\id 1CO Cakchiquel de Santa Maria de Jesus NT [cki] (Colombia) -2010 bd. 
\h 1 CORINTIOS
\toc1 Ri naay carta ri xutzibaj ri apóstol San Pablo chica ri hermanos ri ico Corinto
\toc2 1 Corintios (1Co.)
\mt Ri naay carta ri xutzibaj ri apóstol San Pablo chica ri hermanos ri ico Corinto
\ip Jare ri naay carta ri xutak ri apóstol Pablo chica ri hermanos ri ico pa tanamet Corinto.
\ip Va carta va xutzibaj chi niquichojmij ri quicaslien ri hermanos ri ico chupan ri nem tanamet re. Y chupan ca ri tanamet re, sibilaj quiy roch itziel kax ri ncabanataj, y re xuon ca chica ri hermanos chi xpa problemas chiquicajol.
\io Ri capítulo 1:1-9, ri Pablo ncaruon saludar ri aj-Corinto ri quiniman ri Jesucristo y nuya tiox ba cha ri Dios ruma ijeje quibanun chic recibir ri ru-favor ri Dios.
\io Ri capítulo 1:10–4:21, ri Pablo nuej karruma chi co ri división chiquicajol.
\io Ri capítulo 5:1–7:40, ri Pablo nuej chica chi man otz ta chi ri man i-culan ta niquicanuj-qui chi niquian pecado. Y nuej je chi ri hermanos man otz ta chi ncaa choch ri juez, richin chi niquichojmij jun problema chiquicajol-ka ijeje. Quire je ncaruon mandar chi chica caslien ri otz chi niquicuaj ri i-culan chic y ri nicajo chi ncaculie.
\io Ri capítulo 8:1–11:1, ri Pablo ncaruon mandar ri hermanos ruma ijeje xa ca i-sachnak riquin ri ncaquian chupan ri cacac caslien ri ruyon ri Dios chica.
\io Ri capítulo 11:2–14:40, ri Pablo nuej chica chi quiy roch ri dones ri nuya ri Espíritu Santo chica. Nuej je ri chica niquian antok niquian ri Santa Cena chi niquinataj ri rucamic ri Ajaf Jesús. Chiquicajol ri capítulos re, ri capítulo 13:1-13 nuej ri chica ri amor, y ri chica niquian chi nicujie ri amor richin ri Dios chiquicajol.
\io Ri capítulo 15:1-58, ri Pablo nuej chica chi ri Kajaf Jesucristo can ketzij chi xcastaj-pa chiquicajol ri quiminaki. Y quire je quinojiel ri quiniman y niquicukuba quicux riquin ri Jesús, can xcacastaj je el chiquicajol ri quiminaki, inchel xuon-el ri Jesús.
\io Y ri capítulo 16:1-24, ri Pablo nuej ri chica niquian chi ncacovin ncaquito ri hermanos ri ico Judea. Y nuej je chi jaja ranun pensar chi nika quiquin ri aj-Corinto.

\c 1
\s Ri saludo
\p
\v 1 Inre Pablo, xinayox chi xinuoc ru-apóstol ri Jesucristo ruma quire nrajo ri Dios. Y co viquin ri hermano Sóstenes,
\v 2 antok nitak-el va carta va chiva ixre ri ix ru-iglesia ri Dios ri ixco pa tanamet Corinto,\x + \xo 1:2 \xt Hch. 18:1.\x* ri can sak chic ri icaslien ruma ri Cristo Jesús. Ixre xixayox ruma ri Dios chi xixuoc santos vinak, inchel xuon quiquin ri nicaj chic ri niquiya rukij ri Kajaf Jesucristo nicaj chic tanamet. Can jaja ri Kajaf konojiel ojre ri kaniman chic.
\v 3 Ja ta ri favor y ri paz ri nuya ri Katata Dios y ri Ajaf Jesucristo ticujie riquin ivánima.
\s Ri Pablo nuya tiox ba ruma ri dones ri nuya ri Espíritu Santo
\p
\v 4 Inre siempre niya tiox ba cha ri Dios ivuma ixre, ruma ri favor ri ruyon chiva. Y xa ruma ri Cristo Jesús yon ri favor re chiva.
\v 5 Can jaja xbano chiva chi ix bayuon, ruma can quiy inoj xuya y xuon chiva chi can jaal rutzijoxic ntian cha ri ivatan.
\v 6 Can inchel ri xtzijos chiva chi xtivil ruma ri Cristo, can quire ca xbanataj iviquin.
\v 7 Y ruma co chic iviquin nojiel ri dones ri nuya ri Cristo, vacame joc chic ivoyoien ri kij antok ri Kajaf Jesucristo xtipa chic jun bay.
\v 8 Y ri Kajaf Jesucristo can xquixruto chupan ri icaslien, chi quire man jun ta pecado nilitaj pan icaslien antok xtalka ri kij chi xtitzalaj chic pa ri Kajaf Jesucristo.
\v 9 Ri Dios can nuon nojiel ri i-ruen. Jaja ri xayuon ivichin chi jun oc ntian riquin ri Kajaf Jesucristo ri Rucajuol.
\s ¿Ranun came dividir-ri ri Cristo?
\p
\v 10 Hermanos, pa rube ri Kajaf Jesucristo nicutuj favor chiva chi junan ivánima tibana. Man tian pensar diferente. Xa junan tibana pensar y junan ta ri ntina pan ivánima.
\v 11 Ruma xtzijos chuva cuma ri ico pa rachuoch ri ixok Cloé rube, chi ixre hermanos co ayoval chicajol.
\v 12 Ruma ico chivach ixre ri niquiej: Inre in richin ri Pablo;\x + \xo 1:12 \xt Antok ri Pablo nuej Pablo, ncho chirij jaja mismo.\x* ico ri ncaen: Inre in richin ri Apolos;\x + \xo 1:12 \xt Hch. 18:24.\x* ico ri ncaen: Inre in richin ri Pedro; y ico ri ncaen: Inre in richin ri Cristo.
\v 13 ¿Acaso ranun dividir-ri ri Cristo? ¿Xquimisas came choch cruz ri Pablo ivuma ixre? ¿O xixan came bautizar pa rube ri Pablo?
\v 14 Tiox ba niya cha ri Dios ruma chicajol ixre, xa joc ri Crispo\x + \xo 1:14 \xt Hch. 18:8.\x* y ri Gayo\x + \xo 1:14 \xt Hch. 19:29; Ro. 16:23.\x* ri xanan bautizar,
\v 15 chi quire man jun xtien chi xan bautizar pa nube.
\v 16 Xinan je bautizar ri Estéfanas y ri ru-familia.\x + \xo 1:16 \xt 1Co. 16:15.\x* Y man nalka ta pano xa ico chic nicaj ri xanan bautizar.
\v 17 Ri Cristo man xirutak ta chi nian bautizar; jaja xiruya pa rusamaj chi nitzijuoj ri evangelio. Y antok nitzijuoj, man nicusaj ta noj richin vinak, ni jaal tak tzij. Chi quire man ntiel ta chi man jun rakalien ri rucamic ri Cristo choch ri cruz.
\s Ri Cristo ja ri ru-poder y runoj ri Dios
\p
\v 18 Y antok nitzijos ri rucamic ri Cristo choch ri cruz chakavach ojre ri nkojcolotaj, can altíra ru-poder. Y jare ri nucusaj ri Dios chi ncarucol quinojiel ri niquinimaj rube. Pero chiquivach ri vinak ri xa pa kak ncabaka-ve, ri rutzijoxic ri rucamic ri Cristo choch ri cruz, xa man jun nicatzin-ve.
\v 19 Y chiquij ijeje, ri Dios ruen:
\q Inre xtinan chica ri vinak ri altíra quinoj ri choch-ulief chi can xcasach.
\q Y chica je ri quiy catan, xtinan chica chi man jun nicatzin-ve nojiel ri catan.\x + \xo 1:19 \xt Is. 29:14.\x*
\m Quire ri tziban can.
\p
\v 20 ¿Pache came co-ve ri altíra runoj? ¿Pache came co-ve ri ache escriba? ¿Pache came co-ve ri jaal nitzijuon richin ri tiempo vacame? Ri Dios man jun rakalien rubanun cha ri noj re.\x + \xo 1:20 \xt Is. 44:25.\x*
\v 21 Ri Dios can ratan-ve ri nuon, mare man xucha ta ri quinoj ri vinak ri ico choch-ulief chi quire riquin ta re nicatamaj roch jaja. Ri Dios xuon pensar chi ja ri rucamic ri Cristo titzijos chi ncacolotaj ri vinak ri niquinimaj jaja. Quire xuon pensar ri Dios, mesque chiquivach ri vinak man jun nicatzin-ve.
\p
\v 22 Ruma ri nuvanakil israelitas nicajo chi ri Dios nuon ta jun milagro chiquivach. Y ri man israelitas ta, xa joc ri noj richin ri roch-ulief niquicanuj.
\v 23 Y ojre ja ri Cristo ri xquimisas choch cruz ri nakatzijuoj. Y re xa nuon chica ri nuvanakil israelitas chi nipa quiyoval, y chiquivach ri man israelitas ta man jun nicatzin-ve.
\v 24 Pero ojre ri xojayox ruma ri Dios chi xojcolotaj, israelitas y man israelitas ta, can katan chi ja ri Cristo ri ru-poder y runoj ri Dios.
\v 25 Ruma ri noj ri más col ri co riquin ri Dios, can más nem choch ri co riquin jun vinak, mesque can quiy ta runoj. Y quire je ri poder ri más col richin ri Dios, can altíra nem choch ri poder ri más nem ri co riquin jun vinak.
\p
\v 26 Y titzata-ka-ivi ixre hermanos; ixre xixayox je ruma ri Dios chi xixcolotaj, mesque man ix quiy ta ri co inoj chiquivach ri vinak. Man ix quiy ta ri co poder pan ika. Y man ix quiy ta ix utzulaj vinak.
\v 27 Pero ri Dios xixrucha, mesque niex chiva chi manak inoj, richin chi ncaruya pa quix ri vinak ri niquina chi altíra quinoj. Ri Dios xixrucha mesque niex chiva chi man jun ivuchuka, richin chi ncaruya pa quix ri co quichuka.
\v 28 Y ixre ri man jun ivakalien y itziel nquixtziet cuma ri vinak ri man quiniman ta ri Dios, can ja ri Dios ri xixchon. Quire xuon chi nikalajin chi ri co altíra quikalien vave choch-ulief, xa man jun ncacatzin-ve.
\v 29 Quire xuon ri Dios chi quire man jun vinak nuna chi nem choch jaja.
\v 30 Pero ri Dios xuon chika ojre chi xa jun xkaan riquin ri Cristo Jesús. Can xkalajin-ve runoj ri Dios chakavach ojre ruma ri Cristo. Ri Dios can xuon chi ruma ri Cristo ntiel chi man jun chic ka-pecado choch. Y ruma je ri Cristo xuon sak cha ri kacaslien y xojcolotaj.
\v 31 Ruma ca re ri ruchabal ri Dios ri tziban can nuej: Xa co jun nrajo nuya-ka rukij, ri más otz nuon, tuya rukij ri Ajaf.\x + \xo 1:31 \xt Jer. 9:24.\x* Quire nuej ri tziban can.
\c 2
\s Nitzijos ri rucamic ri Jesucristo choch ri cruz
\p
\v 1 Hermanos, antok xibaka iviquin, man xincusaj ta ri noj richin ri roch-ulief chi xintzijuoj ri ruchabal ri Dios chiva, ni man xincusaj ta je jaal tak tzij.
\v 2 Ruma inre xinej pa vánima, chi joc ri Jesucristo y ri rucamic choch ri cruz ri xintzijuoj chiva.
\v 3 Y antok xicujie iviquin, xinna chi manak vuchuka. Xa altíra xinxiij-vi, can xinna chi inchel man nquitiquir ta nian ri samaj inchel nrajo ri Dios. Y rumare hasta xibarbuot.\x + \xo 2:3 \xt Hch. 18:9.\x*
\v 4 Y antok xintzijuoj ri ruchabal ri Dios chiva, man xincusaj ta quinoj vinak, ni man xincusaj ta utzulaj tak tzij, xa can ja ri Espíritu Santo y ri ru-poder ri Dios ri xton vichin.
\v 5 Chi quire ri icukbal cux nicujie riquin ri ru-poder ri Dios y man riquin ta ri quinoj ri vinak.
\s Ri nuej ri Ru-Espíritu ri Dios chakavach
\p
\v 6 Mesque quire, ojre can co-ve noj nakacut chiquivach ri hermanos ri i-quiynak chic chupan ri quicaslien choch ri Dios. Pero ri nakacut chiquivach man richin ta ri roch-ulief, ni man quichin ta ri gobernadores ri ico choch-ulief, ri co jun kij ri xa ncaquis.
\v 7 Ri noj ri nakacut ojre, ja ri runoj ri Dios ri man kalaj ta ranun-pa. Ri Dios ca maja tuon ri roch-ulief antok xuon yan pensar chi nkojbacujie chicaj riquin jaja y nicujie kakij riquin.
\v 8 Ri gobernadores choch-ulief man xcatamaj ta ri ranun-pa pensar ri Dios. Ruma xa ta xcatamaj, man ta xquiquimisaj choch cruz ri Cristo ri Ajaf ri co rukij.
\v 9 Can inchel ri nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can:
\q Kax ri man jun tzatayuon, ni caxayuon, 
\q ni man jun banayuon pensar,
\q jare ri ranun preparar ri Dios chi nuya chica ri ncajon richin.\x + \xo 2:9 \xt Is. 64:4.\x*
\m Quire nuej ri tziban can.
\v 10 Pero ja ri Dios xen chika por medio ri Espíritu Santo. Ruma ri Espíritu Santo can ratan nojiel; ratan hasta ri namalaj tak kax ri ncaruon pensar ri Dios.
\p
\v 11 ¿Co came jun vinak ratan ri chica nuon pensar jun chic vinak? Joc ri ru-espíritu jaja tamayuon ri chica nuon pensar. Y quire mismo man jun tamayuon ri chica nuon pensar ri Dios, joc ri Ru-Espíritu jaja.
\v 12 Y ojre ja ri Espíritu re ri yon chika, ri patanak riquin ri Dios, y man ja ta ri espíritu richin ri roch-ulief, chi nakatamaj nojiel ri chica nuya-pa ri Dios chika.
\v 13 Y antok nkutzijuon, man nakacusaj ta tzij cutun cuma vinak. Xa ja ri tzij ri patanak riquin ri Espíritu Santo ri ncakacusaj, chi nakaej ri ncarucut jaja chakavach.
\p
\v 14 Ri vinak ri manak ri Ru-Espíritu ri Dios quiquin, man niquican ta ri patanak riquin ri Espíritu re. Ruma chiquivach ijeje man jun nicatzin-ve, y man nika ta pa quive (man niquian ta entender). Ruma joc ri co ri Ru-Espíritu ri Dios quiquin, nika pa quive (niquian entender) y catan chi co rakalien ri patanak riquin ri Espíritu re.
\v 15 Ojre ri oj-ucuan ruma ri Espíritu Santo nkojtiquir nakaej ri chica co rakalien y ri chica man jun rakalien. Pero man jun xtien chika chi man otz ta ri nakaan.
\v 16 Ruma ¿co came jun vinak ri ratan ri chica nuon pensar ri Ajaf Dios? ¿O co came jun ri nitiquir nuej cha ri Dios ri chica otz chi nuon?\x + \xo 2:16 \xt Is. 40:13.\x* Pero ojre co chic runoj ri Cristo kiquin.
\c 3
\s I-rusamajiel ri Dios
\p
\v 1 Hermanos, antok xicujie iviquin, manak chel xicho chiva inchel chica ri i-ucuan ruma ri Espíritu Santo. Sino xicho chiva inchel chica ri vinak ri xa ja ri niquirayij ri niquian, xa ca ix inchel acola.
\v 2 Joc ri tzij ri man cuesta ta ri xinej chiva, ruma maja tika pan ive (tian entender) ri nivajo nicut chivach. Ixre ix inchel acola ri ca ncatzuman y maja ncatiquir niquicux vay.\x + \xo 3:2 \xt He. 5:12-13.\x* Ca quire ibanun ixre.
\v 3 Ixre xa ja ri ntirayij, xa jare ri ntian; man otz ta ntitzat jun ri otz co; co ayoval chicajol; y ri icaslien xa junan ca riquin ri quicaslien ri vinak ri manak ri Espíritu Santo quiquin.
\v 4 Ruma ico ri ncaen: Inre in richin ri Pablo\x + \xo 3:4 \xt Antok ri Pablo nuej Pablo, ncho chirij jaja mismo.\x*, y ico ri ncaen: Inre in richin ri Apolos.\x + \xo 3:4 \xt 1Co. 1:12.\x* ¿Man kalaj ta came chi ja ri ntirayij ixre ri ntian?
\p
\v 5 ¿Chica came ri Apolos, y chica came ri Pablo? Ijeje i-rusamajiel ri Dios. Ri Ajaf Dios xucha ri Apolos y xucha je ri Pablo chi xquitzijuoj ri ruchabal chiva, y rumare xinimaj.
\v 6 Inre xintic ri ruchabal ri Dios riquin ivánima.\x + \xo 3:6 \xt Hch. 18:4-11.\x* Ri Apolos xuon inchel xuyaj ri chabal re.\x + \xo 3:6 \xt Hch. 18:24-28.\x* Pero ja ri Dios ri xbano chi xquiy pa tak icaslien.
\v 7 Ruma ca re ri xtico y ri inchel xyan ri chabal re, man jun quikalien, ruma ja ri Dios ri xbano chi xquiy ri ruchabal riquin ivánima.
\v 8 Y ri nitico y ri inchel nuyaj ri ruchabal ri Dios, can junan, mesque chiquijunal xtiyox rucaxiel chica ruma ri samaj ri xquian.
\v 9 Ruma ojre oj rusamajiel ri Dios, y ixre ix inchel rulief ri Dios ri nisamaj choch. Ixre je ix inchel jun jay ri nuon ri Dios.
\p
\v 10 Y inre xa ruma ri ru-favor ri Dios antok xinuoc inchel jun utzulaj banoy-jay. Y antok xintzijuoj ri ruchabal ri Dios chiva, can inchel xinya-ka ri abaj richin ri cimiento. Pero man ja ta inre nquipaban ri jay. Xa nicaj chic ri xcapaban ri jay. Y quinojiel ri xcasamaj chi niquipaba ri jay, can tiquitzata otz chi quire jaal rubanic niquian cha.
\v 11 Ruma man jun chic nicovin xtiyon jun chic cimiento paro ri co, y re ja ri Jesucristo.
\v 12 Y paro ri cimiento re, ico ri xtiquicusaj oro chi niquian ri jay; ico ri xtiquicusaj plata; y ico ri xcaquicusaj nicaj chic abaj ri can altíra quikalien. Y ico nicaj chic xa chie, quin y kayis xtiquicusaj.
\v 13 Pero xtalka ri kij antok xtikalajin-pa ri kasamaj chikajunal xa otz o man otz ta, ruma xtitojtobax cha kak.
\v 14 Y xa ri jay ri xkapaba paro ri cimiento xtucoch ri kak y man xticat ta, chika ojre xtiyox rucaxiel ruma ri samaj ri xkaan.
\v 15 Pero xa xticat ri jay ri xkapaba, man jun rucaxiel xtiyox chika. Ojre xkojcolotaj, pero ri samaj ri xkaan xa xticat.
\p
\v 16 ¿Man ivatan ta ca chi ix ru-templo ri Dios? ¿Man ivatan ta ca chi ri Ru-Espíritu ri Dios co iviquin?\x + \xo 3:16 \xt 1Co. 6:19; 2Co. 6:16.\x*
\v 17 Xa co jun ri nuvulij ri ru-templo ri Dios, ri Dios xtuya nem castigo paro. Ruma ri ru-templo ri Dios can santo, y ri templo re ixre.
\p
\v 18 Man tian engañar-ivi, xa co jun chicajol ri nuna chi co quiy runoj choch-ulief, tubana chi man jun oc ratan, chi quire niril ri ketzij noj.
\v 19 Ri noj richin ri roch-ulief xa man jun rakalien choch ri Dios, inchel nuej chupan ri ruchabal ri tziban can: Ri Dios ncarutzom ri vinak ri altíra quinoj, y can ja mismo ri quinoj ncatzako quichin.\x + \xo 3:19 \xt Job 5:13.\x*
\v 20 Y nuej je: Ri Ajaf ratan ri chica niquian pensar ri vinak ri co quinoj, ratan chi xa man jun rakalien.\x + \xo 3:20 \xt Sal. 94:11.\x* Quire ri tziban can.
\v 21 Mare man tian chi joc jun ri co rukij chivach, ruma nojiel xa can ivichin ixre.
\v 22 Ivichin ixre ri Pablo, ri Apolos, ri Pedro, ri roch-ulief, ri caslien, ri camic, ri ntitzat vacame y ri chakavach-apa. Can nojiel ivichin ixre.
\v 23 Y ixre ix richin ri Cristo, y ri Cristo richin ri Dios.
\c 4
\s Ri quisamaj ri apóstoles
\p
\v 1 Rumare ixre nicatzin chi nkojitzat chi ojre xa joc oj rusamajiel ri Cristo, y yon pa kaka chi nakatzijuoj ri co pan aval riquin ri Dios ojier can tiempo.
\v 2 Ruma ri aj-samajiel ri i-yon paro jun samaj ruma ri Dios, can nicatzin chi niquian nojiel ri samaj ri inchel nrajo jaja.
\v 3 Pero inre niej, xa otz o man otz ta nitziet ri nusamaj, man jun chica xtinna inre. Y xa co jun juez richin ri roch-ulief nuon juzgar ri nusamaj, man jun chica je xtinna. Hasta inre man nquitiquir ta niej xa otz o man otz ta nian cha ri samaj.
\v 4 Inre nina chi otz nubanun cha ri samaj. Pero man ruma ta re nquitiquir niej chi nojiel ri nubanun, can otz. Ja ri Ajaf ri xtien xa otz xinan cha o xa man otz ta.
\v 5 Rumare man tian juzgar vacame ri chica nquitzat. Más otz tivoyoiej ri kij antok xtipa chic jun bay ri Ajaf Jesús. Jaja xcaralasaj-pa pa sakil nojiel ri i-kabanun ri man ncakalajin ta, y xtuej ri ico riquin kánima. Y entonces ri Dios xtuya kakij chikajunal.
\p
\v 6 Mare hermanos, xincusaj-ka-vi y xincusaj ri Apolos richin ejemplo, ruma nivajo chi nika pan ive otz (ntian entender otz) ri i-tziban can chupan ri ruchabal ri Dios. Man jun tibano chi co más rukij y nukasaj quikij ri nicaj chic.
\v 7 Ixre ri ntina chi co altíra ikij, ¿chica xen chiva chi ja ixre ri más co ikij? ¿Co came jun kax ri co iviquin ixre ri man ja ta ri Dios yayuon-pa chiva? Y xa quire, man jun nicatzin chi iyuon ixre ntian-ka chi altíra ikij.
\p
\v 8 Ixre ntina chi man jun chic kax más xtivajo ruma co chic nojiel kax iviquin. Can ix bayuon chic ntina. Can ix reyes chic ntina y ojre man nkojcatzin ta chic chiva. ¡Jaal ta xa ta quire, chi quire ojre je nakaan gobernar iviquin!
\v 9 Inre niej chi ri Dios rubanun chika ojre ri apóstoles chi manak-oc kakij chiquivach quinojiel. Xa oj inchel achia ri en chic chica chi ncaquimisas. Ruma ncacay chikij ri ángeles y ri vinak vave choch-ulief.
\v 10 Chivach ixre, ojre can oj-nacanak ruma nakaan ri rusamaj ri Cristo, y ixre can altíra inoj iviluon riquin ri Cristo. Chivach ixre, ojre manak kachuka, y ixre can altíra ivuchuka. Ojre can man jun kakij, y ixre can altíra ikij.
\v 11 Ojre nakakasaj vijal, nichakej kachi, manak katziak, nkojchay, y manak kachuoch.
\v 12 Ojre can nkojcuos ruma altíra nkusamaj chi nakachec kavay.\x + \xo 4:12 \xt Hch. 18:3.\x* Y antok ico ri itziel niquiej chika, ojre can nakacutuj ri ru-bendición ri Dios pa quive. Y antok co pakon tak kax ri niquian ri vinak chika, ojre can nakacoch.
\v 13 Antok itziel ncacho chikij, ojre ja ri otz ri nakaej. Can banun chika xa oj inchel mies y xa oj inchel tzil chiquivach quinojiel.
\p
\v 14 Ri nitzibaj chiva, man richin ta chi niya iquix. Xa richin nquixcholij, ruma ixre can ix inchel valcual y altíra nquixvajo.
\v 15 Inre ri xitzijuon ri evangelio chiva naay. Ixre xinimaj ri Cristo Jesús ruma ri xintzijuoj chiva, y rumare inre xinuoc inchel itata. Y mesque ico ta diez (lajuj) mil ri ncatijuon ivichin chirij ri Cristo, joc inre ri inchel itata.
\v 16 Y rumare nicutuj favor chiva chi tivucuaj jun caslien otz, inchel ri nucaslien inre.\x + \xo 4:16 \xt 1Co. 11:1; Fil. 3:17.\x*
\p
\v 17 Rumare xintak-el ri Timoteo iviquin, ri altíra nivajo y vatan chi can ruyon ránima riquin ri Ajaf, y rumare can inchel valcual nina. Jaja ri xtinatan chiva ri chica caslien vucuan y quire ri nicut chiquivach quinojiel ri iglesias ri ico diferentes lugares.
\v 18 Ico chicajol ri can co quikij niquina-qui y rumare niquiej chi inre man nivajo ta chic nquinalka iviquin chi nquixbatzata.
\v 19 Pero inre ya nquinalka iviquin, xa quire nrajo ri Ajaf. Y antok xquinalka, man ja ta ri quitzij ri xtinvaxaj. Ri nivajo nivatamaj a ver xa ketzij chi co ri ru-poder ri Dios quiquin.
\v 20 Ruma ri ru-reino ri Dios man joc ta tzij, sino can co ri ru-poder.
\v 21 Antok inre xquinalka iviquin, ¿chica ntivajo ixre chi nian chiva? ¿Ntivajo chi cof xquinalcho chiva, o ntivajo chi riquin amor y akal-oc xquicho chiva?
\c 5
\s Jun choj nian juzgar
\p
\v 1 Can alanak rubixic ri banatajnak chicajol, ruma co jun rucamun-ka ri ruyajtie.\x + \xo 5:1 \xt Dt. 22:30.\x* Pero ni xa ta chiquicajol ri vinak ri man catan ta roch ri Dios man niquian ta re.
\v 2 ¡Y ca ntina chi ix nimak tak vinak! Más otz quixbisuon y quixuok y tivalasaj-el chicajol ri chica xbano quire.
\p
\v 3 Inre man inco ta apa iviquin, pero ri nu-espíritu can co-apa iviquin. Y rumare inre ya xinan juzgar ri jun ri quire rubanun.
\v 4 Y pa rube ri Kajaf Jesucristo, antok xtimol-ivi, y ri nu-espíritu can xticujie-apa iviquin, ri Kajaf Jesucristo can xtuya poder pan ika,
\v 5 y tivalasaj-el chicajol, tijach pa ruka ri Satanás chi quire xtuon sufrir chi xtuya can ri itziel rubanun, pero man xtia ta pa kak, xa xticolotaj ri ru-espíritu chupan ri kij antok ri Ajaf Jesús xtipa chic.
\p
\v 6 Man otz ta chi ixre ntina chi ix nimak tak vinak. Ixre ivatan chi antok ntiya lugar cha ri pecado, can chanin niquiyir chicajol. Can inchel nuon ri levadura, xa riquin juba nuquiraj-ri chupan nojiel ri harina muban.\x + \xo 5:6 \xt Gá. 5:9.\x*
\v 7 Rumare tivalasaj-el nojiel ri pecado ri co chicajol, chi quire nquixuoc inchel jun cacac harina muban ri manak levadura riquin. Ixre xa sak chic ri icaslien, ruma ri Cristo xcon choch cruz. Antok jaja xquimisas, xan cha inchel nian chica ri alaj tak ovejas ri ncaquimisas pa tak namakej Pascua.\x + \xo 5:7 \xt Ex. 12:5.\x*
\v 8 Kabana ca ri kanamakej Pascua ri can ketzij. Man nakacux ta simíta ri co levadura riquin. Kabana cuenta-ki choch ri pecado. Kaya can nojiel itziel tak kax ri ncakaan.\x + \xo 5:8 \xt Ex. 13:7; Dt. 16:3.\x* Y can ketzij ta nojiel ri nakaan y ri nakaej, man ta riquin caye kapalaj.
\p
\v 9 Chupan ri carta ri xintak-el iviquin, xinej-el chiva chi man tivucuaj-ivi quiquin ri niquicanuj-qui chi niquian pecado.
\v 10 Y antok inre xinej quire, man xicho ta chiquij ri man i-culan ta ri man quiniman ta ri Jesucristo, ri niquicanuj-qui chi niquian pecado. Man xicho ta je chiquij ri man quiniman ta ri Jesucristo ri nicajo chi nojiel kax quiquin ta ijeje co-ve, ri ncalak, y ri niquiya je quikij ri ídolos. Man chiquij ta ri vinak re xicho-ve, ruma xa man nakajo ta nkojcujie quiquin ri vinak quire, nicatzin chi kojiel-el vave choch-ulief.
\v 11 Ri xinvajo xinej chiva ixre chupan ri carta re, ja chi man tivucuaj-ivi quiquin ri man i-culan ta ri niquiej chi i-hermanos ri niquicanuj-qui chi niquian pecado. Quire je quiquin ri nicajo chi nojiel ta kax quiquin ta ijeje co-ve, ri ncayon quikij ri ídolos, ri itziel ncacho chiquij nicaj chic, ri ncakabar, y ri ncalak. Xa ijeje niquiej chi i-hermanos pero xa niquian ri pecados ri inchel re, ixre ni xa ta quixva quiquin.
\v 12 Pero ri vinak ri man quiniman ta ri Cristo, man pa nuka ta inre co-ve chi nian juzgar ri chica quibanun pa quicaslien. Xa ja ri hermanos ri niquian pecados nicatzin chi nquitzat, ruma ijeje chicajol ico-ve.
\v 13 Ri vinak ri man quiniman ta y man chicajol ta ico-ve, ja ri Dios xtibano juzgar quichin. Pero ri hermano re ri co chicajol y nuon pecado, tivalasaj-el chicajol.
\c 6
\s Antok ico niquian ayoval, man caa chiquivach ri man quiniman ta ri Cristo
\p
\v 1 ¿Karruma ixre antok co jun chivach ri co chica nuon chiva, chiquivach ri autoridades ri man quiniman ta ri Cristo nquixa-ve, y man nquixa ta chiquivach ri santos hermanos?
\v 2 ¿Man ivatan ta ca chi xtalka ri kij antok konojiel ojre ri santos ralcual ri Dios xcakaan juzgar ri vinak? Y xa quire, ¿man nquixtiquir ta came ntian arreglar chutek tak kax ri ncabanataj chicajol?
\v 3 ¿Man ivatan ta ca chi xtalka ri kij antok ojre xcakaan je juzgar ri ángeles? Y xa quire, ¿karruma man nkojtiquir ta nakaan arreglar ri ayoval ri ncabanataj chikacajol chupan ri kacaslien choch-ulief?
\v 4 Rumare, xa co ri chica ntian juzgar vave ri choch-ulief, ¿quiiya came ri manak-oc quikalien chupan ri iglesia chi niquian arreglar?
\v 5 Niej quire chiva chi quixquix. ¿Man jun came hermano chicajol ri co runoj chi ncaruon arreglar ri hermanos ri co ayoval chiquivach?
\v 6 Pero pa rucaxiel chi quire ta ibanun, xa man quire ta ntian, ruma jun hermano xa pa tribunal nrayuoj-ve jun chic hermano chi nuon arreglar ri ayoval, y ri achia ri pache nika-ve xa man quiniman ta ri Cristo.
\p
\v 7 Can man otz ta chi co ayoval chicajol. ¿Man más ta came otz nticoch ri nian chiva? ¿Man más ta ca otz chi ixre nticoch xa co ri chica nalakax chiva?
\v 8 Pero ixre xa man quire ta ntian. Pa rucaxiel re, xa ixre ri nquixbano ri itziel noj y ri alak. Y xa chica mismo ri hermanos ntian-ve quire.
\p
\v 9 ¿Man ivatan ta ca chi ri vinak ri man otz ta quicaslien choch ri Dios, man xcauoc ta pa ru-reino jaja? Man tian engañar-ivi; ri man i-culan ta ri niquicanuj-qui chi niquian pecado, ri niquiya quikij ri ídolos, ri i-culan ri niquicuaj-qui riquin jun chic, ri achia ri man ncacajo ta chic ixoki y xa quiquin chic achia ncacujie-ve,
\v 10 ri ncabano alak, ri nicajo chi nojiel kax quiquin ta ijeje co-ve, ri ncakabar, ri itziel ncacho chiquij nicaj chic, y ri can ncaquitzom ri vinak richin chi niquimaj can kax chica, man xcauoc ta pa ru-reino ri Dios.
\v 11 Y ico chivach ixre ri xabano ri pecados ri ya xinej. Pero vacame sak chic ri ivánima, ix richin chic ri Dios, y xiel chi man jun chic i-pecado choch jaja, re ruma ri xuon ri Ajaf Jesús y ruma ri Ru-Espíritu ri Ka-Dios.
\s Kaya rukij ri Dios riquin ri ka-cuerpo
\p
\v 12 Nojiel xa otz chi nian, pero man nojiel ta nucul chi nian.\x + \xo 6:12 \xt 1Co. 10:23.\x* Nojiel xa otz chi nian, pero man nivajo ta nia vánima chirij chica-na kax, ruma man nivajo ta chi nquika pa ruka.
\v 13 Y can ketzij ri niex chi ri vay richin ri kapan y ri kapan richin ri vay. Pero xtalka ri kij chi ri Dios xtuon chica ri kapan y ri vay chi xcaquis. Mare ri ka-cuerpo man otz ta nicujie riquin jun chic y xa man oj-culan ta riquin. Ri ka-cuerpo can richin ri Ajaf Dios y jaja can richin ri ka-cuerpo.
\v 14 Y inchel xuon ri Dios cha ri Ajaf Jesús chi xcastaj-el chiquicajol ri quiminaki, quire je xtuon chika ojre. Xkojrucasuoj riquin ri ru-poder.
\p
\v 15 ¿Man ivatan ta ca chi ri i-cuerpo can ruka-rakan ri Cristo? ¿Otz came chi nquixiel-el riquin jaja y nquixuoc ruka-rakan jun ramera? Man otz ta.
\v 16 ¿O man ivatan ta ca chi xa jun nucuaj-ri riquin jun ramera, xa jun cuerpo nuon riquin? Inchel nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can: Ri ache y ri ixok xa jun cuerpo xtiquian ri icaye.\x + \xo 6:16 \xt Gn. 2:24.\x* Quire ri tziban can.
\v 17 Pero ri co riquin ri Ajaf, xa jun espíritu rubanun riquin jaja.
\p
\v 18 Man ticanuj-ivi chi ntian pecado. Ruma nicaj chic pecado nuon ri ache, co juviera ri ru-cuerpo, pero ri nucanuj jun ixok chi nuon pecado riquin, can chirij mismo ri ru-cuerpo nuon pecar.
\v 19 ¿Man ivatan ta ca chi ri i-cuerpo can ru-templo ri Espíritu Santo?\x + \xo 6:19 \xt 1Co. 3:16; 2Co. 6:16.\x* Jaja patanak riquin ri Dios, y pa tak ivánima co-ve. Y rumare ri i-cuerpo man ivichin ta ixre.
\v 20 Ri Dios quiy xuya chi xixrulok. Rumare ri i-cuerpo y ri iv-espíritu can ticusaj chi ntiya rukij ri Dios, ri can i-richin chic jaja.
\c 7
\s Consejos chirij ri culubic
\p
\v 1 Vacame nivajo nquicho chirij ri icutun-pa chuva chupan ri carta ri xitak-pa chuva. Y inre niej: Más otz man ticulie ri ala.
\v 2 Pero ruma ico ri niquicanuj-qui chi niquian pecado, rumare más otz chi quinojiel alabo ticujie quixjayil y quinojiel xtani ticujie cachajil.
\v 3 Y nicatzin chi ri ache nujach-ri pa ruka ri ixok y ri ixok nujach-ri pa ruka ri ache.
\v 4 Ri ixok man rajaf ta ka ri ru-cuerpo, ruma can richin ri rachajil. Y quire je ri ache, man rajaf ta ka ri ru-cuerpo, xa can richin ri raxjayil.
\v 5 Rumare man tuon negar-ri ri ixok choch ri rachajil, y quire je ri ache man tuon negar-ri choch ri raxjayil. Pero xa ijeje nicajo niquian orar más; otz niquiej chiquibil-qui chi man ncavar ta junan jun jane (jaro) kij. Pero man otz ta chi quiy tiempo niquian quire, ruma xa man niquicoch ta más, ri Satanás xcaruon tentar.
\p
\v 6 Y ri xinej, joc xinej xa nicajo niquian quire, pero man nian ta mandar chi can quire tiquibana.
\v 7 Inre niej, más ta otz xa ta quinojiel niquian inchel inre, niquicoch ncacujie quiyuon y man ta ncaculie. Pero chikajunal man junan ta ri don ri ruyon-pa ri Dios chika, y rumare jun-ve ri jun y jun-ve chic ri jun.
\p
\v 8 Inre niej chica ri man i-culan ta, más otz man tiquicanuj quixjayil o man ticajo cachajil. Y quire je niej chica ri malcan-ixoki, más otz man ta caculie chic. Más otz quire cacujie, inchel nubanun inre.
\v 9 Pero xa man ncatiquir ta ncacujie quiyuon, can caculie. Ruma más otz ncaculie que choch chi ncacat ruma ri niquirayij.
\p
\v 10 Chica ri i-culan niej, pero man nutzij ta inre ri niej chica. Xa ja ri Ajaf ri nien: Chi ri ixoki i-culan man tiquijach-qui quiquin ri cachajil.
\v 11 Pero xa co jun ixok nujach-ri riquin ri rachajil, man tia riquin jun chic ache. Y xa man nrajo ta nicujie ruyuon, tiquicama chic qui riquin ri rachajil. Y quire je ri ache, man tujach-ri riquin ri raxjayil.\x + \xo 7:10-11 \xt Mt. 5:32; 19:9; Mr. 10:11-12; Lc. 16:18.\x*
\p
\v 12 Y chica ri nicaj niej, pero re inre nquien; man ja ta ri Ajaf: Xa co jun hermano culan, y ri raxjayil man runiman ta, y ri raxjayil can nrajo nicujie riquin; man tujach-ri riquin ri raxjayil.
\v 13 Y xa ja ri ixok ri xunimaj ri Cristo y ri ache man runiman ta, pero ri ache nrajo nicujie riquin; ri ixok man tujach-ri riquin ri rachajil.
\v 14 Ruma xa jun ache man runiman ta ri Cristo y ri raxjayil runiman, y ri ache nrajo nicujie riquin ri raxjayil; co chel nakaej chi ri ache re can richin chic ri Dios rubanun. Y xa ja ri ixok ri man runiman ta y ri rachajil runiman, y ri ixok nrajo nicujie riquin ri rachajil, co chel je nakaej chi ri ixok re can richin chic ri Dios rubanun. Xa man ta quire, ri calcual i-tzil ta choch ri Dios, vacame ri calcual can i-richin ri Dios quibanun.
\v 15 Pero xa jun ri man runiman ta nrajo nujach-ri riquin ri jun ri runiman, tiquijacha-qui, ruma man jun ximiyuon quichin. Ruma ri Dios xojrayuoj chi nicujie ri paz riquin kánima.
\v 16 ¿Chica avatan atre ri at raxjayil ri ache, xa avuma atre xticolotaj ri avachajil? ¿Y chica avatan atre ri at rachajil ri ixok, xa avuma atre xticolotaj ri avaxjayil?
\p
\v 17 Pero chiijunal quixcujie inchel xuya ri Dios chiva. Y chiijunal quixcujie inchel ibanun-pa antok maja quixayox ruma ri Dios. Inre quire niej chica quinojiel ri iglesias ri ico nojiel lugar.
\v 18 ¿Ico chivach ixre ri banun ri circuncisión chica antok ri Dios xarayuoj chi xauoc ralcual? Quire cacujie. ¿Ico je chivach ixre ri man banun ta ri circuncisión chica antok ri Dios xarayuoj chi xauoc ralcual? Quire cacujie.
\v 19 Ruma man jun chica nuon xa banun ri circuncisión chika o xa man banun ta. Ri nicatzin, ja chi nakaan ri ru-mandamientos ri Dios.
\v 20 Chikajunal kojcujie ca inchel kabanun antok xojayox ruma ri Dios.
\v 21 ¿Ico chivach ixre xa i-esclavos antok ri Dios xarayuoj chi xauoc ralcual? Xa quire, man cabisuon. Pero xa ncatiquir ncacujie libre, más otz.
\v 22 Ixre ri ix esclavos antok xixayox ruma ri Ajaf, vacame ix libre chic, ruma ix richin chic ri Ajaf Jesucristo. Y ixre ri ix libre antok xixayox ruma jaja, vacame man ix libre ta chic, ruma ix esclavos chic richin ri Jesucristo.
\v 23 Jaja ya xixrulok y quiy rajal xutoj ivuma. Rumare man chic quixcujie chuxie ri niquicut ri vinak.
\v 24 Hermanos, chikajunal inchel kabanun antok xojayox ruma ri Dios, can quire ca kojcujie chupan ri cacac caslien riquin ri Dios.
\p
\v 25 Y vacame nivajo nquicho juba chirij ri icutun-pa chuva, ri chica ntian quiquin ri xtani y ri alabo. Ri Ajaf man jun xuej chiquij ijeje. Pero ri xtinej, can co-ve rakalien y can co chel ntinimaj, ruma inre ja ri Ajaf xjoyovan noch y mare nian ri nrajo jaja.
\v 26 Inre nian pensar chi ruma altíra cuesta ri tiempo ri ojco, más otz kojcujie inchel kabanun.
\v 27 Rumare ri co chic raxjayil, ticujie riquin. Y ri manak raxjayil, man tuon preocupar-ri chi niculie.
\v 28 Pero xa jun ala niculie, man pecado ta nuon. Y quire je mismo ri xtan, xa niculie, man pecado ta nuon. Pero ri ncaculie niquian sufrir chupan ri quicaslien. Y inre man nivajo ta chi ixre ntian sufrir.
\p
\v 29 Pero ri nivajo niej chiva hermanos, chi xa man quiy ta chic tiempo ojco vave choch-ulief. Rumare ri co quixjayil, tiquibana chi inchel xa manak quixjayil.
\v 30 Y ri ncauok, inchel xa man ncauok ta; y ri ncaquicuot, inchel xa man ncaquicuot ta; y ri ncalako, inchel xa man quichin ta.
\v 31 Y quire je ri ncacusan ri kax ri co choch-ulief, inchel xa man ijeje ta ncacusan. Ruma nojiel ri nakatzat ri co choch-ulief xa ncaquis.
\p
\v 32 Inre nivajo chi ixre man ta nia ivánima chirij ri co choch-ulief. Ri ala más nuon pensar ri chica nrajo ri Ajaf y nutej rukij nuon ri nika choch ri Ajaf.
\v 33 Pero ri ache nuon pensar ri rusamaj ri co choch-ulief y nutej rukij nuon ri chica nika choch ri raxjayil.
\v 34 Y quire je ri xtan, man junan ta riquin jun ixok. Ruma jun xtan más nuon pensar ri chica nrajo ri Ajaf, y can nujach ri ránima y ri ru-cuerpo pa rusamaj ri Ajaf. Pero ri ixok nuon pensar ri rusamaj ri co choch-ulief, y nutej rukij nuon ri chica nika choch ri rachajil.
\p
\v 35 Ri niej chiva xa richin chi nquixto, y man richin ta chi nquixkat. Inre nivajo chi ixre ntivucuaj jun caslien otz y man jun ta ntuoc chupan, richin quire man jun nikato ivichin chi ntian ri nrajo ri Ajaf.
\p
\v 36 Pero xa co jun tataj nuna chi man otz ta chi ri rumial co chic rujuna y man culan ta, y nutzat chi man otz ta ri rubanun ruma man ruyon ta lugar cha ri rumial chi niculie, tuya lugar cha chi niculie, ruma man pecado ta nuon xa nuya-el chi niculie.
\v 37 Pero xa co jun ri man nuya ta ri rumial chi niculie, man jun ninimo chi quire nuon, y nuej pa ránima chi ticujie ri rumial chi man jun choj-iquin niculie-ve, ri tataj re otz ri nuon.
\v 38 Ri tataj ri nuya ri rumial chi niculie, otz ri nuon. Pero ri tataj ri man nuya ta ri rumial chi niculie, más otz nuon choch ri jun ri nuya-el ri rumial chi niculie.
\p
\v 39 Jun ixok culan, can ximil riquin ri rachajil y manak chel nujach-ri riquin ri rachajil antok xa ca cas. Ri ley ri xuya ri Dios can quire nuej. Pero xa nicon-el ri rachajil, otz niculie riquin jun chic, xa quire nrajo jaja. Pero ticulie riquin jun ri runiman chic ri Ajaf.
\v 40 Pero inre niej chi jun malcan-ixok más otz man ta niculie chic jun bay; ruma xa nicujie ruyuon, más xtiquicuot pa rucaslien. Y inre nian pensar chi quire je nrajo ri Ru-Espíritu ri Dios ri co viquin.
\c 8
\s Ri yon chic chiquivach ri ídolos
\p
\v 1 Y vacame nivajo nquicho chirij ri icutun-pa chuva, chirij ri ncayox chiquivach ri ídolos. Konojiel katan chirij re; pero antok ojre co quiy katan, jare nibano chika chi oj nimak nakana-ki. Pero xa ojre nakajo-ki, can nuon chika chi konojiel niquiy kacaslien choch ri Dios.
\v 2 Ri nuna chi can nojiel kax ratan chic ruma co runoj, man jun kax ratan. Xa tutijuoj-ri más, ruma nicatzin chi nratamaj más.
\v 3 Pero xa jun nrajo ri Dios, ri Dios can ratan roch jaja.
\p
\v 4 Vacame nivajo nquitzijuon chirij ri tej ri niyox chiquivach ri ídolos. Katan chi jun ídolo man jun rakalien, ruma joc jun Dios co.
\v 5 Y katan je chi ico vinak ri ncaen chi ico nicaj chic dioses. Ico iquiy dioses y ico iquiy ajaf vave choch-ulief y chicaj, ncacha.
\v 6 Pero ojre katan chi joc jun Dios co, y jaja ri Katata. Riquin jaja patanak-ve nojiel, y nrajo chi ojre nakaya rukij. Katan chi joc jun Ajaf co, y re ja ri Jesucristo. Ruma jaja co nojiel kax, y ruma jaja co kacaslien.
\p
\v 7 Pero man quinojiel ta hermanos catan chi ri ídolos xa man jun kax ncatiquir niquian. Ico ri antok maja tiquinimaj ri Dios, xquiya quikij ri ídolos; rumare vacame antok niquitej ri chac, can niquina inque xa yon chic chiquivach ri ídolos, y ri quijaluon y ri cánima nuej chica chi pecado ri niquian. Quire niquian pensar ruma maja tika pa quive otz (tiquian entender otz) ri ruchabal ri Dios.
\v 8 Can ketzij, man ja ta ri nakatej-ka ri nibano chika chi más otz nkojka choch ri Dios. Xa nakatej ri tej ri yon chiquivach ri ídolos, man xtuon ta chika chi más otz nkojka choch ri Dios, y xa man nakatej ta, man xtuon ta chika chi man oj otz ta choch ri Dios.
\v 9 Pero kabana cuenta-ki, ruma xa xtakatej y xkojrutzat jun ri ca maja tika paro otz (tuon entender otz) ri ruchabal ri Dios, nakaan cha chi nitzak.
\v 10 Ojre katan chi man jun kax nuon chika xa nakatej. Pero xa jun ri maja tika paro otz (tuon entender otz) ri ruchabal ri Dios, nkojrutzat chi ojco chupan jun lugar ri pache ico-ve ídolos y nkojrutzat chi nakatej ri yon chiquivach ri ídolos re, jaja can xtuon pensar xtutej je, mesque ri rujaluon y ri ránima nuej chi man otz ta.
\v 11 Ojre katan chi man jun kax nuon chika xa nakatej ri yon chiquivach ri ídolos, pero xa rumare, co jun hermano ri maja tika paro otz (tuon entender otz) ri ruchabal ri Dios nitzak; xa quire nakaan cha, man otz ta, ruma ri Cristo xcon je ruma ri jun re.
\v 12 Y xa ojre quire nakaan, can ncakasoc ri quijaluon y ri cánima ri hermanos ri maja tika pa quive otz (tiquian entender otz) ri ruchabal ri Dios. Y xa quire nakaan, can cha ri Cristo nakaan-ve ri pecado re.
\v 13 Rumare xa ruma ri chac nitej, nitzak can jun hermano, man nitej ta chic chac. Inre man nivajo ta chi vuma inre nitzak jun hermano.
\c 9
\s Ri derechos richin jun apóstol
\p
\v 1 ¿Man in apóstol ta came? ¿Man in libre ta came? ¿Man nutzatuon ta came roch ri Kajaf Jesús? ¿Man ixre ta came ri nu-obra choch ri Ajaf?
\v 2 Xa chiquivach nicaj chic inre man in apóstol ta, chivach ixre can in apóstol-ve. Ruma antok inre xintzijuoj ri ruchabal ri Ajaf Jesús chiva, ixre can xinimaj. Jare nicutu chi kalaj chi inre in jun ru-apóstol ri Ajaf.
\p
\v 3 Y niej chica ri ncabano acusar vichin:
\v 4 ¿Acaso manak ka-derecho chi nkutzuk y chi niyox kaya?
\v 5 ¿Man otz ta came nakaan je inchel ri Pedro y ri nicaj chic apóstoles? Ijeje i-culan quiquin hermanas y ncaquichilaj antok niquibana rusamaj ri Dios. Y quire je niquian ri i-ruchak ri Kajaf Jesús.
\v 6 ¿O joc inre y ri Bernabé manak derecho chi man nkusamaj ta?
\v 7 ¿Co came jun soldado xa ja ri ru-miera jaja ri nucusaj richin nutzuk-ka-ri? ¿O co came jun ache ri nutic uva y ni xa ta jun roch nutej? ¿O co came jun ri ncaruchajij ravaj y man nukun ta juba qui-liecha?
\p
\v 8 ¿Ri niej chiva nunoj came inre? ¿Man quire ta came nuej je chupan ri ru-ley ri Moisés?
\v 9 Ri ru-ley ri Moisés ri tziban can, nuej: Antok ri tuora nuxak ruve ri trigo, man tiyox rukasal chirutzan.\x + \xo 9:9 \xt Dt. 25:4.\x* Quire nuej ri ley. ¿Quire xuej ri Dios ruma joc came nujoyovaj quivach ri tuora?
\v 10 Jaja xuej quire ruma nrajo chi ojre ri oj rusamajiel kojtzuk. Inchel nuon jun ache ri nisamaj pan avan, jaja can nroyoiej ri kij antok co ri xtuya-pa ri ruticon. Y quire je ri nucajij ri trigo, can nroyoiej chi co ri nuchec can chirij.
\v 11 Y xa ojre xkatic riquin ivánima ri ruchabal ri Dios, y rumare quiy bendición iviluon; ¿man otz ta came chi ixre nkojito riquin ri nicatzin chika vave choch-ulief?\x + \xo 9:11 \xt Ro. 15:27.\x*
\v 12 Ruma, xa ico nicaj chic rusamajiel ri Dios ri quien chiva chi quiito y ixre can i-iton-ve, ¿man más ta came rakalien chi nkojito ojre?
\p Y mesque quire, ojre man kacutun ta chiva chi kojito, ruma nakajo chi ri ru-evangelio ri Cristo nia rutzijoxic. Rumare ojre kacachuon nojiel.
\v 13 ¿Man ivatan ta ca chi ri ncasamaj pa ru-templo ri Dios niquitej ri niyox can? Y antok ri vinak niquiya can jun chicop o jun chic kax richin chi ri sacerdotes niquiya choch ri Dios choch ri altar, ri sacerdotes re can niquican-el juba chi niquitej.\x + \xo 9:13 \xt Dt. 18:1.\x*
\v 14 Y quire je ruen can ri Ajaf, chi ri ncatzijuon ri evangelio, can chirij ri samaj re niquichec ri quivay.\x + \xo 9:14 \xt Mt. 10:10; Lc. 10:7.\x*
\v 15 Pero inre man jun kax nucutun chiva, y nitzibaj re chiva vacame man ruma ta nivajo chi nquinivilij. Más otz nquicon que choch nian quire. Inre altíra nquiquicuot ruma man jun kax ri nucutun chiva, y man nivajo ta ca chi co jun ri nalasan-el ri deseo re viquin.
\p
\v 16 Y inre man niya ta ka nukij ruma nitzijuoj ri evangelio; ruma ja ri Dios biyuon chuva chi nian ri samaj re, y can juye noch xa man xtinan ta.
\v 17 Xa ta inre ri xicanun ri samaj, can co ta vajal nicutuj chiva ruma ri samaj ri nian chicajol, pero man quire ta. Ja ri Dios ri xcanun vichin y xuya ri samaj chuva, rumare nian.
\v 18 ¿Y co came nichec ruma nian ri samaj re? Ri nichec ja ri nquiquicuot pa vánima, ruma man jun vajal nicutuj ruma nitzijuoj ri ru-evangelio ri Cristo, mesque otz chi nicutuj.
\p
\v 19 Inre in libre chiquivach quinojiel. Inre pa vánima xalax-ve chi nian inchel jun esclavo quichin quinojiel, chi quire ico ta más ri niquinimaj ri Cristo.
\v 20 Antok nquicujie chiquicajol ri nuvanakil israelitas, can in israelita nian, ruma nivajo chi ncanchec. Ijeje ico pa ruka ri ley, y inre man inco ta chic pa ruka ri ley. Pero antok nquicujie chiquicajol, nian inchel inco pa ruka ri ley, ruma nivajo chi niquinimaj ri Cristo.
\v 21 Y antok nquicujie chiquicajol ri vinak ri man israelitas ta, ri man ico ta pa ruka ri ley, can man in israelita ta nian. Quire nian ruma nivajo chi ncanchec. Pero man nimastaj ta je ri ru-ley ri Dios antok nquicujie chiquicajol ri vinak re, xa can nian ri nuej ri ley ri xucam-pa ri Cristo.
\v 22 Y antok nquicujie chiquicajol ri maja tika pa quive otz (tiquian entender otz) ri ruchabal ri Dios, inre nian inchel niquian ijeje richin chi ncanchec. Can quiquin quinojiel nian quire, chi quire ico ncacolotaj.
\v 23 Nian nojiel re ruma ri evangelio, chi quire ri bendiciones ri nucam-pa, can ta konojiel nikil.
\p
\v 24 ¿Man ivatan ta ca, chi ri niquian carrera, quinojiel niquitej quikij chi ncaa anin, pero joc jun nichacuon? Rumare titija ikij chi quire ntichec ri nrajo nuya ri Dios chiva.
\v 25 Ri ncauoc chupan jun carrera, can altíra niquian cuenta-qui, man niquian ta ri man otz ta nuon cha ri qui-cuerpo. Quire niquian, y ri niquichec xa jun corona ri niquis paro. Pero ri nakachec ojre, jun corona ri man niquis ta paro.
\v 26 Rumare inre nitej nukij chi nquiin anin y man nian ta inchel nuon jun ri man ratan ta pache nika-ve. Ni man nian ta inchel nuon jun antok nuchey-ri riquin jun chic, y antok nuya jubic-ka, xa cha cakiek nuya-ve.
\v 27 Rumare man niya ta lugar chi ja ri nu-cuerpo nichaco vichin, xa can nian cha chi inre ri in rajaf y chi quirunimaj. Ruma xa inre ri xitzijuon ri ruchabal ri Dios chica iquiy vinak, juye noch xa manak yan chic xtiyox chuva ri chica nuya ri Dios.
\c 10
\s Cholinic chirij ri idolatría
\p
\v 1 Hermanos, inre nivajo chi ntivatamaj chirij ri xbanataj quiquin ri ojier tak katie-katata ojre israelitas. Ri Dios can xuya-pa jun mukul ri xucuan quibiey.\x + \xo 10:1 \xt Ex. 13:21-22.\x* Xujak je ri Mar Rojo chi quire xatiquir xakax.\x + \xo 10:1 \xt Ex. 14:22-29.\x*
\v 2 Y quinojiel can inchel xa pa rube ri Moisés xaan bautizar antok xaa chirij ri mukul y antok xakax chupan ri mar.
\v 3 Quinojiel ijeje xquitej ri xka-pa chicaj riquin ri Dios.\x + \xo 10:3 \xt Ex. 16:35.\x*
\v 4 Y quinojiel xquikun je ri ya ri xuya-pa ri Dios chica, ri xiel-pa choch jun abaj.\x + \xo 10:4 \xt Ex. 17:6; Nm. 20:11.\x* Ri abaj re ja ri Cristo; y jaja can banak quiquin.
\v 5 Pero can xkalajin chi man xaka ta choch ri Dios ri xaquian nicaj, rumare juba ma quinojiel xacon can pa desierto.\x + \xo 10:5 \xt Nm. 14:29-30.\x*
\p
\v 6 Nojiel ri xbanataj quiquin ijeje, xa richin jun ejemplo chakavach ojre, chi man takarayij ri man otz ta inchel xquian ijeje.\x + \xo 10:6 \xt Nm. 11:4.\x*
\v 7 Man tiya quikij ri ídolos, inchel xquian nicaj chiquivach ijeje. Chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can, nuej chirij ri xquian: Ri vinak xatzuye chi xava y xakumun, y xapalaj chi xaxajo.\x + \xo 10:7 \xt Ex. 32:6.\x* Quire ri tziban can.
\v 8 Ico achia ri xquian pecado quiquin ixoki, y rumare chupan jun kij xacon veintitrés mil vinak.\x + \xo 10:8 \xt Nm. 25:1-18.\x* Man takaan ojre inchel xquian ijeje.
\v 9 Ico je chiquivach ijeje ri xquian ri man otz ta, ruma xquian tentar ri Ajaf. Y ijeje xacon pa quika cumatz.\x + \xo 10:9 \xt Nm. 21:5-6.\x* Y ojre man takaan inchel xquian ijeje.
\v 10 Y nicaj chic ruma xquian reclamar, rumare xtak-pa jun ángel pa quive chi xaruquimisaj.\x + \xo 10:10 \xt Nm. 16:41-49.\x* Man takaan ojre inchel xquian ijeje.
\p
\v 11 Nojiel ri xbanataj quiquin ijeje, xa jun ejemplo chika ojre. I-tziban can chupan ri ruchabal ri Dios, chi quire ojre ri ojco chupan ri ruquisbal tiempo richin ri roch-ulief, man tibanataj kiquin quire.
\v 12 Rumare, xa co jun ri nuon pensar chi man nitzak ta pa rucaslien choch ri Dios, can tubana cuenta-ri chi quire man nitzak ta.
\v 13 Y antok nquixan tentar, talka pan ive chi xa jun vinak nibano quire chiva o pan ivánima nipa-ve. Pero ri Dios man nquixruya ta can. Antok jaja nutzat chi ixre man nquixtiquir ta chic chi nticoch, nuya ivuchuka, chi quire nquixtiquir nticoch.
\p
\v 14 Mare ixre hermanos ri altíra nquixvajo, niej chiva chi man tian cachil ri vinak ri niquiya quikij ri ídolos.
\v 15 Ixre co inoj chi ntian pensar otz; y tiej chuva xa ketzij o man ketzij ta ri niej chiva.
\v 16 Antok nakanataj ri rucamic ri Cristo, nakaya tiox ba cha ri Dios ruma ri ruyal ri uva ri nakakun, ruma nunataj ri ruquiquiel ri Cristo. Y quire je ri simíta ri nakaper y nakacux, ruma nunataj ri ru-cuerpo ri Cristo,\x + \xo 10:16 \xt Mt. 26:26-28; Mr. 14:22-24; Lc. 22:19-20.\x* y re joc jun nuon chika riquin ri Cristo.
\v 17 Joc jun ri simíta y konojiel nakacux ba, mesque can oj quiy; y rumare ojre joc jun cuerpo kabanun.
\p
\v 18 Titzata-na-pe ri chica niquian ri kavanakil israelitas. Ri chica ncacuxu ba ri chicop ri ncayox choch ri Dios, ¿man xa jun ta came niquian riquin ri Dios ruma niquicux?
\v 19 ¿Chica niej ca? ¿Co came rakalien jun ídolo, o co came rakalien ri yon choch?
\v 20 Ri niej chiva jare: Ri man israelitas ta antok niquiya tej chiquivach ri ídolos, xa chica ri itzal tak espíritus niquiya-ve, y man choch ta ri Dios niquiya-ve.\x + \xo 10:20 \xt Dt. 32:17.\x* Y inre man nivajo ta chi ntian xa jun quiquin ri itzal tak espíritus.
\v 21 Ruma ixre can ntikun ruyal ri uva chi ntinataj ri rucamic ri Ajaf. Y xa quire ntian, man otz ta chi ixre ntikun je jun kax quichin ri itzal tak espíritus. Ixre nticux ri simíta chi ntinataj ri rucamic ri Ajaf, y xa quire ntian, man otz ta ntitej je jun kax quichin ri itzal tak espíritus.
\v 22 ¿O nakayac rayoval ri Ajaf?\x + \xo 10:22 \xt Dt. 32:21.\x* ¿Can más came co kachuka choch jaja?
\s Tibana nojiel richin chi ntiya rukij ri Dios
\p
\v 23 Nojiel xa otz chi nian, pero man nojiel ta nucul chi nian.\x + \xo 10:23 \xt 1Co. 6:12.\x* Nojiel xa otz chi nian, pero man nojiel ta nuon chica nicaj chic chi más niquiy ri quicaslien choch ri Dios.
\v 24 Man takaan joc ri nucam-pa otz chika ojre; ri nicatzin chi nakaan, ja ri nucam-pa otz chica nicaj chic.
\p
\v 25 Ri chac ri nicayix pa carnicería, ixre otz ntilok y nticux. Man ticutuj xa yon o man yon ta chiquivach ídolos, chi quire man jun chica xtuna ri ijaluon y ri ivánima.
\v 26 Ruma richin ri Ajaf Dios ri roch-ulief y nojiel ri co choch.\x + \xo 10:26 \xt Sal. 24:1.\x*
\p
\v 27 Xa co jun vinak ri man runiman ta ri Dios, y jaja nquixruon invitar chi nquixbava riquin, otz nquixa, xa ntivajo. Y titija ri ncaruya-pa chiva, y man ticutuj xa yon o man yon ta chiquivach ídolos, chi quire man jun chica xtuna ri ijaluon y ri ivánima.
\v 28 Pero xa co jun ri nien chiva: Ri tej re xa ya xyox chiquivach ídolos, nicha chiva; ixre man titej ri tej re, ruma xa ntitej choch, man otz ta xtuna ri ránima; mesque ixre ivatan chi richin ri Ajaf Dios ri roch-ulief y nojiel ri co choch.
\v 29 Y antok niej chiva chi man titej, man ruma ta ri ijaluon y ri ivánima ixre. Xa ruma ri rujaluon y ri ránima ri jun chic, chi quire jaja man xtitzak ta pa rucaslien choch ri Dios. Talvez nicaj niquiej manak chel chi ja ri rujaluon y ri ránima jun chic ri nien chuva ri chica otz chi nitej o ri chica man otz ta.
\v 30 Y xa inre niya tiox ba cha ri Dios ruma ri tej ri nitej, ¿karruma ncaex tzij chuvij ruma ri nitej xa ya nuyon chic tiox ba?
\p
\v 31 Ruma ca re, antok nquixva, ntikun iya, o chica-na ri ntian, can tibana chi ntiya rukij ri Dios.
\v 32 Y man ca quixuoc tzakoy quichin ri vinak israelitas, ni quichin ri vinak man israelitas ta, y ni cha ri ru-iglesia ri Dios.
\v 33 Xa can tibana inchel ri nian inre. Inre man nian ta joc ri nika chinoch. Xa can nitej nukij chi nian ri nika chiquivach quinojiel, man joc ta nian ri co otz nucam-pa chuva, ruma iquiy vinak ri nivajo ncanto chi ncacolotaj.
\c 11
\m
\v 1 Can tibana inchel ri nian inre,\x + \xo 11:1 \xt 1Co. 4:16; Fil. 3:17.\x* ruma inre can nian-ve inchel xuon ri Cristo.
\s Ri Pablo co nuej chica ri ixoki
\p
\v 2 Hermanos, inre nquiquicuot ruma can inco riquin ivánima. Ixre can ntian ri nucutun can chivach.
\v 3 Pero inre nivajo chi ixre ntivatamaj chi ri Cristo jare ri jolomaj ri co pa quive ri achia, y ri ache jare ri jolomaj ri co paro ri raxjayil. Y ri Dios jare ri jolomaj ri co paro ri Cristo.
\v 4 Antok ri achia niquian orar, o antok niquiej ri nuej ri Dios chica, man tiquiya tziak pa quijaluon; ruma xa quire niquian, niquikasaj rukij ri co pa quive.
\v 5 Pero antok ri ixoki niquian orar, y antok niquiej ri nuej ri Dios chica, tiquiya tziak pa quijaluon. Ruma xa man niquian ta quire, niquikasaj rukij ri jolomaj ri co pa quive. Can ntiel inchel quisocan nojiel ri quive.
\v 6 Y xa ico ixoki ri man nicajo ta niquiya tziak pa quijaluon, tiquisocaj-el nojiel ri quive. Y xa ncaquix niquisocaj-el nojiel ri quive, can tiquiya tziak pa quijaluon.
\v 7 Ri achia man otz ta niquiya tziak pa quijaluon ruma i-rachibal ri Dios y niquicut rukij jaja,\x + \xo 11:7 \xt Gn. 1:26.\x* y ri ixoki niquicut quikij ri achia.
\v 8 Ruma ri naay ache, man riquin ta jun ixok xpa-ve. Pero antok xan ri naay ixok, xcusas jun rubakil ri ache.
\v 9 Ri Dios xuon ri ixok ruma xutzat chi nicatzin cha ri ache, y man ja ta ri ache xuon ruma nicatzin cha ri ixok.\x + \xo 11:8-9 \xt Gn. 2:18-23.\x*
\v 10 Rumare ri ixok can tuya tziak pa rujaluon chi nucut chi niniman cha ri rachajil. Can otz nuon quire, cuma ri ángeles.
\v 11 Pero choch ri Ajaf Dios xa man jun ri más co rukij. Ri ixok can nicatzin cha ri ache y quire je ri ache nicatzin cha ri ixok.
\v 12 Y can ketzij chi antok xan ri naay ixok, xcusas jun rubakil ri ache, pero ri ache je nalax riquin ri ixok. Pero nojiel can riquin ri Dios patanak-ve.
\p
\v 13 Can tibana pensar jaal: ¿Otz came chi ri ixok man nuya ta tziak pa rujaluon antok nuon orar cha ri Dios?
\v 14 Can quinojiel vinak catan chi quix-quix chi jun ache ncanimar-ka ruve.
\v 15 Pero jun ixok can otz-ve ncanimar ruve. Ruma ri ruve can yon-ve cha chi nutzapij ri rujaluon.
\v 16 Y xa co jun nrajo nuchojij, ojre nakaej chi man jun chic costumbre co chikacajol y quire je chiquicajol quinojiel ri iglesias ri ico diferentes lugares.
\s Abusos chupan ri Santa Cena richin ri Ajaf
\p
\v 17 Y ri nivajo niej chiva vacame, manak chel niej chiva chi can otz ri ntian. Ruma antok ntimol-ivi pa rube ri Ajaf, pa rucaxiel chi co otz nucam-pa chiva, xa más itziel ntian chupan ri icaslien.
\v 18 Ri naay nivajo niej chiva, ja ri nivaxaj chivij chi antok ntimol-ivi, co divisiones chicajol. Y nicaj ninimaj ri niex chuva.
\v 19 Pero can nicatzin chi nibanataj quire chicajol, chi co divisiones, chi quire ncakalajin ri ketzij quiniman ri Cristo y ri man quiniman ta.
\v 20 Y antok ixre ntimol-ivi chi ntian ri Santa Cena richin ri Ajaf Jesucristo,\x + \xo 11:20 \xt 1Co. 10:16.\x* xa man ja ta rubanic ntian.
\v 21 Ruma antok ntimol-ivi, ico ri can chanin niquitej-ka ri quicamun-pa y ico ri xa man jun chica niquitej, y ico hasta ncakabar-ka.
\v 22 ¿Can manak came ivachuoch chi chire nquixva-ve y nquixkumun? ¿O chivach ixre man jun rukij ri iglesia richin ri Dios? ¿Y karruma nquiquixbiej ri man jun oc co quiquin? ¿Can ntivajo ixre chi riquin ri ntian quire, inre niya ikij? Inre man niya ta ikij ruma man otz ta ri ntian.
\s Ri Santa Cena 
\r (Mt. 26:26-29; Mr. 14:22-25; Lc. 22:14-20)
\p
\v 23 Inre man quire ta ri ix-nutijuon. Inre xixtijuoj riquin ri xuya ri Ajaf chuva. Y re quire: Chupan ri aka antok ri Ajaf Jesús ya nijach-el pa quika ri vinak ri itziel xquitzat, jaja xutzom jun simíta;
\v 24 y antok jaja ruyon chic tiox ba cha ri Dios, xuper ri simíta y xuej chica ri ru-discípulos: Titzama y ticuxu ri simíta; ruma jare ri nu-cuerpo ri xtijach pan i-cuenta ixre. Can tibana cava siempre richin nquininataj.
\v 25 Y antok ya i-vinak chic, ri Jesús xucan-apa je ri copa, y xuej: Jare ri nuquiquiel ri xtiin antok xquiquimisas. Riquin ri nuquiquiel, ja xticachoj ri cacac pacto ri rajon-pa ri Dios chi nuon quiquin ri vinak.\x + \xo 11:25 \xt Ex. 24:6-8; Jer. 31:31-34.\x* Can tikumu, y nojiel mul antok xtikun, can inre nquininataj, xcha ri Jesús.
\v 26 Rumare, nojiel mul antok nticux ri simíta y ntikun je ri ruyal ri uva, can ja ri rucamic ri Ajaf ri ntitzijuoj, y quire xtian, ca xtalka-na ri kij chi xtipa chic jun bay.
\s Ri niquian cha ri Santa Cena chi man jun rakalien
\p
\v 27 Rumare, xa chica-na ri nicuxu ri simíta y nikumu ri ruyal ri uva ri nunataj ri rucamic ri Ajaf, xa man jun rakalien nuon cha, nuon pecar-ri, ruma nuon cha ri ru-cuerpo y ri ruquiquiel ri Ajaf chi man jun rakalien.
\v 28 Naay, katzata-ka-ki xa otz rubanun ri kacaslien choch ri Dios, cajare kacuxu ri simíta y kakumu ri ruyal ri uva.
\v 29 Ruma xa nakacux ri simíta y nakakun ri ruyal ri uva, y xa man jun rakalien nakaan cha, y man nalka ta pa kave chi ri nakatej nakanataj ri ru-cuerpo ri Ajaf Jesús antok xcon, can nika ri castigo pa kave.
\v 30 Y rumare iquiy chivach ixre manak quichuka, ncayavaj, y ico ya xacon.
\v 31 Y xa ta ojre nakatzat-ka-ki otz ri chica nakaan, man nipa ta ri castigo pa kave.
\v 32 Pero quiy mul ri Ajaf Dios nuya-pa ri castigo pa kave, chi quire man nika ta pa kave ri nem castigo ri man niquis ta, inchel xtika pa quive ri vinak ri man quiniman ta ri Ajaf Jesús.
\p
\v 33 Mare hermanos, antok ntimol-ivi chi ntian ri Santa Cena, can tivoyoiej-ivi.
\v 34 Pero xa co jun chivach altíra ninem rupan, más otz tiva-pa chirachuoch, chi quire man ntivayuoj ta ka ri castigo pan ive antok ntimol-ivi. Y co nicaj chic kax ri nivajo niej chiva, pero xa ca xquibaka-na iviquin, cajare xtinej chiva.
\c 12
\s Ri dones ri nuya ri Espíritu Santo
\p
\v 1 Hermanos, vacame nivajo chi ixre ntivatamaj otz chirij ri dones ri nuya ri Espíritu Santo.
\p
\v 2 Inre niej chi ixre ca nalka pan ive ri chica xian antok ca maja ivatan roch ri Dios. Ixre can otz chivach chi ico ri xixquisach ruma xixucuax inchel nian chica ri ídolos, ri ncacuax jun lado y jun chic lado, y ijeje xa man ncacho ta.
\v 3 Rumare nivajo nicut otz chivach chi man jun vinak nicho itziel chirij ri Jesús xa ucuan ruma ri Ru-Espíritu ri Dios. Y quire je jun vinak ri man ucuan ta ruma ri Espíritu Santo, man nicovin ta nuej chi ri Jesús jare ri Ajaf.
\p
\v 4 Y quiy roch dones, pero ri niyon re, joc Jun, y re ja ri Espíritu Santo.
\v 5 Co quiy roch samaj yon chika, pero joc jun Rajaf ri samaj y re ja ri Ajaf Jesús.
\v 6 Co quiy roch yon chika chi nakaan, pero joc Jun ri niyon kachuka chikajunal y re ja ri Dios.
\v 7 Y ruma ri yon chika chikajunal, kalaj chi co ri Espíritu Santo kiquin. Y ri yon chika, can co otz nucam-pa chika konojiel.
\v 8 Ruma chica nicaj, ri Espíritu Santo nuya chica chi niquitzijuoj ri noj ri nipa riquin ri Dios. Y chica nicaj chic ruyon chi niquicut chiquivach nicaj chic.
\v 9 Y ri Espíritu Santo nuya je chica nicaj chic chi más quicukuban quicux riquin ri Ajaf Jesús chi quiy ri ncatiquir niquian, y nicaj chic ncatiquir ncaquian sanar ri ncayavaj.
\v 10 Nicaj chic, ri Espíritu Santo nuon chica chi niquian milagros. Ico je ri nuon chica chi niquiej ri niex chica ruma ri Dios. Y chica nicaj chic nuon chi chanin niquitzat xa riquin ri Dios patanak-ve o xa riquin jun itzal espíritu patanak-ve ri nuej o nuon jun chic vinak; y chica nicaj chic nuon chi ncacho nicaj chic chabal. Y chica nicaj chic, nuon chica chi niquiej ri ncaquiej ri nicaj chic antok ncacho nicaj chic chabal.
\v 11 Y nojiel re xa Jun nibano, y re xa ja ri Espíritu Santo. Y chikajunal co ruyon chika chi nakaan, y can inchel ca nrajo jaja ri ruyon chika.\x + \xo 12:4-11 \xt Ro. 12:6-8.\x*
\p
\v 12 Can inchel rubanun ri ka-cuerpo, co ruka, co rakan, co nakaroch, pero joc jun cuerpo. Y quire je kabanun ojre riquin ri Cristo.\x + \xo 12:12 \xt Ro. 12:4-5.\x*
\v 13 Y quire kabanun, ruma xa jun mismo Espíritu xojbano bautizar konojiel y rumare xojuoc ru-cuerpo ri Cristo; chi israelitas y man israelitas ta, chi libres y chi esclavos. Can ja mismo Espíritu re ri xuoc pa kacaslien konojiel.
\p
\v 14 Ri ka-cuerpo co ruka, co rakan, co nakaroch, pero joc jun cuerpo.
\v 15 Xa ta ri akanaj nuej: Inre ruma man in ruka ta ri cuerpo, man in richin ta ri cuerpo, ruma quire nuej, ¿man richin ta came ri cuerpo ri akanaj?
\v 16 Y xa ta ri xiquinaj nuej: Inre ruma man in nakaroch ta ri cuerpo, man in richin ta ri cuerpo, ruma quire nuej, ¿man richin ta came ri cuerpo ri xiquinaj?
\v 17 Xa nojiel ta ri cuerpo joc nakaroch co, ¿chel came nicaxan? Xa nojiel ta xiquinaj, ¿chel came nisakuon?
\v 18 Pero ri Dios xuya nojiel cha ri ka-cuerpo; xuya ruka-rakan, y xuya nakaroch, xuya nojiel, can inchel ri xutzat jaja chi nicatzin.
\v 19 Ruma xa nojiel ta xa jun roch, ¿pache co-ve ri cuerpo?
\v 20 Ri ka-cuerpo can i-rucuan nojiel ri ncacatzin cha. Pero ri ka-cuerpo joc jun.
\p
\v 21 Rumare ri nakavachaj manak chel nuej cha ri kabaj: Atre man ncacatzin ta chuva. Y quire je ri jolomaj manak chel nuej chica ri akanaj: Ixre man nquixcatzin ta chuva.
\v 22 Ruma quinojiel ncacatzin. Y ri nitziet richin ri cuerpo chi manak-oc quikalien, xa jare ri más ncacatzin.
\v 23 Y ri nakaan ojre cha ri ka-cuerpo, ja ri manak más quikalien, xa jare ri más ncakavak. Y ri nuya quix, can más ncakavaj.
\v 24 Pero ri más i-otz ncatziet richin ri ka-cuerpo, man nicatzin ta chi ncakavaj. Ri Dios can otz xuon cha nojiel. Ruma hasta ri nitziet chi manak más quikalien richin ri ka-cuerpo, jaja xuon chica chi más jaal ncaan cuenta.
\v 25 Ri Dios quire ri xuon chica quinojiel, chi quire joc jun niquian quinojiel y niquitola-qui.
\v 26 Xa co jun ri nikaxo, quinojiel quire niquina; y xa co jun otz nitziet, can ncaquicuot quinojiel.
\p
\v 27 Ixre ri ix-acunak ru-cuerpo ri Cristo, can inchel rubanun ri ka-cuerpo, co ruka, co rakan, co nakaroch, can quire kabanun ojre riquin ri ru-cuerpo ri Cristo.
\v 28 Y quire rubanun ri Dios chica nicaj ri ico chupan ri iglesia. Naay ja ri apóstoles. Ri rucan ja ri profetas. Ri ruox ja ri maestros.\x + \xo 12:28 \xt Ef. 4:11.\x* Ico je ri niquian milagros. Ico ri ncaquian sanar ri ncayavaj. Ico ri ncaton quichin ri nicaj chic. Ico ri ncaquian mandar nicaj chic. Ico ri ncacho nicaj chic chabal ri nuya ri Espíritu Santo chica.
\v 29 Man konojiel ta oj apóstoles. Man konojiel ta oj profetas. Man konojiel ta oj maestros. Man konojiel ta nakaan milagros.
\v 30 Man konojiel ta ncakaan sanar ri ncayavaj. Man konojiel ta nian chika ruma ri Espíritu Santo chi nkucho nicaj chic chabal. Man chika ta konojiel yon-ve chi nakaej ri ncaquiej ri nicaj chic antok ncacho nicaj chic chabal ri nuya ri Espíritu Santo chica.
\v 31 Pero can otz chi ntirayij jun don ri más otz. Y inre nivajo nicut jun chic chivach ri co más rakalien.
\c 13
\s Ri más co rakalien ja ri amor
\p
\v 1 Xa ta inre nquicho quiy roch chabal vave choch-ulief, o quichabal ta ángeles, y xa manak amor viquin, xa in junan riquin jun chich ri nitzinin o jun kajuon ri altíra nikajan.
\v 2 Y xa niej ta ri niex chuva ruma ri Dios, o xa nika ta pano (nian ta entender) nojiel runoj ri Dios ri man kalaj ta ranun-pa, o xa nika ta pano (nian ta entender) nojiel noj, o ruma ta nucukuban nucux riquin ri Dios, ruma ta re nquitiquir nian chica ri nimak tak juyu chi caiel-el pache ico-ve,\x + \xo 13:2 \xt Mt. 17:20; 21:21; Mr. 11:23.\x* y mesque nian nojiel re, pero xa manak amor viquin, man jun nquinuoc-ve.
\v 3 Y xa ta niya nojiel ri co viquin chi ncava ri i-puobra, o xa niya ta nutzij chi nquiparox pa kak, pero xa manak amor viquin, mesque quire xtinan, man jun kax xtinchec chirij.
\p
\v 4 Ri amor nuon chi ncakacoch y otz kanoj nakaan quiquin quinojiel. Ri amor nuon chika chi man itziel ta nakatzat jun ri otz co, chi man nakaan ta chi can co kakij, y chi man nakaan ta chi oj nimak.
\v 5 Ri amor nuon chika chi man nakaan ta xanak-pe, chi man nakacanuj ta ri joc nicatzin chika, chi man nipa ta kayoval, y chi man nakayac ta ka ri ayoval riquin kánima.
\v 6 Ri amor nuon chika chi antok nian ri man choj ta, man nkojquicuot ta, pero antok nibanataj ri otz, nkojquicuot.
\v 7 Ri amor nuon chika chi nojiel nakacoch, chi nakanimaj ri nuej ri jun chic, chi nojiel nakayoiej akal, y chi can co ka-paciencia.
\p
\v 8 Ri amor man xtiquis ta. Pero ri niquiej ri niex chica ruma ri Dios, can xtalka ri kij antok xtiquis. Y quire je ri ncacho nicaj chic chabal ri nuya ri Espíritu Santo chica, xtalka ri kij antok man xtiquian ta chic quire. Y quire je xtalka ri kij antok ri noj ri co kiquin vacame, xa man chic xticatzin ta.
\v 9 Ri noj ri co kiquin vacame, xa man ja ta re nojiel, y quire je ri niex chika ruma ri Dios chi nakaej, xa man ja ta je re nojiel;
\v 10 pero antok xtalka ri kij chi nakanaiej nojiel, man chic xcacatzin ta ri katan vacame, xa ncaquis.
\p
\v 11 Inchel inre, antok xiquiy, xinan inchel niquian quinojiel acola. Ri nutzij, ri nian pensar y ri nunoj, can inchel richin jun acual. Pero antok xinuoc cajuol, man xinan ta chic inchel niquian ri acola. Nojiel re xanya can.
\v 12 Vacame xa inchel nkutzun chupan jun ispieja ri man can ta kalaj otz ri chica nakatzat chupan. Pero xtalka ri kij antok can kalaj ri xtakatzat. Vacame joc jutzit vatan, pero chupan ri kij re xtinvatamaj jaal roch ri Dios, can inchel jaja ratan jaal noch inre.
\v 13 Pero siempre xcacujie ri cukbal cux riquin ri Dios, y ri esperanza, y ri amor. Pero chiquivach ri oxe re, ri más nem rakalien ja ri amor.
\c 14
\s Ri ncacho jun chic chabal ri nuya ri Espíritu Santo
\p
\v 1 Can katija kakij chi ncakajo ri vinak riquin nojiel kánima. Y karayij je riquin nojiel kánima ri dones ri nuya ri Espíritu Santo chika. Pero ri más karayij, ja chi ri Espíritu Santo nuon chika chi nakaan profetizar.
\v 2 Ruma ri nicho jun chic chabal ri ruyon ri Espíritu Santo cha, xa cha ri Dios nicho-ve y man chica ta ri vinak. Ri nuej, ja ri Espíritu Santo ri nien cha, pero re man jun nibano entender.
\v 3 Pero ri nuej ri niex cha ruma ri Dios, can nuon chica nicaj chic chi niquiy quicaslien choch ri Dios, y chi nicujie je ruchuka cánima, y chi ncaruon consolar.
\v 4 Ri nicho nicaj chic chabal ri ruyon ri Espíritu Santo cha, ruyuon niquiy rucaslien. Pero ri nuej ri niex cha ruma ri Dios, y nuej cha ri iglesia, can nuon chi niquiy quicaslien choch ri Dios.
\p
\v 5 Ri nirayij inre, ja ta chi ixvonojiel nquixcho nicaj chic chabal, pero ri más nivajo, ja chi ri Espíritu Santo nuon ta chiva chi nquixtiquir ntiej ri niex chiva ruma ri Dios. Ri ncacho nicaj chic chabal, otz ri niquian; pero más otz niquian ri niquiej ri niex chica ruma ri Dios. Pero xa co jun ri nicho jun chic chabal, y nuej je chica nuej, ri iglesia niquiy quicaslien choch ri Dios.
\v 6 Ruma xa ta inre nquibaka iviquin ixre hermanos, y jun chic chabal nquibacho iviquin, man jun xticatzin ri xtinej, ruma man xtika ta pan ive (man xtian ta entender). Pero xa pan ichabal ixre nquicho-ve y niej ri niex chuva ruma ri Dios, ixre can xtika pan ive (xtian entender). Y quire je xa nquixtijuoj, co ntivatamaj; o xa niej chiva ri xex chuva ruma ri Dios; o xa nicut ri ruchabal ri Dios, nojiel re co xticatzin chiva.
\p
\v 7 Ri kaxpe ri ncakojomax inchel ri flauta o ri arpa, xa man otz ta nikojomax, ¿kalaj came ri bix ri nikojomax-pa cha ri flauta o ri arpa?
\v 8 Y xa ri nixupun ri trompeta chi ncarumol ri soldados chi ncaa pa guerra, joc nuxupuj ri trompeta y man ja ta ri rukul nuon cha, ¿niquimol came qui ri soldados?
\v 9 Quire ixre xa man nquixcho ta jun chabal ri nika pa quive (niquian entender) ri vinak; antok nquixcho, man xtika ta pa quive (man xtiquian ta entender), xa cha ri cakiek xquixcho-ve.
\v 10 Quiy roch chabal ri ncacusas vave choch-ulief, y quinojiel chabal can co-ve ri niquiej.
\v 11 Pero xa co jun vinak ri man vatan ta ruchabal, y jaja nrajo nicho viquin y inre xa man nika ta pano (man nian ta entender) ri nuej chuva, choch jaja xa man in ruvanakil ta, ruma man nika ta pano (man nian ta entender) ri nuej. Y quire je jaja chinoch inre.
\v 12 Quire ixre; xa altíra ncairayij ri dones ri nuya ri Espíritu Santo, can otz, pero tirayij chi ri dones ri nuya ri Espíritu Santo nuon cha ri iglesia chi niquiy ri quicaslien choch ri Dios.
\p
\v 13 Rumare xa jun nicho jun chic chabal, tucutuj cha ri Dios chi nitiquir nuej chica nuej ri chabal re.
\v 14 Ruma xa inre nian orar jun chic chabal, xa ja ri nu-espíritu nuon orar; pero inre man jun nika pano (nian entender).
\v 15 Y xa quire, ¿chica came otz ri nian? Ri nubanun pensar nian antok nian orar, can nicusaj nu-espíritu y nunoj je chi nika pano (nian entender) ri niej. Y quire je nian antok nquibixan, nicusaj nu-espíritu y nunoj.
\v 16 Ruma xa atre joc riquin av-espíritu naya tiox ba cha ri Dios, ¿chel xtiquiej Amén ri ncacaxan avichin? ruma man xika ta pa quive (man xquian ta entender).
\v 17 Ri tiox ba ri xaya jun chic chabal, altíra otz, pero ri xacaxan avichin man jun xika pa quive (xquian entender) chi niquiy ta juba quicaslien choch ri Dios.
\v 18 Inre niya tiox ba cha ri Dios ruma ri Espíritu Santo rusipan chuva chi nquicho nicaj chic chabal, más que chivach ixvonojiel ixre.
\v 19 Pero antok inre nquibaka pan iglesia, prefiero niej vuuo tzij riquin nunoj, chi nicut, que choch niej ta diez (lajuj) mil tzij chica y xa man nika ta pa quive (man niquian ta entender), ruma xa jun chic chabal nquicho-ve.
\p
\v 20 Hermanos, man tian pensar inchel acola, can tibana pensar otz. Pero otz ntian inchel ri xulu, ri man catan ta niquian pecado.
\v 21 Chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can, nuej: Inre xquicho jun-ve chic chabal y xcancusaj nicaj chic vinak ri man junan ta ncacho quiquin ri israelitas, chi xquicho chica ri israelitas. Pero mesque quire xtinan, ijeje man xticajo ta xticaxaj ri xtinej chica.\x + \xo 14:21 \xt Is. 28:11-12.\x* Quire nuej ri Ajaf.
\v 22 Y mare antok ri Dios nuon chika chi nkucho nicaj chic chabal, re richin señal, pero man chiquivach ta ri quiniman chic ri Dios, xa chiquivach ri man quiniman ta ri Dios. Pero antok ojre nakaej ri niex chika ruma ri Dios, re jun señal kichin ojre; man quichin ta ri man quiniman ta ri Dios.
\v 23 Xa ta imaluon-ivi ri niex iglesia chiva y ixvonojiel nquixcho nicaj chic chabal, y jare antok ncabaka iviquin ri man quiy ta catan chirij ri ruchabal ri Dios, o ncabaka ri man quiniman ta ri Dios, ¿man came niquiej ta chiva chi ix chuj?
\v 24 Pero xa ta ixvonojiel ntiej ri niex chiva ruma ri Dios, antok ntuoc jun iviquin ri man runiman ta ri ruchabal ri Cristo o ntuoc jun ri man quiy ta ratan chirij ri ruchabal ri Dios, jaja xtuna chi aj-banoy-pecado y xtuna je chi ixvonojiel nquixen cha chi aj-banoy-pecado.
\v 25 Can nojiel ri ravan pa ránima xcaiel-pa choch sakil, y jaja xtixuquie-ka y xtuya rukij ri Dios, y xtuej chi ketzij chi co ri Dios chicajol.
\p
\v 26 ¿Chica came nicatzin ntian ixre hermanos? Antok ntimol-ivi, ico ri ncabixan, ico ri ncaquitijuoj nicaj chic riquin ri ruchabal ri Dios, ico ri ncaen ri niex chica ruma ri Dios, ico ri ncacho nicaj chic chabal ri ruyon ri Espíritu Santo chica, ico ri niquiej ri ncaquiej nicaj chic antok ncacho nicaj chic chabal ri rusipan ri Espíritu Santo chica. Can tibana nojiel re chi niquiy más quicaslien ri iglesia choch ri Dios.
\v 27 Xa ico ncacho nicaj chic chabal, can joc icaye o iyoxe ri ncacho antok ntimol-ivi. Y chi jujun cacho, y jun tien chica nuej ri chabal re.
\v 28 Y xa man jun nitiquir nien ri chica niquiej ri nicaj chic chabal, man cacho nicaj chic chabal chiquivach ri quimaluon-qui. Xa ncacho-ka pa cánima y cha ri Dios.
\v 29 Quire je ri profetas, cacho icaye o iyoxe. Y ri nicaj chic tiquibana pensar jaal ri niex, xa riquin ri Dios patanak-ve o xa manak.
\v 30 Y xa co jun ri nuej ri en cha ruma ri Dios, y jare antok co chic jun ri tzuyul ri co niex cha ruma ri Dios; titanie-ka ri naay.
\v 31 Ruma man joc ta jun ri nitiquir nuej ri niex cha ruma ri Dios, can ixvonojiel nquixtiquir ntiej ri niex chiva, pero chi jujun tibana chi quire quinojiel nicatamaj ri nicatzin chica chupan ri quicaslien choch ri Dios.
\v 32 Ruma ri profetas ncatiquir niquiyoiej-qui. Ijeje ncatiquir niquikat ruchuka ri cánima.
\v 33 Ruma ri Dios man jun kax nuon ri man ta pa ruchojmil. Ruma ri Dios nuya paz.
\p Ixre tibana inchel niquian ri santos hermanos ri niquimol-qui nicaj chic tanamet.
\v 34 Antok ntimol-ivi, ri ixoki man cacho-apa, ruma man yon ta permiso chica chi cacho-apa, tiquinimaj inchel nuej ri ley.
\v 35 Y xa ri ixoki nicajo nicatamaj, tiquicutuj chica ri cachajil chicachuoch. Ruma man otz ta chi jun ixok nicho antok quimaluon-qui chi niquiya rukij ri Dios.
\p
\v 36 ¿Acaso iviquin ixre alanak-el ri ruchabal ri Dios o joc iviquin ixre xalka-ve?
\v 37 Rumare, xa co jun nuej chi profeta o nuej chi ucuan ruma ri Espíritu Santo, jaja xtuej chi ri xinej inre chiva can ru-mandamiento ri Dios.
\v 38 Y xa ico ri man nicajo ta niquinimaj ri xinej, man tinimax je ri niquiej ijeje.
\p
\v 39 Rumare hermanos, can riquin nojiel ivánima tirayij chi ri Espíritu Santo nusipaj chiva chi ntiej ri niex chiva ruma ri Dios. Y man quiikat ri ncacho nicaj chic chabal ri rusipan ri Espíritu Santo chica.
\v 40 Y nojiel ca tibana pa rubayal y pa ruchojmil.
\c 15
\s Antok xcacastaj-pa ri quiminaki
\p
\v 1 Hermanos, inre nivajo chi talka pan ive ri evangelio ri xintzijuoj chiva antok xicujie chicajol. Y ixre can xian recibir ri tzij ri xintzijuoj chiva, y can iyon ivánima riquin.
\v 2 Y rumare ix-colotajnak, pero nicatzin chi ixre man ntiya ta can, xa can ketzij chi xinimaj.
\p
\v 3 Ruma ri chabal ri xinan recibir inre can rakalien y ja je chabal re ri xincut chivach: Chi ri Cristo xcon ruma ri ka-pecados, can inchel ri tziban can chupan ri ruchabal ri Dios ojier can;\x + \xo 15:3 \xt Is. 53:5-12.\x*
\v 4 chi ri Cristo xmuk y chi oxe kij xcastaj-pa chiquicajol ri quiminaki, inchel ri tziban can chupan ri ruchabal ri Dios.\x + \xo 15:4 \xt Sal. 16:8-10; Os. 6:2.\x*
\v 5 Y antok ri Cristo castajnak chic pa, xucut-ri choch ri Pedro,\x + \xo 15:5 \xt Lc. 24:34.\x* y después chiquivach ri doce (cabalajuj) apóstoles.\x + \xo 15:5 \xt Mt. 28:16-17; Mr. 16:14; Lc. 24:36; Jn. 20:19.\x*
\v 6 Y después xucut-ri chiquivach más i-quinientos hermanos antok quimaluon-qui. Iquiy chiquivach ijeje ca icas, y ico ri ya xacon.
\v 7 Y después xucut-ri choch ri Jacobo, y después xucut-ri chiquivach quinojiel ri apóstoles.
\p
\v 8 Y pa ruquisbal xucut-ri chinoch inre ri xa inchel jun acual ri nalax antok ca maja titzakat ru-tiempo chi nalax.\x + \xo 15:8 \xt Hch. 9:3-6.\x*
\v 9 Ruma inre ri más in col chiquivach ri apóstoles, y nina chi man otz ta niex apóstol chuva, ruma inre xinan perseguir ri ru-iglesia ri Dios.\x + \xo 15:9 \xt Hch. 8:3.\x*
\v 10 Pero ruma ri ru-favor ri Dios, xuon chuva chi xinuoc apóstol. Y ri favor ri xyox chuva man choj ta xcujie viquin. Ruma inre ri más in-samajnak-pa chiquivach ri nicaj chic apóstoles. Pero man nuyuon ta inre xibano ri samaj, xa ja ri ru-favor ri Dios xbano chi xinan.
\v 11 Pero xa chica-na nitzijuon ri ruchabal ri Dios, xa inre o xa ja ri nicaj chic apóstoles, re man jun kax nuon. Ruma xa junan nakatzijuoj, y quire xinimaj ixre.
\p
\v 12 Y xa ri ruchabal ri Dios ri nakatzijuoj nuej chi ri Cristo xcastaj-pa chiquicajol ri quiminaki, ¿karruma ico chicajol ri ncaen chi ri quiminaki man ncacastaj ta pa?
\v 13 Ruma xa man ta ncacastaj-pa ri i-quiminak, ri Cristo man ta xcastaj-pa je.
\v 14 Y xa ta ri Cristo man ta xcastaj-pa, man jun nicatzin ri ruchabal ri Dios ri nakatzijuoj, y man jun je nicatzin chi ixre icukuban icux riquin.
\v 15 Xa ta quire, ntiel chi ojre oj tzakoy-tzij, ruma xkaej chiva chi ri Dios xucasuoj ri Cristo y xa man quire ta. Ruma xa man ta ketzij chi ncacastaj-pa ri quiminaki, ri Cristo man ta xcastaj-pa je.
\v 16 Ri ncaen chi ri quiminaki man ncacastaj ta pa, man otz ta ri niquiej; ruma xa ta quire, ri Cristo man ta xcastaj-pa.
\v 17 Y xa ri Cristo man ta xcastaj-pa, man jun nicatzin chi ixre icukuban icux riquin. Xa ca ixco chupan ri i-pecados.
\v 18 Y xa ta quire, ri quiminaki ri xquinimaj-el ri Cristo, ca pa kak xabaka-ve.
\v 19 Y xa ta joc vave choch-ulief kayoien chi ri Cristo co xtuya chika, juye ta kavach chiquivach quinojiel ri vinak.
\p
\v 20 Pero nojiel re xa man ketzij ta. Ruma ri Cristo can xcastaj-pa chiquicajol ri quiminaki. Jaja ri naay ri xcastaj-pa y rumare can xcacastaj-pa ri nicaj chic quiminaki.
\v 21 Ruma jun ache xpa ri camic choch-ulief, y konojiel xka ri camic pa kave. Rumare ri Cristo xuoc vinak y xcastaj-pa chiquicajol ri quiminaki, chi quire ojre je xkojcastaj-pa.
\v 22 Ruma ri Adán, nkucon konojiel. Y ruma ri Cristo, xtikil ri caslien ri man niquis ta.
\v 23 Pero nojiel en su orden: Ja ri Cristo ri naay xcastaj-pa. Y antok xtipa chic jun bay, ojre ri oj richin chic jaja xkojcastaj-pa je.
\v 24 Y cajare xtalka ri ruquisbal kij, antok ri Cristo i-ruquisuon chic quinojiel ri itzal tak espíritus, quire je ri autoridades y ri co poder pa quika. Y cajare xtuya chic ri reino cha ri Dios ri Rutata.
\v 25 Vacame nicatzin chi ja ri Cristo nibano gobernar, hasta ca xcaruya quinojiel ri ru-enemigos chuxie rakan.\x + \xo 15:25 \xt Sal. 110:1.\x*
\v 26 Y ri ruquisbal ru-enemigo ri xtiquis, ja ri camic.
\v 27 Inchel ri nuej chupan ri ruchabal ri Dios, chi nojiel xyox chuxie rakan ri Cristo.\x + \xo 15:27 \xt Sal. 8:6.\x* Y antok nuej nojiel, man nuej ta chi ri Dios xuoc je pa ruka; ruma ja ri Dios mismo xjacho nojiel pa ruka jaja.
\v 28 Y antok nojiel co chic pa ruka ri Cristo, cajare xtujach-ri pa ruka ri Dios ri xjacho nojiel pa ruka, y riquin re kalaj chi ri Dios can nem-ve y jaja ri xticujie paro nojiel.
\p
\v 29 Y xa man ta ncacastaj-pa ri quiminaki, ¿chica xtiquiyoiej ri vinak ri niquian bautizar-qui pa quicaxiel ri i-quiminak chic, xa ri quiminaki re man jun bay chic xcacastaj-pa? ¿Karruma niquian bautizar-qui pa quicaxiel?
\p
\v 30 Y xa man ta ncacastaj-pa ri quiminaki, ¿chica ntuoc-ve chi ojre kij-kij ojco choch peligros?
\v 31 Inre kij-kij inco choch ri camic. Y can ketzij niej-el chiva vacame chi ri vánima niquicuot ruma ixre xinimaj ri Kajaf Jesucristo.
\v 32 Inre antok xintej nukij chi xisamaj Efeso ri pache inco-ve, ri vinak can xapalaj chuvij, y can inchel itziel tak chicop xquian. Y xa ta ketzij chi ri i-quiminak man chic ncacastaj ta pa, ¿chica nichec? Xa más otz nakaan inchel ri niex: Kuva y kukumun, ruma xa chuak chi cabij xa nkucon.\x + \xo 15:32 \xt Is. 22:13.\x*
\p
\v 33 Man quixsach, man tivucuaj-ivi quiquin ri itziel ncacho, ruma xa xtiquiquis paro ri icaslien.
\v 34 Tibana cuenta-ivi, y man chic tian ri pecado. Quire niej chiva ruma ico chicajol ri man catan ta roch ri Dios. ¡Quixquix ba rumare!
\p
\v 35 Pero xa ico ri ncacutun: ¿Chel ncacastaj-pa ri quiminaki? ¿Chica clase ri qui-cuerpo antok xcapa?
\v 36 Jun ri nien quire, xa nacanic. Ruma jun ijatz antok nitic, can inchel nicon nuon, ruma can nimuk. Pero nicatzin nuon quire, chi quire nibuos y ntiel-pa.
\v 37 Ri ijatz ri nitic, man ijatz ta chic ri ntiel-pa, xa jun ticon ri ntiel-pa. Ya sea richin trigo o jun chic ijatz.
\v 38 Pero ja ri Dios ri nibano quire cha. Y quire nuon chica quinojiel ijatz.
\v 39 Y quire je quiy roch cuerpo ico. Ri ka-cuerpo ojre jun-ve chic rubanic, ri qui-cuerpo ri chicop jun-ve chic, ri qui-cuerpo ri chicop ri co quixic jun-ve chic y ri car jun-ve chic ri qui-cuerpo.
\v 40 Y quire je ojre ri ojco vave choch-ulief, man junan ta ka-cuerpo quiquin ri ico chicaj. Ruma ri rukij ri ka-cuerpo ojre man junan ta rukij riquin ri qui-cuerpo ri ico chicaj.
\v 41 Y quire je ri kij y ri ic, man junan ta ri sakil ri niquiya, y man junan ta je ri quisakil ijeje riquin ri sakil ri niquiya ri estrellas (chumil). Ri estrellas (chumil) je man junan ta ri sakil niquiya chiquijunal.
\p
\v 42 Y quire je xtuon ri qui-cuerpo ri quiminaki antok xcacastaj-pa, man junan ta chic riquin ri qui-cuerpo ri xcujie vave choch-ulief ri xa xkay. Pero ri qui-cuerpo ri xticujie chicaj man xtikay ta.
\v 43 Ri qui-cuerpo ri xcujie vave choch-ulief manak rukij, pero ri qui-cuerpo ri xticujie antok xcacastaj-pa, can xticujie rukij. Ri qui-cuerpo ri xcujie vave, manak ruchuka, pero ri qui-cuerpo ri xticujie antok xcacastaj-pa, can co ru-poder.
\v 44 Ri ka-cuerpo ri co vacame, joc vave choch-ulief nicatzin-ve chika, pero chi nkua chicaj, nicatzin chi jun-ve chic ri ka-cuerpo. Ri ka-cuerpo ri xtimuk, can richin-ve ri ulief, pero ri nicastaj-pa, can richin-ve ri chicaj.
\p
\v 45 Y quire ri tziban can chupan ri ruchabal ri Dios, chi antok xan ri naay ache Adán, ri Dios naay xuon ri ru-cuerpo y después xuya rucaslien, y jun caslic vinak xuon ri Adán.\x + \xo 15:45 \xt Gn. 2:7.\x* Pero ri jun chic Adán, ja ri Cristo ri co más rakalien ruma jaja man joc ta co rucaslien, xa nuya je caslien richin nojiel tiempo.
\v 46 Pero naay nicujie ri ka-cuerpo richin ri roch-ulief, después nicujie ri ka-cuerpo richin ri chicaj. Y man ja ta ri ka-cuerpo richin ri chicaj ri nicujie naay.
\v 47 Ri naay ache, can richin-ve ri roch-ulief, ruma cha ulief xan-ve. Pero ri rucan ache, ja ri Cristo ri Ajaf, ri can richin-ve chicaj.
\v 48 Ojre ri ca ojco vave choch-ulief, oj junan riquin ri naay ache ri xan cha ulief. Pero ri ico chic chicaj, can inchel ca ri Cristo ri co chicaj.
\v 49 Vacame ojre xa junan ka-cuerpo riquin ri naay ache ri xan cha ulief, pero xtalka ri kij antok ri ka-cuerpo xtuoc inchel ru-cuerpo ri Cristo ri co chicaj.
\p
\v 50 Hermanos, inre nivajo niej chiva: Ri ka-cuerpo ri co vacame man xtibacujie ta pa ru-reino ri Dios, ruma xa man nilayuj ta, xa nikay.
\p
\v 51 Pero nivajo niej jun tzij chiva, ri co pan aval riquin ri Dios ojier can tiempo. Man konojiel ta xkucon, pero konojiel xticaxtaj ri ka-cuerpo,
\v 52 ruma chupan jun rato, ri can inchel antok nakayup y nakajak ri kanakavach, can xtikajan ri ruquisbal trompeta y jare antok xkojcaxtaj. Antok xtikajan ri trompeta, can ja xcacastaj-pa ri quiminaki ri xquinimaj-el, y riquin jun chic qui-cuerpo ri man nikay ta xcacastaj-el. Y ri ojre ri ca ojcas, can xticaxtaj-el ri ka-cuerpo.\x + \xo 15:51-52 \xt 1Ts. 4:15-17.\x*
\v 53 Ri ka-cuerpo ri co vacame, xa nikay y nichuver, y rumare nicatzin chi nicujie jun ka-cuerpo ri man nikay ta ni man nichuver ta. Ri ka-cuerpo ri co vacame xa nicon, y nicatzin chi nicujie jun chic ka-cuerpo ri man nicon ta.
\v 54 Y antok ri ka-cuerpo xticaxtaj, y man xtikay ta chic, man xtichuver ta chic, y man xticon ta chic je, ja xtuon cumplir ri tziban can chupan ri ruchabal ri Dios, antok nuej: Ri camic xchacataj y man jun chic ru-poder.\x + \xo 15:54 \xt Is. 25:8.\x*
\v 55 ¿Pache co-ve ri a-pansuoña camic? ¿Pache co-ve chi ncachacuon camic?\x + \xo 15:55 \xt Os. 13:14.\x* Quire nuej ri ruchabal ri Dios ri tziban can.
\v 56 Ri ru-pansuoña ri camic ja ri pecado, y ri niyon ru-poder ri pecado ja ri ley.
\v 57 Pero tiox ba cha ri Dios chi jaja xutak-pa ri Kajaf Jesucristo chi nkojrucol, y chi nkuchacuon.
\p
\v 58 Y rumare, hermanos ri altíra nquixvajo, niej chiva: Can tiya ivánima riquin ri Dios y man tiya can. Can siempre tibana rusamaj ri Ajaf y jaal tibana cha. Y talka pan ive chi nojiel ri samaj ri ntian ruma ri Ajaf, man choj ta quire xtiquis, xa xtiyox rucaxiel chiva.
\c 16
\s Ri ofrenda quichin ri santos hermanos
\p
\v 1 Y vacame nivajo nquicho chirij ri ofrenda ri ntimol quichin ri santos hermanos.\x + \xo 16:1 \xt Ro. 15:25-26.\x* Tibana inchel ri nuen chica ri iglesias ri ico Galacia.
\v 2 Ri naay kij richin nojiel semana, ixre tiyaca yan apa ri jane (jaro) nquixtiquir ntiya, según ri ntichec. Quire tibana richin quire antok inre xquinalka, manak chic ofrenda xtimol.
\v 3 Y antok xquinalka, ixre ri xquixen ri chica xcacuan ri iv-ofrenda. Tibana-el qui-cartas chi quire kalaj chi ijeje ri xaicha-el ruma ivatan quivach, y ijeje ri xcantak-el inre, chi ncaa Jerusalén.
\v 4 Y xa nicatzin chi nquia inre je, can nquia, y ijeje xcaa viquin.
\s Ri Pablo nrajo nia Corinto
\p
\v 5 Inre nivajo nquinakax naay Macedonia\x + \xo 16:5 \xt Hch. 19:21.\x* y cajare xquibaka iviquin ixre.
\v 6 Nubanun pensar chi antok xquinalka, nquilayuj-el ba iviquin, o xtinkasaj ri tiempo richin tief iviquin. Y antok xquiniel-el iviquin, nivajo chi nquinito-el riquin ri nicatzin chuva richin ri nubiey ri chica-na lugar xquia-ve.
\v 7 Vacame, man nivajo ta yan nquibaka iviquin, ruma man nivajo ta chi jutzit-oc tiempo nquicujie iviquin. Inre can nivajo nquilayuj-el ba iviquin, vi xa nuon permitir ri Ajaf.
\v 8 Pero inre ca nivajo nquicujie Efeso, ca takax-na ri namakej Pentecostés.\x + \xo 16:8 \xt Lv. 23:15-21; Dt. 16:9-11.\x*
\v 9 Ruma ri vave Efeso, ri Dios rujakuon jun nem puerta chinoch chi nian ri rusamaj y co quiy otz nucam-pa ri samaj re. Pero iquiy quiyoval chuvij.\x + \xo 16:8-9 \xt Hch. 19:8-10.\x*
\p
\v 10 Xa xtalka ri Timoteo iviquin,\x + \xo 16:10 \xt 1Co. 4:17.\x* can jaal tibana recibir. Jaja rusamaj ri Ajaf nuon, inchel nian inre. Rumare otz titzata, chi quire otz xtuna chicajol.
\v 11 Man ta xtian cha chi man jun rakalien. Y antok xtiel-pa iviquin, tiya-pa ri nicatzin cha richin ri rubiey, chi quire can ta co paz riquin antok xtitzalaj-pa, ruma inre xtinvoyoiej-apa quiquin ri hermanos.
\p
\v 12 Y chirij ri hermano Apolos, niej chiva chi altíra xinan rogar choch chi tia quiquin ri hermanos ri ncaa iviquin. Pero man xrajo ta nia vacame; xa xtia antok xtirajo.
\s Ri ruquisbal saludos
\p
\v 13 Hermanos, tibana cuenta ri icaslien y can ticukuba icux riquin ri Dios siempre. Man quixtzalaj chivij, y man tixiij-ivi; xa can cof quixcujie y ticusaj ri poder ri ruyon ri Dios chiva.
\v 14 Y nojiel ri ntian, can riquin amor tibana.
\p
\v 15 Hermanos, ixre ivatan chi ri Estéfanas\x + \xo 16:15 \xt 1Co. 1:16.\x* y ri ru-familia, ijeje ri naay xquinimaj ri Cristo chire chupan ri lugar Acaya, y ijeje can riquin nojiel cánima ncaquian servir ri santos hermanos.
\v 16 Y nian rogar chiva chi quixniman chica ijeje, chica je quinojiel ri inchel ijeje, ri ncaton y niquian rusamaj ri Dios.
\v 17 Inre altíra nquiquicuot quiquin ri Estéfanas, ri Fortunato y ri Acaico, ri xitak-pa viquin, ruma ijeje quibanun chuva inchel can ixco-pa viquin nina.
\v 18 Ruma ijeje xalquiya ruchuka ri nu-espíritu, y quire je mismo xina ixre. Ruma ca re, can quiiya pa cuenta ijeje y ri nicaj chic ri can inchel ijeje.
\p
\v 19 Ri iglesias ri ico Asia niquitak-el jun saludo chiva. Y quire je ri Aquila y ri Priscila\x + \xo 16:19 \xt Hch. 18:2.\x* y ri iglesia ri co pa cachuoch niquitak-el quiy saludo chiva pa rube ri Ajaf.
\v 20 Quinojiel ca ri hermanos niquitak-el jun saludo chiva. Tibana saludar-ivi chibil-ivi y titzubaj ichi pa rube ri Ajaf Dios.
\p
\v 21 Inre Pablo riquin nuka nitzibaj-el va saludo va.
\p
\v 22 Y xa co jun ri man nrajo ta ri Ajaf Jesucristo, tika ri castigo paro. Ri Ajaf xa ya nipa chic.
\p
\v 23 Ja ta ri ru-favor ri Ajaf Jesucristo ticujie iviquin.
\p
\v 24 Inre altíra nquixvajo ixvonojiel, ruma oj konojiel xa oj richin chic ri Cristo Jesús. Amén.

