\id GAL - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd)
\h GÁLATAS
\toc1 Ri carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yecꞌo pa ruchꞌulef Galacia
\toc2 Gálatas
\mt Ri carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yecꞌo pa ruchꞌulef Galacia
\c 1
\s Ri Pablo nutzꞌom tzij
\p
\v 1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo. Man vinük tüj cꞌa xechaꞌon vichin richin quiriꞌ xinoc apóstol. Ni man vinük tüj chukaꞌ ri ye takayon-pe vichin. Ri takayon-pe vichin ja ri Ajaf Jesucristo y ri Katataꞌ Dios, ri Dios ri xbanun chin ri Jesucristo que xcꞌastüj-pe chiquicojol ri caminakiꞌ.
\v 2 Rix hermanos, ri nimol cꞌa iviꞌ pa rubiꞌ ri Dios chupan ri ruchꞌulef Galacia, ticꞌuluꞌ cꞌa ri saludos ri nintük-e yin, y ri saludos ri nquitük-e chukaꞌ ri hermanos ri yecꞌo viqꞌuin.
\v 3 Y ja ta cꞌa ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riqꞌuin ri Katataꞌ Dios y ri Kajaf Jesucristo ncꞌujeꞌ pa tak ivánima chiꞌivonojel.
\v 4 Roma ri Jesucristo xuyaꞌ cꞌa riꞌ richin xcamsüs roma ri kamac, richin quiriꞌ nkurucol chuvüch ri itzel cꞌo chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef ri tiempo reꞌ. Ronojel reꞌ xbün ri Jesucristo koma roj, roma ja vi riꞌ ri rurayibül ri Katataꞌ Dios.
\v 5 Ri Katataꞌ Dios ri cꞌo cꞌa rukꞌij richin jumul. Quiriꞌ vi cꞌa.
\s Xaxe jun rubanic ri utzilüj tzij richin colonic
\p
\v 6 Yin jun vi xinnaꞌ tok xinvacꞌaxaj que rix nijoꞌ niyaꞌ yan can ri Dios y chukaꞌ ri utzilüj tzij richin colonic. Rix xa jun vi chic chi naꞌoj ri nijoꞌ nitzꞌom-e rutzeklebexic y nüj nyixbe-vi can chin ri Dios ri xoyon ivichin richin xuyaꞌ ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Cristo pan iviꞌ.
\v 7 Ri jun chic naꞌoj xa man riqꞌuin tüj ri Dios petenük-vi. Y ri vinük ri ye ucꞌuayon richin ri naꞌoj reꞌ nyixquisatz riqꞌuin ri inojibül. Ncajoꞌ cꞌa nquijül rubanic ri utzilüj rutzij ri Cristo ri ncꞌamon-pe colonic.
\v 8 Y ri utzilüj tzij riꞌ xaxe jun rubanic. Y jariꞌ ri katzijon can roj chive. Jacꞌa si cꞌo jun ri njalon rubanic ri utzilüj tzij richin colonic, nka-ka ri castigo ri Dios pariꞌ. Y riꞌ stapeꞌ (aunque) ta jun ángel ri petenük chilaꞌ chicaj o ja roj mismo.
\v 9 Cachiꞌel cꞌa ri kabin can chive, nincamulij-e rubixic chive vocomi: Si cꞌo jun ntzijon jun chic naꞌoj chive ri xa man junan tüj riqꞌuin ri utzilüj tzij richin colonic ri icꞌulun, ri ntzijon cꞌa ri naꞌoj riꞌ chive, nka-ka cꞌa ru-castigo ri Dios pariꞌ.
\p
\v 10 ¿Y achique nibij rix? ¿Ninbün yin que utz nquitzꞌet coma ri vinük? ¿O ninbün que utz nquitzꞌet roma ri Dios? Yin man ninbün tüj que nquikaꞌ chiquivüch ri vinük. Roma si ta cꞌa quiriꞌ ninbün, man ta xinoc rusamajel ri Cristo.
\s Ja ri Dios ri ruyoꞌon ri tzij richin ri colonic richin ri Pablo
\p
\v 11 Hermanos, tivetamaj que ri utzilüj tzij richin colonic ri xintzijoj chive, man runojibül tüj jun achi.
\v 12 Man riqꞌuin tüj jun vinük xincꞌul-vi-pe, ni man xtzijos tüj chukaꞌ chuve roma jun vinük. Ja ri Jesucristo ri xkꞌalajrisan chinuvüch.
\p
\v 13 Y rix ivacꞌaxan ri achique xenbanalaꞌ tok rubanun can, tok cꞌa nutzekleben na ri nquitakej ri nuvinak israelitas. Riqꞌuin ronojel vitzel nintzꞌom quicanoxic ri quitaken ri Dios. Y xinjoꞌ cꞌa que xeqꞌuis tüj.
\v 14 Xinya-vi vánima chupan ri nquitakej ri nuvinak más que chiquivüch chꞌaka vachibil ri junan xojqꞌuiy-pe quiqꞌuin. Rijeꞌ man ta xinquitzꞌom riqꞌuin ri xenbün. Roma yin xa xbe vánima riqꞌuin ri quibin can ri kaxquin-kamamaꞌ can.
\v 15 Pero ri Dios, xa ja tok cꞌa man jani quinalüx, ja yan riꞌ tok xinruchaꞌ. Pero xa cꞌareꞌ can tok xinroyoj riqꞌuin ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
\v 16 Y rurayibül vi cꞌa richin xukꞌalajrisaj ri Jesucristo ri Rucꞌajol chinuvüch, roma ri Dios runojin-vi que nyentzijoj na ri Jesucristo cheque ri chꞌaka chic vinük ri man ye nuvinak tüj. Y tok ri Dios rukꞌalajrisan chic ri Jesucristo chinuvüch, man xinbe tüj riqꞌuin jun chic richin quiriꞌ xinvetamaj más.
\v 17 Ni man xinbe tüj chukaꞌ quiqꞌuin ri apóstoles ri yecꞌo pa tinamit Jerusalén. Man riqꞌuin que rijeꞌ ye apóstoles pe qꞌuiy tiempo. Pero yin tok xinyaꞌ can ri tinamit Damasco, xa pa ruchꞌulef Arabia xinbe-vi. Y tok xintzolij cꞌa pe pan Arabia, pa tinamit Damasco xincꞌuje-vi.
\p
\v 18 Y tok xecꞌo-e chic oxiꞌ junaꞌ, jariꞌ tok xinbe pa tinamit Jerusalén. Y xincꞌuje-pe caꞌiꞌ semanas chiriꞌ riqꞌuin ri apóstol Pedro.
\v 19 Y chupan ri caꞌiꞌ semanas riꞌ man jun chic apóstol ri xinvetamaj ruvüch, xaxe ri Jacobo ri ruchakꞌ ri Ajaf Jesucristo.
\v 20 Y chuvüch ri Dios ninbij chive que ri nintzꞌibaj-e, ketzij vi. Man nintzꞌuc tüj e.
\p
\v 21 Y xinbecꞌujeꞌ cꞌa pa ruchꞌulef Siria y pa ruchꞌulef Cilicia.
\v 22 Man jun bey can ta xincꞌujeꞌ pa tak tinamit richin ri ruchꞌulef Judea, y romariꞌ ri hermanos ri nquimol-quiꞌ pa rubiꞌ ri Cristo, man quetaman tüj nuvüch.
\v 23 Xaxe cꞌa cacꞌaxan chuvij, que yin Pablo man jun chic itzel ninbün cheque ri quitaken ri Jesucristo, ri cachiꞌel xinbün tok rubanun can. Xa ninbij chic cꞌa cheque ri vinük que tiquitakej ri Jesucristo. Y man nurayibül tüj chic chukaꞌ que nyeqꞌuis ri ye takeyon richin ri Jesucristo. Jariꞌ ri cacꞌaxan rijeꞌ pa nuviꞌ.
\v 24 Y ri hermanos riꞌ, xquiyaꞌ cꞌa rukꞌij ri Dios roma xcacꞌaxaj que jalatajnük chic ri nucꞌaslen.
\c 2
\s Chiquivüch ri chꞌaka chic apóstoles ri Pablo chukaꞌ jun apóstol
\p
\v 1 Ye cꞌunük chic cꞌa cajlajuj (catorce) junaꞌ chiriꞌ tok yin xinbe jun bey chic pa tinamit Jerusalén, vachibilan-e ri hermano Bernabé. Y kacꞌuan cꞌa chukaꞌ e ri hermano Tito.
\v 2 Y yin xinbe, roma ja ri Dios ri xkꞌalajrisan chinuvüch. Y xaxe ri hermanos ri cꞌo quikꞌij y yin ri xkamol-kiꞌ. Y xinbij cꞌa cheque ri achique rubanic ri utzilüj tzij richin colonic ri nintzijolaꞌ cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj. Richin quiriꞌ tiquibij cꞌa, si cꞌo ncꞌatzin-vi ri nusamaj o xa man jun vi ncꞌatzin.
\v 3 Pero ri nusamaj xka-vi chiquivüch. Romariꞌ ri hermano Tito ri benük viqꞌuin, man xban tüj chin que tiban ri circuncisión chin, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruchꞌacꞌul jun acꞌual alaꞌ que ja richin ri tinamit ri Dios. Man riqꞌuin tüj que rijaꞌ xa man banun tüj vi ri circuncisión chin, roma rijaꞌ aj-Grecia.
\v 4 Ri Tito man xban tüj vi ri circuncisión chin, stapeꞌ (aunque) yecꞌo ri xa man ye ketzij hermanos tüj ri xejoꞌon que xban ta. Rijeꞌ quijuꞌun-apu-quiꞌ xaxe richin nquinachaj ri achique rubanic ri kacꞌaslen riqꞌuin ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, si nkabün cꞌa ronojel ri nbij chupan ri ley rutzꞌiban can ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, o man nkabün tüj chic. Rijeꞌ xcajoꞌ que xojcꞌujeꞌ ta chic chuxeꞌ ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés.
\v 5 Jacꞌa roj ni xa ta baꞌ xbij kánima que xekatakej tüj, richin quiriꞌ ri ketzij rubanic ri utzilüj tzij richin colonic, ja ta riꞌ ncꞌujeꞌ iviqꞌuin.
\p
\v 6 Y ri hermanos ri cꞌo quikꞌij y cꞌo chukaꞌ etamabül quiqꞌuin, man jun chic cꞌa rubanic ri rutzij ri Dios ri xquicꞌut ta pe chinuvüch. Y yin, man ja tüj cꞌa si cꞌo quikꞌij o manak quikꞌij ri xintzꞌet. Roma ri Dios man ja tüj ri jaruꞌ titzuꞌun jun vinük ri nutzꞌet.
\v 7 Pa ruqꞌuexel cꞌa que ri hermanos xinquitijoj ta pe más pariꞌ ri rutzij ri Dios, xa jariꞌ tok xquinabej que chuve yin chilaben richin nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj y man banun tüj ri circuncisión cheque. Cachiꞌel tok xchilabex chin ri Pedro que querutzijoj ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri kavinak israelitas y banun ri circuncisión cheque.
\v 8 Y ja ri Dios ntoꞌon richin ri Pedro chupan ri samaj ri richin vi jun apóstol, ri chiquicojol ri kavinak israelitas y banun circuncisión cheque. Y quiriꞌ chukaꞌ yin ja Dios riꞌ ri ntoꞌon vichin, richin nquisamüj chiquicojol ri vinük ri man ye israelitas tüj y man banun tüj ri circuncisión cheque.
\p
\v 9 Romariꞌ tok ri Jacobo, ri Pedro y ri Juan, ri ye más nimalüj chiquicojol ri hermanos, xquitzꞌom kakꞌaꞌ riqꞌuin ri Bernabé, roma xquinabej ri achique chi samaj ri chilaben-pe chuve yin, que ri Dios ruyoꞌon-vi-pe ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rijaꞌ chuve. Y xquitzꞌom cꞌa kakꞌaꞌ richin quiriꞌ nkꞌalajin que kachibil kiꞌ chupan ri samaj. Xaxe cꞌa roj nkubesamüj chiquicojol ri vinük ri man ye israelitas tüj, y rijeꞌ richin nyebesamüj chiquicojol ri kavinak israelitas y banun ri circuncisión cheque, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruchꞌacꞌul jun acꞌual alaꞌ que ja richin ri tinamit ri Dios.
\v 10 Xaxe cꞌa xquichilabej cheke que tika-pe cꞌa chikacꞌuꞌx ri manak quichajin. Y jariꞌ ri nintij nukꞌij ninbün.
\s Tok ri Pablo xbij chin ri Pedro que man utz tüj ri nbün
\p
\v 11 Y tok ri Pedro xbecꞌujeꞌ cꞌa pa tinamit Antioquía, xintzꞌamon tzij chirij, roma man choj tüj ri ntajin chubanic chiriꞌ.
\v 12 Roma pa nabey, nva-vi quiqꞌuin ri hermanos ri man ye israelitas tüj. Jacꞌa tok yecꞌo achiꞌaꞌ ri ye rachibil ri Jacobo xeꞌapon riqꞌuin, jariꞌ tok ri Pedro xutzꞌom man xbevaꞌ tüj chic quiqꞌuin ri hermanos man ye israelitas tüj, roma xuxbij-riꞌ chiquivüch ri achiꞌaꞌ ri xeꞌapon riqꞌuin, roma ja rijeꞌ ri nyebin que ncꞌatzinej que tiban ri circuncisión cheque ri hermanos, stapeꞌ (aunque) man ye israelitas tüj.
\v 13 Y ri hermanos ri ye israelitas vi y chiriꞌ pan Antioquía yecꞌo-vi, junan xquibün riqꞌuin ri Pedro. Man xeꞌapon tüj chic cꞌa quiqꞌuin ri hermanos man ye israelitas tüj. Xkꞌalajin cꞌa que caꞌiꞌ quipalüj, roma pa nabey xa ye cꞌunük-vi. Y hasta ri Bernabé xbün cachiꞌel ri xquibün rijeꞌ.
\v 14 Y roma cꞌa ri nquibün xa man rucꞌuan tüj riꞌ riqꞌuin ri ketzij ri nbij chupan ri utzilüj tzij richin colonic, chiquivüch cꞌa conojel xinbij chin ri Pedro: Rat rat israelita, pero xa cachiꞌel ri nquibün ri vinük man ye israelitas tüj, xa quiriꞌ ri nabün. ¿Ncatiquer ta nabün cheque ri man ye israelitas tüj que nquibün ri nbij chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, tok rat man nacꞌut tüj aviꞌ chiquivüch pan acꞌaslen que rat israelita?
\s Xaxe roma ri Jesucristo cꞌo colonic
\p
\v 15 Roj ri roj israelitas pe pa kalaxic, nkabij que man roj aj-maquiꞌ tüj cachiꞌel ri vinük ri man ye israelitas tüj.
\v 16 Pero ketaman que man jun cꞌa cheke roj ri rubanun tüj ronojel ri nbij ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, y romariꞌ man ja tüj ri ley riꞌ ri nbanun cheque ri vinük que man jun quimac nutzꞌet ri Dios. Roma ri ncꞌatzin ja ri nquitakej ri Jesucristo richin que man jun quimac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Romariꞌ tok man xe tüj ri man ye israelitas tüj ri ye takeyon ri Jesucristo, xa quiriꞌ chukaꞌ roj israelitas, kataken richin que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Man kayoꞌon tüj chic kánima riqꞌuin ri nbij chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, roma man ja tüj ri ley riꞌ ri nbanun cheke que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios.
\p
\v 17 Xkatakej cꞌa ri Cristo, roma xkajoꞌ que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Y roma xkatakej, xkꞌalajin cꞌa que roj roj aj-maquiꞌ. Y man nkutiquer tüj nkabij que cꞌa ja ri Cristo xbanun-ka que roj aj-maquiꞌ. Man quiriꞌ tüj.
\v 18 Y si ta nyentzꞌamaꞌ chic pe ruyaꞌic rukꞌij ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, ri nuyoꞌon chic can, nbekꞌalajin cꞌa pe riꞌ que man utz tüj ri xinbün tok xinyaꞌ can.
\v 19 Y roma xkꞌax chuve que man nquitiquer tüj nquicolotüj riqꞌuin ri ley riꞌ, romariꞌ man xinyaꞌ tüj chic vánima riqꞌuin. Quiriꞌ nucꞌulachin tok xinvil ri cꞌaslen riqꞌuin ri Dios.
\v 20 Y tok ri Cristo xcamsüs chuvüch ri cruz, yin cachiꞌel ta xincom riqꞌuin. Y romariꞌ ri nucꞌaslen ri cꞌo vocomi, man vichin tüj yin, xa richin ri Cristo ri cꞌo pa vánima. Y ronojel cꞌa ri ninbün-e chuvüch ri ruchꞌulef, ninbün cꞌa roma riqꞌuin ri Cristo ri Rucꞌajol ri Dios nuya-vi vánima, ri Cristo ri xjoꞌon vichin, y ri xuyaꞌ chukaꞌ riꞌ richin xcamsüs voma.
\v 21 Yin man ninbün tüj cꞌa que ninvetzelaj ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. Pero si ta riqꞌuin ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios, ri Cristo man jun vi tüj xcꞌatzin que xcom.
\c 3
\s Ri ley man nucꞌün tüj pe colonic
\p
\v 1 Hermanos aj-Galacia, ¿achique cꞌa roma man nyixnucun tüj jabel? ¿Y achique cꞌa roma tok rix chꞌacatajnük y man nitakej tüj ri ketzij? Tok xa kabin can chive que ri Jesucristo xcom chuvüch ri cruz koma.
\v 2 Y ninjoꞌ nincꞌutuj chive: ¿Ja ri nbij ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés ri xitakej richin que xoc ri Lokꞌolüj Espíritu iviqꞌuin? Man quiriꞌ tüj. Xa roma ri xitakej ri Jesucristo ri xkatzijoj chive.
\v 3 ¿Ncꞌo cꞌa ruviꞌ ri man nyixnucun tüj? Roma tok xitakej ri Jesucristo, ri Lokꞌolüj Espíritu xbün chive que man jun imac xkꞌalajin chuvüch ri Dios. Pero vocomi rix man nijoꞌ tüj chic que ja ri Lokꞌolüj Espíritu ri nbanun chive que man jun imac nkꞌalajin chuvüch ri Dios, xa iyon rix nijoꞌ nicanoj.
\v 4 ¿Man jun vi xcꞌatzin ri xibün tok xitakej ri Jesucristo? Yin ninrayij que man ta quiriꞌ.
\v 5 Ri Dios ruyoꞌon ri Lokꞌolüj Espíritu chive y nbanalaꞌ milagros chiꞌicojol. ¿Achique roma nbün quiriꞌ? ¿Roma ja ri nbij ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés ri xitakej? Man quiriꞌ tüj. Xaxe roma xitakej ri Jesucristo ri xkatzijoj chive.
\p
\v 6 Cachiꞌel xbün ri Abraham, ri kaxquin-kamamaꞌ can roj israelitas ojer can tiempo. Rijaꞌ xutakej-vi ri Dios, y romariꞌ ri Dios xbün chin que man jun rumac xutzꞌet rijaꞌ.
\v 7 Tivetamaj cꞌa chukaꞌ que conojel ri nyetaken richin ri Dios, nyeꞌoc cꞌa ralcꞌual ri Abraham.
\v 8 Y chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban ojer can, nkꞌalajin cꞌa que ri Dios nbün-vi cꞌa cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj, que man jun quimac nkꞌalajin chuvüch rijaꞌ, si nquitakej. Y ri utzilüj tzij richin colonic, chin ri Abraham xtzijos-vi. Y xbix cꞌa chin: Avoma cꞌa rat, ri vinük chi ronojel ruchꞌulef nquicꞌul-vi ri utz, xbij ri Dios chin ri Abraham.
\v 9 Y cachiꞌel ri Abraham xucꞌul ri utz roma xutakej ri Dios, quiriꞌ cꞌa chukaꞌ conojel ri nyetaken richin ri Dios, nquicꞌul chukaꞌ ri utz.
\p
\v 10 Pero si ncajoꞌ nquicol-quiꞌ roma ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, y xa man nyetiquer tüj nquibün ronojel ri nbij ri ley riꞌ, xa nka-vi cꞌa ri ru-castigo pa quiviꞌ. Cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can: Ri man nbanun tüj cꞌa ronojel ri nbij chupan ri vuj richin ri ru-ley ri xuyaꞌ richin ri Moisés, nka-ka ri ru-castigo pariꞌ. Quereꞌ cꞌa ri nbij chupan ri tzꞌiban can.
\v 11 Kꞌalüj vi cꞌa que man jun vinük ri ntiquer ta que riqꞌuin ri ley riꞌ man jun tüj rumac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, nbij: Ri vinük ri choj chic quicꞌaslen, ncꞌuje-vi quicꞌaslen riqꞌuin ri Dios roma quiyoꞌon cánima riqꞌuin. Quiriꞌ nbij ri tzꞌiban can.
\v 12 Ri rucꞌuaxic ri ley, man cachiꞌel tüj ri natakej ri Dios. Man quiriꞌ tüj. Xa ncꞌatzinej que nabün ronojel ri nbij chupan. Y romariꞌ tok ri ley nbij: Ri nbanun ronojel ri nbij ri ley reꞌ, nril-vi rucꞌaslen riqꞌuin ri Dios. Quiriꞌ ri nbij ri ley.
\p
\v 13 Y ketzij vi que ri man ntiquer tüj nbün ronojel ri nbij ri ley, nka-ka ri castigo pariꞌ. Pero ri Cristo xojrucol chuvüch ri castigo riꞌ, tok xcom chuvüch ri cruz, roma pariꞌ rijaꞌ xka-vi ri castigo ri xa pa kaviꞌ ta roj cꞌuluman que xka-ka ta vi. Kꞌalüj vi que xka-ka ri castigo pariꞌ, roma ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, nbij: Achique na cꞌa ri ntzekebüs chuvüch jun cheꞌ, nkꞌalajin cꞌa que kajnük ri castigo pariꞌ. Quiriꞌ nbij chupan ri tzꞌiban can.
\v 14 Pero ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios xcom koma konojel roj vinük, richin quiriꞌ hasta ri vinük ri man ye israelitas tüj nquicꞌul chukaꞌ ri utz ri xbij ri Dios ojer can chin ri Abraham. Y ri Jesucristo xcom chukaꞌ richin quiriꞌ konojel ri nkataken richin, ncꞌujeꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu kiqꞌuin, roma quiriꞌ chukaꞌ rubin can ri Dios.
\s Ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés man ntiquer tüj cꞌa nujül ri ru-trato ri Dios riqꞌuin ri Abraham
\p
\v 15 Y tivacꞌaxaj na peꞌ, hermanos. Xaxe na peꞌ ri chikacojol ka roj tok cꞌo jun trato nban, tok cꞌachojnük chic can, man jun cꞌa ntiquer niyojon ri trato riꞌ. Ni man jun cꞌa chukaꞌ ntiquer tüj ntzꞌakatisan chic baꞌ chin.
\v 16 Tok ri Dios xbün ri trato riqꞌuin ri Abraham ojer can, xusuj cꞌa ri utz chin rijaꞌ y chin ri ruxquin-rumam can ri Abraham ri ncꞌujeꞌ. Ri Dios man xchꞌo tüj pariꞌ ri ye qꞌuiy ruxquin-rumam can ri Abraham ri nyecꞌujeꞌ. Man quiriꞌ tüj. Xaxe pariꞌ jun xchꞌo-vi. Y ri jun ruxquin-rumam can ri Abraham riꞌ, ja ri Cristo.
\v 17 Y ninjoꞌ ninchojmirsaj chivüch ri rubanic ronojel reꞌ. Pa nabey ri Dios rubanun jun trato riqꞌuin ri Abraham. Y tok ye cꞌunük chic cuatro cientos treinta junaꞌ cꞌachojnük can ri trato riqꞌuin ri Abraham, ri Dios xuyaꞌ ri ley chin ri Moisés. Pero roma cꞌa ri Dios rubanun-vi chic ri trato riqꞌuin ri Abraham nabey, ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés man xuyoj tüj ri trato ri rubanun pa nabey. Ni ri ley man xtiquer tüj chukaꞌ xbün que ri Dios man ta xuyaꞌ ri utz ri rusujun can chin ri Abraham. Y ri utz ri Dios riꞌ ja ri Cristo.
\v 18 Si ta roma ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés nivichinaj ri utz ri Dios, man ta jun vi ncꞌatzin ri xusuj ri Dios chin ri Abraham. Pero xa man quiriꞌ tüj. Roma ri Abraham xucꞌul ri utz rusujun ri Dios, pero man riqꞌuin tüj ri ley. Rijaꞌ xucꞌul ri utz ri Dios roma ja ri Dios ri xsujun chin.
\p
\v 19 ¿Y achique ncꞌatzin-vi ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés? Ri Dios xuyaꞌ ri ley riꞌ richin quekꞌalajin-pe ri mac, y richin nucusüs tok cꞌa oyoben na ri ruxquin-rumam can ri Abraham, ri ruxquin-rumam can ri sujun ri utz chin roma ri Dios. Y tok ri Dios xuyaꞌ ri ley, xerucusaj kꞌasüy tak tzij. Nabey, xuyaꞌ cheque ángeles, y ri ángeles reꞌ xquiyaꞌ chin ri Moisés. Y pa ruqꞌuisbül ri Moisés xuyaꞌ cheque ri vinük.
\v 20 Y tok cꞌo cꞌa jun kꞌasüy-tzij, nkꞌalajin-vi que man ruyon tüj cꞌo, roma cꞌo-vi chukaꞌ ri nbin ri tzij y ri ncꞌulun. Pero ri Dios ruyon tok xusuj ri utz chin ri Abraham.
\s Ri achique xcꞌatzin-vi ri ley ri ruyoꞌon chin ri Moisés
\p
\v 21 ¿Y nkutiquer nkabij que ri Dios xuyaꞌ ri ley richin xuyoj ta ri rusujun can? Man quiriꞌ tüj. Pero si ta ri ley xtiquer ta xuyaꞌ cꞌaslen, ja ta ri ley riꞌ ri nbanun cheke que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios.
\v 22 Pero ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, nbij cheke que konojel roj vinük roj aj-maquiꞌ vi, richin quiriꞌ tiketamaj que ncatzinej que nkatakej ri Jesucristo, y nkacꞌul ri rusujun can ri Dios. Y nkacꞌul xa xe roma ri nkayaꞌ kánima riqꞌuin ri Jesucristo.
\p
\v 23 Y tok cꞌa man jani tipuꞌu ri Jesucristo, cachiꞌel ta pa jun cárcel xojcꞌuje-vi, roma xojcꞌujeꞌ pa rukꞌaꞌ ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés. Y chiriꞌ xojtzꞌape-vi, koyoben richin nbekꞌalajin-pe ri ncꞌatzinej que nkatakej.
\v 24 Ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés xa chajiy cꞌa kichin, y xojrucꞌuaj cꞌa riqꞌuin ri Cristo richin xkatakej richin quiriꞌ man jun kamac xutzꞌet ri Dios.
\v 25 Jacꞌa vocomi ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés man ncꞌatzin tüj chic richin nkuruchajij. Roma vocomi xpuꞌu yan ri Jesucristo, y ja rijaꞌ ri nkatakej.
\p
\v 26 Y konojel roj y rix ri kataken chic ri Jesucristo, roj ralcꞌual chic cꞌa ri Dios.
\v 27 Ri xojban bautizar pa rubiꞌ ri Cristo, xa jun xkabün riqꞌuin rijaꞌ. Nkꞌalajin-vi-pe ri Cristo pa tak kacꞌaslen xa cachiꞌel xujül ri katziek.
\v 28 Konojel cꞌa ri kataken ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, junan chic kavüch. Junan kavüch si israelita, o man israelita tüj, si ximil pa samaj, o si libre, si achi o ixok. Junan cꞌa kavüch konojel, roma jun chic kabanun riqꞌuin ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios.
\v 29 Y roma roj richin chic ri Cristo, xojoc ruxquin-rumam can ri Abraham. Y nkichinaj cꞌa chukaꞌ ri utz ri xusuj ri Dios chin ri Abraham ri ojer can.
\c 4
\p
\v 1 Y ninjoꞌ cꞌa chukaꞌ ninchojmirsaj más chivüch ri rubanic ronojel reꞌ. Cꞌo ta jun acꞌual ri cꞌo nrichinaj can chin ri rutataꞌ. Pero tok ri acꞌual reꞌ xa cꞌa coꞌol, man jani cꞌa nucꞌul tüj can ri ru-herencia. Y stapeꞌ (aunque) ja rijaꞌ rajaf ronojel, junan ri acꞌual reꞌ riqꞌuin jun rusamajel ri rutataꞌ roma cꞌa man jun cꞌo tüj pa rukꞌaꞌ.
\v 2 Ri acꞌual cꞌa reꞌ ye canon chajiy y yukꞌuy richin. Y ri acꞌual ncꞌatzinej que ncꞌujeꞌ chuxeꞌ ri quitzij ri vinük riꞌ, hasta tok cꞌa napon na ri kꞌij ri bin roma ri rutataꞌ.
\v 3 Y quiriꞌ cꞌa kabanun roj tok rubanun can, roj cachiꞌel cꞌa ri acꞌual ri man jani tucꞌul ri herencia. Xaxe chic cꞌa roj xojcꞌujeꞌ chuxeꞌ tzij ri man ye tzꞌaküt tüj y man nquicꞌün tüj pe colonic.
\v 4 Y tok xka-pe cꞌa ri kꞌij ri chaꞌon roma ri Dios, ri Dios xutük cꞌa pe ri Rucꞌajol. Y xka-pe xalüx riqꞌuin jun ixok. Y roma chikacojol roj israelitas xalüx-vi ri Rucꞌajol ri Dios, xcꞌujeꞌ cꞌa chuxeꞌ ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés.
\v 5 Y rijaꞌ xpuꞌu richin nkurucol roj ri rojcꞌo chuxeꞌ ri ley riꞌ, y richin chukaꞌ nbün que nkujoc ralcꞌual ri Dios.
\p
\v 6 Y roma ri roj ralcꞌual chic ri Dios, ri Dios xutük cꞌa pe ri Lokꞌolüj Espíritu pa tak kánima, ri nkꞌalajrisan ri Rucꞌajol ri Dios chikavüch. Y ri Lokꞌolüj Espíritu ri cꞌo pa tak kánima, Nataꞌ, nbij cꞌa chin ri Dios.
\v 7 Riqꞌuin cꞌa riꞌ nkꞌalajin que roj ralcꞌual vi ri Dios, roma xkatakej ri Cristo. Man rojcꞌo tüj chic chuxeꞌ ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés. Y roma roj ralcꞌual chic ri Dios, nkichinaj ri herencia ri nuyaꞌ rijaꞌ.
\s Ri Pablo nunaꞌ kꞌoxon coma ri hermanos aj-Galacia
\p
\v 8 Y tok rubanun can, tok cꞌa man jani tivetamaj ruvüch ri Dios, rix xa ja ri chꞌaka chic dios (tiox) ri xeꞌisamajij, ri xa man ye dios tüj.
\v 9 Jacꞌa vocomi, ivetaman chic ruvüch ri Dios. O más utz ninbij que ja ri Dios ri etamayon chic ivüch rix. ¿Achique cꞌa roma tok rix nijoꞌ nisamajij jun tzij ri xa man tzꞌaküt tüj, ni manak ruchukꞌaꞌ y man nucꞌün tüj pe colonic chive?
\v 10 Yecꞌo kꞌij ri nyeꞌichajilaꞌ, y chukaꞌ nyeꞌichajilaꞌ icꞌ, junaꞌ y chꞌaka chic nimakꞌij.
\v 11 Yin ninnaꞌ cꞌa que ri samaj xinbün iviqꞌuin, cachiꞌel xa man jun vi xcꞌatzin.
\p
\v 12 Yin xinel yan pe chuxeꞌ rutzij ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, y rix man jun bey vi xixcꞌujeꞌ chuxeꞌ rutzij ri ley riꞌ. Roma cꞌa riꞌ hermanos, nincꞌutuj favor chive que tibanaꞌ cachiꞌel yin y man quixoc chuxeꞌ ri ley riꞌ. Tok xincꞌujeꞌ iviqꞌuin, rix galán utz xibün viqꞌuin.
\v 13 Y jabel cꞌa ivetaman, que pa nabey xa roma jun nuyabil tok xincꞌujeꞌ iviqꞌuin y xintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic chive.
\v 14 Y juis qꞌuiy ri pꞌokonül xincꞌusaj roma ri yabil. Man riqꞌuin ri yin yavaꞌ, rix man itzel tüj xinitzꞌet, ni man xinivetzelaj tüj. Xa jabel nucꞌulic xibün. Cachiꞌel xa ta jun ángel richin ri Dios, o cachiꞌel xa ta ja yin ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, ri xibün chuve tok xinicꞌul.
\v 15 Y chiriꞌ juis xquicot ri ivánima voma yin. Xkꞌalajin cꞌa que juis xinijoꞌ. Y yin vetaman que si ta cꞌo ncꞌatzin-vi richin xivelesaj ta ri runakꞌ tak ivüch, richin ta xiyaꞌ chuve yin, xibün ta. ¿Pero apeꞌ cꞌa xbe-vi ri quicot ri xcꞌujeꞌ iviqꞌuin pa nabey?
\v 16 ¿Ninuc rix que yin itzel ninnaꞌ chive y romariꞌ tok xinbij ri ketzij chive? Man quiriꞌ tüj.
\p
\v 17 Y yecꞌo cꞌa caꞌi-oxiꞌ achiꞌaꞌ chiꞌicojol ri qꞌuiy utz nquibün chive, pero quiriꞌ nquibün iviqꞌuin roma ncajoꞌ que nyeꞌitzeklebej y rix niyaꞌ ta can ri Jesucristo, ri katzijon can roj chive. Y xe ta rijeꞌ ri nyeꞌitzeklebej ta ncajoꞌ.
\v 18 Y si cꞌo cꞌa jun ri nbanun utz chive roma nrajoꞌ que utz ta nyixcꞌujeꞌ, galán jabel, y chi jumul ta nbün quiriꞌ y man ta xaxe tok yincꞌo iviqꞌuin.
\v 19 Rix ri cachiꞌel valcꞌual nubanun chive, juis cꞌa kꞌoxon ri niyaꞌ jun bey chic pa vánima, roma man jani iyoꞌon tüj ivánima riqꞌuin ri Cristo. Y ri kꞌoxon ri niyaꞌ pa vánima, juis nim, xa cachiꞌel ri kꞌoxon ri nucꞌusaj jun ixok tok nralaj jun acꞌual. Y ri kꞌoxon ri ninnaꞌ vocomi ivoma rix, nqꞌuis-e, cꞌa ja tok nquiyaꞌ na ivánima, rix riqꞌuin ri Cristo.
\v 20 Y yin juis cꞌa ninjoꞌ que yincꞌo ta apu iviqꞌuin vocomi, richin quiriꞌ nquichꞌo ta iviqꞌuin, y man ta xaxe nintzꞌibaj-e. Man ninnucutüj tüj cꞌa chinuvüch achique cꞌuluman ninbün iviqꞌuin.
\s Ri ejemplo pa quiviꞌ ri caꞌiꞌ ixokiꞌ quibiniꞌan Agar y Sara
\p
\v 21 Y tibij cꞌa chuve rix ri nijoꞌ nyixcꞌujeꞌ chuxeꞌ ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés: ¿Achique cꞌa roma tok man kꞌaxnük tüj chive ronojel ri nbij ri ley riꞌ?
\v 22 Roma ri Moisés rutzꞌiban can que ri Abraham xecꞌujeꞌ caꞌiꞌ rucꞌajol. Ri jun rucꞌajol xcꞌujeꞌ riqꞌuin ri raj-icꞌ ri lokꞌon, ri ximil-vi pa samaj. Y ri jun chic rucꞌajol, xcꞌujeꞌ riqꞌuin ri rixjayil ri libre vi.
\v 23 Ri rucꞌajol ri Abraham ri xcꞌujeꞌ riqꞌuin ri raj-icꞌ, xalüx cachiꞌel nyeꞌalüx conojel acꞌualaꞌ. Jacꞌa ri jun chic rucꞌajol ri Abraham ri xcꞌujeꞌ riqꞌuin ri rixjayil, xalüx roma ja ri Dios ri xsujun-pe chin.
\v 24 Ri tzij reꞌ jun ejemplo. Roma ri caꞌiꞌ ixokiꞌ reꞌ, cachiꞌel caꞌiꞌ tratos ri xebanatüj. Ri ixok Agar, ri raj-icꞌ ri Abraham, cachiꞌel ri trato ri xban pariꞌ ri nimalüj juyuꞌ rubiniꞌan Sinaí. Y conojel cꞌa ri xeꞌoc chupan ri trato reꞌ, jariꞌ ri xeꞌoc chuxeꞌ ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés. Pero xa man ye libre tüj, xa cachiꞌel ye ximil pa samaj.
\v 25 Ri ixok Agar, cachiꞌel vi ri trato ri xban pariꞌ ri juyuꞌ rubiniꞌan Sinaí, pa ruchꞌulef Arabia. Ri Agar man libre tüj. Y ri nuvinak israelitas ri ye aj-Jerusalén, ri yecꞌo-vi chuxeꞌ ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, rijeꞌ chukaꞌ man ye libre tüj. Xa ye cachiꞌel ri ixok Agar ri aj-icꞌ lokꞌon.
\v 26 Pero man ye quiriꞌ tüj ri ye aj pa tinamit Jerusalén, ri richin chilaꞌ chicaj. Ri vinük ri richin ri tinamit riꞌ ye libre. Y ja roj ri kataken chic ri Jesucristo roj richin ri tinamit riꞌ.
\v 27 Y pariꞌ cꞌa ri tinamit riꞌ nchꞌo-vi ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, tok nbij:
\q Rat ri man rat alanel tüj, man cabison roma ri man jun aval.
\q Xa riqꞌuin cꞌa ronojel avuchukꞌaꞌ tabij tzij roma quicot, stapeꞌ (aunque) man jun bey alaxnük tüj jun aval.
\q Y stapeꞌ (aunque) rat xamalix can roma ri avachijil, yin ninbün cꞌa chave que más ye qꞌuiy aval ri nyecꞌujeꞌ,
\q que chuvüch ri nyecꞌujeꞌ riqꞌuin ri ixok ri cꞌo-vi ri rachijil riqꞌuin.
\p
\v 28 Hermanos, ri Dios riqꞌuin cꞌa ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xusuj cheke que nkujoc ralcꞌual. Junan cꞌa riqꞌuin ri xbanatüj riqꞌuin ri Isaac. Roma ri Isaac jariꞌ ri ralcꞌual ri Abraham ri sujun-pe chin roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
\v 29 Ri ral ri Agar man sujun tüj pe roma ri Dios. Xa xalüx cachiꞌel nyeꞌalüx achique na acꞌualaꞌ. Y ri ral ri aj-icꞌ reꞌ xretzelaj cꞌa ri Isaac. Y quiriꞌ cꞌa chukaꞌ ncꞌulachitüj vocomi. Roj ri roj ralcꞌual chic ri Dios roma cꞌo ri Lokꞌolüj Espíritu kiqꞌuin, nkujetzelüs coma ri vinük ri manak ri Lokꞌolüj Espíritu quiqꞌuin.
\v 30 Y ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, nbij que telesüs-e ri aj-icꞌ lokꞌon, rachibilan ri ral. Roma ri ral ri aj-icꞌ riꞌ, man jun nrichinaj tüj chin ri rubeyomal ri rutataꞌ. Xaxe vi ri ral ri rixjayil libre ri cꞌuluman nchinan ri rubeyomal ri rutataꞌ. Quiriꞌ nbij ri tzꞌiban can.
\v 31 Hermanos, roj ri kataken chic ri Jesucristo, roj cachiꞌel ri ral ri rixjayil libre ri Abraham, y roj libre chic. Man chic cꞌa roj cachiꞌel ta ri ral ri aj-icꞌ, y man chic roj ximil ta pa samaj.
\c 5
\s Tiyaꞌ cꞌa ivánima riqꞌuin ri Cristo
\p
\v 1 Rurayibül vi cꞌa ri Cristo que roj libre. Romariꞌ tok xojrucol chuvüch ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés. Y roma cꞌa riꞌ, tiyaꞌ ivánima riqꞌuin ri Cristo. Y man tixim-iviꞌ cꞌa jun bey chic.
\p
\v 2 Y tivacꞌaxaj na peꞌ. Yin ri Pablo ninbij cꞌa chive: Si niyaꞌ kꞌij que nban ri circuncisión chive, ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruchꞌacꞌul jun acꞌual alaꞌ que ja richin ri tinamit ri Dios, roma ninuc que riqꞌuin quiriꞌ nyixcolotüj, ri xbün cꞌa ri Cristo koma, man jun cꞌa rakalen chivüch riꞌ.
\v 3 Y ninbij cꞌa jun bey chic cheque ri achiꞌaꞌ ri nquiyaꞌ kꞌij que nban ri circuncisión cheque: Si nquiyaꞌ kꞌij richin nban ri circuncisión cheque, ncꞌatzin que nquibün ronojel ri nbij chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, richin quiriꞌ nyecolotüj.
\v 4 Y rix ri nijoꞌ cꞌa que riqꞌuin ri ley riꞌ man jun imac nkꞌalajin chuvüch ri Dios, xixjachatüj yan pe riqꞌuin ri Cristo, y chukaꞌ iyoꞌon chic can ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
\v 5 Pero roj koyoben que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios, roma ja ri Cristo ri kataken y roma chukaꞌ cꞌo ri Lokꞌolüj Espíritu pa tak kánima.
\v 6 Roj cꞌa ri roj richin chic ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, man jun nbün cheke si nban ri circuncisión cheke, o man nban tüj. Ri ncꞌatzin ja ri kataken ri Cristo, y roma kataken nkujoꞌon conojel vinük.
\p
\v 7 Pa nabey, choj vi rix benük. ¿Jacꞌa vocomi, achique cꞌa xbanun chive que man nijoꞌ tüj chic nitakej ri ketzij?
\v 8 Roma ri Dios xixroyoj richin xitakej. Pero ri nbix chive rix, kꞌalüj que man riqꞌuin tüj ri Dios petenük-vi.
\v 9 Y cachiꞌel cꞌa ri nbün ri levadura, xa riqꞌuin nicꞌ nquiyaꞌ chupan ri quiꞌen chin nban caxlan vüy, ntoc chupan ri quiꞌen. Quiriꞌ cꞌa chukaꞌ nquibün ri tzij ri xa man ye utz tüj, xa riqꞌuin jun, nutzꞌom nyerujül conojel.
\v 10 Y yin nuyoꞌon vánima riqꞌuin ri Ajaf Jesucristo, que rix xe vi ri ketzij ri nitakej. Y ri vinük cꞌa ri njalon ri rutzij ri Dios chivüch, ncꞌatzinej cꞌa que nka-ka castigo pariꞌ. Y achique na ta cꞌa ri vinük riꞌ.
\p
\v 11 Y yin hermanos, si ta cꞌa nintzijoj que ri circuncisión utz, ri nuvinak israelitas man ta yinquetzelaj, y man ta itzel chukaꞌ ncacꞌaxaj tok nintzijoj que ri Cristo xcom chuvüch ri cruz.
\v 12 Juis cꞌa ninrayij que nyecꞌamon ta e ri vinük ri nyejalon ri rutzij ri Dios chivüch.
\p
\v 13 Roma rix hermanos ja ri Dios ri xixoyon, richin xixrucol-pe chuxeꞌ ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés. Rix libre chic cꞌa. Rix libre vi richin nijolaꞌ y nitola-iviꞌ. Pero man roma tüj cꞌa ri rix libre chic, roma ta riꞌ ja ta ri nirayij rix ja ta riꞌ ri nibün.
\v 14 Roma chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés, nbij: Cachiꞌel cꞌa ri najo-ka-aviꞌ rat, quiriꞌ cꞌa chukaꞌ queꞌajoꞌ ri chꞌaka chic. Quiriꞌ nbij ri tzꞌiban can. Y xa riqꞌuin cꞌa nabün ri nbij ri jun tzij reꞌ, xabün yan cꞌa ronojel ri nbij chupan ri ley riꞌ.
\v 15 Man tisocola-iviꞌ riqꞌuin pokon tak tzij, roma si quiriꞌ nibün, nitzꞌet na peꞌ que nyixqꞌuis.
\s Tiyaꞌ kꞌij chin ri Lokꞌolüj Espíritu que ja rijaꞌ nucꞌuan ivichin y man tibün ri nirayij rix
\p
\v 16 Y ninbij cꞌa chukaꞌ chive: Tiyaꞌ kꞌij que ja ri Lokꞌolüj Espíritu nucꞌuan ivichin, y man tibün ri nirayij rix.
\v 17 Roma si xa ja ri irayibül rix ri nijoꞌ nibün, reꞌ man utz tüj cꞌa nunaꞌ chin ri nrajoꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu. Y ri Lokꞌolüj Espíritu man nrajoꞌ tüj que ja ri itzel tak rayibül ncꞌujeꞌ pa tak icꞌaslen. Man jun bey cꞌa nquicꞌuaj tüj quiꞌ. Romariꞌ man ta nyixtiquer nibün ri nirayij rix.
\v 18 Y si niyaꞌ cꞌa kꞌij chin ri Lokꞌolüj Espíritu que ja rijaꞌ ri nyukꞌun ivichin chupan ri icꞌaslen, man rixcꞌo tüj cꞌa chuxeꞌ ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés.
\p
\v 19 Y chanin vi cꞌa nkꞌalajin ri vinük ri nbanun ri nurayij rijaꞌ, roma ri nbanun ruyon cachiꞌel reꞌ: Ri vinük ri ye cꞌulan y ri man ye cꞌulan tüj nquicanola-quiꞌ richin nyemacun. Juis vi itzel nquibün y man jun quiqꞌuix tok nyequibanalaꞌ.
\v 20 Ri nquiyalaꞌ quikꞌij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj. Ri nquibün itz. Ri nyeꞌetzelan-quiꞌ. Ri nyebanun oyoval. Ri itzel nquinaꞌ cheque ri chꞌaka chic roma utz yecꞌo. Ri nyebanun que xaxe ta rijeꞌ cꞌo utz nquicꞌün can chin ronojel. Ri nquijachala-quiꞌ roma ri quinojibül. Ri nkaꞌ chiquivüch ri tijonic ri xa man ye ketzij tüj.
\v 21 Itzel nyequitzꞌet ri chꞌaka chic roma cꞌo ri quichajin. Ri nyecamsan. Ri nyekꞌabür. Ri nyebanun man utzilüj tak nimakꞌij tüj. Y ri nyequibanalaꞌ chukaꞌ chꞌaka chic quivüch itzel cachiꞌel ri quiriꞌ. Y nubin cꞌa chive jun bey chic, y nincamulij rubixic chive, que ri vinük ri nyebanun itzel cachiꞌel ri quiriꞌ, man nyeꞌichinan tüj quiqꞌuin ri yecꞌo pa rukꞌaꞌ ri Dios.
\p
\v 22 Y si niyaꞌ cꞌa kꞌij que ja ri Lokꞌolüj Espíritu nucꞌuan ivichin chupan ri icꞌaslen, ri icꞌaslen quereꞌ nicꞌuaj: nyixjoꞌon, nquicot ri ivánima, ncꞌujeꞌ uxlanen pan ivánima, nyixcochꞌon, nim ri ivánima, nibanalaꞌ utz cheque ri chꞌaka chic, nquiyaꞌ ivánimaꞌ,
\v 23 nicꞌuaj jun cꞌaslen chꞌuchꞌuj, nikꞌil-iviꞌ chuvüch ri mac. Y si jun cꞌaslen quiriꞌ ri nicꞌuaj, ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés man jun nbün chive.
\v 24 Y konojel cꞌa ri roj richin chic ri Cristo, cachiꞌel ta xojbajix riqꞌuin rijaꞌ chuvüch ri cruz, richin roj xekayaꞌ can ri itzel tak rayinic.
\v 25 Ja ri Lokꞌolüj Espíritu ri yoꞌon ri cꞌacꞌaꞌ kacꞌaslen. Romariꞌ tikayaꞌ cꞌa kꞌij que ja rijaꞌ ri nucꞌuan kichin.
\p
\v 26 Man cꞌa tikanimirsaj-kiꞌ. Richin quiriꞌ man tikabün cꞌa cheque ri chꞌaka chic que nyecatüj-pe chikij. Ni man itzel cꞌa chukaꞌ quekatzꞌet ri chꞌaka chic roma ri utz yecꞌo.
\c 6
\s Tikatola-kiꞌ
\p
\v 1 Hermanos, nquichꞌo cꞌa chive rix ri icꞌuan jun cꞌaslen cachiꞌel ri nrajoꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu. Si cꞌo cꞌa jun hermano ri nkaꞌ pa mac, riqꞌuin cꞌa chꞌuchꞌujil queꞌiyaca-pe, richin quiriꞌ ntzolij-pe rucꞌuꞌx riqꞌuin ri Dios. Y rix tibanaꞌ cꞌa cuenta iviꞌ. Man xa ticꞌulachij chukaꞌ quiriꞌ que cꞌo ri tibanun chive que nyixtzak pa mac.
\v 2 Y si cꞌo cꞌa nkacꞌulachilaꞌ, y nkanaꞌ que cachiꞌel jun akaꞌn ri cꞌo chikij, tikatolaꞌ cꞌa kiꞌ chucꞌuaxic ri akaꞌn reꞌ. Y riqꞌuin riꞌ, nkabün-vi cꞌa ri nbij ri ley richin ri Cristo.
\p
\v 3 Pero si cꞌo cꞌa jun ri nunuc que cꞌo rukꞌij, y rijaꞌ xa manak rukꞌij, xa ruyon cꞌa nuchꞌüc-ka-riꞌ.
\v 4 Chikajujunal tikatzꞌet-ka ri nkubanun, kꞌalüj riꞌ si utz o xa man utz tüj. Y si ri nkubanun utz vi, cꞌuluman cꞌa que nquicot ri kánima. Y man ncꞌatzin tüj na nkatzꞌet ri nbanun jun chic hermano.
\v 5 Roma chikajujunal ncꞌatzinej cꞌa que nyekakaj ri kakaꞌn.
\p
\v 6 Y rix ri nyixtijox chin ri rutzij ri Dios, queꞌitoꞌ cꞌa ri nyetijon ivichin riqꞌuin ronojel ri ncꞌatzin cheque.
\p
\v 7 Man cꞌa tichꞌüc-iviꞌ. Roma ri Dios man jun nchꞌacon richin. Cachiꞌel tok nitic-ka jun ixin, ja chukaꞌ riꞌ ri nberuya-pe. Ronojel cꞌo cꞌa rajil-ruqꞌuexel.
\v 8 Romariꞌ, si xa ja ri nkurayij roj ri nyekabanalaꞌ, jariꞌ ri nyeqꞌuison richin ri kacꞌaslen. Pero si nkacꞌuaj ri cꞌaslen ri nrajoꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu, nucꞌün cꞌa pe ri cꞌaslen cheke ri man jun bey nqꞌuis tüj.
\v 9 Y man cꞌa nkucos chubanic ri utz. Roma si man nkayaꞌ tüj can rubanic, napon cꞌa ri kꞌij tok nkacꞌul rajil-ruqꞌuexel romareꞌ.
\v 10 Y roma cꞌa riꞌ, tok nkatzꞌet achique na vinük que cꞌo ri ncꞌatzin chin, tikatoꞌ cꞌa. Pero ri ncꞌatzin que nyekatoꞌ ja ri ye hermanos chic, y junan kataken ri Jesucristo quiqꞌuin.
\s Ri ruqꞌuisbül tak tzij
\p
\v 11 Ri ruqꞌuisbül chin ri carta reꞌ, ja yin cꞌa ri nquitzꞌiban-e. Y titzꞌetaꞌ, riqꞌuin nimakꞌ tak letras ninbün-vi-e.
\v 12 Y ri nyebanun cꞌa chive que tiban ri circuncisión chive, ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruchꞌacꞌul jun acꞌual alaꞌ que ja richin ri tinamit ri Dios, nquibün quiriꞌ xe richin quetzꞌet y quenimüx que nquibün-vi ri nbij ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés. Y man ncajoꞌ tüj cꞌa nquitzijoj que ri colonic nbanatüj can xe roma ri rucamic ri Jesucristo chuvüch ri cruz, roma rijeꞌ man ncajoꞌ tüj que nyeꞌetzelüs.
\v 13 Banun-vi ri circuncisión cheque ri nyebin chive que tibanaꞌ chukaꞌ rix quiriꞌ. Pero reꞌ man nbij tüj cꞌa que rijeꞌ nquibün-vi ronojel ri nbij chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés. Man quiriꞌ tüj. Rijeꞌ ncajoꞌ que rix nban ta ri circuncisión chive, xaxe richin titzꞌet que rix nitakej-vi ri quitzij.
\v 14 Y nüj cꞌa cꞌo-vi chuve, que yin ninbün ta cachiꞌel ri nquibün rijeꞌ, roma yin man nincanoj tüj nukꞌij. Yin xaxe vi ri Kajaf Jesucristo ri xcom chuvüch ri cruz ri ninyaꞌ rukꞌij, y ja chukaꞌ rijaꞌ ri banayun chuve que xincom yan chiquivüch ri nojibül aj-ruchꞌulef. Y ri nojibül cꞌa chukaꞌ reꞌ xecom yan chinuvüch yin.
\v 15 Y roj ri jun kabanun riqꞌuin ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, man jun cꞌa nbün cheke si banun ri circuncisión cheke o man banun tüj. Ri ncꞌatzin y cꞌo-vi rakalen, ja ri cꞌacꞌaꞌ kacꞌaslen.
\v 16 Rix cꞌa ri nyixbiyin cachiꞌel nbij ri tzij reꞌ, ncꞌujeꞌ ta cꞌa uxlanen pa tak ivánima. Y nijoyovüx cꞌa chukaꞌ ivüch roma ri Dios, rix ri ketzij israelitas, roma rix rutinamit vi ri Dios.
\p
\v 17 Y ri nbe-apu, man jun chic cꞌa tibin más tzij chuvij. Roma yin yecꞌo-vi retal ye nucꞌuan roma ri pokonül ri xincꞌusaj, y ronojel reꞌ roma yin jun cheque ri ye rusamajelaꞌ ri Ajaf Jesús.
\p
\v 18 Y ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo ncꞌujeꞌ ta cꞌa pa tak ivánima rix hermanos. Quiriꞌ ta cꞌa.
