
\p
\v 22 Y quiriꞌ ri Dios, pa rukꞌaꞌ rijaꞌ cꞌo-vi richin xunuc nucꞌut ri ruchukꞌaꞌ y ri ru-castigo pa quiviꞌ ri vinük ri nquibün quimac. Pero juis ye rucochꞌon stapeꞌ (aunque) cꞌuluman que xka-ka ta yan ri ru-castigo pa quiviꞌ y xeqꞌuis ta yan chupan.
\v 23 Y chukaꞌ pa rukꞌaꞌ rijaꞌ cꞌo-vi richin nukꞌalajrisaj que jabel utz runaꞌoj kiqꞌuin roj ri kilon chic ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rijaꞌ. Ruchojmirsan chic ri kacꞌaslen richin que jabel nyekabanaꞌ riqꞌuin rijaꞌ, ri cꞌo rukꞌij.
\v 24 Quiriꞌ chic rubanun kiqꞌuin roj ri xojroyoj. Man xe tüj ri ye royon-pe chikacojol roj israelitas, xa quiriꞌ chukaꞌ ri ye royon-pe chiquicojol ri man ye israelitas tüj.
\v 25 Cachiꞌel ri nbij ri Dios chupan ri vuj ri tzꞌiban can roma ri Oseas:
\q Ri vinük ri man ye nutinamit tüj, ninbün cꞌa cheque que nyeꞌoc nutinamit.
\q Man yinquijoꞌon tüj pe, pero nyenjoꞌ cꞌa.
\m
\v 26 Chukaꞌ chupan ri vuj ri rutzꞌiban can ri Oseas nbij:
\q Ri vinük ri xbix cheque roma ri Dios: Rix man rix nutinamit tüj,
\q napon ri kꞌij tok nbix cheque chiriꞌ ri apeꞌ yecꞌo-vi: Rix, rix ralcꞌual chic ri cꞌaslic Dios.
\m
\v 27 Y chikij roj israelitas, cꞌo ri xbij ri Isaías ojer can. Rijaꞌ riqꞌuin cꞌa ruchukꞌaꞌ xchꞌo y xbij: Roj ri ruxquin-rumam can ri Israel, juis roj qꞌuiy. Roj cachiꞌel ri sanayiꞌ chuchiꞌ ri nimalüj mar, roma man jun ri ntiquer ta najlan. Pero man roj qꞌuiy tüj ri nkucolotüj.
\v 28 Ri Ajaf Dios rubin cꞌa que nuyaꞌ ru-castigo pariꞌ ri karuchꞌulef. Y chanin cꞌa nbanatüj, y pa ruchojmil tok nbanatüj.
\v 29 Ri Isaías rubin cꞌa chukaꞌ:
\q Ri Dios ri Rajaf ronojel,
\q si ta nkuruqꞌuis konojel,
\q nkacꞌulachij ta chukaꞌ cachiꞌel ri xquicꞌulachij ri tinamit Sodoma y Gomorra ojer can.
\q Quiriꞌ xbij ri Isaías.
\s Ye qꞌuiy israelitas ri man quilon tüj ri cꞌaslen choj chuvüch ri Dios
\p
\v 30 Y ronojel reꞌ nukꞌalajrisaj chikavüch que ri man ye israelitas tüj y man ta quitijon quikꞌij richin que man jun tüj quimac nkꞌalajin chuvüch ri Dios, xa jariꞌ ri xeꞌilon. Quiriꞌ cꞌa nban cheque conojel ri nquiyaꞌ cánima riqꞌuin ri Jesucristo.
\v 31 Jacꞌa ri kavinak israelitas, nquitij-vi quikꞌij richin que man jun tüj quimac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Juis cꞌa nquitij quikꞌij richin nquibün ta ri nbij chupan ri ru-ley ri Dios, pero man nyetiquer tüj.
\v 32 ¿Y achique roma? Roma man quitaken tüj ri Jesucristo. Xa ja ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés ri juis nquitij quikꞌij richin nquibün y man ncajoꞌ tüj nquitakej ri Jesucristo. Romariꞌ xquitopij cakün chuvüch ri Abüj. Y ri Abüj riꞌ ja ri Jesucristo.
\v 33 Cachiꞌel ri nbij ri Dios chupan ri tzꞌiban can pariꞌ Jesucristo:
\q Yin ninyaꞌ cꞌa ri Abüj pa tinamit Sión, y yecꞌo vinük ri xa nquipaxij-quiꞌ chuvüch ri Abüj riꞌ y nyetzak.
\q Jacꞌa ri nyetaken richin, man jun bey nyeqꞌuix ta, roma ri utz ri bin cheque que nbequilaꞌ, nbequila-vi.
\q Quiriꞌ nbij chupan ri tzꞌiban can.
\c 10
\s Ri rurayibül ri Pablo quiqꞌuin ri ruvinak israelitas
\p
\v 1 Hermanos, ri nincꞌutuj yin chin ri Dios y ri rurayibül chukaꞌ ri vánima, ja ta que ri kavinak israelitas nyecolotüj ta vi chuvüch ri quimac.
\v 2 Yin vetaman que rijeꞌ nquitij quikꞌij richin nquitzeklebej ri Dios, pero man quetaman tüj ri achique rubanic nquibün.
\v 3 Man quetaman tüj cꞌa ri achique rubanic nquibün richin man jun quimac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Man quetaman tüj que ja ri Dios nbanun. Y romariꞌ nquitij quikꞌij richin que nquibün ri nbij ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, y man nquitakej tüj ri Jesucristo ri takon-pe roma ri Dios, richin que man jun quimac nkꞌalajin chuvüch.
\v 4 Ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés xtaneꞌ tok xka-pe ri Cristo. Quiriꞌ xbanatüj richin que achique na ri ntaken richin ri Cristo man jun rumac nkꞌalajin chuvüch ri Dios.
\p
\v 5 Ri Moisés rutzꞌiban can cꞌa ri achique rubanic nrajoꞌ richin que riqꞌuin ri ley man jun quimac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Rijaꞌ rutzꞌiban can cꞌa: Ri nbanun ronojel ri nbij ri ley reꞌ, nril-vi rucꞌaslen riqꞌuin ri Dios. Quiriꞌ ri rutzꞌiban can.
\v 6 Pero ri rubanic richin que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios, ja ri nkatakej ri Cristo. Y pariꞌ reꞌ nbix cꞌa: Man tikabij pa tak kánima: ¿Achique nbe chilaꞌ chicaj richin nberucꞌama-pe ri Cristo? Roma rijaꞌ xka-pe yan.
\v 7 Y man tikabij chukaꞌ: ¿Achique ta cꞌa nbe quiqꞌuin ri caminakiꞌ, ri apeꞌ yecꞌo-vi, richin nberucꞌama-pe ri Cristo? Roma rijaꞌ xcꞌastüj yan e.
\v 8 Chupan ri rutzij ri Dios nbij: Ri tzij man nüj tüj cꞌo-vi, xa pan avánima cꞌo-vi, y pan achiꞌ chukaꞌ. Quiriꞌ nbij chupan ri rutzij ri Dios. Y ja tzij riꞌ ri nkatzijoj, y nbij que ncꞌatzin nkatakej ri Jesucristo.
\v 9 Nbij que ncꞌatzin que nabij que ri Jesús jariꞌ ri Ajaf, y ncꞌatzin chukaꞌ que nanimaj riqꞌuin ronojel avánima que ri Katataꞌ Dios xbün chin ri Jesús que xcꞌastüj-pe chiquicojol ri caminakiꞌ. Si nabün quiriꞌ, ncacolotüj.
\v 10 Richin ncacolotüj y man jun amac nkꞌalajin chuvüch ri Dios, pan avánima cꞌa tipuꞌu-vi richin natakej y chukaꞌ ncꞌatzin que nabij que ja ri Jesús jariꞌ ri Ajaf.
\p
\v 11 Y chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, nbij: Conojel ri vinük ri nyetaken richin, man jun bey nyeqꞌuix tüj, roma ri utz ri bin cheque que nquicꞌul, nquicꞌul-vi. Quiriꞌ nbij ri tzꞌiban can.
\v 12 Junan nbün cheke si roj israelitas o si man roj israelitas tüj. Ri Ajaf, Kajaf vi cꞌa konojel y nuya-vi ri utz cheque ri nyecꞌutun.
\v 13 Cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can: Conojel cꞌa ri nyecꞌutun que ja ri Ajaf Dios ri ntoꞌon quichin, nyecolotüj-vi. Quiriꞌ ri nbij.
\v 14 ¿Pero ntiquer comi jun vinük nucꞌutuj chin ri Jesucristo que ticolotüj, si xa man nutakej tüj que ja rijaꞌ ri Colonel? ¿O ntiquer comi chukaꞌ nutakej, si xa man racꞌaxan tüj pariꞌ ri Colonel? ¿Y ntiquer nracꞌaxaj, si xa man jun ntzijon chin?
\v 15 ¿Y ntiquer comi que cꞌo ta jun ri ntzijon, si man ta jun takayon richin? Y chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, nkꞌalajin que yecꞌo ri ye takon, roma nbij: Juis quicot tok nyeꞌapon ri nyetzijon ri utzilüj tzij richin colonic. Nquitzijoj achique rubanic richin ncꞌujeꞌ uxlanen pa kánima. Quiriꞌ nbij chupan ri tzꞌiban can.
\p
\v 16 Xaxe cꞌa man conojel tüj vinük nyetaken ri nbij ri utzilüj tzij richin colonic. Cachiꞌel ri rutzꞌiban can ri Isaías: Ajaf, ¿ri atzij ri xkatzijoj cheque ri vinük, ye qꞌuiy ri xeniman? Quiriꞌ ri rutzꞌiban can ri Isaías.
\v 17 Richin nkatakej, ncꞌatzin que nkacꞌaxaj na ri tzij. Y ri tzij ri ncꞌatzin que nkacꞌaxaj ja ri rutzij ri Dios.
\p
\v 18 Y yin ninbij que ri rutzij ri Dios etaman, roma chupan ri tzꞌiban can, y quereꞌ cꞌa nbij:
\q Hasta pa ruqꞌuisbül cꞌa chin ri ruchꞌulef yeꞌapon-vi ri nyekꞌalajrisan richin.
\q Xa apeꞌ na cꞌa yecꞌo-vi ri vinük, chiriꞌ cꞌa nquikꞌalajrisaj-vi chukaꞌ.
\q Quiriꞌ nbij chupan ri tzꞌiban can.
\m
\v 19 Y yin nbij cꞌa chukaꞌ que ri kavinak israelitas quetaman cꞌa ri nbij ri rutzij ri Dios. Tikatzꞌetaꞌ na peꞌ nabey ri nbij ri Dios chupan ri jun cheque ri vuj ri ye rutzꞌiban can ri Moisés:
\q Yecꞌo ri man ye nutinamit tüj y man jun achique ta quetaman.
\q Pero cheque rijeꞌ ninya-vi ri nusipanic y romariꞌ rix itzel ninaꞌ chiquij.
\q Quiriꞌ ri tzꞌiban can.
\m
\v 20 Pero más kꞌalüj ri tzꞌiban can roma ri Isaías, roma ri Dios nbij:
\q Ri vinük ri man xinquicanoj tüj, xinquil.
\q Xincꞌut cꞌa viꞌ chiquivüch, stapeꞌ (aunque) man xinquicanoj tüj.
\q Quiriꞌ ri tzꞌiban can.
\m
\v 21 Pero ri Dios nbij cꞌa chiquij ri kavinak israelitas: Chi jumul cꞌa nyenvoyoj richin nyepuꞌu ta viqꞌuin, jacꞌa rijeꞌ xa nquipaba-quiꞌ chinuvüch y man nquitakej tüj nutzij. Quiriꞌ ri tzꞌiban can.
\c 11
\s Ri Dios yecꞌo chukaꞌ ye ruchaꞌon chiquicojol ri israelitas
\p
\v 1 Y yin ninbij cꞌa que ri Dios man ye retzelan tüj can ri israelitas, ri rutinamit. Roma yin vilon ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. Y yin yin israelita chukaꞌ. Ri Abraham jariꞌ ri nuxquin-numamaꞌ ojer can, y quiriꞌ chukaꞌ ri Benjamín.
\v 2 Ri Dios man retzelan tüj can ri rutinamit. Ri Dios pa rutzꞌuquic retaman-pe ruvüch. ¿Man ivetaman tüj cꞌa ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, pariꞌ ri Elías, jun achi ri xukꞌalajrisan ri rutzij ri Dios ojer can? Ri Elías xchꞌo riqꞌuin ri Dios pariꞌ ri ruvinak israelitas, y xbij:
\v 3 Ajaf, xequivulaj ri altares ri avichin rat y xequicamsaj ri chꞌaka chic asamajelaꞌ ri xekꞌalajrisan chukaꞌ ri atzij. Xa nuyon chic oc yin, pero yinquicanoj chukaꞌ richin yinquicamsaj. Quiriꞌ xbij ri Elías chin ri Dios.
\v 4 ¿Y achique xbij ri Dios chin ri Elías? Ri Dios xbij: Man ayon tüj ratcꞌo viqꞌuin. Cꞌa yecꞌo na siete mil ri yecꞌo viqꞌuin, ri man quiyoꞌon tüj rukꞌij ri vachbül ri dios (tiox) ri man ketzij tüj ri rubiniꞌan Baal. Quiriꞌ xbij ri Dios chin ri Elías.
\v 5 Y quiriꞌ chukaꞌ vocomi yecꞌo kavinak israelitas ri junan roj chaꞌon quiqꞌuin roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
\v 6 Ri ye chaꞌon roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, man ye chaꞌon tüj roma ri jabel quibanun. Si ta ye chaꞌon roma ri jabel quibanun, man ta nbix que ye chaꞌon roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
\p
\v 7 Y reꞌ nukꞌalajrisaj cꞌa chikavüch que ri kavinak ri ye chaꞌon roma ri Dios xquil ri colonic. Jacꞌa ri chꞌaka chic kavinak ri man ye chaꞌon tüj roma ri Dios man xquil tüj ri colonic, xa xcovirsüs cánima.
\v 8 Cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can: Ri Dios xuyaꞌ cheque cachiꞌel jun nimalüj varan. Cachiꞌel ta ye moyirnük y man ncacꞌaxaj tüj. Quiriꞌ quibanun-pe. Quiriꞌ nbij chupan ri tzꞌiban can.
\v 9 Y ri rey David rubin can chukaꞌ:
\q Ri nimakꞌ tak quivaꞌin ntoc ta cꞌa qui-trampa y tzꞌambül quichin.
\q Ja ta cꞌa riꞌ ri xtitzakon quichin y ntoc ta rutojic ri quibanun.
\q
\v 10 Xtichuptüj ta cꞌa ri runakꞌ tak quivüch, richin man ta xquetzuꞌun.
\q Roma ta ri pokonül, ye luculic ta chi jumul.
\q Quiriꞌ ri rubin can ri David.
\s Ri Dios xusuj cꞌa ri colonic cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj
\p
\v 11 Y ronojel reꞌ man nbij tüj cꞌa que ri kavinak richin ta chi jumul tok xquitopij cakün y xetzak. Man quiriꞌ tüj. Ri Dios richin nucꞌasoj cꞌa jun rayibül quiqꞌuin richin nquitakej ta ri rutzij, xusuj cꞌa chukaꞌ ri colonic cheque ri vinük man ye israelitas tüj.
\v 12 Ri kavinak xquetzelaj cꞌa ri Dios, y romariꞌ ri Dios xusuj ronojel ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rijaꞌ cheque ri chꞌaka chic vinük ri man ye israelitas tüj. Pero más qꞌuiy ta cꞌa ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri nyepuꞌu tok ri kavinak nquitakej.
\p
\v 13 Y cꞌo cꞌa chukaꞌ ri ninjoꞌ ninbij cheque ri man ye israelitas tüj: Yin, jun apóstol ri takon-pe cheque ri man ye israelitas tüj. Ninya-vi cꞌa rukꞌij ri nusamaj.
\v 14 Y riqꞌuin reꞌ ninjoꞌ cꞌa nincꞌasoj jun rayibül quiqꞌuin ri nuvinak richin nyecolotüj ta roma nquitzꞌet cꞌa ri nusamaj chiquicojol ri man ye israelitas tüj.
\v 15 Roma ri chꞌaka chic ri man ye israelitas tüj xcꞌamür cꞌa quivüch roma ri Dios, y jareꞌ ri xpuꞌu tok ri Dios xeruyaꞌ can ri nuvinak israelitas roma ri man xquitakej tüj chic. Pero más ta cꞌa ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri nyepuꞌu tok ri nuvinak ncꞌamür chic quivüch roma ri Dios. Jariꞌ cꞌa nkucꞌastüj, y nutzꞌom-e jun cꞌacꞌaꞌ cꞌaslen.
\v 16 Vocomi nincusaj jun ejemplo pariꞌ ri kavinak israelitas: Xa ye cachiꞌel cꞌa ri nabey sipanic ri nban chin ri Dios. Roma ri nabey caxlan-vüy ri nspüs chin ri Dios, lokꞌolüj vi, y quiriꞌ cꞌa chukaꞌ ri queꞌen ri ntel-vi-pe, lokꞌolüj vi. Ri israelitas ye chaꞌon-vi cꞌa. Roma si chaꞌon cꞌa ri ruxeꞌ jun cheꞌ, quiriꞌ cꞌa chukaꞌ ri ye rukꞌaꞌ ri ye chaꞌon-vi.
\v 17 Ri nuvinak israelitas ye cachiꞌel ri cheꞌ rubiniꞌan olivo, ri ticon y utz vi. Pero yecꞌo rukꞌaꞌ ri xejokꞌotüj-e. Y rix ri man rix israelitas tüj man rix rukꞌaꞌ tüj ri cheꞌ riꞌ, xa rix richin jun chic olivo ri man ticon tüj, ri xa ruyon xel-pe. Pero rix cachiꞌel jun cheꞌ nban injertar pariꞌ ri nabey cheꞌ ri ticon y qꞌuiy utz ivilon.
\v 18 Pero man cꞌuluman tüj que ninimirsaj-iviꞌ rix y nikasaj ta quikꞌij ri nuvinak ri xeꞌelesüs-e. Man cꞌuluman tüj que ninimirsaj-iviꞌ, roma ivetaman que man ja tüj ri rukꞌaꞌ ri cheꞌ ri ye tzꞌamayon richin ri ruxeꞌ, xa ja ri ruxeꞌ ri tzꞌamayon quichin ri rukꞌaꞌ ri cheꞌ. Y rix xa rix rukꞌaꞌ ri cheꞌ y man rix ruxeꞌ tüj.
\p
\v 19 Y rix riqꞌuin baꞌ ninuc: Roj cꞌuluman que nkanimirsaj-kiꞌ, roma yecꞌo rukꞌaꞌ ri cheꞌ ri xejokꞌotüj-e, richin que ja roj ri xojticox can pa quiqꞌuexel.
\v 20 Pero yin ninbij: Rijeꞌ roma ri man xquitakej tüj ri Dios, romariꞌ tok xeꞌelesüs-e. Y rix xaxe roma ri itaken ri Dios tok rixcꞌo can pa quiqꞌuexel. Roma cꞌa riꞌ man cꞌuluman tüj que ninimirsaj-iviꞌ. Xa tixbij-iviꞌ.
\v 21 Roma ivetaman que ri Dios man xerupokonaj tüj quivüch ri nuvinak israelitas. Xa xerelesaj-e, stapeꞌ (aunque) rijeꞌ ye rukꞌaꞌ vi ri cheꞌ riꞌ. Si quiriꞌ xbün quiqꞌuin rijeꞌ, rix chukaꞌ man nyixrupokonaj tüj.
\v 22 Tivetamaj-vi cꞌa que ri Dios juis njoꞌon, pero chukaꞌ nuyaꞌ rutojic ri mac. Ri ye tzaknük chupan ri quimac, rijaꞌ nuyaꞌ rutojic ri quimac. Ja rix ruyoꞌon ri utziluj rusipanic chive, pero ncꞌatzin que niyaꞌ ivánima riqꞌuin. Roma si man niyaꞌ tüj ivánima riqꞌuin, rix chukaꞌ nyixelesüs-e.
\v 23 Y si ri nuvinak nquitakej, nyecꞌamür cꞌa. Ri Dios ntiquer nyerucꞌün jun bey chic.
\v 24 Rix rix cachiꞌel cꞌa rukꞌaꞌ jun olivo ri man xticox tüj, ri xa ruyon xel-pe, pero xixelesüs-pe riqꞌuin ri cheꞌ riꞌ y xixticox pariꞌ ri olivo ri ticon, stapeꞌ (aunque) man rix richin tüj ri cheꞌ riꞌ. Y si quiriꞌ xban chive rix, ja yan ta chic cꞌa laꞌ ri nuvinak israelitas que man ta nyeticox jun bey chic pariꞌ ri cheꞌ ticon, roma rijeꞌ ye richin vi ri cheꞌ riꞌ.
\s Tok nyecolotüj ri israelitas
\p
\v 25 Hermanos, ninjoꞌ que rix ivetaman ta ri cꞌate baꞌ xukꞌalajrisaj ri Dios, man xa tinaꞌ que juis ikꞌij roma ri ninuc-ka iyon. Y romariꞌ ninbij-e chive ri xa cꞌareꞌ xukꞌalajrisaj ri Dios, que ri nuvinak israelitas ri covirnük ri cánima y man ncajoꞌ tüj nquitakej ri Dios, quiriꞌ cꞌa nyecꞌujeꞌ, tok nyecolotüj can ri chꞌaka chic ri man ye israelitas tüj.
\v 26 Pero cꞌo jun kꞌij ri npuꞌu tok nyecolotüj can conojel ri nuvinak israelitas ri nyecꞌaseꞌ chupan ri kꞌij riꞌ. Cachiꞌel nbij ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can:
\q Que ri Colonel npuꞌu pa tinamit Sión,
\q y nrelesaj-e ri itzel chiquicojol ri ye ruxquin-rumam can ri Jacob.
\q
\v 27 Y yin nincuy ri quimac.
\q Jareꞌ ri trato ri xinbün quiqꞌuin.
\q Quiriꞌ nbij ri Dios chupan ri tzꞌiban can.
\p
\v 28 Yecꞌo nuvinak israelitas ri nquetzelaj ri Dios, roma man quitaken tüj ri utzilüj tzij richin colonic. Y roma cꞌa ri man quitaken tüj, ri Dios xuyaꞌ ri utzilüj rusipanic chive rix ri man rix israelitas tüj. Pero ri Dios cꞌa nyerujoꞌ cꞌa ri nuvinak, roma ye ruchaꞌon y roma chukaꞌ ri rusipanic ri xusuj cheque ri kaxquin-kamamaꞌ ojer can.
\v 29 Roma tok ri Dios nuyaꞌ, man nrelesaj tüj chic. Y tok nroyoj ri rutinamit, man nutzolij tüj chirij.
\v 30 Tok rubanun can, rix ri man rix israelitas tüj man xitakej tüj ri Dios. Jacꞌa tok ri nuvinak israelitas xquiyaꞌ can ri Dios, rijaꞌ xusuj ri utzilüj rusipanic chive rix, y rix xicꞌul.
\v 31 Ri nuvinak man quitaken tüj ri Dios vocomi, pero napon ri kꞌij tok ri Dios nusuj jun bey chic ri utzilüj rusipanic cheque, y nquicꞌul ri utzilüj rusipanic, cachiꞌel ri xibün rix.
\v 32 Ri Dios nukꞌalajrisaj cꞌa que conojel vinük ye aj-maquiꞌ roma nrajoꞌ nusuj ri utzilüj rusipanic cheque.
\p
\v 33 Ri Dios juis vi utz, juis vi beyomül y etamabül cꞌo riqꞌuin. Roj man nkꞌax ta cheke ri runaꞌoj, y man nkꞌax ta chukaꞌ cheke ri nbanun.
\v 34 Cachiꞌel ri tzꞌiban chupan ri rutzij ri Dios: ¿Cꞌo comi jun vinük ri kꞌaxnük chin ri achique nunuc ri Ajaf Dios? ¿O cꞌo comi jun ri rubanun ta rubin chin ri Dios ri achique ri utz que nbün?
\v 35 ¿O cꞌo comi jun vinük ri nyoꞌon jun sipanic chin ri Dios, richin que ri Dios ncꞌatzinej que nuya-pe ri rajil-ruqꞌuexel chin? Man jun. Quiriꞌ nbij ri tzꞌiban can.
\v 36 Roma ja rijaꞌ ri xbanun ronojel. Riqꞌuin vi cꞌa rijaꞌ petenük-vi ronojel. Y ronojel ri xerubün, richin que nuyaꞌ rukꞌij. Tinimirsüs cꞌa rukꞌij ri Dios chi jumul. Quiriꞌ ta cꞌa.
\c 12
\s Ri rubanic ri cꞌaslen ri nkaꞌ chuvüch ri Dios
\p
\v 1 Hermanos, ri Dios juis cꞌa nujoyovaj cꞌa kavüch. Romariꞌ nincꞌutuj favor chive que ticꞌutuꞌ cꞌa ri matioxinic cꞌo iviqꞌuin. Tijacha-iviꞌ pa rukꞌaꞌ ri Dios. Cachiꞌel xban cheque ri chico ri xesujüs chin ri Dios, quiriꞌ chukaꞌ tibanaꞌ rix, tiyaꞌ ri icꞌaslen chin ri Dios. Jun lokꞌolüj cꞌaslen, jun cꞌaslen ri nkaꞌ chuvüch ri Dios, jariꞌ tiyaꞌ chin, y quiriꞌ rix ketzij niyaꞌ rukꞌij ri Dios.
\v 2 Man titzeklebej ri quicꞌaslen ri vinük ri cꞌa quiyoꞌon cánima riqꞌuin ri ruchꞌulef. Xa tiyaꞌ kꞌij chin ri Dios richin nujül ri inojibül, richin quiriꞌ tijalatüj cꞌa chukaꞌ rubanic ri icꞌaslen. Y quiriꞌ nivetamaj ri achique nrajoꞌ ri Dios que nkabün. Ri nrajoꞌ rijaꞌ, ja ri utz, ri jabel y ri tzꞌakatinük.
\p
\v 3 Ri Dios xuyaꞌ ri utzilüj rusipanic chuve y xinruyaꞌ chupan ri rusamaj. Romariꞌ yin ninbij chive chiꞌivonojel: Man tinimirsaj-iviꞌ, roma man cꞌuluman tüj que quiriꞌ nibün. Ncꞌatzin que titzꞌet-ka-iviꞌ, si ketzij iyoꞌon ivánima riqꞌuin ri Dios y si nyixtajin chubanic ri samaj ri yoꞌon chive roma ri Dios. Roma konojel jalajoj ruvüch kasamaj ruyoꞌon.
\v 4 Cachiꞌel rubanun chin ri kachꞌacul, cꞌo rukꞌaꞌ, cꞌo rakün, cꞌo runakꞌ-ruvüch, pero man junan tüj quisamaj.
\v 5 Y quiriꞌ chukaꞌ roj ri kataken ri Cristo, roj qꞌuiy y man junan tüj ri kasamaj. Pero junan kavüch y nkatola-kiꞌ roma jun kabanun riqꞌuin ri Cristo.
\p
\v 6 Kacꞌulun cꞌa ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, roma rubanun cheke chikajujunal, que cꞌo jun kasamaj ruyoꞌon. Romariꞌ, si cꞌo ri nukꞌalajrisaj ri Dios cheke, tikakꞌalajrisaj cꞌa cheque ri chꞌaka chic. Y tikakꞌalajrisaj cꞌa ri kacꞌulun.
\v 7 Si nkutiquer nyekatoꞌ ri chꞌaka chic, quekatoꞌ. Si nkutiquer nkutijon, kojtijon.
\v 8 Si nkutiquer nkacukubaꞌ quicꞌuꞌx ri chꞌaka chic, tikabanaꞌ. Si nkutiquer nyekatoꞌ riqꞌuin ri katumin, quekatoꞌ riqꞌuin ronojel kánima. Si ja roj ri nkucꞌuan quichin, tikatijaꞌ kakꞌij que utz quicꞌuaxic kabanaꞌ. Si nkutiquer cꞌa nyekatoꞌ, quekatoꞌ cꞌa riqꞌuin quicot.
\s Ri nrajoꞌ ri Dios richin nquibün ri ye ralcꞌual chic
\p
\v 9 Tijolaꞌ cꞌa iviꞌ riqꞌuin ronojel ivánima. Tivetzelaj ri man utz tüj y ticꞌuaj ri utz.
\v 10 I-hermanos iviꞌ roma itaken ri Cristo. Roma cꞌa riꞌ tijola-iviꞌ riqꞌuin ronojel ivánima y tinimala-iviꞌ.
\p
\v 11 Man quixkꞌoran, xa riqꞌuin ronojel ivánima tibanaꞌ ri rusamaj ri Ajaf.
\p
\v 12 Tiquicot ri ivánima roma ivoyoben ri utz ri nuyaꞌ ri Dios. Ticochꞌoꞌ ri pokonül ri nicꞌusaj. Chi jumul tibanaꞌ orar.
\v 13 Tok yecꞌo chꞌaka ri quitzekleben-vi ri Jesús cꞌo ncꞌatzin cheque, queꞌitoꞌ. Tisujuꞌ cꞌa qui-posada tok ncꞌatzin.
\v 14 Ri vinük ri nyeꞌetzelan ivichin y nquibün chive que nitij pokonül, ticꞌutuj chin ri Dios que tuyaꞌ rukꞌaꞌ pa quiviꞌ, y man ticꞌutuj que nka-ka ru-castigo pa quiviꞌ roma ri itzel ri nyebanun.
\v 15 Quixquicot quiqꞌuin ri nyequicot, y quixokꞌ quiqꞌuin ri nyeꞌokꞌ roma bis.
\v 16 Junan ivüch tibanaꞌ. Man tibün nim ivakün. Xa vit oc tibanaꞌ y man tinuc que juis etamabül cꞌo iviqꞌuin.
\v 17 Si cꞌo cꞌa jun vinük ri cꞌo itzel nbün chive, man titzolij ruqꞌuexel chin. Chi jumul ticꞌuaj jun cꞌaslen utz, richin que man jun nilitüj chivij.
\v 18 Man tibün oyoval cꞌa, xa titijaꞌ ikꞌij que jabel nicꞌuaj-iviꞌ quiqꞌuin conojel.
\v 19 Rix ri juis quixinjoꞌ, ninbij cꞌa chive: Si yecꞌo nyebanun itzel chive, man titzolij ruqꞌuexel cheque. Xa tiyaꞌ pa rukꞌaꞌ ri Dios, roma ja rijaꞌ ri nyoꞌon rutojic ri itzel nyebanun. Cachiꞌel ri nbij ri Dios chupan ri tzꞌiban can: Pan nukꞌaꞌ yin cꞌo-vi ri castigo y ninyaꞌ rutojic cheque ri nquibün quimac. Quiriꞌ nbij ri Ajaf.
\v 20 Y romariꞌ ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, nbij: Si nnum rupan ri nretzelan avichin, rat tayaꞌ ruvay. Y si chakiꞌj ruchiꞌ, tayaꞌ ruyaꞌ. Si quiriꞌ nabün, rijaꞌ xa nqꞌuix roma ri itzel rubanun. Quiriꞌ nbij ri tzꞌiban can.
\v 21 Man tiyaꞌ kꞌij que nyixchꞌacatüj roma ri itzel ri nban chive. Rix ja ri utz ri tibanaꞌ y jariꞌ ri nchꞌacon chirij ri itzel.
\c 13
\p
\v 1 Ncꞌatzinej cꞌa que konojel nkatakej quitzij ri nquibün mandar. Roma conojel ri nquibün mandar roma ri Dios yecꞌo y ja rijaꞌ ri yoꞌon ri autoridad pa quikꞌaꞌ.
\v 2 Roma si roj nkapaba-kiꞌ chuvüch ri autoridad, cꞌayuf. Roma ri autoridad ja ri Dios ye yoꞌon. Y si ta quiriꞌ nkabün, kayon nkaya-kiꞌ chupan ri castigo.
\v 3 Roma ri jun ri nbün mandar man nuyaꞌ tüj castigo pa quiviꞌ ri vinük ri nquibün utz, xaxe pa quiviꞌ ri vinük ri nquibanalaꞌ itzel. Tikabanaꞌ cꞌa ri utz, richin que man jun nkacꞌulachij. Y si quiriꞌ nkabün, utz nkujquitzꞌet ri nquibün mandar.
\v 4 Roma ja ri Dios ri ye yoꞌon, richin que man jun nkacꞌulachij. Pero si nkabün ri man utz tüj, tikaxbij cꞌa kiꞌ chuvüch, roma ja rijeꞌ ri nyeyoꞌon ri castigo pa kaviꞌ. Ye yoꞌon-vi roma ri Dios richin nquiyaꞌ castigo pa quiviꞌ ri ye banuy itzel.
\v 5 Romariꞌ ncꞌatzin que quekatakej quitzij ri nquibün mandar, roma ja ri kánima ri nbin cheke que cꞌuluman que nyekatakej y man xe tüj richin que man jun castigo nka-ka pa kaviꞌ.
\v 6 Romariꞌ tok nyekatoj alcaval, roma ja ri Dios yoꞌon quisamaj ri nquibün mandar, y ja samaj riꞌ ri nquibün chi jumul.
\v 7 Tikatojoꞌ cꞌa ri kacꞌas cheque ri cꞌo kacꞌas quiqꞌuin. Tikatojoꞌ ri alcaval tok ncꞌatzinej que ntojox ri alcaval. Tikatojoꞌ ri impuestos tok ncꞌatzinej que ntojox ri impuestos. Ri vinük cꞌo quikꞌij, tikayaꞌ cꞌa quikꞌij. Ri nimakꞌ tak vinük tikabanaꞌ cꞌa cheque que ye nimakꞌ tak vinük.
\v 8 Man utz tüj ri ncanaj can ri kacꞌas riqꞌuin jun chic, nixta man ta chukaꞌ ri man nkajolaꞌ tüj kiꞌ. Roma si nyekajoꞌ ri chꞌaka chic, xkabün yan cꞌa ronojel ri nbij chupan ri ru-ley ri Dios.
\v 9 Ri ley riꞌ nbij: Rix achiꞌaꞌ ri cꞌo ivixjaylal, man roma cꞌa ticanoj jun chic ixok. Y rix chukaꞌ ixokiꞌ ri cꞌo ivachijilal, man ticanoj jun chic cꞌa achi. Man quixcamsan cꞌa. Man quixelekꞌ. Man titzꞌuc tzij chirij jun chic vinük. Man tirayij que ivichin ta rix ri ruchajin ri jun chic. Y cꞌo chꞌaka chic chukaꞌ ri nbij ri ley ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios. Pero cꞌo jun chic tzij ri nutzꞌom ronojel reꞌ. Y ri tzij riꞌ nbij: Cachiꞌel najo-ka-aviꞌ rat, quiriꞌ chukaꞌ queꞌajoꞌ ri chꞌaka chic.
\v 10 Si nyekajoꞌ ri chꞌaka chic, man itzel nkabün cheque. Y romariꞌ, si nkujoꞌon, xkabün yan cꞌa ronojel ri nbij chupan ri ley ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios.
\v 11 Y ronojel ri xinbij-ka, richin que nkucꞌastüj, roma ketaman que napon yan ri kꞌij tok nkucolotüj-e. Cꞌo yan chic cꞌa kꞌij kataken-pe, y romariꞌ nkutiquer nkabij que vocomi más nakaj chic rojcꞌo-vi chin ri kꞌij tok nkucolotüj-e.
\v 12 Ri kꞌekuꞌn ncꞌo yan, y nkꞌalajin yan pe ri sük. Romariꞌ, si cꞌa cꞌo ri nkabün chin ri kꞌekuꞌn ri nkabanalaꞌ, tikayaꞌ can. Ncꞌatzinej que ja ri sük ri ntoc ri achique chok riqꞌuin nkato-kiꞌ.
\v 13 Roj rojcꞌo chic chupan ri sük y romariꞌ cꞌuluman que nkacꞌuaj jun cꞌaslen utz, y man cꞌuluman tüj que nkukꞌabür, nixta man cꞌuluman tüj que nyecꞌo quiviꞌ ri vaꞌin nyekabanalaꞌ. Man cꞌuluman tüj que ri achiꞌaꞌ y ri ixokiꞌ nquicanola-quiꞌ richin nyemacun. Man jun cꞌa ruvüch itzel ri quereꞌ cꞌuluman ta richin nkabün. Man cꞌuluman tüj que cꞌo oyoval chikacojol y itzel ta nkatzꞌet jun chic roma ri utz cꞌo.
\v 14 Ncꞌatzin cꞌa que jun tikabanaꞌ riqꞌuin ri Ajaf Jesucristo, y man tikanuc nkayaꞌ kꞌij cheque ri itzel tak rayinic.
\c 14
\s Tikatola-kiꞌ y mani nyekabilaꞌ tzij chikij
\p
\v 1 Ri hermanos ri ncajoꞌ nquibün jun kiqꞌuin, ncꞌatzinej que nyekacꞌul, y stapeꞌ (aunque) ri hermanos riꞌ man ta nquiyaꞌ cánima riqꞌuin ri Cristo. Pero man quekacꞌul xaxe chin nkabün oyoval quiqꞌuin roma ri quinojibül.
\v 2 Cachiꞌel pariꞌ ri tiꞌij, roj kayoꞌon kánima que utz nkacꞌux ronojel, pero hermanos ri man ta quiyoꞌon cánima riqꞌuin ri Cristo, quiyoꞌon cánima que xaxe ichaj ri utz nquicꞌux.
\v 3 Roj ri nkacꞌux ronojel, man queketzelaj ri hermanos ri man nquicꞌux tüj ronojel. Y ri hermanos riꞌ man tiquibij que man utz tüj ri nkabün roj roma nkacꞌux ronojel. Ri Dios roj rucꞌulun konojel, si nkacꞌux o man nkacꞌux tüj ronojel.
\v 4 Romariꞌ man jun cꞌa ri ntiquer nbin chirij jun hermano riꞌ que man utz ri nbanun. Roma ri hermano riꞌ rusamajel ri Ajaf chukaꞌ. Y ja ri Ajaf ri nbin si utz o man utz tüj. Y ri hermano riꞌ man ntzak tüj, roma ja ri Ajaf ri ntoꞌon richin.
\v 5 Yecꞌo hermanos nyebin que cꞌo kꞌij ri ncꞌatzinej que nyechajix. Y yecꞌo hermanos chukaꞌ ri nyebin que ronojel kꞌij xa ye junan. Y romariꞌ cꞌuluman que tikanucuꞌ jabel chikajujunal achique nkabün.
\v 6 Roma ri hermanos cꞌo kꞌij nquichajij, quiriꞌ nquibün richin que nquiyaꞌ rukꞌij ri Dios. Y quiriꞌ chukaꞌ ri hermanos ri man jun kꞌij nquichajij, quiriꞌ nquibün richin nquiyaꞌ rukꞌij ri Dios. Ri hermanos ri nquicꞌux ronojel, quiriꞌ nquibün richin que nquiyaꞌ rukꞌij ri Dios. Nkꞌalajin que quiriꞌ roma nquimatioxij chin ri Dios. Y quiriꞌ chukaꞌ nquibün ri hermanos ri man nquicꞌux tüj ronojel. Quiriꞌ nquibün richin nquiyaꞌ rukꞌij ri Dios. Y rijeꞌ chukaꞌ nyematioxin chin ri Dios.
\v 7 Tok cꞌa cꞌo na ri kacꞌaslen chuvüch ri ruchꞌulef, man utz tüj que man kayoꞌon tüj kánima riqꞌuin ri Cristo y man nkayaꞌ tüj rukꞌij. Y quiriꞌ chukaꞌ tok nkucom, man utz tüj que man kayoꞌon tüj kánima riqꞌuin rijaꞌ y man nkayaꞌ tüj rukꞌij.
\v 8 Tok cꞌa cꞌo na kacꞌaslen chuvüch ri ruchꞌulef, tikayaꞌ rukꞌij ri Cristo. Y quiriꞌ chukaꞌ tok nkucom, tikayaꞌ rukꞌij. Tok cꞌa cꞌo na kacꞌaslen, roj richin ri Cristo. Y quiriꞌ chukaꞌ tok nkucom, roj richin rijaꞌ.
\v 9 Ri Cristo xcom y xcꞌastüj richin que xoc Kajaf. Jacꞌa rijaꞌ ri Kajaf roj ri cꞌa roj cꞌüs na y Cajaf chukaꞌ ri ye camnük chic e.
\p
\v 10 Romariꞌ man cꞌuluman tüj que nkabij que man utz tüj ri nbanun jun hermano. Y man utz tüj chukaꞌ que nketzelaj jun hermano. Roma konojel ncꞌatzinej que nkujapon chuvüch ri Cristo richin nban juzgar pa kaviꞌ.
\v 11 Cachiꞌel nbij chupan ri tzij ri Dios ri tzꞌiban can:
\q Ri Ajaf nbij: Ja yin ri cꞌaslic Dios y ketzij vi ri ninbij,
\q que conojel vinük nyexuqueꞌ chinuvüch yin, y nquibij que ketzij vi que ja yin ri Dios.
\q Quiriꞌ nbij ri tzꞌiban can.
\m
\v 12 Y quiriꞌ, nkatzꞌet que napon vi kꞌij tok chikajujunal nkajüch cuenta chin ri Dios.
\s Man tikabün chin jun hermano que ntzak pa mac.
\p
\v 13 Romariꞌ man tikabij chic que man utz tüj ri nbanun jun hermano. Ri ncꞌatzin que nkabün ja ri tikatijaꞌ kakꞌij richin man nkabün chin jun hermano que ntzak o nmacun.
\v 14 Y roma yin jun nubanun riqꞌuin ri Ajaf Jesús, romariꞌ vetaman que man jun ri ncꞌuxtüj que xajan ta chuvüch ri Dios. Pero si chuvüch jun hermano cꞌo ri xajan ncꞌuxtüj, chuvüch rijaꞌ xajan vi.
\v 15 Y romariꞌ roj ri nkacꞌux ronojel, ja ri nkajola-kiꞌ ticꞌuan kichin. Man tikabün chin jun hermano ri man ronojel tüj nucꞌux que ntzak y nyojtüj ri runojibül koma roj. Roma ri Cristo xcom chukaꞌ roma ri hermano ri man nucꞌux tüj ronojel.
\v 16 Chikavüch roj ronojel utz, pero si yecꞌo chꞌaka ri nyebin chikij que man utz tüj, man tikabün cꞌa.
\v 17 Roma roj ri rojcꞌo pa rukꞌaꞌ ri Dios, man jun vi nbün cheke si nkacꞌux ronojel o man nkacꞌux tüj. Ri ncꞌatzin ja ri nkacꞌuaj jun cꞌaslen choj y cꞌo uxlanen y quicot pa tak kánima roma cꞌo ri Lokꞌolüj Espíritu kiqꞌuin.
\v 18 Y si riqꞌuin ri chojmil, uxlanen y quicot pa tak kꞌanima nkasamajij ri Cristo, nkukaꞌ chuvüch ri Dios y chiquivüch ri vinük chukaꞌ.
\v 19 Romariꞌ tikacanoj cꞌa achique nkabün richin que man jun tüj oyoval chikacojol y nkacukubaꞌ ta kacꞌuꞌx chikachibil-kiꞌ.
\v 20 Man tikavulaj ri rusamaj ri Dios, roma ronojel ri nyekacꞌuxlaꞌ. Ketzij vi que ronojel reꞌ utz nyecꞌux, pero si cꞌo jun hermano ri ntzak roma nkacꞌux ronojel, roj man utz tüj ri nkabün.
\v 21 Man tikacꞌux cꞌa tiꞌij coma ri hermanos ri man nquicꞌux tüj. Man tikakum vino, ni man tikabün achique na ri nbün chin jun hermano que nrajoꞌ nuyaꞌ can ri Dios, nmacun o ntzak.
\v 22 Roj ketaman que chuvüch ri Dios utz nkacꞌux ronojel, pero man tikabij cheque conojel que ncꞌatzinej que nquibün chukaꞌ quiriꞌ. Si utz vi ronojel ri nkabün y si ri kánima quiriꞌ chukaꞌ nbij, jabel kaquicot.
\v 23 Pero si xa caꞌiꞌ kacꞌuꞌx tok nyekacꞌux ronojel, nkumacun tok nyekacꞌux. Roma achique na cꞌa ri nkabün y riqꞌuin caꞌiꞌ kacꞌuꞌx tok nkabün, nkumacun.
\c 15
\s Man tikabün xaxe ri nkaꞌ chikavüch roj
\p
\v 1 Roj ri kayoꞌon kánima riqꞌuin ri Cristo, ncꞌatzin que nyekacochꞌ ri hermanos ri man ta quiyoꞌon cánima riqꞌuin ri Cristo. Man tikabün cꞌa xaxe ri nkaꞌ chikavüch roj.
\v 2 Xa ncꞌatzin que tikabanaꞌ ri nkaꞌ chiquivüch ri chꞌaka chic, ri utz nucꞌün-pe cheque rijeꞌ y nuyaꞌ más cánima.
\v 3 Ri Cristo chukaꞌ man xbün tüj xaxe ri xkaꞌ chuvüch rijaꞌ. Coma ri chꞌaka chic, hasta xucꞌusaj pokonül. Cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can: Ri vinük xcajoꞌ que chavij ta rat xequibilaꞌ itzel tak tzij, pero xa chuve yan chic yin xquibila-vi ri itzel tak tzij. Quiriꞌ nbij ri Cristo chin ri Dios.
\v 4 Y ronojel ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban ojer can, ye tzꞌiban can richin que cꞌo nketamaj. Nbün-vi cheke que nkucochꞌon y nkayaꞌ más kánima chiroyobexic ri utz ri Dios.
\v 5 Ri Dios nbün cheke que nkacochꞌon y nucukubaꞌ kacꞌuꞌx. Y ri nurayibül yin chive rix, que ri Dios nbün ta chive que junan ta ivüch. Quiriꞌ chukaꞌ ri xucꞌut can ri Cristo Jesús.
\v 6 Y quiriꞌ, chi jumul cꞌa junan ivüch niyaꞌ rukꞌij ri Dios ri Rutataꞌ ri Kajaf Jesucristo.
\s Ri Cristo xpuꞌu chikatoꞌic konojel
\p
\v 7 Y rix richin cꞌa chukaꞌ niyaꞌ rukꞌij ri Dios, tibanaꞌ cachiꞌel ri xbün ri Cristo. Rijaꞌ xixrucꞌul. Rix ticꞌuluꞌ cꞌa iviꞌ y tijo-iviꞌ.
\v 8 Quiriꞌ ninbij chive, roma ri Cristo xpuꞌu richin xojrutoꞌ konojel. Xpuꞌu richin xojrutoꞌ roj israelitas, richin xucꞌut chikavüch que ri Dios nbün-vi ri rubin. Ja ri Cristo ri xcꞌamon-pe ri utz ri rubin can ri Dios cheque ri kaxquin-kamamaꞌ ojer can que nuyaꞌ.
\v 9 Y romariꞌ ri man ye israelitas tüj nquiyaꞌ chukaꞌ rukꞌij ri Dios roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rijaꞌ. Cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can:
\q Ye vachibilan ri vinük ri man ye israelitas tüj ninyaꞌ akꞌij,
\q y ninbixaj ri abiꞌ.
\q Quiriꞌ ri tzꞌiban can.
\m
\v 10 Y ri rutzij ri Dios nbij chukaꞌ:
\q Rix ri man rix israelitas tüj, quixquicot quiqꞌuin ri israelitas, ri rutinamit ri Dios.
\q Quiriꞌ nbij chupan ri tzꞌiban can.
\m
\v 11 Y chukaꞌ nbij:
\q Tiyaꞌ rukꞌij ri Ajaf chiꞌivonojel rix ri man rix israelitas tüj.
\q Conojel vinük tiquiyaꞌ cꞌa rukꞌij ri Dios.
\q Quiriꞌ nbij chupan ri tzꞌiban can.
\m
\v 12 Y ri Isaías rutzꞌiban can chupan ri vuj que pariꞌ ri Cristo ntzijon-vi que nbij:
\q Cꞌo jun ruxquin-rumam can ri achi Isaí ncꞌujeꞌ
\q y ntoc ri Jun ri nbün mandar pa quiviꞌ ri vinük ri man ye israelitas tüj,
\q y ri vinük riꞌ ncoyobej-vi cꞌa que rijeꞌ nquil-vi ri utz ri cꞌo riqꞌuin ri Jun ri nbün mandar.
\q Quiriꞌ ri rutzꞌiban can ri Isaías.
\p
\v 13 Ri Dios nbün cheke que yoꞌon-apu kánima riqꞌuin. Y ri nurayibül yin chive rix, que ri Dios nunojsaj ta ri ivánima riqꞌuin ronojel quicot y uxlanen. Quiriꞌ nbün chive si itaken rijaꞌ. Nyixrutoꞌ riqꞌuin ri ruchukꞌaꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu, richin que yoꞌon ivánima nivoyobej ri utziluj rusipanic ri Dios.
\p
\v 14 Hermanos, vetaman que utz vi ri icꞌaslen. Vetaman chukaꞌ que rix juis qꞌuiy achique ivetaman y romariꞌ tok nyixtiquer niyaꞌ ivánima iviqꞌuin chiꞌivachibil iviꞌ.
\v 15 Pero cꞌo cꞌa chꞌaka tijonic ri ncꞌatzin que xincꞌuxlaꞌaj chive, y man xinpokonaj tüj xintzꞌibaj ri tijonic reꞌ chupan ri vuj reꞌ. Xintzꞌibaj ri tijonic reꞌ chive, roma ri Dios ruyoꞌon chuve ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rijaꞌ,
\v 16 y rubanun chuve que xinoc rusamajel ri Jesucristo richin nintzijoj cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj, ri utzilüj rutzij ri Dios ri ncꞌamon-pe colonic. Y quiriꞌ rijeꞌ nquijüch ri quicꞌaslen chin ri Dios roma ri nusamaj yin. Nyeka-vi chuvüch ri Dios, roma ri Lokꞌolüj Espíritu nuchꞌajchꞌojrisaj ri quicꞌaslen.
\p
\v 17 Ri Jesús cꞌo viqꞌuin, y romariꞌ yin jabel nquiquicot riqꞌuin ri samaj ri yoꞌon chuve roma ri Dios.
\v 18 Yin man ta nquitiquer nquichꞌo, si man ta ja ri nusamaj ri nintzijoj chive. Y richin nubanun ri samaj reꞌ, ja ri Cristo ri ucusayon vichin. Y romariꞌ ye qꞌuiy cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj ri nyetaken richin. Nquitakej roma ncacꞌaxaj ri utzilüj tzij richin colonic ri nintzijoj cheque y roma chukaꞌ nquitzꞌet ri nquibanun.
\v 19 Y xequitzꞌet chukaꞌ ri milagros ri xenbün. Ri Lokꞌolüj Espíritu nuya-vi uchukꞌaꞌ chuve richin nyenbün nimakꞌ tak milagros richin que nucꞌut que ketzij ja ri rutzij ri Dios ri nintzijoj. Yin xintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic pa tinamit Jerusalén y pa chꞌaka chic tinamit, y chukaꞌ cꞌa pa ruchꞌulef Ilírico. Ronojel cꞌa ri lugar reꞌ xintaluj yan rubixic ri utzilüj rutzij ri Cristo ri ncꞌamon-pe colonic.
\v 20 Quereꞌ ninbün roma juis ninjoꞌ ninkꞌalajrisaj ri utzilüj rutzijol pa tak lugar ri man etaman tüj que ncꞌatzin que ntakex ri Cristo, y man ja tüj ri apeꞌ xa tzꞌamon chic rutzijosic coma chꞌaka chic vinük.
\v 21 Y tok quereꞌ ninbün, nbanatüj cꞌa ri nbij chupan ri rutzij ri Dios:
\q Que ri vinük ri man jun cacꞌaxan tüj pariꞌ ri Cristo, ncacꞌaxaj cꞌa.
\q Ri man jun tzijon cheque pariꞌ rijaꞌ, nkꞌax cheque.
\q Quiriꞌ nbij chupan ri tzꞌiban can.
\s Ri Pablo nrajoꞌ nbe chiquitzꞌetic ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Roma
\p
\v 22 Y roma juis ninjoꞌ nintzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri man cacꞌaxan tüj, romariꞌ man yin nubanun tüj yin apon iviqꞌuin rix.
\v 23-24 Jacꞌa vocomi xinqꞌuis yan ri nusamaj pa tak tinamit ri xinbij yan ka chive. Y riqꞌuin baꞌ nquinapon iviqꞌuin, roma qꞌuiy yan junaꞌ nquijoꞌon que nquinapon ta iviqꞌuin. Nunucun que nquicꞌo iviqꞌuin tok nquibe pa ruchꞌulef España. Ninjoꞌ nquicꞌujeꞌ jun caꞌi-oxiꞌ kꞌij iviqꞌuin, richin que rix niyaꞌ quicot pa vánima. Y chukaꞌ ninjoꞌ que niyaꞌ ta chuve ri ncꞌatzin richin ri nubey.
\v 25 Pero vocomi nquibe pa tinamit Jerusalén richin nyenjachaꞌ jun sipanic cheque ri nquitakej-vi ri Jesús ri yecꞌo chiriꞌ.
\v 26 Roma ri nquitakej-vi ri Jesús ri man ye israelitas tüj ri yecꞌo chereꞌ pa ruchꞌulef Macedonia y pa ruchꞌulef Acaya, xalüx pa cánima que nquiyaꞌ jun sipanic cheque ri hermanos israelitas ri yecꞌo pa tinamit Jerusalén, ri cꞌo ncꞌatzin cheque.
\v 27 Ncajoꞌ nyequitoꞌ. Y jabel cꞌuluman que nquibün quiriꞌ, roma nkutiquer nkabij que cꞌo quicꞌas quiqꞌuin ri israelitas. Roma ja ri israelitas ri xetzijon ri rutzij ri Dios cheque, y romariꞌ cꞌuluman que rijeꞌ nyequitoꞌ baꞌ ri israelitas chukaꞌ.
\v 28 Y tok nujachon chic cꞌa can ri sipanic riꞌ, nquibe pa ruchꞌulef España y jariꞌ tok nquicꞌo iviqꞌuin rix.
\v 29 Y vetaman que tok nquinapon iviqꞌuin, nim vi ri utz ri nicꞌul roma ri utzilüj rutzij ri Cristo ri nincꞌuaj chive.
\p
\v 30 Hermanos, ja ri Jesucristo ri Kajaf, y ri Lokꞌolüj Espíritu ruyoꞌon que nyekajo-kiꞌ konojel. Romariꞌ nincꞌutuj favor chive que riqꞌuin ronojel ivánima nibün ta orar voma. Yin nincꞌutuj favor chin ri Dios. Y quiriꞌ ninjoꞌ que nicꞌutuj ta chukaꞌ rix,
\v 31 que man ta nquitzak ta pa quikꞌaꞌ ri vinük ri man quitaken tüj ri Jesucristo chiriꞌ pa ruchꞌulef Judea. Y chukaꞌ nicꞌutuj ta chin ri Dios que ri hermanos ri nyetaken-vi ri Jesús pa tinamit Jerusalén chilaꞌ pa ruchꞌulef Judea, jabel ta rucꞌulic nquibün chin ri sipanic ri ninjüch cheque.
\v 32 Y quiriꞌ, nquicot ta ri vánima tok nquinapon iviqꞌuin si quiriꞌ ri rurayibül ri Dios, y nquinuxlan ta e baꞌ iviqꞌuin.
\v 33 Ri Dios nuyaꞌ uxlanen pa tak kánima. Y ri nurayibül yin chive rix, que ri Dios ncꞌujeꞌ ta iviqꞌuin chiꞌivonojel. Quiriꞌ ta cꞌa.
\c 16
\s Ri Pablo nbün saludar cheque ri hermanos.
\p
\v 1 Y ninchilabej cꞌa e chive ri hermana Febe, roma rijaꞌ jun ixok rusamajel ri Dios chiquicojol ri hermanos ri nquimol-quiꞌ pa rubiꞌ ri Dios pa tinamit Cencrea.
\v 2 Romariꞌ ticꞌuluꞌ jabel. Quiriꞌ cꞌuluman que nibün rix ri nyixtakej-vi ri Jesús, cheque ri ye jun chukaꞌ quibanun riqꞌuin ri Ajaf. Ninjoꞌ que nitoꞌ ta ri hermana Febe riqꞌuin ri ncꞌatzin chin. Roma rijaꞌ ye rutoꞌon ye qꞌuiy y quiriꞌ chukaꞌ rubanun viqꞌuin yin.
\p
\v 3 Tibanaꞌ saludar ri hermanos Priscila y Aquila, ri junan xojsamüj quiqꞌuin pa rusamaj ri Jesucristo.
\v 4 Rijeꞌ jubama xecom chinucolic yin, y yin juis ninmatioxij cheque. Y quiriꞌ chukaꞌ conojel ri molaj hermanos ri man ye israelitas tüj, nquimatioxij chukaꞌ cheque roma ri xquibün voma yin.
\v 5 Y tibanaꞌ chukaꞌ saludar ri hermanos ri nquimol-quiꞌ pa cacho ri caꞌiꞌ hermanos riꞌ. Y quiriꞌ chukaꞌ tibanaꞌ saludar ri hermano Epeneto. Juis ninjoꞌ rijaꞌ, y ja rijaꞌ ri nabey xutaken richin ri Cristo pa ruchꞌulef Acaya.
\v 6 Tibanaꞌ saludar ri hermana María. Rijaꞌ juis nsamüj chiꞌicojol.
\v 7 Tibanaꞌ chukaꞌ saludar ri hermanos Andrónico y Junias, ri ye nuvinak vi, y junan xojcꞌujeꞌ quiqꞌuin pa cárcel. Qꞌuiy yan chic junaꞌ tiquitakej ri Cristo. Rijeꞌ nabey quitaken chic tok yin man jani rutzijol ninnimaj. Y rijeꞌ jabel vi chukaꞌ ye tzꞌeton coma ri chꞌaka chic apóstoles.
\p
\v 8 Tibanaꞌ saludar ri hermano Amplias. Juis ninjoꞌ roma rijaꞌ chukaꞌ rutaken ri Ajaf.
\v 9 Tibanaꞌ saludar ri hermano Urbano. Riqꞌuin rijaꞌ junan xojsamüj pa rusamaj ri Jesucristo. Y tibanaꞌ chukaꞌ saludar ri hermano Stachis, ri juis ninjoꞌ.
\v 10 Tibanaꞌ saludar ri hermano Apeles. Rijaꞌ nkꞌalajin que ruyoꞌon ránima riqꞌuin ri Cristo. Tibanaꞌ saludar ri hermanos ri aj pa racho ri Aristóbulo.
\v 11 Tibanaꞌ saludar ri hermano Herodión, ri nuvinak vi. Tibanaꞌ saludar ri aj pa racho ri Narciso, ri ye jun quibanun riqꞌuin ri Ajaf.
\v 12 Tibanaꞌ saludar ri hermanos Trifena y Trifosa, ri ye rusamajelaꞌ ri Ajaf. Tibanaꞌ saludar ri hermano Pérsida, ri juis ninjoꞌ. Rijaꞌ juis samajnük pa rusamaj ri Ajaf.
\v 13 Tibanaꞌ saludar ri hermano Rufo. Rijaꞌ chukaꞌ chaꞌon roma ri Ajaf. Y tibanaꞌ chukaꞌ saludar ri ruteꞌ rijaꞌ, ri cachiꞌel chukaꞌ nteꞌ yin.
\v 14 Tibanaꞌ saludar ri hermanos Asíncrito, Flegonte, Hermas, Patrobas, Hermes y ri hermanos ri yecꞌo quiqꞌuin.
\v 15 Tibanaꞌ saludar ri hermanos Filólogo, Julia, ri Nereo y ri ranaꞌ, ri Olimpas y ri quitaken-vi ri Jesús ri yecꞌo quiqꞌuin.
\p
\v 16 Y chukaꞌ ninbij chive que tibanaꞌ saludar cꞌa iviꞌ chiꞌivonojel riqꞌuin ronojel ivánima tijola-iviꞌ. Y ticꞌuluꞌ cꞌa ri saludos ri nyequitük-e conojel ri hermanos ri nquimol-quiꞌ pa rubiꞌ ri Cristo pa tak tinamit ri yecꞌo chiriꞌ.
\p
\v 17 Hermanos, yin ninchilabej cꞌa chive que tichajij-iviꞌ, roma yecꞌo vinük ri xa nyequijachalaꞌ ri hermanos, y nquibün cheque que nyetzak, roma jun vi chic tijonic ri quicꞌuan y juis nyechꞌo chirij ri ketzij tijonic ri icꞌuan rix. Ri vinük ri nyebanun quiriꞌ man queꞌitzeklebej, xa tijachala-iviꞌ quiqꞌuin.
\v 18 Roma rijeꞌ man ja tüj ri rusamaj ri Kajaf Jesucristo ri nquibün, xa ja ri ncajoꞌ rijeꞌ ri nquibün. Rijeꞌ jabel tak tzij cꞌa ri nyequibilaꞌ y romariꞌ juis utz ncacꞌaxaj ri hermanos ri man nyenucun tüj jabel pariꞌ, y chanin nyechꞌacatüj-e pa quikꞌaꞌ.
\p
\v 19 Jacꞌa rix, conojel quetaman chic que nitakej-vi rutzij ri Dios, y yin juis nquicot ri vánima romariꞌ. Pero chukaꞌ ninjoꞌ que tivetamaj ncꞌujeꞌ inaꞌoj chubanic ri utz y man chubanic tüj ri itzel.
\v 20 Ja ri Dios nyoꞌon uxlanen pa tak kánima. Y rijaꞌ nbün yan chive que nyixchꞌacon chirij ri itzel-vinük. Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo ncꞌujeꞌ ta cꞌa iviqꞌuin.
\p
\v 21 Ri hermano Timoteo nutük-e saludos chive. Kachibilan-kiꞌ pa rusamaj ri Dios. Nquitük-e chukaꞌ saludos cheque ri hermanos Lucio, ri Jasón y ri Sosípater. Rijeꞌ ye nuvinak vi.
\p
\v 22 Y yin Tercio, ri nquitzꞌiban-e ri rutzij ri hermanos Pablo, nyixinbün saludar. Yin, jun chukaꞌ nubanun riqꞌuin ri Ajaf.
\p
\v 23 Ri hermano Gaio nyixrubün saludar. Vocomi ja pa racho rijaꞌ cꞌo-vi nu-posada, y chereꞌ chukaꞌ nyepuꞌu-vi conojel hermanos. Ri hermano Erasto nutük-e saludos chive. Ja rijaꞌ ri tesorero chupan ri tinamit reꞌ. Y quiriꞌ chukaꞌ nutük-e saludos chive ri hermano Cuarto.
\p
\v 24 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo xticꞌujeꞌ ta cꞌa iviqꞌuin chiꞌivonojel. Quiriꞌ ta cꞌa.
\s Konojel tikayaꞌ rukꞌij ri Dios
\p
\v 25 Tiyaꞌ cꞌa rukꞌij ri Dios. Roma xaxe rijaꞌ ri ntiquer nbanun chive que más niyaꞌ ivánima riqꞌuin. Quiriꞌ nbij ri utzilüj tzij richin colonic, ri rutzij ri Jesucristo ri nintzijoj yin. Ri tzij reꞌ man katz kꞌalajrisan tüj pe utz roma ri Dios, xa cꞌa ja ri tiempo reꞌ xukꞌalajrisaj jabel.
\v 26 Vocomi xkꞌalajrisüs yan cꞌa, y romariꞌ tok nkꞌax cheke ri ye tzꞌiban can coma ri achiꞌaꞌ kꞌalajrisüy rutzij ri Dios ri xecꞌujeꞌ ojer can. Ri Dios ri cꞌo richin chi jumul, rubin can que titzijos cheque conojel vinük, y jariꞌ ri ntajin vocomi, richin que tiquiyaꞌ cánima riqꞌuin rijaꞌ y tiquitakej ri rutzij.
\p
\v 27 Xaxe jun Dios cꞌo y riqꞌuin rijaꞌ cꞌo-vi ronojel etamabül. Tikayaꞌ cꞌa rukꞌij rijaꞌ richin jumul. Xaxe roma ri Jesucristo nkutiquer nkayaꞌ rukꞌij ri Dios. Quiriꞌ cꞌa.
