\id 1PE - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd)
\h 1 PEDRO
\toc1 Ri nabey carta ri xutzꞌibaj can ri apóstol San Pedro
\toc2 1 Pedro
\mt Ri nabey carta ri xutzꞌibaj can ri apóstol San Pedro
\c 1
\s Ri Pedro nutzꞌom tzij
\p
\v 1 Yin Pedro, ru-apóstol ri Jesucristo, nintzꞌibaj cꞌa e ri carta reꞌ chive rix ri man rixcꞌo tüj pan itinamit, xa rixcꞌo pa tak tinamit chiriꞌ pa ruchꞌulef rubiniꞌan Ponto, pa ruchꞌulef Galacia, pa ruchꞌulef Capadocia, pa ruchꞌulef Asia y chiriꞌ pa ruchꞌulef Bitinia.
\v 2 Ri Katataꞌ Dios xixruchaꞌ cꞌa rix, roma quiriꞌ vi ri runucun-pe pan iviꞌ. Y ja ri Lokꞌolüj Espíritu ri nrelesan-e ri itzel ri cꞌo pa tak icꞌaslen, richin quiriꞌ nyixtaken tzij, y riqꞌuin riꞌ nutzꞌom nchꞌajchꞌojin-e ri icꞌaslen. Roma ja ri ruquiqꞌuel ri Jesucristo ri xbiyin tok xcom, jariꞌ ri nchꞌajon-e ri imac. Y ri Dios nuyaꞌ ta cꞌa juis pan iviꞌ ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rijaꞌ. Y nuyaꞌ ta chukaꞌ juis uxlanen pa tak ivánima.
\s Ri cꞌacꞌaꞌ kacꞌaslen nbün cꞌa cheke que nkacukuba-apu kacꞌuꞌx
\p
\v 3 Nkayaꞌ cꞌa chukaꞌ rukꞌij ri Dios ri Rutataꞌ ri Kajaf Jesucristo. Rijaꞌ juis xujoyovaj kavüch, romariꞌ tok xutük-pe ri Jesucristo richin que xcom y xcꞌastüj-pe chiquicojol ri caminakiꞌ, richin que xuyaꞌ jun cꞌacꞌaꞌ kacꞌaslen. Y ri cꞌacꞌaꞌ kacꞌaslen reꞌ nbün cꞌa cheke que nkacukuba-apu kacꞌuꞌx.
\v 4 Nbün cꞌa cheke que chilaꞌ chicaj cꞌo jun nkichinaj. Ja ri Dios ri nyoꞌon cheke. Ri nuyaꞌ ri Dios cheke chilaꞌ chicaj man nkꞌey tüj, man ntzꞌilub tüj, ni man ncꞌulachij tüj cachiꞌel ri cotzꞌiꞌj que xa nchakiꞌj-ka. Reꞌ kichin roj y yacül chilaꞌ chicaj.
\v 5 Y roma ri kayoꞌon kánima riqꞌuin ri Dios, romariꞌ tok rijaꞌ xa nkuruchajij riqꞌuin ri ruchukꞌaꞌ. Richin quiriꞌ ri colonic ri xa kichin chic roj, nkichinaj-vi chupan ri kꞌij tok npuꞌu chic ri Jesucristo.
\p
\v 6 Y jareꞌ ri nbanun que nquicot ivánima, stapeꞌ (aunque) cꞌo cꞌa jun caꞌi-oxiꞌ kꞌij nyixkꞌoxomir roma nyixapon chupan qꞌuiy ruvüch pokonül.
\v 7 Y reꞌ ncꞌatzin-vi richin quiriꞌ nkꞌalajin, si xa ketzij que iyoꞌon ivánima riqꞌuin ri Dios. Ncꞌatzin que nyixtijox, cachiꞌel ntijox ri chꞌichꞌ rubiniꞌan oro. Ri chꞌichꞌ reꞌ ncꞌusüs pa kꞌakꞌ richin quiriꞌ ntzꞌet si utz o xa man utz tüj. Y rix nyixtijox chupan ri pokonül, richin nkꞌalajin, si ketzij que iyoꞌon ivánima riqꞌuin ri Dios. Ri niyaꞌ ivánima riqꞌuin ri Dios más rakalen que chuvüch ri oro, ri xa nqꞌuis. Y tok xixtijox yan y xicochꞌ ronojel, nbix cꞌa chive que jabel ri xibün. Y ri Jesucristo nuyaꞌ cꞌa chukaꞌ ikꞌij, tok rijaꞌ ncꞌulun chic ka pe.
\p
\v 8 Y stapeꞌ (aunque) man jun bey itzꞌeton ri Jesucristo, nijo-vi, y chukaꞌ iyoꞌon ivánima riqꞌuin. Y romariꞌ man nivil tüj achique rubixic nibün chin ri nimalüj quicot ri cꞌo pa tak ivánima.
\v 9 Rix nicꞌul-vi ri colonic ri ijoꞌon. Roma cꞌa riꞌ tok iyoꞌon ivánima.
\p
\v 10 Ri achiꞌaꞌ cꞌa ri ye kꞌalajrisüy richin ri rutzij ri Dios ojer can, juis xcajoꞌ que xquetamaj ta más pariꞌ ri colonic. Y xquitij cꞌa quikꞌij chiretamaxic. Y ja rijeꞌ ri nuyaꞌ ri Dios cheke roj ri rojcꞌo chupan ri tiempo reꞌ.
\v 11 Juis cꞌa xcajoꞌ xquetamaj ta más pariꞌ ri xbij yan ri Lokꞌolüj Espíritu cheque. Roma ri Lokꞌolüj Espíritu ri cꞌo pa tak cánima xbij cheque que ri Cristo nutij-vi pokonül y tok cꞌunük chic ri pokonül ri nutij, ncꞌujeꞌ rukꞌij. Pero man xkꞌalajin tüj achique tiempo y achique vinük riꞌ, y rijeꞌ jariꞌ ri juis xcajoꞌ que xquetamaj ta más.
\v 12 Pero xkꞌalajrisüs cꞌa cheque ri achiꞌaꞌ riꞌ que ronojel ri nquibij que ncꞌulachitüj riqꞌuin ri Cristo, man ja tüj chupan ri qui-tiempo rijeꞌ nbanatüj-vi. Xa cꞌa ja ri chupan ri ka-tiempo roj. Y ri utzilüj tzij richin colonic tzijon cꞌa chive rix coma achiꞌaꞌ ri ye toꞌon roma ri Lokꞌolüj Espíritu ri takon-pe chilaꞌ chicaj. Y hasta ri ángeles juis ncajoꞌ que nquetamaj más pariꞌ ri tzijon chive rix.
\s Ri Dios nkuroyoj richin que nkujoc lokꞌolüj tak vinük riqꞌuin ri kacꞌaslen
\p
\v 13 Roma cꞌa riꞌ rix, tinaꞌ jabel ri achique ri nibün y riqꞌuin ta etamabül nichajij jabel ri icꞌaslen. Y xa riqꞌuin cꞌa chukaꞌ ronojel ivánima tivoyobej ri utz ri njach chive tok ntzolij chic pe ri Jesucristo.
\v 14 Ticꞌutuꞌ cꞌa que rix ralcꞌual chic ri Dios. Titakej cꞌa ri rutzij. Man cꞌa tibün ri nirayij rix, xa cachiꞌel ri xibün tok cꞌa man jun ivetaman.
\v 15 Pa ruqꞌuexel riꞌ, rix quixoc cachiꞌel ri xuyon-pe ivichin, roma ri xuyon-pe ivichin lokꞌolüj vi. Rix xa quixoc cꞌa chukaꞌ lokꞌolüj tak vinük riqꞌuin ronojel ri icꞌaslen.
\v 16 Tibanaꞌ cꞌa cachiꞌel ri nbij ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, que quixoc lokꞌolüj tak vinük riqꞌuin ri icꞌaslen, roma yin, yin lokꞌolüj vi, nbij ri Dios. Quiriꞌ ri tzꞌiban can.
\p
\v 17 Y ri Dios man nutzꞌet tüj na jaruꞌ titzuꞌun jun vinük richin quiriꞌ nbün juzgar pariꞌ. Roma si utz ri nbanun jun, rijaꞌ nuyaꞌ jun utzilüj rajil-ruqꞌuexel chin. Y si jun xa man utz tüj ri nbanun, rijaꞌ nuyaꞌ jun itzel ruqꞌuexel chin. Roma cꞌa riꞌ, tok cꞌa rixcꞌo na chuvüch ri ruchꞌulef, tixbilaꞌ cꞌa iviꞌ, richin quiriꞌ man quixmacun. Roma ri Dios ri nibij Katataꞌ chin, jun chojmilüj Juez.
\v 18 Y rix chukaꞌ jabel ivetaman que ri xquibanalaꞌ ri ixquin-imamaꞌ ojer can, man jun vi rajil. Y chuvüch cꞌa ri itzel tak ri quibanalaꞌ rijeꞌ, chuvüch riꞌ xixcolotüj-vi-pe. Y tok xixcolotüj-pe chuvüch ri itzel tak quibanalaꞌ reꞌ, man xixcolotüj tüj pe riqꞌuin jun cosa ri xa nqꞌuis cachiꞌel ta ri oro o sakpük.
\v 19 Xa riqꞌuin ri lokꞌolüj ruquiqꞌuel ri Cristo xixcolotüj-vi-pe. Y rijaꞌ cachiꞌel ri ovejas ri nyesuj chin ri Dios. Ovejas ri man jun ntoc cheque y jabel ye chꞌajchꞌoj. Y quiriꞌ cꞌa ri Cristo.
\v 20 Y ojer-ojer can riꞌ, tok cꞌa man jani cꞌo tüj ri ruchꞌulef, ri Dios ja yan riꞌ runucun que nutük-pe ri Cristo. Pero xa cꞌate baꞌ can ri xapon ri kꞌij richin xkꞌalajin-pe. Y ri Cristo xpuꞌu chuvüch ri ruchꞌulef richin xucꞌün-pe utz cheke.
\v 21 Romariꞌ, si nquitaken ri Cristo, nquitaken chukaꞌ ri Dios. Roma ja ri Dios ri xbanun chin ri Cristo que xcꞌastüj-pe chiquicojol ri caminakiꞌ, y ja chukaꞌ rijaꞌ ri xbanun que cꞌo chukaꞌ rukꞌij ri Cristo. Quiriꞌ xbün roma xrajoꞌ que si tiyaꞌ ivánima riqꞌuin rijaꞌ y tivoyobej ri utz ri nuyaꞌ pan iviꞌ.
\p
\v 22 Y tok xitakej ri nbij ri ketzij, ja ri Lokꞌolüj Espíritu ri xsamüj pa tak ivánima. Y riqꞌuin riꞌ, ri ivánima xchꞌajchꞌojir. Y reꞌ nbün cꞌa chive que nyeꞌijoꞌ ri chꞌaka chic hermanos, y queꞌijoꞌ, pero man riqꞌuin tüj caꞌiꞌ ipalüj. Xa juis tijo-iviꞌ y riqꞌuin chꞌajchꞌojilüj ivánima.
\v 23 Roma rix cꞌo jun cꞌacꞌaꞌ icꞌaslen. Y ri cꞌaslen reꞌ man ta ri jun cꞌaslen ri nqꞌuis, ri xicꞌul tok xixalüx. Man quiriꞌ tüj. Reꞌ cꞌacꞌaꞌ cꞌaslen, jariꞌ ri xicꞌul tok xitakej ri rutzij ri Dios. Tzij ri richin chi jumul ncꞌujeꞌ, y tzij ri cꞌo-vi cꞌaslen riqꞌuin.
\v 24 Y chupan cꞌa ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, nbij:
\q Ri cꞌaslen ri xkacꞌul tok xojalüx chuvüch ri ruchꞌulef, xa cachiꞌel ri kꞌayis.
\q Roma ri kꞌayis nchakiꞌj y nqꞌuis-ka.
\q Y ri rukꞌij jun vinük, xa cachiꞌel ri rusiꞌj jun kꞌayis.
\q Roma ri rusiꞌj jun kꞌayis xa ntzak-e.
\q
\v 25 Pero ri rutzij ri Ajaf Dios xa richin chi jumul ncꞌujeꞌ.
\m Y riꞌ ja ri utzilüj tzij richin colonic ri xtzijos chive rix.
\c 2
\p
\v 1 Roma ja ri cꞌacꞌaꞌ icꞌaslen itzꞌamon-e, tiyaꞌ cꞌa can ronojel ruvüch itzel. Man queꞌichꞌacalaꞌ chic cꞌa vinük. Y si caꞌiꞌ ipalüj xibün tok rubanun can, tiyaꞌ cꞌa can rubanic. Man itzel cꞌa tinaꞌ chin jun vinük ri cꞌo utz rucꞌulun. Ni man cꞌa queꞌibilaꞌ tzij ri man pa rubey tüj, ni man ye cꞌuluman tüj.
\v 2 Rix tibanaꞌ cꞌa cachiꞌel nquibün ri vit acꞌualaꞌ cꞌa calaxic, nquirayij ri quitzꞌun, y riqꞌuin riꞌ nyeqꞌuiy. Y quiriꞌ chukaꞌ rix, tirayij tivacꞌaxaj y tinicꞌoj ri rutzij ri Dios, roma ketzij vi. Richin quiriꞌ nyixqꞌuiy y nivil colonic.
\v 3 Ivetaman chic cꞌa que juis jabel ránima ri Ajaf.
\s Ri Cristo cachiꞌel jun abüj ri cꞌo rucꞌaslen
\p
\v 4 Y roma cꞌa riꞌ quixjel-apu riqꞌuin ri Jesucristo roma rijaꞌ cachiꞌel jun abüj ri cꞌo rucꞌaslen. Rijaꞌ man xucusüs tüj coma ri achiꞌaꞌ roma xa xquetzelaj. Xa xquibün cachiꞌel ri nquibün ri achiꞌaꞌ banuy tak jay tok man utz tüj nquitzꞌet jun abüj, nquiyaꞌ can. Y quiriꞌ xquibün riqꞌuin rijaꞌ. Jacꞌa chuvüch ri Dios, ri Jesucristo chaꞌon, y qꞌuiy rakalen.
\v 5 Y roma rixcꞌo riqꞌuin ri Jesucristo, rix chukaꞌ rix cachiꞌel abüj ri cꞌo quicꞌaslen ri nyixcusüs richin racho ri Lokꞌolüj Espíritu. Y rix lokꞌolüj tak sacerdotes chukaꞌ, romariꞌ cꞌo tisujuꞌ chin ri Dios. Ja rix mismo ri tisuju-iviꞌ chin ri Dios, y rijaꞌ nyixrucꞌul, roma rix richin chic ri Jesucristo.
\v 6 Y chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, nbij:
\q Yin ninyaꞌ cꞌa ri Abüj riꞌ pa tinamit Sión. Y ri Abüj reꞌ xa chaꞌon-vi. Juis vi rakalen, y ncꞌatzin richin man ntzak tüj ri jay.
\q Y ri vinük ri nyetaken richin, man jun bey cꞌo quiqꞌuixaj, roma ri utz ri bin cheque que nyequicꞌul, nyequicꞌul-vi.
\q Quiriꞌ nbij chupan ri tzꞌiban ojer can.
\m
\v 7 Romariꞌ rix ri nitakej rijaꞌ, juis rakalen chivüch. Jacꞌa ri vinük ri man nquitakej tüj ri nbij, nquibün cachiꞌel ri banuy tak jay ri nbij chupan ri rutzij ri Dios tzꞌiban can. Chiriꞌ nbij:
\q Cꞌo cꞌa jun abüj ri man xkaꞌ tüj chiquivüch ri chꞌaka banuy tak jay.
\q Pero ri abüj reꞌ xa xchꞌacon-vi, roma ri abüj reꞌ xa cꞌo-vi ri xucusan chin ri jay richin que ri jay riꞌ man ntzak tüj.
\m
\v 8 Y chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, chukaꞌ nbij cꞌa pariꞌ ri Abüj riꞌ nbij cꞌa:
\q Yecꞌo vinük ri xa nquipaxij-quiꞌ chuvüch ri Abüj nyetzak, nbij cꞌa ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can.
\m Ri vinük cꞌa ri xa nquipaxij-quiꞌ chuvüch ri Abüj, nyetzak riqꞌuin ri quicꞌaslen, roma man nquitakej tüj vi ri rutzij ri Dios. Y chukaꞌ quiriꞌ rubin ri Dios que nquicꞌulachij.
\s Ri ye richin vi ri Dios
\p
\v 9 Jacꞌa rix ri nyixtaken ri Dios, rix jun tinamit ri chaꞌon-vi roma rijaꞌ. Y rix rix sacerdotes richin ri nimalüj Dios. Y rix chukaꞌ rix jun lokꞌolüj tinamit. Rix rutinamit vi cꞌa ri Dios. Y xa quereꞌ rubanun chive richin quiriꞌ nyixtiquer nitzijoj que ri Dios galán utz iviqꞌuin. Y ja rijaꞌ ri xelesan-pe ivichin chupan ri kꞌekuꞌn y xixruyaꞌ chupan ri lokꞌolüj sük riqꞌuin rijaꞌ.
\v 10 Y tok rubanun can, ni man jun tüj tinamit ri ibanun. Jacꞌa vocomi, jun tinamit ri ibanun y ja rix rutinamit chic ri Dios. Y tok rubanun can chukaꞌ, man ivetaman tüj que ri Dios nujoyovaj ivüch. Jacꞌa vocomi ivetaman chic que ri Dios juis nujoyovaj-vi ivüch, roma xixrucol yan chupan ri imac.
\s Tibanaꞌ cꞌa cachiꞌel ri nrajoꞌ ri Dios
\p
\v 11 Rix hermanos ri juis nyixinjoꞌ, nincꞌutuj cꞌa jun favor chive. Roma rix rix richin chilaꞌ chicaj y xa rix cꞌunük cꞌa chuvüch ri ruchꞌulef. Y romariꞌ man tiyaꞌ kꞌij que nyebanatüj itzel tak rayinic pan icꞌaslen. Roma xa ja ri itzel tak rayinic riꞌ, xa jariꞌ ri nyebanun oyoval riqꞌuin ri ivánima.
\v 12 Roma cꞌa riꞌ que ticꞌuaj jun cꞌaslen utz, y choj quixbiyin. Richin quiriꞌ, si ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios nquimol-pe tzij chivij que man utz tüj ri icꞌaslen, pero ri nyixbanun xa utz vi, ri vinük riꞌ nquiyaꞌ rukꞌij ri Dios roma ri icꞌaslen rix, tok napon ri kꞌij que ri Dios nbün juzgar.
\p
\v 13 Y chiꞌivonojel titakej cꞌa quitzij conojel ri autoridades ri yecꞌo, roma ri Ajaf Dios quiriꞌ nrajoꞌ que nban. Titakej cꞌa rutzij ri rey, roma ja rijaꞌ ri autoridad ri más uchukꞌaꞌ cꞌo pa rukꞌaꞌ.
\v 14 Y titakej cꞌa chukaꞌ quitzij ri chꞌaka chic autoridades ri ye rukꞌa-rakün ri rey. Roma ja rijeꞌ ri ye yoꞌon richin nquiyaꞌ castigo pa quiviꞌ ri vinük ri ye banuy richin itzel. Y ye yoꞌon cꞌa chukaꞌ richin nquiyaꞌ quikꞌij ri vinük ye choj.
\v 15 Ri Dios nrajoꞌ cꞌa que rix ja ta ri utz ri nibün ronojel mul, richin quiriꞌ man jun nyetiquer nquibij chivij ri vinük ri man jun quetaman y man nyenucun tüj jabel.
\p
\v 16 Rix rix libre, roma chuxeꞌ rutzij ri Dios rixcꞌo-vi. Tibanaꞌ cꞌa que rix libre, pero man roma tüj riꞌ ja ta ri itzel ri nibün. Man tibün quiriꞌ. Xa quixcꞌujeꞌ chuxeꞌ rutzij ri Dios, y ja ri nrajoꞌ rijaꞌ, jariꞌ ri tibanaꞌ.
\v 17 Tijola-iviꞌ ri itaken chic ri Jesucristo. Quixbilaꞌ cꞌa iviꞌ chuvüch ri Dios richin man quixmacun. Tiyaꞌ cꞌa rukꞌij ri autoridades, cachiꞌel ri rey. Y tiyaꞌ chukaꞌ quikꞌij conojel vinük.
\s Ticochꞌoꞌ cꞌa ronojel, cachiꞌel xcochꞌon ri Cristo
\p
\v 18 Y rix samajelaꞌ, tichꞌutinirsaj cꞌa iviꞌ y titakej quitzij ri i-patrones. Y si juis jabel quinaꞌoj iviqꞌuin, titakej cꞌa quitzij. Y si juis itzel quinaꞌoj iviqꞌuin, chukaꞌ titakej cꞌa quitzij.
\v 19 Roma si nyixtzak pa jun pokonül y xa man jun imac ibanun, y nicochꞌ ronojel riꞌ, roma cꞌo-vi chiꞌicꞌuꞌx ri Dios, rijaꞌ nkaꞌ chuvüch.
\v 20 Pero si nyixchꞌay roma juis imac xibün, man jun utz nucꞌün-pe chive stapeꞌ (aunque) juis nyixcochꞌon. Pero si pa ruqꞌuexel ta nicꞌulachij pokonül roma imac, rix nicꞌulachij ta jun pokonül roma jun utz ri xibün, y nicochꞌ ri pokonül riꞌ, ri Dios nka-vi chuvüch ri nibün.
\v 21 Quiriꞌ nrajoꞌ ri Dios que nibün chiꞌivonojel rix ri xixoyox roma rijaꞌ. Nrajoꞌ que nibün cachiꞌel xbün ri Cristo. Rijaꞌ xa xutij pokonül koma roj. Y riqꞌuin riꞌ xucꞌut can cheke que man tikapokonaj nkujapon chuvüch ri pokonül.
\v 22 Ri Cristo man jun mul vi xbün jun mac. Ni man jun mul xucusaj tüj chukaꞌ jun tzij richin xuchꞌüc ta jun vinük.
\v 23 Rijaꞌ tok xebix pokon tak tzij chin coma ri vinük, man xutzolij tüj ruqꞌuexel riqꞌuin tzij ye pokon. Y tok cꞌo xban chin, man xbij tüj chukaꞌ que nbün ruqꞌuexel cheque. Xa pa rukꞌaꞌ ri Dios xuya-vi ronojel ri xquibün ri vinük chin. Roma ri Dios choj nbün mandar.
\v 24 Ja ri Cristo ri xucꞌuan ri kamac chuvüch ri cruz richin nkayaꞌ can ri itzel cꞌaslen, y nkatzꞌom ta e jun cꞌaslen choj. Ja rijaꞌ ri xsocotüj y xcom chuvüch ri cruz richin nchojmir ri kacꞌaslen.
\v 25 Roma rix tok rubanun can, rix cachiꞌel ovejas ri ye satznük can. Jacꞌa vocomi tzolijnük chic pe icꞌuꞌx riqꞌuin ri Cristo. Y ja rijaꞌ ri Kakꞌuyunel y nuchajij ri kánima.
\c 3
\s Ri hermanas y ri hermanos xa cꞌuluman que nquicꞌuaj jun cꞌaslen choj
\p
\v 1 Y quiriꞌ chukaꞌ rix ixokiꞌ ri cꞌo ivachijlal y itaken ri Dios, titakej cꞌa quitzij rijeꞌ. Richin quiriꞌ, si ri ivachijlal man quitaken tüj ri rutzij ri Dios, roma ta ri icꞌaslen rix, nquitakej ta. Y man ncꞌatzin tüj na ntzijos cheque richin nquitakej.
\v 2 Xaxe riqꞌuin nquitzꞌet que icꞌuan jun chꞌajchꞌojilüj cꞌaslen y nyixtaken tzij, xtiquitakej.
\v 3 Y rix ixokiꞌ ncꞌatzin-vi nivek-iviꞌ, pero man quiqꞌuin tüj cosas ri ye banun riqꞌuin oro, ni man riqꞌuin tüj jabel tak tziük, ni man riqꞌuin tüj ri ruchojmirsasic ri rusmal tak iviꞌ.
\v 4 Xa titijaꞌ ikꞌij richin ja ta ri ivánima jabel vekil chuvüch ri Dios. Tiveka-iviꞌ riqꞌuin jun cꞌaslen chꞌuchꞌuj y riqꞌuin jun cꞌaslen ri nucꞌut que jabel inaꞌoj quiqꞌuin ri chꞌaka chic. Roma ri vekbül reꞌ man nqꞌuis tüj, y jareꞌ ri más rakalen chuvüch ri Dios.
\v 5 Roma ri ojer can, quiriꞌ chukaꞌ xquivek-quiꞌ ri lokꞌolüj tak ixokiꞌ ri xcoyobej ri utz ri nspaj-pe ri Dios. Xquivek jabel ri cánima y xquitakej chukaꞌ quitzij ri cachijlal.
\v 6 Cachiꞌel xbün ri Sara. Rijaꞌ xutakej rutzij ri Abraham ri rachijil, y vajaf chukaꞌ xbij chin. Y rix hermanas utz que nbix riy ri Sara chive, pero si nicꞌuaj jun utzilüj cꞌaslen y man nyixbij tüj iviꞌ que nyixapon chuvüch jun pokonül.
\p
\v 7 Y quiriꞌ cꞌa chukaꞌ rix achiꞌaꞌ ri itaken ri Dios, utz cꞌa inaꞌoj tibanaꞌ quiqꞌuin ri ivixjaylal, roma rijeꞌ man ye junan tüj iviqꞌuin rix. Y rijeꞌ cꞌo chukaꞌ quikꞌij. Y junan chukaꞌ nivichinaj ri utzilüj cꞌaslen ri nspaj-pe ri Dios chive. Quixoc cꞌa utz quiqꞌuin richin quiriꞌ ri i-oraciones choj nyeꞌapon riqꞌuin ri Dios.
\s Ri nquitij pokonül roma ja ri utz nquibanun
\p
\v 8 Pa ruqꞌuisbül ninbij cꞌa chive chiꞌivonojel que junan ivüch tibanaꞌ. Si cꞌo jun chive ri cꞌo nucꞌulachij, tinaꞌ cꞌa chukaꞌ rix ri kꞌoxon ri nunaꞌ ri jun pa ránima. Tijola-iviꞌ chi hermanos iviꞌ. Tijoyovalaꞌ ivüch. Utz tibanaꞌ quiqꞌuin conojel.
\v 9 Y tok nban jun itzel chive, man cꞌa tibün ruqꞌuexel. Y tok nbix tzij ri juis ye pokonül chive, man cꞌa chukaꞌ tibij jun chic tzij quiriꞌ rix richin nibün ruqꞌuexel chin. Man tibün quiriꞌ, xa ticꞌutuj chin ri Dios que tutoꞌ ri vinük riꞌ. Roma ri Dios rix royon richin nibün ri utz, y nrajoꞌ cꞌa chukaꞌ que rix nicꞌul ri utz.
\v 10 Y cachiꞌel chukaꞌ nbij ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can. Ri chiriꞌ nbij
\q Si najoꞌ jun cꞌaslen richin quicot,
\q y si najoꞌ chukaꞌ nyeꞌavilaꞌ kꞌij juis jabel,
\q man tacusaj ri avakꞌ richin nabij tzij ri man ye utz tüj,
\q ni man chukaꞌ tacusaj ri achiꞌ richin nabij tzij richin nabün avakꞌ.
\q
\v 11 Man tabün ri itzel,
\q xa ja ri utz ri cꞌuluman que nabün.
\q Tacanoj ri cꞌaslen richin uxlanen
\q y jariꞌ tatzeklebej.
\q
\v 12 Roma ri Ajaf nyerutzꞌet ri vinük choj quicꞌaslen.
\q Y nracꞌaxaj ri qui-oración.
\q Jacꞌa ri nyebanun itzel, man utz tüj nyerutzꞌet.
\q Quiriꞌ nbij ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can.
\p
\v 13 ¿Cꞌo ta comi jun ri cꞌo itzel nbün chive, tok rix xa ja vi ri utz ri nibün?
\v 14 Pero si roma ri chojmilüj icꞌaslen, rix nivil pokonül, jabel iquicot. Y romariꞌ man tixbij-iviꞌ chiquivüch ri nyebanun quiriꞌ chive. Ni man tisatz cꞌa chukaꞌ icꞌuꞌx.
\v 15 Xa tiyaꞌ rukꞌij ri Cristo pan ivánima roma rijaꞌ lokꞌolüj, y tika-pe chiꞌicꞌuꞌx que ja rijaꞌ ri Rajaf ri ivánima. Y man jun bey cꞌa tipokonaj nitzijoj ri achique roma tok ivoyoben ri utz ri nspaj-pe ri Dios, tok cꞌo jun ri ncꞌutun chive. Y achique na cꞌa ri ncꞌutun chive, tibij cꞌa chin riqꞌuin chꞌuchꞌujil y riqꞌuin nyixjoꞌon, ri achique roma tok ivoyoben ri utz ri riqꞌuin ri Dios. Y tiyaꞌ chukaꞌ rukꞌij.
\v 16 Man jun bey cꞌa tibün ri itzel, richin man nkꞌoxon ivánima romariꞌ. Y si roma ja ri Cristo ri itaken, romariꞌ cꞌo jun vinük ri nmolon-pe tzij chivij, que man utz tüj ri icꞌaslen, ri nmolon-pe tzij chivij, cꞌo ruqꞌuixaj, roma ri icꞌaslen utz vi.
\v 17 Roma si rurayibül ri Dios richin que rix nivil pokonül stapeꞌ (aunque) ja ri utz ri nibün, galán jabel que chuvüch nivil ta pokonül roma cꞌo itzel ri ibanalun.
\p
\v 18 Tika-pe chiꞌicꞌuꞌx que ri Cristo xutij chukaꞌ pokonül stapeꞌ (aunque) ri rucꞌaslen rijaꞌ chojmilüj vi. Rijaꞌ xcom cꞌa koma roj ri man choj tüj kacꞌaslen. Rijaꞌ xaxe jun bey ri xcꞌatzin richin xcom roma ri kamac, richin quiriꞌ nkujoc richin ri Dios. Rijaꞌ xcom, pero ri ránima cꞌüs vi.
\v 19 Y ri ránima rijaꞌ xapon quiqꞌuin ri chꞌaka chic ánima ri ye tzꞌapin y cꞌo ri xberutzijoj cheque.
\v 20 Ri ánima ri ye tzꞌapin, ja ri man xquitakej tüj rutzij ri Dios ri ojer can. Rijeꞌ xecꞌujeꞌ pa ru-tiempo ri Noé, tok xban ri nimalüj barco. Ri Dios juis qꞌuiy tiempo xuyaꞌ cheque richin xeroyobej. Pero man jun ri xtzolij tüj pe rucꞌuꞌx. Y ri xeꞌoc chupan ri barco ja ri vinük ri xetaken y xa man ye qꞌuiy tüj, xaxe ri ye ocho. Rijeꞌ xa ja ri yaꞌ ri xcolon quichin, roma ri barco xcꞌujeꞌ pariꞌ yaꞌ.
\v 21 Y ja chukaꞌ riꞌ ncꞌatzin-vi ri yaꞌ cheke roj vocomi. Tok nkuban bautizar, ri yaꞌ ntoc jun retal ri kacolonic. Ri yaꞌ man ncꞌatzin tüj richin que nuchꞌüj-e ri tzꞌil richin ri kachꞌacul. Man quiriꞌ tüj. Ri yaꞌ nucꞌut cꞌa que roj nkajoꞌ nkabün ri utz chuvüch ri Dios. Nkajoꞌ que chꞌajchꞌoj ri kánima chuvüch. Y ri kamac nyeꞌel cꞌa roma ri camic y ri cꞌastajbül richin ri Jesucristo.
\v 22 Ri Jesucristo xbe chilaꞌ chicaj, y vocomi cꞌo-apu pa rajquikꞌaꞌ (ru-derecha) ri Dios. Pa rukꞌaꞌ cꞌa rijaꞌ yecꞌo-vi ri ángeles, y pa rukꞌaꞌ cꞌa chukaꞌ rijaꞌ yecꞌo-vi ri autoridades, y ri uchukꞌaꞌ ri yecꞌo.
\c 4
\s Ri rubanic ri cꞌaslen jalatajnük
\p
\v 1 Tok ri Cristo xcꞌujeꞌ chuvüch ri ruchꞌulef, xutij pokonül. Y quiriꞌ cꞌa chukaꞌ rix man tipokonaj nitij pokonül. Roma si nitij pokonül roma ja ri Cristo ri itaken, nkꞌalajin-vi que iyoꞌon chic can ri mac,
\v 2 richin quiriꞌ jaruꞌ chic tiempo ri nyixcꞌase-e, ja ta ri rurayibül ri Dios ri nibün-e y man ta ja ri irayibül rix.
\v 3 Xa man tibanalaꞌ cꞌa chic ri nyekaꞌ chiquivüch ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios. Roma ri kꞌij tok xeꞌibanalaꞌ quiriꞌ xa xecꞌo yan cꞌa chive rix. Tok xa man xixqꞌuix tüj baꞌ xibanala, ronojel ruvüch itzel. Xeꞌibanalaꞌ ronojel ri xirayij xibün. Xixkꞌabür. Xeꞌibanalaꞌ man utzilüj tak nimakꞌij tüj. Ximolola-iviꞌ richin ximeken ka ipan. Xiyalaꞌ quikꞌij ri vachbül ye banalun coma achiꞌaꞌ, y xa ivetaman que man cꞌuluman tüj que nibün quiriꞌ. Jacꞌa vocomi, man tibanalaꞌ chic quiriꞌ.
\v 4 Y romariꞌ ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios, nyesatz quicꞌuꞌx chi vinük nyixquitzꞌet, roma rix man nibanalaꞌ tüj chic ri itzel ri cꞌa nquibanalaꞌ na rijeꞌ. Y chukaꞌ romariꞌ ri vinük reꞌ juis nyechꞌo chivij.
\v 5 Jacꞌa ri vinük reꞌ ncꞌatzinej que nquijüch na cuenta chuvüch ri Dios ri cꞌo chic richin nbün juzgar, tok napon ri kꞌij. Ri Dios nbün na vi juzgar pa quiviꞌ ri vinük ri ye cꞌüs, y pa quiviꞌ chukaꞌ ri ye caminakiꞌ chic e.
\v 6 Romariꞌ ri utzilüj tzij richin colonic xtzijos-vi chukaꞌ cheque ri ye caminakiꞌ. Y xbanatüj juzgar pa quiviꞌ, cachiꞌel nbanatüj juzgar pa quiviꞌ conojel vinük. Pero xtzijos ri utzilüj tzij richin colonic cheque, richin quiriꞌ xquil ta cꞌa ri cꞌaslen riqꞌuin ri Dios.
\p
\v 7 Y chanin cꞌa chukaꞌ napon ri ruqꞌuisbül tak kꞌij richin ri ruchꞌulef. Roma cꞌa riꞌ rix, tinaꞌ cꞌa jabel ri achique nyeꞌibanalaꞌ y riqꞌuin ronojel ivánima tibanaꞌ orar chi jumul.
\v 8 Y ri ncꞌatzin chukaꞌ que nibün rix, ja ri tijola-iviꞌ juis. Y ri nyixjoꞌon, ncꞌatzin-vi. Roma tok najoꞌ jun vinük, chanin nacuy ri rumac.
\v 9 Y riqꞌuin cꞌa ronojel ivánima ticꞌulula-iviꞌ. Si cꞌo jun chive rix napon lojcꞌan chic, utz ta rucꞌulic nban, y si cꞌo jun ri lojcꞌan chic petenük-vi, utz ta chukaꞌ rucꞌulic nibün rix.
\v 10 Chiꞌijujunal cꞌo jun samaj ri nyixtiquer nibün, samaj ri ruyoꞌon-ruspan ri Dios chive roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe chive. Romariꞌ tikacusaj cꞌa ri ruyoꞌon-pe ri Dios cheke, richin nyekatoꞌ ri chꞌaka chic ri quitaken ri Dios. Nkutoc cꞌa utzilüj tak samajelaꞌ ri nkachajij ri juis ruvüch samaj ri ruyoꞌon-pe ri Dios cheke.
\v 11 Y si banun cꞌa pe chave roma ri Dios richin que natzijoj ri rutzij, man tamestaj cꞌa que rutzij vi rijaꞌ ri natzijoj. Si jun chic ruvüch samaj ruyoꞌon-pe ri Dios chave, man tamestaj cꞌa que ja rijaꞌ ruyoꞌon-pe avuchukꞌaꞌ richin ncatiquer ncasamüj. Y riqꞌuin riꞌ nucꞌul ta rukꞌij ri Dios. Y roma ri xbün ri Jesucristo, nucꞌul ta cꞌa chukaꞌ rukꞌij ri Dios. Rijaꞌ cꞌo-vi rukꞌij y cꞌo ru-autoridad ri man jun bey nqꞌuis. Quiriꞌ cꞌa.
\s Ticochꞌoꞌ cꞌa ri pokonül roma xa itaken-vi ri Cristo
\p
\v 12 Hermanos ri juis nyixinjoꞌ, man nyesatz tüj icꞌuꞌx nitzꞌet ta rix tok nyixapon pa jun pokonül y ninaꞌ que xa pa jun kꞌakꞌ richin nyixtijox rixcꞌo-vi. Roma riqꞌuin baꞌ ri nyixtijox riꞌ petenük riqꞌuin ri Dios richin nkꞌalajin si ketzij que iyoꞌon ivánima riqꞌuin. Y man ja tüj cꞌa rix ri nabey nyixcꞌulachin quereꞌ.
\v 13 Tok rix nyixcꞌo cꞌa pa jun kꞌoxomül, cachiꞌel ri kꞌoxomül ri xucꞌusaj ri Cristo, man quixbison cꞌa, xa quixquicot. Y tok napon cꞌa ri kꞌij tok nkꞌalajin que ri Cristo cꞌo-vi rukꞌij, juis cꞌa nquicot ri ivánima rix.
\v 14 Y si roma ja ri Cristo ri itaken, romariꞌ nbix pokon tak tzij chive, cꞌo cꞌa utz ri nucꞌün-pe chive. Y cꞌo-vi utz ri nucꞌün-pe chive, roma iviqꞌuin rix cꞌo-vi ri Lokꞌolüj Espíritu richin ri Dios. Lokꞌolüj Espíritu ri cꞌo rukꞌij. Y rix xa tiya-ka rukꞌij ri Lokꞌolüj Espíritu reꞌ. Y ja ri nyebin pokon tak tzij chive rix, ja chukaꞌ riꞌ ri nyebin pokon tak tzij chirij ri Lokꞌolüj Espíritu riꞌ.
\v 15 Tichajij cꞌa iviꞌ chiꞌijujunal richin man nyixcamsan, richin man nyixelekꞌ, y richin chukaꞌ man tixek-apu-iviꞌ ri apeꞌ ri man cꞌuluman tüj. Y man tibün ri ronojel ruvüch itzel. Roma si nitij pokonül roma nibün jun mac, man utz tüj.
\v 16 Pero si nitij pokonül roma itaken ri Cristo, man quixqꞌuix cꞌa. Xa tiyaꞌ rukꞌij ri Dios roma rix richin chic ri Cristo.
\p
\v 17 Roma vocomi rukꞌijul chic richin que ri Dios nbün kachojmil roj ri ralcꞌual chic rijaꞌ. Y si roj nka-ka pokonül pa kacꞌaslen chuvüch ri ruchꞌulef, y roj ralcꞌual chic ri Dios, ¿achique chic cꞌa ruvüch chi pokonül ri nka-ka pa quiviꞌ ri man xquitakej tüj ri nbij ri utzilüj rutzij ri Dios ri ncꞌamon-pe colonic? Nticꞌo cꞌa ruviꞌ ri pokonül ri nka-ka pa quiviꞌ.
\v 18 Y roj ri nkutaken richin ri Cristo, y xa nkajoꞌ nkacꞌuaj jun cꞌaslen choj, riqꞌuin juis cꞌayuf nkil ri colonic. Pero nkucolotüj. Jacꞌa ri aj-maquiꞌ, ri man quicꞌuan tüj jun utzilüj cꞌaslen chuvüch ri Dios, man nyecolotüj tüj vi. Xa nka-ka na vi ri nimalüj castigo pa quiviꞌ.
\v 19 Romariꞌ, si roj ri kataken ri Dios nkatij pokonül roma quiriꞌ ri nrajoꞌ rijaꞌ, man jun bey cꞌa tikamestaj can. Man jun bey cꞌa chukaꞌ tikamestaj nkabün ri utz. Y tikajacha-kiꞌ pa rukꞌaꞌ ri Dios. Roma ja rijaꞌ ri banayun-pe kichin. Y rijaꞌ man jun bey nkuruyaꞌ tüj can.
\c 5
\s Ri cꞌuluman que nibün rix ri itaken ri Jesucristo
\p
\v 1 Vocomi ninjoꞌ cꞌa ninbij caꞌi-oxiꞌ tzij cheque ri achiꞌaꞌ ri nyeꞌucꞌuan ivichin. Y yin, jun chukaꞌ cheque rijeꞌ. Xaxe chic yin xintzꞌet ri Cristo tok xutij pokonül. Pero tok napon cꞌa ri kꞌij tok nbekꞌalajin ri rukꞌij ri Cristo, konojel cꞌa roj nkucꞌujeꞌ riqꞌuin.
\v 2 Rix cꞌa achiꞌaꞌ ri nyixucꞌuan quichin ri hermanos, queꞌichajij cꞌa. Roma rijeꞌ ye richin chic ri Dios, y ja ri Dios ri ruyoꞌon ri samaj reꞌ chive. Queꞌichajij cꞌa, cachiꞌel nbün jun yukꞌuy quiqꞌuin ri ru-ovejas. Y riqꞌuin cꞌa chukaꞌ ronojel ivánima tibanaꞌ. Y man xaxe roma ri ncꞌatzinej que nibün. Ni man chukaꞌ xaxe roma chꞌacoj-tumin. Xa queꞌichajij ri hermanos riqꞌuin rayibül.
\v 3 Pero man roma tüj chukaꞌ que ja rix ri nyixchajin quichin, roma ta riꞌ ncꞌo ruviꞌ ri nibün cheque. Man quiriꞌ tüj. Xa ticꞌuaj jun chojmilüj cꞌaslen chiquivüch, richin quiriꞌ rijeꞌ nquetamaj nquicꞌuaj chukaꞌ jun chojmilüj cꞌaslen.
\v 4 Y si choj cꞌa nibün rix chiquivüch y jabel nyeꞌichajij, nicꞌul cꞌa jun lokꞌolüj sipanic ri man jun bey nqꞌuis, y romariꞌ rix nicꞌul cꞌa ikꞌij. Y reꞌ nicꞌul cꞌa tok ncꞌulun-pe chic ka ri Cristo, ri nimalüj Kꞌuyunel.
\v 5 Y rix cꞌa chukaꞌ ri cꞌa rix acꞌualaꞌ na, titakej cꞌa quitzij ri achiꞌaꞌ ye rajatük ri ye ucꞌuayon ivichin. Y chi acꞌualaꞌ y chi rajatük, titakelaꞌ cꞌa itzij. Man tinimirsaj-iviꞌ. Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tzꞌiban can, nbij:
\q Ri Dios nyeretzelaj y man nucꞌün tüj quivüch ri nquinimirsaj-quiꞌ.
\q Jacꞌa ri nquichꞌutinirsaj-quiꞌ, rijaꞌ nuyaꞌ ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe pa quiviꞌ.
\m
\v 6 Roma cꞌa riꞌ, xa tichꞌutinirsaj-iviꞌ chuvüch ri Dios, roma rijaꞌ cꞌo-vi ruchukꞌaꞌ. Tichꞌutinirsaj cꞌa iviꞌ chuvüch, richin quiriꞌ tok napon ri kꞌij, rijaꞌ nunimirsaj ikꞌij.
\v 7 Y tiyaꞌ cꞌa pa rukꞌaꞌ ri Dios ronojel ri pena ri ichajin, roma rijaꞌ xa nyixruchajij-vi.
\p
\v 8 Tinaꞌ cꞌa jabel ri achique nibün. Y tichajij chukaꞌ ri icꞌaslen. Roma ri itzel-vinük, ri ka-enemigo, nsutülüj-pe chikij. Cachiꞌel nbün jun león ri nkꞌajan-pe quiriꞌ, tok nucanoj ruvay. Quiriꞌ nbün ri itzel-vinük cheke roj.
\v 9 Y man tiyaꞌ cꞌa kꞌij que nchꞌacon chivij. Man quixtzak pa rukꞌaꞌ, y man tiyaꞌ can ri Cristo. Roma ivetaman que man xe tüj rix ri nyixcꞌusan pokonül, xa quiriꞌ chukaꞌ ri chꞌaka chic hermanos ri quitalun-quiꞌ chuvüch ri ruchꞌulef.
\v 10 Y chereꞌ chuvüch ri ruchꞌulef man qꞌuiy tüj ri pokonül ri nicꞌusaj-e. Y tok cꞌusan chic cꞌa ri pokonül reꞌ, ri Dios nuchojmirsaj cꞌa ri icꞌaslen. Nbün cꞌa chive que man jun bey niyaꞌ can. Nuyaꞌ cꞌa ivuchukꞌaꞌ, y nbün chukaꞌ chive que más niyaꞌ ivánima riqꞌuin. Ri Dios nuyaꞌ ronojel ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rijaꞌ pa kaviꞌ. Y rijaꞌ cꞌo-vi rukꞌij. Rijaꞌ xojroyoj richin nkucꞌujeꞌ riqꞌuin richin chi jumul. Jabel cꞌa nyekabanaꞌ riqꞌuin roma jun kabanun riqꞌuin ri Jesucristo.
\v 11 Rijaꞌ xa cꞌo-vi rukꞌij y cꞌo ru-autoridad ri man jun bey nqꞌuis. Quiriꞌ ta cꞌa.
\s Ri ruqꞌuisbül tak tzij
\p
\v 12 Y yin nuyoꞌon cꞌa vánima riqꞌuin ri hermano Silvano, roma rijaꞌ xa juis samajel y riqꞌuin ronojel ránima nbün ri rusamaj ri Dios. Romariꞌ yin xincꞌutuj cꞌa favor chin rijaꞌ roma ri carta ri nintük-e chive, richin nintzꞌibaj-e chive que ketzij vi ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri iyoꞌon ivánima riqꞌuin. Y romariꞌ man jun bey tiyaꞌ can.
\p
\v 13 Y vocomi cꞌa, ri rixcꞌo chiriꞌ ticꞌuluꞌ ri saludos chive ri nquitük-e ri hermanos ri yecꞌo chereꞌ pa tinamit ri nbix Babilonia chin. Hermanos ri ye chaꞌon-vi roma ri Dios, cachiꞌel ri xixruchaꞌ rix chiriꞌ. Chukaꞌ ticꞌuluꞌ ri saludo ri nutük-e chive ri jun cachiꞌel nucꞌajol, ri rubiniꞌan Marcos.
\v 14 Chiꞌijujunal tibanaꞌ saludar iviꞌ.
\p Y ncꞌujeꞌ ta cꞌa uxlanen pa tak ivánima chiꞌivonojel, ri rix richin chic ri Jesucristo. Quiriꞌ ta cꞌa.
