\id JAS - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd)
\h SANTIAGO
\toc1 Ri carta ri xutzꞌibaj can ri Santiago
\toc2 Santiago
\mt Ri carta ri xutzꞌibaj can ri Santiago
\c 1
\s Ri Santiago nutzꞌom tzij
\p
\v 1 Yin Santiago, jun rusamajel ri Dios y ri Ajaf Jesucristo, nintzꞌibaj cꞌa e ri carta reꞌ chive rix ri quixquin-quimam can ri doce rucꞌajol ri Israel ri xecꞌujeꞌ ojer can, ri man rixcꞌo tüj chic chupan ri karuchꞌulef, xa pa chꞌaka chic ruchꞌulef rixcꞌo-vi. Ticꞌuluꞌ cꞌa ri saludo ri nintük chive.
\s Ri rakalen ri pokonül ri ntijon
\p
\v 2 Hermanos, tiquicot cꞌa juis ri ivánima tok nyixtijox riqꞌuin ronojel ruvüch pokonül.
\v 3 Roma ivetaman que stapeꞌ (aunque) nyixcꞌujeꞌ pa pokonül, richin que nyixtzꞌet, si iyoꞌon ivánima riqꞌuin ri Dios. Ri pokonül riꞌ nbün chive que nyixcochꞌon.
\v 4 Y man jun bey tiqꞌuis ri cochꞌonic iviqꞌuin, roma qꞌuiy utz nucꞌün-pe chin ri icꞌaslen, nqꞌuiy ri cꞌaslen, ntzꞌaküt y man baꞌ tüj nrajoꞌ.
\p
\v 5 Y si rix nijoꞌ inaꞌoj, ticꞌutuj cꞌa chin ri Dios. Y rijaꞌ man nuquequej tüj nuya-pe qꞌuiy. Quiriꞌ nbün quiqꞌuin conojel ri nyixcꞌutun, y man jun achique tüj nbij chive.
\v 6 Pero tok rix cꞌo cꞌa ri nicꞌutuj chin ri Dios, ncꞌatzinej niyaꞌ ivánima riqꞌuin rijaꞌ. Y man riqꞌuin cꞌa caꞌiꞌ icꞌuꞌx ticꞌutuj chin. Roma si xa riqꞌuin caꞌiꞌ icꞌuꞌx nicꞌutuj, rix xa nibün cꞌa cachiꞌel nbün ri mar pa rukꞌaꞌ ri cakikꞌ. Nbe calaꞌ nbe calaꞌ nbün.
\v 7 Y si rix quiriꞌ nibün, man tinuc cꞌa que ri Ajaf Dios nuya-pe chive ri nicꞌutuj chin.
\v 8 Roma si xa caꞌiꞌ icꞌuꞌx tok nicꞌutuj chin ri Dios, nkꞌalajin que xa caꞌiꞌ chukaꞌ icꞌuꞌx iviqꞌuin ka rix chupan ronojel ri icꞌaslen.
\p
\v 9 Y ri hermanos ri manak quikꞌij chuvüch ri ruchꞌulef, xa tiquicot cꞌa ri cánima, roma chuvüch ri Dios cꞌo-vi quikꞌij, roma quitaken chic rijaꞌ.
\v 10 Y quiriꞌ chukaꞌ ri hermanos beyomaꞌ ri cꞌo quikꞌij y vocomi banun cheque chuvüch ri ruchꞌulef que xa manak quikꞌij, tiquicot cꞌa ri cánima, roma rijeꞌ chukaꞌ quitaken chic ri Jesucristo. Y chukaꞌ xa man nyelayuj tüj e chuvüch ri ruchꞌulef, xa ye cꞌunük cachiꞌel jun rusiꞌj kꞌayis.
\v 11 Roma ja tok npuꞌu ruvüch ri kꞌij, jariꞌ tok ri kꞌayis nchakiꞌj y nqꞌuis-ka. Xa ntzak cꞌa e ri rusiꞌj y nqꞌuis, stapeꞌ (aunque) juis jabel ntzuꞌun nabey yan. Quiri-vi jun beyon. Rijaꞌ xa chanin ncom-e y nuyaꞌ can ri rumolic ri rubeyomal.
\s Ri pokonül nkujquitijon
\p
\v 12 Si roj ri kayoꞌon kánima riqꞌuin ri Dios, si nkacochꞌ ri pokonül ri npuꞌu chikij, cꞌo kaquicot roj. Roma tok kacochꞌon chic ronojel, ri Dios nuyaꞌ ri lokꞌolüj sipanic cheke, ri utzilüj cꞌaslen ri man jun bey nqꞌuis tüj. Ja lokꞌolüj sipanic riꞌ ri rubin can ri Dios que nuyaꞌ cheke ri nkurujoꞌ rijaꞌ.
\v 13 Pero si cꞌo jun ri nbanun cheke que nkumacun tüj, man tikabij cꞌa que ja ri Dios ri nbanun cheke quiriꞌ. Roma ri Dios man nbün tüj chin jun vinük que nmacun, y chukaꞌ man jun ntiquer nbanun chin ri Dios que nmacun.
\v 14 Roma ri nkumacun xa kiqꞌuin cꞌa roj npuꞌu-vi. Xa ja ri itzel tak rayibül ri yecꞌo kiqꞌuin ri nyebanun quiriꞌ cheke.
\v 15 Y si nkayaꞌ kꞌij chin ri itzel tak rayibül, chiriꞌ npuꞌu-vi ri mac. Y pa ruqꞌuisbül nucꞌün-pe ri camic.
\p
\v 16 Hermanos ri juis nyixinjoꞌ, man quixchꞌacatüj cꞌa.
\v 17 Roma chilaꞌ chicaj riqꞌuin ri Katataꞌ Dios, ronojel utz nka-pe. Riqꞌuin rijaꞌ petenük-vi ronojel ri sük. Cachiꞌel ri kꞌij, ri icꞌ y ri chꞌumilaꞌ, ri nquijalala-quiꞌ ronojel tiempo. Y xaxe cꞌa ri Dios ri man nujül tüj riꞌ.
\v 18 Y riqꞌuin ri rurayibül rijaꞌ xuyaꞌ jun cꞌacꞌaꞌ kacꞌaslen tok xkatakej ri ketzij rutzij, y xojoc cachiꞌel ri nabey tak ralcꞌual ri Dios.
\s Quixoc banuy ri utz
\p
\v 19 Hermanos ri juis nyixinjoꞌ, yin ninbij cꞌa chive chiꞌijujunal que riqꞌuin ronojel ivánima tivacꞌaxaj ri rutzij ri Dios. Jabel tinucuꞌ ri nbij. Roma rix ncꞌatzin que jabel ivetaman-e nabey, cꞌateriꞌ nitzijoj. Y chukaꞌ ninbij chive que man ticatüj ivoyoval chanin.
\v 20 Roma ri oyoval xa man nucꞌün tüj pe jun cꞌaslen choj cachiꞌel nrajoꞌ ri Dios.
\v 21 Roma cꞌa riꞌ tiyaꞌ can ronojel ri man chꞌajchꞌoj tüj y ronojel ri itzel. Y ncꞌatzinej nichꞌutinirsaj-iviꞌ chuvüch ri Dios, y titakej ri rutzij ri ruyoꞌon ri Dios chive. Jariꞌ ncolon ivichin.
\p
\v 22 Y man xe cꞌa tivacꞌaxaj ri rutzij ri Dios, xa tibanaꞌ chukaꞌ ri nbij. Roma si xaxe nivacꞌaxaj ri rutzij ri Dios y man nibün tüj ri nbij, iyon rix nichꞌacalaꞌ-iviꞌ.
\v 23 Roma si cꞌo jun ri nracꞌaxaj ri rutzij ri Dios, pero xa man nbün tüj ri nbij, xa junan cꞌa riqꞌuin jun vinük ri nutzꞌet-riꞌ pan espejo, nkꞌalajin-vi ri ketzij rubanic ntzuꞌun.
\v 24 Pero tok xa cꞌate baꞌ rutzꞌeton-riꞌ pan espejo, man nka-pe tüj chucꞌuꞌx ri achique rubanic ntzuꞌun.
\v 25 Jacꞌa ri nacꞌaxan ri rutzij ri Dios, y nutakej y nbün ri nbij, cꞌo ruquicot rijaꞌ. Roma ri rutzij ri Dios utz vi. Y nbün cheke que roj libre chic roma nkutiquer nkabün ri nrajoꞌ ri Dios.
\p
\v 26 Si cꞌo jun nbin que nuyaꞌ rukꞌij ri Dios y xa man nunaꞌ tüj riꞌ riqꞌuin ri rutzij, ruyon rijaꞌ nuchꞌüc-riꞌ. Y xa man jun utz nucꞌün-pe que nbij que rijaꞌ nuya-vi rukꞌij ri Dios.
\v 27 Roma ri ketzij nuyaꞌ rukꞌij ri Dios, nyerutolaꞌ ri malcaꞌn tak ixokiꞌ ri quiyon chic can y ri acꞌualaꞌ ri xa manak chic quite-quitataꞌ, y chukaꞌ man nutzꞌulubirsaj tüj chic riꞌ chupan ri itzel cꞌo chuvüch ri ruchꞌulef. Chuvüch ri Dios ri nyebanun quereꞌ, jariꞌ ri ketzij y pa ruchꞌajchꞌojil nquiyaꞌ rukꞌij.
\c 2
\s Man cꞌuluman tüj que nkatzꞌet jun vinük si cꞌo rubeyomal o manak rubeyomal
\p
\v 1 Hermanos ri itaken chic ri Kajaf Jesucristo ri juis rukꞌij, yin ninbij cꞌa chive que man titzꞌet jun vinük si cꞌo rubeyomal o manak. Xa tikanaꞌ cꞌa kiꞌ que roj junan konojel.
\v 2 ¿Achique ta nibün rix xa ta cꞌo jun achi beyon ri napon iviqꞌuin tok imolon-iviꞌ chin nyixbixaj rubiꞌ ri Dios, y ri achi beyon riꞌ rucusan-e anillo banun riqꞌuin oro, y chukaꞌ ye rucualon ta e jabel tak tziük? ¿Y quiriꞌ ta chukaꞌ ntoc ta apu jun achi ri nkꞌalajin que man nijun ruchajin y ye rajalüj tak tziük chic ri rutziek?
\v 3 Rix xa ja ri achi beyon ri nitzꞌet nabey, nilokꞌokꞌej, y niyaꞌ jabel ruchꞌacat. Pero chin ri achi ri xa nkꞌalajin que man nijun ruchajin, rix man jun ruchꞌacat nisuj. Pa ruqꞌuexel riꞌ xa nibij chin: Capaꞌeꞌ chiriꞌ, o xa nibij chukaꞌ chin: Catzꞌuye-ka chikakün.
\v 4 Si quiriꞌ nibün, nkꞌalajin-vi que rix xa nitzꞌet jun vinük si cꞌo rubeyomal o manak, y man ninaꞌ tüj ka iviꞌ que xa rix junan ivüch chuvüch ri Dios. Xa nibün que jun vinük más cꞌo rakalen que chuvüch jun chic, y riꞌ xa itzel.
\p
\v 5 Hermanos ri juis nyixinjoꞌ, tinucuꞌ cꞌa jabel ri ninbij chive. ¿Man ja tüj vocomi ri vinük ri man ni jun quichajin chuvüch ri ruchꞌulef ri nyeruchaꞌ ri Dios? ¿Man ja tüj vocomi rijeꞌ ri nyeruchaꞌ richin que nquitakej y nquil ri utzilüj beyomül, y nyeꞌichinan quiqꞌuin tok ri Dios nyerubün mandar conojel? Ri Dios ja vi cꞌa riꞌ nusuj cheque ri nyetaken y nyejoꞌon richin.
\v 6 Pero coma ri beyomaꞌ, rix xa ikasan quikꞌij ri vinük ri man nijun quichajin. ¿Man nkaꞌ tüj pe vocomi chive que xa ja ri beyomaꞌ ri nyeyoꞌon ivichin pa cꞌayuf? ¿Man nkaꞌ tüj pe chive que xa ja chukaꞌ rijeꞌ ri nyixquichiriren-apu pa tak juzgado, y xa kꞌaban tzij nquibün chivij?
\v 7 ¿Man nkaꞌ tüj pe cꞌa chive que xa ja rijeꞌ chukaꞌ ri nyeyokꞌon ri rubiꞌ ri Jesucristo, y rijeꞌ queteman que roj kataken y katzekleben rijaꞌ?
\p
\v 8 Chupan cꞌa ri ley ri xuyaꞌ ri Dios ri ka-Rey, ri tzꞌiban can, cꞌo ri jun tzij ri juis rakalen, y nbij: Ja ri cachiꞌel najo-ka-aviꞌ rat, quiriꞌ cꞌa chukaꞌ queꞌajoꞌ ri chꞌaka chic. Quiriꞌ nbij chupan ri ley riꞌ. Y si nibün riꞌ, galán utz.
\v 9 Pero si xa nitzꞌet jun vinük si cꞌo rubeyomal o manak rubeyomal, nyixmacun, roma rix xa man nibün tüj ri nbij chupan ri ley ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios.
\v 10 Roma si nibij que nibün ronojel ri nbij ri ley ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios, pero xa cꞌo jun tzij ri man nibün tüj chin ri ley riꞌ, nkꞌalajin que man jun nitakej chin ri ley. Xa rix aj-mac vi.
\v 11 Roma tok ri Dios xuyaꞌ ri ley, xbij: Rix achiꞌaꞌ ri cꞌo ivixjayil, man ticanoj cꞌa jun chic ixok. Y chukaꞌ rix ixokiꞌ ri cꞌo ivachijil, man ticanoj cꞌa jun chic achi. Y ri mismo Dios xbij: Man quixcamsan. Y si rat man nacanoj tüj chic jun ixok, pero xa nacamsaj jun vinük, nkꞌalajin que man jun natakej chin ri ley ri ruyoꞌon can ri Dios.
\v 12 Roma cꞌa riꞌ, tibanaꞌ y tibij cachiꞌel ri nbij chupan ri ley ri xuyaꞌ ri Jesucristo. Roma ri ley riꞌ xbün chive que rix libre chic richin nyixtiquer nibün ri nrajoꞌ ri Dios, y ja chukaꞌ ley riꞌ ri nyixbanun juzgar rix.
\v 13 Roma si man nijoyovaj tüj quivüch ri chꞌaka chic vinük, ri Dios man nujoyovaj tüj chukaꞌ ivüch rix chupan ri kꞌij tok nbün juzgar. Pero si nijoyovaj quivüch ri chꞌaka chic, nyixchꞌacon, roma ri Dios chukaꞌ nujoyovaj ivüch rix chupan ri kꞌij riꞌ.
\s Ri rutaken chic, ronojel cꞌa ri utz jariꞌ ri nbün chupan ri rucꞌaslen
\p
\v 14 Hermanos, si cꞌo cꞌa jun ri nbin que rutaken chic ri Jesucristo, y xa man nbün tüj ri utz, xa man jun cꞌa ncꞌatzin-vi ri nbij que rutaken. Roma xa man nril tüj cꞌa rucolonic xaxe riqꞌuin ri nbij que rutaken chic ri Jesucristo.
\v 15 Cachiꞌel ta jun hermano ri ncꞌatzin rutziek y ncꞌatzin ruvay.
\v 16 Y rat xa nabij chin: Cabiyin. Man tanuc más ri atziek y ri avay. Xa tacusaj atziek y cavaꞌ jabel, nabij-e chin. Pero man nayaꞌ tüj e ri ncꞌatzin chin, xa man jun ncꞌatzin-vi ri xabij-e chin.
\v 17 Y quiriꞌ chukaꞌ si nabij que ataken chic ri Jesucristo, pero xa man nabün tüj ri utz, man jun ncꞌatzin-vi ri nabij que ataken chic. Xa rat cachiꞌel jun camnük. Man nijun nabün.
\p
\v 18 Riqꞌuin baꞌ cꞌo jun ri nbin chuve: Rat Santiago, nabij que man xe tüj ncꞌatzin que natakej ri Dios, xa ncꞌatzin que nabün chukaꞌ ri utz. Pero yin nbij ri jun, riqꞌuin ri nutaken chic ri Dios, man jun chic ncꞌatzin que ninbün. Pero yin Santiago ninbij cꞌa chin ri jun ri nbin quiriꞌ: Yin, riqꞌuin ri ninbün ri utz, nquitiquer nincꞌut chavüch que ketzij nutaken ri Dios. Pero rat ¿achique cꞌa modo nabün que nacꞌut chinuvüch que ataken chic ri Dios, si xa man nabün tüj ri utz?
\v 19 Rat nabij que natakej que xe jun Dios cꞌo. Riꞌ galán utz. Pero man xe tüj riꞌ ri ncꞌatzin. Roma ri itzel tak espíritu chukaꞌ nquinimaj que xe jun Dios cꞌo. Pero man nyecolotüj tüj riqꞌuin riꞌ. Xa nyebarbot chuvüch ri Dios, roma xbiriꞌ.
\v 20 Rat xa ni jun anaꞌoj. Nincꞌut na peꞌ chavüch vocomi que si nabij que ataken chic ri Dios y xa man nabün tüj ri utz, man jun ncꞌatzin-vi tok xabij que xatakej. Xa rat cachiꞌel jun camnük. Man ni jun nabün.
\v 21 Cachiꞌel xbün ri kaxquin-kamamaꞌ can Abraham ri xcꞌujeꞌ ojer can tiempo, xbün-vi ri xbij ri Dios chin. Y man xunuc tüj que man nusuj tüj ri Isaac ri rucꞌajol pariꞌ ri altar richin nuyaꞌ chin ri Dios. Y riqꞌuin riꞌ ri Abraham man jun rumac xkꞌalajin chuvüch ri Dios, roma xbün ri xbij ri Dios chin.
\v 22 Chukaꞌ ri Abraham man xe tüj xunimaj ri Dios, xa xbün ri xbij ri Dios chin. Y riqꞌuin riꞌ xkꞌalajin que ketzij xutakej.
\v 23 Y riqꞌuin riꞌ chukaꞌ xbanatüj ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, que ri Abraham xutakej ri Dios y man jun rumac xkꞌalajin chuvüch. Quiriꞌ nbij chupan ri tzꞌiban can. Y ri Abraham xbix chin que ru-amigo ri Dios.
\p
\v 24 Nkꞌalajin cꞌa que richin que man jun kamac nkꞌalajin chuvüch ri Dios, ncꞌatzinej nkabün ri nrajoꞌ rijaꞌ, y man xe tüj nkabij que kataken.
\v 25 Y chukaꞌ ri Rahab ri ixok ri xcꞌujeꞌ ojer can, stapeꞌ (aunque) man utz tüj rucꞌaslen rucꞌuan, man jun rumac xkꞌalajin chuvüch ri Dios roma ri xbün. Rijaꞌ xerevaj ri caꞌiꞌ achiꞌaꞌ israelitas ri ye takon-e roma ri Josué, y xerutük-e pa jun chic bey richin man jun tiquicꞌulachij.
\v 26 Romariꞌ roj ri kataken chic ri Dios, si xa man nkabün tüj ri utz, roj camnük y man jun ncꞌatzin-vi ri nkabij que kataken. Roj cachiꞌel jun chꞌacul ri man cꞌo tüj chic ránima riqꞌuin.
\c 3
\s Man quixmacun riqꞌuin ri itzij
\p
\v 1 Hermanos, man juis tirayij nyixoc tijoy quichin ri chꞌaka chic hermanos. Roma roj ri nkutijon, si xa man nkutiquer tüj nkabün ri yecꞌo chupan ri tijonic ri nyekayaꞌ, más cꞌayuf nbün cheke tok ri Dios nbün juzgar.
\v 2 Konojel qꞌuiy bey man ja tüj ri nyekabün. Y si cꞌo ta jun ri man jun bey nmacun riqꞌuin ri rutzij, ri jun riꞌ choj ri rucꞌaslen. Roma si ntiquer nbün que man nmacun tüj riqꞌuin ri rutzij, ntiquer chukaꞌ nbün quiriꞌ riqꞌuin ronojel ri ruchꞌacul.
\v 3 Roma riqꞌuin quiriꞌ, nbanatüj cachiꞌel nbanatüj riqꞌuin ri vit chꞌichꞌ ri nkayaꞌ pa quichiꞌ ri quiej richin nyekakꞌüt. Roma xaxe riqꞌuin ri vit chꞌichꞌ riꞌ, ri quiej nkujquitakej y nkujquicꞌuaj achique lugar nkajoꞌ nkube-vi.
\v 4 Cachiꞌel ri barcos chukaꞌ ri nyebiyin pariꞌ ri yaꞌ. Galán ye nimakꞌ y ye ucꞌuan roma cakikꞌ ri juis ruchukꞌaꞌ. Pero xaxe riqꞌuin ri vit qui-timón, ri ye ucꞌuayon quichin ri barcos nyetiquer nyequicꞌuaj achique lugar ncajoꞌ nyebe-vi rijeꞌ.
\v 5 Cachiꞌel chukaꞌ jun vit kꞌakꞌ, stapeꞌ (aunque) galán coꞌol oc ntiquer nuqꞌuis jun nimalüj liꞌaj cheꞌ. Y quiriꞌ chukaꞌ ri avakꞌ. Man nim tüj, pero riqꞌuin ri tzij ri nbij qꞌuiy ntiquer nbün.
\v 6 Ri kakꞌ roj cachiꞌel jun kꞌakꞌ, y jariꞌ chukaꞌ nbin ronojel ruvüch itzel. Ri kakꞌ yoꞌon cꞌa pe cheke, xa jacꞌa ri nutzꞌulubirsaj ronojel ri kachꞌacul. Cꞌayuf nbün chin ri kacꞌaslen. Y ronojel riꞌ xa roma ri itzel-vinük ri richin ri kꞌakꞌ ri nucusan richin.
\v 7 Y roj cꞌo kuchukꞌaꞌ pa quiviꞌ ri chico cꞌo quixicꞌ, ri cumütz, ri cür y ri chꞌaka chic chico. Y yecꞌo vinük nyequitzꞌom ronojel quivüch chico.
\v 8 Pero ri kakꞌ man nkutiquer tüj nkajecꞌ riqꞌuin ri nkabij. Xa itzel vi, cachiꞌel jun cumütz ri rucꞌuan veneno richin camic pa ruchiꞌ.
\v 9 Cꞌo jujun bey nkayaꞌ rukꞌij ri Katataꞌ Dios riqꞌuin ri kakꞌ. Y cꞌo jujun bey nkacusaj richin nkabij itzel tzij chin ri vinük. Y si quiriꞌ, man utz tüj, roma rijeꞌ chukaꞌ ye ruvachbül ri Dios.
\v 10 Riqꞌuin ri kakꞌ nkabij ri utz, y riqꞌuin chukaꞌ ri kakꞌ riꞌ nkabij ri itzel. Hermanos, man cꞌuluman tüj que quiriꞌ nkabün.
\v 11 Rix ivetaman que cachiꞌel chupan jun alaxbül-yaꞌ man ntel tüj pe utzilüj yaꞌ y chukaꞌ cꞌayilüj yaꞌ.
\v 12 Ni man ntel tüj chukaꞌ pe tzayilüj yaꞌ y utzilüj yaꞌ. Y quiriꞌ chukaꞌ ri cheꞌ rubiniꞌan higuera, man nuyaꞌ tüj aceituna. Ni ri uva man nuyaꞌ tüj higo.
\s Ri etamabül ri npuꞌu riqꞌuin ri Dios.
\p
\v 13 Hermanos, si yecꞌo vocomi chiꞌicojol ri cꞌo quinaꞌoj y cꞌo etamabül quichajin, si quiriꞌ, galán utz. Pero cꞌuluman cꞌa que nquicꞌut chupan ri quicꞌaslen y riqꞌuin ri utz ri nquibün. Man cꞌa tiquinimirsaj-quiꞌ, xa tiquichꞌutinirsaj-quiꞌ riqꞌuin etamabül.
\v 14 Pero si rix xa itzel ninaꞌ chin jun chic roma rijaꞌ utz cꞌo, y chukaꞌ nijoꞌ que xe ta rix ri cꞌo utz nicꞌün can chin ronojel cosa, si xa quiriꞌ nibün, man tibij cꞌa que cꞌo qꞌuiy etamabül ivetaman. Roma si nibün quiriꞌ, nkꞌalajin-vi que xa man jun etamabül ivetaman.
\v 15 Y si rix nibij que cꞌo etamabül ivetaman, tivetamaj cꞌa que jun etamabül quiriꞌ, man petenük tüj chilaꞌ chicaj riqꞌuin ri Dios. Xa richin ri ruchꞌulef. Xa quichin vinük. Xa richin ri itzel-vinük.
\v 16 Roma si rix xa itzel ninaꞌ chin jun chic roma rijaꞌ utz cꞌo, y chukaꞌ nijoꞌ que xe ta rix ri cꞌo utz nicꞌün can chin ronojel cosa, nkꞌalajin que man xe tüj riꞌ ri nibün. Xa rix tzꞌucuy-oyoval, y rix banuy cꞌa ronojel ruvüch itzel.
\v 17 Pero si ja ri etamabül ri petenük chilaꞌ chicaj riqꞌuin ri Dios ri cꞌo iviqꞌuin, nbün cꞌa chive que nicꞌuaj jun cꞌaslen chꞌajchꞌoj, que man nibün tüj oyoval, utz nibün quiqꞌuin conojel, nivacꞌaxaj jabel ri achique ncajoꞌ ri vinük chive, y que nijoyovaj quivüch conojel. Nibün cꞌa ronojel ri utz, man caꞌiꞌ tüj icꞌuꞌx, ni man caꞌiꞌ tüj ipalüj chukaꞌ.
\v 18 Y si quiriꞌ nibün, cꞌo utz nucꞌün-pe, roma ye qꞌuiy ri nquitzꞌom nquicꞌuaj jun cꞌaslen choj. Nyixquitzꞌet cꞌa que rix nirayij que manak oyoval y nitij ikꞌij que nibün que man jun oyoval nbanatüj.
\c 4
\s Tiya-iviꞌ chuxeꞌ rutzij ri Dios
\p
\v 1 ¿Achique ta nbanun cꞌa chive richin que nyeꞌibanalaꞌ cocoj y nimakꞌ tak oyoval? Ri nbanun cꞌa chive que cꞌo oyoval, ja ri itzel tak rayibül ri yecꞌo iviqꞌuin y ncajoꞌ nyixquitzꞌom.
\v 2 Rix xa juis cꞌa nirayij jun cosa ri manak iviqꞌuin, y romariꞌ nyixcamsan, roma juis nirayij ri cosa riꞌ. Pero xa man nivil tüj. Nibün oyoval. Juis oyoval nibün. Pero man nivil tüj ri achique nirayij, roma man nicꞌutuj tüj chin ri Dios.
\v 3 O riqꞌuin baꞌ nicꞌutuj chin ri Dios. Pero man nuyaꞌ tüj chive, roma rix man utz tüj ri nicꞌutuj. Xa richin itzel tak rayibül ri nicꞌutuj chin ri Dios.
\v 4 Rix ri itzꞌamon chic niyaꞌ can ri Dios, ¿man ivetaman tüj cꞌa que si nbe ivánima chirij ri ruchꞌulef, nkꞌalajin que nivetzelaj ri Dios? Romariꞌ, rix ri itzekleben chic ri ruchꞌulef, nkꞌalajin cꞌa que rix ru-enemigos na vi ri Dios, roma xa nivetzelaj can.
\v 5 Y man tinuc que man ketzij tüj ri tzꞌiban can chupan ri rutzij ri Dios, tok nbij que ri Dios rutakon-pe ri Lokꞌolüj Espíritu richin ncꞌujeꞌ pa tak kánima. Y ri Lokꞌolüj Espíritu riꞌ juis nkurujoꞌ, y rurayibül que xaxe ta ri Dios ri nkajoꞌ. Quiriꞌ nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can.
\v 6 Y ri Dios juis utzilüj rusipanic ri nspaj pa kaviꞌ. Cachiꞌel nbij chupan ri rutzij ri tzꞌiban can, que ri Dios nyeretzelaj y man nucꞌün tüj quivüch ri nquinimirsaj-quiꞌ. Jacꞌa ri nquichꞌutinirsaj-quiꞌ, rijaꞌ nuspaj ri utzilüj rusipanic pa quiviꞌ. Quiriꞌ ri tzꞌiban can.
\v 7 Tiya-iviꞌ chuxeꞌ rutzij ri Dios, y man tiyaꞌ kꞌij riqꞌuin ri itzel-vinük. Y ri itzel-vinük nanmüj cꞌa e chivüch.
\v 8 Tijelesaj más ri ivánima riqꞌuin ri Dios, y rijaꞌ chukaꞌ más njel-pe iviqꞌuin. Rix ri xixmacun chuvüch ri Dios, tichꞌajchꞌojrisaj cꞌa ri icꞌaslen. Rix ri caꞌiꞌ icꞌuꞌx riqꞌuin ri Dios, tichꞌajchꞌojrisaj cꞌa ri ivánima.
\v 9 Tinaꞌ cꞌa kꞌoxon pa tak ivánima, quixbison y quixokꞌ roma ri imac. Rix ri nyixtzeꞌen roma ri quicot richin ri ruchꞌulef, man quixtzeꞌen chic. Xa quixokꞌ. Rix ri juis quicot inaꞌon chupan ri ruchꞌulef, xa quixbison pa tak ivánima.
\v 10 Tichꞌutinirsaj-ka-iviꞌ chuvüch ri Ajaf, y rijaꞌ nunimirsaj ikꞌij.
\s Man tibij jun itzel chirij jun hermano
\p
\v 11 Hermanos, man quixchꞌo chirij jun chic hermano. Roma si nyixchꞌo chirij jun chic hermano, chirij ri ley ri nucꞌut achique rurayibül ri Dios nyixchꞌo-vi. Si nibij que jun hermano man utz tüj ri rucꞌaslen chuvüch ri Dios, nibün cꞌa chin ri ley richin ri Dios que man utz tüj. Y riqꞌuin riꞌ man nibün tüj ri nbij ri ley. Xa nyixchꞌo chirij.
\v 12 Y ri ley riꞌ ja ri Dios ri yoꞌon-pe. Y xaxe rijaꞌ ntiquer nkurucolon, y xaxe chukaꞌ rijaꞌ ri ntiquer nkurutakon pa kꞌakꞌ. Y cꞌa ja na rijaꞌ ri nbin si utz ri kabanun o xa man utz tüj. Y rat, ¿achique cꞌa roma tok nabij que ri jun chic man utz tüj rubanun ri rucꞌaslen chuvüch ri Dios?
\s Man tibij que ri chuakꞌ-cabij ivichin rix
\p
\v 13 Y vocomi cꞌo jun ri ninjoꞌ ninbij chive rix ri nyixbin: Vocomi o chuakꞌ nkube pa jun chic tinamit richin nkucꞌujeꞌ chiriꞌ jun junaꞌ, richin nkulokꞌon y nkucꞌayin richin nkachꞌüc katumin.
\v 14 Chivüch rix jabel ri nyixnucun, pero xa man ivetaman tüj achique nicꞌulachij ri chuakꞌ-cabij. Roma ri kacꞌaslen xa cachiꞌel ri neblina ri nka-pe. Ncꞌuje-e baꞌ, y chanin nqꞌuis-e. Y ri kacꞌaslen roj xa cachiꞌel ri neblina. Chanin nkuqꞌuis-e chuvüch ri ruchꞌulef.
\v 15 Roma cꞌa riꞌ tok rix ninuc nibün jun cosa, tibij cꞌa: Si ri Ajaf nuyaꞌ kꞌij y nkucꞌaseꞌ, nyekabanalaꞌ ri cosa riꞌ.
\v 16 Pero rix xa man quiriꞌ tüj nibij. Xa nibij que roj nkabün jun cosa. Man nichꞌutinirsaj tüj iviꞌ chuvüch ri Dios. Y riꞌ itzel chuvüch rijaꞌ.
\v 17 Roma si avetaman achique ri utz, y xa man nabün tüj, ncamacun chuvüch ri Dios.
\c 5
\s Ri npuꞌu pan iviꞌ rix beyomaꞌ ri man utz tüj nibün
\p
\v 1 Vocomi cꞌo jun ninjoꞌ ninbij chive rix beyomaꞌ. Ninbij cꞌa chive que cꞌuluman que quixokꞌ, quixsiqꞌuin chi okꞌej, roma juis ri pokonül ri npuꞌu pan iviꞌ.
\v 2 Ri ibeyomal kꞌayinük chic, y ri itziek chicopirnük chic.
\v 3 Ri itumin pus chic. Y riqꞌuin riꞌ nkꞌalajin que man xixtoꞌon tüj ri vinük. Xa choj ximol. Y ri pus richin ri itumin nyixporoj. Qꞌuiy tumin imolon, pero xa rojcꞌo chic chupan ri ruqꞌuisbül tak kꞌij.
\v 4 Y qꞌuiy tumin imolon roma man ye itojon tüj utz ri ye isamajelaꞌ pa kꞌayis. Y ri Ajaf xixrutzꞌet riqꞌuin ri nquikꞌolan que man ye itojon tüj utz ri isamajelaꞌ. Ri nimalüj Ajaf, ri Rajaf ronojel, xeracꞌaxaj cꞌa ri samajelaꞌ que nyeꞌokꞌ roma man ye tojon tüj utz.
\v 5 Rix beyomaꞌ jabel icꞌaslen y benük ivánima riqꞌuin ri quicot riqꞌuin ri ruchꞌulef. Jabel rix tiꞌoj, cachiꞌel nurayij ri ivánima, y xa npuꞌu yan ri camic chivij.
\v 6 Rix beyomaꞌ niyüc chꞌaꞌoj chiquij ri vinük choj quicꞌaslen, y riqꞌuin riꞌ nyecom pan ikꞌaꞌ. Y ri choj quicꞌaslen man jun nquibün richin nquito-quiꞌ. Xa choj nquiya-quiꞌ pan ikꞌaꞌ.
\s Quixcochꞌon y chukaꞌ tibanaꞌ orar
\p
\v 7 Hermanos, ninbij cꞌa chive que quixcochꞌon, y man tiyaꞌ can ri cochꞌonic riꞌ, cꞌa tok napon ri kꞌij tok npuꞌu chic jun bey ri Ajaf. Cachiꞌel nbün jun ticoy pa kꞌayis, ncochꞌon y nroyobej ri nabey y ruqꞌuisbül tak job, cꞌateriꞌ nbün cosechar ri lokꞌolüj ticoꞌn.
\v 8 Y quiriꞌ chukaꞌ tibanaꞌ rix. Quixcochꞌon. Tiyaꞌ ivánima riqꞌuin ri Dios, roma chanin napon ri kꞌij tok npuꞌu chic jun bey ri Ajaf.
\v 9 Hermanos, man quixsujun cꞌa chiꞌivüch roma ri pokonül, richin quiriꞌ man cꞌayuf tüj nban chive tok napon ri kꞌij tok ri Dios nbün juzgar. Roma chanin npuꞌu ri kꞌij riꞌ.
\v 10 Quixcochꞌon cꞌa. Cachiꞌel xquibün ri achiꞌaꞌ ojer can, ri xerutük-pe ri Ajaf, xquikꞌalajrisan ri rutzij, xquicochꞌolaꞌ ri pokonül. Y quiriꞌ chukaꞌ tibanaꞌ rix hermanos.
\v 11 Roma ketaman que ri nyecochꞌon, jabel quiquicot. Cachiꞌel ri Job, ri jun achi xcꞌujeꞌ ojer can, juis pokonül xucꞌusaj. Y ivetaman cꞌa ri xbün ri Ajaf chin pa ruqꞌuisbül. Ri Ajaf galán utz y chukaꞌ xujoyovan.
\p
\v 12 Hermanos, ninbij cꞌa chive vocomi que tok rix cꞌo jun ri nijoꞌ nibij, choj tibij, si ketzij o man ketzij tüj. Pero man jun bey tibün jurar. Man ticusaj ri caj, ri ruchꞌulef y chꞌaka chic richin que nibün jurar. Richin quiriꞌ man jun castigo nka-ka pan iviꞌ tok napon ri kꞌij tok ri Dios nbün juzgar.
\p
\v 13 Y si cꞌo jun chiꞌicojol ri cꞌo pa pokonül, tubanaꞌ cꞌa orar. Si cꞌo jun nquicot ri ránima, tubixaj rubiꞌ ri Dios.
\v 14 Si cꞌo jun yavaꞌ, queroyoj cꞌa ri ye ucꞌuayon quichin ri hermanos. Y ri ye ucꞌuayon quichin ri hermanos tiquibanaꞌ oración riqꞌuin ri yavaꞌ. Pa rubiꞌ ri Ajaf tiquiyaꞌ aceite olivo pariꞌ ri yavaꞌ.
\v 15 Y si riqꞌuin ronojel cánima nquibün orar, ri yavaꞌ ncꞌachoj. Ri Ajaf nucꞌachojrisaj. Y si cꞌo mac rubanun ri yavaꞌ riꞌ, man xe tüj cꞌa ncꞌachoj, xa ncuyutüj chukaꞌ ri rumac.
\v 16 Y rix man tivevalaꞌ si cꞌo mac ri ibanalun. Xa tikꞌalajrisalaꞌ chivüch, y titola-iviꞌ riqꞌuin oración, richin nyixchojmir. Y si choj ri icꞌaslen chuvüch ri Dios, y riqꞌuin ronojel ivánima nibün orar, qꞌuiy ri nicꞌul chin ri Dios.
\v 17 Cachiꞌel xbün ri Elías, ri achi ri xcꞌujeꞌ ojer can. Rijaꞌ jun vinük cachiꞌel-vi roj. Pero riqꞌuin ronojel ránima xbün orar. Xucꞌutuj chin ri Dios que man tubün job, y quiri-vi xbanatüj. Oxiꞌ junaꞌ riqꞌuin nicꞌaj ri man xbün tüj job.
\v 18 Y cꞌateriꞌ tok ri Elías xbün orar jun bey chic y xucꞌutuj chin ri Dios que tubanaꞌ chic job. Y quiri-vi xbanatüj. Y ri ticoꞌn xevachin jun bey chic.
\p
\v 19 Hermanos, si cꞌo jun chive ri xa man rutzekleben tüj chic ri ketzij y rix nyeꞌiyaca-pe, galán utz.
\v 20 Y tivetamaj cꞌa, si ntzolij chic pe rucꞌuꞌx jun aj-mac, y rijaꞌ nutzꞌom jun cꞌaslen utz, ri Dios nbün chin ncuyutüj ri jaruꞌ mac ri ye rubanalun, y nucol chuvüch ri camic chi jumul.
