\id COL - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd)
\h COLOSENSES
\toc1 Ri carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Colosas
\toc2 Colosenses
\mt Ri carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Colosas
\c 1
\s Ri Pablo nutzꞌom tzij
\p
\v 1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jariꞌ ri rurayibül ri Dios. Yin vachibilan cꞌa ri hermano Timoteo,
\v 2 tok nintzꞌibaj-e ri carta reꞌ chive rix hermanos ri rixcꞌo pa tinamit Colosas, ri iyoꞌon ivánima riqꞌuin ri Cristo y jun ibanun riqꞌuin. Y ja ta cꞌa ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riqꞌuin ri Katataꞌ Dios y ri Ajaf Jesucristo xticꞌujeꞌ ta pa tak ivánima chiꞌivonojel.
\s Ri Pablo nucꞌutuj cꞌa ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios pa quiviꞌ ri hermanos aj-Colosas
\p
\v 3 Chi jumul nkabün orar ivoma rix, y nkamatioxij chin ri Dios ri Rutataꞌ ri Kajaf Jesucristo.
\v 4 Nkamatioxij ivoma roma kacꞌaxan que iyoꞌon-vi ivánima riqꞌuin ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios y nyeꞌijoꞌ conojel ri quitaken-vi rijaꞌ.
\v 5 Quiriꞌ ri nibün rix, roma ivoyoben ri utz ri yacon chilaꞌ chicaj. Y ri utz riꞌ xivetamaj que cꞌo, tok xivacꞌaxaj ri utzilüj tzij richin colonic. Y ketzij vi ri tzij ri xivetamaj.
\v 6 Y tok xivacꞌaxaj ri tzij riꞌ y ketzij xkꞌax chive ri rutzij ri Dios, rix qꞌuiy cꞌa ri xixtaken. Y ri tzij riꞌ xapon cꞌa pa ronojel tinamit. Ye qꞌuiy vi cꞌa vinük ri ye takeyon y rijeꞌ nquicꞌuan jun utzilüj cꞌaslen y nyeqꞌuiy chupan ri rutzij ri Dios, y romariꞌ ye qꞌuiy chꞌaka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, cachiꞌel xixcꞌulachij rix.
\v 7 Y riqꞌuin cꞌa ri hermano Epafras xivacꞌaxaj-vi ri rutzij ri Dios. Rijaꞌ jun samajel ri kachibil roj, y juis cꞌa nkajoꞌ. Rijaꞌ jabel vi nsamüj pa rusamaj ri Cristo chiriꞌ chiꞌicojol rix.
\v 8 Y tok rijaꞌ xpuꞌu kiqꞌuin, xutzijoj cheke que rix juis vi nyixjoꞌon, roma cꞌo ri Lokꞌolüj Espíritu iviqꞌuin.
\p
\v 9 Y roma ri xkacꞌaxaj chupan ri kꞌij tok xka-pe ri hermano, chi jumul cꞌa kabanun-pe orar ivoma. Nkacꞌutuj chin ri Dios que nbün ta chive que ta jabel xtivetamaj ri rurayibül ri Dios, y ri Lokꞌolüj Espíritu nuyaꞌ ta chukaꞌ ronojel naꞌoj y etamabül chive.
\v 10 Quiriꞌ nkacꞌutuj chin ri Dios, roma nkajoꞌ que rix chi jumul ticꞌuaj jun cꞌaslen utz, ri cꞌuluman que nicꞌuaj roma itaken chic ri Ajaf Jesucristo. Que rix chi jumul ta cꞌa nicꞌuaj jun cꞌaslen ri nkaꞌ chuvüch rijaꞌ. Nicꞌuaj ta utzilüj tak icꞌaslen y nyixqꞌuiy chupan ri rutzij ri Dios, y romariꞌ ye qꞌuiy ta chꞌaka chic vinük ri nyetaken ta ri rutzij ri Dios. Nibanalaꞌ ta ronojel ri utz, y nivetamaj ta más utz achique ri Dios.
\v 11 Nkajoꞌ cꞌa que ri Dios nuyaꞌ ta juis uchukꞌaꞌ chive, roma ri rukꞌij rijaꞌ juis nim ruchukꞌaꞌ. Ri uchukꞌaꞌ riꞌ ncꞌatzin chive richin ncꞌujeꞌ ronojel cochꞌonic y quicot iviqꞌuin.
\v 12 Nkajoꞌ que quixmatioxin chin ri Katataꞌ Dios, roma ri rubanun cheke konojel que cꞌuluman richin nkichinaj ri cꞌo chilaꞌ chicaj. Junan cꞌa nkujichinan quiqꞌuin ri chꞌaka chic lokꞌolüj tak ralcꞌual ri Dios, chiriꞌ chupan ri sük.
\v 13 Ri Katataꞌ Dios xojrucol yan chukaꞌ pa rukꞌaꞌ ri kꞌekuꞌn y xojruyaꞌ pa rukꞌaꞌ ri Rucꞌajol. Ri Katataꞌ Dios juis nrajoꞌ ri Rucꞌajol.
\v 14 Ri Rucꞌajol ri Dios xcom koma roj y xbiyin ri ruquiqꞌuel, y romariꞌ roj colotajnük y cuyutajnük chic ri kamac.
\s Junan chic kavüch riqꞌuin ri Dios roma ri rusamaj ri Cristo
\p
\v 15-16 Ri Dios man tzꞌetetül tüj, pero xa ntzꞌetetüj-vi cꞌa riqꞌuin ri Rucꞌajol, roma ri Rucꞌajol, xa ja Dios vi chukaꞌ. Y ri Dios pa rukꞌaꞌ cꞌa ri Rucꞌajol xuya-vi richin que xerubün ronojel cosas. Y romariꞌ ja ri Rucꞌajol ri nabey y más nim chuvüch ronojel ri xerubün, ronojel ri cꞌo chilaꞌ chicaj y ri yecꞌo chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef. Ronojel riꞌ roma cꞌa rijaꞌ tok yecꞌo. Ri ye tzꞌetetül y ri man ye tzꞌetetül tüj, stapeꞌ (aunque) ta ye ángeles, ye autoridades, nimakꞌ quikꞌij y cꞌo uchukꞌaꞌ pa quikꞌaꞌ conojel cꞌa roma rijaꞌ tok yecꞌo, y richin que nquiyaꞌ rukꞌij tok xerubün.
\v 17 Ronojel ja rijaꞌ ri xbanun, roma cꞌo-pe pa nabey, y ja rijaꞌ ri ucꞌuayon quichin.
\v 18 Ja rijaꞌ ri jolon ri cꞌo pa kaviꞌ roj ri kataken, ri nbix iglesia cheke y roj cꞌunük ruchꞌacul. Ja rijaꞌ ri nabey ri xcꞌastüj-e chiquicojol ri caminakiꞌ, y romariꞌ nuyaꞌ cꞌaslen. Y romariꞌ ja rijaꞌ ri nabey, chuvüch ronojel.
\v 19 Ja vi cꞌa riꞌ ri rurayibül ri Dios, que ri Rucꞌajol junan riqꞌuin rijaꞌ. Ri Rucꞌajol, Dios cꞌa chukaꞌ.
\v 20 Y tok ri Rucꞌajol xcom chuvüch ri cruz y xbiyin ri ruquiqꞌuel, rijaꞌ xujük ri bey chiquivüch conojel, chiquivüch ri yecꞌo chuvüch ri ruchꞌulef y chiquivüch chukaꞌ ri yecꞌo chicaj. Ja vi cꞌa riꞌ ri rurayibül ri Dios, que conojel junan ta quivüch riqꞌuin y ntel ta cꞌa ri cꞌo chiquicojol roma ri samaj ri xbün ri Rucꞌajol tok xcom.
\p
\v 21 Y tok banun can rix nüj riqꞌuin ri Dios. Roma riqꞌuin ri itzel tak nojibül y ri itzel tak ri xixbanun ri xecꞌujeꞌ iviqꞌuin, xkꞌalajin que xivetzelaj-vi ri Dios. Jacꞌa vocomi rix junan chic ivüch riqꞌuin ri Dios, roma xicanoj-vi cꞌa ri bey ri xujük chivüch.
\v 22 Jariꞌ ri samaj ri xbün ri Rucꞌajol ri Dios tok xpuꞌu chuvüch ri ruchꞌulef. Xoc-vi cꞌa vinük cachiꞌel roj y xcom chuvüch ri cruz. Richin que rix chꞌajchꞌoj icꞌaslen, manak imac y man jun itzel ntzꞌetetüj chivij tok nyixruyaꞌ chuvüch ri Dios.
\v 23 Pero ncꞌatzinej que niya-vi ivánima riqꞌuin ri Dios y man jun bey tiyaꞌ can. Tiyaꞌ ivánima chi jumul riqꞌuin. Man quixsilon-e cꞌa. Ncꞌatzinej que riqꞌuin ronojel ivánima nivoyobej-apu ri utz ri nbij chupan ri utzilüj tzij richin colonic. Rix jabel vi ivetaman ri tzij riꞌ, y ja chukaꞌ riꞌ ri xapon chic quiqꞌuin ri chꞌaka chic vinük ri yecꞌo chuvüch ri ruchꞌulef. Y richin que ntzijos ri utzilüj tzij riꞌ, ri Dios xbün chuve yin Pablo que xinoc rusamajel.
\s Ri samaj ri xuyaꞌ ri Dios chin ri Pablo
\p
\v 24 Ivoma rix yin nintij pokonül vocomi. Pero man nquibison tüj. Xa nquiquicot. Yin riqꞌuin ri pokonül nintij, nintzꞌakatisaj ri cꞌa nrajoꞌ na chi ri pokonül ri ncꞌatzin que nincꞌusaj, cachiꞌel ri xucꞌusaj ri Cristo. Pokonül ri nincꞌusaj roma ri nbix iglesia chin. Y ri iglesia ja roj ri kataken y roj ruchꞌacul ri Cristo.
\v 25 Y yin xinoc cꞌa samajel richin ri iglesia riꞌ, y ri samaj ri xuyaꞌ ri Dios chuve yin ja vi ri chiquicojol ri man ye israelitas tüj, cachiꞌel rix. Y rijaꞌ nrajoꞌ cꞌa que tzꞌaküt ta ri rutzij ri ninyaꞌ chivüch.
\v 26 Ri rutzij cꞌa ri Dios man katz kꞌalajrisan ta pe jabel cheque ri vinük, chupan ri tiempo ri cꞌunük can. Xa cꞌa ja vocomi ri xkꞌalajrisüs jabel cheke roj ri kataken-vi ri Dios.
\v 27 Ri Dios nrajo-vi cꞌa nucꞌut chikavüch roj israelitas, que rijaꞌ jabel vi utz ri runojibül pan iviꞌ rix chukaꞌ ri man rix israelitas tüj. Xa cꞌate baꞌ tukꞌalajrisaj que ri Cristo ncꞌujeꞌ cꞌa chukaꞌ pa tak ivánima rix. Y roma cꞌo chic ri Cristo pa tak ivánima, ivoyoben cꞌa ri kꞌij tok nyixbecꞌujeꞌ riqꞌuin rijaꞌ apeꞌ cꞌo rukꞌij, y jabel nyeꞌibanaꞌ riqꞌuin.
\p
\v 28 Roj ja ri Cristo ri nkakꞌalajrisaj. Nkabij cheque conojel que tiquiyaꞌ can ri mac, y riqꞌuin ronojel etamabül nyekatijoj conojel. Quiriꞌ nkabün roma nkajoꞌ que tzꞌaküt ta ri quicꞌaslen conojel ri nquitakej ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios.
\v 29 Yin juis nintij nukꞌij que ntzꞌaküt ta ri quicꞌaslen conojel. Nincusaj ronojel ri uchukꞌaꞌ ri ruyoꞌon ri Cristo chuve. Ri uchukꞌaꞌ ri ruyoꞌon ri Cristo chuve jariꞌ ri nyoꞌon vuchukꞌaꞌ chubanic ri samaj. Y ri uchukꞌaꞌ riꞌ juis nim vi.
\c 2
\p
\v 1 Ronojel riꞌ ninbij cꞌa chive roma ninjoꞌ que rix nivetamaj que rixcꞌo-vi pa vánima y juis cꞌa ninbün orar ivoma. Y quiriꞌ chukaꞌ ninbün coma ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Laodicea y coma conojel ri hermanos ri man jun bey quitzꞌeton tüj nuvüch.
\v 2 Ninjoꞌ cꞌa que cukul ta icꞌuꞌx chiꞌivonojel y que junan ta ivüch roma ri nijola-iviꞌ. Ninjoꞌ que tzꞌaküt ta ri etamabül ri ncꞌujeꞌ iviqꞌuin, richin que tivetamaj ri xa cꞌate baꞌ xukꞌalajrisaj ri Katataꞌ Dios pariꞌ ri Cristo.
\v 3 Riqꞌuin ri Cristo nilitüj-vi ronojel ri utzilüj tak etamabül y naꞌoj.
\v 4 Y ronojel riꞌ xinbij cꞌa chive roma yin ninjoꞌ que man nyixchꞌacatüj pa quikꞌaꞌ ri nyeꞌucusan jabel tak tzij xaxe richin nyixtzak pa quikꞌaꞌ.
\v 5 Y stapeꞌ (aunque) man yincꞌo tüj apu iviqꞌuin, que ta yin paꞌül-apu pan inicꞌajal, ri vánima yin cꞌo-vi-apu iviqꞌuin. Juis nquiquicot roma vetaman que riqꞌuin ruchojmil rix benük y iyoꞌon-vi ivánima riqꞌuin ri Cristo.
\p
\v 6 Icꞌulun chic ri Ajaf Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios, y romariꞌ ncꞌatzinej que ticꞌuaj jun cꞌaslen utz, ri cꞌuluman que nicꞌuaj roma jun ibanun riqꞌuin rijaꞌ.
\v 7 Rix tiquil cꞌa riqꞌuin ri Cristo, y chiriꞌ rix paban-vi-pe cachiꞌel npabüx jun jay pariꞌ ri ruxeꞌ. Iyoꞌon ta ivánima riqꞌuin, cachiꞌel cꞌa ri xivetamaj tok xicꞌul ri tijonic riꞌ. Y chi jumul cꞌa ta chukaꞌ ncꞌujeꞌ matioxinic pa tak ivánima.
\s Chupan ri cꞌacꞌaꞌ kacꞌaslen ja ri Cristo ri tikatzꞌet.
\p
\v 8 Tichajij cꞌa iviꞌ richin que man nyixchꞌacatüj pa quikꞌaꞌ ri vinük ri xa jun yan chic tijonic quicꞌuan, tijonic ri jabel oc nyekꞌalajin, pero xa quiqꞌuin cꞌa vinük ye petenük-vi y man jun utz nquicꞌün-pe tijonic ri xa aj-ruchꞌulef y man ye tzꞌaküt tüj, tijonic ri xa man riqꞌuin tüj Cristo ye petenük-vi. Ri tijonic riꞌ man ye ketzij tüj.
\p
\v 9 Roma ri Cristo Dios vi. Y quiriꞌ xkꞌalajin tok xoc vinük y xcꞌuje-pe chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef.
\v 10 Rix cꞌo chic ri Cristo pa tak ivánima. Y xaxe cꞌa rijaꞌ ri ntzꞌakatisan ri icꞌaslen. Y xa chuxeꞌ cꞌa rutzij rijaꞌ yecꞌo-vi ri ángeles y ri cꞌo uchukꞌaꞌ pa quikꞌaꞌ. Ja ri Cristo ri cꞌuluman que nkayaꞌ rukꞌij.
\v 11 Rix ri cꞌo ri Cristo pa tak ivánima, banun chic ri circuncisión chive, pero ri circuncisión riꞌ man junan tüj riqꞌuin ri nquibün-ka ri vinük riqꞌuin ri quikꞌaꞌ, ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruchꞌacul jun acꞌual alaꞌ que ja richin ri tinamit ri Dios. Ri circuncisión ri xbün ri Cristo chive ja ri xrelesaj ri itzel tak rayibül ri yecꞌo pa tak ivánima, ri nbanun chive que nyixmacun.
\v 12 Tok xixban cꞌa bautizar, jariꞌ tok cachiꞌel xixmukutüj junan riqꞌuin ri Cristo, y jariꞌ chukaꞌ cachiꞌel cꞌa xixcꞌastüj-e junan riqꞌuin. Xiya-vi cꞌa ivánima riqꞌuin ri Dios, roma ivetaman que ja rijaꞌ ri xcꞌason richin ri Cristo chiquicojol ri caminakiꞌ. Romariꞌ xivil-vi cꞌa ri icꞌaslen riqꞌuin.
\v 13 Y tok rubanun can, xa rix camnük chupan ri imac, y xibün ri itzel tak irayibül. Man banun tüj cꞌa ri circuncisión chive roma ri Cristo. Jacꞌa vocomi cuyutajnük chic ri imac y riqꞌuin riꞌ ri Dios xbün chive que junan xixcꞌastüj riqꞌuin ri Cristo.
\v 14 Tok rubanun can, konojel roj koyoben chic cꞌa que nka-pe castigo pa kaviꞌ, roma man xojtiquer tüj xkabün ronojel ri nbij chupan ri ley richin ri Dios. Quiriꞌ vi cꞌa nbij ri ley chikij. Jacꞌa ri Dios xojrucol chuvüch ri castigo riꞌ. Quiriꞌ xbün roma ri Cristo xbajix chuvüch ri cruz koma roj.
\v 15 Y riqꞌuin riꞌ xkꞌalajin que ri Cristo cꞌo más ruchukꞌaꞌ que chiquivüch ri itzel tak espíritus ri cꞌo jalajoj uchukꞌaꞌ pa quikꞌaꞌ. Y xkꞌalajin que xukasaj quikꞌij. Rijeꞌ xeꞌoc cꞌa pa rukꞌaꞌ y chuxeꞌ rutzij ri Cristo.
\s Man quixchꞌacatüj cꞌa, roma ri ncꞌatzinej que ninuc ja ri cꞌo chilaꞌ chicaj
\p
\v 16 Roma xicꞌul ri icolonic riqꞌuin ri Cristo, man jun cꞌa tichꞌo chivij rix, roma ri nicꞌux o roma ri nitij. Man jun tichꞌo chivij roma man nichajij tüj ri kꞌij tok nalüx ri icꞌ, y ri kꞌij richin uxlanen y chꞌaka chic nimakꞌij.
\v 17 Roma ronojel riꞌ xecꞌatzin-vi cꞌa, roma riqꞌuin riꞌ xketamaj cꞌa ri achique rubanic ri Cristo. Ye rokꞌomal rijaꞌ ri xecꞌujeꞌ kiqꞌuin. Jacꞌa vocomi, ja chic cꞌa rijaꞌ ri cꞌo kiqꞌuin y man ncꞌatzin tüj chic cꞌa ri rokꞌomal.
\v 18 Rix xa cꞌo chic cꞌa que nicꞌul ri lokꞌolüj sipanic ri cꞌo chilaꞌ chicaj, pero man cꞌa quixchꞌacatüj pa quikꞌaꞌ ri vinük ri nyebin que conojel vinük ncꞌatzinej que nquichꞌutinirsaj-quiꞌ y ncꞌatzinej chukaꞌ que nquiyaꞌ quikꞌij ri ángeles. Ri vinük ri nyebin quiriꞌ, nquibij que qꞌuiy quetaman chiquij ri xa man ye tzꞌetetül tüj, pero xa man quiriꞌ tüj. Rijeꞌ stapeꞌ (aunque) man ye nimakꞌ tüj, nquinaꞌ que juis ye nimakꞌ. Ja nojibül riꞌ ri ye quicꞌuan roma ri itzel tak rayibül ri yecꞌo quiqꞌuin.
\v 19 Rijeꞌ quiriꞌ quibanun pa rukꞌaꞌ ri itzel tak quirayibül, xa man yecꞌo tüj apu riqꞌuin ri Cristo richin que jabel ta quicꞌuan-quiꞌ chiriꞌ. Roma ja ri Cristo ri jolon, ja rijaꞌ ri cꞌo pa kaviꞌ konojel ri kataken chic. Ja rijaꞌ nbanun cheke que nkuqꞌuiy roj ri roj cꞌunük ruchꞌacul. Nbün cheke que junan kavüch konojel. Nbün cheke que nkuqꞌuiy, cachiꞌel ri nrajoꞌ ri Dios que nkabün. Xa cachiꞌel vi cꞌa ri ruchꞌacul jun vinük, jabel quitunun-quiꞌ y quitzꞌamalon-quiꞌ roma ri ribochꞌil.
\p
\v 20 Rix cachiꞌel xixcom riqꞌuin ri Cristo tok rijaꞌ xcom, y romariꞌ rix camnük chic chuvüch ri tijonic ri ye richin ri ruchꞌulef ri xa man ye tzꞌaküt tüj. Si quiriꞌ ibanun, ¿achique roma itzꞌamon nitakej ri tijonic ri? ¿Achique roma tok rix nibün ri nquibij ri vinük ri xa man ja tüj ri ketzij tijonic quicꞌuan?
\v 21 Cachiꞌel ri nquibij chive que man ticꞌün laꞌ, man ticꞌux reꞌ, ni man titzꞌom la jun chic laꞌ, nquibij chive.
\v 22 Ronojel ri tzij quiriꞌ xa quinojibül y quitijonic cꞌa vinük. Roma pariꞌ ri nyecꞌux, ketaman que ja vi cꞌa ri Dios ye yoꞌon can richin nyecꞌux. Richin que nyeqꞌuis tok yecꞌo. Man xajan tüj cꞌa ncatzꞌom, nacꞌün o nacꞌux.
\v 23 Ri ye ucꞌuayon ri tijonic riꞌ nkꞌalajin que cꞌo qꞌuiy etamabül quiqꞌuin y xa man quiriꞌ tüj, xa man jun quetaman. Nquibij que ncꞌatzin que nkayaꞌ quikꞌij ángeles y chꞌaka chic. Nquibij que tikachꞌutinirsaj-kiꞌ y tikaya-kiꞌ pa pokonül. Pero ronojel riꞌ man jun utz nucꞌün-pe, roma man nuyaꞌ tüj kuchukꞌaꞌ richin nkuchꞌacon ta chirij ri itzel tak karayibül.
\c 3
\p
\v 1 Romariꞌ, si rix xixcꞌastüj junan riqꞌuin ri Cristo tok rijaꞌ xcꞌastüj, chi jumul cꞌa tinucuꞌ ri cꞌo chilaꞌ chicaj, ri apeꞌ cꞌo-vi ri Cristo, tzꞌuyul pa rajquikꞌaꞌ (ru-derecha) ri Dios.
\v 2 Ja vi cꞌa ri cꞌo chilaꞌ chicaj ri tinucuꞌ y man ja tüj ri yecꞌo chuvüch ri ruchꞌulef.
\v 3 Quiriꞌ ri ninbij chive roma cachiꞌel xixcom yan chuvüch ri nojibül richin ri ruchꞌulef, y cꞌo chic icꞌaslen riqꞌuin ri Cristo. Kꞌalüj que quiriꞌ, roma jun ibanun riqꞌuin ri Cristo, y chukaꞌ jun ibanun riqꞌuin ri Dios roma ri Cristo.
\v 4 Y roma vi cꞌa ri Cristo tok cꞌo kacꞌaslen. Y riꞌ nkꞌalajin tok npuꞌu jun bey chic rijaꞌ, tok roj junan nkubecꞌujeꞌ riqꞌuin tok nka-pe rijaꞌ y roj chukaꞌ cꞌo kakꞌij chupan ri kꞌij riꞌ. Rijaꞌ cꞌo-vi cꞌa rukꞌij.
\s Xecanaj yan can ri itzel tak rayinic
\p
\v 5 Romariꞌ, man cꞌa tibün ri itzel ri nirayij rix, ri xa richin ri ruchꞌulef. Xa ticamsaj ri itzel tak rayinic riꞌ. Ri achiꞌaꞌ y ri ixokiꞌ man tiquicanola-quiꞌ richin nyemacun. Man titzꞌilobisaj-iviꞌ pa tak mac. Man tiyaꞌ kꞌij chin ri itzel tak irayibül. Xa tiyaꞌ can ri rayinic riꞌ. Man tirayij chic que iviqꞌuin ta rix cꞌo ronojel ri nirayij. Roma ri quiriꞌ itzel vi. Roma si nibün quiriꞌ, nibün cachiꞌel Dios chin.
\v 6 Y xa roma cꞌa quiriꞌ ri nyequibanalaꞌ ri vinük ri man nquitakej tüj rutzij ri Dios, roma cꞌa riꞌ tok nka-ka ri ru-castigo ri Dios pa quiviꞌ.
\v 7 Tok rubanun can, quiriꞌ vi cꞌa ri xeꞌibanalaꞌ rix tok cꞌa rixcꞌo-vi chupan.
\v 8 Jacꞌa vocomi xcanaj yan can ronojel. Man quetiqueꞌ chic cꞌa chukaꞌ oyoval pa tak ivánima, ni man chukaꞌ queꞌibanalaꞌ ri man cꞌuluman tüj roma ri ivoyoval. Man tirayij chic cꞌa nibün itzel cheque ri chꞌaka chic, y man tibij chic itzel tak tzij chiquij. Man tibij chic tzij ri man ye cꞌuluman tüj.
\v 9 Man titzꞌuculaꞌ chic tzij. Xa iyoꞌon chic can ri itzel cꞌaslen ri xicꞌuaj.
\v 10 Vocomi jun cꞌacꞌaꞌ cꞌaslen icꞌuan. Ja ri Dios ri xyoꞌon ri cꞌacꞌaꞌ cꞌaslen chive. Y rijaꞌ nbün cꞌa chin ri cꞌacꞌaꞌ icꞌaslen que nqꞌuiy y nyixoc más cachiꞌel rijaꞌ. Quiriꞌ nbün chive roma nrajoꞌ que jabel nivetamaj ruvüch rijaꞌ.
\v 11 Y roma cꞌo ri cꞌacꞌaꞌ kacꞌaslen, man jun nbün cheke si roj israelitas o man roj israelitas tüj. Man jun nbün cheke si banun ri circuncisión cheke, ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruchꞌacꞌul jun acꞌual alaꞌ que ja richin ri tinamit ri Dios, o xa man banun tüj. Man jun nbün cheke si cꞌo baꞌ kakꞌij o xa manak. Man jun nbün cheke si roj ximon pa samaj o xa roj libre. Ri ncꞌatzinej ja ri cꞌo Cristo pa tak kánima.
\p
\v 12 Ri Dios juis nkurujoꞌ, xojruchaꞌ y xuchꞌajchꞌojrisaj ri kacꞌaslen. Roma cꞌa riꞌ ncꞌatzinej que chi jumul nkujoyovan-kiꞌ. Ncꞌatzin que utz kanaꞌoj quiqꞌuin conojel, que man nkanimirsaj tüj kiꞌ, roj xa tikayaꞌ kꞌij cheque ri chꞌaka chic achique ri quinojij y nkacochꞌon ta.
\v 13 Tok cꞌo jun ri nbanun itzel cheke, tikacochꞌoꞌ y tikacuyuꞌ. Cachiꞌel xbün ri Cristo que xucuy ri kamac roj, quiriꞌ chukaꞌ ncꞌatzinej que nkabün quiqꞌuin ri chꞌaka chic. Tikacochꞌolaꞌ y tikacuyulaꞌ cꞌa kiꞌ.
\v 14 Y ja ri nkajo-kiꞌ ri más ncꞌatzinej. Roma si nkajo-kiꞌ, nbün cheke que junan kavüch quiqꞌuin conojel.
\v 15 Y pa tak kánima ncꞌatzinej cꞌa chukaꞌ que ticꞌujeꞌ ri uxlanen richin ri Dios, y ja ta riꞌ ri nucꞌuan kichin. Roma si cꞌa riꞌ tok xojroyoj ri Dios, que man ta jun oyoval chikacojol roma junan ta kavüch quiqꞌuin conojel ri quitaken chic. Ncꞌatzinej cꞌa chukaꞌ que ticꞌujeꞌ matioxinic pa tak kánima roma ri rubanun koma.
\p
\v 16 Ncꞌatzin chukaꞌ que ri kánima nojnük riqꞌuin ri rutzij ri Cristo. Riqꞌuin ronojel etamabül tikatijola-kiꞌ y tikacukubalaꞌ kacꞌuꞌx chikachibil kiꞌ. Y tikabixaj rubiꞌ ri Ajaf roma ri matioxinic ri cꞌo pa tak kánima. Quekabixalaꞌ cꞌa salmos, himnos y chꞌaka chic bix ri nyeꞌalüx pa tak kánima roma cꞌo ri Lokꞌolüj Espíritu kiqꞌuin.
\v 17 Ronojel cꞌa ri nkabün, tikabanaꞌ pa rubiꞌ ri Ajaf Jesús. Y ronojel ri nkabij, tikabij pa rubiꞌ rijaꞌ. Y chi jumul cꞌa nkumatioxij chin ri Katataꞌ Dios. Xaxe roma ri Jesús tok nkutiquer nkumatioxin chin ri Dios.
\s Ri cꞌuluman que nbün jun ralcꞌual ri Dios
\p
\v 18 Rix cꞌa ixokiꞌ, titakej quitzij ri ivachijlal, roma quiriꞌ cꞌuluman que nibün roma itaken chic ri Ajaf Dios.
\v 19 Y rix achiꞌaꞌ, queꞌijoꞌ ri ivixjaylal, y man tibanalaꞌ oyoval quiqꞌuin, xa quixoc cꞌa utz tak achijlonelaꞌ.
\v 20 Rix acꞌualaꞌ, chi jumul titakej quitzij ri ite-itataꞌ, roma jariꞌ ri nkaꞌ chuvüch ri Ajaf Dios que nibün.
\v 21 Y rix teꞌej-tataꞌaj, man tiyüc coyoval ri ivalcꞌual. Man utz tüj cꞌa ri nibün si ncꞌo ruviꞌ nibün cheque, y romariꞌ nsatz quicꞌuꞌx.
\v 22 Rix samajelaꞌ, chi jumul titakej quitzij ri i-patrón. Man tibün cꞌa que xaxe tok yecꞌo-apu ri i-patrón iviqꞌuin tok nyixtaken-vi tzij, xaxe richin quixnimüx que rix utz tak samajelaꞌ. Ncꞌatzinej que riqꞌuin ronojel ivánima tibanaꞌ ri quisamaj, roma nijoꞌ ri Dios y ja rijaꞌ ri niyaꞌ rukꞌij tok quiriꞌ nibün.
\v 23 Achique na cꞌa ri nibün, riqꞌuin cꞌa ronojel ivánima tibanaꞌ. Cachiꞌel xa ta ja ri rusamaj ri Ajaf Jesucristo ri nibün y man quichin tüj ri vinük.
\v 24 Y ri Ajaf Jesucristo nuyaꞌ cꞌa ri lokꞌolüj sipanic chive roma ja rijaꞌ ri nisamajij. Iyoꞌon-vi cꞌa pa nabey y romariꞌ nyixichinan chilaꞌ chicaj.
\v 25 Jacꞌa ri nyebanun itzel, nquicꞌul rutojic roma ri itzel nquibün. Roma ri Dios man nutzꞌet tüj ri vinük si cꞌo rukꞌij o manak, ri nutzꞌet rijaꞌ ja ri nbanun.
\c 4
\p
\v 1 Rix patrones, xe cꞌa ri utz y ri choj tibanaꞌ quiqꞌuin ri isamajelaꞌ, roma tika-pe chiꞌicꞌuꞌx que rix chukaꞌ cꞌo jun Ivajaf chilaꞌ chicaj.
\p
\v 2 Chi jumul cꞌa tibanaꞌ orar, y cꞌüs ta ri inojibül tok nibün orar. Chi jumul cꞌa ticꞌujeꞌ matioxinic iviqꞌuin.
\v 3 Y tibanaꞌ orar koma roj chukaꞌ, que ri Dios nujük ta jun puerta más cheke richin que nkatzijoj ri cꞌa baꞌ tukꞌalajrisaj, que roma ri Cristo tok nkucolotüj. Y chutzijosic cꞌa riꞌ tok xinoc pa cárcel.
\v 4 Ticꞌutuj cꞌa chin ri Dios que jabel ta rubixic ninbün tok nintzijoj ri xukꞌalajrisaj ri Dios, cachiꞌel ta ri cꞌuluman que ninbün.
\p
\v 5 Y rix tivetamaj cꞌa nyixbiyin chiquicojol ri vinük ri man quitaken tüj ri Cristo. Jabel ta ri nibün y nibij cheque ri vinük. Man tiyaꞌ kꞌij que choj ncꞌo ri tiempo.
\v 6 Ronojel ta ri nibij cꞌo ta utz riqꞌuin. Cachiꞌel ta cꞌo atzꞌan riqꞌuin ri itzij richin cꞌo ruquiꞌil. Tibanaꞌ cꞌa quiriꞌ, richin que xe ta cꞌa ri cꞌuluman ri nibij cheque conojel ri cꞌo nquicꞌutuj chive.
\s Ri ruqꞌuisbül tak tzij
\p
\v 7 Ri hermano Tíquico nyerutzijoj cꞌa chive ri achique nubanun. Rijaꞌ jun hermano ri juis ninjoꞌ y nbün-vi cꞌa ri rusamaj ri Ajaf chi jumul. Vachibil vi cꞌa chupan ri samaj.
\v 8 Y ja rijaꞌ ri nintük-e chilaꞌ iviqꞌuin richin nivetamaj achique kabanun y richin nucukubaꞌ icꞌuꞌx.
\v 9 Y riqꞌuin rijaꞌ nintük-e chukaꞌ ri hermano Onésimo, ri elenük-pe chilaꞌ iviqꞌuin rix. Ri Onésimo ruyoꞌon cꞌa ránima riqꞌuin ri Dios, y juis ninjoꞌ. Ri caꞌiꞌ hermanos reꞌ nquitzijoj cꞌa chive ronojel ri banatajnük chereꞌ.
\p
\v 10 Ri hermano Aristarco, ri cꞌo viqꞌuin chereꞌ pa cárcel, nutük-e saludos chive. Y quiriꞌ chukaꞌ ri hermano Marcos nutük-e saludos chive. Ja rijaꞌ ri ru-primo ri hermano Bernabé. Y xinbij yan cꞌa chive que si napon chilaꞌ iviqꞌuin, utz rucꞌulic tibanaꞌ.
\v 11 Chukaꞌ nutük-e saludos chive ri hermano Jesús, ri nbix chukaꞌ Justo chin. Ri oxiꞌ hermanos reꞌ ye nuvinak israelitas. Junan nkusamüj quiqꞌuin richin que ye qꞌuiy ta ri nyetaken richin ri Ajaf Jesús y nyeꞌoc ta pa rukꞌaꞌ ri Dios. Man jun chic cheque ri nuvinak ri nsamüj ta viqꞌuin, xaxe rijeꞌ, y juis nquicukubaꞌ nucꞌuꞌx.
\v 12 Ri hermano Epafras nutük-e saludos chive. Y rix jabel ivetaman ruvüch rijaꞌ roma chilaꞌ iviqꞌuin rix petenük-vi, y jun utzilüj rusamajel ri Cristo. Rijaꞌ riqꞌuin ronojel ránima nbün orar ivoma. Chi jumul cꞌa nucꞌutuj chin ri Dios que rix niyaꞌ ta ivánima riqꞌuin ri Dios, que ntzꞌaküt ta ri icꞌaslen y nibün ta ronojel ri nrajoꞌ ri Dios que nibün.
\v 13 Yin nintzꞌet cꞌa que ri hermano Epafras juis nyixrucꞌuxlaꞌaj, roma ri nbün ivoma rix y coma chukaꞌ ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Laodicea y ri yecꞌo pa tinamit Hierápolis.
\v 14 Y chukaꞌ ri hermano Lucas nutük-e saludos chive. Rijaꞌ jun cꞌa akꞌomanel y yin juis ninjoꞌ. Ri hermano Demas nutük-e chukaꞌ saludos chive.
\p
\v 15 Y rix tibanaꞌ favor tiyaꞌ saludos cheque ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Laodicea. Y tiyaꞌ saludos chin ri hermano Ninfas y cheque conojel ri hermanos ri nquimol-quiꞌ pa racho rijaꞌ richin nquiyaꞌ rukꞌij ri Dios.
\v 16 Y tok rix isiqꞌuin chic ri carta reꞌ chiquivüch ri hermanos, tibanaꞌ cꞌa que tisiqꞌuis chukaꞌ chiquivüch ri hermanos ri yecꞌo pa tinamit Laodicea. Y quiriꞌ chukaꞌ ri jun chic carta ri ninbün-e cheque rijeꞌ, ninjoꞌ que rix nisiqꞌuij chukaꞌ.
\v 17 Y tibanaꞌ cꞌa favor tibij chin ri hermano Arquipo que yin juis nquiquicot riqꞌuin, roma rijaꞌ nbün ri samaj ri yoꞌon chin roma ri Ajaf, y man tutanabaꞌ cꞌa rubanic ri samaj riꞌ.
\p
\v 18 Yin Pablo nintük cꞌa e saludos chive. Y titzꞌetaꞌ cꞌa ri ruqꞌuisbül parte chin ri carta reꞌ, riqꞌuin cꞌa nukꞌaꞌ yin xinbün-vi-e chin nkꞌalajin que ja yin xintzꞌiban-e chive. Y man timestaj que yincꞌo pa cárcel. Ri ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xticꞌujeꞌ ta cꞌa iviqꞌuin chiꞌivonojel. Quiriꞌ ta cꞌa.
