\id 1TI - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd)
\h 1 TIMOTEO
\toc1 Ri nabey carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo chin ri Timoteo
\toc2 1 Timoteo
\mt Ri nabey carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo chin ri Timoteo
\c 1
\s Ri Pablo nutzꞌom tzij
\p
\v 1 Yin Pablo, jun ru-apóstol ri Jesucristo. Quiriꞌ xbij ri Dios Kacolonel y quiriꞌ chukaꞌ xbij ri Kajaf Jesucristo. Y roma cꞌa ri Ajaf Jesucristo, koyoben ri kꞌij tok nkube chilaꞌ chicaj riqꞌuin rijaꞌ.
\v 2 Nintzꞌibaj cꞌa e ri carta reꞌ chave rat Timoteo. Rat cachiꞌel nucꞌajol, roma ataken-vi ri Jesucristo. Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, ri joyovanic y ri uxlanen ri petenük riqꞌuin ri Katataꞌ Dios y riqꞌuin chukaꞌ ri Kajaf Cristo Jesús ncꞌujeꞌ ta cꞌa pan avánima.
\s Ri tijonic ri man ye ketzij tüj
\p
\v 3 Y cachiꞌel ri xinbij can chave tok yin xinpuꞌu chereꞌ pa ruchꞌulef Macedonia, quiriꞌ chukaꞌ ninbij chave vocomi, que cacꞌujeꞌ na pa tinamit Éfeso, roma chiriꞌ yecꞌo ri man junan tüj quitijonic pariꞌ ri rutzij ri Dios. Y ncꞌatzin que nabij cheque que man tiquicꞌut ri tijonic riꞌ.
\v 4 Chukaꞌ ncꞌatzin que nabij cheque que man tiquinimaj ri tzij ri nyeban pariꞌ ri quibiꞌ ri vinük ri xecꞌujeꞌ ojer can y ri chꞌaka chic tzij ri xa choj ye tzꞌucutajnük-pe. Tzij quiriꞌ chi jumul yecꞌo-pe y man jun bey nyeqꞌuis tüj. Nyetzijolos, pero cheke roj man jun utz ri nucün ta pe. Y man nkuquitoꞌ tüj chubanic ri rubin can ri Dios. Roma rijaꞌ rubin can que tikayaꞌ kánima riqꞌuin rijaꞌ.
\p
\v 5 Chukaꞌ ri Dios nrajoꞌ que chꞌajchꞌoj ri kánima. Rijaꞌ nrajoꞌ que nkanaꞌ quicot pa tak kánima roma utz cꞌaslen ri kacꞌuan chuvüch rijaꞌ. Y chukaꞌ nrajoꞌ que ketzij kꞌij-kꞌij tikayaꞌ kánima riqꞌuin rijaꞌ. Y riqꞌuin ronojel reꞌ tiketamaj nkujoꞌon.
\v 6 Roma yecꞌo chꞌaka vinük ri man nquibün tüj chic ronojel reꞌ. Xaxe chic tzij ri man jun cakalen ri nyequibanalaꞌ.
\v 7 Rijeꞌ ncajoꞌ nyequitijoj ri vinük chin ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés. Pero xa man nkꞌax ta cheque ri nbij ri ley riꞌ. Xaxe nquibij ri tzij ri cacꞌaxan.
\p
\v 8 Roj ketaman que ri ley riꞌ utz vi. Pero ncꞌatzin que nucusüs pa rubeyal.
\v 9 Y ketaman chukaꞌ que ri ley man ncꞌatzin tüj cheque ri vinük ri choj quicꞌaslen. Ri ley ncꞌatzin cheque ri vinük ri man nquibün tüj ri nbij, xa cheque ri man nyetaken tüj tzij. Ri man utz tüj quicꞌaslen chuvüch ri Dios. Ri aj-maquiꞌ. Ri cꞌo itzel pa tak cánima. Ri nquixolkꞌotij ri rubiꞌ ri Dios. Ri nyequicamsalaꞌ quite-quitataꞌ. Ri nyequicamsalaꞌ achique na vinük.
\v 10 Chukaꞌ ri ley ri xuyaꞌ ri Dios richin ri Moisés cꞌo pa quiviꞌ ri achiꞌaꞌ y ri ixokiꞌ ri nquicanola-quiꞌ richin nyemacun, y pa quiviꞌ ri achiꞌaꞌ ri man nyequijoꞌ tüj chic ixokiꞌ, y xa quiqꞌuin chic achiꞌaꞌ nyecꞌuje-vi. Cꞌo chukaꞌ pa quiviꞌ ri nyeꞌelekꞌan vinük, pa quiviꞌ ri nyebin tzij ri man ketzij tüj, pa quiviꞌ ri nyecusan rubiꞌ ri Dios xaxe richin man tibix chiquij que man ketzij tüj ri nquibij. Y chukaꞌ ri ley riꞌ cꞌo pa quiviꞌ ri vinük ri nyeꞌetzelan ri utz tak tijonic.
\v 11 Quiriꞌ ri nbij ri utzilüj rutzij ri Dios ri ncꞌamon-pe colonic. Ri Dios ri nkayaꞌ rukꞌij. Y ri rutzij ri Dios galán jabel. Y ja tzij reꞌ ri chilaben chuve yin roma ri Dios ri nintzijoj.
\s Ri Pablo juis nmatioxin roma ri Jesucristo xujoyovaj ruvüch
\p
\v 12 Ja ri Kajaf Jesucristo ri yoꞌon vuchukꞌaꞌ que ninbün ri samaj reꞌ. Y yin ninmatioxij chin rijaꞌ roma xutzꞌet yan que ninya-vi vánima riqꞌuin y romariꞌ xinruchaꞌ richin xinoc rusamajel.
\v 13 Xuyaꞌ nusamaj, stapeꞌ (aunque) xinbij itzel chirij, y stapeꞌ (aunque) chukaꞌ xenyaꞌ pa pokonül ri vinük ri quitaken rijaꞌ y juis ri itzel ri xinbanalaꞌ chiquij. Pero ri Ajaf xujoyovaj nuvüch, roma yin chiriꞌ man vetaman tüj ri ninbün roma man jani nutaken tüj ri Jesucristo.
\v 14 Pero ri Kajaf Dios juis nim ri utzilüj sipanic ri xspaj-pe pa nuviꞌ. Roma xbün chuve que xinyaꞌ vánima riqꞌuin ri Jesucristo y xbün chukaꞌ que xinjoꞌ rijaꞌ.
\p
\v 15 Y ri ninbij chave vocomi, ketzij vi, y cꞌuluman que nnimüx coma conojel: Que ri Jesucristo xpuꞌu chuvüch ri ruchꞌulef richin xojrucol roj aj-maquiꞌ, y ja yin ri más itzel numac ri xinbün can que chuvüch ri quimac conojel ri chꞌaka chic aj-maquiꞌ.
\v 16 Pero stapeꞌ (aunque) juis itzel ri numac riꞌ, ri Jesucristo xujoyovaj nuvüch y xucuy numac. Richin xucꞌut chiquivüch ri vinük que juis rucochꞌonic. Xucuy numac yin richin nucꞌut chiquivüch ri vinük ri nyetaken richin, que achique na ta rubanic ri quimac, nyerucuy richin nquil ri cꞌaslen ri man nqꞌuis tüj.
\v 17 Romariꞌ tikayaꞌ rukꞌij ri Dios richin chi jumul. Ja rijaꞌ ri Rey pa kaviꞌ konojel chupan ri jaruꞌ tiempo ri benük. Rijaꞌ man ncom tüj. Rijaꞌ man tzꞌetetül tüj. Xaxe rijaꞌ ri Dios y nimalüj etamanel. Y ri Dios nucꞌul ta cꞌa rukꞌij richin chi jumul. Quiriꞌ ta cꞌa.
\p
\v 18 Y rat Timoteo rat cachiꞌel nucꞌajol, ninbij cꞌa chave que man tamestaj ri bin can coma ri hermanos tok xatoc jun rusamajel ri Dios. Y riꞌ xa bin cheque rijeꞌ roma ri Dios. Man cꞌa tamestaj. Xa tatijaꞌ akꞌij nabün ri samaj ri bin can chave que nabün, cachiꞌel nbün jun utzilüj soldado.
\v 19 Tayaꞌ cꞌa avánima riqꞌuin ri Dios, y tanaꞌ pan avánima ri achique cꞌuluman que nabün. Roma yecꞌo hermanos ri man quiriꞌ tüj xquibün, y romariꞌ xquisutz ri rubanic ri quiyoꞌon ta cánima riqꞌuin ri Dios.
\v 20 Quiriꞌ chukaꞌ xquibün ri Himeneo y ri Alejandro. Y romariꞌ xenjüch pa rukꞌaꞌ ri Satanás, richin quiriꞌ tiquetamaj que man tiquibij itzel chirij ri Dios.
\c 2
\s Ri oración juis rakalen
\p
\v 1 Vocomi cꞌa ri más nimalüj ninbij chave que chi jumul tikacꞌutuj chin ri Dios ri ncꞌatzin cheque conojel ri vinük, chi jumul kojjel-apu riqꞌuin ri Dios riqꞌuin ri oración, chi jumul kojchꞌo-e riqꞌuin ri Dios coma ri chꞌaka chic y quiriꞌ chukaꞌ chi jumul kojmatioxin chin. Quiriꞌ cꞌa tikabanaꞌ coma conojel ri vinük.
\v 2 Tikacꞌutuj cꞌa chin ri Dios pan oración que querutoꞌ ri más nimalüj chiquicojol ri autoridades. Tikacꞌutuj chin que querutoꞌ chukaꞌ ri chꞌaka chic autoridades, richin quiriꞌ nucꞌuꞌüx ta jun cꞌaslen chꞌuchꞌuj koma konojel, y man ta cꞌo pokonül nkacꞌusaj. Y chukaꞌ xtikacꞌuaj ta cꞌa jun cꞌaslen utz chuvüch ri Dios y chiquivüch ri vinük.
\v 3 Utz vi que nkabün orar coma conojel, roma quiriꞌ nrajoꞌ ri Dios ri Kacolonel que nkabün.
\v 4 Roma rijaꞌ nrajoꞌ que conojel ta vinük nquetamaj ta ri ketzij y nyecolotüj ta pe chupan ri quimac.
\v 5 Roma xaxe cꞌa rijaꞌ ri Dios. Chukaꞌ chikacojol ri Dios y roj vinük xaxe Jun cꞌo ri nbanun que nkujapon roj vinük riqꞌuin ri Dios. Ri nbanun cꞌa ri samaj riꞌ ja ri Jesucristo ri xoc vinük cachiꞌel roj.
\v 6 Y rijaꞌ man xupokonaj tüj xuya-riꞌ pa camic richin xutoj ri kamac konojel vinük. Y riꞌ ntzꞌam rutzijosic tok xapon ri kꞌij chꞌaꞌon roma ri Dios.
\v 7 Y yin xinruchaꞌ ri Dios richin xinoc jun apóstol y richin xintzꞌom rutzijosic ri ketzij rutzij rijaꞌ cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj. Y ketzij vi. Roma ri Cristo nutzꞌet-vi-pe ri vánima que man nintzꞌuc tüj. Y xinbe cꞌa chutzijosic cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj que ncꞌatzinej que nquitakej ri Jesucristo.
\p
\v 8 Y ninjoꞌ cꞌa que ri achiꞌaꞌ tiquibanaꞌ orar achique na lugar apeꞌ nquimol-vi-quiꞌ pa rubiꞌ ri Dios. Y tok nquibün cꞌa orar y nquitzekej ri quikꞌaꞌ chicaj, riqꞌuin ta chꞌajchꞌojil, y man ta jun oyoval ri nkꞌaton ri qui-oración.
\v 9 Y quiriꞌ cꞌa chukaꞌ ri ixokiꞌ, quequicusaj cꞌa quitziek ri más choj oc. Nquinuc ta jabel ri achique nyequibün y ja ta chukaꞌ ri más cꞌuluman ri nquibün. Man ta nquibanala-e juis ruchojmil ri rusmal quiviꞌ xaxe richin que quetzꞌet coma ri vinük. Tok nquivek-e-quiꞌ man quequicusalaꞌ cosas ri ye banun riqꞌuin qꞌuiy oro, o juis nyequicusalaꞌ ta chukaꞌ ri abüj ri nbix perla cheque, y chukaꞌ man juis tüj quequicusala-e jabel tak tziük ri jotol cajil richin que quetzꞌet coma ri vinük.
\v 10 Ri más cꞌuluman que nquibün ri ixokiꞌ ri quitaken chic ri Dios, ja ri tiquivekaꞌ jabel ri cánima riqꞌuin jun utzilüj cꞌaslen.
\v 11 Y chukaꞌ ninbij cheque que tok nquimol-quiꞌ richin ncacꞌaxaj ri rutzij ri Dios, choj ticacꞌaxaj y man jun tzij tiquibij-apu. Xa ticacꞌaxaj ri nbix, y tiquitakej chukaꞌ.
\v 12 Y man ninyaꞌ tüj kꞌij richin que ri ixokiꞌ más ta ye nimakꞌ nquibün que chiquivüch ri achiꞌaꞌ, ni richin nyetijon, ni richin nquitzijoj ri rutzij ri Dios chiquivüch ri hermanos tok quimolon-quiꞌ. Xa man jun cꞌa tzij cꞌuluman que nquibij.
\v 13 Roma tok ri Dios xbün ri vinük, nabey xbün ri achi ri xubiniꞌaj Adán, y cꞌateriꞌ xbün ri ixok ri xubiniꞌaj Eva. Roma cꞌa riꞌ man cꞌuluman tüj que ri ixok nbün mandar pariꞌ ri achi.
\v 14 Y chukaꞌ man cꞌuluman tüj que ja ri ixok ri nbanun mandar pariꞌ ri achi roma man ja tüj ri Adán ri xchꞌacatüj, xa ja ri Eva ri xchꞌacatüj pa rukꞌaꞌ ri mac.
\v 15 Y ri ixokiꞌ nyecolotüj tok nyeꞌalan, si nquiyaꞌ cánima riqꞌuin ri Dios, si ncajoꞌ ri Dios y conojel vinük, si nquicꞌuaj jun cꞌaslen chꞌajchꞌoj, y si nquibün ri cꞌuluman.
\c 3
\s Ri cꞌuluman que nyeꞌoc ucꞌuey quichin ri hermanos
\p
\v 1 Hermanos, ri ninbij cꞌa chave vocomi ketzij vi: Si cꞌo jun hermano achi ri cꞌo rayibül riqꞌuin que ntoc ucꞌuey quichin ri hermanos, utz vi ri samaj ri nurayij.
\v 2 Pero jun ucꞌuey quichin ri hermanos ncꞌatzinej que rucꞌuan jun cꞌaslen utz, y riqꞌuin riꞌ man jun vinük ntiquer nbin ta achique tzij chirij. Ncꞌatzinej que jun achijlonel xaxe riqꞌuin jun ixok, nunaꞌ jabel ri nyerubanalaꞌ, retaman nukꞌil-riꞌ chuvüch ri mac, y jun achi ri cꞌuluman que nkayaꞌ rukꞌij, jun achi ri jabel nyerucꞌul-apu ri hermanos pa racho, ri xa cꞌa pa jun chic tinamit nyepuꞌu-vi, jun achi chukaꞌ ri jabel ntiquer ntijon chin ri rutzij ri Dios,
\v 3 jun achi ri man nkꞌabür tüj ni man chukaꞌ nbün tüj oyoval, jun achi ri man nbanalaꞌ tüj ri man utz tüj chuchꞌaquic rutumin, xa ncꞌatzin cꞌa que utz runaꞌoj quiqꞌuin conojel vinük, jun achi chꞌuchꞌuj, y man ta nbe ránima chirij ri tumin.
\v 4 Y chukaꞌ jabel ta quicꞌuaxic rubanun cheque ri ye aj pa racho. Si yecꞌo ralcꞌual, ri acꞌualaꞌ riꞌ jabel ta rucꞌutun chiquivüch que nquitakej rutzij y nquiyaꞌ ta chukaꞌ rukꞌij.
\v 5 Roma si jun achi man retaman tüj nyerucꞌuaj ri ralcꞌual pa racho rijaꞌ, ¿achique ta cꞌa modo nyerucꞌuaj ri hermanos pa racho ri Dios?
\v 6 Y si jun hermano xa cꞌate baꞌ xutakej ri Dios, man cꞌuluman tüj que rijaꞌ ntoc ucꞌuey quichin ri hermanos. Roma si ta ntoc ucꞌuey quichin, riqꞌuin baꞌ nunimirsaj-riꞌ, y riqꞌuin riꞌ nucꞌulachij ri achique xucꞌulachij ri itzel-vinük, y nka-ka ri nimalüj juicio pariꞌ.
\v 7 Y chukaꞌ jun ucꞌuey quichin hermanos ncꞌatzin que utz ntzꞌetetüj ri rucꞌaslen coma ri vinük ri man quitaken tüj ri Jesucristo, que man jun nilitüj chirij, richin quiriꞌ man ntzak ta pa mac roma ri itzel-vinük.
\s Ri cꞌuluman que nyeꞌoc diáconos
\p
\v 8 Y quiriꞌ chukaꞌ ri diáconos ncꞌatzin que nquicꞌuaj jun cꞌaslen utz chiquivüch ri vinük. Y chukaꞌ ncꞌatzin que choj ri nyechꞌo, man ja tüj ri nyekꞌabür, y man ja tüj chukaꞌ ri nyequibanalaꞌ ri man utz tüj chuchꞌaquic quitumin.
\v 9 Y ncꞌatzin que ticꞌujeꞌ chiquicꞌuꞌx ri cꞌate baꞌ xukꞌalajrisaj ri Dios, ri kayoꞌon kánima riqꞌuin. Y chukaꞌ riqꞌuin ta jun chꞌajchꞌojilüj cánima nquibün quiriꞌ.
\v 10 Y chukaꞌ man utz tüj que choj nyeꞌoc can diáconos. Nabey ncꞌatzinej que ntzꞌet na vi utz ri quicꞌaslen. Y si man jun nilitüj chiquij, queꞌoc cꞌa chupan ri samaj riꞌ.
\v 11 Y quiriꞌ chukaꞌ ri ixokiꞌ ri nyeꞌoc diaconesas ncꞌatzin que nquicꞌuaj ta jun cꞌaslen utz chiquivüch ri vinük. Y chukaꞌ man ta ye camuluy tak tzij. Ye choj tak ixokiꞌ ta, ri nquinuc jabel ri nquibün, y nquibün ta ri samaj ri nbix cheque que tiquibanaꞌ.
\v 12 Y jun diácono ncꞌatzin-vi que xe jun rixjayil. Y chukaꞌ ncꞌatzin que jabel ta quicꞌuaxic rubanun cheque ri ralcꞌual y ri ye aj pa racho.
\v 13 Roma ri diácono, si utz nbün chin ri rusamaj, nbe pa jotol, nnimür rukꞌij, y chukaꞌ más nuyaꞌ ránima richin nutzijoj cheque ri vinük ri rutijonic ri Jesucristo.
\s Ri Dios xucꞌut yan chikavüch ri achique rubanic cꞌaslen ri nkaꞌ chuvüch
\p
\v 14 Y vocomi ninbij-e chave rat Timoteo que ninjoꞌ nquinapon aviqꞌuin chanin. Pero nintük-e ri carta chave,
\v 15 roma man jani vetaman ta si nquitiquer nquinapon chanin yan. Y ninjoꞌ que navetamaj achique chi cꞌaslen ri ncꞌatzinej que nquicꞌuaj ri ye ralcꞌual chic ri Dios, ri nbix iglesia richin ri cꞌaslic Dios cheque, roma ja rijeꞌ ri rakün y ri temebül richin ri ketzij.
\v 16 Y ketzij na vi que juis nim rakalen ri rukꞌalajrisan chic ri Dios chikavüch vocomi, y tok rubanun can xa man rukꞌalajrisan tüj. Vocomi xucꞌut yan cꞌa chikavüch achique rubanic ri cꞌaslen ri nkaꞌ chuvüch rijaꞌ. Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, nbij:
\q Que ri Dios xcꞌujeꞌ chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef, xoc vinük cachiꞌel roj.
\q Xcꞌut chikavüch roma ri Lokꞌolüj Espíritu que choj vi rucꞌaslen.
\q Chukaꞌ ntzꞌetetüj coma ri ángeles.
\q Xtzijos chuvüch ronojel ri ruchꞌulef,
\q y ye qꞌuiy xetaken richin.
\q Y tok xel-e chuvüch ri ruchꞌulef, xcꞌul chilaꞌ chicaj riqꞌuin rukꞌij.
\c 4
\s Chupan ri ruqꞌuisbül tiempo ye qꞌuiy nquiyaꞌ can ri rutzij ri Dios
\p
\v 1 Y jabel vi nkꞌalajin ri nbij ri Lokꞌolüj Espíritu, que chupan ri ruqꞌuisbül tiempo yecꞌo vinük ri nquiyaꞌ can ri rutzij ri Dios y man nquitakej tüj chic. Xa ja chic ri quitijonic ri itzel tak espíritus ri nquitzeklebej. Y riqꞌuin riꞌ nyechꞌacatüj.
\v 2 Ncacꞌaxaj cꞌa ri quitijonic vinük ri xa caꞌiꞌ quipalüj y man ketzij tüj ri nquibij. Vinük ri man jun kꞌoxon nquinaꞌ pa cánima tok nquibün ri itzel.
\v 3 Y nquibij que ri achi man utz tüj ncꞌujeꞌ rixjayil y ri ixok man utz tüj chukaꞌ ncꞌujeꞌ rachijil. Y nquibij chukaꞌ que yecꞌo cosas ri man utz tüj nyecꞌux. Pero ri Dios jariꞌ ri banayun can ri cosas ri richin nyecꞌuxtüj, y ncꞌatzinej que nkamatioxij chin rijaꞌ. Roma jariꞌ nrajoꞌ cheke roj ri ketaman ri ketzij rutzij y kataken.
\v 4 Roma ronojel ri rubanun ri Dios, utz. Y romariꞌ man tikabij que man ta utz nkacꞌux. Pero ncꞌatzin que nkamatioxij chin ri Dios.
\v 5 Roma ri rutzij ri Dios y ri oración nbün que utz nyekacꞌux.
\s Jun utzilüj rusamajel ri Jesucristo
\p
\v 6 Y rat Timoteo, si nyeꞌatijoj ri hermanos riqꞌuin ri xinbij yan ka chave chupan ri carta reꞌ, rat jun utzilüj rusamajel ri Jesucristo. Y riqꞌuin ri ayoꞌon avánima riqꞌuin ri Jesucristo y nabün ri nquibij ri utz tak tijonic, nacꞌuaj jun cꞌaslen más utz.
\v 7 Man queꞌacꞌul tzij ri xa man riqꞌuin tüj ri Dios ye petenük-vi, ri xa vinük ye tzꞌucuyun-pe, xa tzij quichin ri man jun quinaꞌoj. Rat xa tatijaꞌ akꞌij que nacꞌuaj jun cꞌaslen utz chuvüch ri Dios.
\v 8 Y utz riꞌ si tatijaꞌ akꞌij tok nabün jun atzꞌanin richin ncꞌujeꞌ más avuchukꞌaꞌ. Pero más ncꞌatzin que tatijaꞌ akꞌij nacꞌuaj jun cꞌaslen utz chuvüch ri Dios. Roma cꞌo nucꞌün-pe chave chupan ri acꞌaslen chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef y chukaꞌ tok ncabecꞌujeꞌ chilaꞌ chicaj riqꞌuin ri Dios.
\v 9 Riꞌ ketzij vi, y cꞌuluman que nquinimüx coma conojel.
\v 10 Roma cꞌa riꞌ nkabün ri rusamaj ri Dios y nkatij pokonül. Y man nkataneꞌ tüj riꞌ roma kayoꞌon-vi-apu kánima riqꞌuin ri cꞌaslic Dios. Ja rijaꞌ ri Colonel quichin conojel vinük, pero más quichin ri nyetaken richin.
\p
\v 11 Y rat Timoteo, queꞌatijoj ri hermanos chin ronojel riꞌ y tabij cheque que jariꞌ ri tiquibanaꞌ.
\v 12 Man ta jun ri nyecatüj-pe chavij y nbün ta que xa man jun avakalen roma ri cꞌa rat xa roma cꞌa rat alaꞌ. Rat xa chi jumul cꞌa tacꞌutuꞌ jun cꞌaslen utz chiquivüch ri hermanos. Tacꞌutuꞌ riqꞌuin ri nabün, riqꞌuin ri atzij, riqꞌuin ri nyeꞌajoꞌ conojel vinük y ri Dios, riqꞌuin ri acꞌaslen que ucꞌuan roma ri Lokꞌolüj Espíritu, riqꞌuin ri ayoꞌon avánima riqꞌuin ri Dios, y riqꞌuin chꞌajchꞌojilüj acꞌaslen. Richin quiriꞌ jariꞌ chukaꞌ ri nquitakej ri hermanos.
\v 13 Y yin ninjoꞌ cꞌa que rat tasiqꞌuij ri rutzij ri Dios chiquivüch ri hermanos tok nquimol-quiꞌ. Ninjoꞌ cꞌa chukaꞌ que tacukubaꞌ quicꞌuꞌx y queꞌatijoj. Quiriꞌ tabanaꞌ, cꞌa tok nquinapon yin.
\v 14 Roma ri samaj reꞌ ja ri Dios ri xbanun chave que ncatiquer nabün. Y xacꞌul tok ri ucꞌuey quichin hermanos xquiyaꞌ quikꞌaꞌ pan aviꞌ y xquibij que xatoc jun rusamajel ri Dios. Y riꞌ bin cheque rijeꞌ roma ri Dios. Man tamestaj cꞌa.
\p
\v 15 Xa riqꞌuin ronojel avánima tabanaꞌ ri samaj riꞌ. Y riqꞌuin riꞌ ncatzꞌet coma conojel que ncatoc-e jun utzilüj rusamajel ri Dios.
\v 16 Tachajij cꞌa jabel ri acꞌaslen chuvüch ri Dios y quiriꞌ chukaꞌ tabanaꞌ riqꞌuin ri tijonic ri nayaꞌ cheque ri hermanos. Y man tayaꞌ can rubanic, richin quiriꞌ nacol-aviꞌ rat y nyeꞌacol chukaꞌ ri nyeꞌatijoj.
\c 5
\s Ri utz que nabün quiqꞌuin chiquijujunal ri hermanos
\p
\v 1 Si cꞌo jun hermano más riꞌj chic chavüch ri nmacun, man cꞌa tabij chin riqꞌuin covilüj tak tzij. Xa tabij chin riqꞌuin choj tak tzij. Cachiꞌel xa ja ta ri atataꞌ. Y chukaꞌ quiriꞌ tabanaꞌ quiqꞌuin ri alaboꞌ, tabanaꞌ cheque que cachiꞌel ye ichakꞌ-iviꞌ.
\v 2 Y chukaꞌ ri ixokiꞌ ri ye más rajatük chic, tabanaꞌ cheque ye cachiꞌel ateꞌ. Y ri xtaniꞌ, tabanaꞌ cheque ye cachiꞌel avanaꞌ, y riqꞌuin chꞌajchꞌoj tak nojibül.
\p
\v 3 Y si yecꞌo malcaniꞌaꞌ tak ixokiꞌ ri quiyon y man jun nilin quichin, queꞌatoꞌ cꞌa.
\v 4 Pero si cꞌo malcaniꞌaꞌ tak ixokiꞌ yecꞌo cal o yecꞌo quiy, ja ta ri cal o ri quiy ri nyeꞌilin quichin. Roma ri cal y ri quiy ncꞌatzin que nquetamaj que nabey na pa cacho tiquicꞌutuꞌ jun cꞌaslen ri nkaꞌ chuvüch ri Dios. Tiquiyaꞌ cꞌa rajil-ruqꞌuexel cheque ri quite-quitataꞌ, roma ja ri utz ri nkaꞌ chuvüch ri Dios.
\v 5 Ri malcaniꞌaꞌ tak ixokiꞌ ri quiyon y man jun nilin quichin, quiyoꞌon cánima riqꞌuin ri Dios y chi pakꞌij chi chakꞌaꞌ nquibün orar.
\v 6 Pero ri ixokiꞌ ri xaxe ri quicot richin ri ruchꞌulef nquinuc, xa ye camnük cꞌa chuvüch ri Dios.
\v 7 Tabij cheque ri hermanos que tiquitakej ronojel reꞌ, y riqꞌuin nquicꞌuaj cꞌa jun utzilüj cꞌaslen, man jun itzel ri nilitüj chiquij.
\v 8 Y ncꞌatzin que conojel nyequitoꞌ ri ye qui-familiares, pero más ncꞌatzin que nyequilij-ka ri malcaniꞌaꞌ tak ixokiꞌ ri yecꞌo pa cacho. Y si cꞌo jun ri xa man nyerilij tüj, cachiꞌel xa ta man rutaken tüj ri Dios y xa más itzel rucꞌaslen que chiquivüch ri vinük ri man quitaken tüj ri Jesucristo.
\p
\v 9 Yecꞌo malcaniꞌaꞌ tak ixokiꞌ ri ncꞌatzin que nyeꞌilix coma ri hermanos, y riꞌ ja ri ixokiꞌ ri más sesenta quijunaꞌ y rixjayil ta can xaxe jun achi.
\v 10 Y si etaman que ye utz tak ixokiꞌ, si ye quiqꞌuiytisan jabel ri cal, si jabel ye quicꞌulun ri ncꞌatzin posada cheque, si quichꞌutinirsan-quiꞌ richin quitoꞌon ri hermanos, si ye quitoꞌon ri nquitij pokonül, si ronojel ruvüch ri utz ye quibanalun.
\p
\v 11 Pero ri malcaniꞌaꞌ tak ixokiꞌ ri cꞌa ye acꞌualaꞌ vi, utz ta que nyecꞌuleꞌ jun bey chic y man queꞌilix tüj coma ri hermanos. Roma rijeꞌ nyetiquer nquibij que man nyecꞌuleꞌ tüj chic y nquijüch-quiꞌ chubanic ri rusamaj ri Cristo. Pero cꞌa baꞌ riꞌ nquirayij nyecꞌuleꞌ e jun bey chic.
\v 12 Y roma man xquibün tüj ri xquibij pa nabey, xa xquikꞌej quitzij, y riꞌ nyeruyaꞌ pa kꞌoxon.
\v 13 Y chukaꞌ tal vez nquitzꞌom nyekꞌoran, nyebe chi tak jay. Y chukaꞌ man xe tüj chic ri nyekꞌoran, xa nquitzꞌom nquimololaꞌ tzij, nquijula-apu-quiꞌ apeꞌ man cꞌuluman tüj, y nquibilaꞌ tzij ri man ye cꞌuluman tüj chukaꞌ.
\v 14 Roma cꞌa riꞌ ninbij cheque ri malcaniꞌaꞌ tak ixokiꞌ ri cꞌa ye acꞌualaꞌ na que quecꞌuleꞌ jun bey chic, que ncalaj cal, y que nkꞌalajin ta que ja rijeꞌ ri ye teꞌej pa cacho. Richin que ri vinük ri nyeꞌetzelan kichin man nyetiquer tüj nquibij jun tzij chikij.
\v 15 Roma yecꞌo malcaniꞌaꞌ tak ixokiꞌ ri quiyoꞌon chic can ri utzilüj cꞌaslen y quitzꞌamon chic nquitzeklebej ri itzel-vinük.
\p
\v 16 Pero si cꞌo jun hermano o hermana ri yecꞌo ru-familiares malcaniꞌaꞌ tak ixokiꞌ, ja rijeꞌ ri ncꞌatzinej que nyeꞌilin quichin, y man ja tüj ri molaj hermanos. Y riqꞌuin riꞌ ri hermanos nyetiquer nyequitoꞌ ri malcaniꞌaꞌ tak ixokiꞌ ri quiyon y man jun nilin quichin.
\p
\v 17 Ri ucꞌuey quichin ri hermanos ri jabel quicꞌuaxic nquibün cheque ri hermanos, cꞌuluman que más nim ri quikꞌij y cajil ri nquicꞌul cheque ri hermanos. Y ri chiquicojol ka ri ucꞌuey quichin ri hermanos, ri más cꞌuluman que nquicꞌul quikꞌij ja ri nyetiquer chukaꞌ nquitzijoj ri rutzij ri Dios y nyetijon.
\v 18 Roma quiriꞌ ntel chi tzij ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, que ri chico tok nyetajin nyesamüj cꞌuluman que niyaꞌ kꞌij chin que nucꞌux ruvay. Man tixim ruchiꞌ. Y chukaꞌ nbij: Ri samajel ncꞌatzinej que ntojox roma ri samaj ri nbün. Quiriꞌ ri tzꞌiban can.
\p
\v 19 Y chukaꞌ ninbij chave, que si cꞌo jun ucꞌuey quichin ri hermanos ri nbix que xmacun, y xa jun oc ri nsujun chirij, man tanimaj. Ncꞌatzin que yecꞌo caꞌiꞌ o oxiꞌ ri nyesujun chirij richin nnimüx.
\v 20 Pero si cꞌo jun ucꞌuey quichin ri hermanos nmacun y man nuyaꞌ tüj can rubanic, tabij cꞌa chin que man utz tüj ri ntajin chubanic. Y chiquivüch ri hermanos nabij-vi chin. Richin quiriꞌ ri hermanos nquixbij-quiꞌ nyemacun.
\v 21 Y chuvüch Dios y chuvüch ri Ajaf Jesucristo y chiquivüch ri ángeles ri ye chaꞌon roma ri Dios, ninbij cꞌa chave rat Timoteo, que tabanaꞌ quereꞌ quiqꞌuin conojel ri nyemacun.
\v 22 Man tayaꞌ kꞌij chin jun hermano que ntoc chupan ri rusamaj ri Dios, si man avetaman tüj achique chi cꞌaslen rucꞌuan. Roma si nbekꞌalajin-pe que man utz tüj rucꞌaslen rucꞌuan, rat ncatakalen ri rumac rijaꞌ. Y rat tachajij cꞌa aviꞌ richin quiriꞌ chꞌajchꞌoj nyecꞌulun ri acꞌaslen.
\p
\v 23 (¡A, vocomi xka-pe chinucꞌuꞌx que juis mul rat yavaꞌ! Roma cꞌa riꞌ man ta utz ruyon tüj raxyaꞌ ri natij. Xa tatijaꞌ chukaꞌ baꞌ ruyaꞌal-uva richin ri apan.)
\p
\v 24 Yecꞌo vinük ri ntzꞌetetüj-vi ri quimac tok man jani nban juzgar pa quiviꞌ, y yecꞌo chukaꞌ ri man chanin tüj ntzꞌetetüj ri quimac.
\v 25 Y quiriꞌ chukaꞌ ri vinük ri utz quicꞌaslen quicꞌuan. Yecꞌo ri chanin ntzꞌetetüj ri utzilüj quicꞌaslen, y yecꞌo ri chꞌaka stapeꞌ (aunque) utz ri quicꞌaslen, cꞌarunaj ntzꞌetetüj. Pero nbekꞌalajin-vi-pe.
\c 6
\p
\v 1 Conojel cꞌa ri hermanos ri cꞌo qui-patrón, quetaken cꞌa tzij, richin quiriꞌ man tiyokꞌotüj ri rubiꞌ ri Dios y ri rutzij.
\v 2 Y si ri qui-patrón rutaken chic ri Dios, man cꞌa tiquibij que man ta nquiyaꞌ rukꞌij, xaxe roma ye hermanos chic quiꞌ. Xa tiquiyaꞌ rukꞌij y más jabel tiquisamajij, roma rijaꞌ rutaken chic ri Dios y ye hermanos chic quiꞌ. Y rat Timoteo, ninbij chave que queꞌatijoj y tabij cheque ri hermanos que tiquibanaꞌ ronojel reꞌ.
\s Ncꞌatzin que nkacꞌuaj jun cꞌaslen utz chuvüch ri Dios y nkuquicot ta riqꞌuin ri kachajin
\p
\v 3 Y si cꞌo jun ri jun vi chic chi tijonic ri nuyaꞌ cheque ri hermanos, y ri tijonic ri nuyaꞌ man junan tüj riqꞌuin ri utzilüj tijonic ri rucꞌamon-pe ri Kajaf Jesucristo, y man junan tüj riqꞌuin ri tijonic ri nucꞌün-pe ri cꞌaslen utz chuvüch ri Dios,
\v 4 ri achi riꞌ nkꞌalajin-vi que juis nunimirsaj-riꞌ. Chukaꞌ man cꞌo tüj etamabül riqꞌuin. Xa juis nkaꞌ chuvüch ri tzij ri man jun nquicꞌün-pe chin. Y tzij quiriꞌ xa nbün chin que itzel ntzꞌet chin jun chic, roma ri utz ri cꞌo. Y nucꞌün-pe oyoval chin riqꞌuin ri nojibül ri man junan tüj. Y nbün que nubilaꞌ itzel tak tzij cheque chꞌaka chic. Y nucꞌün-pe chukaꞌ itzel tak nojibül.
\v 5 Y nbün chin que chi jumul cꞌo oyoval chiquicojol. Y rijaꞌ xa yojtajnük ri runaꞌoj roma ri itzel, y man retaman tüj ri ketzij rutzij ri Dios. Xa nunuc nunimaj, xaxe richin que ntoc beyon. Tajachaꞌ cꞌa aviꞌ quiqꞌuin ri nyebanun quiriꞌ.
\v 6 Y ketzij na vi, ri acꞌuan jun cꞌaslen utz chuvüch ri Dios beyomül vi. Xaxe si cꞌo quicot pan avánima roma ri abeyomal o roma ri manak achajin.
\v 7 Roma tok xojalüx, manak kacꞌamon-pe. Y riqꞌuin riꞌ nkꞌalajin que tok nkucom, man jun chukaꞌ nkacꞌuaj-e.
\v 8 Kojquicot cꞌa riqꞌuin ri kavay y ri katziek. Man ta jun chic ri nkarayij.
\v 9 Pero ri vinük ri nquirayij nyeꞌoc beyomaꞌ, man cꞌayuf tüj que nyetzak pa mac. Roma juis nquirayij ri beyomül, nyetzak pa trampa, cachiꞌel nbün jun chico. Y riqꞌuin chꞌujilüj tak rayibül nquitij pokonül. Y riqꞌuin ri quirayibül nyebetzak can chupan ri quimac, y nyerucꞌuaj pa camic richin chi jumul.
\v 10 Roma ja ri nbe avánima chirij ri tumin, chiriꞌ npuꞌu-vi ronojel ruvüch itzel. Hasta yecꞌo hermanos ri xquiyaꞌ can ri Dios roma xbe can cánima chirij ri tumin, y ri tumin riꞌ xa cꞌo pokonül xcꞌün-pe cheque.
\s Ri kataken ri Dios ncꞌatzin que nkutij kakꞌij richin nkabün ri nrajoꞌ ri Dios
\p
\v 11 Pero rat Timoteo rat rusamajel ri Dios, man tabün quiriꞌ. Xa tatijaꞌ akꞌij nacꞌuaj jun cꞌaslen choj. Chi jumul tabanaꞌ ri nkaꞌ chuvüch ri Dios. Tayaꞌ avánima riqꞌuin ri Dios. Queꞌajoꞌ ri Dios y ri hermanos chukaꞌ. Cacochꞌon. Y tacꞌuaj jun cꞌaslen chꞌuchꞌuj.
\v 12 Riqꞌuin ronojel avánima tatijaꞌ akꞌij nacꞌuaj jun cꞌaslen cachiꞌel ri nrajoꞌ ri Dios. Quiriꞌ ri ncꞌatzin que nabün roma ataken rijaꞌ. Man tayaꞌ can ri utzilüj cꞌaslen, ri cꞌaslen ri man jun bey nqꞌuis. Y ja cꞌaslen riꞌ ri xacꞌul riqꞌuin ri Dios tok xachaꞌox roma rijaꞌ. Jariꞌ ri xacꞌul tok xabij que xatakej. Y chiquivüch ye qꞌuiy xabij-vi.
\v 13 Y cꞌo jun chic ninjoꞌ ninbij chave. Y chuvüch Dios ninbij-vi, ri Dios ri nyoꞌon rucꞌaslen ronojel. Y chukaꞌ chuvüch Jesucristo ninbij-vi, ri Jesucristo ri xucꞌut chuvüch ri gobernador rubiniꞌan Poncio Pilato que ruyoꞌon ránima riqꞌuin ri Dios. Y jareꞌ ri ninjoꞌ ninbij chave:
\v 14 Tabanaꞌ ronojel ri nbij ri Dios y man tajül rubixic. Tacꞌuaj jun cꞌaslen utz richin quiriꞌ man jun nilitüj chavij. Y quiriꞌ tabana-apu cꞌa jampeꞌ npuꞌu ri Kajaf Jesucristo.
\v 15 Y ja ri Dios ri ntakon-pe rijaꞌ tok napon ri kꞌij. Y ja Dios riꞌ ri nkayaꞌ rukꞌij. Xe rijaꞌ ri Dios. Y ja ri nbij rijaꞌ ri ncꞌatzinej que nban, roma ja rijaꞌ ri nimalüj Rey pa quiviꞌ conojel reyes. Y rijaꞌ ri nimalüj Ajaf pa quiviꞌ conojel ajaf.
\v 16 Y xe rijaꞌ ri man ncom tüj. Rijaꞌ pa sük cꞌo-vi, y man jun ntiquer ntoc riqꞌuin. Ni manak achique vinük tzꞌeteyon richin, ni manak chukaꞌ ntiquer ntzꞌeton. Rijaꞌ, cꞌo cꞌa pa kaviꞌ konojel richin chi jumul y chukaꞌ richin chi jumul nucꞌul rukꞌij. Quiriꞌ ta cꞌa.
\p
\v 17 Y rat Timoteo, ninjoꞌ que nabij cheque ri hermanos ri ye beyomaꞌ que man tiquinimirsaj-quiꞌ. Y tabij chukaꞌ cheque que man ticoyobej que ri beyomül ronojel nucꞌün-pe cheque, roma ri beyomül xa ntiquer nqꞌuis. Xa tiquiyaꞌ cánima riqꞌuin ri cꞌaslic Dios ri nyoꞌon cheke ronojel ri utz. Y rijaꞌ nrajoꞌ que nquicot ri kánima riqꞌuin ri juis qꞌuiy ruyoꞌon cheke.
\v 18 Tabij cheque ri beyomaꞌ que quequibanalaꞌ qꞌuiy utz, y ye beyomaꞌ ta chubanic ri utz cheque ri chꞌaka chic. Que man tiquiqꞌueqꞌuej nquiyaꞌ cheque ri chꞌaka ri ncꞌatzin cheque. Xa tiquiyaꞌ jabel.
\v 19 Riqꞌuin riꞌ nquimol yan ta apu ri ncꞌatzin cheque ri chiquivüch apu, richin quiriꞌ ja yan ta riꞌ ntoc quichin ri cꞌaslen ri man nqꞌuis tüj.
\s Ri ruqꞌuisbül tak tzij
\p
\v 20 Y rat Timoteo, tabanaꞌ jabel cꞌa ri samaj ri yoꞌon chave. Man queꞌacꞌul ri tzij ri xa man riqꞌuin tüj ri Dios ye petenük-vi, ri xa ye richin ri ruchꞌulef, y xa man jun nquicꞌün-pe chave. Chukaꞌ quiriꞌ tabanaꞌ quiqꞌuin ri vinük ri nyechꞌo chirij ri rutzij ri Dios. Rijeꞌ nquibij que cꞌo etamabül quiqꞌuin, y xa man jun quetaman.
\v 21 Y yecꞌo ri xetaken ri tzij quiriꞌ. Y romariꞌ xesatz, y xquijüch-e-quiꞌ quiqꞌuin ri quitzekleben ri Jesucristo.
\p Yin ninjoꞌ que ri Dios caruchajij rat Timoteo. Quiriꞌ ta cꞌa.
