\id 2TI - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd)
\h 2 TIMOTEO
\toc1 Ri rucaꞌn carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo chin ri Timoteo
\toc2 2 Timoteo
\mt Ri rucaꞌn carta ri xutzꞌibaj ri apóstol San Pablo chin ri Timoteo
\c 1
\s Ri Pablo nutzꞌom tzij
\p
\v 1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jariꞌ ri rurayibül ri Dios. Rijaꞌ xinruchaꞌ cꞌa richin que nintzijoj ri nusuj cheque ri vinük. Y riꞌ ja ri cꞌaslen ri nuyaꞌ cheque ri vinük ri nquiyaꞌ cánima riqꞌuin ri Jesucristo, ri Jun chaꞌon-pe y takon-pe roma ri Dios.
\v 2 Y nintzꞌibaj cꞌa e ri jun chic carta reꞌ chave rat Timoteo, ri rat cachiꞌel nucꞌajol y juis ncatinjoꞌ. Y ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, ri joyovanic y ri uxlanen ri petenük riqꞌuin ri Katataꞌ Dios y ri Kajaf Jesucristo ncꞌujeꞌ ta cꞌa pan avánima.
\s Ncꞌatzin que nakꞌalajrisaj ri Cristo
\p
\v 3 Yin chi jumul ninbün orar avoma. Chi pakꞌij chi chakꞌaꞌ ninbün orar. Y chukaꞌ ninmatioxij cꞌa chin ri Dios avoma rat. Yin ninmatioxij cꞌa chin ri Dios ri ninsamajij riqꞌuin jun chꞌajchꞌojilüj vánima, cachiꞌel xquibün ri kaxquin-kamamaꞌ can roj israelitas, ri ojer can tiempo.
\v 4 Y ninbij chukaꞌ chave rat Timoteo que juis nka-pe chinucꞌuꞌx que xinavokꞌej tok xinel-pe aviqꞌuin. Y juis ninjoꞌ nquinapon jun bey chic aviqꞌuin richin quiriꞌ nquicot jun bey chic ri vánima.
\v 5 Y chukaꞌ nka-pe chinucꞌuꞌx que ayoꞌon-vi avánima riqꞌuin ri Dios, cachiꞌel ri xquibün ri avatiꞌ Loida y ri ateꞌ Eunice. Rijeꞌ quiyoꞌon cánima riqꞌuin ri Dios. Y yin vetaman que rat chukaꞌ ayoꞌon-vi avánima riqꞌuin ri Dios.
\p
\v 6 Y romariꞌ ninbij chave que tayaꞌ avuchukꞌaꞌ chubanic ri samaj ri yoꞌon chave roma ri Dios. Roma ja ri Dios ri xbanun chave que ncatiquer nabün ri samaj riꞌ, y jariꞌ ri xacꞌul tok xinyaꞌ ri nukꞌaꞌ pan aviꞌ.
\v 7 Y ri Espíritu ri ruyoꞌon ri Dios cheke roj ri kataken chic rijaꞌ, man nbün tüj cheke que nkaxbij-kiꞌ. Xa nuyaꞌ kuchukꞌaꞌ, y nbün cheke que nkujoꞌon y man nkayaꞌ tüj kꞌij chin ri mac.
\v 8 Man caqꞌuix cꞌa nakꞌalajrisaj ri rutzij ri Kajaf. Ni man caqꞌuix chukaꞌ nabij que avetaman nuvüch yin, roma yin yincꞌo pa cárcel roma ri rubiꞌ rijaꞌ. Y man tapokonaj nacꞌusaj pokonül roma ncatzijoj ri utzilüj tzij richin colonic. Xa tacochꞌoꞌ cꞌa ronojel, riqꞌuin ri uchukꞌaꞌ ri yoꞌon chave roma ri Dios.
\v 9 Ri Dios xojrucol chupan ri kamac, y xojruchaꞌ richin nkacꞌuaj jun lokꞌolüj cꞌaslen. Y ronojel ri xbün man roma tüj ri utz ri kabanun roj. Xa roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rijaꞌ, y roma chukaꞌ quiriꞌ runucun pa kaviꞌ. Ojer-ojer can tok man jani cꞌo tüj ri ruchꞌulef, ri Dios xunuc yan que nutük-pe ri Jesucristo richin nuyaꞌ ri utzilüj rusipanic cheke.
\v 10 Y vocomi xcꞌulun yan pe ri Kacolonel Jesucristo. Rijaꞌ xrelesaj ri ruchukꞌaꞌ ri camic. Rijaꞌ xucꞌut chikavüch ri utzilüj tzij richin colonic, y riqꞌuin riꞌ xukꞌalajrisaj chikavüch ri cꞌaslen ri man nqꞌuis tüj, y xojrelesaj chukaꞌ pa rukꞌaꞌ ri camic.
\p
\v 11 Ri Dios xinruchaꞌ yin richin xinoc apóstol y richin nintzijoj ri utzilüj tzij riꞌ cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj, y richin nyentijoj chukaꞌ.
\v 12 Y romariꞌ nintij ri pokonül reꞌ. Pero man nquiqꞌuix tüj. Roma vetaman-vi ri achique nutaken y nuyoꞌon vánima riqꞌuin rijaꞌ que nuchajij ri vánima ri nujachon pa rukꞌaꞌ. Y vetaman chukaꞌ que nchajij-apu, cꞌa tok napon ri kꞌij tok npuꞌu chic jun bey rijaꞌ.
\p
\v 13 Y rat Timoteo, ninbij cꞌa chave que cachiꞌel ri utzilüj tak tijonic ri nuyoꞌon chave, quiriꞌ cꞌa chukaꞌ tayaꞌ cheque ri chꞌaka chic. Roma jun cꞌa abanun riqꞌuin ri Jesucristo, ayoꞌon avánima riqꞌuin, y ncajoꞌon chukaꞌ. Man cꞌa tayaꞌ can riꞌ.
\v 14 Xa tachajij ri samaj ri yoꞌon chave roma ri Dios. Y ja ri Lokꞌolüj Espíritu ri cꞌo pa tak kánima ri ntoꞌon avichin.
\p
\v 15 Rat avetaman que jubama conojel ri hermanos ri yecꞌo pa tak tinamit richin ruchꞌulef Asia yin quiyoꞌon chic can. Cachiꞌel ri Figelo y ri Hermógenes.
\v 16 Pero ri hermano Onesíforo man quiriꞌ tüj xbün. Ri Ajaf cꞌa nujoyovaj ta quivüch ri yecꞌo pa racho, roma rijaꞌ man xqꞌuix tüj xinrutzꞌeta-pe chereꞌ pa cárcel. Xa qꞌuiy mul xuya-pe quicot pa vánima.
\v 17 Pero tok ri hermano Onesíforo xka-pe chereꞌ pa tinamit Roma, juis xinrucanoj qꞌuiy vuelta xucꞌuaj hasta cꞌa xinril.
\v 18 Y rat jabel avetaman chukaꞌ que rijaꞌ juis xojrutoꞌ tok xojcꞌujeꞌ aviqꞌuin pa tinamit Éfeso. Ri Ajaf cꞌa nujoyovaj ta ruvüch chupan ri kꞌij tok npuꞌu jun bey chic ri Jesucristo.
\c 2
\s Ri achique jun utzilüj rusamajel ri Cristo
\p
\v 1 Ninbij cꞌa chave rat Timoteo ri rat cachiꞌel nucꞌajol: Ticꞌujeꞌ cꞌa e avuchukꞌaꞌ riqꞌuin ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri nacꞌul, roma jun abanun riqꞌuin ri Jesucristo.
\v 2 Ri tijonic ri xinyaꞌ chave chiquivüch ye qꞌuiy, jariꞌ chukaꞌ tayaꞌ cheque chꞌaka chic achiꞌaꞌ ri ayoꞌon avánima rat quiqꞌuin y que nyetiquer-vi nyetijon jabel cheque chꞌaka chic achiꞌaꞌ chukaꞌ.
\p
\v 3 Y man tapokonaj natij pokonül roma nabün ri samaj ri nrajoꞌ ri Jesucristo. Xa tacochꞌoꞌ ronojel, cachiꞌel nbün jun utzilüj soldado.
\v 4 Y man juis tanuc ri ye richin ri ruchꞌulef. Xa tabanaꞌ cachiꞌel nbün jun soldado tok cꞌo chiriꞌ pa cuartel, man ntel tüj e richin nbün jun chic rusamaj rijaꞌ, roma ncꞌatzin que ncꞌujeꞌ chiriꞌ richin nbün ri achique bin chin roma ri ucꞌuayon quichin.
\v 5 Y rat pa rubeyal tabanaꞌ ri rusamaj ri Dios. Cachiꞌel nbün jun atzꞌanel. Si man nutij tüj rukꞌij y si man pa ruchojmil tüj nbün ri atzꞌanin, man nchꞌacon tüj.
\v 6 Riqꞌuin cꞌa ronojel avánima tabanaꞌ ri rusamaj ri Dios. Cachiꞌel nbün jun samajel richin pa kꞌayis, rijaꞌ jabel nsamüj, roma retaman que chiriꞌ npuꞌu-vi ri ruvay.
\v 7 Tanucuꞌ cꞌa jabel ronojel reꞌ, y ri Ajaf nbün chave que nkꞌax chave jabel.
\p
\v 8 Chi jumul tika-pe chiꞌacꞌuꞌx que ri Jesucristo xcom y xcꞌastüj-pe. Rijaꞌ ruxquin-rumam can ri rey David ri xcꞌujeꞌ ojer can. Y jareꞌ ninbij tok nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic.
\v 9 Y roma nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic, nintij pokonül. Yin ximil pa cárcel y xban chuve cachiꞌel jun itzel achi. Jacꞌa ri rutzij ri Dios man ximil tüj.
\v 10 Y coma ri vinük ri nrajoꞌ ri Dios que nyecolotüj, romariꞌ tok yin nincochꞌ ronojel pokonül. Richin quiriꞌ nquil ri colonic ri nuyaꞌ ri Jesucristo cheque ri nyetaken richin. Rijeꞌ nyebe chilaꞌ chicaj y ncꞌujeꞌ quikꞌij richin chi jumul.
\p
\v 11 Ketzij vi cꞌa ri nbix:
\q Que roj ri kataken ri Jesucristo xojcom yan riqꞌuin rijaꞌ tok xcamsüs chuvüch ri cruz, y romariꞌ tok xkil yan kacꞌaslen, roma rijaꞌ cꞌo chukaꞌ rucꞌaslen.
\q
\v 12 Si nkacochꞌ pokonül roma kataken rijaꞌ, napon na ri kꞌij tok junan nkabün mandar riqꞌuin.
\q Y si xa nkapokonaj nkabij que roj richin chic rijaꞌ, chukaꞌ rijaꞌ nbij que man roj richin tüj.
\q
\v 13 Y roj stapeꞌ (aunque) nkajalalaꞌ ri katzij, rijaꞌ man quiriꞌ tüj nbün. Rijaꞌ nbün-vi ri rubin.
\q Roma rijaꞌ man nujül tüj ri rutzij.
\s Tatijaꞌ akꞌij richin ncatoc jun utzilüj samajel chuvüch ri Dios
\p
\v 14 Roma cꞌa riꞌ tacꞌuxlaꞌaj ronojel reꞌ cheque ri hermanos. Y tabij cheque chukaꞌ pa rubiꞌ ri Ajaf Dios que man tiquibün oyoval riqꞌuin tzij chiquij tijonic y nojibül ri man jun cakalen, roma xa man jun nucꞌün-pe cheque. Xa nujül rubanic ri quinojibül ri nyeꞌacꞌaxan.
\v 15 Tatijaꞌ cꞌa akꞌij richin que ncatoc jun utzilüj samajel chuvüch ri Dios, richin que man ncaqꞌuix tüj, roma pa rubeyal natzijoj ri ketzij rutzij ri Dios.
\v 16 Y man cꞌa queꞌacꞌul tzij ri man riqꞌuin tüj ri Dios ye petenük-vi, ri xa ye richin ri ruchꞌulef y man jun utz nquicꞌün-pe. Roma ri vinük ri jabel nyequicꞌul tzij quiriꞌ, xa chi jumul nyebe más chupan ri cꞌaslen ri man nkaꞌ tüj chuvüch ri Dios.
\v 17 Y ri tzij riꞌ nyequicꞌux ri cánima, cachiꞌel nbün ri itzel yabil rubiniꞌan cáncer chin ri chꞌaculaj. Y ivetaman que ri Himeneo y ri Fileto quiriꞌ nquibün quiqꞌuin ri vinük.
\v 18 Rijeꞌ quijachon chic quiꞌ riqꞌuin ri ketzij, roma nquibij que xecꞌastüj yan e ri caminakiꞌ ri quitzekleben can ri Dios, y xa man quiriꞌ tüj. Y romariꞌ yecꞌo chꞌaka ri man quiyoꞌon tüj chic cánima riqꞌuin ri Dios.
\v 19 Jacꞌa roj ri kayoꞌon kánima riqꞌuin ri Dios, yecꞌo caꞌiꞌ utzilüj tijonic ri ncꞌatzinej que nkanimaj: Que ri Ajaf retaman quivüch ri ye richin chic rijaꞌ. Y chukaꞌ que conojel ri quitaken ri Ajaf, tiquijacha-pe-quiꞌ chin ri itzel.
\p
\v 20 Chupan cꞌa jun nimalüj jay qꞌuiy lük, bojoꞌy y yacbül yecꞌo. Yecꞌo ri ye banun riqꞌuin oro, yecꞌo ri ye banun riqꞌuin sakpük, yecꞌo ri ye banun riqꞌuin cheꞌ, y riqꞌuin ulef. Yecꞌo ri nimakꞌ cakalen, y yecꞌo chukaꞌ ri man nimakꞌ tüj cakalen.
\v 21 Y si roj nkajüch-pe-kiꞌ chin ronojel ri itzel, roj cachiꞌel ri yacbül ri nimakꞌ cakalen, roj chaꞌon chic roma ri Ajaf, y nkucꞌatzin chin richin ri rusamaj. Richin nkabün ronojel ruvüch utzilüj samaj.
\p
\v 22 Y roma cꞌa ri cꞌa ye alaꞌ xa qꞌuiy ri itzel tak rayinic ri yecꞌo quiqꞌuin, tajachaꞌ cꞌa aviꞌ riqꞌuin ri itzel tak rayinic ri nyequibanalaꞌ rijeꞌ. Xa tacꞌuaj ri cꞌaslen choj. Tayaꞌ avánima riqꞌuin ri Dios. Cajoꞌ ri Dios y conojel vinük. Y tabanaꞌ que junan avüch quiqꞌuin ri chꞌaka riqꞌuin jun chꞌajchꞌojilüj cánima nyechꞌo riqꞌuin ri Ajaf.
\v 23 Man tayaꞌ pa cuenta ri man jun cakalen y xa man jun utz nquicꞌün-pe chave, roma ja tzij quiriꞌ ri nyecꞌamon-pe oyoval.
\v 24 Roma jun rusamajel ri Ajaf Dios cachiꞌel rat, man cꞌuluman tüj que nabün oyoval. Ncꞌatzin que utz nabün quiqꞌuin conojel. Y ncꞌatzin chukaꞌ que nyeꞌatijoj chi utz ri hermanos, y que ncacochꞌon chukaꞌ.
\v 25 Y riqꞌuin chꞌujchꞌujil tabij cheque ri vinük ri man junan tüj quinojibül riqꞌuin ri rutzij ri Dios que tiquijalaꞌ ri quinojibül. Riqꞌuin baꞌ ri Dios nbün cheque ri vinük reꞌ que nquetamaj-vi ri ketzij y ntzolij quicꞌuꞌx riqꞌuin.
\v 26 Y riqꞌuin riꞌ nyecolotüj pa rukꞌaꞌ ri itzel-vinük. Roma vocomi yecꞌo-vi pa rukꞌaꞌ, y rijaꞌ nbün cheque que nquibün achique na ri nrajoꞌ.
\c 3
\s Ri nyebanalüx coma ri vinük chupan ri ruqꞌuisbül tiempo richin ri ruchꞌulef
\p
\v 1 Ncꞌatzin cꞌa que man tamestaj que chupan ri ruqꞌuisbül tiempo richin ri ruchꞌulef cꞌayuf cheque ri hermanos ri nquicꞌuaj quicꞌaslen choj.
\v 2 Roma chupan ri tiempo riꞌ ye qꞌuiy cheque ri vinük ri nquijoyola-ka quivüch rijeꞌ y man nyeka-pe tüj chiquicꞌuꞌx ri chꞌaka chic. Nbe cánima chirij ri tumin. Juis nquinimirsaj-quiꞌ. Nquiyaꞌ quikꞌij. Ye yokꞌonelaꞌ. Man nquitakej tüj quitzij ri quite-quitataꞌ. Man nyematioxin tüj. Qꞌuiy itzel ri ncꞌujeꞌ pa tak quicꞌaslen.
\v 3 Rijeꞌ man nquijoyovaj tüj quivüch ri chꞌaka chic vinük, ni man nyecuyun tüj. Xa nquibij itzel cheque ri chꞌaka. Roma ye ucꞌuan roma ri itzel, ncꞌo ruviꞌ ri itzel ri nquibün cheque achique na vinük. Nquetzelaj-vi ri utz.
\v 4 Rijeꞌ nyequisujuj ri cachibil. Man nquinuc tüj baꞌ achique nucꞌün-pe ri nquibün. Juis nquinimirsaj-quiꞌ. Más ncajoꞌ ri quicot richin ri ruchꞌulef, que chuvüch ncajoꞌ ta ri quicot richin ri Dios.
\v 5 Rijeꞌ nquibij que quitaken chic ri Dios, pero xa man nquiyaꞌ tüj kꞌij chin ri Dios que nujül quicꞌaslen.
\p Man cꞌa queꞌavachibilaj vinük ri nyebanun quiriꞌ.
\v 6 Roma chiquicojol rijeꞌ nyepuꞌu-vi ri nyeꞌapon pa tak jay chutzijosic tijonic ri xa man ye ketzij tüj. Y ja ri ixokiꞌ ye nacanük ri nyetzak pa quikꞌaꞌ. Ixokiꞌ ri nquinaꞌ ri raral ri quimac y ye ucꞌuan roma ri itzel tak quirayibül.
\v 7 Rijeꞌ chi jumul cꞌa nyetajin chiretamaxic cꞌacꞌaꞌ tak tijonic, y quiriꞌ xa man jun bey nquetamaj ta ri ketzij.
\v 8 Y cachiꞌel xquibün ri aj-itzaꞌ quibiniꞌan Janes y Jambres ri ojer can, que xquetzelaj ri xbij ri Moisés, quiriꞌ vi chukaꞌ ri nquibün ri achiꞌaꞌ ri nyeꞌapon pa tak cacho ri ixokiꞌ, nquetzelaj ri ketzij. Xaxe ri itzel nquinuc. Nquibij que quitaken chic ri Dios, y xa man ketzij tüj.
\v 9 Pero chukaꞌ xa man ta nyenimüx, roma chanin nbekꞌalajin-pe chiquivüch conojel, que rijeꞌ xa ye nacanük riqꞌuin ri quinojibül, cachiꞌel xbanatüj quiqꞌuin ri aj-itzaꞌ Janes y ri Jambres ri ojer can, que xkꞌalajin-pe que rijeꞌ xa ye nacanük riqꞌuin ri quinojibül rijeꞌ.
\s Ri Pablo nutzijoj cꞌa chin ri Timoteo que man tuyaꞌ can ri utzilüj tijonic
\p
\v 10 Jacꞌa rat Timoteo, atzekleben nutijonic. Avetaman ri nucꞌaslen utz. Avetaman que ninbün ronojel ri chilaben chuve roma ri Dios. Avetaman que ninya-vi vánima riqꞌuin ri Dios, que nquicochꞌon, y que nyenjoꞌ conojel vinük.
\v 11 Xinetzelüs, y nquinajin cꞌa chucꞌusasic pokonül. Ronojel cꞌa reꞌ nucochꞌon-pe. Y chukaꞌ avetaman ronojel ri xban chuve chupan ri oxiꞌ tinamit, ri Antioquía, ri Iconio, ri Listra. Chiriꞌ juis xintij pokonül. Pero chupan ronojel riꞌ ri Ajaf xinrucol-vi-pe.
\v 12 Y ketzij na vi, conojel ri jun quibanun riqꞌuin ri Jesucristo y ncajoꞌ nquicꞌuaj jun cꞌaslen utz chuvüch ri Dios, nquitij pokonül pa quikꞌaꞌ chꞌaka chic.
\v 13 Jacꞌa ri vinük ri juis itzel ri quicꞌaslen quicꞌuan y ri chꞌacanelaꞌ tak vinük, chi jumul más itzel nquibün. Nyequichꞌüc ri vinük, y nyechꞌacatüj rijeꞌ chukaꞌ.
\p
\v 14 Jacꞌa rat Timoteo, man tayaꞌ can ri utzilüj tijonic ri avetaman y ayoꞌon avánima riqꞌuin. Tacꞌuxlaꞌaj roj ri xkatijoj jabel chave ri tijonic reꞌ.
\v 15 Y cꞌa rat coꞌol cꞌa tok xavetamaj-pe ri tzꞌiban can chupan ri lokꞌolüj rutzij ri Dios. Y ri tzij riꞌ xucꞌut chavüch que ncꞌatzinej que xatakej ri Jesucristo richin xacolotüj chupan ri amac.
\v 16 Ronojel cꞌa ri rutzij ri Dios riꞌ ri tzꞌiban can, ja ri Dios biyon-pe. Y romariꞌ utz que nucusüs richin tijonic. Utz que nucusüs richin que nkꞌalajin-pe achique tijonic ri xa quiqꞌuin achiꞌaꞌ petenük-vi. Utz que nucusüs richin nkꞌalajrisüs chin jun chic que tujalaꞌ rucꞌaslen. Y utz chukaꞌ que nucusüs richin nbix achique rubanic jun cꞌaslen choj.
\v 17 Richin que ri rusamajelaꞌ ri Dios ye tzꞌakatinük ta jabel. Roma ronojel riꞌ ncꞌatzin cheque richin que nyetiquer nquibün ronojel ri utzilüj samaj.
\c 4
\p
\v 1 Y chuvüch Dios y ri Ajaf Jesucristo ri npuꞌu jun bey chic, ri nkꞌalajin que Rey vi, y nberubanaꞌ juzgar pa quiviꞌ ri ye cꞌüs, y pa quiviꞌ chukaꞌ ri ye camnük chic e, ninbij cꞌa chave rat Timoteo,
\v 2 que tatzijoj ri rutzij ri Dios chi jumul, cheque ri ncajoꞌ ncacꞌaxaj y cheque ri man ncajoꞌ tüj chukaꞌ. Tabij cheque ri vinük ri quitzekleben jun tijonic ri xa man ketzij tüj, que tiquiyaꞌ can. Tabij cheque ri quicꞌuan jun cꞌaslen itzel, que tiquijalaꞌ quicꞌaslen. Y cheque conojel tabij que chi jumul tiquibanaꞌ ri utz. Y riqꞌuin ronojel avánima queꞌatijoj conojel, pero riqꞌuin ronojel cochꞌonic.
\v 3 Roma nka-pe na vi ri kꞌij tok ri vinük xa man ncajoꞌ tüj chic ncacꞌaxaj ri utz tak tijonic. Xa nbe cánima chirij ri tijonic ri man ye ketzij tüj, y nyequicanolaꞌ cꞌa achique ri nyetijon quichin chin ri tijonic ri nyequirayij rijeꞌ.
\v 4 Xa man ncacꞌaxaj tüj chic ri rutzij ri Dios, richin que nyecacꞌaxaj ri tijonic ri xa man jun cakalen.
\v 5 Jacꞌa rat tanucuꞌ jabel ronojel ri nabün. Tacochꞌoꞌ ri pokonül ri npuꞌu chavij. Man cataneꞌ chutzijosic ri utzilüj tzij richin colonic. Tabanaꞌ cꞌa ronojel ri samaj ri yoꞌon chave roma ri Dios.
\p
\v 6 Roma yin xaxe chic cꞌa voyoben ri kꞌij que nquicamsüs. Ri kꞌij richin nquibe y ninyaꞌ can ri ruchꞌulef, xa nakaj chic cꞌo-vi.
\v 7 Juis nutijon nukꞌij chubanic ri rurayibül ri Dios, y nubanun ronojel ri samaj ri yoꞌon chuve roma ri Dios. Man nuyoꞌon tüj can ri utz tak tijonic ri kataken.
\v 8 Romariꞌ voyoben jun lokꞌolüj sipanic ri nquicꞌul conojel ri quicꞌuan jun cꞌaslen choj. Y vetaman que yin chukaꞌ nincꞌul riꞌ. Ja ri Ajaf ri utzilüj Juez nyoꞌon ri lokꞌolüj sipanic chupan ri kꞌij tok npuꞌu jun bey chic. Y man xe tüj chuve yin nuya-vi ri lokꞌolüj sipanic riꞌ. Xa nuyaꞌ chukaꞌ cheque conojel ri benük cánima chiroyobexic ri kꞌij tok npuꞌu jun bey chic rijaꞌ.
\s Ri rurayibül ri Pablo
\p
\v 9 Rat Timoteo, tatijaꞌ cꞌa akꞌij ncapuꞌu viqꞌuin chanin, richin nquinatzꞌeta-pe can.
\v 10 Roma ri Demas xa xbe pa tinamit Tesalónica. Xinruyaꞌ can, roma xa xbe ránima chirij ri nsuj ri ruchꞌulef. Y chukaꞌ ri hermano Crescente xintük chi benük pa tak tinamit ri yecꞌo pa ruchꞌulef Galacia. Y ri hermano Tito chukaꞌ xintük chi benük pa tak tinamit ri yecꞌo pa ruchꞌulef Dalmacia.
\v 11 Vocomi xaxe ri hermano Lucas ri cꞌo can viqꞌuin. Tacꞌamaꞌ cꞌa pe ri hermano Marcos tok ncapuꞌu, roma rijaꞌ ncꞌatzin chuve richin nquirutoꞌ.
\v 12 Ri hermano Tíquico xintük-e aviqꞌuin rat pa tinamit Éfeso.
\v 13 Tok ncapuꞌu, tacꞌamaꞌ chukaꞌ pe ri nutziek ri cachiꞌel coton ri xinyaꞌ can riqꞌuin ri hermano Carpo pa tinamit Troas. Y chukaꞌ queꞌacꞌama-pe ri nu-libros. Ri juis ncꞌatzin chuve, ja ri ye vuj ri xintzꞌibaj can yin.
\p
\v 14 Ri Alejandro ri samajiy-chꞌichꞌ, qꞌuiy cꞌa itzel ri rubanun chuve. Ri Ajaf nutzolij-vi cꞌa ri rutojic chin, cachiꞌel ri rubanun.
\v 15 Romariꞌ rat, tachajij cꞌa aviꞌ jabel chuvüch, roma rijaꞌ juis nretzelaj ri rutzij ri Dios ri nkatzijoj roj.
\p
\v 16 Pa nabey tok xinucꞌuꞌüx chuvüch ri autoridades, man jun xtoꞌon vichin. Pero man ninjoꞌ tüj cꞌa que ri Dios nuyaꞌ ta ruqꞌuexel cheque ri xa man xinquitoꞌ tüj y xinquiyaꞌ can nuyon.
\v 17 Ri Ajaf xa xinruto-vi yin. Xuyaꞌ vuchukꞌaꞌ y xinrucol-pe chupan ri chꞌaꞌoj tok xcajoꞌ yinquicamsaj. Y romariꞌ xintiquer xinqꞌuis ronojel ri samaj ri yoꞌon chuve roma ri Dios. Samaj richin rutzijosic ri rutzij ri Dios cheque conojel ri vinük ri man ye israelitas tüj.
\v 18 Y yin vetaman que ri Ajaf ncolon vichin chupan ronojel itzel. Vetaman que nquiruchajij richin quiriꞌ nquinoc pa rukꞌaꞌ chilaꞌ chicaj. Rijaꞌ xtucꞌul-vi rukꞌij richin chi jumul. Quiriꞌ ta cꞌa.
\s Ri ruqꞌuisbül tak tzij
\p
\v 19 Tabanaꞌ saludar ri hermanos Prisca y Aquila, y chukaꞌ conojel ri yecꞌo pa racho ri hermano Onesíforo.
\v 20 Ri hermano Erasto xcꞌujeꞌ can pa tinamit Corinto, y ri hermano Trófimo xinyaꞌ can pa tinamit Mileto roma yavaꞌ.
\v 21 Y rat Timoteo, tatijaꞌ cꞌa akꞌij ncapuꞌu viqꞌuin tok cꞌa man jani tiempo tüj richin tef. Ri hermano Eubulo nutük-e saludos chave. Y chukaꞌ ri hermano Pudente, ri Lino, ri Claudia, y conojel ri hermanos chereꞌ nquitük-e saludos chave.
\p
\v 22 Ri Ajaf Jesucristo ncꞌujeꞌ ta cꞌa pan avánima rat. Y chiꞌivonojel ri rixcꞌo chiriꞌ ncꞌujeꞌ ta cꞌa ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios iviqꞌuin. Quiriꞌ ta cꞌa.
