\id EPH - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd)
\h EFESIOS
\toc1 Ri carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Éfeso
\toc2 Efesios
\mt Ri carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Éfeso
\c 1
\s Ri Pablo nutzꞌom tzij
\p
\v 1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jariꞌ ri rurayibül ri Dios. Y ninbün cꞌa e ri carta reꞌ chive rix hermanos, ri rixcꞌo pa tinamit Éfeso, rix ri quiyoꞌon ivánima riqꞌuin ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios.
\v 2 Y ja ta cꞌa ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riqꞌuin ri Katataꞌ Dios y ri Ajaf Jesucristo xticꞌujeꞌ pa tak ivánima chiꞌivonojel.
\s Roma jun kabanun riqꞌuin ri Cristo, ri Dios nuyaꞌ ronojel utz cheke
\p
\v 3 Tikayaꞌ cꞌa rukꞌij ri Dios, ri Rutataꞌ ri Kajaf Jesucristo. Y roma jun kabanun riqꞌuin ri Cristo, ri Dios nuyaꞌ ronojel utz richin chilaꞌ chicaj cheke.
\v 4 Jariꞌ ri nuyaꞌ cheke roma xojruchaꞌ. Tok man jani cꞌo tüj ri ruchꞌulef jariꞌ tok xunuc yan que nkuruchaꞌ. Xojruchaꞌ roma ri Cristo. Quiriꞌ xbün ri Dios roma nrajoꞌ que roj chꞌajchꞌoj ta chuvüch rijaꞌ. Y man jun tüj itzel cꞌo ta pa tak kacꞌaslen.
\v 5 Roma cꞌa ri Dios xojrujoꞌ, romariꞌ tok xojruchaꞌ richin xojoc ralcꞌual. Ja vi cꞌa riꞌ ri rurayibül, que ri Jesucristo nbün cheke que nkujoc ralcꞌual rijaꞌ.
\v 6 Ri Dios juis vi nrajoꞌ ri Rucꞌajol, y roma roj jun cꞌa kabanun riqꞌuin ri Rucꞌajol rijaꞌ, nim vi cꞌa ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios cheke. Y xojruchaꞌ cꞌa roma nrajoꞌ que nkayaꞌ rukꞌij roma ri utzilüj sipanic ri Dios ri kacꞌulun riqꞌuin.
\v 7 Ri Rucꞌajol xcom koma roj y xbiyin ruquiqꞌuel richin xutoj y xucuy ri kamac. Jabel cꞌa nkꞌalajin ri nimalüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios roma xutük-pe ri Cristo chikacolic.
\v 8 Y chukaꞌ ri nimalüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios nkꞌalajin, roma nuyaꞌ qꞌuiy etamabül cheke y nuyaꞌ chukaꞌ qꞌuiy kanaꞌoj.
\v 9 Xukꞌalajrisaj-vi cꞌa chikavüch ri man jun bey kꞌalajrisan ta jabel y reꞌ pa ránima vi rijaꞌ xpuꞌu-vi. Reꞌ rurayibül vi cꞌa rijaꞌ y quiriꞌ vi runucun que nbün.
\v 10 Rijaꞌ runucun-pe que chupan ri ruqꞌuisbül tiempo richin ri ruchꞌulef nuyaꞌ ronojel pa rukꞌaꞌ ri Cristo. Ronojel ri cꞌo chilaꞌ chicaj y ronojel ri cꞌo chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef nyeruyaꞌ pa rukꞌaꞌ. Y xa jun nquibün pa rukꞌaꞌ.
\p
\v 11 Roma vi cꞌa ri Cristo tok cꞌo kichinan roj ri roj chaꞌon roma ri Dios. Xojruchaꞌ roma jariꞌ ri runucun que nbün. Ronojel vi cꞌa ri runucun que nbün, ja vi riꞌ ri rurayibül.
\v 12 Xojruchaꞌ roma nrajoꞌ que koma roj nnimirsüs rubiꞌ y nucꞌul rukꞌij. Quiriꞌ nrajoꞌ cheke roj pa nabey koyoben-pe ri utz ri nuyaꞌ ri Cristo cheke.
\v 13 Y rix chukaꞌ xivacꞌaxaj ri rutzij ri Dios. Ketzij vi cꞌa ri tzij ri xivacꞌaxaj, y ja utzilüj tzij riꞌ ri xcꞌamon-pe colonic chive. Rix xitakej cꞌa ri Cristo, y ri Dios xuyaꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu chive, roma quiriꞌ rubin-pe. Y ri Lokꞌolüj Espíritu retal que rix richin chic ri Dios.
\v 14 Y roma ri Lokꞌolüj Espíritu cꞌo kiqꞌuin, kayoꞌon kánima que cꞌo más nkichinaj chilaꞌ chicaj. Ri Lokꞌolüj Espíritu ncꞌuje-vi cꞌa kiqꞌuin cꞌa tok nkucolotüj-e chuvüch ri mac, roj ri roj richin chic ri Dios. Y ncꞌujeꞌ cꞌa kiqꞌuin richin que koma roj ri Dios nnimirsüs rubiꞌ y nucꞌul rukꞌij.
\s Ri Pablo nucꞌutuj que ri Dios nuyaꞌ ta etamabül cheque ri hermanos aj-Éfeso
\p
\v 15 Yin vacꞌaxan que rix iyoꞌon-vi ivánima riqꞌuin ri Ajaf Jesús. Y chukaꞌ vacꞌaxan que juis nyeꞌijoꞌ conojel ri chꞌaka chic hermanos.
\v 16 Y romariꞌ man nquitaneꞌ tüj chubanic nquimatioxin chin ri Dios ivoma rix roma qꞌuiy utz icꞌulun chin ri Dios, y chukaꞌ jariꞌ tok ninbün orar ivoma:
\v 17 Nincꞌutuj chin ri Dios que ri Lokꞌolüj Espíritu ri nyoꞌon ri naꞌoj, que ta nuyaꞌ pa rubeyal chive. Ri Lokꞌolüj Espíritu qꞌuiy ta nukꞌalajrisaj chivüch roma ivetaman ruvüch ri Dios. Jareꞌ ri nincꞌutuj chin ri Katataꞌ Dios ri cꞌo rukꞌij, ri Dios ri richin ri Kajaf Jesucristo.
\v 18 Nincꞌutuj cꞌa chin ri Dios que tusakirsaj más ri inojibül. Quiriꞌ nincꞌutuj roma ninjoꞌ que nkꞌax ta chive ri utz ri koyoben. Y ja ri Dios ri xojoyon, richin que nkoyobej ri utz riꞌ. Nincꞌutuj cꞌa roma ninjoꞌ que nkꞌax chive que ri nyekichinaj chilaꞌ chicaj galán utz y galán jabel. Y nyekichinaj-vi quiqꞌuin conojel ri hermanos.
\v 19 Nincꞌutuj cꞌa chukaꞌ roma ninjoꞌ que rix nkꞌax ta chive que juis nim ri ruchukꞌaꞌ ri Dios cꞌo kiqꞌuin roj ri kataken. Ri ruchukꞌaꞌ ri cꞌo kiqꞌuin roj junan riqꞌuin ri ruchukꞌaꞌ ri xucusaj
\v 20 tok xucꞌasoj ri Cristo chiquicojol ri caminakiꞌ y xbün chin que xbetzꞌuyeꞌ chilaꞌ chicaj pa rajquikꞌaꞌ (ru-derecha) rijaꞌ.
\v 21 Ri Cristo xban cꞌa chin que ja rijaꞌ ri más nim que chiquivüch ri ángeles. Más nim que chiquivüch ri autoridades, y ri chꞌaka chic ri cꞌo uchukꞌaꞌ pa quikꞌaꞌ y ri cꞌo juis quikꞌij. Rijaꞌ más nim chiquivüch conojel. Man xe tüj chupan ri tiempo reꞌ, xa quiriꞌ chukaꞌ chupan ri tiempo petenük.
\v 22 Ri Dios xuyaꞌ ronojel pa rukꞌaꞌ ri Cristo, y ja vi cꞌa rijaꞌ ri xoc jolon pa kaviꞌ konojel roj ri kataken, ri nbix iglesia cheke.
\v 23 Ja vi cꞌa roj ri roj cꞌunük ruchꞌacul rijaꞌ. Jun chic kabanun riqꞌuin. Xaxe ri quereꞌ tzꞌaküt kabanun. Rijaꞌ ronojel cꞌa lugar cꞌo-vi, y runojsan ronojel.
\c 2
\s Xojcolotüj cꞌa pe chupan ri kamac roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios
\p
\v 1 Ri Dios xuyaꞌ icꞌaslen. Y tok rubanun can, xa rix caminakiꞌ vi chupan ri imac y chupan ri itzel ri nyixbanun.
\v 2 Itzel ri icꞌaslen ri xicꞌuaj. Junan rubanic ri icꞌaslen quiqꞌuin ri chꞌaka chic vinük, roma xitzeklebej ri nbanun richin ri ruchꞌulef. Xitzeklebej ri itzel-vinük ri cajaf ri itzel tak espíritu ri yecꞌo pa cakikꞌ. Ja espíritu riꞌ ri nsamüj pa tak cánima ri vinük ri man nquitakej tüj rutzij ri Dios.
\v 3 Tok rubanun can, konojel roj quiriꞌ chukaꞌ xkabün. Xojucꞌuꞌüx roma ri itzel tak karayibül. Ri itzel ri xekanuculaꞌ y xekarayilaꞌ, jariꞌ ri xekabün. xkoyoj-vi ri ru-castigo ri Dios pa kaviꞌ, roma roj pa kalaxic pe man jun utz tüj cheke cachiꞌel ri chꞌaka chic vinük.
\v 4 Jacꞌa ri Dios juis xojrujoꞌ y xujoyovaj kavüch.
\v 5 Xojrujoꞌ tok cꞌa roj caminakiꞌ na chupan ri kamac, y roma ruyoꞌon rucꞌaslen ri Cristo, quiriꞌ chukaꞌ xbün kiqꞌuin roj, xuyaꞌ kacꞌaslen. Xojcolotüj cꞌa pe chupan ri kamac roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
\v 6 Y roma ri Dios xucꞌasoj ri Cristo chiquicojol ri caminakiꞌ, quiriꞌ chukaꞌ xbün kiqꞌuin roj, xojrucꞌasoj. Y xbün cheke que xojtzꞌuyeꞌ chilaꞌ chicaj riqꞌuin ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios.
\v 7 Quiriꞌ xbün roma nrajoꞌ nucꞌut que juis nim ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rijaꞌ. Juis utz nbün kiqꞌuin roj ri kataken ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios. Nrajoꞌ nucꞌut ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe riꞌ chupan ri tiempo petenük chikavüch apu.
\v 8 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xojrucol roma ri xkatakej. Roma roj man nkutiquer tüj nkacol-kiꞌ kayon, xa ja ri Dios ri nyoꞌon ri colonic cheke, y reꞌ xa nuspaj.
\v 9 Man xojsamüj tüj cꞌa richin xkil colonic. Richin quiriꞌ man jun ri ntiquer nunimirsaj ta riꞌ y nbij ta que yin xintiquer xincol-viꞌ. Man jun cꞌa ri ntiquer nbij quiriꞌ.
\v 10 Roma xaxe ri Dios ri nyoꞌon jun cꞌacꞌaꞌ kacꞌaslen roma xkatakej ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios. Y jariꞌ nuyaꞌ richin que nkacꞌuaj jun cꞌaslen utz. Jariꞌ ri runucun-pe pa kaviꞌ que nkabün.
\s Roj ri kataken, junan chic kavüch riqꞌuin ri Dios, chi israelitas o man israelitas tüj
\p
\v 11 Y romariꞌ rix ri man rix israelitas tüj, man cꞌa timestaj que tok rubanun can, ja ri itzel tak irayibül ri xucꞌuan ivichin, roma xbix chive coma ri nuvinak israelitas, que xa rix man cachiꞌel tüj rijeꞌ ri banun ri circuncisión cheque, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruchꞌacꞌul jun acꞌual alaꞌ que ja richin ri tinamit ri Dios. Circuncisión ri xa ja ri quichꞌacul nucꞌuan y vinük ri nbanun cheque.
\v 12 Man timestaj que chupan ri tiempo riꞌ man jani cꞌo tüj ri Cristo iviqꞌuin. Cꞌa nüj na rixcꞌo-vi richin que nyixoc ta rutinamit ri Dios. Man jani ivichin tüj rix ri utz ri rusujun ri Dios chupan ri trato ri xbün. Man jun utz ivoyoben ri rixcꞌo chuvüch ri ruchꞌulef, ni manak chukaꞌ Dios iviqꞌuin.
\v 13 Tok rubanun can, nüj cꞌa rixcꞌo-vi chin ri Dios. Jacꞌa vocomi itaken chic ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, y romariꞌ xixjel yan apu riqꞌuin ri Dios. Xixtiquer xixjel-apu riqꞌuin, roma ri Cristo koma konojel tok xcom y xbiyin ruquiqꞌuel.
\v 14 Y roj ri kataken ri Cristo, junan chic kavüch riqꞌuin ri Dios. Rijaꞌ xbün cheke que jun xkabün iviqꞌuin rix ri man rix israelitas tüj, roma xrelesaj ri cꞌo chikacojol.
\v 15 Quiriꞌ xbün tok xcom chuvüch ri cruz. Roma cꞌa ri rucamic xbün chin ri ka-ley roj israelitas que manak chic rakalen. Quiriꞌ xbün chin ronojel ri nbij ri ka-ley. Y quiriꞌ xbün richin que man jun chic chi kacojol roj israelitas iviqꞌuin rix ri man rix israelitas tüj, xa junan chic kavüch. Xojjalatüj yan cꞌa. Cꞌacꞌaꞌ chic kacꞌaslen roma jun chic kabanun riqꞌuin ri Cristo.
\v 16 Ri Cristo xbün cheke que junan kavüch xkabün roj israelitas iviqꞌuin rix ri man rix israelitas tüj. Roma ri rucamic chuvüch ri cruz xbün cꞌa cheke konojel que junan kavüch xkabün riqꞌuin ri Dios. Roma cꞌa ri rucamic ri Cristo tok junan kavüch.
\p
\v 17 Tok ri Cristo xpuꞌu, xbij cheque ri vinük ri achique rubanic richin junan quivüch nquibün riqꞌuin ri Dios. Xbij chive rix ri cꞌa nüj rixcꞌo-vi chin ri Dios, y xbij chukaꞌ cheque ri nakaj yecꞌo-vi chin ri Dios.
\v 18 Ri Cristo xcom chuvüch ri cruz koma roj, romariꞌ chikonojel nkutiquer nkujel-apu riqꞌuin ri Katataꞌ Dios, chi israelitas y man israelitas tüj. Jacꞌa ri Lokꞌolüj Espíritu ri ntoꞌon kichin richin que junan kavüch nkujel-apu riqꞌuin.
\v 19 Romariꞌ rix man rix cachiꞌel tüj ri nüj nyepuꞌu-vi o cachiꞌel ta caxlan tak vinük. Xa rix junan chic quiqꞌuin ri hermanos ri ye rutinamit ri Dios y ye ralcꞌual chukaꞌ chic rijaꞌ.
\v 20 Rix cachiꞌel cꞌa jun jay, y ri jay reꞌ cꞌo ruxeꞌ chupan ri rutzij ri Dios ri ntzijos coma ri apóstoles y ri chꞌaka chic ri nyekꞌalajrisan ri nbij ri Dios cheque. Y ja ri Jesucristo ri tzꞌamayon ri jay reꞌ, cachiꞌel nbün ri abüj ri nucusüs chin jun jay richin man ntzak.
\v 21 Ri Jesucristo nbün cꞌa cheke que junan kavüch konojel, richin que nkujucusüs chin ri jay riꞌ. Y nbün cꞌa chin ri jay riꞌ que ntoc jun lokꞌolüj racho ri Ajaf Dios.
\v 22 Ri Jesucristo quiriꞌ cꞌa chukaꞌ nbün iviqꞌuin rix, roma itaken. Nyixrucusaj cꞌa chukaꞌ chin ri racho ri Dios, roma cꞌo chic ri Lokꞌolüj Espíritu pa tak ivánima.
\c 3
\s Ri samaj ri yoꞌon chin ri Pablo, ja ri nutzijoj ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri man ye israelitas tüj
\p
\v 1 Yin, Pablo, jun rusamajel ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, xinoc pa cárcel roma xintzijoj ri rutzij chive rix ri man rix israelitas tüj.
\v 2 Y yin ninbij que rix ivacꞌaxan que ri Dios ruyoꞌon ri samaj reꞌ chuve, richin que ninkꞌalajrisaj ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios chive.
\v 3 Ojer can, pa qui-tiempo ri kaxquin-kamamaꞌ can man jani kꞌalajrisan tüj jabel ri runojibül ri Dios pan iviꞌ. Jacꞌa vocomi ri Dios rukꞌalajrisan chic. Xukꞌalajrisaj cꞌa chukaꞌ chuve yin, y jariꞌ ri xinbij yan baꞌ chive chupan ri carta reꞌ.
\v 4 Y tok rix nisiqꞌuij ri carta reꞌ, nivetamaj cꞌa ri rukꞌalajrisan ri Dios chinuvüch yin pariꞌ ri Cristo.
\v 5 Reꞌ man kꞌalajrisan-pe tüj chin ri vinük. Xa cꞌa ja ri vocomi xkꞌalajrisüs chiquivüch ri lokꞌolüj tak apóstoles richin ri Cristo y chiquivüch ri chꞌaka chic rusamajelaꞌ ri nyekꞌalajrisan ri nbix cheque roma ri Dios. Y ri Dios ja ri Lokꞌolüj Espíritu xucusaj richin xukꞌalajrisaj ri man ta kꞌalajrisan-pe.
\v 6 Cꞌa jacꞌa vocomi xukꞌalajrisaj que rix ri man rix israelitas tüj junan nyixichinan kiqꞌuin roj israelitas. Junan chic cꞌa kavüch iviqꞌuin, roma kichin konojel ri utz ri rusujun-pe ri Dios cheke. Y ronojel reꞌ roma ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, y roma chukaꞌ kataken ri utzilüj tzij richin colonic.
\p
\v 7 Y roma ri utz ri nspaj-pe ri Dios tok yin nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic. Ri Dios riqꞌuin ruchukꞌaꞌ xsamüj pa vánima tok xinruyaꞌ chupan ri samaj reꞌ.
\v 8 Xa ja yin ta cꞌa ri más yin coꞌol riꞌ, que chiquivüch conojel ri vinük ri quiqꞌuin vi ri Dios. Pero man riqꞌuin vi riꞌ ri Dios xuyaꞌ ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe chuve y xinruyaꞌ chupan ri rusamaj richin nintzijoj ri utz riqꞌuin ri Cristo chive rix ri man rix israelitas tüj. Y man ntiquer tüj que nkꞌax ta cheke jabel ronojel ri utz riqꞌuin ri Cristo, roma juis vi nim.
\v 9 Xinruyaꞌ cꞌa chupan ri rusamaj richin ninkꞌalajrisaj chiquivüch ri vinük ri runucun-pe ri Dios que nbün. Tok ri Dios man jani rubanun ri ruchꞌulef y ronojel ri yecꞌo, ja yan riꞌ tok xunuc ri achique nbün. Pero xa cꞌa baꞌ reꞌ xukꞌalajrisaj. Juis cꞌa qꞌuiy tiempo evatül-pe riqꞌuin rijaꞌ.
\v 10 Ri Dios nrajoꞌ cꞌa que ri ángeles ri yecꞌo chilaꞌ chicaj tiquitzꞌetaꞌ ri utz ri nbün cheke roj ri kataken chic, roj ri ru-iglesia chic rijaꞌ. Y quiriꞌ tiquetamaj cꞌa que ri Dios juis qꞌuiy naꞌoj ri cꞌo riqꞌuin.
\v 11 Ri Dios runucun-vi-pe que quiriꞌ tibanatüj, que tetamüx ri utz ri nucꞌün-pe ri Kajaf Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios.
\v 12 Y roj roma kataken chic ri Cristo, man nkaxbij tüj kiꞌ nkujel-apu riqꞌuin ri Dios. Xa kayoꞌon kánima chin nkujel-apu riqꞌuin.
\v 13 Romariꞌ ninchilabej cꞌa chive que man timalij iviꞌ y niyaꞌ bis pa tak ivánima, roma cꞌo ninuc tok nquinitzꞌet que yin nincꞌusaj pokonül ivoma. Xa quixquicot cꞌa roma ri nincꞌusaj, roma nkꞌalajin que cꞌo-vi ikꞌij.
\s Ri Pablo nucꞌutuj jun bey chic ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios pa quiviꞌ ri hermanos aj-Éfeso
\p
\v 14 Romariꞌ tok yin nquixuqueꞌ chuvüch ri Dios ri Rutataꞌ ri Kajaf Jesucristo.
\v 15 Y konojel ri kataken, ri yecꞌo chic chilaꞌ chicaj y ri cꞌa rojcꞌo na chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef, kacꞌuan ri rubiꞌ rijaꞌ roma roj ralcꞌual.
\v 16 Ri Dios ronojel cꞌa ruvüch utz cꞌo riqꞌuin, y cꞌo rukꞌij. Y romariꞌ nincꞌutuj favor chin pan iviꞌ rix, que ri Lokꞌolüj Espíritu tuyaꞌ juis uchukꞌaꞌ pa tak ivánima.
\v 17 Nincꞌutuj chukaꞌ chin que nbün ta chive que tiyaꞌ ivánima riqꞌuin, richin que chi jumul ncꞌujeꞌ ri Cristo pa tak ivánima. Y riqꞌuin riꞌ ta nucꞌün-ka ruxeꞌ ri nyeꞌixjoꞌ ri Dios y conojel vinük, y nitiqueꞌ chiriꞌ pan ivánima.
\v 18 Y romariꞌ nkꞌax ta chive quiqꞌuin conojel ri lokꞌolüj tak hermanos, ri jaruꞌ rubanic ri nkurujoꞌ ri Cristo, jaruꞌ ruvüch, jaruꞌ rakün, jaruꞌ rujotolen y jaruꞌ ka rupan.
\v 19 Xtivetamaj ta cꞌa más pariꞌ ri nkurujoꞌ ri Cristo ri man nkꞌax ta cheke jabel, roma juis vi nim, más que chuvüch ri kanojibül roj. Quiriꞌ nincꞌutuj chin ri Dios pan iviꞌ roma ninjoꞌ que nojnük ta ivánima riqꞌuin ri Dios.
\p
\v 20 Tikayaꞌ cꞌa rukꞌij ri Dios, roma rijaꞌ cꞌo-vi ronojel uchukꞌaꞌ riqꞌuin y nsamüj pa tak kánima. Roj qꞌuiy vi cꞌa favor ri nkacꞌutuj chin, pero rijaꞌ man xe tüj riꞌ ntiquer nbün, xa cꞌo cꞌa más ri ntiquer nbün. Man nkutiquer tüj cꞌa nkanuc ronojel ri ntiquer nbün rijaꞌ.
\v 21 Y koma roj ri kataken ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, y nbix iglesia cheke, rijaꞌ nucꞌul ta cꞌa rukꞌij richin chi jumul. Quiriꞌ ta cꞌa.
\c 4
\s Junan kavüch roma ri Jesucristo
\p
\v 1 Yin xinoc cꞌa pa cárcel roma ri rubiꞌ ri Ajaf Dios. Y ninbij cꞌa chive que roma ja ri Dios ri xoyon kichin richin xojoc ralcꞌual, romariꞌ ncꞌatzin nkacꞌuaj jun cꞌaslen ri cꞌuluman.
\v 2 Tikachꞌutinirsaj-kiꞌ. Kojcuyun. Kojcochꞌon. Tikajola-kiꞌ chikachibil kiꞌ. Y si ketzij nkujoꞌon, nkucochꞌon-vi cꞌa.
\v 3 Tikatijaꞌ cꞌa kakꞌij chi jumul junan ta kavüch y man ta jun oyoval chikacojol. Y ja ri Lokꞌolüj Espíritu ri nbanun que junan kavüch.
\v 4 Xa jun cꞌa ri kabanun chi hermanos kiꞌ y jun ri Lokꞌolüj Espíritu ri cꞌo pa tak kánima. Konojel cꞌa junan ri utz koyoben-apu, roma ja ri Dios ri xoyon kichin.
\v 5 Xa jun ri kataken konojel. Xa jun cꞌa ri Kajaf, y xa jun chukaꞌ bautismo banun cheke konojel.
\v 6 Xaxe jun Dios cꞌo. Y ja rijaꞌ ri Katataꞌ konojel roj y cꞌo pa tak kánima. Y chukaꞌ cꞌo pa kaviꞌ konojel, y nkurucusaj richin rusamaj.
\p
\v 7 Roma chikajujunal cꞌo cꞌa jun utzilüj rusipanic ri Dios ri kacꞌulun, y ja ri Cristo ri nbin ri achique nuya-pe cheke.
\v 8 Romariꞌ, chupan ri rutzij ri Dios nbij pariꞌ ri Cristo:
\q Tok xtzolij-e chilaꞌ chicaj, chꞌaconük chic cꞌa can chirij ri itzel y xerelesaj-e ri ye richin rijaꞌ.
\q Y jariꞌ tok xuyaꞌ cꞌa pe ri utzilüj tak rusipanic cheque ri ye rutinamit riꞌ.
\q Quiriꞌ nbij ri rutzij ri Dios.
\p
\v 9 Y roma nbij que xbe chilaꞌ chicaj, nkꞌalajin que xpuꞌu chuvüch ri ruchꞌulef.
\v 10 Xka-pe chuvüch ri ruchꞌulef y xtzolij chic e chilaꞌ chicaj richin que nutzꞌakatisaj ronojel. Nim vi cꞌa rukꞌij.
\v 11 Rijaꞌ xuyaꞌ cꞌa ri utzilüj tak rusipanic cheque ri vinük ri ye takeyon. Cheque chꞌaka xbün que xeꞌoc apóstoles, yecꞌo ri xekꞌalajrisan ri xbix cheque roma ri Dios, yecꞌo ri xetzijon ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri man jani quitaken tüj, yecꞌo ri xeꞌucꞌuan quichin ri hermanos y xequitijoj chukaꞌ ri hermanos.
\v 12 Xuyaꞌ quisamaj conojel roma nrajoꞌ que ntzꞌaküt ta ri quicꞌaslen ri quitaken-vi ri Dios, richin que nquibün ri rusamaj ri Dios y richin chukaꞌ nquicukubalaꞌ quicꞌuꞌx chicachibil quiꞌ. Y reꞌ nbün ta cꞌa cheque rijeꞌ ri ye ruchꞌacul vi chic ri Cristo, que nyeqꞌuiy ta.
\v 13 Y quiriꞌ ta xtibanatüj-apu que konojel ta junan kavüch xtikabün, roma kataken y ketaman chic ruvüch ri Rucꞌajol ri Dios, cꞌa tok xtibekilaꞌ cꞌa jun cꞌaslen ri tzꞌaküt vi cachiꞌel ri rucꞌaslen ri Cristo.
\v 14 Y tok tzꞌaküt chic cꞌa ri kacꞌaslen, man nkabün tüj chic cachiꞌel nquibün ri acꞌualaꞌ que nyebe quereꞌ nyebe calaꞌ y man cꞌayuf tüj richin nyechꞌacatüj. Roj man xtikabün tüj chic quiriꞌ, que nkayaꞌ ta kꞌij que nkujucꞌuꞌüx coma tijonic ri man ye ketzij tüj, y nkutzak ta pa quikꞌaꞌ ri ye listo vi chubanic richin nkujquichꞌüc.
\v 15 Xa ncꞌatzin que ja ri ketzij nkatzeklebej y nkujoꞌon, y quiriꞌ nkuqꞌuiy ta riqꞌuin ri kacꞌaslen y nyekilaꞌ ta jun cꞌaslen ri tzꞌaküt vi cachiꞌel ri rucꞌaslen ri Cristo. Y ja rijaꞌ ri jolon ri cꞌo pa kaviꞌ konojel ri kataken.
\v 16 Roma ri Cristo cꞌo kiqꞌuin, romariꞌ tok cꞌo kuchukꞌaꞌ. Xa cachiꞌel nbün ri ruchꞌacul ri vinük, tok ronojel ye utz y jabel yecꞌo, cꞌo cꞌa ruchukꞌaꞌ. Quiriꞌ vi cꞌa roj ri jun kabanun riqꞌuin ri Cristo. Tok junan kavüch konojel y nkabün ri samaj ri yoꞌon cheke chikajujunal, nkuqꞌuiy-vi cꞌa riqꞌuin ri kacꞌaslen. Y ncukür ta cꞌa kacꞌuꞌx. Quiriꞌ nbanatüj tok nkujoꞌon.
\s Xcanaj yan can ri cꞌaslen ri xkacꞌuaj tok rubanun can, vocomi katzꞌamon cꞌa jun cꞌacꞌaꞌ cꞌaslen
\p
\v 17 Tok rubanun can, rix xicꞌuaj jun cꞌaslen cachiꞌel ri quicꞌaslen ri chꞌaka chic vinük ri xa man ye israelitas tüj chukaꞌ. Ri xa ruyon nojibül ri man jun utz nucꞌün-pe cheque, jariꞌ nyequibanalaꞌ. Y pa rubiꞌ cꞌa ri Ajaf Dios ninbij y ninchilabej chive que man tirayij queꞌibana-pe quiriꞌ.
\v 18 Rijeꞌ xa kꞌekumatajnük ri quinojibül. Kꞌalüj vi que man jun quetaman y covirnük ri cánima pa mac. Romariꞌ man nquicꞌul tüj ri cꞌaslen ri npuꞌu riqꞌuin ri Dios.
\v 19 Man nquinaꞌ tüj chic que ye aj-maquiꞌ y jariꞌ tok riqꞌuin ronojel cánima xquibün ri itzel ri juis nyeqꞌuixbisan. Ncꞌüt-vi cꞌa ri cánima chubanic ronojel ruvüch itzel.
\v 20 Y rix ivetaman que ri Cristo nbij que man ticꞌuaj jun cꞌaslen quiriꞌ,
\v 21 roma rix tijon riqꞌuin ri tijonic ri richin rijaꞌ. Icꞌulun-vi cꞌa ri tijonic ri yoꞌon roma rijaꞌ ri ketzij vi.
\v 22 Roma cꞌa riꞌ tiyaꞌ can ri itzel cꞌaslen ri xicꞌuaj tok rubanun can, tok cꞌa man jani jalatajnük tüj ri icꞌaslen, tok xa cꞌa rix chꞌacatajnük na pa quikꞌaꞌ ri itzel tak irayibül. Tiyaꞌ cꞌa can ri cꞌaslen riꞌ.
\v 23 Y njalatüj ta cꞌa ri ivánima y ri inojibül.
\v 24 Ticꞌuaj cꞌa ri cꞌacꞌaꞌ cꞌaslen ri ruyoꞌon ri Dios chive jun cꞌaslen cachiꞌel richin ri Dios, ri ketzij vi que choj y chꞌajchꞌoj.
\p
\v 25 Roma cꞌa riꞌ tiyaꞌ can ri tzꞌucuj tak tzij y xaxe cꞌa ri ketzij ticusaj tok nyixchꞌo. Roj junan chic cꞌa kavüch roma ri Cristo.
\p
\v 26 Tok cꞌo nbanun chive que nyixoyovür, man quixmacun. Y man tiyaꞌ kꞌij que cꞌa cꞌo na ivoyoval tok ntzak-ka ri kꞌij. Ncꞌatzin que nichojmirsaj chanin.
\v 27 Man tiyaꞌ kꞌij que nyixtzak pa rukꞌaꞌ ri itzel-vinük.
\p
\v 28 Si cꞌo jun hermano xelekꞌ tok rubanun can, tuyaꞌ cꞌa can ri nbanun riꞌ. Vocomi ncꞌatzin que nucusaj ri rukꞌaꞌ richin nsamüj, roma reꞌ utz vi y riqꞌuin reꞌ ntiquer chukaꞌ nyerutoꞌ ri cꞌo ncꞌatzin cheque.
\p
\v 29 Man tibilaꞌ itzel tak tzij. Xaxe cꞌa ri utz y ri ncꞌatzin tibij, richin quiriꞌ ri tzij reꞌ nucukubaꞌ quicꞌuꞌx ri nyeꞌacꞌaxan y cꞌo utz nucꞌün-pe cheque.
\v 30 Man tiyaꞌ pa bis ri Lokꞌolüj Espíritu richin ri Dios. Rijaꞌ cꞌo pa tak kánima, y ja rijaꞌ ri retal que nkucolotüj-vi-e chuvüch ri mac chupan ri kꞌij tok ri Jesucristo npuꞌu chikacꞌamic.
\p
\v 31 Tikayaꞌ cꞌa can rubanic ronojel itzel. Man itzel tikanaꞌ chin jun chic. Man titiqueꞌ oyoval pa tak kánima, ni man quekabanalaꞌ ri man cꞌuluman tüj roma ri koyoval. Mani riqꞌuin ronojel kuchukꞌaꞌ tikabilaꞌ tzij roma nkarayij. Man tikabij itzel cheque ri chꞌaka chic.
\v 32 Xaxe ri utz tikabanalaꞌ chikachibil kiꞌ. Kojjoꞌon. Kojcuyun, cachiꞌel xbün ri Dios que xucuy kamac roj roma ri Cristo.
\c 5
\s Ri cꞌuluman que nquibün ri ye ralcꞌual chic ri Dios
\p
\v 1 Roma cꞌa riꞌ roj ri ralcꞌual chic ri Dios y jabel nkurujoꞌ, tikabanaꞌ cachiꞌel ri nbün rijaꞌ.
\v 2 Kojjoꞌon cꞌa, cachiꞌel chukaꞌ xojrujoꞌ ri Cristo. Rijaꞌ man xupokonaj tüj cꞌa xuya-riꞌ pa camic koma roj, richin que xusuj-riꞌ chin ri Dios, cachiꞌel xban cheque ri chico y ri chꞌaka chic cosas ri xesuj chin ri Dios. Y ri Dios jabel xkaꞌ chuvüch que quiriꞌ xbün ri Cristo.
\p
\v 3 Rix tibanaꞌ cꞌa cachiꞌel xbün ri Cristo, quixjoꞌon y mani nibün ri nirayij rix. Chi achi chi ixok man ticanola-iviꞌ richin nyixmacun. Ni man tibün chꞌaka chic itzel quereꞌ. Man tirayij-apu ri utz ri nchajin jun chic, roma rix lokꞌolüj tak ralcꞌual chic ri Dios. Man cꞌuluman tüj ni richin nyeꞌitzijoj.
\v 4 Man tibilaꞌ cꞌa tzij xaxe roma ri nirayij nyixtzijon y xa man ye cꞌuluman tüj. Man tibilaꞌ tzij ri xa man inucun tüj, si utz nibij o xa man utz tüj. Man tibanalaꞌ tzij ri man jun vi nyecꞌatzin. Man tibün quiriꞌ roma man cꞌuluman tüj. Ri tzij ri cꞌuluman que nibün rix ja ri nucꞌün-pe matioxinic chin ri Dios.
\v 5 Y rix ivetaman chic que ri achiꞌaꞌ y ri ixokiꞌ ri nquicanola-quiꞌ richin nyemacun, man nyeꞌapon tüj chilaꞌ chicaj apeꞌ ja ri Katataꞌ Dios y ri Cristo ri ye Juez. Quiriꞌ chukaꞌ ri nyebanun ri chꞌaka chic itzel y ri nyerayin-apu ri ruchajin jun chic, man nyeꞌapon tüj chilaꞌ chicaj. Ri nbe cꞌa cánima chirij ri ruchajin jun chic, junan riqꞌuin ri nquiyaꞌ ta quikꞌij dios (tiox) ri xa man ye ketzij dios tüj.
\v 6 Y yecꞌo ri nyebin que man jun itzel nucꞌün-pe ri nyebanun quiriꞌ. Pero rix man cꞌa quixchꞌacatüj pa quikꞌaꞌ riqꞌuin ri nquibij. Roma ri nyebanun ri itzel quiriꞌ y man nquitakej tüj rutzij ri Dios, ketzij vi que nka-ka ri ru-castigo ri Dios pa quiviꞌ.
\v 7 Romariꞌ rix man quixoc cachibil.
\p
\v 8 Tok rubanun can, kꞌekumatajnük cꞌa ri icꞌaslen. Jacꞌa vocomi sakirsan chic ri icꞌaslen roma ri Ajaf. Ticꞌuaj cꞌa ri icꞌaslen cachiꞌel cꞌuluman, roma cꞌo chic ri sük iviqꞌuin.
\v 9 Ri rusük cꞌa ri Lokꞌolüj Espíritu nbün-vi cꞌa chive rix que nibün ri utz, ri choj y richin que xe ri ketzij titzeklebej.
\v 10 Ticꞌuaj cꞌa jun cꞌaslen quiriꞌ y nivetamaj que ja cꞌaslen riꞌ ri nkaꞌ chuvüch ri Ajaf Dios.
\v 11 Man cꞌa quixoc cachibil ri nyebanun richin kꞌekuꞌn, roma ri nyebanun quiriꞌ xa man jun utz nquicꞌün-pe. Pa ruqꞌuexel que nyixoc ta cachibil ri quiriꞌ nyebanun, xa tibij que ri nyebanun man utz tüj.
\v 12 Roma ri nojibül ri nyequibanalaꞌ pa tak evül, hasta xaxe richin nyixquiyaꞌ qꞌuixaj.
\v 13 Y ja tok nyekꞌalajrisüs-pe ri itzel tak ri nyebanun roma ri sük, ri ye banoy richin, nkꞌax cheque que man utz tüj si quibanun y nsakirsüs cꞌa ri quicꞌaslen.
\v 14 Romariꞌ cꞌo jun tzij ri nbij:
\q Rat ri xa atzꞌamon varan, tunaꞌ cꞌa avüch,
\q man cacꞌujeꞌ can cachiꞌel jun camnük.
\q Man cacꞌujeꞌ can pa kꞌekuꞌn, xa tayaꞌ kꞌij chin ri Cristo richin ncarusakirsaj.
\q Quiriꞌ nbij ri tzij riꞌ.
\p
\v 15 Tichajij cꞌa ri icꞌaslen. Man cꞌa tibün cachiꞌel nquibün ri vinük ri xa ye tontos riqꞌuin ri quinojibül. Xa ticusaj cꞌa ri etamabül ri cꞌo iviqꞌuin.
\v 16 Man tiyaꞌ kꞌij que choj ncꞌo ri tiempo, roma ri kꞌij rojcꞌo-vi xa itzel.
\v 17 Romariꞌ man tibün cachiꞌel ri nquibün ri tonto tak vinük. Xa ncꞌatzin que nkꞌax ta chive ri rurayibül ri Ajaf.
\v 18 Man quixkꞌabür, roma ruyon itzel nucꞌün-pe chive. Pa ruqꞌuexel riꞌ tiyaꞌ kꞌij chin ri Lokꞌolüj Espíritu que nunojsaj ri ivánima.
\v 19 Ticꞌutuꞌ ri quicot ri cꞌo iviqꞌuin tok nimol-iviꞌ queꞌibixaj salmos, himnos, y chꞌaka chic bix ri nyeꞌalüx pan ivánima roma cꞌo ri Lokꞌolüj Espíritu iviqꞌuin. Quecꞌujeꞌ cꞌa bixanic pa tak ivánima y tiyaꞌ rukꞌij ri Ajaf.
\v 20 Chi jumul timatioxij ronojel chin ri Katataꞌ Dios. Timatioxij ronojel pa rubiꞌ ri Kajaf Jesucristo.
\s Ri utz ri ncꞌatzin que nkabün pa kacho roj ri kataken chic
\p
\v 21 Titakela-iviꞌ, roma ri Dios rix rutzꞌeton-vi-pe.
\p
\v 22 Rix ixokiꞌ, cꞌuluman-vi ri nyeꞌitakej ri ivachijlal, roma ivetaman que ri Ajaf jariꞌ ri nkaꞌ chuvüch que nibün.
\v 23 Roma ja ri ivachijlal ri yecꞌo pan iviꞌ, ja rijeꞌ cꞌa ri ye jolon ivichin rix. Cachiꞌel ri Cristo ri jolon ri cꞌo pa kaviꞌ konojel ri kataken rijaꞌ y roj ru-iglesia chic. Ja rijaꞌ ri Kacolonel roj ri roj ruchꞌacul.
\v 24 Roj cꞌa ri iglesia ja ri rutzij ri Cristo ri nkatakej. Y quiriꞌ cꞌa cꞌuluman que nibün rix ixokiꞌ, que quixtaken tzij. Titakej quitzij ri ivachijlal chukaꞌ, roma itaken chic ri Cristo.
\p
\v 25 Y rix achiꞌaꞌ cꞌuluman-vi cꞌa ri nyeꞌijoꞌ ri ivixjaylal, cachiꞌel ri Cristo xojrujoꞌ roj ri ru-iglesia y man xupokonaj tüj xuya-riꞌ pa camic koma roj.
\v 26 Quiriꞌ xbün ri Cristo richin que xojoc lokꞌolüj tak vinük. Rijaꞌ xojruchꞌajchꞌojrisaj-vi cꞌa. Y richin cꞌa xuchꞌajchꞌojrisaj ri kacꞌaslen, rijaꞌ xucusaj ri rutzij cachiꞌel xojruchꞌüj riqꞌuin yaꞌ.
\v 27 Quiriꞌ xbün roma rurayibül vi cꞌa que roj ri iglesia nkujicꞌlun tok nkurucꞌul chilaꞌ chicaj. Y man nrajoꞌ tüj que cꞌo ta jun tzꞌil pa tak kacꞌaslen. Xa nrajoꞌ que chꞌajchꞌoj ri nkujapon riqꞌuin. Cachiꞌel jun tziük ri chꞌajchꞌoj chic, banun chic ruchojmil, y man yochoyic tüj chic.
\v 28 Y cachiꞌel cꞌa ri Cristo nkurujoꞌ roj, quiriꞌ chukaꞌ ncꞌatzin que nibün rix achiꞌaꞌ quiqꞌuin ri ivixjaylal. Queꞌijoꞌ cꞌa. Roma xa jun ibanun. Ja ri ivixjaylal ri chꞌaculaj y ja rix ri jolon. Romariꞌ ri njoꞌon ri rixjayil, nbij cꞌa chi tzij que nrajo-riꞌ rijaꞌ.
\v 29 Roma man jun ri nretzelaj ta ka riꞌ rijaꞌ. Man jun nbanun quiriꞌ. Konojel jabel nkatzuk y nkilij ri kachꞌacul. Y quiriꞌ cꞌa tibanaꞌ quiqꞌuin ri ivixjaylal. Cachiꞌel nbün ri Cristo kiqꞌuin roj ri kataken y roj ru-iglesia chic.
\v 30 Roj jun cꞌa kabanun riqꞌuin rijaꞌ, roma ja roj ri ruchꞌacul. Roj rutiojil y rubakil cꞌa rijaꞌ.
\v 31 Y quiriꞌ cꞌa ri achi riqꞌuin ri rixjayil. Cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can: Romariꞌ ri achi man chic cꞌa quiqꞌuin tüj rute-rutataꞌ ncꞌuje-vi, xa riqꞌuin cꞌa ri rixjayil ncꞌuje-vi. Y chi caꞌiꞌ, xa jun cꞌa nquibün. Quiriꞌ ri tzꞌiban can.
\v 32 Ri nbij, juis cꞌa nim rakalen y xkꞌalajrisüs chikavüch roma ri Dios. Y riqꞌuin ri rukꞌalajrisan ri Dios, yin ninjoꞌ cꞌa nincꞌut chivüch que roj ri kataken chic ri Cristo y nbix iglesia cheke, jun cꞌa kabanun riqꞌuin ri Cristo.
\v 33 Pero chukaꞌ nbij chive chiꞌijujunal que tijoꞌ ri ivixjayil, cachiꞌel ri nijo-ka-iviꞌ rix. Y ri ixok tubanaꞌ chin ri rachijil que cꞌo-vi rukꞌij.
\c 6
\p
\v 1 Y rix acꞌualaꞌ, titakej cꞌa quitzij ri ite-itataꞌ, roma quiriꞌ cꞌuluman que nibün. Y quiriꞌ, nitakej chukaꞌ rutzij ri Ajaf Dios.
\v 2 Cachiꞌel ri nbij chupan ri rutzij ri Dios, que tayaꞌ quikꞌij ri ate-atataꞌ. Y nbij cꞌa chukaꞌ que cꞌo utz ri nkacꞌul, si nkabün ri nbij. Y jareꞌ ri nabey mandamiento chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés ri quiriꞌ nbij.
\v 3 Ri tzij riꞌ quereꞌ cꞌa ri nbij: Tayaꞌ quikꞌij ri ate-atataꞌ, richin que utz ncacꞌujeꞌ y qꞌuiy junaꞌ ncacꞌase-e chuvüch ri ruchꞌulef. Quiriꞌ cꞌa ri tzꞌiban can.
\p
\v 4 Y rix tataꞌaj, man ticꞌo ruviꞌ ri nibün cheque ri ivalcꞌual. Man utz tüj cꞌa ri nibün si ncꞌo ruviꞌ nibün cheque y romariꞌ ri ivalcꞌual npuꞌu coyoval chive. Xa queꞌiqꞌuiytisaj cꞌa riqꞌuin ri nbij ri rutzij ri Ajaf Dios, y tok ncꞌatzinej tiyaꞌ xicꞌaꞌy cheque.
\p
\v 5 Y rix samajelaꞌ, titakej quitzij ri i-patrones. Riqꞌuin ronojel ivánima tibanaꞌ ri ncajoꞌ que nibün y tixbij chukaꞌ baꞌ iviꞌ chiquivüch, cachiꞌel xa ta ja ri rusamaj ri Cristo ri nibün.
\v 6 Man tibün cꞌa que xaxe tok yecꞌo-apu ri i-patrones iviqꞌuin nyixsamüj, xaxe richin quixnimüx que rix utz tak samajelaꞌ. Rix rix rusamajelaꞌ ri Cristo, y romariꞌ ncꞌatzin que riqꞌuin ronojel ivánima tibanaꞌ rusamaj ri i-patrones, roma jariꞌ ri rurayibül ri Dios.
\v 7 Riqꞌuin cꞌa ronojel ivánima tibanaꞌ rusamaj ri i-patrones. Cachiꞌel xa ta ja ri rusamaj ri Ajaf Jesucristo ri nibün y man ja tüj richin ri i-patrones.
\v 8 Rix ivetaman cꞌa que ri Ajaf Dios nuyaꞌ rajil-ruqꞌuexel chive chiꞌijujunal roma ja ri utz ri nibün. Y man jun rubanun, si rixcꞌo o man rixcꞌo tüj chuxeꞌ rutzij jun patrón. Xaxe tibanaꞌ ri utz y nicꞌul jun utzilüj rajil-ruqꞌuexel.
\p
\v 9 Y quiriꞌ cꞌa chukaꞌ rix patrones, ja ri utz ri tibanaꞌ quiqꞌuin ri isamajelaꞌ y man jun itzel tibilaꞌ o tibanalaꞌ cheque richin tiquixbij-quiꞌ. Man timestaj que cꞌo jun Ivajaf chilaꞌ chicaj, y rijaꞌ Cajaf vi rijeꞌ chukaꞌ. Y rijaꞌ junan nbün cheque conojel, chi patrón y chi samajel.
\s Ri katobal ri nuyaꞌ ri Dios
\p
\v 10 Y ri ruqꞌuisbül cꞌa ri ninbij-e chive hermanos, que ticanoj cꞌa ivuchukꞌaꞌ riqꞌuin ri Ajaf Dios, roma riqꞌuin rijaꞌ nim vi cꞌa ri uchukꞌaꞌ cꞌo.
\v 11 Tibanaꞌ cꞌa cachiꞌel nbün jun soldado. Rijaꞌ richin nuto-riꞌ chuvüch ri enemigo, cꞌo chꞌichꞌ ri nyerucusaj richin rutobal. Y rix richin cꞌa nito-iviꞌ chuvüch ri itzel-vinük, ticusaj cꞌa ronojel ri ruyoꞌon ri Dios chive richin itobal. Y tibanaꞌ quiriꞌ richin man nyixtzak pa rukꞌaꞌ ri itzel-vinük, roma rijaꞌ listo vi chubanic.
\v 12 Roj man quiqꞌuin tüj cꞌa vinük nkabün-vi oyoval, quiqꞌuin cꞌa ri itzel tak espíritu, quiqꞌuin espíritu ri cꞌo uchukꞌaꞌ pa quikꞌaꞌ, quiqꞌuin ri espíritu ri ye ucꞌuayon quichin ri vinük ri cꞌa quiyoꞌon na cánima riqꞌuin ri ruchꞌulef y kꞌekumatajnük ri quicꞌaslen, quiqꞌuin ri itzel tak espíritu ri yecꞌo pa cakikꞌ. Quiqꞌuin cꞌa rijeꞌ nkabün-vi oyoval.
\v 13 Romariꞌ xinbij yan chive que ticusaj ronojel ri ruyoꞌon ri Dios chive richin itobal, richin quiriꞌ nyixtiquer cꞌa nicochꞌ tok npuꞌu ri itzel-vinük chivij. Y stapeꞌ (aunque) qꞌuiy cꞌa pokonül ri nicꞌusaj, man nyixtzak tüj pa rukꞌaꞌ, rix nyixpaꞌe cꞌa can choj.
\v 14 Y richin cꞌa que man quixtzak pa rukꞌaꞌ, tibanaꞌ cachiꞌel nbün jun soldado. Rijaꞌ nubützꞌ rupan pa chꞌichꞌ richin nbe pan oyoval. Y rix richin nibün oyoval riqꞌuin ri itzel-vinük, ja ri ketzij ri ticusaj. Jun soldado chukaꞌ nucusaj jun chꞌichꞌ chuvüch-rucꞌuꞌx richin nuto-riꞌ chuvüch ri enemigo. Y rix richin nito-iviꞌ chuvüch ri itzel-vinük, ja ri cꞌaslen choj ri ticusaj.
\v 15 Jun soldado nucusaj chukaꞌ jabel tak ruxajab richin rutobal-rakün tok nbe pan oyoval. Y rix ja ri utzilüj tzij richin colonic ticusaj-e richin itobal. Y ja tzij reꞌ ri nyoꞌon uxlanen.
\v 16 Y chukaꞌ jun soldado ncꞌatzin ri ruchꞌichꞌ ri achique chok chij nuto-vi-riꞌ chiquivüch ri choj chꞌaꞌ y chukaꞌ ri chꞌaꞌ ri quicꞌuan kꞌakꞌ. Y rix richin nikꞌüt ri itzel-vinük ronojel bey tok juis nbün chivij richin nyixmacun ta, ncꞌatzin cꞌa que tipabaꞌ chuvüch que iyoꞌon-vi ivánima riqꞌuin ri Dios. Y riqꞌuin riꞌ man jun ntiquer nbün chive.
\v 17 Ri soldado nucusaj chukaꞌ jun chꞌichꞌ richin nutoꞌ ri rujolon chuvüch ri enemigo. Y rix richin que man jun nicꞌulachij chuvüch ri itzel-vinük, ticusaj cꞌa ri icolonic. Ri soldado nucꞌuaj rumachet richin nucamsaj ri enemigo. Y rix richin que quiriꞌ nibün chin ri itzel-vinük, ticusaj cꞌa ri nuyaꞌ pan ikꞌaꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu. Y ri nuyaꞌ pan ikꞌaꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu ja ri rutzij ri Dios.
\v 18 Y tibanaꞌ cꞌa orar, chi jumul. Y tok rix nibün orar, tiyaꞌ kꞌij chin ri Lokꞌolüj Espíritu que nuyaꞌ pa tak ivánima achique ri nimatioxij y nicꞌutuj chin ri Dios. Ticꞌutuj cꞌa chin ri Dios ronojel ri ncꞌatzin y ronojel cꞌa ruvüch oración tibanaꞌ. Man timalij ri oración, xa titijaꞌ ikꞌij nibün orar chi jumul. Y riqꞌuin cꞌa ronojel ivánima ticꞌutuj favor chin ri Dios pa quiviꞌ conojel ri hermanos.
\v 19 Y nibün ta cꞌa chukaꞌ orar voma yin, richin ticꞌutuj chin ri Dios que nquirutoꞌ ta richin nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic y man ta ninxbij-viꞌ tok nintzijoj. Vocomi ri tzij riꞌ, xkꞌalajrisüs yan cꞌa jabel roma ri Dios.
\v 20 Ri Dios xinruchaꞌ richin nintzijoj ri utzilüj rutzij pa rubiꞌ rijaꞌ. Jariꞌ ri nusamaj, stapeꞌ (aunque) vocomi yin quiximon pa cadena. Ticꞌutuj cꞌa chin ri Dios pa nuviꞌ que man ta ninxbij-viꞌ nintzijoj ri tzij riꞌ que nintzijoj ta cachiꞌel cꞌuluman.
\s Ri ruqꞌuisbül tak tzij
\p
\v 21 Y richin nivetamaj chukaꞌ rix ri achique nubanun, nintük cꞌa e ri hermano Tíquico. Rijaꞌ jun hermano ri juis ninjoꞌ y nbün-vi cꞌa ri rusamaj ri Ajaf Dios chi jumul. Rijaꞌ nberubij cꞌa ronojel chive.
\v 22 Romariꞌ nintük-e, richin que tivetamaj achique kabanun roj chereꞌ, y richin chukaꞌ que nucukubaꞌ más icꞌuꞌx.
\p
\v 23 Ja ta cꞌa ri uxlanen petenük riqꞌuin ri Katataꞌ Dios y ri Ajaf Jesucristo xticꞌujeꞌ pa tak ivánima chiꞌivonojel rix hermanos xtiban ta cꞌa chive roma ri Dios y ri Jesucristo que xtiyaꞌ ta más ivánima riqꞌuin, que más ta nyixjoꞌon.
\v 24 Y ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xticꞌujeꞌ ta cꞌa iviqꞌuin chiꞌivonojel rix, ri riqꞌuin ronojel ivánima nijoꞌ ri Kajaf Jesucristo. Quiriꞌ ta cꞌa.
