\id ROM Cakchiquel de Santa Maria de Jesus NT [cki] (Colombia) -2010 bd. \h ROMANOS \toc1 Ri carta ri xutzibaj ri apóstol San Pablo chica ri hermanos ri ico Roma \toc2 Romanos (Ro.) \mt Ri carta ri xutzibaj ri apóstol San Pablo chica ri hermanos ri ico Roma \ip Ri apóstol Pablo xutzibaj va carta va chica ri hermanos ri ico pa tanamet Roma. Antok xutak va carta va, ca maja tia chiquitzatic ri hermanos ri ico Roma. Jaja nuej chi co ru-deseo chi nia chiquitzatic. Va carta va nuej chi ri Pablo nrajo chi ri hermanos can ta niquian pensar jaal chel antok xquil ri salvación (colotajic) y quire can xcacovin xtiquicuaj ri cacac caslien ri xuya ri Dios chica. \io Ri capítulo 1:1-17, ri Pablo ncaruon saludar ri aj-Roma ri quiniman ri Jesucristo, nuya tiox ba cha ri Dios, y nuej juba chirij ri evangelio. \io Ri capítulo 1:18–3:20 nuej chi quinojiel ri vinak ico chuxie ri ru-poder ri pecado, y rumare quinojiel ri vinak nicatzin chi ncacolotaj pa ruka ri pecado. \io Ri capítulo 3:21–4:25 nuej chi xa ri vinak niquicukuba quicux riquin ri Jesús, ri Dios can nuon perdonar ri qui-pecados y ntiel chi man jun chic qui-pecado choch. \io Ri capítulo 5:1–8:39 nuej chi ri vinak ri niquicukuba quicux riquin ri Jesús, niquil jun cacac caslien y man jun chic ru-poder ri pecado pa quive. Ri Dios can nuya ri paz chica, ruma niquinimaj ri nuej ri Espíritu Santo chica. \io Ri capítulo 9:1–11:36, ri Pablo nuej je chi ruma ri israelitas man xquinimaj ta chi ri Jesús jare ri ruen-pa ri Dios, rumare ri man israelitas ta xquil ri salvación (colotajic). Pero co jun kij antok ri israelitas xtika pa quive (xtiquian entender) chi ri Jesús jare ri nicalo quichin. \io Ri capítulo 12:1–15:13 nuej chel nakaan chi nkuin chupan ri cacac caslien ri xuya ri Dios chika. Y richin chi nkojcovin nkuin chupan ri cacac kacaslien, nicatzin chi co ri amor riquin kánima. \io Y ri capítulo 15:14–16:27 nuej chi ri Pablo nuquis rutzibaxic ri carta y ncaruon-el saludar ri hermanos. \c 1 \s Ri saludo \p \v 1 Inre Pablo in jun ru-siervo ri Jesucristo, y xinayox chi xinuoc apóstol. Ri Dios xirucha chi nitzijuoj ri ru-evangelio, \v 2 ri ranun prometer chupan ri santo ruchabal ri quitziban can ri profetas ri xacujie ojier can tiempo, \v 3 chirij ri Rucajuol, y re ja ri Kajaf Jesucristo. Y antok ri Jesucristo xpa vave choch-ulief, xuoc vinak inchel ojre, y jaja rumáma can ri rey David. \v 4 Y can xkalajin riquin poder chi Rucajuol ri Dios antok xcastaj-pa chiquicajol ri quiminaki, ruma ri Espíritu ri co riquin, can Santo. \v 5 Y ruma jaja altíra nkojrajo, xuon favor chika chi xojuoc apóstoles. Quire xuon chika, ruma xrajo chi pa rube jaja nakatzijuoj ri ruchabal nojiel naciones. Jaja nrajo chi quinojiel ta vinak niquicukuba quicux riquin y xcaniman ta cha. \v 6 Y chiquicajol quinojiel ri xarayuoj ri Jesucristo, ixco ixre chi xixuoc richin. \p \v 7 Y va carta va nitak-el chiva ixre hermanos, ri ixco chire pa tanamet Roma. Ri Dios altíra nquixrajo y rumare xixrayuoj chi xixuoc santos ralcual. Ja ta ri favor y ri paz ri nuya ri Katata Dios y ri Ajaf Jesucristo ticujie riquin ivánima. \s Ri Pablo nrajo ncaruon visitar ri hermanos ri ico Roma \p \v 8 Naay niya tiox ba cha ri Dios pa rube ri Jesucristo ivuma ixre, ruma nitzijos choch nojiel ri roch-ulief chi ixre icukuban icux riquin ri Dios. \v 9 Y ri Ka-Dios can ratan chi siempre nian orar pan i-cuenta; ri Dios ri can riquin nojiel vánima nian servir. Can nitzijuoj ri ru-evangelio ri Rucajuol. \v 10 Y nicutuj cha ri Dios chi xtuon ta chuva chi xquitiquir ta xquibaka iviquin, xa quire nrajo jaja. Quiy yan tiempo nurayin chi nquibaka iviquin. \v 11 Ruma nivajo nquixtzat, y nivajo nquixto, chi quire ixre ntivatamaj más chirij ri nuya ri Espíritu Santo, richin quire más nticukuba icux riquin ri Dios. \v 12 O más otz niej chi nakatola-ki, chi nicujie más ruchuka ri kánima. Ixre nquinito y inre nquixto, y quire xtakaan ruma junan kacukuban kacux riquin ri Jesucristo. \p \v 13 Hermanos, inre nivajo chi ixre ntinaiej chi quiy mul nubanun pensar chi nquia iviquin,\x + \xo 1:13 \xt Hch. 19:21.\x* pero hasta vacame banun impedir chinoch. Can nivajo chi nicujie fruto pan icaslien, inchel rubanun ri nusamaj quiquin iquiy vinak ri man israelitas ta. \v 14 Inre inchel co nucas, rumare nicatzin chi nitzijuoj ri ruchabal ri Dios chica ri vinak griegos y chica ri man i-griegos ta, chica ri can quiy catan y chica je ri man jun oc catan. \v 15 Rumare inre can nivajo nitzijuoj ri evangelio chiva ixre ri ixco Roma. \s Ri ru-poder ri evangelio \p \v 16 Inre man nquiquix ta nitzijuoj ri evangelio, ruma can ru-poder ri Dios chi ncarucol ri ncaniman richin. Naay xtzijos chica ri israelitas; después xtzijos je chica ri man israelitas ta. \v 17 Ri evangelio nucut chakavach ri chica xuon ri Dios, chi quire ntiel chi man jun chic ka-pecado choch. Antok nakacukuba kacux riquin, jare antok nuon chika chi man jun chic ka-pecado choch. Inchel nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can: Jun vinak ri choj chic rucaslien, can xticujie riquin ri caslien ri man niquis ta, ruma rucukuban rucux riquin ri Dios.\x + \xo 1:17 \xt Hab. 2:4.\x* Quire nuej ri tziban can. \s Quinojiel vinak co qui-pecados choch ri Dios \p \v 18 Ya nikalajin chi ri Dios ri co chila chicaj can patanak rayoval pa quive ri vinak ri man otz ta quicaslien choch y man niquijoyovaj ta quivach nicaj chic. Y ruma itziel niquian, quikatuon ri ketzij. \v 19 Ijeje co ta ri xcatamaj chirij ri Dios, ruma ri Dios xucut chiquivach. \v 20 Ri Dios man nitziet ta. Pero ri roch-ulief y ri nicaj chic kax ri xaruon, can ncatzatataj, y ruma nojiel ri kax re, kalaj chi co ri Dios. Pa rutzucbal-pa ri roch-ulief xkalajin chiquivach ri vinak chi co ri Dios, y kalaj je chi ri ru-poder man niquis ta. Rumare ri vinak man xcatiquir ta xtiquiej: Ojre man jun ka-pecado ruma man jun xen chika chi co ri Dios. \v 21 Ijeje catan chi co ri Dios, pero man quiyon ta rukij, ni man quiyon ta tiox ba cha, xa ja ri man jun quikalien ri niquian pensar; i-nacanak y ri cánima xa pa kakun co-ve. \v 22 Niquiej chi quiy catan, y xa más nacanak xquian-ka. \v 23 Ruma man niquiya ta rukij ri Dios ri man nicon ta. Xa ja ri ncacon ri niquiya quikij. Ruma hasta i-quibanun qui-imágenes vinak, qui-imágenes chicop ri co quixic, qui-imágenes cumatz y qui-imágenes ri co caje cakan; y jare ri niquiya quikij. \p \v 24 Rumare ri Dios xaruya can chi tiquicuaj ri itziel caslien, ruma xa jare nurayij ri cánima. Can xaquian-ka pecado riquin ri qui-cuerpo chiquivach-ka ijeje mismo. \v 25 Xa xquicax ri ketzij, ruma man xaa ta chirij ri ketzij Dios y xa chiquij ri ídolos xaa-ve. Man xquiya ta rukij ri Dios ni man xquian ta servir. Xa ja ri kax ri banun ruma ri Dios ri xquiya quikij. Pero xa ja ri Dios ri niyox rukij richin nojiel tiempo. Amén. \p \v 26 Y ruma quire niquian, ri Dios xaruya can chi cacuax ruma nojiel ri itziel tak kax ri niquirayij pa tak cánima; ri can nuya quix. Rumare ico ixoki man xacajo ta chic achia, xa quiquin chic ixoki xquicuaj-qui. \v 27 Y quire je ri achia, man xacajo ta chic ixoki, xa achia yan chic xaquicanuj y xquicuaj-qui quiquin. Quiy itziel tak kax ri xaquian, y man xaquix ta; can xquijach-qui chupan ri itziel tak kax ri niquirayij. Y ijeje mismo ncatajo nojiel ri itziel bay ri xquicuaj. \p \v 28 Ijeje xquian pensar chi man nicatzin ta chica ri Dios. Rumare ri Dios xaruya can chi itziel niquian pensar y tiquibana ri man otz ta. \v 29 Can nojnak ri cánima riquin nojiel itziel tak kax, ri achia y ri ixoki niquicanuj-qui chi niquian pecado, ncaquian itziel tak kax chica nicaj chic, siempre niquirayij ri kax ri co riquin jun chic, quiy itziel tak kax niquirayij niquian chica nicaj chic, can altíra itziel niquitzat jun chic ruma otz co, ncaquimisan, niquian ayoval, niquian maña, nojiel kax itziel niquian, \v 30 joc tzij niquian chiquij nicaj chic, can altíra itziel niquiej chiquij nicaj chic y man nicajo ta ri Dios. Y niquiej chi ijeje co quikij, can altíra i-nimak niquina-qui, can siempre niquian pensar chica modo niquian ri itziel kax, man ncaniman ta chica ri quitie-quitata, \v 31 i-nacanak, man niquian ta ri niquiej, man ncacajo ta ri calcual ni ri quitie-quitata, man ncacachuon ta y man niquijoyovaj ta quivach nicaj chic. \v 32 Ijeje catan chi ri Dios ruen chi quinojiel ri ncabano itziel tak kax inchel re, can xtika ri camic pa quive. Pero mesque catan, can niquian nojiel ri itziel tak kax inchel re, y ijeje ncaquicuot antok ico nicaj chic ri quire niquian. \c 2 \s Ri Dios can pa ruchojmil nuon juzgar \p \v 1 Ruma ca re, ixre ri ntiej chi man otz ta ri ncajin chubanic ri nicaj, riquin ri quire ntian, xa pan ive ixre mismo ntivayuoj-ka ri castigo,\x + \xo 2:1 \xt Mt. 7:1; Lc. 6:37.\x* ruma ixre xa quire je ntian. \v 2 Can katan chi ri Dios can xtuya ri castigo chica quinojiel vinak ruma ri pecados ri i-quibanun. Can inchel niquian, quire xtuon ri Dios chica. \v 3 Y antok ixre ntiej chi altíra itziel quibanun ri vinak ri niquian ri pecados ri inchel re, y xa quire je ntian ixre; ¿ntian pensar came ixre chi ri Dios man xtuya ta ri castigo pan ive ruma ri i-pecados? \v 4 ¿Man ibanun ta came entender karruma ri Dios altíra otz iviquin y karruma jaja nuon perdonar ri pecado y altíra ru-paciencia? Chivach-ka ixre ntina chi otz ntian chica-na pecado ri ntivajo y jaja man jun chica nuon chiva. Pero xa man quire ta. Jaja altíra otz iviquin, rumare nrajo chi nitzalaj-pa ivánima riquin y ntian ri nrajo jaja. \v 5 Pero ixre cof ibanun cha ri ivánima. Man ntivajo ta ntiya can ri pecado. Y ruma quire ntian, can ntimol-apa ri castigo chivij. Can xtika ri ru-castigo ri Dios pan ive chupan ri kij antok jaja xtuon juzgar. Ruma jaja can pa ruchojmil nuon juzgar. \v 6 Ruma xtuya rucaxiel chica chiquijunal, conforme ri xquian.\x + \xo 2:6 \xt Sal. 62:12.\x* \v 7 Ri Dios xtuya ri caslien ri man niquis ta chica ri man ncatanie ta chi niquian ri otz; ri niquirayij chi ncabacujie chicaj richin nojiel tiempo, pache joc sakil co y chire je nem xtian chica. \v 8 Pero ri man ncaniman ta cha ri Dios, can xtika ri rayoval pa quive. Y nem ri castigo ri xtika je pa quive. Quire xtibanataj chica ri man ncaniman ta ri ketzij, y xa ja ri man otz ta ri niquinimaj. \v 9 Quinojiel vinak ri ncabano itziel tak kax, can xtiquikasaj pakon, y xtiquibana sufrir. Naay xtika ri castigo pa quive ri israelitas, y xtika je pa quive ri man israelitas ta. \v 10 Pero quinojiel ri ncabano ri otz, xcabacujie chicaj pache joc sakil co, y nem xtian chica; can xticujie ri paz riquin cánima. Y ja ri israelitas ri naay xtian quire chica, y xtian je chica ri man israelitas ta. \v 11 Ruma ri Dios can junan nuon chica quinojiel.\x + \xo 2:11 \xt Dt. 10:17.\x* \p \v 12 Ri Dios can ruyon ri ru-ley chika ojre israelitas; y xa nakaan pecado, ri Dios can ja ri ley re ri nucusaj chi nkuruon juzgar. Pero ri vinak ri man catan ta ri ley re y niquian pecado, can xtika je ri castigo pa quive, pero man xticusas ta ri ley re chiquij chi ncaan juzgar. \v 13 Ruma man ja ta ri ncacaxan ri nuej ri ley ri ntiel chi man jun chic qui-pecados choch ri Dios, xa ja ri ncabano ri nuej ri ley ri ntiel chi man jun chic qui-pecados choch ri Dios. \v 14 Antok ri vinak ri man israelitas ta niquian ri nuej ri ru-ley ri Dios, mesque ijeje man caxan ta chica nuej, kalaj chi ja ri cánima ri nien chica, ri chica ri otz y ri chica ri man otz ta. Inchel xa co ri ley re riquin cánima. \v 15 Inchel xa tziban ri ru-ley ri Dios riquin cánima, y jare ri nien-pa chica, ri chica ri otz y ri chica ri man otz ta. Y ijeje otz nuna ri quijaluon y ri cánima antok ja ri otz niquian, y antok man otz ta niquian, ri quijaluon y ri cánima can nibisuon. \v 16 Y antok xtalka ri kij chi xcaan juzgar quinojiel ri vinak, xtiyox rucaxiel chica ri xquian pan aval. Y ri Dios ja ri Jesucristo ri xtucusaj chi nuon juzgar. Quire nuej ri evangelio ri nitzijuoj. \s Ri israelitas y ri ru-ley ri Dios \p \v 17 Ixre nuvanakil, can altíra nquixquicuot ruma ix israelitas, ixre ntian pensar chi ya xixcolotaj, ruma ri Dios chiva ixre xuya-ve ri ru-ley. Y altíra ix nimak ntina-ivi ruma co ri Dios iviquin. \v 18 Ixre ix-tijuon riquin ri ru-ley ri Dios, y rumare ivatan ri chica nrajo ri Dios chi ntian, y ivatan je ri chica otz y ri chica man otz ta. \v 19 Y ixre ntian pensar chi nquixtiquir nquivucuaj ri i-muoy y ntiya qui-luz ri ico pa kakun. \v 20 Nquitijuoj ri vinak ri man jun kax catan, y nquitijuoj ri acola. Ruma chiva ixre yon-ve ri ru-ley ri Dios ri co quiy noj chupan y co nojiel ri ketzij chupan. \v 21 Ixre ntiej chi nquitijuoj ri nicaj chic. ¿Man came nicatzin ta chi ntitijuoj-ka-ivi ixre naay? Ixre ntiej chica ri nicaj chi man otz ta ri alak. ¿Y ixre xa nquixalak? \v 22 Ixre ntiej chica ri i-culan chi man tiquicuaj-qui riquin jun chic. Y xa ixre ri nquixbano. Ixre ntiej chi itziel catziet ri ídolos. Pero xa ixre mismo nquixalak-pa chupan ri cachuoch ri ídolos. \v 23 Can ntina-ivi chi co ikij ruma co ri ru-ley ri Dios iviquin. Pero ruma man ntian ta ri nuej chupan ri ley, xa ntikasaj rukij ri Dios. \v 24 Ruma ri ruchabal ri Dios ri tziban can nuej: Ri vinak ri man israelitas ta itziel ncacho chirij ri Dios, ruma niquitzat ri itziel tak kax ri ntian ixre israelitas. Quire ri tziban can. \p \v 25 Ojre israelitas can banun ri circuncisión chika, y re altíra otz. Pero xa man nakaan ta ri nuej ri ru-ley ri Dios, man jun nicatzin chi banun ri circuncisión chika. \v 26 Y xa co jun ache ri man israelita ta y nuon ri nuej ri ley; choch ri Dios, ri jun ri nuon quire inchel xa banun ri circuncisión cha, mesque man rubanun ta. \v 27 Y ri ache ri nuon ri nuej chupan ri ru-ley ri Dios, y man banun ta ri circuncisión cha, jaja ri xtibano juzgar ivichin. Ruma ixre, mesque pan ika co-ve ri ley re y banun ri circuncisión chiva, xa man ntian ta ri nuej. \v 28 Can ix israelitas y banun ri circuncisión chiva. Pero man joc ta re nicatzin chi nikalajin chi ix israelitas, ruma ri circuncisión ri banun chiva, xa joc juviera. \v 29 Ruma choch ri Dios ri ketzij israelitas, ja ri vinak ri sak cánima. Ijeje can banun ri circuncisión pa tak cánima. Ri circuncisión re ja ri Espíritu Santo nibano y man ja ta ri nuej ri ley ri nibano. Y ri vinak ri banun ri circuncisión chica pa tak cánima, jare ri ncaka choch ri Dios, mesque man ncaka ta chiquivach ri vinak. \c 3 \p \v 1 Y xa quire, ¿chica nakachec chi oj israelitas? ¿Y chica otz nucam-pa chika ri circuncisión? \v 2 Inre niej chiva chi co quiy otz nucam-pa chika. Ri naay, ja chi ri Dios pa kaka ojre ruyon ri ruchabal. \v 3 Y xa ico kavanakil ri man xquinimaj ta ri ruchabal ri Dios, ¿otz came nakaej chi ri Dios man xtuon ta ri ruen? \v 4 Man quire ta. Ri Dios can nuon ri nuej, mesque quinojiel ri vinak man quire ta niquian. Inchel ri tziban can chupan ri ruchabal ri Dios: \q Ri vinak xtiquitzat chi ketzij ri naej. \q Y xa ico vinak ri altíra itziel ncacho chavij, can xtikalajin chi man ketzij ta ri niquiej.\x + \xo 3:4 \xt Sal. 51:4.\x* \m Quire nuej ri tziban can. \v 5 Y xa ruma ri man choj ta ri nakaan, más kalaj chi ri Dios can choj, ¿chica nakaej? ¿Man choj ta came ri Dios ruma nuya ri castigo pa kave? (Inre nquicho inchel chica-na vinak.) \v 6 Man quire ta. Ruma xa ta quire, ri Dios man ta nitiquir ncaruon juzgar ri vinak. \p \v 7 Pero xa ruma ri man ketzij ta ri niej, rumare nikalajin chi ketzij nojiel ri nuej ri Dios, y xa más niyox rukij, ¿karruma nquian juzgar inchel jun pecador? \v 8 Man tian pensar chi ruma ntian ri itziel tak kax nipa ri otz. Ruma quinojiel ri quire niquiej, can otz chi nika ri castigo pa quive, pero ico ri ncaen chi ojre jare nakacut, y re man ketzij ta. \s Man jun vinak ri choj rucaslien \p \v 9 ¿Y vacame chica ntiej ixre? ¿Ja came ojre israelitas ri más oj otz choch ri Dios que ri man israelitas ta? Man quire ta. Inchel xinej yan, quinojiel vinak, israelitas o man israelitas ta, quinojiel ico chuxie ri pecado. \v 10 Quire je nuej ri ruchabal ri Dios ri tziban can: \q Man jun vinak choj rucaslien. Ni xa ta jun. \q \v 11 Man jun nrajo nika paro (nuon entender) chica ri otz \q y man jun je ri nicanun ri Dios. \q \v 12 Quinojiel man xcajo ta xaa chupan rubiey ri Dios. Man jun vinak otz rucaslien. \q Man jun nibano ri otz. Ni xa ta jun.\x + \xo 3:10-12 \xt Sal. 14:1-3; 53:1-3.\x* \q \v 13 Ri pa quichi can inchel jun jul pache mukun jun quiminak y xjak chic jun bay. \q Niquian maña riquin ri niquiej.\x + \xo 3:13 \xt Sal. 5:9.\x* \q I-inchel ru-vaniena cumatz co pa quichi.\x + \xo 3:13 \xt Sal. 140:3.\x* \q \v 14 Can siempre itziel ncacho chiquij nicaj chic. Can pakon ri tzij ri ncaquiej.\x + \xo 3:14 \xt Sal. 10:7.\x* \q \v 15 Man ticaxaj jun kax, can jun-anin ncaa chi ncaquimisan. \q \v 16 Xa chica-na lugar ncakax-ve niquiya can bis y sufrimiento. \q \v 17 Man catan ta chi chica modo niquicuaj ri bay richin paz.\x + \xo 3:15-17 \xt Is. 59:7-8.\x* \q \v 18 Man niquixiij ta qui choch ri Dios.\x + \xo 3:18 \xt Sal. 36:1.\x* \m Quire ri tziban can. \p \v 19 Y ojre katan chi ri nuej ri ru-ley ri Dios ri tziban can, chica ri ico chuxie ri ley re nicho-ve. Mare man jun nitiquir nien chi manak ru-pecado. Can quinojiel ri ico choch-ulief xcabaka choch ri Dios chi ncaruon juzgar. \v 20 Man jun vinak ruma rubanun nojiel ri nuej ri ru-ley ri Dios, can ta rumare ntiel chi man jun chic ru-pecado choch.\x + \xo 3:20 \xt Sal. 143:2; Gá. 2:16.\x* Ri ley re xa nucut chakavach chi oj pecadores. \s Ruma ri cukbal cux, ntiel chi man jun chic ka-pecado choch ri Dios \p \v 21 Y vacame ri Dios nucut chakavach chica modo nakaan chi ntiel chi man jun chic ka-pecado choch. Jaja nucut chakavach chi man ruma ta ri ru-ley antok choj nikalajin ri kacaslien choch, inchel ri tziban can chupan ri ru-ley y inchel ri tziban can cuma ri profetas ri xacujie ojier can tiempo. \v 22 Ri Dios nucut chakavach chi quinojiel ri niquicukuba quicux riquin ri Jesucristo y niquinimaj, ntiel chi man jun chic qui-pecado choch ri Dios.\x + \xo 3:21-22 \xt Gá. 2:16.\x* Ruma choch jaja oj junan konojiel, \v 23 ruma konojiel xkaan pecar, y rumare naj xojcujie-ve choch ri Dios ri co rukij. \v 24 Pero ruma ri favor ri xuon ri Dios chika, ntiel chi man jun chic ka-pecado choch jaja. Y ri favor re xa nusipaj chika, ruma ri Cristo Jesús xcon chi xutoj nojiel ri ka-pecado. \v 25 Ri Dios xutak-pa ri Cristo chi xcon y xin ruquiquiel pa qui-cuenta ri vinak. Ri nucukuba rucux riquin ri Cristo can nian perdonar ri ru-pecado. Ri Dios can ranun-pa pensar chi nutak-pa ri Cristo, chi nucut chi co ru-paciencia, mare kalaj chi can choj-ve ri xuon antok man xuya yan ta pa ri castigo pa quive ri vinak ri xacujie ojier can tiempo. \v 26 Y kalaj chi choj ri nuon chupan ri ka-tiempo ojre, antok nuon chika chi man jun chic ka-pecado choch ruma kacukuban kacux riquin ri Jesús. \p \v 27 Rumare manak modo nakana chi co kakij y nakaej chi otz kacaslien. Ruma man xojcolotaj ta ruma otz ri xkaan, xojcolotaj ruma xkacukuba kacux riquin ri Jesús. \v 28 Y kalaj chi chica-na vinak ri nucukuba rucux riquin ri Jesús, ntiel chi man jun chic ru-pecado choch ri Dios, mesque man rubanun ta pa ri nuej chupan ri ru-ley ri Moisés. \p \v 29 ¿Co came modo nakaej chi ri Dios joc kichin ojre ri oj israelitas? Manak modo nakaej quire, ruma ri Dios can Qui-Dios je ri man israelitas ta. \v 30 Joc jun Dios co, y jaja nibano chica quinojiel chi man jun chic qui-pecado choch ruma niquicukuba quicux riquin; xa israelitas ri banun ri circuncisión chica o man israelitas ta ri man banun ta ri circuncisión chica. \v 31 ¿Nika pan ive (ntian entender) ixre chi ojre xkaej chi ri ru-ley ri Moisés, manak chic rakalien chica ri quicukuban quicux riquin ri Jesús? Man quire ta. Ri kacukuban kacux riquin ri Jesús, jare ri nakanimaj chi ri ley co rakalien. \c 4 \s Ri ru-ejemplo ri Abraham \p \v 1 ¿Chica xtakaej chirij chel xcolotaj ri Abraham, ri ojier katata ojre israelitas? \v 2 Ri Abraham xiel chi man jun chic ru-pecado choch ri Dios, pero man ruma ta ri otz ri xaruon. Xa ta quire, jaja xtiquir ta xuya-ka rukij ruyuon. Pero choch ri Dios man quire ta. \v 3 Ruma chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can, nuej: Ri Abraham xunimaj ri Dios, y rumare ri Dios xuon cha chi xiel chi man jun chic ru-pecado choch.\x + \xo 4:3 \xt Gn. 15:6; Gá. 3:6.\x* Quire nuej ri tziban can. \v 4 Ri nisamaj, can nituoj. Ri niyox cha, man choj ta nisipas cha, xa can inque akan choch. \v 5 Pero man jun nicolotaj ruma altíra nisamaj. Mesque nuon kax man otz ta, pero xa nunimaj ri Dios, ri Dios can nuon cha chi man jun chic ru-pecado choch ruma nucukuba rucux riquin. \v 6 Inchel ruen can ri David, chi can jaal caquicuot ri vinak ri nian chica ruma ri Dios chi man jun chic qui-pecado choch ruma xquinimaj, y man ruma ta ri otz ri xaquian. \v 7 Ri David ruen can: \q Can jaal caquicuot ri vinak ri banun chic perdonar nojiel ri qui-pecados \q y xtzapes can ruve. \q \v 8 Can jaal caquicuot ri xtiex chica ruma ri Ajaf Dios chi manak chic pecado cakan.\x + \xo 4:7-8 \xt Sal. 32:1-2.\x* \m Quire ruen can ri David. \p \v 9 ¿Joc came quichin ri banun ri circuncisión chica chi can jaal caquicuot, o quichin je ri man banun ta ri circuncisión chica? Ri más nicatzin nakaan ja chi kanimaj ri Dios, inchel xuon ri Abraham. Jaja xucukuba rucux riquin ri Dios y rumare ri Dios xuon cha chi man jun chic ru-pecado choch. \v 10 Antok ri Dios xuon cha chi man jun chic ru-pecado choch, ¿banun chic came ri circuncisión cha o maja? Ri Abraham ca maja tian ri circuncisión cha. \v 11 Y ri circuncisión ri xan cha,\x + \xo 4:11 \xt Gn. 17:10.\x* xa ratal chi jaja manak chic ru-pecado choch ri Dios ruma xucukuba rucux riquin. Pero jaja manak chic ru-pecado choch ri Dios antok ca maja tian ri circuncisión cha, y rumare jaja xuoc quitata quinojiel ri niquinimaj ri Dios, mesque man banun ta ri circuncisión chica y nian chica chi manak chic qui-pecado choch ri Dios. \v 12 Y ri Abraham katata je ojre israelitas ri banun ri circuncisión chika, xa nakacukuba kacux riquin ri Dios inchel xuon jaja, antok ca maja tian ri circuncisión cha. \s Ri Dios joc nuya ri ranun prometer chica ri niquicukuba quicux riquin \p \v 13 Ri Dios xuon prometer cha ri Abraham chi xtuya ri roch-ulief cha, y chica je ri rumáma.\x + \xo 4:13 \xt Gá. 3:29.\x* Ruma ri Abraham xucukuba rucux riquin, rumare xiel chi man jun chic ru-pecado choch, y man ruma ta xuon ri nuej ri ru-ley ri Moisés. \v 14 Ruma xa ta chica ri vinak ri ncabano ri nuej ri ley niyox ri ranun prometer ri Dios; man jun nicatzin chi ojre kacukuban kacux riquin ri Dios, ruma man niyox ta chika ri ranun prometer ri Dios.\x + \xo 4:14 \xt Gá. 3:18.\x* \v 15 Ri ley nucam-pa castigo. Pero xa man ta co ri ley re, man ta niex chika chi xa man nakaan ta ri nuej. \p \v 16 Rumare ri Dios joc chica ri niquicukuba quicux riquin nuya ri ranun prometer. Nuya chica chi nikalajin ri ru-favor jaja. Y nuya chica xa ico o man ico ta chuxie ri ley. Ri nicatzin niquian joc tiquicukuba quicux riquin ri Dios, inchel xuon ri Abraham ri katata konojiel ojre ri kacukuban kacux riquin ri Dios.\x + \xo 4:16 \xt Gá. 3:7.\x* \v 17 Inchel nuej chupan ri tziban can antok ri Dios xuej cha ri Abraham: Nubanun chava chi at quitata quiy vinak.\x + \xo 4:17 \xt Gn. 17:5.\x* Quire xuej ri Dios antok xucut-ri choch ri Abraham. Y ri Abraham can xunimaj ri Dios. Ri Dios ncarucasuoj ri quiminaki, y jaja nuej ri kax ri man ico ta, inchel xa ico. \p \v 18 Ri Abraham xunimaj chi nibanataj ri xex cha ruma ri Dios, mesque ri xex cha xa altíra cuesta ruma jaja xa mámix chic. Pero can xunimaj ri xuej ri Dios cha, chi ntuoc quitata quiy vinak y ncacujie iquiy rumáma.\x + \xo 4:18 \xt Gn. 15:5.\x* \v 19 Mesque ri Abraham co lak cien rujuna,\x + \xo 4:19 \xt Gn. 17:17.\x* y ri Sara ri raxjayil xa aviela chic y manak ral alaxnak, jaja xucukuba rucux riquin ri xuej ri Dios cha. \v 20 Y can xroyoiej ri xuon prometer ri Dios cha, y man caca ta rucux xroyoiej, xa can xucukuba más rucux riquin ri Dios y xuya je rukij ri Dios. \v 21 Ri Abraham ratan jaal chi ri Dios co ru-poder chi nuon nojiel ri ranun prometer. \v 22 Y ruma ri Abraham xucukuba rucux riquin ri Dios, ri Dios xuon cha chi xiel chi man jun chic ru-pecado choch. \p \v 23 Y ri nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can, man joc ta nuej chica manera ri Abraham xiel chi man jun chic ru-pecado choch ri Dios, \v 24 xa nuej chika ojre chica manera je ntiel chi man jun chic ka-pecado choch ri Dios, vi xa nakanimaj ri Dios ri xcasuon-pa ri Kajaf Jesús chiquicajol ri quiminaki. \v 25 Ri Jesús xjach chi xquimisas ruma ka-pecados ojre, y xcastaj-pa chi quire ntiel chi manak chic ka-pecado choch ri Dios. \c 5 \s Ojre ri kaniman ri Jesucristo manak chic ka-pecado choch ri Dios \p \v 1 Manak chic ka-pecado choch ri Dios ruma kacukuban kacux riquin ri Kajaf Jesucristo. Y ruma ri Jesucristo, ri Dios vacame otz nkojrutzat. \v 2 Y joc ruma xkacukuba kacux riquin ri Jesucristo, ri Dios xuon ri favor chika chi vacame cof ojco. Y nkojquicuot ruma kayoien ri kij antok junan xkojbacujie riquin ri Dios ri co namalaj rukij. \v 3 Y nkojquicuot man joc ta ruma kayoien ri kij antok xkojbacujie riquin ri Dios, xa nkojquicuot je antok nakakasaj sufrimiento, ruma katan chi antok nakaan sufrir, re nuon chika chi ojre nicujie más ka-paciencia. \v 4 Y antok co chic ka-paciencia, re nuon chika chi más nkucover chupan ri kacaslien choch ri Dios. Y antok cof chic ojco pa kacaslien choch ri Dios, re nuon chi más nakayoiej-apa ri xtiyox chika. \v 5 Y ketzij xtiyox chika ri kayoien. Y xa jare kayoien, manak xkuquix, ruma ri Dios altíra nkojrajo. Y katan chi nkojrajo, ruma ruyon ri Espíritu Santo pa tak kánima. \p \v 6 Ojre man nkojtiquir ta nakacol-ki kayuon, mare antok xalka ri kij, ri Cristo xcon kuma ojre, mesque man otz ta kacaslien choch ri Dios. \v 7 Can ketzij chi man jun nrajo nicon pa rucaxiel jun chic, mesque ratan chi rucuan jun choj caslien. O talvez jun nuya rutzij chi nicon pa rucaxiel jun chic ri otz nuon. \v 8 Pero ri Dios xucut chakavach chi altíra nkojrajo, ruma mesque ca oj pecadores, ri Cristo xcon pa ka-cuenta. \v 9 Vacame, ya que manak chic ka-pecado choch ri Dios ruma ri Jesucristo xcon y xin ruquiquiel kuma ojre, rumare xkojcolotaj choch ri castigo ri xtuya ri Dios. \v 10 Ojier can, oj ru-enemigos ri Dios. Pero vacame, ruma ri Rucajuol xcon pa kacaxiel, ri Dios xuon ru-amigos chika. Y xa ri Dios xuya-pa ri Rucajuol chi xcon pa kacaxiel antok ca oj ru-enemigos; vacame ruma oj ru-amigos chic, can xkojcolotaj richin nojiel tiempo, ruma ri Kajaf Jesucristo cas richin nojiel tiempo. \v 11 Y man joc ta re, vacame nkojquicuot riquin ri Dios, ruma ja ri Kajaf Jesucristo xbano chi vacame oj ru-amigos ri Dios. \s Ri Adán y ri Cristo \p \v 12 Ri pecado ruma jun ache xuoc-pa choch-ulief. Ri ache re ja ri Adán. Y ri pecado xucam-pa ri camic.\x + \xo 5:12 \xt Gn. 2:16-17; 3:6.\x* Rumare quinojiel vinak ncacon, ruma niquian pecado. \v 13 Antok ri Dios maja tuya-pa ri ley cha ri Moisés, ya co chic ri pecado choch-ulief, pero antok manak ri ley, man niex ta chi co pecado. \v 14 Pero antok maja co ri ley, mesque man xex ta chi co pecado, quinojiel xacon; desde Adán hasta Moisés; mesque man junan ta qui-pecado riquin ri Adán. Y ri Adán xucut ri chica ri xtipa después. \p \v 15 Ri xuon ri Adán man junan ta riquin ri xuon ri Jesucristo, ruma ri Jesucristo can xojrucol. Ri ru-pecado ri Adán xuon chika konojiel chi xojuoc pa ruka ri camic. Pero ri xuon ri Jesucristo, ruyuon otz nucam-pa chika, y re xa ruma ri ru-favor ri Dios. \v 16 Y ri xucam-pa ri ru-pecado ri Adán, man junan ta riquin ri xuon ri Cristo chi xojrucol. Ruma riquin ri jun oc pecado ri xuon ri Adán choch ri Dios, can quinojiel vinak xauoc pecadores y rumare xcaan juzgar chi niyox ri castigo pa quive. Pero ri xuon ri Cristo can altíra rakalien, ruma riquin re ntiel chi manak chic ka-pecado choch ri Dios. \v 17 Joc ruma ri ru-pecado ri Adán, quinojiel vinak xauoc pa ruka ri camic. Pero ri xuon ri Jesucristo más rakalien y rumare ri ncacolotaj, can xcacasie richin nojiel tiempo. Can nuon chica chi manak chic qui-pecado choch ri Dios. Y ruma ri ru-favor ri Dios, xcacasie y junan xtiquian reinar. \p \v 18 Ruma ri pecado ri xuon ri Adán, nika ri castigo pa quive quinojiel vinak. Pero ruma ri xuon ri Cristo can choj-ve, rumare quinojiel ri vinak ri niquinimaj jaja, ntiel chi manak chic qui-pecado choch ri Dios y niquil ri caslien ri man niquis ta. \v 19 Ruma ri Adán man xunimaj ta ri xex cha ruma ri Dios, rumare quinojiel vinak co qui-pecados. Pero ri Jesucristo xunimaj nojiel ri xex cha ruma ri Dios, rumare iquiy ri nian chica chi manak chic qui-pecado choch ri Dios. \p \v 20 Antok ri Dios xuya ri ley, más xabakalajin-pa ri pecado. Y ruma xabakalajin-pa ri pecado, más xkalajin-pa ri ru-favor ri Dios pa quive ri vinak. \v 21 Y ri pecado xuon chica quinojiel vinak chi xauoc pa ruka ri camic. Pero ri ru-favor ri Dios nuon chika chi manak chic ka-pecado choch y chi co kiquin ri caslien ri man niquis ta ruma ri xuon ri Kajaf Jesucristo. \c 6 \s Choch ri pecado oj-quiminak chic \p \v 1 ¿Chica xtakaej vacame? ¿Ca otz came nakaan pecado chi quire más nikalajin-pa ri ru-favor ri Dios pa kave? \v 2 Can man otz ta. Ojre xa kayon chic can ri pecado. Can inchel xojcon yan, y rumare man otz ta chic chi ca nakaan pecado. \v 3 ¿Man ivatan ta ca chi ri bautismo jare ratal chi ojre can xojcon yan junan riquin ri Cristo Jesús, y chi joc jun kabanun riquin? \v 4 Antok xojan bautizar, inchel can xojcon riquin, y inchel xojmuk je junan riquin, y ri Cristo xcastaj-pa ruma ri namalaj ru-poder ri Katata Dios,\x + \xo 6:4 \xt Col. 2:12.\x* mare vacame kucuaj jun cacac caslien. \p \v 5 Y ruma can inchel xojcon junan riquin ri Cristo antok xojan bautizar, can xkojcastaj je riquin, ruma jaja can xcastaj-pa. \v 6 Ruma rubanun-pa, xkucuaj jun itziel caslien. Pero can inchel xojbajix riquin ri Jesucristo choch ri cruz, y rumare ri itziel caslien re xquis can y xojcolotaj-pa pa ruka ri pecado. \v 7 Quinojiel ri inchel can xacon riquin ri Cristo, ntiel chi manak chic qui-pecado choch ri Dios. \v 8 Y ruma ojre inchel xojcon riquin ri Cristo antok jaja xcon, rumare nakanimaj chi xkojcasie je riquin. \v 9 Y katan chi ri Cristo xcastaj-pa chiquicajol ri quiminaki, y vacame man chic xticon ta, ruma ri camic manak chic ruka cha. \v 10 Antok xcon jaja, ja xquis ruchuka ri pecado. Joc jun bay xcon ruma nojiel pecado. Y vacame cas y nuya rukij ri Dios. \v 11 Y ojre man takamastaj chi oj-quiminak chic choch ri pecado, pero vacame ojcas chi nakaya rukij ri Dios, ruma jun kabanun riquin ri Kajaf Jesucristo. \p \v 12 Rumare man takaya lugar chi ntuoc chic pa ri pecado kiquin, chi nkurucuaj chupan ri itziel tak kax ri nurayij ri ka-cuerpo. \v 13 Man cakacusaj ri kaka-kakan chi nakaan ri pecado, xa kajacha-ki pa ruka ri Dios chi quire joc ri otz nakaan, ruma ojier can oj-quiminak chupan ri pecado, pero vacame kucuan chic jun cacac caslien. \v 14 Ri pecado man jun chic ruka chika. Ojre man ojco ta chic chuxie ri ru-ley ri Moisés, vacame ojco chuxie ri ru-favor ri Dios. \s Can ix ru-siervos chic ri Dios \p \v 15 Rumare, ¿ca otz came nakaan pecado, ruma ja ri ru-favor ri Dios ri nicalo kichin, y man ja ta ri ley? Man quire ta. \v 16 Ixre jaal ivatan chi chica-na vinak ri nujach-ri chi ntuoc ru-esclavo jun chic, can nicujie chuxie ri rutzij ri rajaf. Rumare ojre xa xtakaan ri pecado, can xkojuoc inchel jun ru-esclavo ri pecado y re xkojrucuaj pa camic. Pero xa nakaan ri nrajo ri Dios, xkojuoc ru-esclavo jaja y can xkojrucuaj chupan ri choj caslien. \v 17 Rubanun-pa, ixre xixcujie pa ruka ri pecado, pero vacame tiox ba cha ri Dios chi ixre riquin nojiel ivánima iniman ri ruchabal, ri cutun chivach. \v 18 Vacame man ixco ta chic pa ruka ri pecado, xa ix ru-siervos chic ri Dios y ivucuan chic jun choj caslien. \v 19 Y ruma ixre xa cuesta nika pan ive (ntian entender) nojiel ri nuen, rumare xincusaj ri ejemplo chirij jun esclavo; ruma ri rubanun-pa, xicusaj ri ika-ivakan chi xian pecado y xian ri man otz ta y ri man sak ta. Pero vacame nicatzin chi nticusaj ri ika-ivakan richin ntian ri choj, chi quire sak ri icaslien choch ri Dios. \p \v 20 Ruma antok ixre ca ix esclavos richin ri pecado, man xian ta pensar juba chi can nicatzin ntivucuaj jun choj caslien. \v 21 ¿Y chica came xichec chirij nojiel ri itziel caslien ri xivucuaj? Y vacame nquixquix antok nalka pan ive ri itziel tak kax ri xian, ri xa camic nucam-pa pa ruquisbal. \v 22 Pero vacame ya ix libres pa ruka ri pecado, y vacame xa ix ru-siervos ri Dios, y yon chic chiva jun caslien sak, y ri caslien re nucam-pa ri caslien ri man niquis ta. \v 23 Ruma ri rajal ri nuya ri pecado chika ja ri camic. Pero ri Dios ja ri caslien ri man niquis ta ri nusipaj chika, ruma xa jun kabanun riquin ri Kajaf Jesucristo. \c 7 \s Ri ejemplo ri alasan chirij ri culubic \p \v 1 Hermanos, ixre ivatan ri chica nuej ri ley, y ivatan chi joc antok jun vinak cas, co chuxie ri ley re. \v 2 Inchel nuej chupan ri ley, chi jun ixok culan manak modo nujach-ri riquin ri rachajil, antok ri ache xa ca cas. Pero xa nicon-el ri rachajil, ri ixok nicujie can libre choch ri ru-ley ri culubic. \v 3 Pero xa nicujie riquin jun chic ache antok ca cas ri rachajil, can pecado ri nuon. Pero xa quiminak chic ri rachajil, nicujie can libre, ri ixok co modo niculie riquin jun chic ache, y ri ley man nuej ta chi pecado nuon xa niculie chic jun bay. \p \v 4 Hermanos, quire je kabanun ojre. Inchel can xojcon choch ri ru-ley ri Moisés antok ri Cristo xcon. Y rumare man ojco ta chic chuxie ri ley re, vacame oj richin chic ri Cristo, ri xcastaj-pa chiquicajol ri quiminaki. Y ruma oj richin chic ri Cristo, kucuaj jun otz kacaslien; inchel nrajo ri Dios. \v 5 Ri rubanun-pa, xakaan ri itziel tak kax ri xakarayij, y ri ru-ley ri Moisés nuej chi man otz ta ri xkaan. Pero ri ley re xuon chika chi xkacusaj ri ka-cuerpo richin xakaan ri pecado, y ri pecado xa camic xucam-pa pa kave. \v 6 Ojier can, xojcujie chuxie ri ru-ley ri Moisés; pero vacame inchel xojcon yan choch ri ley re, y rumare oj libres choch vacame. Vacame nakaan ri nrajo ri Dios ruma ri cacac caslien ri yon chika ruma ri Espíritu Santo, y man ruma ta chic ri nuej ri ley ri tziban can. \s Ri pecado ri co pa vánima \p \v 7 Y vacame, ¿chica nakaej? ¿Itziel came ri ru-ley ri Moisés? Man quire ta. Xa man ta ri ley, inre man ta vatan chica ri pecado. Ri ley nuej: Man tarayij chi aviquin ta atre co-ve ri co riquin jun chic.\x + \xo 7:7 \xt Ex. 20:17; Dt. 5:21.\x* Y xa man ta ri ley, inre man ta xinvatamaj chi pecado xa nirayij ri co riquin jun chic. \v 8 Pero ruma ri ley nuej chi can pecado, xabakalajin-pa ri pecado ri co pa vánima, y xuon chuva chi más xanrayij nojiel quivach itziel tak kax. Pero xa man ta co ri ley, ri pecado quiminak ta. \v 9 Antok ca maja nubanun entender otz ri ley, xinan pensar chi co nucaslien. Pero ri kij antok xika pano (xinan entender) ri nuej ri ley, xcastaj-pa ri pecado ri co pa vánima, y cajare xinnaiej chi xa in-quiminak ruma ri pecado. \v 10 Ri ru-ley ri Moisés nucut ri chica modo nilitaj ri caslien. Pero inre man xinvil ta caslien, ruma xa camic ri xinvil. \v 11 Y quire xbanataj viquin ruma ri pecado ri co pa vánima xiruon engañar, ruma ja ri ley ri xucusaj chi xiruquimisaj. \v 12 Ri ley can santa, can otz y can choj nojiel ri nuej. \p \v 13 Pero, ¿niej came inre chi ja ri utzulaj ley re ri xuon chuva chi xicon? Man quire ta, ruma ri ley can otz, pero ja ri pecado ri xcamo-pa ri camic pano, ruma xuon chuva chi inre man xinnimaj ta ri nuej ri ley. Y rumare ri ley xucut chinoch ri chica ri pecado; y riquin re, can kalaj chi ri pecado can itziel. \p \v 14 Katan chi ri ley riquin ri Dios patanak-ve. Pero inre xa in vinak ri inco pa ruka ri pecado. \v 15 Inre man nika ta pano (man nian ta entender) ri nian ruma nivajo nian ri otz y man nian ta, y man nivajo ta chic nian ri itziel tak kax, pero xa jare ri nian.\x + \xo 7:15 \xt Gá. 5:17.\x* \v 16 Y ri man nivajo ta nian, xa jare yan chic nian, riquin re nikalajin chi ri ley otz ri nuej. \v 17 Y rumare nquitiquir niej chi man inre ta ri nquibano ri man otz ta, xa ja ri pecado ri co pa vánima ri nibano chuva chi nian ri man otz ta. \v 18 Inre in jun vinak ri man jun otz co pa nucaslien. Nivajo nian ri otz, pero man nquitiquir ta. \v 19 Mesque ja ri otz ri nivajo nian, man nian ta. Y ri itziel ri man nivajo ta chic nian, xa jare ri nian. \v 20 Y xa ja ri man nivajo ta nian, xa jare ri nian, nikalajin chi xa ja ri pecado ri co pa vánima ri nibano chuva chi nian ri man otz ta. \p \v 21 Y inre nitzat chi siempre quire nibanataj viquin, ruma antok inre nivajo nian ri otz, man nquitiquir ta; ruma ri pecado ri co pa vánima. \v 22 Ri vánima can altíra niquicuot riquin ri nuej ri ru-ley ri Dios. \v 23 Pero vatan chi co chic jun ley ri cuayuon vichin. Y ri jun ley re man nrajo ta nuon ri nurayij ri vánima. Ri ley re ja ri pecado. Can inco pa ruka y in-ximil. \p \v 24 ¡Juye noch ruma ri nubanun! ¿Chica nquicalo pa ruka ri nu-cuerpo ri nquirucuaj pa camic? \v 25 Xa tiox ba niya cha ri Dios, ruma ri Kajaf Jesucristo xirucol. Ruma ri vánima can nrajo nuon ri ru-ley ri Dios. Pero cha ri nu-cuerpo nian itziel tak kax, rumare ca inco chuxie ri ru-ley ri pecado. \c 8 \s Antok ja ri Espíritu Santo cuayuon kichin \p \v 1 Vacame ca, man xtika ta chic ri nem castigo pa kave, ruma ojre xa jun chic kabanun riquin ri Cristo Jesús, y man oj-ucuan ta chic ruma ri itziel tak kax ri ncakarayij, y xa ja yan chic ri Espíritu Santo ri oj-cuayuon. \v 2 Antok xojuoc chuxie ri ru-ley ri Espíritu Santo richin caslien, ja xojcolotaj choch ri ru-ley ri pecado y ri camic, ruma ri Cristo Jesús. \v 3 Ri ru-ley ri Moisés man xtiquir ta xojrucol, ruma ojre man xkaan ta ri nuej. Pero chi nkojcolotaj, ri Dios xutak-pa ri Rucajuol choch-ulief, chi xuoc vinak inchel ojre. Pero jaja man jun ru-pecado, jaja xcon ruma ka-pecado ojre, y riquin re ri Dios xojrucol choch ri ru-poder ri pecado. \v 4 Quire xuon chi quire ojre nakucuaj jun choj caslien inchel ri ben can chupan ri ru-ley ri Moisés. Man oj-ucuan ta chic ruma ri itziel tak kax ri ncakarayij, ruma vacame xa ja ri Espíritu Santo ri cuayuon kichin. \p \v 5 Ri i-ucuan cuma ri itziel tak kax ri ncaquirayij, can joc niquian pensar re. Pero ri i-ucuan ruma ri Espíritu Santo, can joc niquian pensar ri nrajo ri Espíritu Santo. \v 6 Ri joc niquian pensar ri itziel tak kax ri ncaquirayij, xa camic ri nucam-pa chica. Pero ri joc niquian pensar ri nrajo ri Espíritu Santo, caslien y paz nucam-pa chica. \v 7 Ri i-ucuan cuma ri itziel tak kax ri ncaquirayij, can itziel niquitzat ri Dios, man niquinimaj ta ri nuej ri ru-ley ri Dios, y man ncatiquir ta ncaniman. \v 8 Ri i-ucuan cuma ri itziel tak kax ri ncaquirayij, man ncatiquir ta niquian ri nika choch ri Dios. \p \v 9 Pero ixre man ix-ucuan ta chic cuma ri itziel tak kax ri ncairayij; ixre xa ja ri Ru-Espíritu ri Dios ri cuayuon ivichin. Can quire ibanun, si es que co ri Ru-Espíritu ri Dios pa tak ivánima. Xa jun manak ri Ru-Espíritu ri Dios riquin, man richin ta ri Cristo. \v 10 Pero xa ri Cristo co pa tak ivánima, co iviquin ri caslien ri man niquis ta, ruma ntiel chi man jun chic i-pecado choch ri Dios. Y can ketzij chi ruma ri pecado nkucon-el choch-ulief, pero riquin ri Cristo co kacaslien. \v 11 Si es que co ri Ru-Espíritu ri Dios pa tak ivánima, ri xcasuon-el richin ri Jesús chiquicajol ri quiminaki, ri Dios ri xcasuon-el richin ri Cristo Jesús, xquixrucasuoj je el ixre chiquicajol ri quiminaki, ruma co ri Espíritu Santo iviquin. \p \v 12 Rumare hermanos, ojre co kacas riquin ri Espíritu Santo, pero quiquin ri itziel tak kax ri ncakarayij manak kacas, ruma man otz ta chi nakaan ri itziel tak kax ri ncakarayij. \v 13 Ruma xa ncakaan ri itziel tak kax ri ncakarayij, xa camic nucam-pa chika. Pero xa riquin ri ru-poder ri Espíritu Santo nkojcovin chirij ri itziel tak kax ri ncakarayij, can xticujie kiquin ri caslien ri man niquis ta. \p \v 14 Ruma quinojiel ri i-ucuan ruma ri Ru-Espíritu ri Dios, can i-ralcual chic ri Dios. \v 15 Antok xyox ri Espíritu chika, ja xojuoc ralcual ri Dios. Ruma ojier can, antok ca ojco chuxie ri pecado, altíra nakaxiij-ki. Pero vacame, ruma co ri Espíritu Santo kiquin, man chic nakaxiij ta ki, y vacame Katata nakaej cha ri Dios. \v 16 Ruma ja ri Espíritu Santo nibano chika chi nakana riquin kánima chi ketzij chi oj ralcual ri Dios. \v 17 Y ruma oj ralcual chic ri Dios, can co je jun herencia ri xtiyox chika;\x + \xo 8:15-17 \xt Gá. 4:5-7.\x* junan xtiyox chika riquin ri Cristo. Pero xa nakacoch ri sufrimiento, inchel xuon sufrir ri Cristo, xticujie kakij inchel jaja co rukij. \p \v 18 Vacame nakaan sufrir ruma ojco vave choch-ulief; pero vatan chi antok xkojbacujie riquin ri Cristo, man junan ta riquin ri sufrimiento richin ri roch-ulief, ruma ri Cristo co rukij y xtiyox kakij chicaj. \v 19 Y ri roch-ulief y ri nicaj chic kax ri i-rubanun ri Dios, can quiyoien ri kij antok xcakalajin ri ralcual ri Dios. \v 20 Ruma ri roch-ulief y ri nicaj chic kax ri xaruon ri Dios can i-otz, pero después xuon chica chi man jun quikalien. Quire xuon ri Dios chica, y man ijeje ta xarayin. Pero ri Dios mismo rubanun chica chi quiyoien ri kij chi ncachojmix chic. \v 21 Ri pecado xuon cha nojiel ri ranun ri Dios, chi xquis pa quive. Pero xtalka jun kij chi xcacolotaj choch re. Inchel xtibanataj kiquin ojre ri oj ralcual chic ri Dios chupan ri kij antok xtian chika chi xticujie kakij. \v 22 Nojiel ri i-rubanun ri Dios niquian sufrir y ncajilo inchel nuon jun ixok antok xalka ri kij chi nicujie ruxulu. Quire quibanun-pa hasta vacame. \v 23 Y quire je ojre. Ri kánima nuon sufrir y nijilo. Can altíra nakajo chi nalka yan ri kij antok xtikalajin chi oj ralcual ri Dios, y xticaxtaj ri ka-cuerpo. Katan chi quire xtian chika, ruma yon chic ri Espíritu Santo pa tak kánima. \v 24 Ya xojcolotaj chupan ri ka-pecado, pero ca co nicaj chic kax ri i-kayoien ri man nakatzat ta. Xa ta co yan nojiel re kiquin, man ta i-kayoien. Ruma man jun vinak ca nroyoiej jun kax ri xa co chic riquin. \v 25 Pero xa kayoien ri man nakatzat ta, co ka-paciencia kayoien. \p \v 26 Y ri Espíritu Santo can nkojruto, ruma jaja ratan chi ojre manak kachuka. Can nkojruto je riquin ri ka-oraciones, ruma ojre man katan ta chica ri otz chi nakacutuj cha ri Dios. Jaja nucutuj pa ka-cuenta ojre, y altíra nijilo antok nucutuj, y ri jiluoj ri nuon man nkojtiquir ta nakaej riquin tzij. \v 27 Pero choch ri Dios, can kalaj ri co pa tak kánima y choch jaja je can kalaj ri nuon pensar ri Espíritu Santo. Ruma ri Espíritu Santo ratan ri nurayij ri Dios, y jare ri nucutuj pa ka-cuenta ojre ri can oj santos ralcual ri Dios. \s Ruma ri Dios co kiquin, man jun nicovin chikij \p \v 28 Ojre ri nakajo ri Dios y xojayox ruma jaja chi xojuoc ralcual, ruma quire ranun-pa pensar pa kave, can katan chi chica-na kax ri nakakasaj pa kacaslien, co otz nucam-pa chika. \v 29 Ruma ri Dios ya ratan kavach antok ca maja kojalax, y xojrucha chi nkojuoc inchel ri Rucajuol. Ri Dios can nrajo chi oj quiy ta ri nkojuoc ralcual y ja ri Rucajuol ri naay chikacajol. \v 30 Y ojre ri xojrucha ri Dios, can xojrayuoj; y ri oj-rayuon chic, xuon chika chi manak chic ka-pecado choch; y ri manak chic ka-pecado choch, joc chic kayoien ri kij antok xtuon chika chi xticujie kakij riquin. \p \v 31 ¿Chica ca nakaej chirij re? Xa Dios co kiquin ojre, ¿chica came nicovin chikij? \v 32 Ri Dios man xujoyovaj ta roch ri Rucajuol chi xuya-pa chi xcon kuma konojiel ojre. Y ruma xuya-pa ri Rucajuol, can kalaj chi xtuya-pa nojiel kax chika. \v 33 ¿Chica xcabano acusar ri xarucha ri Dios? Xa jaja mismo xbano chica chi manak chic qui-pecado choch. \v 34 Ri Cristo xcon kuma ojre, y xcastaj-pa, y vacame co pa ru-derecha ri Dios y nicho pa ka-cuenta. Y ruma quire rubanun ri Cristo kuma ojre, ¿co came jun ri nitiquir nucutuj chi tika ri castigo pa kave? \v 35 ¿Co came ri nicovin nkojralasaj-el riquin ri ru-amor ri Cristo? ¿Nicovin came ri sufrimiento, o ri bis, o ri itziel nkojtziet ruma rube ri Cristo, o ri vijal, o ri manak katziak, o ri peligro, o ri camic? \v 36 Chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can, nuej: \q Ruma oj avalcual, ri nicaj chic vinak nojiel tiempo nicajo nkojquiquimisaj; \q chiquivach ijeje, ojre xa oj inchel ovejas ri can richin ncaquimisas.\x + \xo 8:36 \xt Sal. 44:22.\x* \m Quire nuej ri tziban can. \v 37 Chiquivach nojiel re, man jun xtitiquir ta xkojralasaj riquin ri Cristo, ruma ri Cristo can altíra nkojrajo, y ojre can nkuchacuon ruma jaja co kiquin. \v 38 Y inre vatan chi man jun ri xtitiquir xkojralasaj-el riquin ri Dios. Ni ri camic, ni ri nibanataj chika vave antok ojcas choch-ulief, ni ri ángeles, ni ri itzal tak espíritus, ni ri autoridades, ni jun ri co vacame, ni man jun je ri xtipa chakavach-apa, \v 39 ni ri naj jatol chicaj, ni ri co chuxie ka ri ulief, ni man jun chic kax banun ruma ri Dios ri nicovin nkojralasaj-el riquin ri ru-amor ri Dios, ruma xa jun kabanun riquin ri Kajaf Jesucristo. \c 9 \s Ja ri israelitas ri xachox ruma ri Dios \p \v 1 Inre, ruma nuniman ri Cristo, can ketzij niej y man nitzak ta tzij chivach. Ri nujaluon y ri vánima quire niquiej chuva, chi can ketzij, ruma ri Espíritu Santo quire je nuej, chi ri niej chiva can ketzij. \v 2 Can altíra nquibisuon y siempre nikaxo vánima. \v 3 Ruma inre nivajo chi quinojiel ta nuvanakil israelitas niquinimaj ri Cristo. Xa ta inre nquilasas-el riquin ri Cristo y nika ri castigo pano, y xa riquin re ncacolotaj ri nuvanakil, niya nutzij chi quire nian chuva. \v 4 Ri israelitas quiy ri xyox chica. Ri Dios xuon ralcual chica, can xucut rukij chiquivach, y xuon jun pacto quiquin. Chica ijeje xuya-ve ri ru-ley, y xucut chiquivach ri chica niquian chi niquiya rukij. Y co xuon prometer chica. \v 5 Ijeje i-rumáma can ri Abraham, ri Isaac y ri Jacob. Y antok ri Cristo xpa vave choch-ulief, chiquicajol ijeje xalax-ve. Ri Cristo jare ri Dios y co paro nojiel. Y richin nojiel tiempo niyox rukij. Amén. \p \v 6 Man takaan pensar chi ri Dios man rubanun ta ri ruen chupan ri ruchabal. Ruma man quinojiel ta ri israelitas i-chon ruma ri Dios. \v 7 Man quinojiel ta ri rumáma can ri Abraham i-chon ruma ri Dios. Inchel nuej chupan ri ruchabal ri Dios, antok xex cha ri Abraham: Joc ri i-rumáma ri Isaac xtiquibinaj chi i-ketzij i-amáma,\x + \xo 9:7 \xt Gn. 21:12.\x* xcha ri Dios cha ri Abraham. \v 8 Y rumare nakatzat chi man quinojiel ta ri rumáma can ri Abraham i-ralcual ri Dios. Joc ri i-ruchon ri xtuya chica ri ranun prometer, xa chica ijeje ri niex ruma ri Dios chi i-ralcual chic. \v 9 Inchel antok ri Dios xuon prometer cha ri Abraham: Xquipa chic jun bay aviquin antok xtalka ri kij, y ri Sara ri avaxjayil xticujie jun ral-ala.\x + \xo 9:9 \xt Gn. 18:10.\x* Quire xuej ri Dios cha ri Abraham. \p \v 10 Y can quire-ve xbanataj. Can xalax-ve ri Isaac ri kamama, ri ojier can tiempo. Y antok ri Isaac culan chic, ri Rebeca ri raxjayil xcujie encinta (embarazada) y xalax icaye ral. \v 11 Y ruma ri xbanataj quiquin ri icaye ral, can kalaj chi ri Dios man nkurucha ta ruma ri nakaan. Jaja ncarucha ri can ranun-pa pensar chi ncarucha. Ruma antok maja caalax ri icaye ral re, y maja kalaj ri chica xtalquibana, xa otz o man otz ta, \v 12 ri Dios xuej yan cha ri quitie: Ri nem xtuoc rusamajiel ri ruchak.\x + \xo 9:12 \xt Gn. 25:23.\x* \v 13 Y chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can, nuej: Ri Jacob nivajo. Pero ri Esaú man nivajo ta.\x + \xo 9:13 \xt Mal. 1:2-3.\x* Quire nuej ri tziban can. \p \v 14 ¿Chica xtakaej? ¿Man choj ta came xuon ri Dios? Man quire ta. \v 15 Inchel ri nuej ri ruchabal ri Dios, antok xex cha ri Moisés: Ri nivajo nijoyovaj roch, can nijoyovaj-ve roch. Y ri nivajo nito, can nito-ve.\x + \xo 9:15 \xt Ex. 33:19.\x* Quire xuej ri Dios cha ri Moisés. \v 16 Can kalaj chi antok ri Dios co ri nuya chika, quire nuon joc ruma nujoyovaj kavach, y man ruma ta jare ri altíra nakajo y nkojxulie-nkojjotie chucunuxic. \v 17 Inchel nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can; ri Dios xuej cha ri Faraón: Xanpilisaj chi xkalajin ri nu-poder aviquin. Ruma nivajo chi nitzijos ri nube nojiel tanamet ri ico choch-ulief.\x + \xo 9:17 \xt Ex. 9:16.\x* Quire xuej ri Dios cha ri Faraón ojier can tiempo. \v 18 Y rumare nakatzat chi ri Dios nujoyovaj roch jun vinak xa nrajo nujoyovaj roch, o nuon cof ránima cha ri nrajo nuon cof cha. \p \v 19 Pero man ruma ta re ixre ntian pensar: ¿Karruma oj pecadores nuej chika? Ruma ¿chica nitiquir nukat choch ri Dios ri chica nrajo nuon? \v 20 Pero inre niej: Ojre oj vinak man nkojtiquir ta nakaej cha ri Dios chi man otz ta ri nuon. ¿Otz came chi jun bajoy nuej cha ri xbano richin: Karruma quire xaan chuva?\x + \xo 9:20 \xt Is. 45:9.\x* \v 21 Ruma riquin ri aj-banoy-bajoy co-ve ri chica nrajo nuon cha ri barro. Ruma cha ri barro nitiquir nuon jun bajoy ri co rakalien y nuon jun ri xa manak rakalien. \p \v 22 Y quire je ri Dios, pa ruka jaja co-ve chi nucut ri ru-poder y ri rayoval pa quive ri vinak. Pero altíra i-rucachuon, mesque otz ta chi xka yan ta ri rayoval pa quive y xaquis yan ta. \v 23 Y chi nucut chi altíra rukij, xujoyovaj kavach, y xojrucha yan chi xtikila jun utzulaj caslien riquin jaja, y nicujie kakij. \v 24 Quire rubanun kiquin ojre ri xojrayuoj, chi israelitas y man israelitas ta. \v 25 Inchel nuej ri Dios chupan ri rutziban can ri Oseas: \q Ri vinak ri man i-nutanamit ta, xtinan chica chi xcauoc nutanamit. \q Ri man i-vajon ta pa, xcanvajo.\x + \xo 9:25 \xt Os. 2:23.\x* \q \v 26 Y ri lugar pache xex chica ri vinak: Ixre man ix nutanamit ta, \q chire chupan ri mismo lugar xtiex chica chi i-ralcual chic ri caslic Dios.\x + \xo 9:26 \xt Os. 1:10.\x* \p \v 27 Y chikij ojre israelitas, co ri xuej can ri profeta Isaías. Jaja can cof xcho y xuej: \q Ojre ri oj rumáma can ri Israel, can oj quiy; \q can oj inchel ri sanaye chuchi ri mar, ruma man jun nitiquir nijilan kichin. \q Pero man oj quiy ta ri xkojcolotaj. \q \v 28 Ri Ajaf Dios can ruen chi xtuya ri castigo paro ri roch-ulief. \q Y can inchel ruen, can pa ruchojmil xtuon y can chanin xtibanataj.\x + \xo 9:27-28 \xt Is. 10:22-23.\x* \m \v 29 Ri profeta Isaías ruen can je: \q Ri Dios ri co nojiel poder riquin, xa ta jaja xojruquis konojiel, man jun ta kamáma xacujie. \q Can ta xbanataj kiquin inchel ri xbanataj quiquin ri tanamet Sodoma y Gomorra ojier can tiempo.\x + \xo 9:29 \xt Is. 1:9.\x* \m Quire xuej ri Isaías. \s Ruma ri cukbal cux, ntiel chi man jun chic ka-pecado choch ri Dios \p \v 30 ¿Chica ca nakaej chirij re? Ri man israelitas ta, mesque man quitijuon ta pa quikij chi ntiel chi man jun chic qui-pecado choch ri Dios, pero xa ja yan chic ijeje ri can ketzij chi xiel chi man jun chic qui-pecado choch ri Dios. Quire nian chica quinojiel ri niquicukuba quicux riquin ri Jesucristo. \v 31 Pero ri kavanakil israelitas can nicajo niquian ri nuej chupan ri ru-ley ri Moisés, chi quire ntiel chi man jun chic qui-pecado choch ri Dios, pero man ncatiquir ta. \v 32 ¿Y karruma? Ruma man quicukuban ta quicux riquin ri Jesucristo. Xa ja ri ru-ley ri Moisés ri altíra nicajo niquian y man nicajo ta niquinimaj ri Jesucristo; rumare xquitupij cakan choch ri Abaj.\x + \xo 9:32 \xt Ri tzij “Abaj” ja ri Jesucristo.\x* \v 33 Inchel nuej ri Dios chupan ri tziban can: \q Inre xtinya jun Abaj pa tanamet Sion,\x + \xo 9:33 \xt Ri tzij “Sion” ja ri Jerusalén.\x* y ico ri xtiquitupij cakan choch ri Abaj re y xcatzak paro. \q Pero ri xtiquinimaj, man xcaquixbax ta.\x + \xo 9:33 \xt Is. 28:16.\x* \m Quire nuej chupan ri tziban can. \c 10 \p \v 1 Hermanos, ri nicutuj cha ri Dios y ri nurayij ri vánima, ja ta chi ri kavanakil israelitas ncacolotaj. \v 2 Inre vatan chi ijeje niquian ri rusamaj ri Dios, pero man niquian ta inchel rubanic ri rucutun ri Dios. \v 3 Niquian chi man catan ta chica modo niquian chi quire ntiel chi manak chic qui-pecado choch ri Dios. Y rumare niquitej quikij chi niquian ri niquian pensar ijeje, y man nicajo ta niquinimaj ri Dios. \v 4 Ri ley xquis antok xalka ri Cristo. Quire xbanataj, chi quire chica-na vinak ri xtiniman ri Cristo, ntiel chi manak chic ru-pecado choch ri Dios. \p \v 5 Ri Moisés rutziban can ri chica nicatzin niquian ri vinak chi quire ntiel chi manak chic qui-pecado choch ri Dios ruma ri ley. Jaja rutziban can: Ri nibano nojiel ri nuej ri ley, can xtiril ri caslien riquin ri Dios.\x + \xo 10:5 \xt Lv. 18:5.\x* Quire rutziban can. \v 6 Pero ri nicatzin nakaan chi quire ntiel chi manak chic ka-pecado choch ri Dios, ja chi takacukuba kacux riquin ri Cristo. Y mare nuej: Man takaej pa kánima: ¿Chica xtia chila chicaj chi xtirukasaj-pa ri Cristo? Ruma jaja xka yan pa. \v 7 Y man takaej je: ¿Chica xtia pache ico-ve ri quiminaki chi xtirucama-pa ri Cristo? Ruma jaja ya xcastaj-el. \v 8 Ri chabal chi ncacolotaj xa cierca co-ve, xa pan avánima co-ve, y pan achi je.\x + \xo 10:6-8 \xt Dt. 30:12-14.\x* Quire nuej chupan ri ruchabal ri Dios. Y ja chabal re ri nakatzijuoj, y nuej chi kacukuba kacux riquin ri Jesucristo. \v 9 Y xa atre naej chi ri Jesús jare ri Ajaf, y xa nanimaj riquin nojiel avánima chi jaja xcastaj-pa chiquicajol ri quiminaki ruma ri Dios, xcacolotaj. \v 10 Chi ncacolotaj y chi ntiel chi manak chic a-pecado choch ri Dios, can riquin nojiel avánima tanimaj ri Jesús, y naej chi animan. \p \v 11 Y chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can, nuej: Quinojiel ri vinak ri xtiquinimaj jaja, man xcaquixbax ta.\x + \xo 10:11 \xt Is. 28:16.\x* Quire nuej ri tziban can. \v 12 Oj junan konojiel, oj israelitas o man oj israelitas ta. Ri Ajaf, can Kajaf konojiel y quiy ri nuya chica ri ncacutun cha. \v 13 Inchel nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can: Quinojiel ri xtiquicutuj cha ri Ajaf chi carucalo, can xcacolotaj-ve.\x + \xo 10:13 \xt Jl. 2:32.\x* Quire nuej. \p \v 14 ¿Pero chica modo xtucutuj jun chi ticuol ruma ri Jesucristo, y xa man nunimaj ta chi jaja ri nicalo? ¿O chel xtunimaj, xa man jun raxan chirij ri Jesucristo? ¿Y chel xtiraxaj, xa man jun nitzijuon cha? \v 15 ¿Y chel xtitzijos ri ruchabal ri Dios, xa man jun nitak-el? Pero chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can, nuej: ¡Can altíra jaal ri cakan ri i-banak chutzijoxic ri evangelio; ri niquitzijuoj ri chica modo nicujie ri paz!\x + \xo 10:15 \xt Is. 52:7.\x* Quire nuej chupan ri tziban can. \p \v 16 Pero man quinojiel ta vinak ncaniman ri nuej ri evangelio. Inchel rutziban can ri profeta Isaías: Ajaf, ¿chica xniman ri atzij ri xkatzijuoj?\x + \xo 10:16 \xt Is. 53:1.\x* Quire ri rutziban can. \v 17 Chi nakacukuba kacux, nicatzin chi naay nakaxaj ri chabal. Y ri chabal ri nicatzin nakaxaj, ja ri ruchabal ri Dios. \v 18 Y inre niej: ¿Man ivaxan ta came ri ruchabal ri Dios? Chupan ri tziban can, nuej: \q Choch nojiel ri roch-ulief i-banak ri ncatzijuon richin. \q Y chica-na lugar ico vinak, chire niquitzijuoj je.\x + \xo 10:18 \xt Sal. 19:4.\x* \m Quire ri tziban can. \p \v 19 Y inre niej je, chi ri kavanakil israelitas catan ri nuej ri ruchabal ri Dios. Naay katzata ri nuej ri Dios chupan ri rutziban can ri Moisés: \q Ico ri man i-nutanamit ta y man jun catan. \q Pero xa ja yan chic ijeje ri xcancol y rumare ixre israelitas itziel xquitzat y xtipa ivoyoval.\x + \xo 10:19 \xt Dt. 32:21.\x* \m Quire ri tziban can. \v 20 Pero más kalaj ri rutziban can ri profeta Isaías, ri nuej: \q Ri vinak ri man xacanun ta vichin, xinquil. \q Can xincut-vi chiquivach, mesque man xquicutuj ta pache inco-ve.\x + \xo 10:20 \xt Is. 65:1.\x* \m Quire ri tziban can. \v 21 Pero ri Dios nuej chiquij ri kavanakil israelitas: Can kij-kij ncanvayuoj chi ncapa viquin y nujakuon nuka chi i-voyoien, pero ijeje xa man ncaniman ta y man nicajo ta niquian ri niej chica.\x + \xo 10:21 \xt Is. 65:2.\x* Quire ri tziban can. \c 11 \s Ri i-chon chiquicajol ri israelitas \p \v 1 Y inre niej chiva: ¿Ruyon came can ri Dios ri rutanamit? Man quire ta. Ruma inre can in israelita. Y in rumáma can ri Benjamín y ri Benjamín rumáma can ri Abraham.\x + \xo 11:1 \xt Fil. 3:5.\x* \v 2 Ri Dios man ruyon ta can ri rutanamit; ri Dios can pa rutzucbal-pa rajon-pa. ¿Man ivatan ta ri nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can chirij ri Elías? Ri Elías xcho riquin ri Dios chiquij ri ruvanakil israelitas, y xuej: \v 3 Ajaf, xaquivulij ri altares ri avichin atre y xaquiquimisaj ri nicaj chic a-profetas. Xa nuyuon chic inre inco can y nquinquicanuj je chi nquinquiquimisaj.\x + \xo 11:3 \xt 1R. 19:10, 14.\x* Quire xuej ri Elías cha ri Dios. \v 4 ¿Y chica xuej ri Dios cha ri Elías? Ri Dios xuej: Man ayuon ta atco can. Ca ico i-siete (ivuku) mil ri ico can, ri man quiyon ta rukij ri ídolo Baal.\x + \xo 11:4 \xt 1R. 19:18.\x* Quire xuej ri Dios cha ri Elías. \v 5 Y quire je vacame co jun chiti grupo kavanakil israelitas ri i-chon ruma ri ru-favor ri Dios. \v 6 Ri i-chon ruma ri Dios, man i-chon ta ruma otz ri ncaquian pa quicaslien; ijeje i-chon, xa ruma ri ru-favor ri Dios. Xa ta i-chon ruma ri otz ri ncaquian pa quicaslien, man ta niex chi i-chon ruma ri ru-favor ri Dios. \p \v 7 Y re nucut chakavach chi ri nicaj kavanakil ri i-chon ruma ri Dios xquil yan jun utzulaj caslien riquin ri Dios. Pero ri nicaj chic kavanakil ri man i-chon ta ruma ri Dios, xa xan cof cha ri cánima. \v 8 Inchel nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can: Ri Dios xuya chica inchel jun tremenda varan, xa inchel man ncatzun ta y inchel man ncacaxan ta. Ca quire quibanun vacame.\x + \xo 11:8 \xt Dt. 29:4; Is. 29:10.\x* Quire nuej chupan ri tziban can. \v 9 Y ri David ruen can je: \q Ri quinamakej xtuoc ta qui-trampa y xtuoc ta inchel yal ri ncaka chupan. \q Ja ta re ri xtitzako quichin y xtuoc qui-castigo. \q \v 10 Xtikakumir ca ri quinakavach, chi quire man xcatzun ta; \q can luculic ta quij xtiquian richin nojiel tiempo.\x + \xo 11:9-10 \xt Sal. 69:22-23.\x* \m Quire ri ruen can ri David. \s Ri Dios ncarucol ri vinak ri man israelitas ta \p \v 11 Inre man niej ta chi ri kavanakil xquitupij cakan y xatzak richin xa jun tiempo. Man quire ta. Pero ruma man xquinimaj ta ri ruchabal ri Dios, mare ri Dios ncarucol ri vinak ri man israelitas ta, xa richin nucasuoj pa cánima ri israelitas chi niquinimaj ta ri ruchabal. \v 12 Ri israelitas xquiya can ri Dios, y rumare ri Dios xuya ri ru-bendición chica nicaj chic vinak ri man israelitas ta. Pero más quiy ri bendición ri xcapa antok ri kavanakil israelitas xtiquinimaj. \p \v 13 Y co je ri nivajo niej chiva ixre ri man ix israelitas ta: Inre in jun apóstol ri in-takuon-pa iviquin ixre ri man ix israelitas ta. Can niya rukij ri nusamaj, \v 14 ruma nivajo nicasuoj pa cánima ri nuvanakil israelitas chi ncacolotaj ta nicaj, antok niquitzat ri nusamaj. \v 15 Ri Dios xaruon recibir ri man israelitas ta, y jare ri xuon ri Dios antok xaruya can ri nuvanakil israelitas. Pero antok ri nuvanakil xtiquinimaj chic ri Dios y jaja xcaruon chic recibir, después xcacastaj y xtiquicuaj jun cacac caslien. \v 16 Ri israelitas can i-chon naay. Can i-inchel ri naay tak simíta ri niyox choch ri Dios. Xa ri naay tak simíta ri niyox choch ri Dios can i-sagrada, quire je ri nicaj chic simíta. Y xa i-chon ri ruxie, i-chon je ri ruka. \p \v 17 Ri nuvanakil israelitas can i-inchel ri chie rubinan olivo, can jaal ticuon. Pero ico ruka ri xajuok-el. Y ixre ri man ix israelitas ta man ix ruka ta ri chie re, xa ix richin jun chic olivo ri man ticuon ta, ri xa ruyuon xiel-pa. Pero xixyox paro ri chie ri ticuon y quiy bendición iviluon. \v 18 Pero man otz ta chi ntina-ka-ivi chi ix nimak y ntian chica ri nuvanakil chi man jun quikalien ruma xalasas-el. Man otz ta ntian quire, ruma ivatan chi man ja ta ri ruka ri chie ri tzamayuon ri ruxie, xa ja ri ruxie ri tzamayuon ri ruka ri chie. Y ixre xa ix ruka ri chie y man ix ruxie ta. \p \v 19 Y ixre ntiej: Ojre otz kabanun ruma ico ruka ri chie ri xajuok-el, richin chi ojre ri xojyox can pa quicaxiel. \v 20 Can ketzij chi ijeje, ruma man xquinimaj ta ri Dios, rumare xalasas-el. Pero ixre xa ruma icukuban icux riquin ri Dios ixco can pa quicaxiel. Ruma ca re man tina-ka-ivi chi ix otz. Xa tixiij-ivi. \v 21 Ruma ivatan chi ri Dios man xaruon ta perdonar ri nuvanakil israelitas. Xa xaralasaj-el, mesque ijeje can i-ruka ri chie. Xa quire xuon quiquin ijeje, ixre je man nquixruon ta perdonar. \v 22 Can tivatamaj chi ri Dios altíra otz runoj, pero jaja can nuon juzgar ri pecado. Jaja nuya ri castigo chica ri man xquinimaj ta rutzij. Chiva ixre otz runoj rubanun, pero siempre tiya ivánima riquin. Ruma xa man quire ta xtian, ixre je xquixlasas-el. \v 23 Y xa ri nuvanakil niquinimaj chic, ri Dios ncaruya chic jun bay paro ri chie olivo, ruma choch ri Dios man jun cuesta chi nuon. \v 24 Ixre can ix inchel ruka jun chie olivo ri man xtic ta, xa ruyuon xiel-pa; pero xixlasas-pa riquin ri chie re y xixyox paro ri chie olivo ri can ticuon, mesque man ix richin ta ri chie re. Y xa quire xan chiva ixre, más xtian chica ri nuvanakil israelitas, ijeje can xcayox chic jun bay paro ri chie ri can ticuon; ruma ijeje can i-richin ri chie re. \s Antok xcacolotaj ri israelitas \p \v 25 Hermanos, inre nivajo chi ixre ntinaiej ri co pan aval riquin ri Dios ojier can tiempo, chi quire man tina-ka-ivi ixre chi más ix otz chiquivach ri israelitas. Ri nuvanakil israelitas ri cof cánima quibanun, quire xcacujie, ca xcatzakat-na ri man israelitas ta chi xcacolotaj. \v 26 Cajare xcacolotaj ri nuvanakil israelitas. Inchel nuej ri ruchabal ri Dios ri tziban can: \q Ri Jun ri nicalo, xtipa pa tanamet Sion,\x + \xo 11:26 \xt Ri tzij “Sion” ja ri Jerusalén.\x* \q y xtiralasaj-el ri itziel tak noj chiquicajol ri rumáma can ri Jacob.\x + \xo 11:26 \xt Is. 59:20.\x* \q \v 27 Y inre xtinvalasaj-el ri qui-pecados, \q ruma jare ri pacto ri xinan quiquin.\x + \xo 11:27 \xt Jer. 31:33-34.\x* \m Quire nuej ri Dios chupan ri tziban can. \v 28 Ico nuvanakil israelitas itziel niquitzat ri Dios ruma man quiniman ta ri evangelio. Y ruma man quiniman ta, ri Dios xuya ri ruchabal chiva ixre ri man ix israelitas ta. Pero ri Dios ca altíra ncarajo ri nuvanakil, ruma i-ruchon y ruma je ri ruen chica ri ojier tak katet-kamama. \v 29 Ruma antok ri Dios nuya jun kax, man xtumaj ta chic; y antok nrayuoj ri rutanamit, man xtucax ta chic ri rutzij. \v 30 Ojier can, ixre ri man ix israelitas ta man xixniman ta cha ri Dios. Pero antok ri nuvanakil israelitas xquiya can ri Dios, jaja xujoyovaj ivach ixre. \v 31 Ri nuvanakil man quiniman ta ri Dios vacame, pero xtalka ri kij antok ri Dios xtujoyovaj chic quivach jun bay, y xtiquian chic recibir ri inchel xuon chiva ixre. \v 32 Ri Dios ruen chi quinojiel vinak co qui-pecado; richin nujoyovaj quivach quinojiel. \p \v 33 ¡Ri Dios can altíra otz, can quiy noj co riquin! ¡Man jun nicovin nien ri runoj y man jun nicovin nien karruma nuon ri nuon! \v 34 Ruma ri tziban can chupan ri ruchabal ri Dios nuej: ¿Co came jun vinak runaien ri chica nuon pensar ri Ajaf Dios? ¿O co came jun ri nitiquir nuej cha ri Dios ri chica otz chi nuon?\x + \xo 11:34 \xt Is. 40:13.\x* \v 35 ¿O co came jun vinak ri nusipaj jun kax naay cha ri Dios, y ri Dios cajare xtuya-pa rucaxiel cha?\x + \xo 11:35 \xt Job 41:11; 35:7.\x* Quire nuej ri tziban can. \v 36 Ruma jaja ri xbano nojiel. Can riquin jaja patanak nojiel. Y nojiel ri xaruon, can richin chi niquiya rukij. Can tiyox ca rukij ri Dios richin nojiel tiempo. Amén. \c 12 \s Ri caslien ri nicatzin chi niquicuaj ri quiniman chic ri Dios \p \v 1 Hermanos, ri Dios can nujoyovaj kavach. Rumare nian rogar chiva chi can tijacha-ivi pa ruka jaja. Can inchel ntian chica ri chicop ri ntiya cha ri Dios, quire je tibana ixre, tiya ri icaslien cha ri Dios. Jun caslien santa, inchel ri nrajo jaja, y quire nikalajin chi can ketzij ntiya rukij ri Dios. \v 2 Man tivucuaj ri quicaslien ri vinak ri man quiniman ta ri Dios. Xa tiya lugar cha ri Dios chi nucax ri inoj, chi quire xticaxtaj ri icaslien. Y quire xtivatamaj ri chica nrajo ri Dios chi ntian. Ri nrajo jaja, ja ri otz, ri nika choch y ri jaal. \p \v 3 Ruma ri ru-favor ri Dios, xiruya chupan ri rusamaj. Rumare niej chiva ixvonojiel: Man tian chi ix nimak tak vinak, ruma man otz ta quire ntian. Can titzata-ka-ivi xa can ketzij icukuban icux riquin ri Dios y ntian ri samaj ri yon chiva ruma ri Dios. Pero man junan ta roch kasamaj ruyon chika konojiel. \v 4 Can inchel rubanun ri ka-cuerpo, co ruka, co rakan, co nakaroch, pero man junan ta quisamaj. \v 5 Y quire je ojre ri kaniman ri Cristo, oj quiy y man junan ta kasamaj. Pero junan ojco y nakatola-ki ruma joc jun kabanun riquin ri Cristo.\x + \xo 12:4-5 \xt 1Co. 12:12.\x* \p \v 6 Ruma ri favor ri patanak chicaj ruyon jun kasamaj chikajunal, y ri samaj ri xrajo ri Dios, jare ri xuya chika. Rumare, xa co ri nuej ri Dios cha jun, can tuej chica ri nicaj chic. Y tuej ca chi cukul rucux riquin ri nuej. \v 7 Xa yon cha jun chi ncaruto nicaj chic, caruto. Xa yon cha jun chi ncarutijuoj nicaj chic, carutijuoj. \v 8 Xa yon cha jun chi nuya ruchuka cánima nicaj chic, can quire tubana. Xa yon cha jun chi ncaruto riquin miera, caruto riquin nojiel ránima. Xa yon cha jun chi nucuan quichin nicaj chic, can tutija rukij chi otz nuon cha. Xa yon cha jun chi nujoyovaj quivach ri nicaj chic, can tiquicuot antok nuon quire.\x + \xo 12:6-8 \xt 1Co. 12:4-11.\x* \p \v 9 Can tivajo-ivi chibil-ivi riquin nojiel ivánima, y mani riquin caye ipalaj. Tiya can ri man otz ta y tibana ri otz. \v 10 Tivajo-ivi riquin nojiel ivánima inchel xa ivachalal-ivi y tibana respetar-ivi. \p \v 11 Man quixkoran, xa riquin nojiel ivánima tibana ri rusamaj ri Ajaf. \p \v 12 Tiquicuot ri ivánima ruma ivoyoien nojiel ri ruen ri Dios chiva. Ticujie i-paciencia chupan ri sufrimiento. Siempre tibana orar. \p \v 13 Antok ico ri i-ralcual chic ri Dios ri co nicatzin chica, quiito. Tiya qui-posada antok nicajo posada. \p \v 14 Ri vinak ri itziel ncatzato ivichin y niquian chiva chi ntian sufrir, ticutuj cha ri Dios chi carubana bendecir,\x + \xo 12:14 \xt Lc. 6:28.\x* y man ticutuj chi carubana maldecir. \p \v 15 Quixquicuot quiquin ri ncaquicuot, y quixuok quiquin ri ncauok. \p \v 16 Junan ivánima tibana y man tina chi ix nimak, xa junan ivach tibana quiquin ri manak-oc quikalien y man tian pensar chi altíra inoj.\x + \xo 12:16 \xt Pr. 3:7.\x* \p \v 17 Xa co jun vinak co itziel tak kax nuon chiva, man tian rucaxiel cha. Can titija ikij chi ntivucuaj jun caslien otz chiquivach ri vinak. \v 18 Man tian ayoval, can titija ikij chi nquixcujie en paz quiquin quinojiel vinak. \v 19 Ixre ri altíra nquixvajo, niej chiva: Xa ico ri ncabano itziel tak kax chiva, man tian rucaxiel chica. Xa tiya pa ruka ri Dios, ruma jaja ri xtiyon rucaxiel chica ruma ri niquian. Inchel nuej ri Dios chupan ri tziban can: Inre nquibano castigar, y inre je xquiyon rucaxiel chica ri niquian pecado.\x + \xo 12:19 \xt Dt. 32:35.\x* Quire nuej ri Ajaf. \v 20 Y rumare ri ruchabal ri Dios ri tziban can, nuej: Xa ninem rupan ri itziel ncarutzat, taya ruvay, y xa chakej ruchi, taya ruya, ruma xa quire xtaan, jaja xtiquix ruma ri itziel tak kax ri rubanun chava.\x + \xo 12:20 \xt Pr. 25:21-22.\x* Quire nuej ri tziban can. \v 21 Man tiya lugar chi nquixchacataj ruma ri itziel tak kax ri nian chiva. Ixre ja ri otz tibana y jare ri xtichacuon chirij ri itziel. \c 13 \p \v 1 Can nicatzin chi konojiel nkojniman chica ri autoridades. Ruma quinojiel ri autoridades ja ri Dios i-yayuon, y jaja yayuon ri autoridad pa quika. \v 2 Rumare, xa man nkojniman ta chica ri autoridades, riquin ri Dios nakaan-ve ayoval, ruma ja ri Dios i-yayuon ri autoridades. Y xa quire nakaan, kayuon nakayuoj-ka ri castigo pa kave. \v 3 Jun autoridad man nuya ta castigo pa quive ri niquian ri otz, joc pa quive ri i-banoy itziel tak kax nuya-ve ri castigo. Can kabana ri otz, chi quire man jun chica nian chika. Y xa ruyuon otz nakaan, otz nkojtziet cuma ri autoridades. \v 4 Ruma ri Dios i-ruyon ri autoridades chi nkojquichajij. Pero xa nakaan ri man otz ta, kaxiij-ki chiquivach, ruma ijeje xcayon ri castigo pa kave. Can i-yon ruma ri Dios chi niquiya castigo pa quive ri i-banoy itziel tak kax. \v 5 Rumare nicatzin chi nkojniman chica ri autoridades, ruma quire nuej ri kajaluon y ri kánima chika y man joc ta ruma man nkojan ta castigar. \v 6 Mare katajo ri impuestos, ruma ja ri Dios yayuon quisamaj ri autoridades, chi niquian gobernar kij-kij. \p \v 7 Can katzoliej kacas chica ri co kacas quiquin. Katajo ri impuesto richin ri miera ri nakachec. Katajo ri nicaj chic impuestos.\x + \xo 13:7 \xt Mt. 22:21; Mr. 12:17; Lc. 20:25.\x* Ri vinak ri co ru-respeto, kabana respetar. Ri i-nimak tak vinak, can kabana chica chi i-nimak tak vinak. \p \v 8 Man otz ta nicujie kacas choj-iquin-na, xa kajo-ki; ruma xa ncakajo ri nicaj chic, can nakaan nojiel ri nuej chupan ri ru-ley ri Dios. \v 9 Ri ley re nuej: Ri at-culan, man tavucuaj-avi riquin jun chic;\x + \xo 13:9 \xt Ex. 20:14; Dt. 5:18.\x* man caquimisan;\x + \xo 13:9 \xt Ex. 20:13; Dt. 5:17.\x* man catalak;\x + \xo 13:9 \xt Ex. 20:15; Dt. 5:19.\x* man tatzak tzij chirij jun chic;\x + \xo 13:9 \xt Ex. 20:16; Dt. 5:20.\x* man tarayij chi aviquin ta atre co-ve ri co riquin jun chic.\x + \xo 13:9 \xt Ex. 20:17; Dt. 5:21.\x* Y co je nicaj chic kax ri nuej ri ley, pero nojiel re ntuoc chupan jun tzij ri nuej: Can inchel ri navajo-ka-avi atre, can quire je mismo tavajo ri a-prójimo.\x + \xo 13:9 \xt Lv. 19:18.\x* \v 10 Xa ncakajo ri vinak, man jun itziel nakaan chica. Y quire nakaan nojiel ri nuej chupan ri ley, xa ncakajo ri vinak. \p \v 11 Y tibana nojiel re ruma ivatan chica tiempo ojco. Ya xalka ri huora chi nquixcastaj riquin ri ivaran, ruma ya nalka ri kij antok ri Cristo xkojrucol-el richin xa jun tiempo. Ruma vacame más cierca co ri kij re, que antok xkanimaj. \v 12 Ri kakun nakax yan, y nikalajin-pa ri kij. Rumare, xa ca ncakaan kax richin ri kakun, kaya can. Nicatzin chi ja ri luz nakacusaj chi nkuchacuon chirij ri itziel.\x + \xo 13:12 \xt Ef. 5:8; 1P. 2:9.\x* \v 13 Ojre ojco chic chupan ri sakil, rumare kucuaj jun caslien otz. Man otz ta nkojkabar, ni man otz ta nakax ruve ri vaen ri nakaan. Man otz ta chi ri achia y ri ixoki ja ri nurayij ri qui-cuerpo niquian; man jun itziel kax nrajo chi nakaan. Man otz ta nicujie-ka ayoval chikacajol y itziel nakatzat jun ruma otz co. \v 14 Nicatzin chi joc jun nakaan riquin ri Ajaf Jesucristo, y man takaan pensar nakaya lugar chica ri itziel tak kax ri nurayij ri ka-cuerpo. \c 14 \s Ri maja quichuka chupan ri cukbal cux \p \v 1 Ri nicajo ncacujie iviquin, can quibana recibir otz, mesque ijeje maja tika pa quive otz (tiquian entender otz) chi joc ruma ri cukbal cux riquin ri Cristo ncacolotaj. Y man tian ayoval quiquin ruma ri niquian pensar. \v 2 Chiquivach nicaj, otz nitij nojiel, pero chiquivach ri maja tika pa quive otz (tiquian entender otz) chi joc ruma ri cukbal cux riquin ri Cristo ncacolotaj, xa ja ri kayis ri otz nitij. \v 3 Ri niquitej nojiel, man itziel caquitzat ri man niquitej ta nojiel. Y ijeje man tiquiej chi man otz ta ri niquian ri niquitej nojiel. Ri Dios can i-ranun recibir quinojiel. \v 4 ¿At chica atre chi naan juzgar ri siervo ri man avichin ta atre? Xa ja ri rajaf ri nien xa otz ri nuon o xa man otz ta. Ruma ri Ajaf Dios can co nojiel poder riquin chi nuon cha chi choj nicujie. \p \v 5 Ico niquiej chi co kij ri altíra quikalien, y ico nicaj chic niquiej chi nojiel kij xa i-junan. Y rumare otz tiquibana pensar chiquijunal ri chica niquian. \v 6 Ruma ico nicaj niquicha ri kij chi niquiya rukij ri Dios. Y ico nicaj ri man jun kij niquicha, ruma chiquivach ijeje nojiel kij nicatzin chi niyox rukij ri Dios. Ri niquitej nojiel, niquiya rukij ri Dios, ruma niquiya tiox ba cha. Y ri man niquitej ta nojiel, can niquiya rukij ri Dios, ruma niquiya tiox ba cha.\x + \xo 14:1-6 \xt Col. 2:16.\x* \p \v 7 Antok ojcas choch-ulief, can ja ri Cristo ri Kajaf, y quire je antok xkucon. \v 8 Antok ojcas choch-ulief, can richin jaja ri kacaslien. Y quire je antok nkucon, can richin jaja ri kacamic. Rumare xa ojcas o nkucon-el, can oj richin ri Cristo. \v 9 Ri Cristo xcon y xcastaj-pa chi xuoc Kajaf. Jaja ri Kajaf ojre ri ca ojcas y Cajaf je ri i-quiminak chic el. \p \v 10 Pero atre, ¿karruma naej chi man otz ta nuon ri av-hermano? O atre je, ¿karruma naan cha ri av-hermano chi manak-oc rakalien? Ruma konojiel xkubaka choch ri ru-tribunal ri Cristo chi nkojan juzgar.\x + \xo 14:10 \xt 2Co. 5:10.\x* \v 11 Inchel nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can: \q Ri Ajaf nuej: Inre ri caslic Dios, quinojiel vinak xcaxuquie chinoch inre, \q y xtiquiej chi can ketzij chi inre ri Dios.\x + \xo 14:11 \xt Is. 45:23.\x* \m Quire ri tziban can. \v 12 Y rumare antok xtalka ri kij, chikajunal xtakajach cuenta cha ri Dios. \p \v 13 Rumare, man chic takaej chi man otz ta ri nuon jun ka-hermano. Pa rucaxiel re, xa katija kakij chi quire man nakaan ta cha jun hermano chi nitzak o nuon ruchoj. \v 14 Y inre vatan y cukul nucux riquin ri Ajaf Jesús chi man jun ri nitij xajan choch ri Dios. Pero xa choch jun xajan nitij, choch jaja man otz ta. \v 15 Pero xa ruma natej nojiel, naan cha jun ri man nutej ta nojiel chi caca rucux nuon-ka y nitzak avuma atre, chire nikalajin chi man navajo ta. Man ca taan quire chi xa ruma ri natej natzak jun hermano, ruma ri Cristo xcon je ruma ri hermano re. \v 16 Man tiya lugar chi ncacho itziel chivij. \v 17 Ruma ri ru-reino ri Dios man ja ta ri nitij o ri nikun. Ri nicatzin ja chi ri ico chupan niquicuaj jun choj caslien y nicujie ri paz pa cánima y ncaquicuot ruma co ri Espíritu Santo quiquin. \v 18 Ruma xa co pan icaslien nojiel ri xinej yan, can kalaj chi ntian ri nrajo ri Cristo y nquixka choch ri Dios y chiquivach je ri vinak. \p \v 19 Rumare katija kakij chi quire man jun ayoval chikacajol, y chi nakatola-ki chi nkojquiy chupan ri kacaslien choch ri Dios. \v 20 Man tavulij rusamaj ri Dios ruma ri nitij. Can ketzij chi nojiel otz ncatij, pero xa co jun ri nitzak ruma ri nutej jun chic, man otz ta ri nuon. \v 21 Otz chi man tacux chac chiquivach ri man niquicux ta, ni man takun vino, ni man taan chica-na kax ri nuon cha jun hermano chi nipa royoval, nitzak o nuya can ri Dios. \v 22 ¿Acukuban acux riquin ri Dios? Xa atre avatan chi choch ri Dios otz nitij nojiel, man taej chica quinojiel chi tiquibana quire je. Y xa otz nojiel ri naan y ri avánima quire je nuej chava, can jaal ncaquicuot rumare. \v 23 Pero ri xa caye quicux niquitej jun kax, can pecado ri niquian. Ruma chica-na ri niquian y xa caye quicux, can pecado ri niquian. \c 15 \p \v 1 Ojre ri cof ojco riquin ri Cristo, cakacacho ri maja tika pa quive otz (tiquian entender otz) ri ruchabal ri Dios. Man takaan joc ri nika chakavach ojre. \v 2 Can kabana ri nika chiquivach ri nicaj chic, chi quire co otz nucam-pa chica ijeje y chi ncaquiy chupan ri quicaslien choch ri Dios. \v 3 Ruma ri Cristo man xuon ta joc ri xka choch jaja. Ruma inchel nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can: Ri itziel tzij ri xaquiej ri vinak chava atre, xa chuva inre xquiej-ve ri tzij.\x + \xo 15:3 \xt Sal. 69:9.\x* Quire nuej ri Cristo cha ri Dios. \v 4 Y nojiel ri ruchabal ri Dios ri tziban ojier can, i-tziban can chi quire co nakatamaj, chi nicujie ka-paciencia, chi nkuruon consolar, y chi nakayoiej ri xtuya ri Dios chika. \v 5 Ri Dios ri nuya ka-paciencia y nkuruon consolar, nuon ta chiva chi junan ta ivánima, y man jun ta ayoval chicajol. Inchel xucut can ri Cristo Jesús, \v 6 chi quire xa jun ibanun y xa jun ikul ntian chi ntiya rukij ri Dios ri Rutata ri Kajaf Jesucristo. \s Ri evangelio nitzijos chica ri man israelitas ta \p \v 7 Tibana recibir-ivi chibil-ivi. Tibana inchel xuon ri Cristo; ruma jaja xojruon recibir, chi quire niyox rukij ri Dios. \v 8 Quire niej chiva, ruma ri Cristo xpa chi xojruto ojre ri israelitas ri banun ri circuncisión chika, chi xucut chakavach chi ri Dios can nuon-ve ri ruen. Can ja ri Cristo xcamo-pa ri ranun prometer ri Dios chica ri ojier tak katet-kamama. \v 9 Y xpa je chi quire ri man israelitas ta niquiya je rukij ri Dios ruma xujoyovaj quivach. Inchel ri nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can: \q Can xtinya akij chiquivach ri vinak ri man israelitas ta, \q y xtinbixaj ri abe.\x + \xo 15:9 \xt 2S. 22:50; Sal. 18:49.\x* \m \v 10 Y ri ruchabal ri Dios nuej je: \q Ixre ri man ix israelitas ta, quixquicuot junan quiquin ri israelitas, ri rutanamit ri Dios.\x + \xo 15:10 \xt Dt. 32:43.\x* \m \v 11 Y nuej je: \q Tiya rukij ri Ajaf ixvonojiel ixre ri man ix israelitas ta. \q Quinojiel tanamet tiquiya rukij ri Dios.\x + \xo 15:11 \xt Sal. 117:1.\x* \m Quire nuej chupan ri ruchabal ri Dios. \v 12 Y ri profeta Isaías co je ri rutziban; jaja ruen can: \q Co jun rumáma ri Isaí xticujie \q y xtuon gobernar pa quive ri man israelitas ta, \q y ri vinak re can xtiquiyoiej jaja chi xtuya ri favor chica.\x + \xo 15:12 \xt Is. 11:10.\x* \m Quire ri rutziban can ri Isaías. \p \v 13 Ri Dios nuon chika chi cukul kacux nakayoiej ri xtuya jaja chika. Y ri nirayij inre, ja chi ri Dios nunojsaj ivánima chi nquixquicuot jaal y nuya paz chiva. Quire xtuon chiva ruma iniman jaja. Can xquixruto riquin ri ru-poder ri Espíritu Santo, chi quire cukul icux ntivoyoiej-apa ri xtuya ri Dios. \p \v 14 Hermanos, inre vatan chi otz inoj, y chi quiy inoj, mare nquixtiquir nticholij-ivi. \v 15 Pero xcatzin chi xinnataj-el chiva, y man xinxiij ta vi chi xintzibaj-el chupan va carta va. Nitzibaj-el chiva, ruma ri Dios ruyon ri ru-favor chuva, \v 16 chi xinuoc rusamajiel ri Jesucristo chi nitzijuoj ri ru-evangelio ri Dios chica ri vinak ri man israelitas ta, chi quire ijeje niquijach quicaslien cha ri Dios, ruma ri nusamaj inre. Y ijeje ncaka je choch ri Dios, ruma ri Espíritu Santo nuon sak cha ri quicaslien. \p \v 17 Ri Cristo Jesús co viquin, y rumare inre altíra nquiquicuot riquin ri samaj ri yon chuva ruma ri Dios. \v 18 Inre man jun tzij nquitiquir niej xa man ta ri Cristo in-rucusan chi nian ri samaj re. Y rumare iquiy chiquivach ri vinak ri man israelitas ta ri ncaniman richin. Niquinimaj ruma nicaxaj ri ruchabal ri Dios ri nitzijuoj chica y niquitzat ri nian chiquicajol; \v 19 y ruma niquitzat ri señales y ri milagros ri ncanan riquin ri ru-poder ri Ru-Espíritu ri Dios. Inre xintzijuoj ri ru-evangelio ri Cristo chupan Jerusalén y nicaj chic tanamet, y hasta ca Ilírico je. \v 20 Quire nian ruma nivajo nitzijuoj ri ru-evangelio ri Cristo pa tak lugares pache man catan ta ri vinak chi nicatzin niquinimaj ri Cristo, y man pache ta ya xbaka rutzijoxic cuma nicaj chic. \v 21 Y antok quire nian, can nibanataj ri nuej chupan ri ruchabal ri Dios: \q Ri man jun quicaxan chirij ri jaja, can xticaxaj; \q y ri man jun tzijuon chica chirij jaja, can xtika pa quive (xtiquian entender).\x + \xo 15:21 \xt Is. 52:15.\x* \m Quire nuej ri tziban can. \s Ri Pablo nrajo nia Roma \p \v 22 Y ruma nitzijuoj ri ruchabal ri Dios chica ri man jun caxan ri ruchabal, rumare man in-tiquirnak ta in-banak iviquin.\x + \xo 15:22 \xt Ro. 1:13.\x* \v 23 Pero vacame ruma xinquis yan ri nusamaj pa tak tanamet ri xinej yan chiva, nivajo nquibaka iviquin ixre, ruma quiy yan juna nurayin-pa chi nquibaka iviquin. \v 24 Vacame nubanun pensar nquinakax iviquin antok xquia ri nación España. Nivajo nquicujie jun jane na (jaro na) kij iviquin y xquiquicuot ruma nakatzat-ki iviquin. Y nivajo je chi ixre ntiya-el ri nicatzin chuva richin ri nubiey. \v 25 Pero vacame nquia Jerusalén chi nijacha jun ofrenda chica ri santos hermanos ri ico chire. \v 26 Ruma ri aj-Macedonia y ri aj-Acaya, xalax pa cánima chi xquimol jun ofrenda chi niquitak-el chica ri i-puobra ri ico chiquicajol ri santos hermanos ri ico Jerusalén.\x + \xo 15:25-26 \xt 1Co. 16:1-4.\x* \v 27 Nicajo ncaquito. Y altíra otz quire niquian, ruma ijeje co quicas quiquin ri israelitas. Ruma ja ri israelitas ri xatzijuon ri ruchabal ri Dios chica chi xacolotaj, y rumare otz chi ijeje ncaquito juba ri israelitas.\x + \xo 15:27 \xt 1Co. 9:11.\x* \v 28 Y antok nujachuon chic can ri niquitak-el ijeje chuvij, xquia ri nación España y ja xquinakax iviquin. \v 29 Y inre vatan chi antok xquibaka iviquin, can nem ri bendición xtian recibir viquin ruma xtintzijuoj ri ru-evangelio ri Cristo chiva. \p \v 30 Nian rogar chiva hermanos, pa rube ri Kajaf Jesucristo y ruma ri Espíritu Santo nuon chika chi nakajo-ki, chi tibana orar pa nu-cuenta. \v 31 Ticutuj cha ri Dios chi quire man nquika ta pa quika ri vinak ri man quiniman ta ri Jesucristo ri ico Judea. Y ticutuj je cha, chi quire ri santos hermanos ri ico Jerusalén, can xtika ta chiquivach ri xtinjach can chica. \v 32 Y quire xtiquicuot ri vánima antok xquibaka iviquin, xa quire nrajo ri Dios, y xquinuxlan juba iviquin. \v 33 Ri Dios ri nuya paz, can ticujie iviquin ixvonojiel. Amén. \c 16 \s Ri Pablo nutak-el qui-saludos ri hermanos \p \v 1 Ri hermana Febe nibaka iviquin; jaja jun diaconisa chupan ri iglesia ri co Cencrea. \v 2 Rumare niej chiva chi jaal tibana recibir, quire otz ntian como santos hermanos ruma xa jun ibanun riquin ri Ajaf. Can tito ri Febe riquin ri nicatzin cha; ruma jaja iquiy i-ruton y quire je rubanun chuva inre. \p \v 3 Nitak-el jun saludo cha ri hermana Priscila y cha ri hermano Aquila,\x + \xo 16:3 \xt Hch. 18:2.\x* ri junan xojsamaj quiquin pa rusamaj ri Cristo Jesús. \v 4 Ijeje juba ma xacon ruma xinquicol inre choch ri camic. Man joc ta inre niya tiox ba chica rumare, xa quire je niquian quinojiel ri iglesias quichin ri man israelitas ta. \v 5 Y nitak-el je jun saludo cha ri iglesia ri co pa cachuoch ri icaye hermanos re. Y nitak-el je jun saludo cha ri hermano Epeneto. Inre altíra nivajo jaja. Jaja ri naay ri xunimaj ri Cristo chupan ri lugar Acaya. \v 6 Nitak-el jun saludo cha ri hermana María. Jaja altíra nisamaj chicajol. \v 7 Nitak-el je jun saludo chica ri hermanos Andrónico y Junias, ri i-nuvanakil, ri junan xojcujie quiquin pa cárcel. Quiy yan juna tiquinimaj ri Cristo. Ijeje quiniman yan antok inre ca maja tinnimaj. Y ijeje can jaal ncatziet cuma ri nicaj chic apóstoles. \p \v 8 Nitak-el jun saludo cha ri hermano Amplias. Inre altíra nivajo jaja, ruma jaja can runiman ri Ajaf je. \v 9 Nitak-el jun saludo cha ri hermano Urbano. Riquin jaja junan xojsamaj pa rusamaj ri Cristo Jesús. Y nitak-el je jun saludo cha ri hermano Estaquis, ri altíra nivajo. \v 10 Nitak-el jun saludo cha ri hermano Apeles. Jaja can nikalajin chi ruyon ránima riquin ri Cristo. Nitak-el jun saludo chica ri hermanos ri iru-familia ri Aristóbulo. \v 11 Nitak-el jun saludo cha ri hermano Herodión, ri nuvanakil. Nitak-el jun saludo chica ri ru-familia ri Narciso, ri quiniman ri Ajaf. \v 12 Nitak-el jun saludo chica ri hermanas Trifena y Trifosa, i-rusamajiel ri Ajaf. Nitak-el jun saludo cha ri Pérsida, ri altíra nivajo. Jaja altíra samajnak pa rusamaj ri Ajaf. \v 13 Nitak-el jun saludo cha ri hermano Rufo.\x + \xo 16:13 \xt Mr. 15:21.\x* Jaja chon je ruma ri Ajaf. Y nitak-el je jun saludo cha ri rutie jaja, ri can inchel je ntie inre. \v 14 Nitak-el jun saludo chica ri hermanos Asíncrito, Flegonte, Hermas, Patrobas, Hermes y chica ri hermanos ri ico quiquin. \v 15 Nitak-el jun saludo chica ri Filólogo, ri Julia, ri Nereo y ri rana, ri Olimpas y ri santos hermanos ri ico quiquin. \p \v 16 Tibana saludar-ivi chibil-ivi y titzubaj ichi pa rube ri Ajaf Dios. Quinojiel ri iglesias richin ri Cristo niquitak-el jun saludo chiva. \p \v 17 Hermanos, niej chiva chi tibana cuenta-ivi, ruma ico vinak ri ncaquijach quivach ri hermanos, y niquian chica chi ncatzak. Ruma ijeje jun-ve chic ri niquicut y can itziel ncacho chirij ri ketzij ri ivucuan ixre. Ri vinak ri ncabano quire man tivucuaj-ivi quiquin. \v 18 Ruma ijeje man ja ta ri rusamaj ri Kajaf Jesucristo niquian, xa ja ri nurayij ri qui-cuerpo ri niquian. Ijeje niquicusaj jaal tak tzij y rumare ri ncacaxan quichin altíra otz nicaxaj, ruma man niquian ta pensar otz ri chica nuej ri tzij, y chanin ncaan engañar. \v 19 Quinojiel catan chic chi ixre can nquixniman cha ri Dios, y inre altíra nquiquicuot rumare. Pero nivajo je chi ticujie inoj chi ntian ri otz y man chic tian ri itziel tak kax. \v 20 Y ri Dios ri niyon paz, ya mero xtuxak ri Satanás richin xa jun tiempo y xtuya chuxie ivakan. Ja ta ri ru-favor ri Kajaf Jesucristo ticujie iviquin. \p \v 21 Ri hermano Timoteo\x + \xo 16:21 \xt Hch. 16:1.\x* nutak-el jun saludo chiva, oj caye ojco pa rusamaj ri Dios. Niquitak-el je jun saludo chiva ri Lucio, ri Jasón y ri Sosípater; ijeje i-nuvanakil. \p \v 22 Y inre Tercio, ri nitzibaj-el ri nuej ri Pablo, nitak-el jun saludo chiva pa rube ri Ajaf. \p \v 23 Ri hermano Gayo\x + \xo 16:23 \xt Hch. 19:29; 1Co. 1:14.\x* nutak-el jun saludo chiva. Vacame pa rachuoch jaja inco-ve, y vave je niquimol-qui ri iglesia. Ri hermano Erasto\x + \xo 16:23 \xt 2Ti. 4:20.\x* nutak-el jun saludo chiva. Jaja ri tesorero richin ri tanamet. Y quire je nutak-el jun saludo chiva ri hermano Cuarto. \p \v 24 Ja ta ri ru-favor ri Kajaf Jesucristo ticujie iviquin chiixvonojiel. Amén. \s Kaya rukij ri Dios \p \v 25 Kaya rukij ri Dios. Ruma joc jaja ri nitiquir nuon chiva chi ntiya más ruchuka ivánima riquin. Quire nuej ri evangelio richin ri Jesucristo ri nitzijuoj inre, ri co pan aval riquin ri Dios ojier can tiempo, \v 26 xa ca vacame xkalajin, y rumare nika pa kave (nakaan entender) ri tziban can chupan ri ruchabal cuma ri profetas ri xacujie ojier can tiempo. Ri Dios ri can co-ve richin nojiel tiempo, ruen-pa chi titzijos chica quinojiel vinak, y jare ri najin vacame, chi quire tiquicukuba quicux riquin jaja y caniman cha. \p \v 27 Joc jaja ri Dios co y riquin jaja co-ve nojiel noj. Tiyox rukij richin nojiel tiempo. Joc ruma ri Jesucristo nkojtiquir nakaya rukij ri Dios. Amén.