\id 1CO - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd)
\h 1 CORINTIOS
\toc1 Ri nabey carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Corinto
\toc2 1 Corintios
\mt Ri nabey carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Corinto
\c 1
\s Ri Pablo nutzꞌom tzij
\p
\v 1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo, y ja ri Dios ri xinoyon richin xinoc apóstol roma jariꞌ ri rurayibül rijaꞌ. Yin vachibilan cꞌa ri hermano Sóstenes,
\v 2 tok nintzꞌibaj-e ri carta reꞌ chive rix hermanos ri rixcꞌo pa tinamit Corinto, ri nimol-iviꞌ pa rubiꞌ ri Dios, ri chꞌajchꞌojrisan chic ri icꞌaslen roma ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios. Rix hermanos xixoyox roma ri Dios richin xixoc ri iyoꞌon-vi ivánima riqꞌuin ri Jesús, cachiꞌel xbün quiqꞌuin ri chꞌaka chic ri nquiyaꞌ rukꞌij ri Kajaf Jesucristo pa chꞌaka chic tinamit. Ja rijaꞌ ri Kajaf konojel roj ri kataken.
\v 3 Y ja ta cꞌa ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riqꞌuin ri Katataꞌ Dios y ri Ajaf Jesucristo ncꞌujeꞌ pa tak ivánima chiꞌivonojel.
\s Ri Pablo numatioxij chin ri Dios roma ri utz quicꞌulun ri hermanos aj-Corinto roma ri Cristo
\p
\v 4 Yin chi jumul cꞌa ninmatioxij chin ri Dios ivoma rix roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe chive. Xaxe cꞌa roma ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon y takon-pe roma ri Dios tok nivil ri utz riꞌ.
\v 5 Ja vi cꞌa rijaꞌ ri xbanun beyomaꞌ chive, roma juis qꞌuiy etamabül ri xivil riqꞌuin rijaꞌ y xbün chive que jabel rubixic nibün chin ri ivetaman.
\v 6 Cachiꞌel vi ri xtzijos chive que rix nivil ri utz roma ri Cristo, quiriꞌ cꞌa nbanatüj, quiriꞌ vi nkꞌalajin pa tak icꞌaslen vocomi.
\v 7 Y riqꞌuin cꞌa ri ivilon-pe ri utzilüj tak sipanic ri nuyaꞌ ri Cristo chin nibün ri rusamaj rijaꞌ, ronojel cꞌa cꞌo chic iviqꞌuin, xa xe chic cꞌa ivoyoben ri kꞌij tok ri Kajaf Jesucristo npuꞌu jun bey chic.
\v 8 Riqꞌuin ronojel reꞌ yin Pablo ninjoꞌ que nquicꞌuxlaꞌaj chive que ri Kajaf Jesucristo nyixruto-vi chupan ri icꞌaslen, richin que man nijun imac nkꞌalajin chuvüch rijaꞌ tok napon ri kꞌij ri richin rijaꞌ.
\v 9 Ri Dios nyerubün-vi ronojel ri ye rubin. Nyixruto-vi chupan ri icꞌaslen. Ja rijaꞌ cꞌa ri xoyon ivichin richin que junan ivüch nbün riqꞌuin ri Kajaf Jesucristo ri Rucꞌajol rijaꞌ.
\s Ri Pablo nuchilabej cheque ri hermanos aj-Corinto que junan quivüch tiquibanaꞌ
\p
\v 10 Hermanos, pa rubiꞌ cꞌa ri Kajaf Jesucristo nincꞌutuj favor chive, que junan ivüch tibanaꞌ. Man quepuꞌu itzel tak nojibül iviqꞌuin richin nijachala-iviꞌ. Xa junan ta cꞌa ri ninuc, junan ta inaꞌoj nibün.
\v 11 Roma ri ru-familia ri ixok Cloé xquitzijioj can chuve, que rix hermanos cꞌo oyoval chiꞌicojol ri chilaꞌ.
\v 12 Rijeꞌ xquitzijoj cꞌa chuve que rix ijachalon-iviꞌ, que yecꞌo ri quibanun que ja yin Pablo ri ncajoꞌ nquitzeklebej. Yecꞌo cꞌa ri ncajo-vi nquitzeklebej ri hermano Apolos. Yecꞌo cꞌa ja ri hermano Pedro ri ncajoꞌ. Y yecꞌo ri nquibij que xaxe rijeꞌ ri ketzij nquitzeklebej ri Cristo.
\v 13 Chiꞌivonojel cꞌa rix richin ri Cristo. ¿Pero junan comi ivüch? Man quiriꞌ tüj, rix xa nyixtajin nivechꞌ ri Cristo. Man tibün quiriꞌ. Ja rijaꞌ ri xcamsüs chuvüch ri cruz ivoma, y man ja tüj yin Pablo. Y tok xixban bautizar, richin que rix nitzeklebej rijaꞌ y man richin tüj que nquinitzeklebej yin.
\v 14 Romariꞌ yin Pablo ninyaꞌ matiox chin ri Dios que chiꞌicojol rix xaxe ri hermano Crispo y ri hermano Gaio ri xenbün bautizar.
\v 15 Roma riqꞌuin riꞌ rix manak modo cꞌa nibij que ja yin Pablo ri cꞌuluman que nquinitzeklebej, roma man ja tüj pa nubiꞌ yin que xixban ta bautizar.
\v 16 Chukaꞌ xinbün bautizar ri hermano Estéfanas y ri yecꞌo pa racho. Y man nkaꞌ tüj chinucꞌuꞌx si cꞌa yecꞌo chꞌaka chic ri xenbün bautizar. Xaxe riꞌ ri nyeka-pe chinucꞌuꞌx vocomi.
\v 17 Ri Cristo man richin tüj cꞌa que ninbün bautizar tok xinruyaꞌ pa rusamaj. Rijaꞌ xinruyaꞌ richin nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic. Y tok nintzijoj ri tzij riꞌ, man nincusaj tüj cꞌa etamabül richin ri ruchꞌulef, nixta man riqꞌuin tüj chukaꞌ jabel tak tzij. Roma ninjoꞌ nkꞌalajin que ja ri rucamic ri Cristo chuvüch ri cruz ri cꞌo ruchukꞌaꞌ y man ja tüj ri nutzij yin.
\s Ri Dios xucusaj ri Cristo richin nyerucol ri nyetaken richin
\p
\v 18 Y tok ntzijos ri camic ri xucꞌuaj ri Cristo chuvüch ri cruz, nkꞌalajin-vi que cꞌo ruchukꞌaꞌ. Quiriꞌ ri nkꞌalajin chikavüch roj ri katzꞌamon ri bey richin colonic. Y jariꞌ ri nucusaj ri Dios richin nyerucol conojel ri nyetaken richin. Jacꞌa ri vinük ri xa pa kꞌakꞌ quitzꞌamon-vi bey, chiquivüch rijeꞌ ri ntzijos ri rucamic ri Cristo chuvüch ri cruz, xa man jun vi ncꞌatzin cheque.
\v 19 Y pa quiviꞌ rijeꞌ, ri Dios rubin can cꞌa:
\q Yin ninbün cꞌa cheque ri vinük ri juis quinaꞌoj chuvüch ri ruchꞌulef que nyesatz.
\q Ninbün que man jun vi ncꞌatzin ri etamabül ri quichajin.
\q Quiriꞌ ri tzꞌiban can.
\p
\v 20 Man jun vi cꞌa nyecꞌatzin ri etamanelaꞌ israelitas y ri man israelitas tüj. Man jun vi chukaꞌ nyecꞌatzin ri vinük ri jabel rubixic nquibün chin ri etamabül richin ri ruchꞌulef. Roma ri Dios rubanun chin ri etamabül richin ri ruchꞌulef que man jun cꞌatz.
\v 21 Ri Dios juis vi retaman y romariꞌ man xuchaꞌ tüj ri etamabül richin ri ruchꞌulef richin que riqꞌuin riꞌ ri vinük nquetamaj ta ruvüch rijaꞌ. Ri Dios xunuc que ja ri rucamic ri Cristo ri nucusaj richin nyerucol ri vinük ri nquitakej rijaꞌ. Quiriꞌ xunuc ri Dios, stapeꞌ (aunque) chiquivüch ri vinük man jun vi ncꞌatzin. Y jariꞌ ri nkatzijoj roj.
\p
\v 22 Man ncꞌatzin tüj cꞌa cheque ri nuvinak israelitas, roma rijeꞌ ncajoꞌ que ri Dios ta nucꞌut jun retal chiquivüch. Y cheque ri man ye israelitas tüj, man ncꞌatzin tüj chukaꞌ, roma rijeꞌ ncajoꞌ que nkꞌax ta ronojel cheque, cachiꞌel ri nquibün riqꞌuin jun etamabül aj-ruchꞌulef.
\v 23 Y roj ja ri Cristo ri xcamsüs chuvüch ri cruz ri nkatzijoj. Y riꞌ xa nbün cꞌa cheque ri nuvinak israelitas que nyetzak roma ri man utz tüj ncacꞌaxaj, y chiquivüch cꞌa ri man ye israelitas tüj man jun vi ncꞌatzin.
\v 24 Jacꞌa roj ri xojoyox roma ri Dios richin xojrucol, chi israelitas y man israelitas tüj, ketaman que ri uchukꞌaꞌ y ri etamabül richin ri Dios, ja vi ri Cristo.
\v 25 Y ketzij vi que ri naꞌoj ri cꞌo riqꞌuin ri Dios juis nim, roma ri naꞌoj ri más coꞌol ri cꞌo riqꞌuin rijaꞌ man jun vinük nrilon chin, stapeꞌ (aunque) juis ta retaman. Y quiriꞌ chukaꞌ ri uchukꞌaꞌ ri más coꞌol richin ri Dios, cꞌa juis ncꞌo ruviꞌ nim chuvüch ri uchukꞌaꞌ más nim ri richin ri vinük.
\v 26 Nkꞌalajin-vi que ri Dios juis runaꞌoj cꞌo riqꞌuin. Tinucuꞌ chiꞌicojol rix hermanos ri xixoyox chukaꞌ roma ri Dios richin xixcolotüj. Rix man qꞌuiy tüj cꞌa ri rix etamanelaꞌ vi chiquivüch ri vinük chuvüch ri ruchꞌulef. Man qꞌuiy tüj rix cꞌa ri cꞌo uchukꞌaꞌ pan ikꞌaꞌ. Y man qꞌuiy tüj rix chukaꞌ ri cꞌo ikꞌij.
\v 27 Pero man riqꞌuin tüj riꞌ ri Dios xixruchaꞌ, stapeꞌ (aunque) nbix chive coma ri vinük que man jun ivetaman. Quiriꞌ cꞌa nquibij chive ri vinük ri quiyoꞌon vi cánima riqꞌuin ri ruchꞌulef. Pero ri Dios xixrucha-vi, richin nkꞌalajin que ri etamabül richin ri ruchꞌulef xa man jun vi ncꞌatzin. Y rix ri nbix chive coma ri vinük ri cꞌa quiyoꞌon cánima riqꞌuin ri ruchꞌulef que man jun ivuchukꞌaꞌ, ri Dios xixruchaꞌ. Quiriꞌ xbün richin nkꞌalajin que ri uchukꞌaꞌ richin ri ruchꞌulef xa man jun vi ncꞌatzin.
\v 28 Y rix ri manak ikꞌij y nyixetzelüs coma ri vinük ri cꞌa quiyoꞌon cánima riqꞌuin ri ruchꞌulef, ja ri Dios ri xixchaꞌon. Y quiriꞌ chukaꞌ rix ri nbix chive que xa rix man jun icꞌatz, ri Dios xixruchaꞌ. Quiriꞌ xbün richin ncꞌut que ri cꞌo juis quikꞌij chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef, xa man jun vi nyecꞌatzin.
\v 29 Y quiriꞌ xbün ri Dios richin que man jun cꞌa vinük ri ntiquer nbün nim rakün nunaꞌ chuvüch rijaꞌ, y nbij ta que ri Dios man jun vi ncꞌatzin chin.
\v 30 Pero ri Dios xbün cheke roj que jun kabanun riqꞌuin ri Cristo Jesús. Xkꞌalajin-vi cꞌa ri etamabül richin ri Dios chikavüch roj roma ri Cristo. Xbün-vi cꞌa que roma ri Cristo man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Y roma chukaꞌ ri Cristo xchꞌajchꞌojrisüs ri kacꞌaslen y xojcolotüj.
\v 31 Y quiriꞌ nkꞌalajin que xe rijaꞌ ri cꞌuluman que nkanimirsaj rubiꞌ. Cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri Dios tzꞌiban can, tok nbij: Tok roj nkajoꞌ nkabün nim kakꞌij roj, tika-pe cꞌa chikacꞌuꞌx que xaxe ri rubiꞌ ri Dios ri cꞌuluman que nkabün nim chin. Quiriꞌ cꞌa ri tzꞌiban can.
\c 2
\s Ri Pablo xe vi ri Jesucristo y ri rucamic chuvüch ri cruz ri xutzijoj pa tinamit Corinto
\p
\v 1 Y quiriꞌ vi xinbün yin, hermanos, tok xinapon iviqꞌuin. Man riqꞌuin tüj etamabül richin ri ruchꞌulef xintzijoj ri rutzij ri Dios chive, nixta man riqꞌuin tüj chukaꞌ jabel tak tzij.
\v 2 Roma yin nubin-vi pa vánima que tok nquinapon iviqꞌuin, xe ri Jesucristo y ri rucamic chuvüch ri cruz ri nintzijoj chive.
\v 3 Y tok xincꞌujeꞌ iviqꞌuin, xinnaꞌ que yin nuyon man jun nquitiquer ninbün. Xa juis xinxbij-viꞌ roma riqꞌuin baꞌ man nincꞌuaj tüj chi utz ri rusamaj ri Dios chiꞌicojol. Y romariꞌ hasta xinbarbot.
\v 4 Y tok xintzijoj ri rutzij ri Dios chive, man xincusaj tüj cꞌa retamabül jun vinük, nixta man xincusaj tüj chukaꞌ jabel tak tzij, xa ja ri Lokꞌolüj Espíritu y ri ruchukꞌaꞌ ri Dios ri xesamüj viqꞌuin.
\v 5 Richin quiriꞌ tok rix niyaꞌ ivánima chin ri Dios chin nyixrucol, jariꞌ roma rutzij ri Dios y man xaxe tüj roma ri jabel tak rutzij jun vinük. Roma ja ri Dios ri nchajin ruchukꞌaꞌ chin nbün-vi ri achique ri nbij.
\s Ri ketzij etamabül
\p
\v 6 Man riqꞌuin tüj cꞌa riꞌ, roj cꞌo-vi etamabül nkacꞌut chiquivüch ri hermanos ri ye qꞌuiyinük chic chupan ri rutzij ri Dios. Jun etamabül ri man richin tüj ri ruchꞌulef, nixta man quichin tüj chukaꞌ vinük ri nimakꞌ quikꞌij chuvüch ri ruchꞌulef, ri xa napon ri kꞌij tok nyeqꞌuis.
\v 7 Ri etamabül cꞌa ri nkacꞌut roj chiquivüch ri hermanos ja ri etamabül richin ri Dios. Etamabül ri man jun bey kꞌalajrisan ta jabel. Evatül-vi cꞌa, pero xkꞌalajrisüs chupan ri ka-tiempo roj. Xkꞌalajrisüs cꞌa ri runucun-pe ri Dios que nbün. Man jani cꞌo tüj ri ruchꞌulef tok ri Dios xunuc yan que nkubecꞌujeꞌ chilaꞌ chicaj riqꞌuin rijaꞌ ri cꞌo rukꞌij y jabel nyekabanaꞌ riqꞌuin rijaꞌ.
\v 8 Y ri etamabül reꞌ man nkꞌax ta cꞌa cheque ri vinük nimakꞌ quikꞌij chuvüch ri ruchꞌulef. Roma si xkꞌax ta cheque, chanin ta xquitzꞌet y xquetamaj ta ruvüch ri Cristo ri Ajaf, ri cꞌo rukꞌij, y man ta xquicamsaj chuvüch ri cruz.
\v 9 Cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can:
\q Man jun cꞌa tzꞌeteyon ri ye ruchojmirsan ri Dios richin que nuyaꞌ cheque ri nyejoꞌon richin rijaꞌ.
\q Y chukaꞌ man jun ri acꞌaxayon nixta nucuyun ta baꞌ.
\q Quiriꞌ nbij ri tzꞌiban can.
\m
\v 10 Jacꞌa roj riqꞌuin ri Lokꞌolüj Espíritu ri rutakon-pe ri Dios xketamaj-vi. Y ri Lokꞌolüj Espíritu retaman-vi ronojel. Retaman hasta ri nimalüj runojibül ri Dios.
\p
\v 11 ¿Cꞌo comi jun vinük ri etamayon achique nunuc jun chic vinük? Man jun. Xaxe ri ru-espíritu rijaꞌ mismo ri etamayon achique nunuc. Y quiriꞌ chukaꞌ man jun etamayon ri runojibül ri Dios, xaxe ri Espíritu richin ri Dios.
\v 12 Y roj ja ri Espíritu riꞌ kilon, ri petenük riqꞌuin ri Dios, y man ja tüj ri espíritu richin ri ruchꞌulef. Ja ri Dios ri yoꞌon ri Espíritu riꞌ cheke, richin que nketamaj ronojel ri achique nuya-pe ri Dios cheke.
\v 13 Y tok nkabij ronojel reꞌ cheque ri hermanos ri nyerucꞌuaj-vi ri Lokꞌolüj Espíritu, man nyekacusaj tüj tzij ri ye petenük riqꞌuin ri retamabül richin jun vinük. Xa nyekacusaj cꞌa tzij ri ye petenük riqꞌuin ri Lokꞌolüj Espíritu, richin que nyekabij ri nyerucꞌut rijaꞌ chikavüch.
\p
\v 14 Ri vinük ri manak ri Lokꞌolüj Espíritu richin ri Dios quiqꞌuin, man ncajoꞌ tüj ri tijonic ri ye petenük riqꞌuin ri Lokꞌolüj Espíritu. Chiquivüch rijeꞌ xa man jun vi ncꞌatzin. Man nkꞌax ta cheque. Roma xaxe ri cꞌo ri Lokꞌolüj Espíritu quiqꞌuin, xaxe cheque rijeꞌ nkꞌax-vi y quetaman que cꞌo rakalen ri tijonic riꞌ.
\v 15 Roj ri nkurucꞌuan ri Lokꞌolüj Espíritu nkutiquer nkabij ri achique cꞌo rakalen y achique ri man jun rakalen. Y man jun nbin que man utz tüj ri nkabün.
\v 16 Cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can: ¿Cꞌo comi jun vinük ri retaman achique nunuc ri Ajaf Dios? ¿O cꞌo comi jun vinük ri ntiquer nbij chin rijaꞌ ri achique ri utz que nbün? Quiriꞌ ri tzꞌiban can. Jacꞌa roj ri nkurucꞌuan ri Lokꞌolüj Espíritu, cꞌo chic runojibül ri Cristo kiqꞌuin.
\c 3
\s Ri Pablo y ri Apolos cachibil cꞌa quiꞌ chubanic rusamaj ri Dios
\p
\v 1 Hermanos, tok yin xincꞌujeꞌ iviqꞌuin rix xintzꞌet ri icꞌaslen, que man ta rix ucꞌuan roma ri Lokꞌolüj Espíritu. Xa ja ri irayibül rix ri nibün y man ta rix qꞌuiyirnük chupan ri rutzij ri Cristo, xa cꞌa rix cachiꞌel acꞌualaꞌ. Y romariꞌ cꞌo chꞌaka chic tijonic ri man xinyaꞌ tüj chive.
\v 2 Xaxe ri tijonic ri man ye cꞌayuf tüj xinyaꞌ chive, roma man jani nkꞌax ta chive ri chꞌaka chic tijonic. Rix cachiꞌel acꞌualaꞌ ri cꞌa nyetzꞌuman na y man jani nyetiquer nquicꞌux vüy. Xa quiriꞌ cꞌa ibanun.
\v 3 Rix xa ja vi cꞌa ri irayibül ri ucꞌuayon ivichin. Man utz tüj cꞌa nitzꞌet jun chic vinük ri utz cꞌo. Cꞌo oyoval chiꞌicojol. Ijachalon-iviꞌ. ¿Man nkꞌalajin tüj comi riqꞌuin ri ronojel ri achique nyixtajin chubanic que xa ja ri irayibül ri ucꞌuayon ivichin? Ri icꞌaslen xa junan cꞌa riqꞌuin ri quicꞌaslen ri vinük ri manak ri Lokꞌolüj Espíritu quiqꞌuin.
\v 4 Rix xa ijachalon-iviꞌ. Yecꞌo ri quibanun que ja yin Pablo ri ncajoꞌ nquitzeklebej y yecꞌo ri ncajo-vi nquitzeklebej ri hermano Apolos. ¿Man nkꞌalajin tüj comi que cꞌa ja vi ri irayibül ri ucꞌuayon ivichin?
\p
\v 5 ¿Achique comi ri hermano Apolos, y yin achique comi yin Pablo? Roj man roj Dios tüj, roj roj rusamajelaꞌ rijaꞌ. Rijaꞌ ruyoꞌon jun kasamaj chikajujunal ri kataken. Ri Ajaf Dios xuchaꞌ ri Apolos y xinruchaꞌ yin Pablo chukaꞌ, richin xkatzijoj ri rutzij chive rix y romariꞌ tok xitakej.
\v 6 Yin xintic ri rutzij ri Dios pa tak ivánima. Ri hermano Apolos xusamajij ri tzij riꞌ. Pero ja ri Dios ri xbanun que xqꞌuiy pa tak icꞌaslen.
\v 7 Romariꞌ ja ri Dios ri cꞌo rakalen, roma ja rijaꞌ ri xbanun que xqꞌuiy ri rutzij pa tak ivánima, yin xaxe xintic ri rutzij pa tak ivánima y man jun chic xinbün. Y quiriꞌ chukaꞌ ri hermano ri xsamajin ri tzij riꞌ, xaxe cꞌa chukaꞌ riꞌ xbün.
\v 8 Yin ri xinticon ri rutzij ri Dios pa tak ivánima y ri hermano ri xsamajin ri tzij riꞌ, roj junan cꞌa, que roj caꞌiꞌ cꞌa nkacꞌul ri rajil-ruqꞌuexel ri samaj ri xkabün.
\v 9 Roma kachibil kiꞌ pa rusamaj ri Dios, y rix rix cachiꞌel rulef ri Dios ri nusamajij-vi rijaꞌ.
\p Rix chukaꞌ rix cachiꞌel jun jay ri nbün ri Dios.
\v 10 Ri Dios xbün cꞌa favor chuve que xinruyaꞌ chupan ri rusamaj. Romariꞌ xinoc cachiꞌel jun utzilüj banuy-jay. Y tok xintzijoj ri rutzij ri Dios chive, jariꞌ tok xinbün ri ruxeꞌ ri jay. Pero man yin tüj cꞌa nquipaban-e ri chꞌaka chic chin ri jay. Xa yecꞌo chꞌaka chic ri nyepaban ri jay. Y conojel ri nyepaban ri jay, tiquitzꞌetaꞌ cꞌa que jabel rubanic tiquibanaꞌ chin.
\v 11 Cꞌo chic ri ruxeꞌ ri jay, y riꞌ ja ri Jesucristo. Y man jun chic cꞌa ntiquer nyoꞌon jun chic ruxeꞌ.
\v 12 Yecꞌo ri kꞌanapük nquicusaj-e, pariꞌ ri ruxeꞌ ri cꞌo chic, richin nquibün ri jay. Yecꞌo ri nquicusaj sakpük y yecꞌo ri nyequicusaj chꞌaka chic abüj ri ye jabel. Y yecꞌo chꞌaka chic ri nyepaban ri jay xa riqꞌuin cheꞌ y tzꞌalün, riqꞌuin qꞌuin y riqꞌuin chukaꞌ jun chic kꞌayis.
\v 13 Y napon cꞌa ri kꞌij tok nkꞌalajin ri kasamaj chin ri Dios chikajujunal si utz o man utz tüj, roma ntijox riqꞌuin kꞌakꞌ.
\v 14 Y si ri jay ri xkapabaꞌ pariꞌ ri ruxeꞌ nucochꞌ ri kꞌakꞌ y man ncꞌat tüj, roj nkacꞌul jun utzilüj rajil-ruqꞌuexel roma ri samaj ri xkabün.
\v 15 Pero si ncꞌat ri jay ri xkapabaꞌ, man jun rajil-ruqꞌuexel nkacꞌul. Roj nkucolotüj, pero ri samaj ri xkabün xa ncꞌat.
\p
\v 16 ¿Man ivetaman tüj cꞌa rix que rix racho ri Dios? ¿Man ivetaman tüj cꞌa que ri Lokꞌolüj Espíritu richin ri Dios cꞌo pa tak ivánima?
\v 17 Si cꞌo ri nuvulaj ri racho ri Dios, ri Dios nuvulaj-e chukaꞌ ri nbanun quiriꞌ richin que nberutijaꞌ pokonül. Roma ri racho ri Dios lokꞌolüj vi, y ri jay riꞌ ja rix.
\p
\v 18 Man tichꞌüc-ka-iviꞌ. Si cꞌo jun chiꞌicojol ri nunaꞌ que qꞌuiy retaman ri ronojel ri cꞌo chuvüch ri ruchꞌulef, ncꞌatzin que tubanaꞌ que xa vit oc y tujalaꞌ ri runojibül. Tubanaꞌ que xa manak nkꞌax chin ri richin ri ruchꞌulef, richin que rijaꞌ nberilaꞌ ri ketzij etamabül.
\v 19 Roma chuvüch ri Dios, ri etamabül richin ri ruchꞌulef xa man jun ncꞌatzin-vi, cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri tzꞌiban can: Ri vinük ri nquiyaꞌ cánima riqꞌuin ri etamabül ri cꞌo chuvüch ri ruchꞌulef, qꞌuiy mul xa rubanic ri itzel nquicusaj-vi y chiriꞌ cꞌa nyerutzꞌom-vi ri Dios. Riqꞌuin cꞌa ri etamabül ri cꞌo quiqꞌuin nyerutzꞌom-vi y nyetzak pa rukꞌaꞌ.
\v 20 Y chukaꞌ nbij: Ri Ajaf retaman ri quinojibül ri vinük ri cꞌo etamabül quiqꞌuin, y chukaꞌ retaman que man jun vi ncꞌatzin ri nojibül riꞌ. Quiriꞌ ri tzꞌiban can.
\v 21 Roma cꞌa riꞌ man tibün que xaxe jun vinük ri cꞌo rukꞌij chivüch. Man timestaj cꞌa que ri ye ruyoꞌon-pe ri Dios, xa ye ivichin vi rix.
\v 22 Ronojel ivichin rix. Ivichin rix ri Pablo, ri Apolos, ri Pedro, ri ruchꞌulef, ri cꞌaslen, ri camic, ri ntzuꞌun vocomi y ri ntzuꞌun ri chikavüch apu. Ronojel ivichin vi rix.
\v 23 Y rix rix richin ri Cristo, y ri Cristo richin ri Dios.
\c 4
\s Ri Dios rutzꞌeton-pe ri samaj ri nquibün ri rusamajelaꞌ
\p
\v 1 Romariꞌ rix ncꞌatzin cꞌa que nkujitzꞌet que roj rusamajelaꞌ vi ri Cristo, y yoꞌon pa kakꞌaꞌ que jabel rukꞌalajrisasic nban chin ri runojibül ri Dios ri xa cꞌate baꞌ xukꞌalajrisaj chikavüch.
\v 2 Y conojel cꞌa ri yoꞌon pa quikꞌaꞌ richin jabel nyekꞌalajrisan ri runojibül ri Dios, ncꞌatzin cꞌa que tiquibanaꞌ ri samaj riꞌ, ri cachiꞌel cꞌuluman que nquibün chin.
\v 3 Pero man jun cꞌa vinük ri ntiquer nbin si utz quisamaj o xa man utz tüj. Romariꞌ yin, si utz o man utz tüj ntzꞌet ri nusamaj ivoma rix, man jun nbün chuve. Y si cꞌo chukaꞌ jun juez ntzꞌeton ri nusamaj, man jun chukaꞌ nbün chuve. Roma xa man jun vinük ntiquer nbin, si utz o man utz tüj ri nusamaj. Hasta yin man nquitiquer tüj ninbij si utz o man utz tüj ninbün chin ri samaj.
\v 4 Yin ninnaꞌ que jabel nubanun chin ri samaj. Pero man roma tüj riꞌ nquitiquer ta ninbij que ronojel ri nubanun, jabel ta utz. Ja ri Ajaf ri ntzꞌeton ri nusamaj y ja rijaꞌ ri nbin si utz xinbün chin o xa man utz tüj.
\v 5 Roma cꞌa riꞌ rix man quixnabeyüj yan richin nibün juzgar, y nibij que la jun hermano laꞌ utz rusamaj, pero la jun chic laꞌ xa man utz tüj ri rusamaj. Man tibün quiriꞌ. Ncꞌatzin que tivoyobej na ri kꞌij tok npuꞌu jun bey chic ri Ajaf Jesús. Rijaꞌ nyerelesaj-pe chuvüch sük ri nkubanun ri man nyekꞌalajin tüj y nyerukꞌalajrisaj-pe ri achique cꞌo pa tak kánima. Y ri Dios jariꞌ cꞌa tok nbij cheke chikajujunal roj que utz ri xkabanalaꞌ.
\p
\v 6 Hermanos, ronojel ri xinbij yan tok xinchꞌo pariꞌ ri hermano Apolos y pa nuviꞌ yin, xinbij roma ninjoꞌ que nkꞌax ta jabel chive ri ye tzꞌiban can chupan ri rutzij ri Dios. Ninjoꞌ que man tinaꞌ que rix cꞌo juis ikꞌij y nkasaj quikꞌij ri chꞌaka chic.
\v 7 Rix ri cꞌo juis ikꞌij ninaꞌ, ¿achique comi biyon chive que ja rix ri más nim ikꞌij? ¿Roma achique ta comi cꞌa ri ichajin rix ri man ja tüj chukaꞌ ri Dios yoꞌon-pe chive? Man jun. Y si quiriꞌ, man jun ncꞌatzin-vi que nim ivakün ninaꞌ. Xa ta iyon rix, man ta jun cꞌo ichajin.
\p
\v 8 Rix ninaꞌ que cꞌo chic ronojel ichajin y man jun chic ri ncꞌatzin chive. rix beyomaꞌ chic ninaꞌ rix. Cꞌo chic autoridad pan ikꞌaꞌ ninaꞌ y roj man nkucꞌatzin tüj chive. Jabel ta riꞌ si ta cꞌo chic autoridad pan ikꞌaꞌ, richin que roj nkujoc ta chukaꞌ autoridades iviqꞌuin rix.
\v 9 Yin ninbij que ri Dios rubanun cheke roj apóstoles que manak oc kakꞌij chiquivüch conojel. Roj cachiꞌel achiꞌaꞌ ri bin que quecamsüs, y conojel nkujquitzꞌet. Nkujquitzꞌet-pe ri ángeles y chukaꞌ ri vinük ri yecꞌo chereꞌ.
\v 10 Chivüch rix, roj roj nacanük vi cꞌa chupan ri rusamaj ri Cristo, jacꞌa rix cꞌo más etamabül ichajin riqꞌuin ri Cristo. Chivüch rix, roj xa manak kuchukꞌaꞌ, jacꞌa rix juis vi ivuchukꞌaꞌ. Chivüch rix, roj xa man jun kakꞌij, jacꞌa rix juis ikꞌij.
\v 11 Y riꞌ ketzij. Roma nkuvayjan, nchakiꞌj kachiꞌ, manak katziek, nkuchꞌay, y manak kacho.
\v 12 Roj juis cꞌa nkusamüj richin nkachꞌüc kavay. Y tok cꞌo ri nyeyokꞌon kichin, roj xa nkacꞌutuj ri utz ri nuyaꞌ ri Dios pa quiviꞌ. Y tok cꞌo itzel nquibün ri vinük cheke roma ri rubiꞌ ri Cristo, roj nkacochꞌ.
\v 13 Tok itzel nquibij chikij, roj man jun itzel nkabij cheque. Pa ruqꞌuexel riꞌ, roj ja ri utz ri nkabij cheque. quibanun cꞌa pe cheke que manak oc kakꞌij. Xa roj cachiꞌel kꞌayis chiquivüch.
\p
\v 14 Ronojel ri xinbij man richin tüj cꞌa ninyaꞌ iqꞌuix. Man quiriꞌ tüj. Xaxe ninjoꞌ nyixinpixabaj baꞌ, roma yin ninnaꞌ rix cachiꞌel valcꞌual, y juis nyixinjoꞌ.
\v 15 Ja yin ri xintzijon ri utzilüj tzij richin colonic chive nabey. Rix xitakej ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, roma ri tzij ri xintzijoj chive, y romariꞌ yin xinoc cachiꞌel jun tataꞌaj chive rix. Y stapeꞌ (aunque) yecꞌo ta diez mil ri nyetijon ivichin pariꞌ ri Cristo, xaxe yin ri cachiꞌel itataꞌ.
\v 16 Y romariꞌ nincꞌutuj favor chive que ticꞌuaj jun cꞌaslen utz, cachiꞌel ri nucꞌaslen yin.
\p
\v 17 Quiriꞌ ninjoꞌ chive, y romariꞌ xintük-e ri hermano Timoteo iviqꞌuin, richin nucꞌuxlaꞌaj chive ri achique rubanic cꞌaslen riqꞌuin ri Cristo, ri xivetamaj can tok xincꞌujeꞌ chilaꞌ iviqꞌuin. Yin juis ninjoꞌ ri Timoteo. Rijaꞌ cachiꞌel valcꞌual, y chuvüch ri Ajaf ruyoꞌon-vi ránima. Y cachiꞌel nbij rijaꞌ chive que ncꞌatzin que rix nicꞌuaj jun cꞌaslen utz, quiriꞌ chukaꞌ ninbij yin cheque conojel hermanos, apeꞌ na nquimol-vi-quiꞌ pa rubiꞌ ri Cristo.
\v 18 Yecꞌo hermanos chiꞌicojol ri juis quikꞌij nquinaꞌ y romariꞌ nquinuc que yin ninpokonaj chic nquinapon iviqꞌuin, nquibij.
\v 19 Pero ri nquibij xa rijeꞌ nyenucun-ka quiriꞌ, roma yin nquinapon yan iviqꞌuin, si quiriꞌ nrajoꞌ ri Ajaf. Y tok nquinapon, nyentzꞌet ri hermanos ri nquinaꞌ que juis quikꞌij, y man xaxe tüj más ri quitzij ri ninjoꞌ ninvacꞌaxaj. Ri ninjoꞌ ninvetamaj yin, si cꞌo ri ruchukꞌaꞌ ri Dios quiqꞌuin.
\v 20 Roma jun vinük, si nkꞌalajin ri ruchukꞌaꞌ ri Dios pa rucꞌaslen, kꞌalüj que cꞌo pa rukꞌaꞌ ri Dios. Pero si xaxe ri nchꞌo, man kꞌalüj tüj si cꞌo pa rukꞌaꞌ ri Dios.
\v 21 Tok yin nquinapon iviqꞌuin, ¿achique nijoꞌ que ninbün chive? ¿Rix nijoꞌ comi que nquibechapon chivij roma man utz tüj ri icꞌaslen icꞌuan, o nijoꞌ que nquinapon iviqꞌuin riqꞌuin ronojel vánima nyixinjoꞌ?
\c 5
\s Ri Pablo nbij cheque ri hermanos aj-Corinto ri achique cꞌuluman que nquibün roma ri mac ri xbanatüj
\p
\v 1 Juis cꞌa rutzijol ri banatajnük chiꞌicojol rix. Roma cꞌo jun hermano xquicꞌün-ka-quiꞌ riqꞌuin ri rucaꞌn ruteꞌ pa jay. Y hasta ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios man jun bey nquibün ta quiriꞌ.
\v 2 ¿Man cꞌuluman tüj comi que más utz nyixbison y nyixokꞌ roma ri rubanun ri hermano riꞌ y nivelesaj ta e chiꞌicojol? Pero rix pa ruqꞌuexel que quiriꞌ ta nibün, xa man jun achique chive. Cachiꞌel man jun banatajnük chiꞌicojol.
\v 3 Yin man yincꞌo tüj apu iviqꞌuin, pero ri nu-espíritu cꞌo-apu iviqꞌuin. Y romariꞌ xinnuc yan ri achique ncꞌatzin que nkabün chin ri hermano ri xbanun quiriꞌ.
\v 4 Y pa rubiꞌ cꞌa ri Kajaf Jesucristo, tok nkamol-kiꞌ, rix y yin, roma ri nu-espíritu ncꞌuje-vi-apu iviqꞌuin, ri Kajaf Jesucristo nuya-vi uchukꞌaꞌ pa kakꞌaꞌ richin nkabün ri cꞌuluman que nban.
\v 5 Tikabanaꞌ chin que tel-e chikacojol, y tok rijaꞌ cꞌo chic pa rukꞌaꞌ ri itzel-vinük, nutij pokonül. Cꞌateriꞌ rijaꞌ nuyaꞌ can ri itzel rurayibül. Ntzolij ta pe rucꞌuꞌx. Man ta nbe pa kꞌakꞌ, xa ncolotüj ta chupan ri kꞌij tok ri Ajaf Jesús npuꞌu chic jun bey.
\p
\v 6 ¿Achique roma rix nikꞌolaj-iviꞌ y ninaꞌ que utz icꞌaslen, y xa man quiriꞌ tüj? Roma cꞌo ri mac chiꞌicojol. ¿Man ivetaman tüj cꞌa que tok niyaꞌ kꞌij chin ri mac, chanin ninimür? Cachiꞌel ri nbün ri levadura, xa riqꞌuin nicꞌ nquiyaꞌ chupan ri quiꞌen chin nban caxlan vüy, ntoc chupan ronojel ri quiꞌen. Y quiriꞌ chukaꞌ nbün ri mac, xa riqꞌuin rix niyaꞌ kꞌij chin jun, xa quiriꞌ chukaꞌ nquitzꞌom rubanic conojel.
\v 7 Romariꞌ tivelesaj cꞌa e ronojel ri mac ri cꞌo chiꞌicojol, richin que nyixoc cachiꞌel jun cꞌacꞌaꞌ muban quiꞌen chin caxlan vüy ri manak levadura riqꞌuin. Rix chꞌajchꞌojrisan chic ri icꞌaslen roma ri Cristo tok xcom chuvüch ri cruz. Tok rijaꞌ xcamsüs, xban cꞌa chin cachiꞌel xban cheque ri ovejas ri xecamsüs pa tak kanimakꞌij roj israelitas, ri nbix pascua chin koma roj israelitas.
\v 8 Ticanaj cꞌa can ronojel ri mac y tikachajij-kiꞌ jabel. Tikabanaꞌ cꞌa cachiꞌel xquibün ri kavinak israelitas. Rijeꞌ richin ri nimakꞌij rubiniꞌan pascua koma roj israelitas, xquichajij-quiꞌ jabel richin man xquicꞌux tüj ri caxlan-vüy ri cꞌo levadura riqꞌuin. Quiriꞌ chukaꞌ tikabanaꞌ roj, tikachajij-kiꞌ chuvüch ri mac. Tikayaꞌ can rubanic ronojel itzel y man quepuꞌu chic nojibül ri man ye utz tüj pa kánima. Kojoc cꞌa cachiꞌel ri caxlan-vüy ri manak levadura riqꞌuin. Ketzij ta ronojel ri nkabün y nkabij, man riqꞌuin tüj caꞌiꞌ kapalüj.
\p
\v 9 Chupan ri nabey carta ri xintük-e iviqꞌuin más banun can, xinbij chive que man queꞌivachibilaj ri achiꞌaꞌ y ri ixokiꞌ ri nquicanola-quiꞌ richin nquibün quimac.
\v 10 Y tok yin xinbij quiriꞌ, pariꞌ hermanos xinchꞌo-vi. Y man xinchꞌo tüj pa quiviꞌ ri vinük ri man quitaken tüj ri Jesucristo. Vinük ri cꞌa yecꞌo chupan ri mac. Ri achiꞌaꞌ y ri ixokiꞌ ri nquicanola-quiꞌ richin nquibün quimac. Vinük ri cꞌa ncajoꞌ que ronojel quiqꞌuin ta rijeꞌ cꞌo-vi. Nyeꞌelekꞌ, y cꞌa nquiyaꞌ chukaꞌ quikꞌij dios (tiox) ri man ye ketzij tüj. Yin, man pariꞌ tüj cꞌa ri vinük reꞌ xinchꞌo-vi, roma richin que nkajüch ta e kiꞌ roj quiqꞌuin rijeꞌ, ncꞌatzinej que nkujel-e chuvüch ri ruchꞌulef.
\v 11 Ri xinjoꞌ xinbij chive rix chupan ri nabey carta riꞌ ja ri man tivachibilaj jun hermano ri nbün rumac quiriꞌ. Man cꞌa tivachibilaj jun achi ri nbij que rijaꞌ hermano y xa ncꞌujeꞌ riqꞌuin jun ixok ri xa man rixjayil tüj, y quiriꞌ chukaꞌ man tivachibilaj jun ixok ri nbij que rijaꞌ hermana y xa ncꞌujeꞌ riqꞌuin achi ri man rachijil tüj. Y quiriꞌ chukaꞌ ri nyejoꞌon que ronojel quiqꞌuin ta rijeꞌ cꞌo-vi, ri nyeyoꞌon quikꞌij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj, ri nyeyokꞌon, ri nyekꞌabür, y ri nyeꞌelekꞌ. Si nquibij que ye hermanos y xa nquibün quimac quiriꞌ man queꞌivachibilaj, y chukaꞌ ninbij nixta quixvaꞌ quiqꞌuin. ¿Achique roma rix xa ximestaj ri xintzꞌibaj chupan ri nabey carta riꞌ?
\v 12 Jacꞌa pa quiviꞌ ri vinük ri man quitaken tüj ri Cristo, man pa nukꞌaꞌ tüj yin cꞌo-vi richin que ninbün juzgar pa quiviꞌ roma ri cꞌaslen ri quicꞌuan. Xa ja ri hermanos ri nquibün quimac ri ncꞌatzin que nyekatzꞌet, roma rijeꞌ yecꞌo-vi chikacojol.
\v 13 ¿Y achique roma vocomi nichꞌüc-iviꞌ y nibij que jabel utz icꞌaslen? Y xa man quiriꞌ tüj roma cꞌo chiꞌicojol ri jun achi ri quicꞌuan-quiꞌ riqꞌuin rucaꞌn ruteꞌ, y man jun achique nibij chin. Ri vinük ri man quitaken tüj y man chiꞌicojol tüj yecꞌo-vi, ja ri Dios ri nbün juzgar pa quiviꞌ rijeꞌ. Jacꞌa ri jun hermano reꞌ ri cꞌo chiꞌicojol y ntajin chubanic ri itzel, ncꞌatzin que tivelesaj-e chiꞌicojol.
\c 6
\s Tok yecꞌo ye caꞌiꞌ quitaken ri Cristo ncajoꞌ nquibün ruchojmil jun oyoval chiquicojol, man quebe cꞌa chiquivüch jueces ri man quitaken tüj ri Cristo
\p
\v 1 ¿Achique comi roma rix tok cꞌo jun hermano cꞌo rubanun chive xa choj nyixbe quiqꞌuin jueces ri man quitaken tüj ri Cristo, y man nyixbe tüj quiqꞌuin ri hermanos richin que ja ta rijeꞌ ri nyebanun ruchojmil ri oyoval cꞌo chiꞌicojol? ¿Man ivetaman tüj cꞌa que xa jun qꞌuixaj que rix nibün quiriꞌ chin jun hermano?
\v 2 ¿Man nyixtiquer tüj comi cꞌa nichojmirsaj ri oyoval ri nyebanatüj chiꞌicojol? ¿Man ivetaman tüj cꞌa que napon na ri kꞌij tok konojel roj ri lokꞌolüj tak ralcꞌual ri Dios nkabün juzgar pariꞌ ri ruchꞌulef?
\v 3 ¿Man ivetaman tüj cꞌa que napon ri kꞌij tok roj nkabün juzgar pa quiviꞌ ri ángeles? Y si quiriꞌ, ¿achique cꞌa roma man nkutiquer tüj nkabün juzgar pa quiviꞌ oyoval ri nyebanatüj chikacojol chupan ri kacꞌaslen chuvüch ri ruchꞌulef?
\v 4 Y si cꞌo ri nbanatüj chiquicojol caꞌiꞌ hermanos, chivüch cꞌa rix tapon-vi. Roma hasta ri más manak oc quikꞌij chiquicojol ri hermanos nyetiquer nquibün juzgar.
\v 5 Ninbij quiriꞌ chive richin quiriꞌ quixqꞌuix baꞌ. ¿Man jun comi hermano chiꞌicojol ri cꞌo ta retaman richin nbün nuchojmirsaj jun oyoval chiquicojol ye caꞌiꞌ hermanos?
\v 6 Pero pa ruqꞌuexel que quiriꞌ ta ibanun, ri hermanos xa quitzꞌamon nyequikasaj hermanos chiquivüch jueces. Y ri jueces riꞌ xa man quitaken tüj ri Cristo.
\p
\v 7 Man utz tüj cꞌa nbün chive que nyeꞌikasaj hermanos chiquivüch jueces. ¿Man más tüj comi utz que man jun ri nibün rix tok cꞌo ri nbix chive y cꞌo ri nban chive? ¿Man más tüj comi utz que rix niyaꞌ kꞌij que tiquelekꞌaj na e ri achique chive ri ichajin, que chuvüch nyeꞌikasaj hermanos chiquivüch jueces?
\v 8 Pero rix xa man quiriꞌ tüj nibün. Pa ruqꞌuexel riꞌ, xa ja rix ri nyixbanun ri itzel y ri elekꞌ riꞌ. Y rix cheque cꞌa ri hermanos nibün-vi.
\p
\v 9 ¿Man ivetaman tüj cꞌa que ri man choj tüj quicꞌaslen xa man nyeꞌichinan tüj quiqꞌuin ri yecꞌo pa rukꞌaꞌ ri Dios? Man tichꞌüc-ka-iviꞌ. Ri vinük ri man ye cꞌulan tüj y nquicanola-quiꞌ richin nquibün quimac, man nyeꞌichinan tüj quiqꞌuin ri yecꞌo pa rukꞌaꞌ ri Dios. Y quiriꞌ chukaꞌ nquicꞌulachij ri nquiyaꞌ quikꞌij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj, ri achiꞌaꞌ ri cꞌo quixjaylal ri nquicanoj jun chic ixok, ri ixokiꞌ ri cꞌo cachijlal ri nquicanoj jun chic achi, y ri achiꞌaꞌ ri man nyequijoꞌ tüj chic ixokiꞌ y xa quiqꞌuin chic achiꞌaꞌ nyecꞌuje-vi, man nyeꞌichinan tüj quiqꞌuin ri yecꞌo pa rukꞌaꞌ ri Dios.
\v 10 Y quiriꞌ chukaꞌ ri nyebanun elekꞌ, ri nyejoꞌon que ronojel quiqꞌuin ta rijeꞌ cꞌo-vi, ri nyekꞌabür, ri nyeyokꞌon, y ri nyecamsan richin nquibün elekꞌ, man nyeꞌichinan tüj quiqꞌuin ri yecꞌo pa rukꞌaꞌ ri Dios.
\v 11 Y tok rubanun can, rix cꞌayuf ri cꞌaslen ri xicꞌuaj y yecꞌo chive rix ri xebanun mac ri xinbij yan ka. Jacꞌa ri vocomi chꞌajchꞌoj chic ri ivánima, rix richin chic ri Dios, y man jun chic imac ri nkꞌalajin chuvüch rijaꞌ. Quiriꞌ ri favor ri xicꞌul roma ri Ajaf Jesús y ri Lokꞌolüj Espíritu richin ri ka-Dios.
\s Ri Dios man nrajoꞌ tüj que nkacꞌuaj jun itzel cꞌaslen
\p
\v 12 Yecꞌo ri nyebin que roj libre y utz nkabün achique na ri nkajoꞌ. Pero yin ninbij que man ronojel tüj ri nkabün cꞌo utz ri nucꞌün-pe. Romariꞌ yin man ninjoꞌ tüj nbe vánima chirij achique na, roma man ninjoꞌ tüj que nquikaꞌ pa rukꞌaꞌ.
\v 13 Y ri nquibij rijeꞌ que ri Dios xbün ri vüy richin ri kapan y ri kapan richin que nucꞌul ri vüy, riꞌ ketzij vi. Pero napon ri kꞌij tok ri kapan y ri kachꞌacul nqꞌuis, roma ri Dios quiriꞌ xbün cheque. Pero ri Dios nuyaꞌ chic jun kachꞌacul cꞌacꞌaꞌ. Ri Ajaf Dios xojrubün richin que nkujoc richin rijaꞌ y rijaꞌ kichin roj. Y man xojrubün tüj richin que nkacꞌuaj jun itzel cꞌaslen. Man nrajoꞌ tüj que ri achiꞌaꞌ y ri ixokiꞌ nquicanola-quiꞌ richin nyemacun.
\v 14 Y cachiꞌel cꞌa xbün ri Dios chin ri Ajaf Jesús que xcꞌastüj-e chiquicojol ri caminakiꞌ, quiriꞌ chukaꞌ nbün cheke roj. Nkurucꞌasoj cꞌa riqꞌuin ri ruchukꞌaꞌ. Quiriꞌ nbün tok napon ri kꞌij.
\p
\v 15 ¿Man ivetaman tüj cꞌa rix que rix rukꞌa-rakün ri Cristo? Y si jun ibanun riqꞌuin ri Cristo, ¿utz comi que nyixel-e riqꞌuin rijaꞌ y nyixoc rukꞌa-rakün jun ixok ri xa man utzilüj cꞌaslen tüj rucꞌuan? Man utz tüj.
\v 16 Roma si rix nyixapon riqꞌuin jun ixok quiriꞌ, rix jun nibün riqꞌuin. Cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can: Ri achi y ri ixok xa jun nquibün chi caꞌiꞌ. Quiriꞌ ri tzꞌiban can.
\v 17 Pero si rix cꞌo riqꞌuin ri Ajaf, jun ibanun riqꞌuin rijaꞌ.
\p
\v 18 Y rijaꞌ nrajoꞌ que rix achiꞌaꞌ y rix ixokiꞌ man ticanola-iviꞌ richin nyixmacun. Roma ri mac riꞌ juis itzel. Juis cꞌa qꞌuiy ruvüch mac cꞌo, pero man jun chic mac ri nuyoj ri vinük, cachiꞌel nbün ri jun mac reꞌ.
\v 19 ¿Man ivetaman tüj cꞌa que rix racho ri Lokꞌolüj Espíritu? Rijaꞌ petenük riqꞌuin ri Dios, y pa tak ivánima cꞌo-vi. Y romariꞌ man utz tüj que rix nibün achique na ta ri nijoꞌ.
\v 20 Rix xa pa rukꞌaꞌ chic cꞌa ri Dios rixcꞌo-vi. Xixrulokꞌ yan. Y romariꞌ ri ichꞌacul y ri i-espíritu ye richin chic rijaꞌ. Queꞌicusaj cꞌa chi caꞌiꞌ richin niyaꞌ rukꞌij.
\c 7
\s Ri achique cꞌuluman que nquibün ri ye cꞌulan y ri man ye cꞌulan tüj
\p
\v 1 Vocomi ninjoꞌ cꞌa nquichꞌo baꞌ pariꞌ ri naꞌoj ri ibin-pe chupan ri carta ri xitük-pe chuve. Y yin ninbij que jun vinük más ta utz que man ta ncꞌuleꞌ: Ri ixok man ta nucanoj rachijil y ri achi man ta nucanoj rixjayil.
\v 2 Pero chukaꞌ ri itzel-vinük juis nsamüj, y nutij rukꞌij richin nbün cheque ri achiꞌaꞌ y ri ixokiꞌ que nquicanola-quiꞌ richin nquibün quimac. Y romariꞌ más ta utz que ronojel achi ticꞌujeꞌ rixjayil y ronojel ixok ticꞌujeꞌ rachijil.
\v 3 Y ncꞌatzin cꞌa que ri rurayibül ri achi ntoc richin ri ixok y ri rurayibül ri ixok ntoc richin ri achi.
\v 4 Ri ixok man ntiquer tüj nbij que ri ruchꞌacul richin rijaꞌ, roma richin vi ri rachijil. Y quiriꞌ chukaꞌ ri achi, man ntiquer tüj nbij que ri ruchꞌacul richin rijaꞌ, xa richin vi ri rixjayil.
\v 5 Romariꞌ ri ixok man tukꞌüt ri rurayibül ri rachijil, y quiriꞌ chukaꞌ ri achi man tukꞌüt ri rurayibül ri rixjayil. Pero si rijeꞌ ncajoꞌ nquibün orar más, utz que nquiyaꞌ chiquivüch que nquikꞌüt-quiꞌ richin ri quirayibül richin jun caꞌi-oxiꞌ kꞌij. Pero man utz tüj que richin juis qꞌuiy kꞌij nquibün quiriꞌ, roma riqꞌuin baꞌ man nquicochꞌ tüj y ri itzel-vinük nbün chin ri achi que nbe riqꞌuin jun chic ixok y nbün chin ri ixok que nbe riqꞌuin jun chic achi.
\p
\v 6 Y ri xinbij, utz que nibün. Pero chukaꞌ man ninbij tüj chive que quiriꞌ ncꞌatzinej que nibün rix.
\v 7 Yin ninbij que galán ta utz, que conojel ye cachiꞌel ta yin, que nquicochꞌ man ta nyecꞌuleꞌ. Pero chikajujunal man junan tüj ri ruspan-pe ri Dios cheke, y romariꞌ jun vi ri jun y jun vi chic ri jun.
\p
\v 8 Yin ninbij que ri man ye cꞌulan tüj, más ta utz que man ta nyecꞌuleꞌ, y quiriꞌ chukaꞌ ninbij cheque ri malcaniꞌaꞌ, que más ta utz man ta nyecꞌuleꞌ chic. Más ta utz que choj nyecꞌujeꞌ quiriꞌ, cachiꞌel yin.
\v 9 Pero si man nquicochꞌ tüj, más ta utz nyecꞌuleꞌ. Roma más utz nyecꞌuleꞌ que chuvüch ncꞌat ri cánima chin ri quirayibül.
\p
\v 10 Vocomi cꞌo ri ninjoꞌ ninchilabej cheque ri ye cꞌulan chic. Y ri ninbij cheque man viqꞌuin tüj yin petenük-vi. Xa riqꞌuin ri Ajaf Dios petenük-vi: Que ri ixokiꞌ ye cꞌulan man tiquijüch-quiꞌ quiqꞌuin ri cachijlal.
\v 11 Pero si cꞌo jun ixok ri nujüch-riꞌ riqꞌuin ri rachijil, man cꞌa tucanoj jun chic achi. Si man nrajoꞌ tüj ncꞌujeꞌ ruyon, xa tucꞌamaꞌ chic ruvüch ri rachijil y titzolij chic riqꞌuin. Y quiriꞌ chukaꞌ ri achiꞌaꞌ, man tiquijüch-quiꞌ quiqꞌuin ri quixjaylal.
\p
\v 12 Y chukaꞌ cꞌo caꞌi-oxiꞌ tzij ri ninjoꞌ ninbij chin ri jun hermano ri xutakej ri Cristo tok cꞌulan chic, roma ri Ajaf man jun tüj xukꞌalajrisaj can pariꞌ ri achique utz nbün jun hermano tok quiriꞌ nucꞌulachij. Si ja ri achi xutakej ri Cristo tok cꞌulan chic y ri ixok man rutaken tüj, pero ri ixok nrajoꞌ ncꞌujeꞌ riqꞌuin, ri hermano man cꞌa tujüch-riꞌ riqꞌuin ri rixjayil.
\v 13 Y si ja ri ixok ri xutakej ri Cristo y ri achi man rutaken tüj, pero ri achi nrajoꞌ ncꞌujeꞌ riqꞌuin, ri hermana man cꞌa tujüch-riꞌ riqꞌuin ri rachijil.
\v 14 Roma si jun achi ri xa man rutaken tüj ri Cristo y ri rixjayil rutaken, y ri achi nrajoꞌ ncꞌujeꞌ riqꞌuin ri rixjayil, ri Dios juis nbün bendecir rijaꞌ. Juis nujoyovaj ruvüch roma ri rixjayil rutaken. Y si xa ja ri ixok ri man rutaken tüj y ri rachijil rutaken, y ri ixok nrajoꞌ ncꞌujeꞌ riqꞌuin ri rachijil, ri Dios juis nbün bendecir chukaꞌ rijaꞌ, y juis nujoyovaj ruvüch roma ri rachijil rutaken. Y ketzij vi que quiriꞌ, roma xa ta man ta ketzij y man ta quiriꞌ chuvüch ri Dios, ri calcꞌual ta ri vinük riꞌ man ta ye richin ri Dios. Pero xa man quiriꞌ tüj, ri calcꞌual rijeꞌ xa ye richin vi ri Dios.
\v 15 Pero si ri achi man rutaken tüj, y nrajoꞌ nujüch-riꞌ riqꞌuin ri rixjayil ri rutaken ri Cristo, tujachaꞌ cꞌa riꞌ riqꞌuin, y ri rixjayil man tunaꞌ que ja rijaꞌ ri cꞌo rumac. Y quiriꞌ chukaꞌ si ri ixok man rutaken tüj, y nrajoꞌ nujüch-riꞌ riqꞌuin ri rachijil ri rutaken ri Cristo, tujachaꞌ cꞌa riꞌ riqꞌuin, y ri rachijil man tunaꞌ que ja rijaꞌ ri cꞌo rumac. Roma ri Dios xojroyoj richin xojoc ralcꞌual y man nrajoꞌ tüj que nkabün oyoval. Rijaꞌ nrajoꞌ que cꞌo ta uxlanen pa tak kánima.
\v 16 ¿Achique avetaman rat ixjayil, que riqꞌuin cꞌa baꞌ xa avoma rat ncolotüj ri avachijil? ¿Y achique avetaman rat achijil, que riqꞌuin cꞌa baꞌ xa avoma rat ncolotüj ri avixjayil?
\p
\v 17 Ri cꞌacꞌaꞌ cꞌaslen ri nuyaꞌ ri Dios cheke man nbij tüj cꞌa que tikajüch-kiꞌ. Ri cꞌacꞌaꞌ cꞌaslen nrajoꞌ que ja ri nkubanun ri man ye utz tüj quekayaꞌ can. Xa nbij cꞌa que nkucꞌujeꞌ can cachiꞌel tok xojoyox roma ri Dios. Y ri ye ruyoꞌon y ye ruspan ri Ajaf Dios cheke, man quekajül. Xa quekucusaj cꞌa chi utz. Yin quiriꞌ nuchilaben cheque ri hermanos ri nquimol-quiꞌ pa rubiꞌ ri Dios ronojel lugar.
\v 18 ¿Yecꞌo chive rix ri banun circuncisión cheque tok ri Dios xeroyoj richin xeꞌoc ralcꞌual? Si quiriꞌ, quiriꞌ quecꞌujeꞌ can. ¿Yecꞌo chukaꞌ chive rix ri man banun tüj circuncisión cheque tok ri Dios xeroyoj richin xeꞌoc ralcꞌual? Si quiriꞌ, rijeꞌ chukaꞌ quecꞌujeꞌ can quiriꞌ.
\v 19 Roma man jun nbün si banun ri circuncisión cheke, o si man banun tüj. Ri ncꞌatzin ja ri nkatakej ri rubin can ri Dios.
\v 20 Ri cꞌacꞌaꞌ cꞌaslen ri nuyaꞌ ri Dios cheke man ja tüj cꞌa riꞌ ri nbij que tikayaꞌ can, ri cꞌacꞌaꞌ cꞌaslen nrajoꞌ cꞌa que ja ri nkubanun ri man ye utz tüj ri quekayaꞌ can. Xa nbij cꞌa que nkucꞌujeꞌ can cachiꞌel tok xojoyox roma ri Dios.
\v 21 ¿Yecꞌo chive rix ri xa ye lokꞌon tak samajelaꞌ y ye ximil pa samaj tok ri Dios xeroyoj richin que xeꞌoc ralcꞌual? Si quiriꞌ, man quebison. Pero si nyetiquer nyeꞌoc libre, más utz.
\v 22 Rix ri man rix libre tüj tok xixoyox roma ri Ajaf, nkutiquer nkabij que vocomi rix libre chic, roma rix richin chic ri Ajaf Jesucristo. Jacꞌa rix ri rix libre tok xixoyox roma rijaꞌ, nkutiquer nkabij que vocomi man rix libre tüj chic, roma rixcꞌo chic chuxeꞌ rutzij ri Ajaf Jesucristo.
\v 23 Rix pa rukꞌaꞌ chic cꞌa ri Jesucristo rixcꞌo-vi. Xixrulokꞌ yan. Romariꞌ quixcꞌujeꞌ cꞌa pa rukꞌaꞌ rijaꞌ y man tirayij chic que nixim-iviꞌ chuxeꞌ tzij ri xa quichin vinük.
\v 24 Hermanos, ri cꞌacꞌaꞌ cꞌaslen ri nuyaꞌ ri Dios cheke, man nbij tüj cꞌa que ncꞌatzinej que tikajalaꞌ ronojel. Ri cꞌacꞌaꞌ cꞌaslen nrajoꞌ cꞌa que ja ri nkubanun ri man ye utz tüj, quekayaꞌ can. Xa nbij cꞌa que nkucꞌujeꞌ can cachiꞌel tok xojoyox roma ri Dios, y man tikamestaj chukaꞌ que jun chic kabanun riqꞌuin ri Dios.
\p
\v 25 Y vocomi ninjoꞌ nquichꞌo cꞌa baꞌ pariꞌ ri icꞌutun-pe chuve, ri achique cꞌuluman que nibün quiqꞌuin ri xtaniꞌ y ri alaboꞌ. Ri ninjoꞌ cꞌa ninbij cheque rijeꞌ, pa vánima cꞌa npuꞌu-vi. Roma ri Ajaf man jun xukꞌalajrisaj tüj can pa quiviꞌ rijeꞌ, ri achique ta cꞌuluman que nquibün. Y ri ninbij, cꞌo-vi cꞌa rakalen y cꞌuluman que niyaꞌ ivánima riqꞌuin, roma ri Ajaf xuyaꞌ ri utzilüj rusipanic chuve y xinruyaꞌ pa rusamaj.
\v 26 Yin ninnuc que roma juis ye cꞌayuf ri kꞌij rojcꞌo vocomi, más utz nkucꞌujeꞌ cachiꞌel kabanun.
\v 27 Romariꞌ ri hermano ri cꞌo chic rixjayil, ticꞌujeꞌ cꞌa riqꞌuin. Y ri hermano ri manak rixjayil, ticꞌujeꞌ can quiriꞌ.
\v 28 Roma si yecꞌo ri nyecꞌuleꞌ, nquitij pokonül, y yin man ninjoꞌ tüj que rix nicꞌulachij quiriꞌ. Pero chukaꞌ si cꞌo jun hermano ri nrajoꞌ ncꞌuleꞌ, ticꞌuleꞌ cꞌa, man mac tüj. Y quiriꞌ chukaꞌ jun xtün, si nrajoꞌ ncꞌuleꞌ, ticꞌuleꞌ cꞌa.
\p
\v 29 Pero man timestaj cꞌa hermanos, que xa man qꞌuiy tüj chic tiempo nkucꞌujeꞌ chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef. Romariꞌ ri hermanos ri cꞌo quixjaylal man tiquiyaꞌ kꞌij que roma ri ye cꞌulan chic romariꞌ man nquibün tüj chic ri achique nrajoꞌ ri Dios.
\v 30 Y ri nyebison, man tiquiyaꞌ kꞌij que ri bis nbün cheque que man nquibün tüj chic ri achique ri nrajoꞌ ri Dios. Y quiriꞌ chukaꞌ ri nyequicot, man tiquiyaꞌ cꞌa kꞌij que ri quicot nbün cheque que chukaꞌ man nquibün tüj chic ri rurayibül ri Dios. Y ri juis lokꞌoj nquibün, man tiquiyaꞌ kꞌij que ri lokꞌoj riꞌ nbün cheque que man nquibün tüj chic ri nrajoꞌ ri Dios.
\v 31 Y quiriꞌ chukaꞌ ri nyeꞌucusan ri cꞌo chuvüch ri ruchꞌulef, man cꞌa tiquiyaꞌ kꞌij que jariꞌ ri nbanun cheque que man nquibün tüj chic ri achique nrajoꞌ ri Dios. Roma ronojel ri nkatzꞌet chuvüch ri ruchꞌulef xa nqꞌuis.
\p
\v 32 Yin man ninjoꞌ tüj cꞌa que rix juis cꞌayuf y pena nbün ri icꞌaslen chivüch, y romariꞌ man nyixtiquer tüj nibün ri nrajoꞌ ri Dios. Ri achi ri man cꞌulan tüj más ntiquer nunuc ri achique nrajoꞌ ri Ajaf, y nutij-vi rukꞌij richin nbün ri achique nkaꞌ chuvüch ri Ajaf.
\v 33 Pero ri achi cꞌulan man más tüj ntiquer nunuc ri achique nrajoꞌ ri Ajaf, roma ja ri rusamaj chuvüch ri ruchꞌulef nunuc, y nutij rukꞌij richin nbün ri achique ncꞌatzin cheque chi caꞌiꞌ riqꞌuin ri rixjayil.
\v 34 Y quiriꞌ chukaꞌ ri xtün, man junan tüj riqꞌuin jun ixok cꞌulan. Ri xtün más ntiquer nunuc ri achique ri nrajoꞌ ri Ajaf, nujüch-vi-riꞌ, nuya-vi ri ránima y ri ruchꞌacul pa rusamaj ri Ajaf. Jacꞌa ri ixok cꞌulan, man más tüj ntiquer nunuc ri achique nrajoꞌ ri Ajaf, roma ja ri rusamaj chuvüch ri ruchꞌulef nunuc y nutij rukꞌij richin nbün ri achique ncꞌatzin cheque chi caꞌiꞌ riqꞌuin ri rachijil.
\p
\v 35 Ri xinbij chive, richin nyixintoꞌ y man richin tüj nyixinkꞌüt. Yin ninjoꞌ que rix nicꞌuaj ta jun cꞌaslen ri jabel y man ta jun ri ntoc chupan, richin que ja ta ri nrajoꞌ ri Ajaf ri nibün rix.
\p
\v 36 Pero si xa cꞌo cꞌa jun tataꞌaj ri man ruyoꞌon tüj ri rumiꞌal richin ncꞌuleꞌ, y ri xtün xa cꞌo chic rujunaꞌ, y ri tataꞌaj nutzꞌet que man cꞌuluman tüj ri rubanun, que man ruyoꞌon tüj kꞌij chin ri rumiꞌal richin ncꞌuleꞌ, y nutzꞌet que ri xtün xa nrajoꞌ ncꞌuleꞌ, tuyaꞌ cꞌa kꞌij chin richin ncꞌuleꞌ, roma xa manak rumac nbün, si nuya-e richin ncꞌuleꞌ.
\v 37 Pero si nutzꞌet ri tataꞌaj que ri rumiꞌal man ncꞌatzin tüj que ncꞌuleꞌ, y ri xtün man nrajoꞌ tüj chukaꞌ ncꞌuleꞌ, si quiriꞌ, ri tataꞌaj utz ri nbij que man ticꞌuleꞌ y utz ri nbün.
\v 38 Ri tataꞌaj ri nuyaꞌ ri rumiꞌal richin ncꞌuleꞌ, utz ri nbün. Jacꞌa ri tataꞌaj ri man nuyaꞌ tüj ri rumiꞌal richin ncꞌuleꞌ, más utz nbün que chuvüch ri jun ri nuya-e ri rumiꞌal richin ncꞌuleꞌ.
\p
\v 39 Jun ixok cꞌulan, ximon-vi riqꞌuin ri rachijil y man ntiquer tüj nujüch-riꞌ riqꞌuin tok cꞌa cꞌüs na. Ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés quiriꞌ vi nbij. Pero si ncom-e ri rachijil, nujüch-riꞌ riqꞌuin, y cꞌateriꞌ utz que ncꞌuleꞌ riqꞌuin jun chic achi, si quiriꞌ nrajoꞌ rijaꞌ. Xaxe ncꞌatzin que ncꞌuleꞌ riqꞌuin jun achi ri rutaken chic ri Ajaf.
\v 40 Pero yin ninbij que jun ixok malcaꞌn más ta utz que man ncꞌuleꞌ tüj jun bey chic roma más quicot chin rijaꞌ si ncꞌujeꞌ can ruyon. Y yin ninnuc que quiriꞌ chukaꞌ nrajoꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu richin ri Dios ri cꞌo viqꞌuin.
\c 8
\s Ri Pablo nchꞌo pariꞌ ri tiꞌij ri ye sujun chic chiquivüch dios (tiox) ri man ye ketzij tüj
\p
\v 1 Y vocomi ninjoꞌ nquichꞌo cꞌa baꞌ pariꞌ ri icꞌutun-pe chuve, roma ri tiꞌij quichin chico ri nyecamsüs richin nisuj cheque dios ri xa man ye ketzij tüj. Rix riqꞌuin baꞌ ninuc que ivetaman ri achique ncꞌatzin que nibün, roma cꞌo etamabül iviqꞌuin, y ninimirsaj-iviꞌ. Jacꞌa yin ninbij que más ta utz que nkajola-kiꞌ, roma si nkajola-kiꞌ qꞌuiy samaj nbün pa tak kacꞌaslen richin nkuqꞌuiy.
\v 2 Ri nunucun que juis qꞌuiy etamabül cꞌo riqꞌuin, xa man quiriꞌ tüj, roma man jun vinük ri tzꞌaküt ta ri etamabül ri cꞌo riqꞌuin. Xa chi jumul ncꞌatzin que nretamaj más.
\v 3 Chuvüch ri Dios ja ri nkajoꞌ rijaꞌ ri cꞌo rakalen y man ja tüj ri etamabül. Si ketzij nkajoꞌ ri Dios, nkꞌalajin que roj richin chic rijaꞌ, y rijaꞌ retaman kavüch.
\p
\v 4 Vocomi ninjoꞌ cꞌa nquitzijon pariꞌ ri tiꞌij quichin chico ri nyecamsüs richin nisuj cheque dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj. Rix nibij que man jun nbün, si nicꞌux ri tiꞌij riꞌ, roma etaman que xaxe jun Dios cꞌo, y ri vachbül xa ye man jun nyecꞌatzin.
\v 5 Y etaman chukaꞌ que yecꞌo vinük ri nyebin que yecꞌo chꞌaka chic dios (tiox). Yecꞌo dios (tiox) chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef, y yecꞌo dios (tiox) chilaꞌ chicaj, nquibij. Ye qꞌuiy cꞌa riꞌ, xa ja ri man ye ketzij dios (tiox) tüj y man ye ketzij ajaf tüj.
\v 6 Jacꞌa roj ketaman que xaxe jun Dios cꞌo, ri Tataꞌixel. Riqꞌuin cꞌa rijaꞌ petenük-vi ronojel, y nrajoꞌ que roj nkayaꞌ rukꞌij. Ketaman que xaxe jun Ajaf cꞌo, ri Jesucristo. Xaxe roma rijaꞌ tok cꞌo ronojel. Xaxe roma rijaꞌ tok cꞌo kacꞌaslen.
\p
\v 7 Pero man conojel tüj hermanos quetaman que ri vachbül xa man jun nyetiquer nquibün. Yecꞌo hermanos ri xquiyaꞌ quikꞌij ri vachbül tok rubanun can, ri cánima nunaꞌ que si nquicꞌux ri tiꞌij ri sujun cheque ri vachbül, riqꞌuin riꞌ nquiyaꞌ rukꞌij ri vachbül. Y romariꞌ man ncajoꞌ tüj nquicꞌux, roma ri cánima nbij cheque que mac vi. Man jani tikꞌax cheque jabel.
\v 8 Ketzij que man ja tüj ri nkacꞌux ri nbanun cheke que nkukaꞌ chuvüch ri Dios. Si nkacꞌux ri tiꞌij ri sujun cheque ri vachbül, man nbün tüj cheke que más ta nkukaꞌ chuvüch ri Dios, y si man nkacꞌux tüj, man nbün tüj cheke que man ta nkukaꞌ chuvüch rijaꞌ.
\v 9 Kiqꞌuin cꞌa roj cꞌo-vi. Pero si nkacꞌux, y nkurutzꞌet jun hermano ri xa man jani tikꞌax chin jabel, nkabün chin que ntzak pa mac.
\v 10 Roj ketaman que man jun nbün cheke si nkacꞌux. Pero si cꞌo jun hermano ri man jani tikꞌax chin jabel, y nkurutzꞌet ta que rojcꞌo pa racho jun vachbül, y nkurutzꞌet ta que nkacꞌux ri tiꞌij ri sujun cheque ri vachbül, nkabün cꞌa chin ri hermano riꞌ que nucꞌux chukaꞌ, stapeꞌ (aunque) ri ránima nbij que man utz tüj.
\v 11 Jacꞌa roj ri nkubanun chin si ntzak. Roj ketaman que man jun nbün cheke si nkacꞌux ri tiꞌij ri sujun cheque ri vachbül, pero riqꞌuin baꞌ cꞌo nbün chin jun hermano ri man jani tikꞌax chin jabel. Y si quiriꞌ, cꞌayuf, roma ri Cristo xa roma chukaꞌ ri jun riꞌ tok xcom.
\v 12 Y roma roj quiriꞌ nkabün cheque ri hermanos, que nyekasoc y nyekatzük ri hermanos ri man jani tikꞌax jabel ri rutzij ri Dios cheque, xa chirij cꞌa ri Cristo nkacatüj-vi y nkumacun chuvüch.
\v 13 Romariꞌ yin man nincꞌux tüj tiꞌij, si nintzꞌet que nbün chin jun hermano que ntzak. Man ninjoꞌ tüj que voma ta yin ntzak jun hermano.
\c 9
\s Ri Pablo apóstol vi y romariꞌ cꞌuluman chukaꞌ que cꞌo nucꞌul cheque ri hermanos
\p
\v 1 ¿Nkꞌalajin comi que yin man yin libre tüj, roma ri tzij ri xinbij chive? Man quiriꞌ tüj. Yin man yincꞌo tüj chuxeꞌ rutzij jun vinük. Rix ivetaman que yin yin jun apóstol. Yin xintzꞌet chukaꞌ ruvüch ri Kajaf Jesús. Y tok rix xitakej ri Ajaf, ri rutzij ri xintzijoj chive, xsamüj-vi pa tak icꞌaslen y xujül ri ibanun.
\v 2 Si chiquivüch chꞌaka yin man yin apóstol tüj, chivüch rix man quiriꞌ tüj. Roma riqꞌuin ri xitakej ri Ajaf Jesús tok yin xintzijoj chive, ja rix cꞌa nyixbanun que nkꞌalajin que yin yin jun ru-apóstol ri Ajaf.
\p
\v 3 Y yin cꞌo cꞌa ri ninjoꞌ ninbij cheque ri nyebin que man utz tüj ri ninbün.
\v 4 ¿Achique nibij rix? ¿Roj ri rusamajelaꞌ ri Dios, man utz tüj comi chukaꞌ que nkuvaꞌ?
\v 5 ¿Man utz tüj comi que nkabün cachiꞌel ri hermano Pedro y ri chꞌaka chic apóstoles? Roma rijeꞌ ye cꞌulan quiqꞌuin ixokiꞌ ri ye hermanas, y ri quixjaylal nyebe quiqꞌuin tok nyebe chubanic ri rusamaj ri Dios. Y quiriꞌ chukaꞌ nquibün ri ye ruchakꞌ ri Kajaf Jesús.
\v 6 ¿Man utz tüj comi que yin y ri Bernabé nkutzukutüj coma ri hermanos? ¿O xaxe comi roj caꞌiꞌ ncꞌatzinej que nkusamüj richin nkachꞌüc ri kavay, tok ri chꞌaka chic rusamajelaꞌ ri Dios nyetzukutüj? Man quiriꞌ tüj. Roj chukaꞌ xa cꞌuluman-vi que nkutzukutüj.
\v 7 ¿Achique nibij rix? ¿Cꞌo comi jun soldado ri xa ja ri rutumin rijaꞌ ri nucusaj y xa man ntoj tüj? ¿O cꞌo comi jun achi ri ruticon uva y xa man ja tüj riꞌ ri nyoꞌon ruvay? ¿O cꞌo ta chukaꞌ comi jun yukꞌuy quichin chico, ri man roma tüj ri leche nvaꞌ?
\v 8 ¿Achique comi roma tok nincꞌuxlaꞌaj reꞌ chive, ninuc rix? ¿Xaxe comi roma quiriꞌ nbanatüj chuvüch ri ruchꞌulef tok quiriꞌ ninbij yin chive? ¿Man quiriꞌ tüj comi chukaꞌ nbij chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés?
\v 9 Ri ley tzꞌiban can ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, nbij: Ri chico tok nsamüj cꞌuluman que niyaꞌ kꞌij chin que nucꞌux ruvay. Man tixim ruchiꞌ. Quiriꞌ nbij ri ley riꞌ. ¿Achique ninuc rix? ¿Quiriꞌ xbij ri Dios roma comi xe oc ri chico nujoyovaj quivüch? Man quiriꞌ tüj.
\v 10 Rijaꞌ xbij quiriꞌ roma nrajoꞌ que roj rusamajelaꞌ nkutzukutüj. Cachiꞌel nbün jun achi ri nusamajij ri ulef, rijaꞌ cꞌuluman nroyobej ri kꞌij tok cꞌo nucꞌul roma ri rusamaj. Y quiriꞌ chukaꞌ ri nchꞌayon ru-trigo, nroyobej cꞌa que cꞌo ri nuyaꞌ chin.
\v 11 Y si roj xkatic pa tak ivánima ri rutzij ri Dios ri xa man nqꞌuis tüj, y romariꞌ qꞌuiy utz ivilon riqꞌuin, ¿qꞌuixaj ta comi que roj cꞌo ri nkacꞌün chi ikꞌaꞌ, y xa cosas ri nyeqꞌuis ri nyekacꞌün chi ikꞌaꞌ?
\v 12 Roma yecꞌo chꞌaka chic rusamajelaꞌ ri Dios ri cꞌo quicꞌamon iviqꞌuin, ¿man más tüj comi cꞌuluman que nkacꞌul roj chukaꞌ jun toꞌonic ivichin rix?
\p Man riqꞌuin tüj riꞌ roj man kacꞌutun tüj jun toꞌonic chive, roma man nkajoꞌ tüj que ri utzilüj rutzij ri Cristo man ta chic nbiyin rutzijoxic. Roma xa cꞌo ta tzij xepuꞌu chikij. Y romariꞌ roj kacochꞌon ronojel.
\v 13 Pero si ta xkacꞌutuj, man ta itzel chukaꞌ man itzel tüj chukaꞌ, roma quiriꞌ xquibün ri xesamüj pa racho ri Dios pa tinamit Jerusalén. Ri xesamüj chiriꞌ xquicꞌux cꞌa quivay roma ri xquicꞌuala-apu ri vinük pa racho ri Dios. Y quiriꞌ chukaꞌ tok ri vinük xquicꞌuaj-apu jun chico o jun chic cosa richin que ri sacerdotes xquiyaꞌ chin ri Dios pariꞌ ri altar, ri sacerdotes riꞌ cꞌo-vi baꞌ xquicꞌün can richin nquicꞌux, y rix jabel ivetaman que quiriꞌ.
\v 14 Y quiriꞌ chukaꞌ ri ruchilaben can ri Ajaf, que ri nyetzijon ri utzilüj tzij richin colonic, ronojel ri ncꞌatzin cheque, ja ri quitaken chic ri utzilüj tzij riꞌ, ri queyoꞌon cheque.
\v 15 Jacꞌa yin man jun ri nucꞌutun ta chive, y chukaꞌ man ninbij tüj ronojel reꞌ richin quinivilij. Más ta utz nquicom que chuvüch ninbün quiriꞌ. Roma yin juis nquiquicot que man jun ri nucꞌutun chive, y man ninjoꞌ tüj cꞌa que cꞌo ta jun ri nrelesan ri rayibül reꞌ viqꞌuin.
\p
\v 16 Roma si ta yin xa nucꞌutun ta rajil ri samaj nubanun chiꞌicojol, man ta cꞌo quicot pa vánima. Xaxe ta ri samaj ri kꞌaton-pe pa nuviꞌ roma ri Dios, xaxe ta oc riꞌ ri ninbün. Pero yin cꞌo cꞌa baꞌ más ri ninbün, y riꞌ ja ri man jun nucꞌutun chive richin nquinitoꞌ. Nquitajin cꞌa chutzijosic ri utzilüj tzij richin colonic. Ncꞌatzinej que ninbün ri samaj riꞌ. Si man ninbün tüj, cꞌayuf chuve yin.
\v 17 Si ja ta yin ri xincanoj nusamaj, cꞌo ta vajil nincꞌutuj chive, roma ri samaj ri ninbün iviqꞌuin. Pero xa man quiriꞌ tüj. Ri samaj ri ninbün, ja vi ri Dios ri xyoꞌon chuve.
\v 18 ¿Y man jun comi ri ninchꞌüc roma ninbün ri samaj riꞌ? Cꞌo. Ri ninchꞌüc ja ri quicot ri nuyaꞌ pa vánima que man jun vajil nincꞌutuj roma ninkꞌalajrisaj ri utzilüj rutzij ri Cristo ri ncꞌamon-pe colonic, stapeꞌ (aunque) cꞌuluman ta, si xincꞌutuj ta.
\p
\v 19 Yin man yin ximil tüj cꞌa chuxeꞌ rutzij jun vinük richin que ja ta rijaꞌ ri nbin chuve achique ri ncꞌatzinej que ninbün riqꞌuin ri samaj. Yin pa vánima cꞌa xalüx-vi que cꞌuluman que ninbün ri achique ri nkaꞌ chiquivüch conojel y yecꞌo ta más ri nyetaken richin ri Cristo.
\v 20 Tok nquicꞌujeꞌ chiquicojol ri nuvinak israelitas, yin israelita vi ninnaꞌ yin, roma nurayibül que nquitakej ri Cristo. Rijeꞌ chuxeꞌ ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés yecꞌo-vi, y yin man yincꞌo tüj chic chuxeꞌ ri ley riꞌ. Pero tok nquicꞌujeꞌ chiquicojol, ninbün ri ncajoꞌ rijeꞌ, roma ninjoꞌ que nquitakej ta ri Cristo.
\v 21 Y tok nquicꞌujeꞌ chiquicojol ri vinük ri man ye israelitas tüj, ri man yecꞌo tüj chuxeꞌ ri ru-ley ri Moisés, man yin israelita tüj ninnaꞌ yin. Quiriꞌ ninbün roma ninjoꞌ que rijeꞌ nquitakej ta ri Cristo. Pero chukaꞌ man ninbij tüj que ninmestaj can ri ru-ley ri Dios tok nquicꞌujeꞌ chiquicojol ri vinük riꞌ, man quiriꞌ tüj, ninbün-vi ri nbij ri ley ri xucꞌün-pe ri Cristo.
\v 22 Quiqꞌuin vi cꞌa conojel ninbün quiriꞌ, nintij nukꞌij que ye qꞌuiy ta ri nyecolotüj voma yin. Y tok nquicꞌujeꞌ chiquicojol ri hermanos ri man jani tikꞌax cheque jabel ri nojibül ri ye mac vi y achique nojibül ri xa man ye mac tüj, yin man ninbün tüj cꞌa achique na ri ninjoꞌ. Ri nojibül ri xa mac chiquivüch rijeꞌ man ninbün tüj. Quiriꞌ ninbün roma man ninjoꞌ tüj que nyetzak.
\v 23 Ninbün ronojel riꞌ roma ninjoꞌ que ye qꞌuiy ta nyetaken ri utzilüj tzij richin colonic. Man ninjoꞌ tüj cꞌa que nuyon yin ri nquicꞌul ri utz ri nyerucꞌün-pe ri tzij riꞌ. Ninjoꞌ que konojel ta cꞌa nkucꞌulun.
\p
\v 24 Rix jabel ivetaman que pa jun atzꞌanin cachiꞌel ri nquitajlaꞌ canin, conojel nquitij quikꞌij, pero xaxe oc jun ri nchꞌacon. Y quiriꞌ chukaꞌ cꞌuluman que nbanatüj chikacojol roj, tikatijaꞌ kakꞌij richin que nkachꞌüc ri utzilüj sipanic ri nuyaꞌ ri Dios.
\v 25 Ri nyeꞌoc cꞌa pa jun atzꞌanin cachiꞌel ri nquitajlaꞌ canin, juis vi nquichajij-quiꞌ, roma nquibün ri utz nbün cheque y man nquibün tüj ri xa man utz tüj nbün cheque. Quiriꞌ nquibün y ri nquichꞌüc xa nqꞌuis. Jacꞌa ri nkachꞌüc roj man nqꞌuis tüj. Romariꞌ más cꞌuluman que nkachajij-kiꞌ. Quekabanalaꞌ ri utz nbün cheke, pero ri xa man utz tüj nbün cheke man quekabün.
\v 26 Romariꞌ yin nintij nukꞌij y choj cꞌa nutzꞌamon bey apeꞌ cꞌuluman que nquinapon-vi y man nquisatz tüj. Man ninbün tüj cꞌa cachiꞌel nbün jun ri natzꞌan que nchꞌayon-riꞌ riqꞌuin jun chic, y tok nuyaꞌ jun kꞌaꞌ chin xa man nukꞌiꞌ tüj, xa pa cakikꞌ nuya-vi. Yin man ninbün tüj quiriꞌ, yin man nquisatz tüj.
\v 27 Yin man ninyaꞌ tüj cꞌa viꞌ pa rukꞌaꞌ. Man ninyaꞌ tüj kꞌij que ja ri nuchꞌacul ri nquiruchꞌüc, xa ninbün-vi chin que ja yin ri rajaf y tutakej nutzij. Roma juis ta cꞌayuf, si ta yin man nquichꞌacon tüj, tok xa ja yin ri xintzijon ri rutzij ri Dios cheque juis ye qꞌuiy vinük.
\c 10
\s Man tikayaꞌ quikꞌij dios ri man ye ketzij tüj, cachiꞌel xquibün ri israelitas
\p
\v 1 Hermanos, ncꞌatzin cꞌa que rix cꞌo nivetamaj pariꞌ ri xquibün ri kaxquin-kamamaꞌ can roj israelitas. Cꞌo-vi ri utzilüj rusipanic ri Dios quiqꞌuin. Roma xuyaꞌ cꞌa pe jun sutzꞌ ri xucꞌuan quibey. Xuchꞌür chukaꞌ jun mar richin cꞌo quibey xecꞌo.
\v 2 Tok ri kate-katataꞌ ucꞌuan quibey roma ri sutzꞌ y xecꞌo chupan ri mar, quitzekleben ri Moisés roma ja rijaꞌ yoꞌon pa quiviꞌ roma ri Dios. Tok quiriꞌ xbanatüj, nkutiquer nkabij que jariꞌ tok xeban bautizar. Y chukaꞌ nkutiquer nkabij que pa rubiꞌ ri Moisés xeban-vi bautizar, roma conojel riqꞌuin rijaꞌ quiyoꞌon-vi cánima, quitzekleben.
\v 3 Conojel rijeꞌ xquicꞌux ri vüy ri xka-pe chilaꞌ chicaj riqꞌuin ri Dios.
\v 4 Y quiriꞌ chukaꞌ xquikun ri yaꞌ ri xuya-pe ri Dios cheque. Ri yaꞌ riꞌ xel cꞌa pe pa jun abüj. Y ri abüj ja ri Cristo, y rijaꞌ benük-vi chiquij.
\v 5 Pero man riqꞌuin tüj cꞌa que ri Dios xucꞌut ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rijaꞌ chiquivüch, jubama conojel man nquitakej tüj rutzij, y romariꞌ xecom chilaꞌ pa tzꞌiran ruchꞌulef, roma man xekaꞌ tüj chuvüch ri Dios. Rijeꞌ man xeꞌoc tüj cꞌa pa ruchꞌulef Canaán.
\p
\v 6 Roma cꞌa riꞌ man tikabün cachiꞌel ri xquibün rijeꞌ. Roma rijeꞌ juis xquirayij ri achique ri yecꞌo can chilaꞌ pa ruchꞌulef Egipto. Man cꞌa tikabün roj quiriꞌ. Man tikacꞌuaj ri bey ri xquicꞌuaj rijeꞌ.
\v 7 Rijeꞌ xquiya-vi chukaꞌ quikꞌij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj, y chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, nucꞌuxlaꞌaj ri nimakꞌij xquibün tok cꞌate baꞌ titzakon jun vachbül: Ri vinük xetzꞌuyeꞌ richin xquibün nima-vaꞌin, y tok xecolaj, xecatüj-e richin xequibanalaꞌ chuvilüj tak mac. Quiriꞌ nbij ri tzꞌiban can. Man cꞌa tikabün roj ri achique xquibün rijeꞌ. Man tikayaꞌ quikꞌij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj.
\v 8 Yecꞌo achiꞌaꞌ ri xemacun quiqꞌuin ixokiꞌ, y romariꞌ pa jun kꞌij xecom veinte y tres mil vinük. Man cꞌa tikabün roj cachiꞌel xquibün rijeꞌ.
\v 9 Yecꞌo chukaꞌ cheque rijeꞌ ri xquibün ri man utz tüj, roma xcajoꞌ xquitzꞌet vi ri Ajaf ketzij nuya-pe ru-castigo pa quiviꞌ. Y rijeꞌ xecom cꞌa pa quikꞌaꞌ cumütz. Y roj man cꞌa tikabün cachiꞌel ri xquibün rijeꞌ.
\v 10 Yecꞌo chꞌaka roma xekukꞌut chirij ri Dios, romariꞌ cꞌo jun ri xtak-pe pa quiviꞌ richin que xecamsüs. Man cꞌa tikabün roj quiriꞌ.
\p
\v 11 Ronojel cꞌa ri xquicꞌulachij rijeꞌ, cꞌo-vi cꞌa ri nbij cheke. Ye tzꞌiban cꞌa can richin que roj ri rojcꞌo chupan ri ruqꞌuisbül tak tiempo richin ri ruchꞌulef, man tikacꞌulachij chukaꞌ quiriꞌ.
\v 12 Romariꞌ si cꞌo jun hermano ri nunucun que ruyoꞌon-vi ránima y romariꞌ man ntzak tüj, xa ncꞌatzin que tuchajij-riꞌ jabel richin que man ntzak.
\v 13 Y tok cꞌo jun nkurutij ri npuꞌu pa kacꞌaslen, man tikabij que xaxe roj ri nkucꞌulachin quiriꞌ, roma conojel quiriꞌ nquicꞌulachij. Roj xaxe cꞌa tikayaꞌ kánima riqꞌuin ri Dios que man nkuruyaꞌ tüj can, y quiriꞌ nbün. Tok rijaꞌ nutzꞌet que xa man nkucovin tüj y manak chukaꞌ kuchukꞌaꞌ richin que nkacochꞌ, nrelesaj ruchukꞌaꞌ ri pokonül riꞌ. Y tok ri Dios nuyaꞌ kꞌij que quiriꞌ nkacꞌulachij, nbün cꞌa chukaꞌ cheke que nkutiquer rojcꞌo chupan ronojel.
\p
\v 14 Roma cꞌa riꞌ rix hermanos ri juis nyixinjoꞌ, ticꞌujeꞌ cꞌa chiꞌicꞌuꞌx ri nbün ri Dios. Xa tijachalaꞌ cꞌa iviꞌ quiqꞌuin ri nyebanun ri man ye utz tüj. Man tijula-iviꞌ quiqꞌuin vinük ri nquiyaꞌ quikꞌij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj.
\v 15 Tinucuꞌ na peꞌ jabel. Rix cꞌo etamabül iviqꞌuin richin jabel runuquic nibün, y cꞌateriꞌ cꞌa tibij chuve que si ketzij o xa man ketzij tüj ri ninbij chive vocomi richin nincꞌut chivüch que man utz tüj que nijula-iviꞌ quiqꞌuin vinük ri nquiyalaꞌ quikꞌij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj.
\v 16 Tok nkacꞌuxlaꞌaj ri rucamic ri Cristo riqꞌuin ri ruyaꞌal-uva, nkamatioxij chin ri Dios ri ruyaꞌal-uva riꞌ y cꞌo ri nucꞌün-pe cheke. Y tok nkatij, ¿ri ruqꞌuiqꞌuel ri Cristo man junan tüj comi kavüch nbün cheke? Y quiriꞌ chukaꞌ tok nkacꞌux ri peron caxlan-vüy, ¿ri ruchꞌacul ri Cristo man junan tüj comi kavüch nbün cheke?
\v 17 Xaxe ta cꞌa jun caxlan-vüy riꞌ, pero numol kachiꞌ stapeꞌ (aunque) juis roj qꞌuiy. Junan cꞌa kavüch nbün cheke.
\p
\v 18 Titzꞌetaꞌ na peꞌ ri achique xquibün ri kavinak roj israelitas. Tok rijeꞌ xquicꞌuaj-apu jun chico pa racho ri Dios richin que ri sacerdotes xquiyaꞌ chin ri Dios pariꞌ ri altar, rijeꞌ bin cꞌa cheque que utz nquicꞌün can baꞌ richin nquicꞌux. Y tok xquicꞌux, ¿man kꞌalüj tüj comi que rijeꞌ junan quivüch xquibün riqꞌuin ri Dios? Y si quiriꞌ, ¿achique comi ntel-vi chi tzij tok rix nicꞌux ri tiꞌij sujun cheque vachbül?
\v 19 ¿Quiriꞌ comi chukaꞌ nbanatüj quiqꞌuin ri vachbül? ¿Jun vachbül cꞌo ta comi cꞌa ri nbün chin ri tiꞌij ri nsuj chuvüch coma ri vinük? ¿Ninuc comi rix que jun vachbül cꞌo rucꞌaslen y romariꞌ cꞌo ri nbün chin ri nisuj chin? Man jun.
\v 20 Pero chukaꞌ man ninbij tüj que ri nyesujun ri tiꞌij cheque ri vachbül xa man jun tüj nbün cheque. Cꞌo-vi nbün cheque. Ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios, man chin tüj ri Dios nquisuj-vi ri tiꞌij, xa cheque ri itzel tak espíritu nquisuj-vi tok nquiyaꞌ cheque ri vachbül. Y yin man ninjoꞌ tüj cꞌa que riqꞌuin riꞌ junan ivüch nibün quiqꞌuin ri itzel tak espíritu.
\v 21 Roma rix nitij cꞌa ri ruyaꞌal-uva richin nicꞌuxlaꞌaj ri rucamic ri Ajaf. Y si quiriꞌ, man cꞌuluman tüj que rix nitij chukaꞌ jun cosa quichin ri itzel tak espíritu. Rix nicꞌux ri caxlan-vüy richin nicꞌuxlaꞌaj ri rucamic ri Ajaf, y si quiriꞌ, man cꞌuluman tüj nicꞌux chukaꞌ jun cosa richin niyaꞌ quikꞌij ri itzel tak espíritu.
\v 22 ¿Utz comi ri nibün rix que niju-iviꞌ quiqꞌuin ri vinük ri nquiyaꞌ quikꞌij vachbül? ¿Juis nim ikꞌij ninaꞌ rix y romariꞌ man jun nbün chive que ri Ajaf ncatüj royoval roma ri nibün chuvüch?
\s Nkutiquer cꞌa nkabün ri nkajoꞌ, xaxe si cꞌo utz ri nucꞌün-pe cheque ri hermanos
\p
\v 23 Yecꞌo chive rix ri nyebin que roj libre y utz nkabün achique na ri nkajoꞌ. Pero yin ninbij que man ronojel tüj ri nkabün cꞌo utz ri nucꞌün-pe. Y man ronojel tüj ri nkabün, nbün ta cheque ri hermanos que más ta ncukür cánima.
\v 24 Man cꞌa tikabün xaxe ri nkaꞌ chikavüch roj, xa ncꞌatzin que tikabanaꞌ ri nkaꞌ chiquivüch ri chꞌaka chic. Ri utz nbün cheque rijeꞌ.
\p
\v 25 Ri tiꞌij ri ncꞌayix pa tak cꞌayibül, rix utz nilokꞌ y nicꞌux. Man ncꞌatzin tüj que rix cꞌa nicꞌutuj cachiꞌel ri nbij ri ivánima chive, si sujun o man sujun tüj cheque vachbül.
\v 26 Roma ronojel cꞌa riqꞌuin ri Ajaf Dios petenük-vi. Richin cꞌa rijaꞌ ri ruchꞌulef y ronojel ri nyeqꞌuiy chuvüch.
\p
\v 27 Si cꞌo jun vinük ri man rutaken tüj ri Dios, y rijaꞌ nyixroyoj richin jun vaꞌin, utz nyixbe, si nijoꞌ. Y titijaꞌ ri nyeruyaꞌ chive, y man ncꞌatzin tüj que cꞌa nicꞌutuj na cachiꞌel ri nbij ri ivánima chive, si sujun o man sujun tüj cheque vachbül.
\v 28 Pero si cꞌo ta jun ri nbin chive: Ri tiꞌij reꞌ man utz tüj nicꞌux roma xa sujun cheque vachbül, nbij ta chive, rix man ticꞌux ri tiꞌij riꞌ, roma si rix xa nicꞌux chuvüch, nsoc ránima ri nbin quiriꞌ chive, y riqꞌuin baꞌ ntzak romariꞌ. Man ticꞌux cꞌa stapeꞌ (aunque) rix ivetaman que ronojel riqꞌuin ri Ajaf Dios petenük-vi y richin chukaꞌ rijaꞌ ri ruchꞌulef y ronojel ri nyeqꞌuiy chuvüch.
\v 29 Y tok ninbij chive que man ticꞌux, man roma tüj cꞌa que nsocotüj ta ri ivánima rix, y ja ta rix ri nyixtzak, man quiriꞌ tüj. Xa roma cꞌa ri ránima ri jun chic, que cꞌo modo nsocotüj y rijaꞌ ntzak.
\p Pero riqꞌuin baꞌ yecꞌo chive rix ri nyenucun y nquibij-ka pa tak cánima: ¿Pa rubeyal comi que cꞌo jun ri nbin chuve que man tincꞌux tiꞌij, xaxe roma rijaꞌ retaman que ri tiꞌij riꞌ xa sujun cheque vachbül?
\v 30 Y si yin ninmatioxij chin ri Dios ri tiꞌij ri nincꞌux, ¿achique cꞌa roma tok cꞌo tzij nyebix chuvij roma ri nincꞌux? nbij ta jun.
\v 31 Roma cꞌa riꞌ yin ninbij chive que riqꞌuin cꞌa ronojel nibün tiyaꞌ rukꞌij ri Dios. Tok nyixvaꞌ o achique na chic ri nibün, richin ta que ri Dios nucꞌul rukꞌij ivoma rix.
\v 32 Y man tibün cheque ri vinük que nquimalij quicꞌux y nyetzak, xa tichajij cꞌa iviꞌ que man nibün quiriꞌ. Man jun achique chok que tibün-vi quiriꞌ, ni cheque ri vinük israelitas, ni cheque ri vinük man ye israelitas tüj, y ni cheque chukaꞌ ri ye richin chic ri Dios.
\v 33 Xa tibanaꞌ cachiꞌel ri ninbün yin. Yin man ninbün tüj xaxe ri nkaꞌ chinuvüch yin. Xa chi jumul nintij nukꞌij richin que ninbün ri utz chiquivüch conojel. Ye juis ye qꞌuiy ri vinük ri nyenjoꞌ nyentoꞌ y nyecolotüj ta.
\c 11
\p
\v 1 Tibanaꞌ cꞌa cachiꞌel ri ninbün yin, roma yin ninbün-vi ri cachiꞌel xbün ri Cristo.
\s Ri Pablo cꞌo cꞌa ri nuchilabej cheque ri achiꞌaꞌ y ri ixokiꞌ
\p
\v 2 Hermanos, utz vi cꞌa ri ibanun roma chupan ronojel ri icꞌaslen yincꞌo-vi chiꞌicꞌuꞌx. Rix nibün-vi ri nbin can chive. Icꞌulun can jabel ri tijonic ri xinyaꞌ yin chive.
\v 3 Pero yin ninjoꞌ chukaꞌ que rix nivetamaj que ri Cristo jariꞌ ri jolomaj ri cꞌo pa quiviꞌ ri achiꞌaꞌ, y ri achiꞌaꞌ jariꞌ ri jolomaj ri yecꞌo pa quiviꞌ ri quixjaylal. Pero ja ri Dios ri más nim y ja rijaꞌ ri jolomaj cꞌo pariꞌ ri Cristo.
\v 4 Tok roj achiꞌaꞌ nkabün cꞌa orar, y chukaꞌ tok nkabij ri rukꞌalajrisan ri Dios cheke, man jun cꞌa ri tikayaꞌ pa kajolon richin nkatzꞌapij. Pa ruqꞌuexel riꞌ xa tikelesaj-e ri achique ri kacusan. Roma si xa man quiriꞌ tüj nkabün, nkakasaj cꞌa rukꞌij ri jolomaj ri cꞌo pa kaviꞌ roj.
\v 5 Ja chic cꞌa ri ixokiꞌ tok nquibün orar, y chukaꞌ tok nquibij ri rukꞌalajrisan ri Dios cheque, tiquitzꞌapij cꞌa quijolon riqꞌuin jun cꞌul. Roma si xa man nquibün tüj quiriꞌ, nquikasaj rukꞌij ri jolomaj ri cꞌo pa quiviꞌ rijeꞌ. Y chukaꞌ ri man nquitzꞌapij tüj quijolon, junan riqꞌuin ri jucꞌun ta e ronojel ri rusmal quiviꞌ.
\v 6 Y si yecꞌo ixokiꞌ ri man ncajoꞌ tüj nquitzꞌapij quijolon, tiquikupij-e ri rusmal quiviꞌ. Pero si nyeqꞌuix nquikupij-e ri rusmal quiviꞌ, si nyeqꞌuix nquisocaj-e ronojel ri rusmal quiviꞌ, tiquitzꞌapij cꞌa ri quijolon.
\v 7 Roj achiꞌaꞌ man utz tüj que nkatzꞌapij ri kajolon, roma roj ruvachbül vi ri Dios y nkacꞌut ri rukꞌij rijaꞌ, y ri ixokiꞌ nquicꞌut ri quikꞌij ri cachijlal.
\v 8 Roma ri nabey achi, ja vi cꞌa ri Dios ri xbanun richin, y xa man cꞌa riqꞌuin tüj jun ixok xpuꞌu-vi. Jacꞌa tok xbün ri nabey ixok, ri Dios xucusaj cꞌa jun rubakil ri achi.
\v 9 Ri Dios xbün-vi cꞌa ri ixok roma xutzꞌet que ncꞌatzin chin ri achi, y xa man ja tüj ri achi xbün roma ncꞌatzin ta chin ri ixok.
\v 10 Romariꞌ ri ixokiꞌ tiquitzꞌapij cꞌa quijolon, richin nqꞌuicꞌut que nquitakej-vi quitzij ri cachijlal. Cꞌuluman que nquibün quiriꞌ, roma ri ángeles ye quitzꞌeton-pe.
\v 11 Pero chuvüch ri Ajaf Dios xa man jun ri más ta cꞌo rukꞌij: chi achi chi ixok roj junan chuvüch rijaꞌ. Ri ixok ncꞌatzin-vi cꞌa chin ri achi y quiriꞌ chukaꞌ ri achi ncꞌatzin chin ri ixok.
\v 12 Y ketzij na vi que ri ixok xban riqꞌuin jun rubakil ri achi, pero chukaꞌ ri achi npuꞌu riqꞌuin ri ixok. Man jun cꞌa ri más ta cꞌo rukꞌij. Man jun cꞌa ri man ta riqꞌuin ri Dios petenük-vi.
\p
\v 13 Tinucuꞌ cꞌa jabel. ¿Cꞌuluman comi que ri ixok man nutzꞌapij tüj rujolon tok nchꞌo riqꞌuin ri Dios pan oración? Man cꞌuluman tüj.
\v 14 ¿Man kꞌalüj tüj comi que ri achi richin vi que man utz tüj nbün chin que nimakꞌ rakün rusmal ruviꞌ?
\v 15 Pero chin jun ixok cꞌuluman-vi que nimakꞌ rakün rusmal ruviꞌ. Roma ri rusmal ruviꞌ yoꞌon-vi cꞌa chin richin que nutzꞌapij rujolon.
\v 16 Y riqꞌuin baꞌ yecꞌo hermanos ri man junan tüj kanaꞌoj quiqꞌuin, pero yin ninbij cꞌa cheque rijeꞌ que ri tijonic ri cꞌate xinya-e chive, xa ja vi. Yin y ri ye vachibil quiriꞌ nkabij. Y quiriꞌ chukaꞌ nquibij conojel ri hermanos ri nquimol-quiꞌ pa rubiꞌ ri Dios achique na lugar.
\s Ri hermanos aj-Corinto xa man junan tüj quivüch tok nquibün ri nima-vaꞌin
\p
\v 17 Y ri ninjoꞌ ninbij chive vocomi, riqꞌuin baꞌ pokonül baꞌ nivacꞌaxaj, roma man utz tüj ri nyixtajin chubanic. Xa man cꞌa nicukubalaꞌ tüj ivánima. Pa ruqꞌuexel que cꞌo utz nucꞌün-pe chive tok nimol-iviꞌ, xa ruyon itzel ri nyeꞌicꞌulu-pe chive.
\v 18 Ri nabey ri ninjoꞌ ninbij chive, ja ri ninvacꞌaxaj pan iviꞌ que tok rix nimol-iviꞌ, xa man junan tüj ivüch. Xa ijachalon-iviꞌ. Y yin ninbij que riqꞌuin baꞌ ketzij ri nbix chuve.
\v 19 Pero chivüch rix ncꞌatzin que quiriꞌ nbanatüj, ncꞌatzin que ijachalon-iviꞌ, roma xaxe quiriꞌ nyekꞌalajin ri achique chiꞌicojol rix ri ketzij que quitaken ri Cristo o xa man quitaken tüj.
\v 20 Y tok rix nibij que nimol-iviꞌ richin que nicꞌuxlaꞌaj ri rucamic ri Ajaf Jesucristo, nibün-vi cꞌa ri nima-vaꞌin, pero xa man quiriꞌ tüj chic ri nbün chivüch.
\v 21 Roma tok nimol-iviꞌ richin riꞌ, yecꞌo hermanos ri xa nquicꞌux yan ka ri quicꞌuan-apu y man nquiyaꞌ tüj can baꞌ cheque ri hermanos ri manak quichajin. Y ri quiriꞌ, yecꞌo cꞌa ri xa man jun nquicꞌux can, y yecꞌo cꞌa ri ncꞌo ruviꞌ ri nquicꞌux. Yecꞌo ri man jun tzꞌuj ruyaꞌal-uva nquitij can, jacꞌa cheque ri chꞌaka yecꞌo hasta nyekꞌabür-e.
\v 22 ¿Manak comi ivacho richin que chiriꞌ ta nyixva-vi? ¿O chivüch rix xa man jun oc quikꞌij ri chꞌaka chic hermanos, ri nquimol-quiꞌ junan iviqꞌuin rix richin que niyaꞌ rukꞌij ri Dios? ¿Y achique chukaꞌ roma tok nyeꞌiqꞌuixbisaj ri hermanos ri xa manak quichajin? ¿Nijoꞌ cꞌa rix que riqꞌuin ri nyixbanun riꞌ, yin ninyaꞌ ta ikꞌij? ¿Rix nijoꞌ que ninbij chive que jabel ri nyixtajin chubanic? Yin ninnuc que man utz tüj.
\s Ri nima-vaꞌin
\p
\v 23 Yin man quiriꞌ tüj cꞌa ri tijonic ri nuyoꞌon chive. Ri tijonic ri nuyoꞌon chive, ja vi ri Ajaf ri xyoꞌon chuve. Y ri tijonic riꞌ nbij cꞌa: Que ri Ajaf Jesús tok njach yan e pa quikꞌaꞌ ri vinük, chupan ri akꞌaꞌ riꞌ rijaꞌ xberuliꞌej cꞌa pe jun caxlan-vüy.
\v 24 Y tok rijaꞌ rumatioxin chic chin ri Dios, xuper ri caxlan-vüy, y xbij cheque ri rachibilaꞌ: Ticꞌamaꞌ y ticꞌux ri caxlan-vüy reꞌ, roma jareꞌ ri nuchꞌacul ri napon pa camic richin nyixcolotüj. Ticꞌux cꞌa, richin nquinicꞌuxlaꞌaj vichin.
\v 25 Y tok quicꞌuxun chic ri quivay, ri Jesús xutzꞌom cꞌa chukaꞌ ri vaso ri cꞌo ruyaꞌal-uva chupan, y xbij: Ri ruyaꞌal-uva reꞌ, jareꞌ ri nuquiqꞌuel ri nbiyin tok nquicom. Riqꞌuin cꞌa ri nuquiqꞌuel reꞌ, jareꞌ xtzakon ri cꞌacꞌaꞌ trato ri rujoꞌon-pe ri Dios que nbün quiqꞌuin ri vinük. Titijaꞌ cꞌa ri ruyaꞌal-uva, richin nquinicꞌuxlaꞌaj, y ronojel mul ri quiriꞌ nibün, xa tibanaꞌ cꞌa richin nquinicꞌuxlaꞌaj xbij ri Jesús.
\v 26 Romariꞌ tok roj nkacꞌux cꞌa ri caxlan-vüy y nkatij chukaꞌ ri ruyaꞌal-uva, ja vi cꞌa ri rucamic ri Ajaf ri nkakꞌalajrisaj, y quiriꞌ nkabün-apu, cꞌa tok napon ri kꞌij que npuꞌu jun bey chic rijaꞌ.
\s Ri cꞌuxlaꞌanic richin ri Cristo cꞌo-vi rubanic
\p
\v 27 Romariꞌ si xa man nkayaꞌ tüj rukꞌij ri Ajaf tok nkacꞌux ri caxlan-vüy y ri ruyaꞌal-uva richin nkacꞌuxlaꞌaj richin rijaꞌ, nkumacun. Chirij cꞌa ri ruchꞌacul y ri ruquiqꞌuel rijaꞌ nkumacun-vi.
\v 28 Nabey, tikanaꞌ ka kiꞌ si utz benük ri kacꞌaslen chuvüch ri Dios, y cꞌateriꞌ cꞌa tikacꞌux ri caxlan-vüy y tikatijaꞌ ri ruyaꞌal-uva.
\v 29 Roma si xa man richin tüj que nkacꞌuxlaꞌaj ri rucamic ri Ajaf Jesucristo tok nkacꞌux ri caxlan-vüy y nkatij ri ruyaꞌal-uva, xa cꞌo na vi cꞌa ri castigo pa kaviꞌ.
\v 30 Y romariꞌ ye qꞌuiy chive rix ri manak cuchukꞌaꞌ, ye yavaꞌiꞌ, y hasta yecꞌo xecom yan e.
\v 31 Y ri Dios man ta jun ri nbün que nka-ka pa kaviꞌ, xa ta roj ketaman ri nkubanun y nkatij kakꞌij richin que más utz cꞌaslen nkacꞌuaj chuvüch.
\v 32 Pero qꞌuiy mul ri Ajaf Dios ncatzꞌinej que cꞌo ri nuya-pe pa kaviꞌ, richin nkurutijoj riqꞌuin pokonül y man ta nka-ka ri nimalüj castigo pa kaviꞌ, cachiꞌel ri nquicꞌulachij ri vinük ri cꞌa quiyoꞌon na cánima riqꞌuin ri ruchꞌulef.
\p
\v 33 Roma cꞌa riꞌ hermanos, tivoyobelaꞌ cꞌa iviꞌ tok nimol-iviꞌ richin nibün ri vaꞌin cꞌuxlaꞌanic richin ri rucamic ri Ajaf Jesucristo.
\v 34 Pero si juis nyixnum, más ta utz que ja pa tak ivacho nyixva-vi-pe. Yin ninbij ronojel reꞌ chive roma man ninjoꞌ tüj que rix nibün ri man cꞌuluman tüj tok nimol-iviꞌ y romariꞌ tok cꞌo npuꞌu pan iviꞌ. Y cꞌo chꞌaka chic tijonic cachiꞌel reꞌ ri ncꞌatzinej que ninyaꞌ chive, pero xa ja cꞌa tok nquinapon na cꞌa iviqꞌuin, cꞌateriꞌ tok ninyaꞌ ri tijonic riꞌ chive.
\c 12
\s Jalajoj samaj nuyaꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu
\p
\v 1 Hermanos, vocomi ninjoꞌ nquichꞌo baꞌ pariꞌ ri ruyoꞌon ri Lokꞌolüj Espíritu cheke konojel roj ri kataken chic ri Jesucristo. Ninjoꞌ que rix cꞌo ta ivetaman pariꞌ riꞌ.
\p
\v 2 Yin ninbij que rix cꞌa nka-pe chive ri achique rubanic ri cꞌaslen ri xicꞌuaj tok rubanun can, tok man jani ivetaman tüj ruvüch ri Dios. Rix utz cꞌa chive que xixucꞌuꞌüx richin que xiyaꞌ quikꞌij vachbül. Y xa man jun vachbül ri cꞌo ta xbün ivoma rix o xchꞌo ta pe chive. Xa utz cꞌa chive que apeꞌ na xixucꞌuꞌüx-vi y xa richin satzbül ivichin.
\v 3 Romariꞌ ncꞌatzin-vi cꞌa que yin ninyaꞌ ri utzilüj tijonic reꞌ chive. Yin ninjoꞌ cꞌa que tivetamaj que jun vinük ri ucꞌuan roma ri Lokꞌolüj Espíritu ri Dios man ntiquer tüj nchꞌo itzel chirij ri Jesús. Jacꞌa jun vinük ri man ucꞌuan tüj roma ri Lokꞌolüj Espíritu man ntiquer tüj nbij que ri Ajaf Jesús jariꞌ ri Rajaf rijaꞌ.
\p
\v 4 Y ri Lokꞌolüj Espíritu nbün cheke chikajujunal que cꞌo jun sipanic, y ri sipanic riꞌ nbün cheke que cꞌo jun samaj ri nkutiquer nkabün. Jalajoj cꞌa kasipanic chikajujunal, pero ri nyoꞌon, xa jun. Y riꞌ ja ri Lokꞌolüj Espíritu.
\v 5 Cꞌo jalajoj ruvüch sipanic yoꞌon cheke, pero xaxe jun Rajaf ri sipanic reꞌ, y riꞌ ja ri Ajaf Dios.
\v 6 Cꞌo jalajoj ruvüch sipanic yoꞌon cheke, pero xaxe jun ri nyoꞌon kuchukꞌaꞌ chikajujunal, y riꞌ ja ri Dios.
\v 7 Y riqꞌuin ri sipanic ri yoꞌon cheke chikajujunal, nkꞌalajin que cꞌo ri Lokꞌolüj Espíritu kiqꞌuin. Y ri sipanic riꞌ yoꞌon cheke, richin ncꞌatzin cheke konojel.
\v 8 Ri Lokꞌolüj Espíritu nuyaꞌ cꞌa etamabül cheque chꞌaka hermanos y nbün chukaꞌ cheque que nyetiquer nquikꞌalajrisaj ri etamabül riꞌ. Y cheque chꞌaka chic nuyaꞌ quinaꞌoj, y nbün cheque que nyetiquer nquikꞌalajrisaj chukaꞌ ri quetaman.
\v 9 Ri Lokꞌolüj Espíritu nuyaꞌ chukaꞌ cheque chꞌaka que qꞌuiy nyetiquer nquibün roma quiyoꞌon-vi cánima riqꞌuin ri Dios, y cheque chꞌaka nuyaꞌ que nyetiquer nyequicꞌachojrisaj yavaꞌiꞌ.
\v 10 Chꞌaka chic hermanos yoꞌon cheque roma ri Lokꞌolüj Espíritu que nyetiquer nquibün milagros. Yecꞌo chukaꞌ hermanos ri yoꞌon cheque que nquikꞌalajrisaj ri nbix cheque roma ri Dios. Y ri Lokꞌolüj Espíritu chukaꞌ nuyaꞌ kꞌij cheque chꞌaka chic hermanos que chanin nquitzꞌet si ri nbij o nbün jun chic vinük, riqꞌuin ri Dios petenük-vi o xa riqꞌuin jun itzel espíritu petenük-vi. Y cheque chꞌaka chic ri Lokꞌolüj Espíritu nbün que nyetiquer nquibij pa chꞌaka chic chꞌabül ri man ye quetamalon tüj. Y cheque chꞌaka ruyoꞌon que nyequikꞌalajrisaj ri nyequibij ri hermanos pa chꞌaka chic chꞌabül ri man ye quetamalon tüj.
\v 11 Y ronojel riꞌ xa rusipanic cꞌa jun, rusipanic ri Lokꞌolüj Espíritu. Rijaꞌ nuyaꞌ cꞌa cheke chikajujunal que cꞌo sipanic que cꞌo jun samaj ri nkutiquer nkabün, y man xa achique na ta sipanic nuyaꞌ cheke, xa ruchaꞌon-vi cꞌa jabel ri achique cꞌuluman que nkabün.
\s Xa jun cꞌa kabanun chi ka-hermanos kiꞌ
\p
\v 12 Cachiꞌel rubanun ri kachꞌacul, cꞌo rukꞌaꞌ, cꞌo rakün, cꞌo runakꞌ-ruvüch, pero xaxe jun quibanun conojel. Y quiriꞌ chukaꞌ riqꞌuin ri Cristo.
\v 13 Roma tok xojban bautizar, xojoc ruchꞌacul rijaꞌ. Y xaxe cꞌa jun ri ntiquer nbanun, y riꞌ ja ri Lokꞌolüj Espíritu. Jun cꞌa xbün cheke. Quiriꞌ xkabün konojel, chi israelitas y chi man israelitas tüj. Ri hermanos ri man ye libre tüj roma yecꞌo pa rukꞌaꞌ jun patrón, xeban chukaꞌ bautizar y xeꞌoc ruchꞌacul ri Cristo. Y quiriꞌ chukaꞌ ri hermanos ri ye libre, ri man yecꞌo tüj pa rukꞌaꞌ jun patrón. Konojel xoc ri Lokꞌolüj Espíritu pa tak kacꞌaslen.
\p
\v 14 Roj qꞌuiy vi, cachiꞌel rubanun ri kachꞌacul, cꞌo rukꞌaꞌ, cꞌo rakün, cꞌo runakꞌ-ruvüch, pero chikajujunal cꞌo kasamaj y man junan tüj ri nkucꞌatzin-vi.
\v 15 Nbij ta ri kakün: Ri quisamaj ri kꞌaꞌaj jabel utz, jacꞌa ri nusamaj yin man utz tüj, y romariꞌ ninnaꞌ que xa cachiꞌel man yin richin tüj ri chꞌaculaj, nbij ta rijaꞌ. ¿Achique comi nibij rix? ¿Man richin tüj comi ri chꞌaculaj ri kakün, roma quiriꞌ ri nbij? Man quiriꞌ tüj. Xa richin vi ri chꞌaculaj.
\v 16 O nbij ta jun cheque ri kaxiquin: Ri quisamaj ri runakꞌ-ruvüch ri chꞌaculaj jabel utz, jacꞌa ri nusamaj yin man utz tüj. Y romariꞌ ninnaꞌ yin que cachiꞌel xa man yin richin tüj ri chꞌaculaj, nbij ta rijaꞌ. ¿Achique comi nibij rix? ¿Man richin tüj comi ri chꞌaculaj ri kaxiquin roma ri nbij quiriꞌ? Man quiriꞌ tüj. Richin vi ri chꞌaculaj.
\v 17 ¿Utz comi que ri kachꞌacul xaxe ta oc runakꞌ-ruvüch cꞌo y manak ta ruxiquin? Man utz tüj. Roma si quiriꞌ ta vi, man ta nkucꞌaxan. ¿O utz comi que ri kachꞌacul xaxe ta oc ruxiquin cꞌo y manak ta rutzaꞌn? Man utz tüj, roma si quiriꞌ ta vi, man ta nkusekon.
\v 18 Pero ri Dios xuyaꞌ ronojel chin ri kachꞌacul. Xuyaꞌ rukꞌa-rakün, y xuyaꞌ runakꞌ-ruvüch, xuyaꞌ ronojel, cachiꞌel ri xutzꞌet rijaꞌ que ncꞌatzin.
\v 19 Si man ta xuyaꞌ ronojel, ¿tzꞌaküt ta comi ri kachꞌacul? ¿Man ta cꞌo ri nyecꞌatzin chin comi?
\v 20 Pero man quiriꞌ tüj cꞌa, roma ri kachꞌacul ye rucꞌuan-vi ronojel ri nyecꞌatzin chin. Y man roma tüj chukaꞌ riꞌ yecꞌo ta caꞌi-oxiꞌ kachꞌacul, man quiriꞌ tüj, xaxe ri jun.
\p
\v 21 Romariꞌ ri runakꞌ-kavüch man ntiquer tüj nbij chin ri kakꞌaꞌ: Rat man ncacꞌatzin tüj chuve. Y quiriꞌ chukaꞌ ri kajolon man ntiquer tüj nbij chin ri kakün: Rat man ncacꞌatzin tüj chuve.
\v 22 Roma conojel cꞌo nyecꞌatzin-vi, chi cocoj chi nimakꞌ. Y ri nkꞌalajin que xa manak rakalen y romariꞌ nkelesaj-e, juis nkanaꞌ. Y cꞌateriꞌ cꞌa tok nketamaj que juis rakalen.
\v 23 Xaxe na ri nkabün chin ri kachꞌacul, que más jabel nyekavek ri más manak cakalen. Y más cꞌo quikꞌij chikavüch richin nyekavek, ri xa manak quikꞌij.
\v 24 Pero ri más ye utz nyetzuꞌun chin ri kachꞌacul, man ncꞌatzin tüj que nyekavek. Ri Dios utz vi xbün chin ronojel. Roma hasta ri más man jun nyecꞌatzin-vi chin ri kachꞌacul, rijaꞌ xbün cheque que cꞌo quikꞌij.
\v 25 Ri Dios quiriꞌ ri xbün cheque conojel, richin que ronojel mul junan ta quivüch.
\v 26 Si cꞌo jun ri nkꞌoxon, nyekꞌoxon conojel. Y si cꞌo jun ri ninimirsüs rukꞌij, nyequicot conojel.
\p
\v 27 Ri cꞌate ri xinbij-ka chive man katz pariꞌ tüj ri kachꞌacul nchꞌo-vi, xa pa kaviꞌ cꞌa roj ri kataken chic ri Cristo y roj cꞌunük ruchꞌacul. Roma cachiꞌel rubanun ri kachꞌacul, cꞌo rukꞌaꞌ, cꞌo rakün, cꞌo runakꞌ-ruvüch. Man junan tüj cꞌa quisipanic chiquijujunal. Quiriꞌ chukaꞌ roj ri kataken ri Cristo, roj qꞌuiy y man junan tüj kasamaj.
\v 28 Quiriꞌ cꞌa rubanun ri Dios cheke konojel roj ri kataken ri Cristo, ri nbix iglesia cheke. Chikajujunal ruyoꞌon kasamaj, roma ncꞌatzin cheke. Ri ye nabey ja ri apóstoles. Ri rucaꞌn ja ri hermanos ri nyekꞌalajrisan ri nbix cheque roma ri Dios. Ri rox ja ri hermanos ri yoꞌon cheque roma ri Dios que nyetijon. Cꞌateriꞌ cꞌa yecꞌo ri hermanos ri yoꞌon cheque que nyetiquer nquibün milagros. Yecꞌo ri nyecꞌachojrisan quichin yavaꞌiꞌ. Yecꞌo ri nyetoꞌon quichin ri chꞌaka chic hermanos. Yecꞌo ri yoꞌon cheque roma ri Dios que nyetiquer nyequiyukuj ri chꞌaka chic hermanos. Yecꞌo ri nyetiquer nquibij pa chꞌaka chic chꞌabül ri man ye quetamalon tüj. Ri Dios ruyoꞌon-vi kasamaj chikajujunal.
\v 29 Man junan tüj cꞌa samaj yoꞌon cheke, roma man konojel tüj roj apóstoles. Man konojel tüj cꞌo nbij ri Dios cheke richin nkakꞌalajrisaj ri etamabül ri nuyaꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu. Man konojel tüj yoꞌon cheke que nkutijon. Man konojel tüj nkutiquer nkabün milagros.
\v 30 Man konojel tüj nkutiquer nyekacꞌachojrisaj yavaꞌiꞌ. Man konojel tüj nkutiquer nkuchꞌo pa chꞌaka chic chꞌabül ri man ye ketamalon tüj. Man konojel tüj yoꞌon cheke que nkutiquer nyekakꞌalajrisaj ri nyequibij ri hermanos tok nquibij pa chꞌaka chic chꞌabül ri man ye quetamalon tüj. Man junan tüj cꞌa samaj yoꞌon cheke chikajujunal.
\v 31 Pero chukaꞌ cꞌuluman-vi que nkarayij jun samaj ri más nim rakalen. Tikatijaꞌ cꞌa kakꞌij que kiqꞌuin ta roj ncꞌuje-vi ri utz riꞌ. Y yin ninjoꞌ chukaꞌ nincꞌut jun chic rubeyal chivüch y cꞌuluman que nirayij nibün. Ri rubeyal riꞌ ja ri nyekajoꞌ conojel ri vinük y nkajoꞌ ri Dios, y jariꞌ ri más utz.
\c 13
\s Ja ri nkajoꞌ conojel vinük y nkajoꞌ ri Dios ri más ncꞌatzinej
\p
\v 1 Xa ta yin nquichꞌo pa qꞌuiy chꞌabül ri yecꞌo chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef, o pa quichꞌabül ta ángeles, y xa man ninjoꞌ tüj ri Dios nixta man nyenjo tüj conojel vinük, man jun vi ncꞌatzin. Xa yin junan ta riqꞌuin jun chꞌichꞌ ri ntzinin o jun kꞌojon ri nkꞌajan. Roma ri chꞌichꞌ riꞌ xaxe tal nyekꞌajan y man ncajoꞌ tüj vinük o ri Dios.
\v 2 Y ja ri nyenjoꞌ ri vinük y ri Dios ri más ncꞌatzin, roma si xa man nyenjoꞌ tüj pa vánima conojel, man jun vi nquicꞌatzin. Y stapeꞌ (aunque) ta ninkꞌalajrisaj ri nbix chuve roma ri Dios. O nkꞌax ta chuve ronojel runojibül ri Dios ri evatül-pe riqꞌuin. O nkꞌax ta chuve ronojel etamabül. O roma ta ri nuyoꞌon vánima riqꞌuin ri Dios, roma ta riꞌ nquitiquer ninbün cheque ri nimalüj tak juyuꞌ que queꞌel-e apeꞌ yecꞌo-vi. Y stapeꞌ (aunque) ta nquitiquer ninbün ronojel riꞌ, pero si man nyenjoꞌ ri vinük y ri Dios pa vánima, man jun vi nquicꞌatzin.
\v 3 Y chukaꞌ si ta ninyaꞌ ronojel ri nquichajin richin nyevaꞌ ri vinük ri manak quichajin, o hasta nincꞌayij-viꞌ richin nquicamsüs pa kꞌakꞌ, pero xa man roma tüj nyenjoꞌ ri vinük y ri Dios, stapeꞌ (aunque) quiriꞌ ta ninbün, man jun utz nucꞌün-pe chuve.
\p
\v 4 Ri nyekajoꞌ ri chꞌaka chic cꞌo-vi cꞌa rubanic, roma nbün-vi cꞌa cheke que nkucochꞌon. Nbün cheke que utz kanaꞌoj quiqꞌuin conojel. Ri nyekajoꞌ ri chꞌaka chic chukaꞌ nbün cheke que man itzel tüj nkanaꞌ chin jun ri utz cꞌo, y nbün chukaꞌ cheke que man nkabün y nkanaꞌ que cꞌo kakꞌij.
\v 5 Ri nyekajoꞌ ri chꞌaka chic man nbün tüj cheke que man nkapokonaj tüj jun vinük, y chukaꞌ man nbün tüj cheke que xaxe roj cꞌo nkacusaj chin ncꞌatzin cheke. Man quiriꞌ tüj. Y quiriꞌ chukaꞌ man nkacatüj tüj koyoval. Man nkuniman tüj chin ri achique nban o nbix cheke.
\v 6 Ri nyekajoꞌ ri chꞌaka chic nbün cheke que nkuquicot roma ri utz ri nban, y man jun bey nbün tüj cheke que nkuquicot ta tok nbanatüj ri man choj tüj.
\v 7 Ri nyekajoꞌ ri chꞌaka chic nbün cheke que ketaman nkacochꞌ ronojel, nbün cheke que man chanin tüj nkanimaj que jun vinük cꞌo ri man utz tüj ntajin chubanic. Chukaꞌ nbün cheke que ketaman nkoyobej ronojel. Si ketzij que nyekajoꞌ ri chꞌaka chic, ronojel vi ketaman nyekacꞌusaj.
\p
\v 8 Ri nyekajoꞌ ri chꞌaka chic pa ruchukꞌaꞌ ri Dios man nqꞌuis tüj vi, xa chi jumul ncꞌatzin. Ja ri samaj ri nquibün ri hermanos que nquikꞌalajrisaj ri nbix cheque roma ri Dios, napon-vi ri kꞌij que man nquibün tüj chic. Y quiriꞌ chukaꞌ ri hermanos ri nquibij pa chꞌaka chic chꞌabül ri man ye quetamalon tüj, napon ri kꞌij tok man nquibün tüj chic quiriꞌ. Y quiriꞌ chukaꞌ napon ri kꞌij tok ri etambül ri cꞌo kiqꞌuin vocomi xa man ncꞌatzin tüj chic.
\v 9 Ri etamabül ri cꞌo kiqꞌuin vocomi xa man ja tüj riꞌ ronojel, y quiriꞌ chukaꞌ ri nbix cheke roma ri Dios richin nkakꞌalajrisaj, xa man ja tüj chukaꞌ riꞌ ronojel.
\v 10 Pero tok xa ja chic ri tzꞌaküt cꞌo kiqꞌuin, man nyecꞌatzin tüj chic ri ye ketamalon chereꞌ. Ronojel riꞌ xa nyecanaj cꞌa can.
\p
\v 11 Cachiꞌel yin, tok xinqꞌuiy, xinbün cachiꞌel nquibün conojel acꞌualaꞌ. Ri nutzij, ri nunojibül y ri nunaꞌoj, cachiꞌel vi ri quichin rijeꞌ. Jacꞌa tok xinoc-e achi, man xinbün tüj chic cachiꞌel nquibün ri acꞌualaꞌ. Xecanaj cꞌa can ri tzij, ri nojibül y naꞌoj ri xa man ye tzꞌaküt tüj.
\v 12 Y quiriꞌ nkabün konojel roj ri kataken ri Cristo. Chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef man ye tzꞌaküt tüj ri etamabül ri yecꞌo kiqꞌuin. Junan riqꞌuin ri nkutzuꞌun ta pa jun espejo, y man nkꞌalajin tüj ri achique nkatzꞌet. Pero napon ri kꞌij tok man nkabün tüj chic quiriꞌ, y xa kꞌalüj vi ri nkatzꞌet. Chupan ri kꞌij riꞌ nkꞌax-vi cheke ronojel. Y nketamaj jabel ruvüch ri Dios, cachiꞌel rijaꞌ retaman kavüch roj vocomi.
\v 13 Ri cꞌo-vi más rakalen chuvüch ronojel, ja ri nyekajoꞌ ri chꞌaka chic. Y ri nyekajoꞌ ri chꞌaka chic riꞌ richin vi chi jumul, y man nqꞌuis tüj. Quiriꞌ chukaꞌ ri nkayaꞌ kánima riqꞌuin ri Dios, man nchup tüj. Y quiriꞌ ri nkoyobej-apu ri utz ri Dios nuyaꞌ cheke, man nqꞌuis tüj ri oyobenic riꞌ. Pero cheque chi oxiꞌ reꞌ, xaxe cꞌa ri nyekajoꞌ ri chꞌaka chic ri más nim rakalen.
\c 14
\s Ri Pablo nuyaꞌ más tijonic pariꞌ ri jalajoj sipanic nyeruyaꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu
\p
\v 1 Ri más ncꞌatzinej ja tikatzeklebej cꞌa ri rubeyal ri nyekajoꞌ ri chꞌaka chic. Y tikarayij chukaꞌ riqꞌuin ronojel kánima ri nyeruyaꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu cheke. Y juis ta jabel que nkarayij que ri Lokꞌolüj Espíritu nuyaꞌ ta kꞌij cheke que nkakꞌalajrisaj ri nbix cheke roma ri Dios.
\v 2-3 Quiriꞌ ninbij chive, roma ri hermanos ri yoꞌon cheque que nquikꞌalajrisaj ri nbix cheque roma ri Dios, nkꞌax-vi jabel cheque ri vinük ri nquibij ri achique chok qꞌuin nyetzijon-vi. Y riqꞌuin ri nquibij, nquibün cheque ri hermanos que nyeqꞌuiy riqꞌuin ri quicꞌaslen, nquiyaꞌ chukaꞌ quinaꞌoj roma ri pixabanic ri nyequiyaꞌ, y nquibün cheque que man jun bey tiquimalij quicꞌuꞌx roma ri bis o ri kꞌoxomül. Jacꞌa ri hermanos ri nyechꞌo pa chꞌaka chic chꞌabül ri nuyaꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu cheque, chin ri Dios nquibij-vi y man cheque tüj vinük. Roma man jun tzij cꞌa ri nquibij ri nkꞌax ta baꞌ cheque ri nyeꞌacꞌaxan quichin.
\v 4 Ri hermanos ri nquibij pa chꞌaka chic chꞌabül, xaxe cheque ka rijeꞌ nquibün que nyeqꞌuiy. Jacꞌa ri hermanos ri nyekꞌalajrisan ri nbix cheque roma ri Dios, nquibün chukaꞌ que nyeqꞌuiy ri hermanos ri nquimol-quiꞌ pa rubiꞌ ri Dios.
\p
\v 5 Ri nurayibül cꞌa yin, ja ta ri chiꞌivonojel nyixchꞌo ta pa chꞌaka chic chꞌabül, pero ri más ninjoꞌ chive ja ta que ri Lokꞌolüj Espíritu nuyaꞌ ta chive que nikꞌalajrisaj ri nbix chive roma ri Dios. Ri hermanos cꞌa ri nquibij pa chꞌaka chic chꞌabül cꞌo cakalen. Jacꞌa ri hermanos ri nyekꞌalajrisan ri nbix cheque roma ri Dios, más cakalen. Pero si ri xbij ri hermano pa jun chic chꞌabül, chanin nkꞌalajrisüs can ri achique xbij, jabel chukaꞌ, roma ncꞌatzin que ri hermanos ri nquimol-quiꞌ pa rubiꞌ ri Dios nyeqꞌuiy riqꞌuin ri quicꞌaslen.
\v 6 Roma xa ta yin nquinapon chilaꞌ iviqꞌuin rix hermanos, y pa jun chic chꞌabül nquibetzijon iviqꞌuin, ¿cꞌo comi utz ri nucꞌün-pe chive? Man jun, roma man nkꞌax ta chive. Pero si pan ichꞌabül rix nquichꞌo-vi y ninkꞌalajrisaj ta ri nbix chuve roma ri Dios, cꞌo-vi utz ri nucꞌün-pe chive. Y quiriꞌ chukaꞌ si nyixintijoj, rix cꞌo nivetamaj. O si ninkꞌalajrisaj ta chive ri xbix chuve roma ri Dios. O ninyaꞌ ta jun tijonic chive, ronojel riꞌ cꞌo-vi ncꞌatzin chive.
\p
\v 7 Ri tzij pa chꞌaka chic chꞌabül ri xa man nkꞌalajrisüs tüj ri nquibij, xa junan riqꞌuin ri nbanatüj tok nkꞌajan jun xul o jun arpa, y xa man jun rubeyal nucusüs richin nkꞌojomüx. ¿Kꞌalüj comi jabel ri achique nkꞌojomüx? Man kꞌalüj tüj. Xaxe choj nacꞌaxüx que cꞌo nkꞌajan pero xa man kꞌalüj tüj achique chi bix ri nkꞌojomüx.
\v 8 O ri nuxuban ri trompeta richin nyerumol-e ri soldados richin nyebe pan oyoval, si xaxe nuxubaj ri trompeta y xa man jun rubeyal nucusaj richin nuxubaj, ¿nquimol comi quiꞌ ri soldados? Man nquimol tüj quiꞌ.
\v 9 Si rix man nyixchꞌo tüj cꞌa pa jun chꞌabül ri nkꞌax-vi cheque ri nyeꞌacꞌaxan ivichin, ¿nkꞌax comi cheque ri xibij? Man nkꞌax tüj. Xa chuvüch-cakikꞌ cꞌa nyixchꞌo-vi.
\v 10 Y juis qꞌuiy ruvüch chꞌabül ri nyeꞌucusüs chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef, y ronojel chꞌabül cꞌo-vi ri nquibij, pero xaxe chiquivüch ri vinük ri nyeꞌucusan.
\v 11 Romariꞌ si cꞌo jun vinük ri xa man vetaman tüj ri ruchꞌabül, y rijaꞌ nrajoꞌ nchꞌo viqꞌuin y yin xa man nkꞌax ta chuve ri nbij chuve, chuvüch rijaꞌ yin xa yin jun caxlan-vinük, roma man nkꞌax ta chuve ri nbij. Y quiriꞌ chukaꞌ rijaꞌ chinuvüch yin xa jun caxlan-vinük.
\v 12 Y si rix juis nyeꞌirayij ri nyeruyaꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu, utz, man xaxe cꞌa chive rix quecꞌatzin-vi-ka, xa tirayij que ri nyeruyaꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu nyecꞌatzin ta chukaꞌ cheque ri hermanos ri nquimol-quiꞌ pa rubiꞌ ri Dios. Nucꞌün ta pe jun jabel qꞌuiyinen pa tak quicꞌaslen.
\p
\v 13 Romariꞌ si jun hermano yoꞌon chin que nchꞌo pa jun chic chꞌabül ri man retaman tüj, tucꞌutuj cꞌa chin ri Dios que ntiquer ta chukaꞌ nukꞌalajrisaj ri nbij chupan ri chꞌabül riꞌ.
\v 14 Roma si yin ninbün orar pa jun chic chꞌabül ri xa man vetaman tüj, riꞌ rusamaj cꞌa ri nu-espíritu y man richin tüj ri nunojibül.
\v 15 Y si quiriꞌ, ¿achique comi ninbün yin? Ri nunucun cꞌa que ninbün yin tok ninbün orar, que tunaꞌ ri nu-espíritu y quiriꞌ chukaꞌ ri nunojibül. Y quiriꞌ chukaꞌ nunucun que ninbün tok nquibixan, que tunaꞌ cꞌa ri nu-espíritu y quiriꞌ chukaꞌ ri nunojibül.
\v 16 Roma si xaxe ri ka-espíritu nkabün chin que nunaꞌ tok nkumatioxin y man quiriꞌ tüj nkabün chukaꞌ chin ri kanojibül, man nkꞌax ta cheque ri nyeꞌacꞌaxan. Y si yecꞌo cꞌa ri xa choj yecꞌo-apu chiriꞌ y xa man nkꞌax ta chukaꞌ cheque ri nkabij, ¿nyetiquer comi nyematioxin rijeꞌ kiqꞌuin, tok xa man xkꞌax ta cheque ri xekabilaꞌ pa chꞌaka chic chꞌabül?
\v 17 Ri matioxinic cꞌa ri xkabün pa jun chic chꞌabül, jabel vi utz, pero ri xeꞌacꞌaxan kichin man jun xquetamaj richin nyeqꞌuiy ta riqꞌuin ri quicꞌaslen.
\v 18 Yin jabel nquiquicot y nquimatioxin chin ri Dios roma ri Lokꞌolüj Espíritu ruyoꞌon kꞌij chuve que nquichꞌo pa chꞌaka chic chꞌabül, más que chiꞌivonojel rix.
\v 19 Pero tok yin nquinapon chiquicojol ri hermanos ri nquimol-quiꞌ pa rubiꞌ ri Dios, yin nintzꞌet que más ncꞌatzin que nquichꞌo pa jun chꞌabül ri nkꞌax-vi cheque conojel. Roma xaxe quiriꞌ cꞌo nquetamaj. Y stapeꞌ (aunque) man nquilayuj tüj, cꞌo-vi nquetamaj. Stapeꞌ (Aunque) xa caꞌi-oxiꞌ tzij ri ninbij cheque. Que chuvüch ninbij ta diez mil tzij cheque ri hermanos y xa man nkꞌax ta cheque roma xa pa jun chic chꞌabül ri nquichꞌo-vi. Quiriꞌ xa man jun vi ncꞌatzin ri ninbün, roma xa man jun nquetamaj.
\p
\v 20 Hermanos, man jun bey cꞌa quixnucun cachiꞌel nyenucun ri acꞌualaꞌ, xa quixnucun cachiꞌel nyenucun ri vinük ye nimakꞌ chic. Pero ri cꞌuluman apeꞌ nyixoc cachiꞌel ri xtak acꞌualaꞌ, ja riqꞌuin ri nyebanun, roma ri xtak acꞌualaꞌ man nyemacun tüj.
\v 21 Chupan ri ley richin ri Ajaf Dios ri tzꞌiban can, nbij: Yin nyencusaj cꞌa caxlan tak vinük ri xa pa jun chic chꞌabül nquibij-vi, richin nquichꞌo quiqꞌuin ri vinük israelitas. Pero man riqꞌuin tüj riꞌ, rijeꞌ man nquicꞌul tüj ri ninbij cheque. Quiriꞌ nbij ri Ajaf.
\v 22 Y riqꞌuin riꞌ, nkatzꞌet que ri Dios nbün cheke que nkuchꞌo pa chꞌaka chic chꞌabül, richin yan jun retal cheque ri chꞌaka chic vinük ri man ncajoꞌ tüj nquitakej, pero man retal tüj cheke roj ri kataken chic ri rutzij. Jacꞌa tok roj nkakꞌalajrisaj ri nbix cheke roma ri Dios, riꞌ jun retal xaxe kichin roj. Rijaꞌ nrajoꞌ cꞌa que roj ri kataken chic nkuqꞌuiy ta más riqꞌuin ri kacꞌaslen.
\v 23 Man riqꞌuin tüj riꞌ, xa ta rix imolon ta iviꞌ y nyixchꞌo ta pa chꞌaka chic chꞌabül tok nyeꞌapon ta vinük iviqꞌuin y rijeꞌ man ta qꞌuiy quetaman pariꞌ ri rutzij ri Dios, o nyeꞌapon ta ri man quitaken tüj, ¿nkꞌax ta comi cheque ri nibij rix? ¿Man nquibij tüj comi chive que rix xa rix locos, roma man ta jun vit tzij ri nibij rix ri nkꞌax ta cheque?
\v 24 Roma xa ta pan ichꞌabül rix nyixchꞌo-vi tok nimol-iviꞌ, y napon ta jun vinük ri man rutaken tüj ri rutzij ri Cristo o napon ta jun vinük ri xa man qꞌuiy tüj retaman pariꞌ ri tzij riꞌ, rijaꞌ nyixracꞌaxaj tok nikꞌalajrisaj ri xbix chive roma ri Dios, y romariꞌ rijaꞌ nunaꞌ que aj-mac vi y nunaꞌ chukaꞌ que chiꞌivonojel nyixbin chin que aj-mac.
\v 25 Y ronojel riꞌ nbün cꞌa chin ri ránima que ronojel ri nyebix chin ketzij vi. Cꞌateriꞌ cꞌa nyeꞌel-pe chuvüch-sük ri yecꞌo pa ránima. Romariꞌ rijaꞌ xa jariꞌ nxuque-ka richin nukasaj-riꞌ y nuyaꞌ rukꞌij ri Dios, y nbij que ketzij vi que cꞌo Dios chiꞌicojol.
\s Ronojel cꞌo rubeyal
\p
\v 26 Hermanos, ¿achique ta cꞌa ri más cꞌuluman que nibün? Ri cꞌuluman cꞌa que nibün rix tok nimol-iviꞌ, ja ta que ronojel ri nibün ncꞌatzin ta que ri hermanos más ta nyeqꞌuiy riqꞌuin ri quicꞌaslen. Roma yecꞌo chive rix ri nyebixan, yecꞌo ri nyetijon, yecꞌo ri nyekꞌalajrisan ri nbix cheque roma ri Dios, yecꞌo ri nquibij pa chꞌaka chic chꞌabül ri man ye quetamalon tüj, yecꞌo ri nyekꞌalajrisan ri nyequibij ri hermanos tok nquibij pa chꞌaka chic chꞌabül ri man ye quetamalon tüj. Ronojel ta riꞌ ncꞌatzin que nyeqꞌuiy más riqꞌuin ri quicꞌaslen ri hermanos ri nquimol-quiꞌ.
\v 27 Ri hermanos ri yoꞌon cheque que nquibij pa chꞌaka chic chꞌabül ri man ye quetamalon tüj, xe ta cꞌa caꞌiꞌ ri nquibij tok nimol-iviꞌ. O utz chukaꞌ que nquibij oxiꞌ. Pero man utz tüj que nquibij ye qꞌuiy. Y chukaꞌ ncꞌatzin que chiquijujunal quechꞌo, y cꞌo ta jun hermano ri nkꞌalajrisan ri achique xquibij pa chꞌaka chic chꞌabül, richin quiriꞌ ri chꞌaka chic hermanos cꞌo ta nquetamaj.
\v 28 Pero si xa man jun hermano cꞌo ri ntiquer nkꞌalajrisaj ri achique nquibij ri hermano pa chꞌaka chic chꞌabül, man quechꞌo pa chꞌaka chic chꞌabül chiquivüch ri hermanos ri quimolon-quiꞌ. Xaxe cꞌa cheque ka rijeꞌ quechꞌo-vi-ka y richin chukaꞌ que nquibij riqꞌuin ri Dios.
\v 29 Ri hermanos ri nyebin que yoꞌon cꞌa cheque que nquikꞌalajrisaj ri nbix cheque roma ri Dios, quechꞌo cꞌa caꞌiꞌ o ye oxiꞌ. Y ri chꞌaka chic tiquinucuꞌ jabel pariꞌ ri achique nquibij.
\v 30 Y si cꞌo ta jun hermano ri ntajin chukꞌalajrisasic cheque ri hermanos ri bin chin roma ri Dios, y tok ntajin nchꞌo rijaꞌ, ja ta riꞌ tok ri Dios cꞌo ta chukaꞌ jun chic ri nukꞌalajrisaj chin jun hermano ri tzꞌuyul-apu chiriꞌ, ja yan chic cꞌa rijaꞌ ri tichꞌo y ri jun chic, ri nchꞌo pa nabey xa titzꞌuyeꞌ cꞌa ka, richin nuyaꞌ na kꞌij chin ri jun chic, richin nukꞌalajrisaj cheque ri hermanos ri achique xbix chin roma ri Dios.
\v 31 Riqꞌuin quiriꞌ, man xe tüj cꞌa jun ri ntiquer nkꞌalajrisan ri nbix chin roma ri Dios, conojel cꞌa hermanos nyetiquer nquikꞌalajrisaj ri nbix cheque y ri chꞌaka chic hermanos cꞌo-vi cꞌa nquetamaj pariꞌ ri ncꞌatzin cheque chupan ri quicꞌaslen. Pero ncꞌatzin que nabey nchꞌo na jun, cꞌateriꞌ jun chic. Ticoyobelaꞌ cꞌa quiꞌ richin nyechꞌo.
\v 32 Roma ri yoꞌon cheque que nquikꞌalajrisaj ri nbix cheque roma ri Dios, nyetiquer cꞌa ncoyobela-quiꞌ. Roma ri Lokꞌolüj Espíritu man nbün tüj cꞌa cheque que tiquikꞌalajrisaj yan ri xbix cheque roma ri Dios.
\v 33 Roma ri Dios man nrajoꞌ tüj que ri nkabün roj man jun rubeyal. Rijaꞌ nrajoꞌ que nkacꞌut ri uxlanen ri cꞌo pa tak kánima.
\p Ncꞌatzin que rix tibanaꞌ cachiꞌel nquibün ri hermanos ri nquimol-quiꞌ pa rubiꞌ ri Dios, pa chꞌaka chic tinamit.
\v 34 Tok nimol cꞌa iviꞌ pa rubiꞌ ri Dios, ri ixokiꞌ ncꞌatzinej que nquitakej ri nbij ri ley richin ri Dios cheque, que tiquitakej tzij y man quekꞌajan-apu. Roma xa pa quikꞌaꞌ cꞌa ri achiꞌaꞌ cꞌo-vi ri achique ri nquitzijoj.
\v 35 Ri ixokiꞌ man cꞌuluman tüj que cꞌo achique nquitzijolaꞌ tok quimolon-quiꞌ ri hermanos. Romariꞌ si cꞌo jun tzij ri xa man nkꞌax ta cheque, tiquicꞌutuj cꞌa cheque ri cachijlal tok nyeꞌapon pa tak cacho.
\p
\v 36 Rix man utz tüj cꞌa ri ninuc. ¿Roma rix nibün que cachiꞌel ta iviqꞌuin rix petenük-vi ri rutzij ri Dios y romariꞌ ja rix ri nyixbin ri achique ncꞌatzinej que nban? ¿Man ivetaman tüj rix cꞌa que xa man iyon tüj rix, richin que xe ta ri nijoꞌ rix ri nibün? Ye qꞌuiy chic yecꞌo ri xapon chic ri rutzij ri Dios quiqꞌuin, y man nquibün tüj cachiꞌel ri nibün rix.
\v 37 Rutzij vi cꞌa ri Ajaf Dios ri cꞌateriꞌ ninbij-ka. Y si cꞌo ta jun hermano ri nbin que rijaꞌ yoꞌon-vi chin que nukꞌalajrisaj ri nbix chin roma ri Dios, chanin cꞌa nbij que man xe tüj ri nbij rijaꞌ ri riqꞌuin ri Dios petenük-vi, xa quiriꞌ chukaꞌ nbij pariꞌ ri xinbij yin chive que riqꞌuin ri Dios petenük-vi. Y si cꞌo ta chukaꞌ jun chic hermano ri nbin que rijaꞌ ucꞌuan-vi roma ri Lokꞌolüj Espíritu, xa quiriꞌ chukaꞌ nbij pariꞌ ri xinbij yin chive. Nbij cꞌa que ri tzij ri xinbij yin chive, riqꞌuin vi ri Ajaf Dios petenük-vi.
\v 38 Y si yecꞌo hermanos ri man ncajoꞌ tüj nquicꞌul que xa ketzij na vi ri ninbij, quiriꞌ cꞌa quecanaj can.
\p
\v 39 Romariꞌ hermanos, riqꞌuin ronojel ivánima tirayij que ri Lokꞌolüj Espíritu nuyaꞌ ta chive que nikꞌalajrisaj ri nbix chive roma ri Dios. Pero chukaꞌ ri hermanos ri yoꞌon cheque que nquibij pa chꞌaka chic chꞌabül ri man ye quetamalon tüj, man queꞌikꞌüt.
\v 40 Y chukaꞌ ronojel ta riꞌ pa rubeyal y pa ruchꞌajchꞌojil ta nyebanatüj-vi.
\c 15
\s Ri Cristo ketzij que xcꞌastüj
\p
\v 1 Hermanos, pa nabey, tok xincꞌujeꞌ chiꞌicojol, xintzijoj chive ri utzilüj tzij richin colonic. Y rix xicꞌul-vi ri tzij ri xintzijoj chive, y xiya-vi ivánima riqꞌuin.
\v 2 Y romariꞌ xixcolotüj. Pero ncꞌatzin que rix man niyaꞌ tüj can, si ketzij chukaꞌ que xitakej.
\p
\v 3 Ri tzij ri xincꞌul yin, ja chukaꞌ tzij riꞌ ri xintzijoj chive rix. Y ri nabey cꞌa ri xintzijoj chive, que ri Cristo xcom roma ri kamac, cachiꞌel ri tzꞌiban can chupan ri rutzij ri Dios, que quiriꞌ ncꞌatzinej que nbanatüj,
\v 4 que ri Cristo xmukutüj y pa rox kꞌij xcꞌastüj, cachiꞌel ri tzꞌiban can chupan ri rutzij ri Dios, que quiriꞌ ncꞌatzinej que nbanatüj.
\v 5 Y tok ri Cristo cꞌastajnük chic cꞌa e, xucꞌut-riꞌ chuvüch ri Pedro, y cꞌateriꞌ chiquivüch ri chꞌaka chic achibilaꞌ. Y tok xucꞌut-riꞌ chiquivüch ri rachibilaꞌ, ri Pedro cꞌo chukaꞌ quiqꞌuin chiriꞌ.
\v 6 Chirij riꞌ, xucꞌut-riꞌ chiquivüch más quinientos hermanos, tok quimolon-quiꞌ. Ye qꞌuiy cꞌa cheque rijeꞌ ri cꞌa ye cꞌüs y yecꞌo chikacojol vocomi. Pero yecꞌo ri xa xecom yan e.
\v 7 Y tok rucꞌutun chic cꞌa riꞌ chiquivüch ri quinientos hermanos riꞌ, xucꞌut-riꞌ chuvüch ri Jacobo. Y cꞌa ja tok rucꞌutun chic riꞌ chuvüch ri hermanos riꞌ, cꞌateriꞌ cꞌa xucꞌut-riꞌ chiquivüch ri ru-apóstoles, ye chi conojel vi cꞌa tok xucꞌut-riꞌ chiquivüch.
\p
\v 8 Y cꞌa pa ruqꞌuisbül xucꞌut-riꞌ chinuvüch yin. Yin xintakej ri Jesús qꞌuiy tiempo más chirij que ri quitaken ri chꞌaka chic apóstoles. Y romariꞌ yin cachiꞌel jun acꞌual que xinalüx que cꞌunük chic ri tiempo richin xinalüx.
\v 9 Yin ninna-vi cꞌa que xa man cꞌuluman tüj que nbix apóstol chuve. Yin man junan tüj cꞌa quiqꞌuin ri chꞌaka chic apóstoles, roma yin juis cꞌa qꞌuiy itzel xinbün cheque ri ye ralcꞌual vi ri Dios.
\v 10 Pero matiox chin ri Dios que xuyaꞌ chuve ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rijaꞌ, y riꞌ xbün chuve que xjalatüj ri nucꞌaslen. Ri utzilüj rusipanic riꞌ xbün cꞌa chuve que juis xinsamüj. Yin más qúiy yan chic samaj xinbün que chiquivüch ri chꞌaka chic apóstoles. Pero man ninbij tüj cꞌa que ja yin xinbanun ri samaj, man quiriꞌ tüj, xa ja ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xbanun.
\v 11 Pero achique ta na cꞌa ri ntzijon ri rutzij ri Dios, si ja ri chꞌaka chic apóstoles o si ja yin, riꞌ man jun rubanun. Roma xa junan ri nkatzijoj, y juis jabel que rix xitakej-vi ri tzij riꞌ.
\s Ri caminakiꞌ nyecꞌastüj-vi
\p
\v 12 Y si ri rutzij ri Dios ri nkatzijoj nbij que ri Cristo xcꞌastüj-e chiquicojol ri caminakiꞌ, ¿achique cꞌa roma yecꞌo hermanos chiꞌicojol ri nyebin que ri caminakiꞌ man nyecꞌastüj tüj e?
\v 13 Ri nquibij, cꞌayuf vi. Roma si manak cꞌastajbül, si man jun camnük ncꞌastüj, chukaꞌ ri Cristo xa man xcꞌastüj tüj.
\v 14 Y si ri Cristo xa man xcꞌastüj tüj, cꞌayuf cꞌa kabanun. Roma tok roj nkatzijoj ri rutzij ri Dios nkabij que ri Cristo xcꞌastüj, y rix xitakej chukaꞌ ri tzij riꞌ. Y si xa man xcꞌastüj tüj, man jun vi cꞌa ncꞌatzin ri nkatzijoj y man jun vi chukaꞌ ncꞌatzin que rix xitakej.
\v 15 Y riqꞌuin riꞌ jabel ta nkꞌalajin que roj xa man ketzij tüj ri xkabij pariꞌ ri Dios, tok xkabij chive que rijaꞌ xucꞌasoj ri Cristo. Pero man quiriꞌ tüj. Roma xa ta manak cꞌastajbül quichin ri caminakiꞌ, ri Cristo man ta xcꞌastüj chukaꞌ.
\v 16 Ri nyebin cꞌa que ri caminakiꞌ man nyecꞌastüj tüj, cꞌayuf ri nquibij, roma ri Cristo xa man xcꞌastüj tüj cꞌa chukaꞌ riꞌ.
\v 17 Y si ri Cristo xa man xcꞌastüj tüj, cꞌayuf. Roma xa man jun vi tüj ncꞌatzin que rix xitakej. Xa cꞌa rixcꞌo ta chupan ri imac.
\v 18 Y si xa ta quiriꞌ, ri caminakiꞌ ri nquitakej-e ri Cristo, pa kꞌakꞌ ta xebeka-vi.
\v 19 Xa ta quiriꞌ, cꞌayuf ta chukaꞌ. Roma xaxe ta tok nkucꞌujeꞌ chuvüch ri ruchꞌulef, koyoben que ri Cristo cꞌo ri nuyaꞌ cheke y xa man jun ri nkacꞌul. Xa quiriꞌ ta, cꞌuluman ta que njoyovüx kavüch. Más ta cꞌuluman que njoyovüx kavüch roj que chiquivüch conojel ri vinük, roma kayoꞌon-apu kánima riqꞌuin ri xa manak.
\p
\v 20 Pero ronojel riꞌ xa man ketzij tüj. Xa man quiriꞌ tüj. Roma ri Cristo xcꞌastüj-vi-e chiquicojol ri caminakiꞌ. Ja rijaꞌ ri nabey ri xcꞌastüj-e y romariꞌ nyecꞌastüj-vi ri chꞌaka chic caminakiꞌ chukaꞌ.
\v 21 Tok xoc cꞌa can ri mac chuvüch ri ruchꞌulef, jun vinük cꞌa ri xbanun can y konojel xka-ka ri camic pa kaviꞌ. Roma cꞌa ri Adán quiriꞌ xkacꞌulachij. Y romariꞌ ri Cristo xoc vinük y xcꞌastüj-e chiquicojol ri caminakiꞌ, richin que roj chukaꞌ nkucꞌastüj-e.
\v 22 Riqꞌuin cꞌa ri Adán xkichinaj-vi ri camic konojel. Y riqꞌuin ri Cristo nkil chic e ri cꞌaslen.
\v 23 Y ja ri Cristo ri nabey xcꞌastüj-e. Y tok npuꞌu jun bey chic, roj ri roj richin chic rijaꞌ nkucꞌastüj-e chukaꞌ. Ja rucholajen riꞌ.
\v 24 Y cꞌateriꞌ cꞌa tok napon ri ruqꞌuisbül. Ri Cristo nchꞌacon cꞌa chiquij conojel itzel tak espíritu, ri autoridades, y ri cꞌo uchukꞌaꞌ pa quikꞌaꞌ. Y tok chꞌacovinük chic chiquij conojel, nuyaꞌ ri autoridad chin ri Dios ri Rutataꞌ.
\v 25 Vocomi ja ri Cristo ri Jun ri nbün mandar. Y ncꞌatzin que ja rijaꞌ ri ncꞌujeꞌ, ja tok nchꞌacon na chiquij conojel ri nyeꞌetzelan richin, y nbün cheque que nyekaꞌ pa rukꞌaꞌ.
\v 26 Y ri ruqꞌuisbül ri nuchꞌüc cheque ri nyeꞌetzelan richin, ja ri camic.
\v 27 Cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri Dios, nbij que ronojel xoc pa rukꞌaꞌ ri Cristo. Y tok nbij ronojel, kꞌalüj que man nbij tüj que chukaꞌ ri xyoꞌon chin ri xoc pa rukꞌaꞌ rijaꞌ.
\v 28 Ronojel vi cꞌa nyeꞌoc pa rukꞌaꞌ ri Cristo ri Cꞌajolaxel. Y reꞌ jun samaj chukaꞌ richin ri Dios roma ja rijaꞌ ri xejachon pa rukꞌaꞌ. Cꞌateriꞌ ri Cristo mismo xa nujüch chukaꞌ riꞌ pa rukꞌaꞌ ri Dios. Y riqꞌuin riꞌ, nkꞌalajin que ri Dios jariꞌ ri más nim y ja rijaꞌ ri ncꞌujeꞌ pariꞌ ronojel.
\p
\v 29 Man ta quiriꞌ, si xa man ta nyecꞌastüj ri caminakiꞌ, ¿achique cꞌa roma yecꞌo ta vinük ri nquibün bautizar-quiꞌ pa quiqꞌuexel ri caminakiꞌ si xa man jun bey chic nyecꞌastüj? ¿Cꞌo ta comi ncꞌatzin-vi tok quiriꞌ nquibün?
\p
\v 30 Y si man ta nyecꞌastüj ri caminakiꞌ, ¿cꞌo ta comi ncꞌatzin-vi que roj chi jumul nkojapon chuvüch ri camic chutzijosic ri rutzij ri Cristo?
\v 31 Ketzij vi que jubama nkil kacamic. Si yin ninbij-e chive vocomi que ri vánima nquicot ivoma rix que xitakej ri Kajaf Jesucristo, rix ivetaman que ketzij vi y man nintzꞌuc tüj e. Y xa quiriꞌ cꞌa chukaꞌ tok ninbij chive que jubama nkil kacamic, ketzij vi. Kꞌij-kꞌij jubama nkil kacamic.
\v 32 Xa ta man jun ri ncꞌastüj-e richin ncꞌuje-e rucꞌaslen, cꞌayuf ta riꞌ. Roma ronojel ta ri nyencꞌulachilaꞌ, man jun tüj rakalen, roma xaxe ta nyencꞌulachij cachiꞌel ri nucꞌulachij achique na vinük. Man jun tüj nucꞌün-pe chuve ri xencꞌulachilaꞌ chereꞌ pa tinamit Éfeso. Ri vinük xecatüj cꞌa chuvij. Y ye cachiꞌel itzel tak chicopiꞌ tok xecatüj-pe chuvij. Xa más ta utz nkabün cachiꞌel ri nbix: Xaxe nkuvaꞌ y nkukum, roma xa chuakꞌ-cabij nkucom-e.
\p
\v 33 Pero man quixsatz riqꞌuin ri naꞌoj reꞌ. Man quixoc cachibil ri xa man utz tüj tak nojibül quichajin. Roma si xa nyeꞌivachibilaj, xa nyojtüj chukaꞌ inojibül rix y nyeꞌibanalaꞌ ri man ye cꞌuluman tüj que nyeꞌibün.
\v 34 Titzuptüj cꞌa ivüch cachiꞌel cꞌuluman que nibün, y man chic quixmacun. Quiriꞌ ninbij chive roma yecꞌo hermanos chiꞌicojol ri man qꞌuiy tüj quetaman pariꞌ ri Dios, y qꞌuiy ri man ja tüj rubixic nquibün chin. Quixqꞌuix cꞌa baꞌ romariꞌ.
\s Ri quibanic ri nyecꞌastüj-e
\p
\v 35 Pero riqꞌuin baꞌ yecꞌo-vi ri nyebin: Si ri caminakiꞌ nyecꞌastüj chic e, ¿achique comi rubanic riꞌ? ¿Achique comi rubeyal ri quicꞌaslen?
\v 36 Ri nunucun cꞌa quiriꞌ xa jun vinük tonto. Xa man nunucun tüj baꞌ. Roma jun ijaꞌ cꞌo ri nucꞌut chikavüch pariꞌ riꞌ. Tok ri ijaꞌ cꞌo chic can pan ulef, ri rij ri ijaꞌ nkꞌey, y cꞌateriꞌ tok nyecꞌuje-pe ri ticoꞌn. Y quiriꞌ roj.
\v 37 Y chukaꞌ ri ijaꞌ ri nkatic-ka, man ijaꞌ tüj ri nyeruya-pe, man quiriꞌ tüj, ri nyeruya-pe ri ijaꞌ riꞌ jun ticoꞌn ri cꞌo rakün, cꞌo ruxak. Y quiriꞌ vi ronojel ijaꞌ ri nyeticox-ka, si trigo o jun chic ruvüch ijaꞌ.
\v 38 Ja ri Dios ri nbanun que tok nkatic-ka jun ijaꞌ richin trigo pan ulef, trigo ntel-pe. Y tok nkabün-ka avüx, avün ri ntel-pe. Y quiriꞌ chukaꞌ ri chꞌaka chic ijaꞌ, tok nyekatic-ka pan ulef, ketaman achique riꞌ ri nyebeꞌel-pe, roma ja ri Dios ri banayun can que quiriꞌ.
\v 39 Y quiriꞌ chukaꞌ qꞌuiy ruvüch chꞌaculaj yecꞌo. Ri kachꞌacul roj vinük man junan tüj riqꞌuin ri quichꞌacul ri chico, y ri quichꞌacul ri chꞌipaꞌ man junan tüj riqꞌuin ri quichꞌacul ri cür y ri chꞌaka chic chico.
\v 40 Y quiriꞌ chukaꞌ roj ri rojcꞌo chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef, man junan tüj kachꞌacul riqꞌuin ri quichin ri yecꞌo chilaꞌ chicaj. Roma ri rukꞌij ri kachꞌacul roj man junan tüj rukꞌij riqꞌuin ri quichin ri yecꞌo chilaꞌ chicaj.
\v 41 Y quiriꞌ chukaꞌ ri kꞌij y ri icꞌ, jun vi ri quibeyal nyesamüj quisük ri nyeyuqꞌuin, y man junan tüj chukaꞌ ri quisük rijeꞌ ri nyeyuqꞌuin rijeꞌ riqꞌuin ri quisük ri nyeyuqꞌuin ri chꞌumilaꞌ. Chukaꞌ ri chꞌumilaꞌ, man junan tüj cꞌa ri quisük ri nyeyuqꞌuin chiquijujunal, xa cꞌo rucojol rusük jun chꞌumil riqꞌuin jun chic chꞌumil xa jun yan chic vi ri nyeyuqꞌuin.
\v 42 Y quiriꞌ cꞌa, ri rubeyal ri cꞌaslen ri caminakiꞌ tok nyecꞌastüj-e, man junan tüj chic riqꞌuin ri xquicꞌuaj chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef. Roma ri rubeyal ri cꞌaslen ri nquicꞌuaj chilaꞌ chicaj man nqꞌuis tüj, man cachiꞌel tüj chic ri xquicꞌuaj chereꞌ.
\v 43 Ri rubeyal ri cꞌaslen cꞌa ri xquicꞌuaj chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef manak rukꞌij, jacꞌa ri rubeyal ri cꞌaslen ri nquicꞌuaj tok nyecꞌastüj-e, cꞌo-vi rukꞌij. Ri quichꞌacul xquicꞌuaj chereꞌ, manak ruchukꞌaꞌ, jacꞌa ri quichꞌacul nquicꞌuaj tok nyecꞌastüj-e, juis ruchukꞌaꞌ.
\v 44 Ri chꞌaculaj cꞌa ri kacꞌuan vocomi xaxe cꞌa chuvüch ri ruchꞌulef ncꞌatzin-vi cheke, pero richin nkube chilaꞌ chicaj, ncꞌatzin jun chꞌaculaj richin chilaꞌ cheke. Ri chꞌaculaj camnük chic y nyemuk can, jun chꞌaculaj ri cꞌa richin ri ruchꞌulef, pero ri ncꞌastüj-e, richin chic chilaꞌ chicaj.
\p
\v 45 Y quiriꞌ nkꞌalajin chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, que ri nabey Adán tok xban roma ri Dios, ri Dios nabey na xbün ri ruchꞌacul cꞌateriꞌ xuyaꞌ rucꞌaslen. Ri Adán riꞌ xucꞌul cꞌa rucꞌaslen. Quiriꞌ ri tzꞌiban can chupan ri rutzij ri Dios. Jacꞌa ri jun chic Adán, ri Cristo mismo, cꞌo más rakalen roma ja rijaꞌ ri Adán ri richin chilaꞌ chicaj. Y man xe tüj cꞌo rucꞌaslen, xa nuyaꞌ chukaꞌ cꞌaslen ri man nqꞌuis tüj.
\v 46 Pero nabey na ncꞌujeꞌ ri kachꞌacul richin ri ruchꞌulef, cꞌateriꞌ ncꞌujeꞌ ri kachꞌacul richin chilaꞌ chicaj. Y man ja tüj cꞌa ri kachꞌacul richin chilaꞌ chicaj ri ncꞌujeꞌ nabey.
\v 47 Ri nabey achi, richin vi ri ruchꞌulef, roma riqꞌuin ulef xban-vi. Jacꞌa ri jun chic, aj chilaꞌ chicaj vi. Y ja rijaꞌ ri Cristo ri Ajaf.
\v 48 Roj ri cꞌa rojcꞌo na chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef, roj junan riqꞌuin ri nabey achi ri xban riqꞌuin ulef. Jacꞌa ri yecꞌo chic chilaꞌ chicaj, ye cachiꞌel cꞌa ri Jun ri aj chilaꞌ chicaj vi.
\v 49 Vocomi roj xa junan cꞌa rubanic kachꞌacul riqꞌuin ri nabey achi ri xban riqꞌuin ulef, pero napon ri kꞌij tok nkujoc cachiꞌel ri Jun ri aj chilaꞌ chicaj vi.
\p
\v 50 Y vocomi, hermanos, yin cꞌo ri ninjoꞌ que rix nivetamaj: Que ri kachꞌacul kacꞌuan man nyecꞌujeꞌ tüj riqꞌuin ri Dios chilaꞌ chicaj, ri apeꞌ ja rijaꞌ ri Jun ri nbün mandar. Man ntiquer tüj ncꞌujeꞌ chiriꞌ, roma ri kachꞌacul xa nqꞌuis, y ri gobierno ri Dios man nqꞌuis tüj.
\v 51 Pero vocomi ninjoꞌ cꞌa ninbij jun tzij chive, ri cꞌate baꞌ tikꞌalajrisüs jabel roma ri Dios. Man konojel tüj cꞌa nkatzꞌet-e camic, pero konojel njalatüj-e ri kachꞌacul.
\v 52 Chupan ri ruqꞌuisbül kꞌij tok nkꞌajan ri trompeta jariꞌ tok nkujalatüj, y pa jun vit rato nkujalatüj-e cachiꞌel pa jun ruyupic runakꞌ-avüch. Jacꞌa tok nuyaꞌ rutzijol ri trompeta jariꞌ nyecꞌastüj-e ri caminakiꞌ ri nquitakej-e, y riqꞌuin chic quichꞌacul ri man nqꞌuis tüj nyecꞌastüj-e. Y jariꞌ tok njalatüj-e chukaꞌ ri quichꞌacul tok cꞌa ye cꞌüs.
\v 53 Ri chꞌaculaj cꞌa kacꞌuan vocomi, xa nkꞌey y nchuvir, y romariꞌ ncꞌatzin que njalatüj. Ncꞌatzin que nkacꞌuaj jun chꞌaculaj ri man nkꞌey tüj ni man nchuvir tüj. Y quiriꞌ chukaꞌ ri chꞌaculaj kacꞌuan vocomi xa ncom, y ncꞌatzin que njalatüj, richin que nkacꞌuaj ta jun chꞌaculaj ri man ncom tüj chic.
\v 54 Y ja tok nbanatüj ronojel riꞌ, tok ri kachꞌacul njalatüj, y tok man nkꞌey tüj chic, man nchuvir tüj chic, y chukaꞌ man ncom tüj chic, jariꞌ nbanatüj ri tzꞌiban can chupan ri rutzij ri Dios, tok nbij: Ri camic xchꞌacatüj y man jun chic ruchukꞌaꞌ.
\v 55 Y romariꞌ, ¿cꞌa nchꞌacon comi ri camic? Man nchꞌacon tüj chic. ¿Cꞌo cꞌa comi mukunic nyeban? Man jun chic. Quiriꞌ nbij ri tzꞌiban can.
\v 56 Ja ri mac ri nbanun que ri camic nchꞌacon chikij. Y roma roj cꞌa pa rukꞌaꞌ na ri mac nkucꞌo-vi, npuꞌu ri ley richin ri Dios, cꞌo ri nuyaꞌ pa kaviꞌ roma ri mac ri nyekabanalaꞌ.
\v 57 Pero matiox chin ri Dios que rijaꞌ xutük-pe ri Kajaf Jesucristo chikacolic y romariꞌ tok nkuchꞌacon.
\p
\v 58 Y romariꞌ, hermanos ri juis nyixinjoꞌ, ninbij cꞌa chive: tiyaꞌ ivánima riqꞌuin ri Dios, y man tiyaꞌ can. Chi jumul tibanaꞌ ri rusamaj ri Ajaf, y jabel tibanaꞌ chin. Y ticꞌuxlaꞌaj pan ijolon que ronojel ri nibün roma ri Ajaf, xa man por gusto tüj. Cꞌo rajil ri nuyaꞌ ri Ajaf Dios cheque stapeꞌ nkucom. Pero nkucꞌastüj chic e richin nkacꞌulu ri utzilüj sipanic ri nuyaꞌ ri Dios cheke.
\c 16
\s Ri toꞌonic ri nmol-e quichin ri hermanos yecꞌo pa tinamit Jerusalén
\p
\v 1 Y vocomi ninjoꞌ nquichꞌo baꞌ pariꞌ ri tumin ri ntajin rumolic quichin ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Jerusalén. Y cachiꞌel ri nubin cheque ri hermanos ri yecꞌo pa ronojel ruchꞌulef Galacia y nquimol-quiꞌ pa rubiꞌ ri Dios, quiriꞌ chukaꞌ ninjoꞌ que tibanaꞌ rix.
\v 2 Ri nabey kꞌij richin jun semana ninjoꞌ que rix nichꞌür can ri nijoꞌ niya-e. Ri hermanos ri xquichꞌüc qꞌuiy, nquicol ta cꞌa can baꞌ más, y ri hermanos ri man qꞌuiy tüj xquichꞌüc, nquicol ta cꞌa can ri jaruꞌ nyetiquer nquiyaꞌ. Ronojel cꞌa semana tibanaꞌ quiriꞌ, richin que cꞌo chic ronojel tok nquinapon yin y man ncꞌatzinej tüj chic que cꞌateriꞌ nimol.
\v 3 Y tok nquinapon, ja rix ri nyixbin ri achique hermanos nyeꞌucꞌuan ri toꞌonic cheque ri hermanos pa Jerusalén. Tibanaꞌ cꞌa e quivuj ri hermanos richin nkꞌalajin que ja rijeꞌ ri xeꞌicha-e roma niya-vi ivánima quiqꞌuin. Y ja hermanos riꞌ ri nyentük-e.
\v 4 Y si ncꞌatzin que yin nquibe chukaꞌ, nquibe cꞌa riꞌ, xa ja yan chic rijeꞌ ri nyenvachibilaj-e yin.
\s Ri Pablo nrajoꞌ nbe pa tinamit Corinto
\p
\v 5 Pero nabey ninjoꞌ cꞌa nquicꞌo na pa ruchꞌulef Macedonia y cꞌateriꞌ nquinapon iviqꞌuin rix.
\v 6 Nunucun que tok nquinapon, ninjoꞌ nquilayuj-e baꞌ iviqꞌuin. O riqꞌuin baꞌ xa nincꞌusaj-e chukaꞌ ri ru-tiempo tef chiriꞌ. Y tok nquinel-e chiriꞌ iviqꞌuin, vocomi cꞌa man jani nquitiquer tüj ninbij ri apeꞌ nquibe-vi. Man jani cꞌa nunucun tüj. Xaxe cꞌa ninjoꞌ que rix nquinitoꞌ ta e riqꞌuin ri ncꞌatzin chuve chupan ri nubey cꞌa apeꞌ nquibe-vi.
\v 7 Vocomi, cꞌa man jani ninjoꞌ tüj nquinapon iviqꞌuin, roma man ninjoꞌ tüj que xaxe ta jun o caꞌiꞌ kꞌij ri nquicꞌujeꞌ iviqꞌuin. Ninjoꞌ cꞌa nquilayuj baꞌ iviqꞌuin, si quiriꞌ ri rurayibül ri Ajaf.
\v 8 Y chukaꞌ yin nquicꞌujeꞌ cꞌa na e pa tinamit Éfeso. Ticꞌo na can ri kanimakꞌij roj israelitas rubiniꞌan Pentecostés, cꞌateriꞌ nquibe.
\v 9 Roma ri samaj ri nutzꞌamon chereꞌ, cꞌa man jani nqꞌuis tüj can. Ri rutzij ri Dios ri nintizijoj ye qꞌuiy cꞌa ri nyeꞌetzelan richin, pero ri Dios rujakon jun nimalüj puerta chinuvüch chereꞌ y rutzꞌamon nucꞌuje-ka ruxeꞌ. Qꞌuiy vi utz rucꞌamon-pe.
\p
\v 10 Y si ri Timoteo napon ta chilaꞌ iviqꞌuin, ticꞌuluꞌ cꞌa chi utz. Rijaꞌ rusamaj vi ri Ajaf nbün, cachiꞌel yin. Romariꞌ utz cꞌa tibanaꞌ chin, richin utz ta nunaꞌ chiꞌicojol. Tiyaꞌ cꞌa ruchukꞌaꞌ, richin que man ta nupatzꞌej nbün ri rusamaj ri Ajaf chiriꞌ chiꞌicojol.
\v 11 Man nibün tüj chin que man jun rukꞌij. Y tok ntel-pe chilaꞌ iviqꞌuin, si napon, niyaꞌ ta pe ri ncꞌatzin chin richin ri rubey y quicot ta ntzolij-pe, roma yin ninvoyobej cꞌa apu quiqꞌuin ri hermanos.
\p
\v 12 Pero pariꞌ ri hermano Apolos, vocomi cachiꞌel xa juis cꞌayuf nbün chuvüch que nbe, xaxe xbij chuve que riqꞌuin baꞌ napon chilaꞌ iviqꞌuin ri chikavüch apu. Ri nurayibül yin ja ta que nbe, roma yecꞌo chukaꞌ chꞌaka chic hermanos ri nyebe cꞌa chilaꞌ iviqꞌuin y chukaꞌ juis xincꞌutuj favor chin que nbe ta rijaꞌ, pero man xchojmir tüj chuvüch.
\s Ri ruqꞌuisbül tak tzij
\p
\v 13 Hermanos, tichajij cꞌa ri icꞌaslen y tiyaꞌ chukaꞌ ivánima riqꞌuin ri Dios. Rix man titzolij-iviꞌ chivij, xa tibanaꞌ cꞌa cachiꞌel nquibün ri achiꞌaꞌ pa tak oyoval, pero rix ticusaj ri uchukꞌaꞌ ri ruyoꞌon ri Dios chive.
\v 14 Y ronojel ri nibün, riqꞌuin nyeꞌijoꞌ conojel vinük tibanaꞌ.
\p
\v 15 Hermanos, rix ivetaman que ri ye aj pa racho ri hermano Estéfanas y rijaꞌ, jariꞌ ri nabey xetaken ri Cristo chiriꞌ pa ruchꞌulef Acaya, y rijeꞌ riqꞌuin ronojel cánima nyequitoꞌ ri chꞌaka chic tak hermanos. Roma ja samaj riꞌ ri xquichaꞌ que nquibün.
\v 16 Y ninbij cꞌa chive que tinimaj quitzij rijeꞌ, y chukaꞌ que tinimaj quitzij conojel ri ye cachiꞌel rijeꞌ, ri nyetoꞌon y nquibün ri rusamaj ri Dios.
\v 17 Yin juis nquiquicot quiqꞌuin ri oxiꞌ hermanos ri xeꞌitük-pe viqꞌuin, ri Estéfanas, ri Fortunato y ri Acaico. Pa nabey juis vi xixinbisoj, juis xinjoꞌ que rixcꞌo ta pe viqꞌuin chiꞌivonojel, pero riqꞌuin xepuꞌu rijeꞌ, vocomi xtzolij chic pe ri quicot viqꞌuin.
\v 18 Roma xquicꞌün-vi-pe uxlanen chin ri vánima yin y xcukür ivánima rix. Rijeꞌ jabel vi quichaꞌic ibanun-pe, roma ronojel ri ibin-pe cheque, jariꞌ xquibana-pe. Quixmatioxin cꞌa, roma yecꞌo hermanos ri nquibün ronojel ri nbix cheque.
\p
\v 19 Ri hermanos ri yecꞌo chereꞌ pa ruchꞌulef Asia, ri nquimol-quiꞌ pa rubiꞌ ri Dios, nyixquibün saludar. Y quiriꞌ chukaꞌ pa rubiꞌ ri Ajaf ticꞌuluꞌ cꞌa ri juis i-saludos ri nyequitük-e ri hermano Aquila y ri hermana Priscila y ri quichin ri hermanos ri nquimol-quiꞌ pa cacho rijeꞌ.
\v 20 Conojel cꞌa ri hermanos nyixquibün saludar. Y chukaꞌ ninbij chive que tibanaꞌ saludar iviꞌ quiqꞌuin ri hermanos chiriꞌ.
\p
\v 21 Yin Pablo ninbün cꞌa e saludar ivonojel rix. Y titzꞌetaꞌ cꞌa ri ruqꞌuisbül parte chin ri carta reꞌ, riqꞌuin cꞌa nukꞌaꞌ yin xinbün-vi-e.
\p
\v 22 Y ri achique na ri man njoꞌon tüj richin ri Ajaf Jesucristo, tika-ka cꞌa ru-castigo ri Dios pariꞌ. ¡Ajaf Jesús, utz ncapuꞌu ta yan vocomi!
\p
\v 23 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Ajaf Jesucristo ncꞌujeꞌ ta cꞌa iviqꞌuin chiꞌivonojel.
\p
\v 24 Yin juis vi nyixinjoꞌ chiꞌivonojel rix, roma xa konojel roj richin chic ri Cristo Jesús. Quiriꞌ cꞌa.
