\id PHP - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd)
\h FILIPENSES
\toc1 Ri carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Filipos
\toc2 Filipenses
\mt Ri carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Filipos
\c 1
\s Ri Pablo nutzꞌom tzij
\p
\v 1 Yin Pablo vachibilan ri hermano Timoteo roj rusamajelaꞌ ri Jesucristo. Nkatzꞌibaj cꞌa e ri carta reꞌ chive rix hermanos ri rixcꞌo pa tinamit Filipos, rix ri jun ibanun riqꞌuin ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios. Nkatzꞌibaj-e ri carta reꞌ chive rix hermanos ri rix ucꞌuey quichin ri hermanos, chive rix hermanos ri rix chaꞌon chin nyixsamajin quichin ri hermanos (rix diáconos) y chive chiꞌivonojel.
\v 2 Y ja ta cꞌa ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riqꞌuin ri Katataꞌ Dios y ri Ajaf Jesucristo ncꞌujeꞌ pa tak ivánima chiꞌivonojel.
\s Ri Pablo nucꞌutuj cꞌa ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios pa quiviꞌ ri hermanos aj-Filipos
\p
\v 3 Nyixka-pe-vi chinucꞌuꞌx, y ninmatioxij chin ri Dios ivoma.
\v 4 Y chi jumul tok yin ninbün orar, nyixincꞌuxlaꞌaj rix, y riqꞌuin quicot nincꞌutuj ri utz ri nuyaꞌ ri Dios pan iviꞌ.
\v 5 Roma nka-pe chinucꞌuꞌx ri toꞌonic ri nibün rix richin que ntzijos ri utzilüj tzij richin colonic. Chupan cꞌa ri kꞌij tok xitakej, ja kꞌij riꞌ tok itzꞌamon-pe ri toꞌonic riꞌ.
\v 6 Ri Dios rutzꞌamon cꞌa jun utzilüj samaj pa tak ivánima. Y yin vetaman que nqꞌuis na vi pariꞌ y man nuyaꞌ tüj can rubanic ri samaj riꞌ. Quiriꞌ vi nbün-apu cꞌa tok napon ri kꞌij richin ri Jesucristo.
\v 7 Ri Dios nsamüj-vi pa tak ivánima, roma ibanun-vi utz chuve chereꞌ pa cárcel, yin itoꞌon chutzijosic ri utzilüj tzij richin colonic y chukaꞌ yin itoꞌon chubixic que ri tzij reꞌ ketzij vi. Junan cꞌa kacꞌulun ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, y romariꞌ rix nucꞌuan-vi pa vánima.
\v 8 Retaman cꞌa ri Dios que juis vi nyixinjoꞌ chiꞌivonojel. Cachiꞌel ri nyixrujoꞌ ri Jesucristo, quiriꞌ ri nyixinjoꞌ yin chive rix.
\v 9 Nincꞌutuj-vi cꞌa chin ri Dios que más ta nqꞌuiyür ri nyixijo-iviꞌ, y ncꞌujeꞌ ta chukaꞌ más etamabül y más naꞌoj iviqꞌuin.
\v 10 Jariꞌ ri nincꞌutuj chin ri Dios, roma ninjoꞌ que nkꞌax chive achique ri cꞌo-vi cakalen. Richin quiriꞌ rix chi jumul ta nicꞌuaj jun cꞌaslen chꞌajchꞌoj y man ta jun itzel tilitüj pan icꞌaslen tok nka-pe ri kꞌij richin ri Cristo.
\v 11 Y ri Jesucristo nyixrutoꞌ cꞌa richin que choj ta vi ri icꞌaslen nicꞌuaj y romariꞌ ye qꞌuiy chꞌaka chic nyetaken ta ri rutzij ri Dios. Y quiriꞌ, ri Dios nucꞌul ta rukꞌij y nnimirsüs ta rubiꞌ.
\s Ri rurayibül ri Pablo ja ri ntzijos ri rutzij ri Dios
\p
\v 12 Hermanos, yin ninjoꞌ que rix nivetamaj que riqꞌuin ri nucꞌulachin man paꞌül tüj rukꞌalajrisasic ri utzilüj tzij richin colonic. Pa ruqꞌuexel cꞌa riꞌ, yecꞌo más vinük ri nyeꞌacꞌaxan.
\v 13 Conojel ri yecꞌo pa palacio cacꞌaxan chic, y chukaꞌ quetaman chic que xinoc pa cárcel roma ri nintzijoj rubiꞌ ri Cristo. Y chukaꞌ quiriꞌ cꞌa conojel, cacꞌaxan chic vi.
\v 14 Y jubama conojel ri hermanos xcꞌuje-e más cuchukꞌaꞌ richin que nquitzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük. Roma ri hermanos reꞌ xquitzꞌet que ri Dios cꞌo-vi viqꞌuin y man jun xbiriꞌ viqꞌuin richin nintzijoj ri rutzij chereꞌ pa cárcel. Romariꞌ rijeꞌ xqꞌuis-e ri xbiriꞌ chiquivüch y más xquiya-e cánima chubanic rusamaj ri Ajaf Dios.
\p
\v 15 Chiquicojol cꞌa rijeꞌ yecꞌo-vi ri itzel nquinaꞌ chuve y nquitzijoj rubiꞌ ri Cristo xaxe richin ncajoꞌ nquicꞌut que rijeꞌ chukaꞌ nyetiquer nquibün ri samaj. Pero yecꞌo-vi chukaꞌ ri riqꞌuin ncajoꞌ ri vinük y riqꞌuin jun chꞌajchꞌoj cánima nquibün ri samaj.
\v 16 Ri itzel nquinaꞌ chuve, nquitzijoj cꞌa chukaꞌ rubiꞌ ri Cristo, pero xaxe richin que ncajoꞌ nquicꞌut que rijeꞌ chukaꞌ nyetiquer nquibün ri samaj, rijeꞌ xa man chꞌajchꞌoj tüj cánima. Xa ncajoꞌ cꞌa que más ta nkꞌoxon ri vánima chereꞌ pa cárcel.
\v 17 Jacꞌa ri chꞌaka chic ri riqꞌuin ncajoꞌ ri vinük y riqꞌuin jun chꞌajchꞌoj cánima nquibün ri samaj, yinquito-vi, roma quetaman que ri Dios yin ruyoꞌon can chereꞌ richin ninkꞌalajrisaj que ri utzilüj tzij richin colonic ketzij vi.
\v 18 Chuve yin ri más ncꞌatzin, ja ri ntzijos ri rubiꞌ ri Cristo, y man ncꞌatzin tüj cꞌa que ninvetamaj, si chꞌajchꞌoj cánima tok nquitzijoj o xa man chꞌajchꞌoj tüj. Pero tok ja ri rubiꞌ ri Cristo ri ntzijos, juis quicot ri nuyaꞌ pa vánima. Y man nqꞌuis tüj cꞌa e viqꞌuin ri quicot riꞌ.
\p
\v 19 Nuyoꞌon cꞌa vánima que ronojel riꞌ cꞌo utz nquicꞌün-pe chuve y nquinel-e ri apeꞌ yin tzꞌapül-vi. Vetaman cꞌa que rix nibün orar voma, y chukaꞌ nquirutoꞌ ri Lokꞌolüj Espíritu ri petenük roma ri Jesucristo.
\v 20 Nurayibül vi cꞌa que ninyaꞌ rukꞌij ri Cristo, cachiꞌel ri nubanun-pe. Man ta nquiqꞌuix, ni man ta chukaꞌ ninxbij-viꞌ. Ninyaꞌ ta rukꞌij ri Cristo riqꞌuin ri nucꞌaslen o riqꞌuin ri nucamic. Jariꞌ ri nurayibül yin.
\v 21 Roma chuve yin, si cꞌa nquicꞌaseꞌ na chuvüch ri ruchꞌulef, ja ri Cristo ri nucꞌaslen. Y si ta nquicom-e, nquichꞌacon.
\v 22 Si nquicꞌase-e más chuvüch ri ruchꞌulef, ri samaj ri ninbün, cꞌo utz ri nucꞌün-pe. Y romariꞌ yin man nquitiquer tüj ninbij si ninjoꞌ nquicꞌaseꞌ más chuvüch ri ruchꞌulef o si ninjoꞌ nquicom.
\v 23 Man ninvil tüj cꞌa achique ninbün, roma pa nicꞌaj yincꞌo-vi. Pero chukaꞌ ninnuc que si ninyaꞌ can ri ruchꞌulef y nquibecꞌujeꞌ riqꞌuin ri Cristo, más utz xtenbanaꞌ chilaꞌ.
\v 24 Pero chukaꞌ vetaman que ivoma rix más ncꞌatzin que cꞌa nquicꞌujeꞌ na chuvüch ri ruchꞌulef.
\v 25 Y romariꞌ vetaman que cꞌa man jani nquinel ta e chuvüch ri ruchꞌulef, xa cꞌa nquicꞌujeꞌ cꞌa iviqꞌuin, richin nyixqꞌuiy y nyixquicot chiꞌivonojel rix ri iyoꞌon ivánima riqꞌuin ri Dios.
\v 26 Y quiriꞌ, rix xtiya-vi cꞌa rukꞌij ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, tok xquinitzꞌet que xquinapon jun bey chic iviqꞌuin.
\p
\v 27 Y achique ta na cꞌa xticꞌulachitüj viqꞌuin, ri cꞌuluman que nibün rix ja ri ticꞌuaj jun cꞌaslen utz roma itaken chic ri utzilüj rutzij ri Cristo. Si xquinapon ta iviqꞌuin, quiriꞌ ta xtenvilaꞌ ri icꞌaslen, y si man xquinapon tüj, xtinvacꞌaxaj ta cꞌa pan iviꞌ, que iyoꞌon ta ivánima riqꞌuin ri Cristo, que xa jun ta ivüch ibanun, y que man ta iyoꞌon kꞌij chin ri tijonic ri man ketzij tüj. Itoꞌon ta iviꞌ richin itzekleben ri utzilüj tzij richin colonic ri itaken.
\v 28 Y chukaꞌ man tixbij-iviꞌ chiquivüch ri nyeꞌetzelan ivichin. Y si quiriꞌ xtibün, nbekꞌalajin que rix ivilon chic ri colonic. Y chukaꞌ nbekꞌalajin que rijeꞌ ri nyeꞌetzelan ivichin, que rijeꞌ pa kꞌakꞌ nyebeka-vi. Y ja ri Dios ri nbanun que nbekꞌalajin riꞌ.
\v 29 Rix man xe tüj cꞌa yoꞌon kꞌij chive richin nitakej ri Cristo, xa yoꞌon chukaꞌ kꞌij chive richin que nitij pokonül roma ri rubiꞌ rijaꞌ.
\v 30 Junan cꞌa ibanun viqꞌuin yin. Rix xitzꞌet tok xincꞌujeꞌ iviqꞌuin que qꞌuiy pokonül ri xincꞌusaj roma ri rubiꞌ ri Cristo. Y vocomi tivetamaj cꞌa que cꞌa cꞌo na pokonül nincꞌusaj.
\c 2
\s Tikachꞌutinirsaj-kiꞌ cachiꞌel xbün ri Cristo, stapeꞌ (aunque) rijaꞌ cꞌo rukꞌij
\p
\v 1 Ri Cristo nucukuba-vi cꞌa icꞌuꞌx y quiriꞌ chukaꞌ nbün que nijola-iviꞌ. Ri Lokꞌolüj Espíritu cꞌo iviqꞌuin y jun ivüch nbün chive. Pan ivánima cꞌa npuꞌu-vi richin nijoyovaj ivüch chiꞌivachibil iviꞌ.
\v 2 Romariꞌ ninbij chive que junan ivüch tibanaꞌ, y chi jumul quixjoꞌon. Ronojel ri nibün, riqꞌuin jun icꞌuꞌx tibanaꞌ. Si quiriꞌ nibün, nquiquicot cꞌa ivoma.
\v 3 Ronojel ri nibün, man richin tüj ninimirsaj-iviꞌ o richin ta que xaxe rix ri cꞌo utz nicꞌün can chin ronojel. Xa tichꞌutinirsaj-iviꞌ, y tibana-ka que rix xa más rix coꞌol que chiquivüch ri chꞌaka chic.
\v 4 Tinucuꞌ ri nkaꞌ cheque ri chꞌaka chic, y man xe tüj ri nkaꞌ chive rix.
\p
\v 5 Tibanaꞌ cꞌa cachiꞌel ri xbün ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios.
\v 6 Rijaꞌ Dios vi, pero man riqꞌuin tüj riꞌ xcꞌujeꞌ ta can chilaꞌ chicaj riqꞌuin ri Dios. Man quiriꞌ tüj xbün. Rijaꞌ xuyaꞌ can ronojel riꞌ.
\v 7 Man xupokonaj tüj cꞌa xuyaꞌ can ri rukꞌij, y xalüx-pe chuvüch ri ruchꞌulef. Xoc cꞌa cachiꞌel roj vinük. Xsamüj cachiꞌel xa ta achique na samajel.
\v 8 Rijaꞌ xoc cꞌa vinük cachiꞌel roj y xuchꞌutinirsaj-riꞌ. Xutakej y xbün cꞌa ronojel ri xbij ri Dios chin. Quiriꞌ xbün cꞌa jampeꞌ xapon chupan ri camic, ri camic chuvüch ri cruz.
\v 9 Y romariꞌ ri Dios rubanun chin que cꞌo-vi rukꞌij chilaꞌ chicaj. Ja rijaꞌ ri más nim chiquivüch ri nimakꞌ chukaꞌ quisamaj.
\v 10 Ri Dios nrajoꞌ cꞌa que conojel quexuqueꞌ tok ncacꞌaxaj ri rubiꞌ ri Jesús. Ri yecꞌo chilaꞌ chicaj y ri yecꞌo chuvüch ri ruchꞌulef, y chukaꞌ ri yecꞌo chupan ri lugar quichin ri caminakiꞌ ri man xquitakej tüj e, quexuqueꞌ cꞌa chuvüch.
\v 11 Y conojel tiquibij que ri Jesucristo jariꞌ ri Ajaf. Y quiriꞌ, nquiyaꞌ rukꞌij ri Katataꞌ Dios.
\s Roj ri kataken chic roj sük chuvüch ri ruchꞌulef
\p
\v 12 Roma cꞌa riꞌ, rix ri juis nyixinjoꞌ, ninbij cꞌa chive que chi jumul titakej rutzij ri Dios, cachiꞌel ibanun-pe. Tok xincꞌujeꞌ iviqꞌuin, quiriꞌ xibün. Y quiriꞌ chukaꞌ tibanaꞌ vocomi, tok man yincꞌo tüj iviqꞌuin. Titijaꞌ ikꞌij riqꞌuin ri icꞌaslen ri icolon chic, cꞌa pa ruqꞌuisbül kꞌij. Tixbij cꞌa iviꞌ y man tibün ri mac.
\v 13 Ri Dios nsamüj pa tak ivánima, y nuyaꞌ ri rayibül chive que nibün ri nkaꞌ chuvüch rijaꞌ. Y chukaꞌ nuyaꞌ ivuchukꞌaꞌ richin nyixtiquer nibün.
\p
\v 14 Y ronojel ri nibün, riqꞌuin cꞌa ronojel ivánima tibanaꞌ. Man quixsujun, ni man tibün oyoval.
\v 15 Tibanaꞌ cꞌa que nkꞌalajin que utz vi ri icꞌaslen y man jun itzel nilitüj chivij. Tikꞌalajin cꞌa que rix ralcꞌual ri Dios y que man jun itzel cꞌo pan icꞌaslen, stapeꞌ (aunque) rixcꞌo chuvüch ri ruchꞌulef chiquicojol vinük ri man choj tüj quicꞌaslen, ri ye satznük-vi riqꞌuin ri quinojibül. Ja rix cꞌa ri nyixsakirsan quichin ri vinük riꞌ.
\v 16 Y nitzijoj ri tzij richin cꞌaslen cheque. Y yin ninjoꞌ cꞌa que ivoma rix ri vánima nquicot ta chupan ri kꞌij richin ri Cristo, roma nkꞌalajin que cꞌo xcꞌatzin-vi ri samaj xinbün iviqꞌuin.
\v 17 Nintij cꞌa pokonül roma ri rutzij ri Dios ri ninkꞌalajrisaj, pero rix xitakej ri xintzijoj chive. Rix xijüch ri icꞌaslen chin ri Dios y romariꞌ yin juis nquiquicot. Y stapeꞌ (aunque) ta nquicamsüs, nucꞌün-pe quicot chuve yin.
\v 18 Y quiriꞌ chukaꞌ rix, tiquicot cꞌa ri ivánima viqꞌuin.
\s Ri Pablo nrajoꞌ cꞌa nyerutük ri Timoteo y ri Epafrodito cꞌa pa tinamit Filipos
\p
\v 19 Si rurayibül cꞌa ri Ajaf Jesús, ri hermano Timoteo napon yan iviqꞌuin. Nintük cꞌa e richin nracꞌaxaj-pe achique ibanun. Y quiriꞌ ncukür nucꞌuꞌx yin.
\v 20 Y man jun chic cꞌa ri cꞌo viqꞌuin ri junan ta ránima viqꞌuin, cachiꞌel ri Timoteo, y ketzij ta nunuc ri achique ibanun.
\v 21 Ri chꞌaka chic ri yecꞌo viqꞌuin, xaxe ri nkaꞌ chiquivüch rijeꞌ ri nquinuc, y man nquinuc tüj achique ri ncꞌatzin pa rusamaj ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios.
\v 22 Jacꞌa ri hermano Timoteo nucꞌut que jabel utz. Y rix chukaꞌ ivetaman que quiriꞌ. Ivetaman que rijaꞌ cꞌunük cachiꞌel valcꞌual, y samajnük viqꞌuin richin kakꞌalajrisan ri utzilüj tzij richin colonic.
\v 23 Y yin xaxe chic cꞌa voyoben ri achique xtibix-pe chuve pa juzgado, si nquinelesüs-e pa cárcel o xa cꞌo quinojin nquibün chuve. Y cꞌateriꞌ nintük-e ri Timoteo iviqꞌuin, ri nunucun yin.
\v 24 Y nuyoꞌon vánima que ri Ajaf Dios nbün que yin chukaꞌ nquitiquer nquinapon iviqꞌuin pa jun caꞌi-oxiꞌ apu kꞌij.
\p
\v 25 Man riqꞌuin vi riꞌ, xinnuc cꞌa que ri hermano Epafrodito ntzolij yan ta iviqꞌuin. Rijaꞌ xitük cꞌa pe viqꞌuin richin xinrutoꞌ riqꞌuin ri xcꞌatzin chuve. Kachibil vi cꞌa kiꞌ riqꞌuin richin katijon kakꞌij pa rusamaj ri Dios.
\v 26 Ri Epafrodito juis nrajoꞌ nyixrutzꞌet yan, roma retaman que rix xivacꞌaxaj que xyavüj.
\v 27 Y ketzij que rijaꞌ juis xyavüj y jubama xcom. Jacꞌa ri Dios xujoyovaj ruvüch y xujoyovaj chukaꞌ nuvüch yin. Roma si ta xcom ri Epafrodito, cꞌo ta jun chic kꞌoxon xpuꞌu viqꞌuin pa quiviꞌ ri kꞌoxon ri yecꞌo chic pa vánima.
\v 28 Romariꞌ xinnuc-vi cꞌa que rijaꞌ ntzolij yan iviqꞌuin, richin nquicot ri ivánima tok nitzꞌet. Y tok cꞌo chic iviqꞌuin, yin manak chic pena ninchajij.
\v 29 Riqꞌuin cꞌa juis quicot ticꞌuluꞌ, roma quiriꞌ ri cꞌuluman que nibün chin. Junan cꞌa itaken ri Ajaf riqꞌuin. Tiyaꞌ cꞌa quikꞌij ri hermanos ri ye cachiꞌel chukaꞌ rijaꞌ.
\v 30 Ri hermano Epafrodito jubama xcom roma ri rusamaj ri Cristo. Rix xitük-pe chinutoꞌic yin, y rijaꞌ jubama xcom chubanic ri samaj.
\c 3
\s Xaxe roma ri Cristo tok jun vinük man jun rumac nkꞌalajin chuvüch ri Dios
\p
\v 1 Hermanos, ninbij cꞌa chukaꞌ e chive que tiquicot ri ivánima riqꞌuin ri Ajaf Dios. Y roma cꞌa ri ncꞌatzin tok ninbij e jun bey chic ri achique xa nubin chic chive.
\v 2 Tichajij cꞌa iviꞌ chiquivüch ri vinük ri nquibün cachiꞌel nquibün ri itzel tak tzꞌiꞌ, vinük ri nquibij que ye rusamajelaꞌ ri Dios y xa ja ri itzel nquibün. Nquibij que richin ncolotüj jun vinük ncꞌatzin que nban ri circuncisión chin, ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruchꞌacꞌul jun acꞌual alaꞌ o achi que ja richin ri tinamit ri Dios.
\v 3 Pero roj ketaman que man ncꞌatzin tüj que nban ri circuncisión cheke richin nkucolotüj. Man riqꞌuin tüj cꞌa ri quereꞌ nkachꞌüc kacolonic. Pa ruqꞌuexel riꞌ roj riqꞌuin quicot nkabij que xkatakej yan ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios. Y chukaꞌ cꞌo chic ri Lokꞌolüj Espíritu pa tak kánima, ri nkurutoꞌ chuyaꞌic rukꞌij ri Dios. Y romariꞌ chuvüch ri Dios ja roj ri banun ri ketzij circuncisión cheke.
\v 4 Pero si ta roma ri utz ri kabanalun pa kacꞌaslen, roma ta riꞌ nkutiquer nkachꞌüc kacolonic, yin nquicolotüj ta chukaꞌ. Roma ri nucꞌaslen yin más utz que chuvüch ri quicꞌaslen ri nyebin que nyecolotüj roma ri utz quicꞌaslen.
\v 5 Roma yin jun semana quinalüx tok xban ri circuncisión chuve. Yin, jun chukaꞌ israelita ri ruxquin rumam can ri Benjamín, jun más nim rukꞌij chiquicojol ri kaxquin-kamamaꞌ can roj israelitas. Ri nte-nataꞌ ye hebreos. Xinoc jun fariseo. Y xaxe ri ntoc fariseo ri más nutij rukꞌij nbün ri nbij ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés.
\v 6 Riqꞌuin cꞌa ronojel vánima xintzeklebej ri nquitakej ri nuvinak israelitas, roma riqꞌuin ronojel vitzel xinbün cheque ri quitaken ri Jesucristo que xquitij pokonül, roma xinnuc que quiriꞌ nrajoꞌ ri Dios que ninbün. Xinnuc que choj vi ri nucꞌaslen, roma xintij-vi nukꞌij ninbün ri nbij ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés.
\v 7 Ronojel riꞌ jabel cꞌa ye utz chinuvüch yin. Pero xapon cꞌa ri kꞌij tok xkꞌax chuve que man nucꞌün tüj pe colonic chuve y romariꞌ xinyaꞌ can, richin xintakej ri Cristo.
\v 8 Ronojel ri xinyaꞌ vánima riqꞌuin, xinyaꞌ can. Manak chic cꞌa cakalen chuve yin. Quiriꞌ xinbün roma xinvetamaj ruvüch ri Vajaf Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios. Roma ri Cristo xinyaꞌ can ronojel. Xentorij can, cachiꞌel nban chin ri kꞌayis. Quiriꞌ xinbün roma ninjoꞌ que ri Cristo ntoc-vi vichin.
\v 9 Quiriꞌ xinbün roma ninjoꞌ que jun ninbün riqꞌuin rijaꞌ. Ninjoꞌ que man jun tüj numac nkꞌalajin chuvüch ri Dios. Ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés man ninyaꞌ tüj chic vánima riqꞌuin. Vetaman que man nquitiquer tüj ninbün ronojel ri nbij chupan ri ley riꞌ. Vocomi xintakej cꞌa ri Cristo, y romariꞌ ri Dios xbün chuve que man jun numac nkꞌalajin chuvüch rijaꞌ. Y quiriꞌ nbün cheque conojel ri nyetaken ri Cristo.
\v 10 Ninjo-vi cꞌa ninvetamaj jabel ruvüch ri Cristo y nsamüj ta ri ruchukꞌaꞌ ri Dios pa nucꞌaslen yin, cachiꞌel ri uchukꞌaꞌ tok xucꞌasoj ri Cristo chiquicojol ri caminakiꞌ. Ninjoꞌ nintij pokonül roma rubiꞌ ri Dios, cachiꞌel ri pokonül ri xutij ri Cristo. Ninjoꞌ cꞌa nincꞌut que yin cachiꞌel ta xincom riqꞌuin ri Cristo chuvüch ri cruz. Y jariꞌ ninjoꞌ ninbün.
\v 11 Nintij cꞌa nukꞌij, roma ninjoꞌ nquicꞌastüj-e chiquicojol ri caminakiꞌ y nquibecꞌujeꞌ chilaꞌ chicaj riqꞌuin ri Dios.
\s Ri Pablo nutij cꞌa rukꞌij richin que nucꞌul ta ri lokꞌolüj sipanic
\p
\v 12 Yin man ninbün tüj cꞌa que ta vilon chic ronojel ri cꞌo riqꞌuin ri Cristo. Ni man ninbün tüj chukaꞌ que ta tzꞌaküt chic ri nucꞌaslen. Man quiriꞌ tüj. Xa cꞌateriꞌ cꞌa nintij nukꞌij richin que nyeꞌoc vichin ronojel ri yecꞌo riqꞌuin ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios. Jariꞌ ri xrajoꞌ chuve tok yin xinoc richin rijaꞌ.
\v 13 Hermanos, man ninbij tüj cꞌa que ye vichin ta chic ronojel ri yecꞌo riqꞌuin ri Cristo, pero nquinajin chutijic nukꞌij chiquij. Xaxe chic riꞌ ri ninnuc y man nyecꞌatzin tüj chic chuve ri xecꞌo yan can.
\v 14 Nintij-vi nukꞌij chirij ri yecꞌo-apu chinuvüch, roma ninjoꞌ que ntoc vichin yin ri lokꞌolüj sipanic. Y roma cꞌa ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, tok ri Dios xinroyoj yin, roma nrajoꞌ que nquibe chilaꞌ chicaj y nrajoꞌ que ntoc vichin yin ri lokꞌolüj sipanic.
\p
\v 15 Ronojel cꞌa ri xinbij chive, quiriꞌ ta ri nkanuc konojel ri kayoꞌon chic kánima riqꞌuin ri Dios. Pero ri Dios chukaꞌ nukꞌalajrisaj cꞌa chikavüch tok cꞌo baꞌ ri man ja tüj ri nkanuc.
\v 16 Pero apeꞌ na ta cꞌa nkujapon-vi riqꞌuin ri kanojibül, ri cꞌuluman que nkabün ja ta ri nrajoꞌ ri Dios. Junan ta cꞌa ri bey ri nkatzꞌom-e konojel.
\p
\v 17 Hermanos, tibanaꞌ cꞌa ri cachiꞌel nitzꞌet viqꞌuin yin, y tibanaꞌ ri nitzꞌetaꞌ quiqꞌuin ri chꞌaka chic, ri nquibün chukaꞌ ri cachiꞌel ninbün yin y ri ye vachibil.
\v 18 Roma ye qꞌuiy ri nyeꞌetzelan richin ri Cristo y man nquinimaj tüj que xaxe riqꞌuin ri rucamic chuvüch ri cruz nkucolotüj. Jariꞌ ri ye nucꞌuxlaꞌaj-e chive qꞌuiy mul. Y vocomi riqꞌuin chukaꞌ okꞌej nyencꞌuxlaꞌaj-e chive.
\v 19 Y pa ruqꞌuisbül kꞌij, rijeꞌ pa kꞌakꞌ cꞌa nyebeka-vi. Xaxe ri ntij nquinuc. Juis itzel ri quicꞌaslen quicꞌuan y man nyeqꞌuix tüj. Chiquivüch rijeꞌ jabel utz ri nquibün. Benük cꞌa ri cánima chirij ri cosas richin ri ruchꞌulef.
\v 20 Jacꞌa roj roj richin chic que nkubecꞌujeꞌ chilaꞌ chicaj. Y chilaꞌ cꞌo-vi ri Colonel y Ajaf Jesucristo, y xaxe chic koyoben ri kꞌij tok npuꞌu chikacꞌamic.
\v 21 Ri chꞌaculaj cꞌa ri kacꞌuan vocomi, cꞌayuf ri nucꞌulachilaꞌ, pero rijaꞌ nujül-e y nkutoc cꞌa cachiꞌel rijaꞌ ri cꞌo rukꞌij. Quiriꞌ nbün kiqꞌuin roma juis nim ri uchukꞌaꞌ ri cꞌo riqꞌuin, y ja uchukꞌaꞌ riꞌ ri nucusaj richin que ncꞌujeꞌ ronojel pa rukꞌaꞌ.
\c 4
\s Quicot cꞌa ticꞌujeꞌ ri ivánima chi jumul
\p
\v 1 Romariꞌ hermanos, tiyaꞌ cꞌa ivánima riqꞌuin ri Ajaf Jesucristo. Yin juis nyixinjoꞌ y ninrayij chukaꞌ que nkatzꞌet ta kiꞌ jun bey chic. Rix juis quicot ri icꞌamon-pe chuve roma ja riqꞌuin ri icꞌaslen rix nkꞌalajin que cꞌo xucꞌün-pe ri samaj xinbün chiꞌicojol. Ja rix ri nu-premio.
\p
\v 2 Nincꞌutuj favor cheque ri hermana Evodia y ri hermana Síntique que junan quivüch tiquibanaꞌ, roma quitaken chic ri Ajaf.
\v 3 Y rat samajel junan viqꞌuin yin, ri ratcꞌo-vi chupan ri samaj richin ri Dios, nincꞌutuj cꞌa favor chave richin que queꞌatoꞌ ri caꞌiꞌ hermanas riꞌ, roma rijeꞌ quitijon quikꞌij chukaꞌ chupan ri rusamaj ri Dios. Xenvachibilaj-vi chukꞌalajrisasic ri utzilüj tzij richin colonic. Junan xesamüj viqꞌuin, ye cachibilan ri hermano Clemente y chꞌaka chic hermanos. Cꞌo chic cꞌa ri quibiꞌ chilaꞌ chicaj, tzꞌiban chic chupan ri vuj richin cꞌaslen.
\p
\v 4 Chi jumul cꞌa tiquicot ri ivánima riqꞌuin ri Ajaf. Tiquicot cꞌa ri ivánima chi jumul.
\v 5 Ri icꞌaslen utzilüj cꞌo ta utz nucꞌut chiquivüch conojel ri vinük. Ri Ajaf man nqꞌuiyilüj tüj chic ri ru-tiempo chin nobos chic.
\p
\v 6 Man titzꞌom pena chirij achique na, xa tiyaꞌ pa rukꞌaꞌ ri Dios y ticꞌutuj chin ri ncꞌatzin chive, y chukaꞌ man timestaj nyixmatioxin.
\v 7 Si quiriꞌ nibün, ri uxlanen ri npuꞌu riqꞌuin ri Dios xticꞌujeꞌ pan ivánima y ri uxlanen riꞌ xtuchajij ri ivánima y xquixrutoꞌ chuvüch ri nojibül ri nyepuꞌu iviqꞌuin. Quiriꞌ xtubün chive roma jun ibanun riqꞌuin ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios. Y ri uxlanen riꞌ man nkꞌax ta vi cheke jabel, roma juis nim ri samaj nbün.
\s Xaxe ri cꞌuluman ri tikabanaꞌ y tikanucuꞌ
\p
\v 8 Hermanos, pa ruqꞌuisbül ninjoꞌ cꞌa ninbij-e chive que ri cꞌuluman que nibün y ninuc, ja ri ketzij, ri cꞌo rukꞌij, ri choj, ri chꞌajchꞌoj, ri jabel, ri cꞌo utz rutzijol, ri utz vi, y ri nkaꞌ chuvüch ri Dios. Jariꞌ ri tinucuꞌ.
\p
\v 9 Ja ri xivetamaj, ri xicꞌul, ri xivacꞌaxaj y ri xitzꞌet viqꞌuin, jariꞌ ri tibanaꞌ. Y ri Dios ri nyoꞌon ri uxlanen, ncꞌuje-vi iviqꞌuin.
\s Ri sipanic ri xquitük ri hermanos aj-Filipos chin ri Pablo
\p
\v 10 Juis cꞌa nquicot vánima y nquimatioxin chin ri Ajaf ivoma. Calaꞌ chic riꞌ, ri man jun chic toꞌonic ri itakon-pe chuve y xa cꞌareꞌ chic ri xinicꞌuxlaꞌaj-pe. Y riꞌ man roma tüj cꞌa ri xinimestaj yan, man quiriꞌ tüj, xa roma ri man jani rix ntiquer tüj.
\v 11 Y reꞌ man ninbij tüj cꞌa roma ta ri cꞌo ncꞌatzin chuve. Man quiriꞌ tüj. Roma yin xa xucꞌulij yan chuve si cꞌo nincusaj, utz, y si man jun nincusaj, utz chukaꞌ chuve yin.
\v 12 Vetaman cꞌa nquicꞌaseꞌ riqꞌuin mebaꞌil y vetaman nquicꞌaseꞌ riqꞌuin beyomül. Qꞌuiy yan cꞌa xinvetamaj y nquiquicot riqꞌuin ri achique ninvil, si ninvil qꞌuiy nuvay o si xa manak, si cꞌo qꞌuiy viqꞌuin o si xa cꞌa cꞌo na ncꞌatzin chuve.
\v 13 Ja ri Cristo nyoꞌon vuchukꞌaꞌ richin nquitiquer ninbün ronojel.
\v 14 Man riqꞌuin tüj riꞌ, rix utz ri xibün que xijoyovaj-pe nuvüch y xinaꞌ ri pokonül yincꞌo-vi.
\p
\v 15 Yin ninnuc que rix aj-Filipos cꞌa nka-pe na chiꞌicꞌuꞌx tok yin nucꞌuan-apu ri utzilüj tzij richin colonic chive, pa nabey. Y tok xinel-e chiriꞌ iviqꞌuin, tok xinyaꞌ can ri ruchꞌulef Macedonia, rix xitük cꞌa jun toꞌonic chuve. Y ri chꞌaka chic hermanos ri yecꞌo pa chꞌaka chic tinamit man xinquicꞌuxlaꞌaj tüj.
\v 16 Yincꞌo cꞌa na pa tinamit Tesalónica tok ja yan riꞌ xintzꞌom rucꞌulic ri toꞌonic ivichin rix. Man xaxe tüj cꞌa jun bey xincꞌul ri toꞌonic tok xincꞌujeꞌ chiriꞌ.
\v 17 Y ri xinicꞌuxlaꞌaj-pe, nquicot vi ri vánima romariꞌ, pero man roma tüj cꞌa que cꞌo ri xitük-pe chuve, man quiriꞌ tüj. Ri vánima nquicot roma vetaman que ri toꞌonic riꞌ cꞌo cꞌa chukaꞌ nucꞌün-pe chive rix.
\v 18 Vocomi ronojel chic cꞌa cꞌo viqꞌuin, riqꞌuin ri xitük-pe rix tok xpuꞌu ri hermano Epafrodito chuyaꞌic. Man jun chic cꞌa ninjoꞌ, roma qꞌuiy ri xincꞌul. Ri sipanic reꞌ nka-vi cꞌa chuvüch ri Dios, y nkutiquer nkabij que chin ri Dios xiya-vi, y rijaꞌ xucꞌul.
\v 19 Roma ri itoꞌonic riꞌ, ri ka-Dios ri cꞌo-vi rukꞌij y juis rubeyomal, nuyaꞌ cꞌa chive rix ri jun jun ibanun riqꞌuin ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, nuyaꞌ cꞌa ronojel ri ncꞌatzin chive.
\v 20 Ri Katataꞌ Dios cꞌo-vi cꞌa rukꞌij richin jumul. Quiriꞌ cꞌa.
\s Ri ruqꞌuisbül tak tzij
\p
\v 21 Y tiyaꞌ cꞌa saludos cheque conojel ri hermanos ri jun chukaꞌ quibanun riqꞌuin ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios. Ri hermanos ri yecꞌo viqꞌuin nquitük chukaꞌ e saludos chive.
\v 22 Quiriꞌ chukaꞌ ri hermanos ri ye rusamajelaꞌ ri rey César nquitük-e saludos chive.
\p
\v 23 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo xticꞌujeꞌ ta cꞌa iviqꞌuin chiꞌivonojel. Quiriꞌ ta cꞌa.
