\id 2CO Cakchiquel de Santa Maria de Jesus NT [cki] (Colombia) -2010 bd. 
\h 2 CORINTIOS
\toc1 Ri rucan carta ri xutzibaj ri apóstol San Pablo chica ri hermanos ri ico Corinto
\toc2 2 Corintios (2Co.)
\mt Ri rucan carta ri xutzibaj ri apóstol San Pablo chica ri hermanos ri ico Corinto
\ip Jare ri rucan carta ri xutak ri apóstol Pablo chica ri hermanos ri ico pa tanamet Corinto. Antok xutzibaj va carta va chica, ri hermanos aj-Corinto co problema ri acunak chiquicajol, ruma ico nicaj chiquivach ijeje ri itziel ncacho chirij ri Pablo. Pero ri Pablo xutzibaj va carta va richin chi niquis ta el ri problema re y chi ncaquicuot ta chic jun bay.
\io Ri capítulo 1:1–7:1, ri Pablo nuej chica chi jaja rusamajiel ri Dios y man junan ta quiquin ri quikaban-qui chi i-apóstoles.
\io Ri capítulo 7:2-16, ri Pablo nuya tiox ba cha ri Dios, ruma ri hermanos aj-Corinto xtzalaj chic pa cánima riquin ri Dios y rumare vacame ncaquicuot. 
\io Ri capítulo 8:1–9:15, ruma ncaquicuot, ri Pablo nuej chica chi vacame ijeje xa otz chi ncaquito ri hermanos ri nicatzin chi ncatox ri ico pa tanamet Jerusalén (Romanos~15:26).
\io Ri capítulo 10:1–13:10, ri Pablo nuej chic jun bay chica ri aj-Corinto chi jaja jun rusamajiel ri Dios.
\io Y ri capítulo 13:11-14, ri Pablo ncaruon animar y nuquis ri carta riquin jun saludo chica ri quiniman ri Jesucristo.

\c 1
\s Ri saludo
\p
\v 1 Inre Pablo, in ru-apóstol ri Jesucristo ruma quire nrajo ri Dios. Can junan ojco riquin ri hermano Timoteo antok nitak-el va carta va chiva ixre hermanos ri ix ru-iglesia ri Dios ri ixco pa tanamet Corinto.\x + \xo 1:1 \xt Hch. 18:1.\x* Va carta va man joc ta ivichin ixre, xa quichin je quinojiel ri santos hermanos ri ico nicaj chic tanamet chupan ri Acaya.
\v 2 Ja ta ri favor y ri paz ri nuya ri Katata Dios y ri Ajaf Jesucristo ticujie riquin ivánima.
\s Ri Pablo nuej chi quiy sufrimiento nukasaj
\p
\v 3 Kaya rukij ri Dios, ri Rutata ri Kajaf Jesucristo. Jaja jun Tataj ri nujoyovaj quivach ri ralcual, y jaja ri Dios ri nuya consolación.
\v 4 Y jaja ri nibano consolar kichin antok ojco chupan sufrimiento, chi quire antok ojre nakatzat chi ico hermanos ri ico chupan sufrimiento, can nkojtiquir ncakaan consolar je inchel nuon ri Dios chika ojre.
\v 5 Can altíra ri sufrimiento nakakasaj ojre, can inchel ri xukasaj ri Cristo. Pero ri Cristo can altíra je nkuruon consolar antok nakaan sufrir.
\v 6 Y xa nakaan sufrir, can nkojtiquir nquixkaan consolar ixre y nquixcolotaj. Y xa ri Dios nkuruon consolar ojre, can richin chi ojre je nkojtiquir nquixkaan consolar ixre y nquixcolotaj. Y re nuon chiva chi nquixtiquir nticoch ri sufrimiento ri inchel nakakasaj ojre.
\v 7 Ojre co ka-esperanza chi ixre man xtiya ta can ri Cristo. Can katan chi ntian sufrir inchel ojre. Rumare katan je chi ri Dios nquixruon consolar inchel nuon kiquin ojre.
\p
\v 8 Hermanos, can nicatzin chi ntinaiej otz chirij ri sufrimientos ri xkakasaj ojre antok xojcujie chupan ri lugar rubinan Asia.\x + \xo 1:8 \xt 1Co. 15:32.\x* Ri kachuka ri co man xtiquir ta chic ruma ri xquian ri vinak chika. Can xkaan pensar chi man chic nkojcasie ta.
\v 9 Can xkana chi man nkojcolotaj ta chic choch ri camic, pero re xa richin chi xucut chakavach chi kayuon ojre man jun kachuka, xa riquin ri Dios ri nicatzin chi nakacukuba kacux, ruma jaja co ru-poder chi ncarucasuoj ri quiminaki.
\v 10 Y jaja ri xcalo kichin choch ri camic, y vacame je nkojrucol choch ri camic. Y kacukuban kacux riquin jaja chi ri tiempo ri chakavach-apa, xkojrucol je choch ri camic.
\v 11 Rumare kojibana ayudar je ixre riquin ri oración, chi quire iquiy je ri niquiya tiox ba cha ri Dios, antok niquitzat ri favor ri nuon-pa jaja chika ojre ruma ri oración ri ntian ixre pa ka-cuenta.
\s Ri chica ruma ri Pablo man banak ta chic Corinto
\p
\v 12 Ojre co choj-uma nkojquicuot: Ojre nkojquicuot ruma ja mismo ri kajaluon y ri kánima nien-pa chika chi ri ncakaan xa riquin sak kánima, y can ketzij choch ri Dios nojiel ri ncakaan. Man runoj ta ache ri nakacusaj. Ojre nkojtiquir nakaan quire ruma ri ru-favor ri Dios. Can quire ri kacaslien ri kacutun chiquivach ri ico choch-ulief, pero ixre hermanos más itzatuon ri kacaslien. Más ivatan ri chica caslien kucuan.
\v 13 Mare ri tzij ri nitzibaj-el chiva man jun chic kax más nuej, xa joc chirij ri xitzat yan y can ivatan je jaal. Ri nirayij inre, ja chi nika ta pan ive (ntian ta entender) nojiel, ri pa rutzucbal hasta ca pa ruquisbal.
\v 14 Ixre xika yan pan ive (xian yan entender) juba chi kuma ojre, nquixquicuot vacame. Y can inchel nquixquicuot ixre kuma ojre vacame, quire je ojre xkojquicuot ivuma ixre chupan ri kij antok ri Ajaf Jesús xtipa chic jun bay.
\p
\v 15 Inre ruma cukul nucux iviquin, xinvajo ta xinakax iviquin naay, chi quire camul ta xtucam-pa bendición chiva.
\v 16 Can xinan pensar chi nquinakax iviquin antok xquipa Macedonia, y antok nquitzalaj-pa Macedonia,\x + \xo 1:16 \xt Hch. 19:21.\x* iviquin chic ixre nquibacujie-ve, y ixre ri nquixton vichin riquin ri nicatzin chuva chupan ri nubiey chi nquitzalaj Judea.
\v 17 ¿Ntiej came ixre chi antok inre xinan pensar quire man xinan ta pensar otz? ¿O ntiej came ixre chi inre xa joc riquin ri nuchi niej sí, inchel niquian ri nicaj vinak, y ri vánima xa man quire ta nuej?
\v 18 Inchel ri Dios can nuon-ve ri nuej; can quire je ojre. Ruma antok ojre nakaej sí, can ja-ve re co pa kánima. Y man jun bay nakaej chiva sí y xa man quire ta ri co pa kánima.
\v 19 Ri hermano Silvano, ri hermano Timoteo y inre, ri xkatzijuoj ri Jesucristo ri Rucajuol ri Dios chiva,\x + \xo 1:19 \xt Hch. 18:5.\x* man nakacax ta katzij. Ojre can oj inchel ri Jesucristo, jaja man nucax ta ri nuej; jaja can nuon ri nuej. Man jun bay nuej sí y xa man quire ta co pa ránima.
\v 20 Ruma nojiel ri ranun prometer ri Dios chi nuya chika, can riquin ca ri Cristo nikil-ve y rumare ojre can pa rube ri Jesucristo nakaej chi quire. Quire nakaej chi nakaya rukij ri Dios.
\v 21 Y ja ri Dios ri banayuon chika chi cof oj-pal riquin ri Cristo, y jaja je ri xojrucha chi nakaan ri rusamaj. Quire rubanun iviquin ixre y kiquin je ojre.
\v 22 Ri Dios je oj-rubanun sellar, ruma ruyon ri Espíritu Santo riquin kánima, y jare ri ratal chi ketzij chi co ri xtiyox chika ruma ri Dios.
\p
\v 23 Pero inre can choch ri Dios niej chiva ri chica co riquin vánima y karruma man in-kaxnak ta iviquin. Xa ruma altíra nijoyovaj ivach y man nivajo ta nquixcholij, mare man in-kaxnak ta Corinto.
\v 24 Ixre man tian pensar chi inre y ri vachil nquixkaan mandar riquin ri chica otz ntinimaj, man quire ta. Ojre joc nakajo nquixkato, chi quire más niquicuot ri ivánima, ruma ixre can icukuban icux riquin ri Cristo y cof ix-pal.
\c 2
\p
\v 1 Rumare xinej-ka pa vánima chi man jun bay chic nquia iviquin xa bis niya chiva.
\v 2 Ruma xa xquibaka, y xa xtinya bis riquin ivánima, ¿chica xtibano chuva chi xquiquicuot? Xa niya bis chiva, man xtian ta chuva chi xquiquicuot.
\v 3 Y ja mismo re ri ya xintzibaj-el chiva, chi quire antok inre xquibaka iviquin, manak chic xquibisuon ruma ri rubanun ri icaslien, xa xquiquicuot ta ivuma, ruma nicatzin chi quire ntian chuva. Y vatan chi antok inre xquiquicuot, quire je xtian ixre.
\v 4 Antok xintzibaj-el la carta, can altíra xibisuon y can altíra pakon xuna ri vánima, y can xinuok je antok xinan-el. Ruma riquin ri xintak-el rubixic chiva, man richin ta chi xinya bis chiva; ri xinej-el chiva xa richin chi tinaiej y titzata chi inre can altíra nquixvajo.
\s Ri Pablo nuej chi nuon perdonar ri xuon pecado
\p
\v 5 Pero ri jun ri xiruya pa bis, man joc ta chuva inre ri quire xuon, xa quire je ba xuon chiva ixre. Y niej ba, ruma man nivajo ta chi niya más ruve ri xbanataj.
\v 6 Ri xbano quire chika, man jun chic kax tiej cha, ruma ya xcholix cuma quinojiel ri hermanos.
\v 7 Rumare, pa rucaxiel chi ixre ntiej más tzij cha chi nticholij, xa tibana perdonar y tibana consolar. Ixre ivatan chi vacame jare ri más otz ntian cha, chi quire ri jun re man xtibisuon ta más ránima y man xtumalij ta ka rucux.
\v 8 Rumare nicutuj favor chiva, chi ticutu choch ri jun re chi ixre ntivajo jaja.
\v 9 Xa ruma je re xintak-el ri carta chiva, chi xintzat xa nquixniman y can ntian nojiel ri niej inre chiva.
\v 10 Xa ixre ntian perdonar ri ruchoj, inre je quire xtinan riquin. Ruma inre ya xinan perdonar ri ruchoj. Y ri ruchoj ri xinan perdonar, can ivuma ixre xinan quire. Y choch ri Cristo xinan perdonar,
\v 11 chi quire man nakaya ta lugar cha ri Satanás chi nkojruchec. Ruma katan otz chi jaja can nrajo chi nkojka pa ruka.
\s Ri Pablo xkaxo ránima antok co pa tanamet Troas
\p
\v 12 Antok inre xibaka pa tanamet Troas chi nitzijuoj ri ru-evangelio ri Cristo; mesque ri Ajaf xujak puerta chinoch chi xintzijuoj,
\v 13 inre xa chanin xanya can ri hermanos ri ico pa tanamet Troas y xipa Macedonia. Ruma nikaxo ri vánima ruma man xkil ta ki riquin ri Tito chire.\x + \xo 2:12-13 \xt Hch. 20:1.\x*
\s Can nkuchacuon, ruma joc jun kabanun riquin ri Cristo
\p
\v 14 Pero tiox ba cha ri Dios, ruma jaja nibano chika chi nojiel tiempo nkuchacuon, ruma joc jun kabanun riquin ri Cristo Jesús. Y ri Dios can nkojrucusaj je chi nakatzijuoj ri ruchabal nojiel lugar. Y ri chabal re nalka ca rutzijoxic inchel ruxla jun jubul akuon.
\v 15 Y quire je ojre, can nkubaka choch ri Dios inchel ruxla jun jubul akuon, ruma co ri Cristo kiquin. Ri ruxla ri jubul akuon re can nibaka quiquin ri xcacolotaj y quiquin je ri man xcacolotaj ta.
\v 16 Chica ca ri man xcacolotaj ta, xa inchel ruxla jun kax ri niquimisan. Pero chica ri ncacolotaj, ri ruxla ri akuon re can nuya ri caslien ri man xtiquis ta. ¿Y chica came nitiquir nutzijuoj ri ruchabal ri Dios?
\v 17 Ojre man nakaan ta inchel niquian ri nicaj chic chi nakatzijuoj ri ruchabal ri Dios. Ijeje xa ncachacuon chirij ri ruchabal ri Dios, rumare niquiya más ruve y niquicax rubixic. Ojre nakatzijuoj ri ruchabal ri Dios riquin sak kánima, pa rube ri Dios nkucho-ve, y choch ri Dios nakaan ri samaj, chi nakatzijuoj ri Cristo.
\c 3
\s Ri Pablo ja ri cacac pacto nutzijuoj
\p
\v 1 Ri tzij ri xinej chiva, ¿can ja came nakatzijuoj chic ki jun bay chi ojre can oj otz? ¿Nicatzin came nakaan ojre inchel niquian ri nicaj chic? Ijeje quicuan cartas pache nuej chi otz caan recibir, y niquicutuj je jun carta chiva pache nuej chi caan recibir cuma ri hermanos ri ico nicaj chic tanamet. Pero ojre man nicatzin ta nakaan quire.
\v 2 Ruma ja ri icaslien ixre ri nucut chiquivach ri nicaj chic vinak, chi otz ri samaj ri xkaan chicajol. Niquitzat ri utzulaj caslien ivucuan y jare ri nien chi otz nkojan recibir cuma quinojiel. Y re riquin kánima ojre tziban-ve; man choch ta vuj.
\v 3 Ri ka-carta ojre ri nien chi otz nkojan recibir, ja ri Cristo ri banayuon-pa, y ri carta re ixre. Ixre ri inchel ka-carta ri nakacut chiquivach ri vinak, pero man cha ta tinta tziban-ve. Ruma ja ri Ru-Espíritu ri caslic Dios tzibayuon-ve. Man choch ta tzajtzak tak abaj banun-ve;\x + \xo 3:3 \xt Ex. 24:12.\x* xa riquin ivánima tziban-ve.
\p
\v 4 Y ojre katan chi quire, ruma ri Cristo kacukuban kacux riquin ri Dios.
\v 5 Kayuon ojre man jun nkojcovin nakaan, mare man jun manera nakaej chi kayuon ojre nkojtiquir nakaan ri samaj, ruma ja ri Dios ri nibano chika chi nkojcovin nakaan ri samaj.
\v 6 Jaja nkojrucusaj pa rusamaj, y xuon rusamajiel chika richin ri cacac pacto.\x + \xo 3:6 \xt Jer. 31:31-34.\x* Can xuon chika chi nkojtiquir nakaan ri samaj. Pero man richin ta ri pacto ri tziban choch ri tzajtzak tak abaj. Ojre nakaan ri samaj richin ri cacac pacto ri tziban ruma ri Espíritu. Ruma ri pacto ri tziban choch ri tzajtzak tak abaj man nuya ta caslien; re joc nucut chakavach chi nika ri camic pa kave. Pero ri tziban ruma ri Espíritu, can nuya caslien.
\p
\v 7 Ri pacto ri tziban choch ri tzajtzak tak abaj, joc nucut chakavach chi nika ri camic pa kave. Pero man ruma ta re man jun rukij. Ruma can xkalajin rukij ri Dios chupalaj ri Moisés antok xan ri pacto re. Ri vinak israelitas man xquicoch ta xquitzat ri rupalaj ri Moisés, ruma xchichan,\x + \xo 3:7 \xt Ex. 34:29.\x* y re xa xquis.
\v 8 ¿Manak came más rukij ri pacto ri nuon ri Espíritu Santo?
\v 9 Ruma xa co rukij ri pacto ri nien chi ri vinak can i-pecadores y nuya castigo pa quive; ri cacac pacto ri nuon chica ri vinak chi man jun chic qui-pecado choch ri Dios, más co rukij choch.
\v 10 Ri naay pacto co rukij, pero man junan ta rukij riquin ri cacac pacto, ruma ri cacac pacto más nem rukij.
\v 11 Y xa xcujie rukij ri naay pacto ri man xcusas ta richin nojiel tiempo, ri jun chic pacto co más rukij ruma jare ri xticusas richin nojiel tiempo.
\p
\v 12 Ruma ojre co ka-esperanza riquin ri cacac pacto, rumare man nakaxiij ta ki nakatzijuoj chica ri vinak.
\v 13 Antok nakatzijuoj chica ri vinak, man nicatzin ta nakaan inchel xuon ri Moisés. Jaja xutzapij rupalaj cha jun tziak,\x + \xo 3:13 \xt Ex. 34:33.\x* chi quire ri israelitas man xquitzat ta rusakil ri rupalaj, y re xa xquis-el.
\v 14 Pero ri israelitas xa cof xan cha ri quijaluon, rumare man xika ta pa quive (man xquian ta entender), y ca quire quibanun vacame. Antok nian leer ri naay pacto chiquivach, man nika ta pa quive (man niquian ta entender), ruma ca tzapal quipalaj cha jun inchel tziak y joc ri Cristo xtalasan-el.
\v 15 Y ijeje ca quire quibanun vacame. Antok nian leer chiquivach ri rutziban can ri Moisés, xa man ntuoc ta riquin cánima, xa can tzapal ri cánima cha jun inchel tziak.
\v 16 Pero antok xtitzalaj chic pa quicux riquin ri Ajaf Jesucristo, ja xtalasas-el ri inchel tziak.
\v 17 Antok xtiquinimaj ri Ajaf Jesucristo, ja ri Ru-Espíritu jaja ri xticujie quiquin. Y pache co-ve ri Ru-Espíritu jaja, can ncacolotaj pa ruka ri ley.
\v 18 Xa rumare konojiel ojre ri kaniman chic ri Jesucristo, man tzapal ta chic kapalaj, xa can nakatzat ri ru-gloria ri Ajaf. Ojre oj inchel jun ispieja, ri nitziet pa kacaslien ri ru-gloria ri Ajaf. Y ojre kij-kij más nicaxtaj kavach y kij-kij más nitziet pa kacaslien ri ru-gloria jaja; can quire xtakaan hasta ca xkojuoc-na inchel jaja, y ja ri Ru-Espíritu ri Ajaf ri nibano quire chika.
\c 4
\p
\v 1 Mare ojre man nakamalij ta nakaan rusamaj ri Dios, ruma ri samaj re jaja ri yayuon-pa chika. Y joc ruma nujoyovaj kavach, nkojrucusaj chupan ri rusamaj.
\v 2 Ojre man nakaan ta inchel niquian nicaj chic. Ojre man ncakaan ta kax ri ncaan pan aval y richin quix. Man ncakaan ta engañar ri vinak, man nakacax ta rubixic ri ruchabal ri Dios chiquivach ri vinak. Ojre joc ri ketzij ri nakatzijuoj chica ri vinak, y jare ri banayuon chi ri vinak catan chic kavach chi oj richin ri Dios, y rumare quinojiel nkojquian recibir otz. Ri Dios nutzat-pa chi quire.
\v 3 Pero xa ri evangelio ri nakatzijuoj chiquivach man nika ta pa quive (man niquian ta entender), ja ncabaka chupan ri camic chi niquian sufrir.
\v 4 Ri Satanás, ri rajaf ri tiempo vacame, can muoy rubanun chica ri vinak ri man quiniman ta ri Cristo, chi quire man nika ta pa quive (man niquian ta entender). Quire rubanun chica, chi quire man kalaj ta ri rusakil ri evangelio chiquivach. Y ri katan roch ri Cristo, katan je roch ri Dios, ruma ri Cristo can Dios-ve.
\v 5 Y ojre ja ri Jesucristo nakatzijuoj y man ojre ta ri nakatzijuoj-ka-ki. Ojre nakatzijuoj chi ri Jesucristo jare ri Ajaf; ojre joc oj i-siervos ixre. Y re xa ruma ri Jesús.
\v 6 Pa rutzucbal, ri Dios xuej chi chupan ri kakun tikalajin-pa ri sakil,\x + \xo 4:6 \xt Gn. 1:3.\x* y jaja je ri niyon sakil riquin kánima, chi quire ojre nakatzijuoj chica ri vinak ri rukij jaja ri nitziet riquin ri Jesucristo.
\s Ojcas ruma ri cukbal cux 
\p
\v 7 Ri sakil y ri poder ri ruyon-pa ri Dios chika, can jun tesoro, pero ojre xa oj barro, inchel jun bajoy. Quire banun chika chi quire nikalajin chi ri nem poder ri co kiquin, riquin ri Dios patanak-ve y man kichin ta ojre.
\v 8 Ojre nojiel kij nakaan sufrir, pero can kacachuon y can oj-alanak chupan. Can co quiy kax nian chika, pero man nakamalij ta kacux.
\v 9 Pache nkubaka-ve, ri vinak man otz ta nkojquitzat, pero ri Dios co kiquin. Mesque oj-quikasan pan ulief, pero man i-tiquirnak ta chi oj-quiquimisan.
\v 10 Ojre can choch-ve ri camic ojco-ve chica-na lugar. Can nakacul inchel xucul ri Jesús, chi quire kij-kij nakacut chi co ri Jesús pa kacaslien.
\v 11 Ojre ri ojcas, can ojco choch ri camic, ruma nakaan rusamaj ri Jesús. Chi quire ri rucaslien ri Jesús can kalaj je pa kacaslien ojre, mesque oj vinak y nkucon.
\v 12 Quiy mul juba ma nkojquimisas ruma nakatzijuoj ri ruchabal ri Dios. Pero ixre xivil ri caslien ri man niquis ta rumare.
\p
\v 13 Ixre y ojre junan cukul kacux riquin ri Dios, ruma co ri espíritu richin ri cukbal cux kiquin, inchel ri tziban can chupan ri ruchabal ri Dios: Nuniman, rumare nitzijuoj ri nuniman.\x + \xo 4:13 \xt Sal. 116:10.\x* Quire nuej. Y quire je nakaan ojre vacame, nakatzijuoj ri kaniman.
\v 14 Quire nakaan ruma katan chi ri xcasuon-el richin ri Ajaf Jesús chiquicajol ri quiminaki, jaja je ri xticasuon-el kichin ojre. Ruma ojre joc jun kabanun riquin ri Ajaf Jesús. Y junan iviquin xkojrucuaj chicaj.
\v 15 Can kacachuon quiy sufrimientos ruma nakajo chi ixre ntivil ri favor pan icaslien. Kacachuon nojiel, chi quire iquiy ri niquil ri favor ri nuya ri Dios y ncacolotaj. Y rumare can iquiy ri niquiya tiox ba cha ri Dios y niquiya rukij.
\p
\v 16 Jare ri nibano chika ojre chi man nakamalij ta can ri samaj, mesque nakaan sufrir. Ri ka-cuerpo can nuna ri nian cha, rumare can niquis-ka ruchuka; pero ri ka-espíritu man quire ta, xa kij-kij más ruchuka nicujie.
\v 17 Ruma ri juba sufrimiento ri nakacul vave man nilayuj ta, xa chanin nakax; ruma nuon chika chi xticujie kakij. Y ri kakij ri xticujie, can más nem y man xtiquis ta.
\v 18 Ojre man banak ta kánima chiquij ri kax ri ncakatzat vave choch-ulief, ojre banak kánima chiquij ri man ncakatzat ta. Ruma ri ncatziet, xa nojiel ncaquis, pero ri man ncatziet ta, can richin nojiel tiempo ico.
\c 5
\p
\v 1 Can katan chi ri ka-cuerpo, jare rachuoch ri ka-espíritu choch-ulief, y mesque ri ka-cuerpo nicon, ri ka-espíritu can xtiril jun chic rachuoch riquin ri Dios. Y ri jay re ja ri Dios banayuon; ri richin nojiel tiempo y chicaj co-ve.
\v 2 Y jare ri nibano cha ri ka-espíritu chi nijilo chupan ri ka-cuerpo ri acunak rachuoch. Ri ka-espíritu can nrajo yan ntuoc chupan ri jun chic rachuoch ri co chicaj,
\v 3 chi quire ri ka-espíritu co ta rutziak, y man chanal ta.
\v 4 Ruma ca co ri ka-cuerpo, rumare nakaan jiluoj y nakaan sufrir. Ri acunak rachuoch ri ka-espíritu ja ri ka-cuerpo, pero man ruma ta nakaan jiluoj nakajo chi ri ka-espíritu ntiel ta yan el chupan ri ka-cuerpo; ri nakajo, ja chi co yan ta ri jun chic rachuoch ri ka-espíritu chi quire ri ka-cuerpo ri nicon, nicujie can y ntuoc ri ka-espíritu chupan ri jun chic rachuoch, y chire xticujie richin nojiel tiempo.
\v 5 Y ja ri Dios banayuon chi nicujie kiquin ri caslien richin nojiel tiempo. Y ruyon je ri Espíritu Santo chika, jare ri ratal chi ketzij nikila ri caslien ri man niquis ta.
\p
\v 6 Rumare ojre can siempre cukul kacux, kayoien-apa chi xticujie ri jun chic rachuoch ri ka-espíritu, ruma katan chi xa ca ojco chupan ri ka-cuerpo, xa man ojco ta riquin ri Kajaf Jesús chicaj.
\v 7 Ojre ruma kacukuban kacux riquin ri Kajaf Jesús, rumare katzamuon bay chi nkubaka riquin y mesque man nakatzat ta roch vacame.
\v 8 Ojre can kacukuban kacux y nakajo chi man ta ojco chic chupan ri ka-cuerpo, más otz ojco ta chic riquin ri Ajaf.
\v 9 Rumare nakatej kakij nakaan ri nrajo ri Dios chi quire can nkojka choch. Quire nakajo nakaan antok ca ojcas choch-ulief o man ojcas ta chic choch-ulief.
\v 10 Ruma nicatzin chi konojiel nkubaka choch ri ru-tribunal ri Cristo,\x + \xo 5:10 \xt Ro. 14:10.\x* chi quire chikajunal niyox rucaxiel chika ruma ri xakaan pa kacaslien vave choch-ulief, xa otz ri xakaan o man otz ta.
\s Ri Pablo nutzijuoj chica ri vinak chel niquian paz riquin ri Dios
\p
\v 11 Y ruma ojre katan chi xkubaka choch ri Ajaf, rumare co xibinrel kiquin, y nkusamaj chi quire ico ta más ri niquinimaj jaja. Ri Dios can ratan kavach oj chica ojre y ratan kánima. Y nivoyoiej chi can ta kalaj je chivach ixre, y quire ta je ntina ixre riquin ri ijaluon y ri ivánima.
\v 12 Man tian pensar chi ojre nakatzijuoj-ki chivach jun chic bay chi ixre otz nkojian recibir, man quire ta. Ri nakajo ojre ja chi nquixquicuot kuma ojre, chi quire ixre jare ri ntiej chica ri ncaen chi i-rusamajiel ri Dios y xa man ketzij ta. Ijeje niquian inchel can i-otz chiquivach ri vinak, pero ri cánima xa man quire ta.
\v 13 Y ri ncaen chi oj chuj; quire kabanun chiquivach ijeje, pero re ruma nakaan rusamaj ri Dios y nakaya rukij. Y xa ico ncaen chi man oj chuj ta, can quire, ruma otz nakaan cha rusamaj ri Dios chi quire co ri xtichec ixre chirij.
\v 14 Y ruma ri ru-amor ri Cristo ri nibano chika chi nakaan ri samaj, rumare nakaan pensar: Ri Cristo xcon kuma konojiel. Y xojcon je riquin jaja, ruma pa kacaxiel ojre xcon-ve.
\v 15 Jaja kuma konojiel xcon, chi quire ojre man chic nakucuaj ta jun caslien ri inchel nakajo ojre. Joc kabana ri nrajo ri xcon pa kacaxiel y xcastaj chic kuma ojre.
\p
\v 16 Rumare ri vacame y chakavach-apa, man takaan chic inchel kabanun-pa, antok ca maja ticaxtaj ri kacaslien; antok joc nakatzat ri chica rubayal jun vinak. Quire je xkaan cha ri Cristo, xkaan pensar chi jaja xa choj jun chica-na vinak. Pero vacame man quire ta chic nakaan pensar chirij. Vacame katan chic ri chica jaja.
\v 17 Y rumare ri xa jun rubanun riquin ri Cristo, can xcaxtaj rucaslien. Can xan jun cacac vinak cha. Nojiel ri itziel tak noj ri xaruon naay antok ca maja tunimaj, can ya xaruya can, y vacame co jun cacac rucaslien y cacac runoj.
\p
\v 18 Y nojiel re, riquin ri Dios xalax-ve-pa. Jaja mismo xbano ri paz kiquin; y chi xbanataj ri samaj re, ri Dios ja ri Cristo xucusaj. Y ri samaj ri ruyon ri Dios chika ojre, ja chi nakatzijuoj chica ri vinak chel niquian paz riquin ri Dios.
\v 19 Antok ri Dios xuon ri samaj chi ri vinak niquian paz riquin jaja, ja ri Cristo xucusaj. Ri Dios co riquin ri Cristo chi xuon ri samaj re. Y chika ojre xuej chi nakatzijuoj chica ri vinak chel niquian paz riquin jaja. Ri Dios nrajo chi ri vinak ncaiel chi man jun chic qui-pecado choch.
\v 20 Ojre can oj-chon ruma ri Cristo y nkojrutak pa rube jaja chi nkubacho. Pa rube ri Cristo nakacutuj favor chiva chi tinimaj ri ruchabal ri Dios, chi quire ntian paz riquin ri Dios. Y antok quire nakaej chiva, can ja ri Dios ri nicho iviquin.
\v 21 Ri Cristo man jun pecado xuon, pero ri Dios xuon cha chi jaja xucuan ri ka-pecado konojiel ojre. Quire xuon cha chi quire konojiel ojre nian chika ruma jaja chi manak chic ka-pecado choch ri Dios.
\c 6
\p
\v 1 Ojre ri junan nakatola-ki chupan ri rusamaj ri Dios, can nakaej je chiva chi tibana favor man tian chi man jun rakalien ri ru-favor ri Dios ri yon chiva.
\v 2 Ruma chupan ri tziban can, ri Dios nuej:
\q Inre can xanvaxaj antok xalka ri kij chi nian ri favor chica ri vinak.
\q Inre je xanto-pa chupan ri kij antok ico ri ncacolotaj.\x + \xo 6:2 \xt Is. 49:8.\x*
\m Quire nuej ri Dios chupan ri tziban can.
\m Ja kij re chi nian ri favor re; ja kij re antok ico ri ncacolotaj.
\p
\v 3 Y man nakajo ta chi kuma ojre ico vinak ncatzak y ico ri man niquinimaj ta, rumare ojre nakatej kakij chi quire man jun itziel kax nilitaj pa kacaslien. Man nakajo ta chi ri vinak itziel ncacho chirij ri samaj ri nakaan.
\v 4 Pa rucaxiel re, ojre riquin nojiel ri nakaan, can nikalajin chi ketzij oj rusamajiel ri Dios. Can nikalajin chi oj rusamajiel ri Dios, ruma co quiy ka-paciencia, kakasan sufrimientos, kakasan co nuon falta chakavach, y kacachuon antok co pakon xuna kánima.
\v 5 Ojre oj-chayuon, oj-yon pa tak cárceles,\x + \xo 6:5 \xt Hch. 16:23.\x* ico lugar pache ri vinak xapalaj chikij, altíra oj-samajnak, kacachuon varan, kacachuon vijal.
\v 6 Ojre nakacut chi sak ri kacaslien, katan ri ketzij, co ka-paciencia y oj otz quiquin ri vinak, can ncakajo ri vinak riquin nojiel kánima, y co je ri Espíritu Santo kiquin.
\v 7 Kiquin ojre co ri ketzij chabal, y ri ru-poder je ri Dios. Can ja ri choj kacaslien nakacusaj chi nakatola-ki antok ico ncapalaj-pa chikij chi niquian ayoval, y chica-na lado ncapalaj-pa.
\v 8 Ico niquiej chi co kakij, ico niquiej chi xa man jun kakij chiquivach. Ico ri jaal ncacho chikij, ico je ri itziel ncacho chikij. Ico niquiej chi nakatzak tzij, pero ojre ja ri ketzij ri nakaej chica.
\v 9 Ico ri man catan ta oj chica ojre, y ico je ri jaal catan kacaslien. Can oj-rutzaklaien ri camic, pero xa ca ojcas. Quiy sufrimiento kakasan, pero xa man oj-quiminak ta.
\v 10 Y mesque nkojbisuon, pero siempre nkojquicuot. Ojre oj puobra, pero nakaya chica ri nicaj chic chi ncabayomer. Y mesque man jun kax co kiquin, xa nojiel co kiquin.
\p
\v 11 Hermanos ri ixco chire Corinto, can nojiel ri nakaej chiva can riquin ri kánima ntiel-pa, y ri kánima can kajakuon, can altíra nquixkajo.
\v 12 Ixre can ixco riquin kánima, can co jun nem i-lugar riquin kánima, pero ixre xa man quire ta ri ivánima kiquin ojre, ruma man can ta nkojivajo.
\v 13 Can nquicho chiva inchel xa ix valcual y nicutuj chiva chi tijaka ri ivánima, can kojivajo, ruma ojre can nquixkajo. Can tibana inchel nakaan ojre iviquin.
\s Ojre ri kaniman ri Jesucristo can oj rachuoch ca ri caslic Dios
\p
\v 14 Ixre man tian chi ix junan quiquin ri vinak ri man quiniman ta ri Cristo, ruma man junan ta icaslien quiquin. ¿Nucuaj came ri jun choj caslien riquin jun ri xa man choj ta? ¿Can jaal came niquicuaj-qui caye caslien quire? ¿Can junan came ri sakil riquin ri kakun chi niquicuaj-qui?
\v 15 ¿Can niquicuaj came qui ri Cristo riquin ri Belial ri niex je Satanás cha? ¿I-junan came jun ri runiman ri Cristo riquin jun ri man runiman ta?
\v 16 ¿Can junan came ru-templo ri Dios quiquin ri ídolos ri xa vinak i-banayuon? Ixre can ix ru-templo ri caslic Dios.\x + \xo 6:16 \xt 1Co. 3:16; 6:19.\x* Ri Dios can quire ruen:
\q Xquicujie y xquiin quiquin.
\q Inre xquinuoc Qui-Dios
\q y ijeje can xcauoc nutanamit.\x + \xo 6:16 \xt Lv. 26:12; Ez. 37:27.\x*
\m
\v 17 Ruma ca re ri Ajaf nuej chiva:
\q Quixiel-pa chiquicajol ri man i-vichin ta inre.
\q Man tivucuaj ri itziel caslien,
\q chi quire inre nquixan recibir.\x + \xo 6:17 \xt Is. 52:11.\x*
\q
\v 18 Inre xquinuoc Itata
\q y ixre xquixuoc ix numial, ix nucajuol.\x + \xo 6:18 \xt 2S. 7:14; 1Cr. 17:13.\x*
\m Quire nuej ri Ajaf ri co nojiel poder pa ruka.
\c 7
\p
\v 1 Ixre hermanos ri altíra nquixvajo, ri xinej yan chiva, nojiel re ranun prometer chika ri Dios. Rumare kacama-el nojiel ri man otz ta ri co chupan ri ka-cuerpo y ri ka-espíritu. Kaxiij-ki choch ri Dios y katija kakij chi siempre nakucuaj jun caslien sak.
\s Ri Pablo niquicuot ruma ri hermanos aj-Corinto xtzalaj-pa cánima riquin ri Dios y niquian ri nrajo
\p
\v 2 Ojre man jun kax itziel kabanun chiva, tijaka ri ivánima chi quire nkojcujie iviquin. Ojre man jun chivach ri kacaxuon runoj, man jun kabanun engañar.
\v 3 Ri tzij ri xinej, man xinej ta ruma nivajo niej chi ixre co ichoj. Inre ya xinej naay chi ixco riquin kánima, y man jun xtitiquir xquixalasan-el chire. Xa ojcas o nkucon, ixre can ixco riquin kánima.
\v 4 Nojiel ri nuna ri vánima ivuma ixre, can niej chiva, rumare altíra nquiquicuot ivuma ixre. Can altíra nquinian consolar, y jare ri nibano chuva chi altíra nquiquicuot chupan nojiel sufrimientos.
\p
\v 5 Ojre quiy sufrimientos nakakasaj pa kacaslien, y quire je xbanataj chika antok xojalka vave Macedonia.\x + \xo 7:5 \xt 2Co. 2:13.\x* Can man juba xojuxlan pa ruka ri sufrimiento. Can nakaan sufrir ruma ri ayoval ri nian chika, y can kaxiin-ki je.
\v 6 Pero ri Dios, ri can ncaruon consolar ri manak-oc quikalien, xojruon consolar ruma xalka ri Tito kiquin.
\v 7 Y man joc ta ruma xalka ri Tito kiquin y xkatzat roch; xojruon consolar ruma xkatzat chi jaja ibanun-pa consolar. Xalruej je chika chi ixre can nkojivajo, chi nquixbisuon ruma man chanin ta xian arreglar ri xbanataj chicajol. Y xalrutzijuoj je chi ixre altíra ntitej ikij chi ntian ri nuen chiva. Nojiel ca re can xuon chuva chi can altíra xquicuot ri vánima.
\p
\v 8 Ri vacame, inre man nina ta chic ca ri ralal ruma ri xinej-el chupan ri carta ri xintak-el chiva naay, mesque ri naay mul xinna ri ralal, ruma xinan chiva chi xixbisuon. Vacame, man nquibisuon ta chic ruma xa juba oc tiempo ri xixruya pa bis ri carta re.
\v 9 Vacame can nquiquicuot, pero man ruma ta xixya pa bis. Man quire ta. Inre nquiquicuot ruma ri bis xuon chiva chi xtzalaj-pa ivánima riquin ri Dios y ntian ri nrajo jaja. Y xixbisuon ruma quire xrajo ri Dios y co xucam-pa chiva, ruma xa man ta xtzalaj-pa ri ivánima, re kuma ta ojre xa man jun ta kax xkaej chiva.
\v 10 Ruma ri bis ri nuya ri Dios, can nuon cha jun chi nitzalaj-pa ránima riquin chi quire nicolotaj. Rumare man jun tien chi ri bis re man otz ta. Pero ri bis ri co quiquin ri vinak ri man quiniman ta ri Dios, xa camic espiritual ri nucam-pa chica.
\v 11 Joc titzata ri chica xuon ri bis ri xuya ri Dios chiva. Can chanin xixtiquir xian arreglar ri xbanataj chicajol. Can man xka ta chivach ri rubanun-pa ri jun, ruma co chupan pecado. Can xixiij-ivi ruma xika pan ive (xian entender) ri itziel kax ri co chicajol. Can joc ri nrajo ri Dios ntivajo ntian, rumare ja xivalasaj-el chicajol ri xbano pecado. Can otz xian cha nojiel.
\v 12 Antok inre xintzibaj-el ri carta y xintak-el chiva, man joc ta ruma ri jun ri xbano choj, y man joc ta je ruma ri jun ri choj cha xan-ve. Man quire ta. Xa richin chi tivatamaj y tikalajin chivach chi ojre altíra nakajo nquixkato, chi quire man ta nibanataj chic quire chicajol. Ri Dios can nutzat-pa ri chica ri nakaan choch.
\p
\v 13 Y ruma ixre xian arreglar nojiel, ojre can xojan consolar. Pero más xojquicuot antok xkatzat ri Tito chi altíra niquicuot ránima patanak antok xtzalaj-pa iviquin. Ixre can xiya-pa ruchuka ri ru-espíritu.
\v 14 Vacame man nquiquix ta choch ri Tito, ruma antok ca maja tia iviquin, inre xinej-el cha chi ixre altíra ix otz y nojiel nika pan ive (ntian entender). Y xkalajin chi man choj ta xinya ikij riquin ri nuchabal, xa ketzij xiel, can inchel ivatan ixre chi ojre man jun bay kaen ta chiva jun tzij ri xa man ketzij ta.
\v 15 Vacame ri Tito más nquixrajo que antok ca maja tika iviquin. Can nalka paro antok jaja xbaka iviquin, ixre can ixiin-ivi y nquixbarbuot xian recibir. Y can nalka paro je chi ixre altíra nquixniman.
\v 16 Inre altíra nquiquicuot, ruma nucukuban nucux chirij nojiel ri ntian ixre.
\c 8
\s Ri ofrenda quichin ri santos hermanos
\p
\v 1 Hermanos, nakajo nakaej chiva chirij ri favor ri ruyon ri Dios riquin cánima ri iglesias ri ico Macedonia.
\v 2 Mesque altíra sufrimiento niquikasaj pa quicaslien, ijeje can xquimol jun ofrenda. Quire xquian ruma altíra ncaquicuot. Ijeje mesque i-puobra, pero niquijoyovaj quivach ri co nicatzin chica, y can xquian inchel i-bayoma riquin ri xquiya.
\v 3 Can ketzij ri niej chiva, ijeje xquiya ri xatiquir xquiya, y xquiya más choch ri xacovin xquiya. Y can quiquin ijeje xalax-ve chi xquian quire.
\v 4 Ijeje can altíra xquian rogar chika chi kaya ri privilegio chica chi ijeje je niquiya-el qui-ofrenda chi nakucuaj chica ri santos hermanos.\x + \xo 8:1-4 \xt Ro. 15:26.\x*
\v 5 Ojre man jun mul xkaan pensar chi quire niquian, ruma ijeje man joc ta xquiya qui-ofrenda, xa xquijach-qui naay pa ruka ri Ajaf chi niquian ri nrajo jaja, y xquijach-qui je chupan ri samaj ri katzamuon ojre, can inchel nrajo ri Dios.
\v 6 Rumare ojre xkacutuj favor cha ri hermano Tito chi titzalaj chic iviquin Corinto, y ri ofrenda ri xutzom can rumolic chicajol, tiruquisa rumolic, ruma ri samaj ri ntian ixre xa jun favor.
\v 7 Ixre can altíra icukuban icux riquin ri Ajaf Jesucristo, can quiy ca noj co iviquin, y antok ixre nticut ri noj re, can jaal rubixic ntian cha, nojiel kax can riquin nojiel ivánima ntian, y altíra nkojivajo ojre. Rumare quire mismo tibana vacame, can tiya ri jane (jaro) nquixtiquir ntiya chica ri nicaj chic, ruma ri samaj re xa jun favor ri ntian.
\p
\v 8 Inre man niej ta chiva chi quire tibana; man quire ta. Ri nivajo inre chiva, ja ta chi ixre ntian inchel ri niquian ri nicaj chic. Ijeje riquin cánima xalax-ve chi xquimol ri ofrenda. Quire je ixre can tikalajin chi ketzij co amor iviquin.
\v 9 Can ivatan chi ri favor ri xuon ri Kajaf Jesucristo can nem. Jaja altíra nquixrajo, rumare xuya can ri rubayomal chicaj y xuoc puobra. Jaja xuon quire chi quire ixre ntivil ri ketzij bayomal.
\p
\v 10 Y inre ninataj re ruma co otz nucam-pa chiva: Xa-jan junabir xalax-pa riquin ivánima chi xitzom rumolic ri ofrenda.
\v 11 Vacame ca, tiquisa rumolic, can inchel xalax riquin ivánima naay, joc ri jane (jaro) nquixtiquir ntiya, joc re tiya.
\v 12 Ruma xa riquin ivánima xalax-pa re, ri Dios can nucan chika ri jane (jaro) nquixtiquir ntiya, ruma jaja man nucutuj ta chiva ri xa manak iviquin.
\p
\v 13 Ri niej chiva, man richin ta chi ri nicaj chic quiy nicujie-ka quiquin, y ixre man jun yan chic kax nicujie can iviquin ruma nquito-el ijeje.
\v 14 Ri niej inre ja chi junan ivach quiquin ri niquian sufrir. Ruma vacame ixre co juba iviquin, y rumare nquixtiquir nquito ri nicaj chic. Ruma man jun tamayuon ri chica patanak chakavach-apa, ruma xa tal vez ixre yan chic ri nicatzin chi nquixtox cuma ijeje.
\v 15 Y chicajol ixre xtibanataj je inchel nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can: Ico israelitas quiy maná ri xquimol, y mesque quire xquian, man jun xuon suobra quiquin. Y ri nicaj chic ri xa juba oc ri xquimol, man jun xuon falta chica.\x + \xo 8:15 \xt Ex. 16:18.\x*
\p
\v 16 Y inre altíra niya tiox ba cha ri Dios, ruma xuya riquin ránima ri hermano Tito chi altíra nquixrucuxlaj, can inchel nian inre.
\v 17 Jaja can riquin ránima xalax-pa chi nia iviquin. Quire xuon pensar ruma altíra nquixrucuxlaj, y man joc ta ruma xkaej cha chi tia iviquin chi niruquisa ri samaj ri rutzamuon can chicajol.
\p
\v 18 Y riquin ri Tito, nakatak-el jun hermano. Ri hermano re can quinojiel iglesias catan roch, ruma jaal samajnak chi rutzijuon ri evangelio.
\v 19 Y ri hermano ri nia riquin ri Tito, quinojiel hermanos catan roch. Jaja can xchox cuma ri iglesias chi nakachilaj antok nakucuaj ri ofrenda. Ri ofrenda ri maluon, jachuon pa kaka ojre chi nakajacha chica ri ico chupan sufrimiento, y riquin ri nakaan, ri Ajaf Dios niyox rukij, y re kalaj chi riquin nojiel ivánima ntiya-el ri ofrenda.
\v 20 Ojre man nakajo ta chi nipa tzij chikij, rumare man kayuon ta ojre nakucuaj ri ofrenda, ruma quiy.
\v 21 Ruma ojre man nakajo ta chi joc choch ri Ajaf Dios kalaj chi nojiel ri nakaan, can riquin utzulaj noj; xa nakajo je chi quire tikalajin chiquivach ri vinak.\x + \xo 8:21 \xt Pr. 3:4.\x*
\p
\v 22 Y quiquin ri icaye hermanos ri ncaa iviquin, nakatak-el jun chic hermano ri can katan ojre chi nutej rukij chi nuon chica-na samaj richin ri Dios. Y vacame can altíra nrajo chi nika ca iviquin, ruma ri utzulaj tak tzij ri raxan chivij, y ruma jaja can rucukuban rucux iviquin.
\v 23 Ri iyoxe hermanos ri xcabaka iviquin, can altíra i-otz. Ruma ri hermano Tito can vachil inre, y nquiruto chi nian ri samaj chicajol. Y ri icaye chic hermanos, ijeje i-takuon-pa cuma ri iglesias; y ruma ri caslien ri quicuan, ri Cristo can niyox rukij.
\v 24 Rumare, ixre can ticutu chi nquivajo ri hermanos re, y nalka ta rutzijoxic quiquin ri iglesias chi ixre can nquivajo. Can inchel ri katzijuon ojre chivij chi altíra ix otz.
\c 9
\p
\v 1 Man nicatzin ta chi inre co ta más nitzibaj-el chiva, ri chica modo nquito-el ri santos hermanos.
\v 2 Ruma vatan chi can ntivajo nquito-el. Y jare nitzijuoj inre chica ri hermanos vave Macedonia, chi ixre ri ixco Acaya xa-jan junabir i-en chi ntitak-el jun ofrenda. Y ruma ixre can riquin nojiel ivánima xian quire, jare ri xbano chica iquiy vave Macedonia chi niquitak-el je qui-ofrenda.
\v 3 Y ncantak-el ri hermanos ca iviquin, chi quire ri utzulaj tak tzij ri i-nutzijuon chivij can ta ketzij xcaiel, y can ta imaluon chic ri ofrenda ri ibanun pensar chi ntitak-el inchel ri nutzijuon chivij.
\v 4 Ruma xa ta ico hermanos aj-Macedonia ri ncaa viquin, y ixre xa man jun kax imaluon antok xkubaka iviquin, xa nipa quix chikij ojre y chivij je ixre, ruma otz oj-chovinak chivij.
\v 5 Rumare inre can xinan pensar y xinej chica ri hermanos chi naay ncaa ijeje ca iviquin y tiquiquisa rumolic ri ofrenda ri ibanun prometer chi ntiya-el, chi quire ri ntiya-el, kalaj chi man ojre ta xojen chiva chi tiya-el, xa kalaj jaal chi iviquin ixre xalax-ve-pa.
\p
\v 6 Y inre nivajo ninataj chiva: Xa jun juba oc nutic, juba oc niril; y ri quiy nutic, can quiy je niril.
\v 7 Chiijunal ixre tiya ri jane (jaro) ri nquixtiquir ntiya, can inchel ri xuej ri ivánima. Ruma ri Dios ncarajo ri ncaquicuot niquiya.
\v 8 Y can quiy ri bendición ri xtuya ri Dios chiva ruma jaja altíra ru-poder co. Can nojiel roch bendición xtuya-pa chiva, chi quire siempre co ri nticusaj chi nquito ri nicaj chic, chi quire ntian ri utzulaj tak samaj.
\v 9 Can inchel ri nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can:
\q Xuya y xujach chiquivach ri i-puobra.
\q Y ri choj tak kax ri xaruon, can richin nojiel tiempo xcacujie.\x + \xo 9:9 \xt Sal. 112:9.\x*
\m
\v 10 Ri Dios can nuya ri ijatz cha ri aj-ticoniel, chi quire co ri nutic, y ja ri Dios je nibano cha ri ticon chi nuya roch y jare ri niyon ruvay ri aj-ticoniel.\x + \xo 9:10 \xt Is. 55:10.\x* Y quire je xtuon ri Dios chiva, can xtuya y can xtiquiyir ta ri co iviquin, chi quire quiy ta utzulaj tak kax xtian.
\v 11 Y quire xtuon ri Dios chiva, can co xticujie iviquin, can inchel jun bayuon xtian y nojiel xquixtiquir xtiya, can inchel ri nrajo ri ivánima. Y antok ojre xtakajacha pa quika ri hermanos, can altíra xtiquiya tiox ba cha ri Dios.
\v 12 Ruma ri ofrenda ri xtitak-el ixre chica ri santos hermanos, man joc ta xcaruto chupan ri sufrimiento, xa xtuon chica chi altíra xtiquiya tiox ba cha ri Dios rumare.
\v 13 Y ruma ri xtiya ixre chica, ijeje can altíra xtiquiya rukij ri Dios, ruma xtiquina chi ketzij ri ntiej ixre chi ntinimaj ri nuej ri ru-evangelio ri Cristo. Ijeje can xtiquiya je rukij ri Dios ruma riquin nojiel ivánima xtiya ri ntivajo ntisipaj-el chica y ruma quire je ntian quiquin quinojiel hermanos.
\v 14 Ijeje xtiquian orar pan i-cuenta. Xquixcajo ruma ri namalaj ru-favor ri Dios ri co iviquin.
\v 15 ¡Tiox ba cha ri Dios ruma ri xusipaj chika, ri man ncalitaj ta tzij chi niex, ruma can nem!
\c 10
\s Ri Pablo nuon defender ri rusamaj
\p
\v 1 Inre Pablo, nicutuj jun favor chiva; can riquin nunoj y riquin paciencia nicutuj, can inchel xuon ri Cristo. Pero ico ncaen: Antok ri Pablo co kiquin, can nuon chuten, y antok nitzijuon je, can akal nicho y manak nicholin, pero antok naj co-ve, xa man quire ta chic nuon kiquin; xa can pakon ri tzij ri ncaruej.
\v 2 Ri favor ri nicutuj chiva, ja chi ibanun ta chic arreglar nojiel antok inre xquinalka iviquin. Ruma xa man ibanun ta arreglar nojiel antok xquinalka, inre xquibano arreglar. Y inre man nivajo ta nian re, ruma man nivajo ta nicusaj chivij ixre ri poder ri ruyon ri Dios pa nuka, inchel ri nubanun pensar nian chica ri ncaen chuvij chi xa ja ri nirayij inre ri nian.
\v 3 Can ketzij chi oj vinak, pero ojre man nakaan ta inchel niquian ri nicaj chic vinak, ri xa ja ri quichuka niquicusaj.
\v 4 Ri nakacusaj ojre man ja ta ri kachuka. Ri nakacusaj ojre chi nakaan ayoval riquin ri itziel, ja ri ru-poder ri Dios; rumare nkuchacuon chirij ri itziel.
\v 5 Can ncakakasaj nojiel tzij ri man ketzij ta ri ncapalaj-pa, y ncakakasaj quinoj quinojiel vinak ri niquina chi i-nimak y man niquiya ta lugar chi nitamax roch ri Dios. Nojiel quinoj vinak ncakaya pa ruka ri Cristo chi quire ncaniman y niquian ri nrajo jaja.
\v 6 Y antok ixre xquixniman y xtian ri nuej ri ruchabal ri Dios chiva, jare antok co chel xcakaan castigar ri nicaj chic ri man ncaniman ta.
\p
\v 7 Ixre itziel nquixcho chirij jun, ruma ixre joc nquixtiquir nquixcho chirij ri ntitzat, pero man ntitzat ta ri otz ri co riquin ránima. Xa co jun ri nuna chi jaja can richin chic ri Cristo, quire je tubana pensar chikij ojre, chi oj richin chic ri Cristo.
\v 8 Ojre oj rusamajiel ri Ajaf Jesucristo, ruma jaja can ruyon autoridad pa kaka, y ojre co juba más ruyon pa kaka; re man quix ta chi niej chiva, chi niya juba nukij antok niej nojiel re chiva. Ojre man ojco ta chi nakaquis pan ive, ojre ojco chi nquixkato, chi quire niquiy ri icaslien choch ri Dios.
\v 9 Inre man nivajo ta chi ixre ntian pensar chi ri cartas ri ncantak chiva xa richin chi nquixxiij.
\v 10 Ruma ketzij chi ico chivach ixre niquiej chi antok inre ncantak-el ri cartas chiva, ncantzibaj-el tzij ri can cof y can i-pakon. Pero antok nquinalka iviquin xa man jun vuchuka, ni man jun quikalien ri ncanej.
\v 11 Y chica ri ncaen quire nivajo niej, chi can inchel ri katziban-el chupan ri cartas ri i-katakuon-el, can quire je xtalkabana antok xkojalka iviquin.
\p
\v 12 Ojre man nakaan ta inchel ri niquian ri nicaj chic, ni man nakayuj ta ki quiquin, y man oj junan ta je quiquin, ruma ijeje quiyuon niquian chi i-nimak. Ijeje xa man otz ta ri niquian pensar, ruma xa quinoj ijeje nien quire chica. Chiquivach ijeje, ja ijeje ri más i-otz.
\v 13 Ojre man xtakaan ta inchel niquian ijeje, chi chica-na lugar niquiju-ve-qui joc chi catziet chi altíra quikij. Ri kasamaj ojre joc nalka pache nrajo ri Dios y man nakamaj ta quisamaj ri nicaj chic. Ri samaj ri ruyon ri Dios chuva inre y chica ri vachil, nalka je ca iviquin ixre.
\v 14 Ojre joc pache yon-ve permiso chika ruma ri Dios, chire oj-samajnak-ve; quire kabanun chicajol ixre. Y ojre ri xojalka naay iviquin, kacamun-pa ri ru-evangelio ri Cristo, ruma jare nrajo ri Dios.
\v 15 Ojre man nakaya ta ka kakij ruma ri samaj ri xa banun cuma nicaj chic. Ri kayoien ojre ja chi niquiy ri icaslien choch ri Dios y nkojito, chi quire más naj nibaka ri ruchabal ri Dios. Ruma ri Dios quire nrajo, chi nakucuaj ri ruchabal nicaj chic lugar ri pache nrajo jaja.
\v 16 Y ojre xtakatzijuoj ri evangelio más ca naj choch ri itanamit. Y quire je, ojre man nakajo ta nkubaka pache co chic samaj banun. Ojre man otz ta nakaya-ka kakij ruma ri samaj ri banun cuma nicaj chic.
\p
\v 17 Y xa co jun nrajo nuya-ka rukij, ri más otz nuon, tuya rukij ri Ajaf.\x + \xo 10:17 \xt Jer. 9:24.\x*
\v 18 Ruma ri nien chi co rukij, man aprobado ta choch ri Dios. Ca ja ri Dios ri xtien, xa co rukij o xa manak.
\c 11
\p
\v 1 ¡Inre nicutuj ca favor chiva ixre chi quinicacho ba ruma co tzij ri xcanej chiva, inchel rutzij jun chuj!
\v 2 Inre jaal nquixan cuenta ruma nivajo nitzat chica chi caslien ivucuan choch ri Dios, ruma jaja banayuon chuva chi quire nian iviquin. Quire nian ruma ixre xinimaj ri Cristo antok inre xintzijuoj chiva. Nivajo chi ntian inchel nuon jun xtan ri niculie riquin ri ala ri xtuoc rachajil; can ketzij chi xtan antok niculie. Can quire rubanun ri icaslien nivajo antok xquixa riquin ri Cristo chila chicaj.
\v 3 Pero inre nixiij-vi ruma man ta nibanataj inchel xbanataj riquin ri Eva ojier can ruma ri cumatz. Ri cumatz can ratan nuon engaño, rumare xuon engañar ri Eva,\x + \xo 11:3 \xt Gn. 3:1-5, 13.\x* y inre man nivajo ta chi quire nibanataj iviquin ixre. Man nivajo ta chi co jun nquixruon engañar y nicaxtaj ri inoj y nuon chiva chi ntiya can ri Cristo y man nticukuba ta chic icux riquin.
\v 4 Ruma ixre can nika chivach antok nalka jun iviquin y xa man ja ta ri Jesús ri xkatzijuoj ojre chiva ri nutzijuoj, y altíra je nquixquicuot riquin antok nusuj jun chic espíritu chiva y xa man ja ta ri xyox chiva naay, y can nika je chivach antok niex chiva chi co jun chic evangelio ri xquixrucol.
\v 5 Inre man in col ta chiquivach ri nicaj chic ri niquiej chi i-nimak tak apóstoles ri ncalka iviquin.
\v 6 Ruma mesque man can ta jaal nquicho, pero vatan jaal ri chica ncanej antok nquicho. Y ixre can ivatan chi quire, ruma itzatuon nojiel ri kabanun.
\p
\v 7 ¿Xajan came chi xinan chuten chivach chi xinya ikij ixre? ¿Xajan came xinan chi man jun vajal xincutuj chiva antok xintzijuoj ri ru-evangelio ri Dios chiva?
\v 8 Antok inre xinan rusamaj ri Dios iviquin, ri xcatzin chuva ja ri nicaj chic iglesias ri ico nicaj chic tanamet ri xayon-pa chuva.
\v 9 Y antok inre xicujie iviquin, y co ri chica xcatzin chuva, man jun chivach ixre xinya ta akan chirij chi xincutuj ta cha ri chica xcatzin chuva. Ri xcatzin chuva, xa ja ri hermanos aj-Macedonia ri xalka viquin, jare xayon can chuva.\x + \xo 11:9 \xt Fil. 4:15-18.\x* Can quire xinan chi quire man jun akan xinya chivij. Y ca quire nivajo nian chupan ri kij chakavach-apa.
\v 10 Y ri niej chiva can ketzij, ruma ri Cristo co riquin vánima. Can man jun ca chupan ri lugar Acaya ri xtikilo ri nian.
\v 11 ¿Karruma quire? ¿Ruma came inre man nquixvajo ta? Ri Dios can ratan.
\p
\v 12 Y ri nubanun-pa, can quire xtinan, ruma nivajo nicut chi ri nicaj chic ri niquiej chi i-rusamajiel ri Dios inchel ojre, can man i-junan ta kiquin.
\v 13 Ruma ijeje niquian chi apóstoles, pero xa man i-quire ta, xa nicajo nquixquian engañar. Can niquian chi i-apóstoles richin ri Cristo, pero xa man ketzij ta.
\v 14 Y ruma ri niquian ijeje, man kuchapataj, ruma xa quire nuon ri Satanás; jaja nuon inchel jun ángel richin sakil y xa man quire ta.
\v 15 Rumare man kuchapataj ruma ri niquian ijeje, ruma ijeje can i-rusamajiel ri Satanás y niquian chi can i-choj tak aj-samajiel; pero pa ruquisbal, can xtiyox rucaxiel chica, can inchel ri itziel tak kax ri ncaquian.
\s Ri Pablo nutzijuoj ri chica sufrimiento rukasan, ruma ru-apóstol ri Dios
\p
\v 16 Y inre niej chic jun bay chiva, man jun tibano pensar chuvij chi in chuj. Y xa quire ntian pensar ixre, quire quinibana recibir chi in chuj y tivaxaj ri tzij ri xtinej. Can tibana chuva inchel in chuj, chi quire inre je niya juba nukij.
\v 17 Man ja ta ri Ajaf xen chi niya-ka nukij, xa nuyuon inre niya-ka nukij, xa can inchel in chuj ri nian ruma ri tzij ri ncanej.
\v 18 Pero ruma iquiy ncaen chi co quikij y co quinoj, rumare inre je quire nian.
\v 19 Quire nian ruma ixre altíra ncaka chivach y jaal nquian recibir ri xa man jun kax catan, y ixre ntiej chi altíra inoj.
\v 20 Ixre can nquixtiquir nquicoch ri vinak re y can otz ntina chi niquian chiva chi ix inchel qui-esclavos. Can otz chivach chi co niquichec ijeje chivij y can ncauoc ivajaf, can man jun ivakalien chiquivach, y can niquipak ipalaj.
\v 21 Mesque quix chinoch inre niej re chiva, pero xkaan chi manak kachuka chi xkaan inchel niquian ri nicaj chiva.
\p Pero xa ri nicaj chic man niquixiij ta qui niquiej chi co quikij, inre je nquitiquir nian quire. Mesque ri tzij ri xcanej chiva can inchel ri rutzij jun chuj.
\v 22 ¿Ijeje hebreos? Inre je. ¿Ijeje israelitas? Inre je. ¿I-rumáma can ri Abraham ijeje? Inre je.
\v 23 ¿I-rusamajiel ri Cristo ijeje? Inre je. Pero vacame nquicho inchel in chuj, inre más in-samajnak chiquivach ijeje. Inre más in-chayuon chiquivach ijeje, hasta man nalka ta chic pano jane (jaro) mul in-chayuon. Inre xicujie pa cárcel quiy mul chiquivach ijeje.\x + \xo 11:23 \xt Hch. 16:23.\x* Inre quiy mul juba ma nquiquimisas.
\v 24 Ri nuvanakil israelitas vuuo mul in-quichayuon cha tzun; can treinta y nueve bic ca quiyon cada mul.\x + \xo 11:24 \xt Dt. 25:3.\x*
\v 25 Oxe mul ri xichay cha xicay.\x + \xo 11:25 \xt Hch. 16:22.\x* Jun mul xinquicak cha abaj.\x + \xo 11:25 \xt Hch. 14:19.\x* Oxe mul juba ma nquicon chupan ri mar ruma ri barco pache in-banak-ve xka-ka chuxie ya. Jun mul xicujie jun kij y jun aka paro ri mar. Ca naj co-ve ri ruchi antok xbanataj quire.
\v 26 Quiy kax ri nukasan ri pa tak bay ruma rusamaj ri Dios. Ruma ri bay ri pache in-kaxnak-ve ico ríos ri niquiya xibinrel, ico alakoma, ico nuvanakil israelitas ri itziel nquinquitzat\x + \xo 11:26 \xt Hch. 9:23.\x* y quire je mismo niquian ri vinak ri man i-nuvanakil ta,\x + \xo 11:26 \xt Hch. 14:5.\x* xibinrel pa tak tanamet, xibinrel pa tak lugar desierto, xibinrel paro ri mar, y xibinrel pa quika i-falsos hermanos.
\v 27 Inre altíra in-samajnak y rumare nukasan cosic, quiy mul nucachuon varan, nucachuon vijal ruma manak nuvay y nucachuon je chakej-che, quiy mul man xiva ta ruma ri samaj, nucachuon tief y co quiy mul manak chic nutziak chi nimutz-vi.
\p
\v 28 Y man joc ta re, ruma co nicaj chic kax ri niquimol-pa-qui chuvij. Kij-kij nina ri ralal ri samaj ruma ncancuxlaj quinojiel ri iglesias.
\v 29 ¿O co came jun hermano ri nuna chi manak ruchuka pa rucaslien, y inre man jun kax nina? Inre quire je nina. ¿O co came jun hermano nitzak ruma jun chic y inre man jun kax nina ruma ri xan cha? Man quire ta. Ri vánima can nikaxo ruma ri xan cha.
\p
\v 30 Nojiel ri xinej nucut chi inre xa in vinak y manak vuchuka. Y antok inre nicatzin niya-ka nukij, jare nicusaj chi niya nukij.
\v 31 Can ketzij ri niej. Ri Dios, ri Rutata ri Kajaf Jesucristo, ri niyox rukij richin nojiel tiempo, ratan chi inre man nitzak ta tzij.
\v 32 Antok xicujie pa tanamet Damasco, ri gobernador ri yon chire ruma ri rey Aretas xuej chi quitzam antok xquitziet. Xaruya chajiniel ri pache ncaiel-el y ncauoc ri vinak chupan ri tanamet chi nquitzam.
\v 33 Y can xicolotaj pa quika, ruma xiyox-el chupan jun chacach y xikasas-ka pa jun ventana richin ri muro.\x + \xo 11:32-33 \xt Hch. 9:23-25.\x*
\c 12
\s Ri Pablo nutzijuoj chi co jun inchel quix ri chicuon chupan ri ru-cuerpo
\p
\v 1 Y can ketzij, chi man otz ta chi inre nuyuon niya-ka nukij. Pero vacame nivajo nquicho juba chirij ri xucut ri Ajaf chupan jun inchel achic, y nicaj chic kax ri xaruej chuva.
\v 2 Inre vatan roch jun ache hace catorce juna xa chicaj y xtzalaj chic pa. Jaja can runiman chic ri Cristo. Jaja xucuax ca chicaj, y ca pa ruox rocaj xucuax-ve; ri pache co-ve ri Dios. Inre vatan roch ri ache re, pero ri man vatan ta chel xucuax, ja ri ru-cuerpo o joc ri ru-espíritu, joc ri Dios tamayuon chel xucuax chicaj.
\v 3 Inre vatan roch ri ache re, pero joc ri Dios tamayuon chel xucuax chicaj, xa ja ri ru-cuerpo xa o xa manak.
\v 4 Joc vatan inre chi jaja xucuax ca chila chupan ri lugar ri niex paraíso cha, pache xraxaj chabal ri man jun vinak niril tzij chi nuej.
\v 5 Ri ache ri xucuax ca chicaj can co-ve rukij chinoch inre, jaja can otz-ve chi nuya rukij. Inre man jun bay xtinya ta ka nukij. Pero xa ta nicatzin chi niya nukij, nitzijuoj ri nukasan chupan ri nucaslien, ri nucut chi xa inre manak vuchuka.
\v 6 Y xa inre nivajo niya nukij, can otz ri nian. Y xa nian quire, man ruma ta manak nunoj. Ruma inre joc ri ketzij ri niej. Pero inre man niya ta ka nukij, chi quire man jun vinak xtiyon más nukij, ruma ri vinak xa man joc ta chic ri niquitzat o nicaxaj ri niquian pensar, xa can nakax ruve ri niquiej.
\p
\v 7 Inre can altíra nimak tak kax ri i-ruen ri Ajaf chinoch. Y chi inre man tinya-ka nukij y chi man in nem chi ache nina-ka, rumare can inchel chicuon jun quix chupan ri nu-cuerpo. Ri Ajaf can xuya permiso cha ri Satanás chi xutak-pa ri quix re chi nian sufrir, richin chi man nian ta nem.
\v 8 Y rumare inre oxe yan mul nucutun favor cha ri Ajaf chi tiralasaj-el ri kaxuon ri nina.
\v 9 Pero jaja xuej chuva: Atre xa caquicuot riquin ri nu-favor ri nuyon chava. Ruma antok naan sufrir y manak chic avuchuka nana, jare antok xtikalajin ri nu-poder inre chupan ri acaslien, xcha chuva. Rumare inre altíra nquiquicuot, ruma antok co nikasaj, nucut chinoch chi manak vuchuka. Y quire nian chi quire ri ru-poder ri Cristo nika pano.
\v 10 Can altíra nquiquicuot antok ruma ri Cristo co ri chica nikasaj, ruma nucut chi manak vuchuka. Nquiquicuot antok nquiyox pa quix, nquiquicuot antok co ri chica ncacatzin chuva y xa man jun pache nipa-ve ri nivajo, nquiquicuot antok itziel nquitziet y nquiquicuot je antok nian sufrir. Ruma antok inre manak vuchuka nina, jare antok nipa más vuchuka.
\p
\v 11 Inre xinan inchel xa man jun nunoj ruma xinya-ka nukij. Pero xa ixre xixbano chuva chi xinan quire, ruma ixre ri xixen chi inre co nukij. Can ketzij chi inre manak nukij, pero man niej ta chi man jun vakalien chiquivach ri niquiej chi i-nimak tak apóstoles.
\v 12 Inre can in jun apóstol, ruma antok xinan ri samaj chicajol, xincoch nojiel, xincut-vi chi in jun apóstol. Can co ri chica xanan chi quire kalaj chivach chi co ri Dios viquin. Ixre xitzat chi quiy milagros y señales ri xanan.
\v 13 ¿O ixre xina chi xa más col ikij xinan chiva chiquivach ri nicaj chic iglesias ri ico nicaj chic tanamet, ruma man xinuoc ta jun akan chivach riquin nojiel ri xacatzin chuva? ¡Tibana perdonar ri nuchoj ri xinan chiva!
\s Ri Pablo nuej chi nalka chic jun bay quiquin ri hermanos aj-Corinto
\p
\v 14 Vacame, can nuchojmin chic vi chi nquibaka chic jun bay iviquin. Y ja chi oxe mul ri xquinalka iviquin vacame. Y antok xquinalka, man tian pensar chi co kax ri nivajo chi ntiya chuva. Man quire ta. Inre man ja ta ri co iviquin ri nivajo, ixre ri nquixvajo. Ruma ixre ivatan chi vave choch-ulief, ja ri quitie-quitata ncamalo ri bayomal chi niquiya can chica ri calcual, y man ja ta ri calcual ri ncamalo ri bayomal chi niquiya chica ri quitie-quitata.
\v 15 Rumare inre can xquiquicuot xtincusaj ri co viquin, y nijach-vi chi nquisamaj ruma altíra nquixvajo. Mesque ixre man nquinivajo ta inchel nquixvajo inre.
\p
\v 16 Pero ico ncaen chuvij chi inre man jun akan nuyon chivij riquin ri nicatzin chuva, y xa jaal vatan nian engaño y ix-kajnak pa nuka, rumare co miera ntiya chuva.
\v 17 ¿Acaso xa jun chiquivach ri xantak-pa iviquin ri xincusaj chi xixan engañar?
\v 18 Inre xincutuj favor cha ri hermano Tito chi tia iviquin, y antok xa, xintak-el ri jun chic hermano riquin. ¿Xixruon came engañar ri hermano Tito? ¿Xitzat came ri hermano Tito chi man ja ta ri Espíritu Santo ri cuayuon richin? Can inchel ri caslien ri vucuan inre, can quire mismo ri rucaslien ri Tito.
\p
\v 19 ¿Ntian pensar came ixre chi ruma ri tzij ri xkaej chiva nakajo nakaan defender-ki chivach? Ojre can choch ri Dios nkucho quire iviquin, ruma joc jun kabanun riquin ri Cristo, ruma altíra nquixkajo, y chi quire niquiy ta ri icaslien choch ri Dios.
\v 20 Ruma inre nixiij ba vi chi antok xquinalka iviquin, man otz ta co ri icaslien inchel ri nivajo. Y xa quire, inre can xtinan ri nicatzin inchel nrajo ri icaslien y man ja ta chic ri inchel ntivajo ixre. Inre nina inchel xa co ayoval chicajol, chi itziel nquitzat ri nicaj chic ruma otz ico, ico je ri co quiyoval, ijachuon-ka-ivi, co itziel tak tzij ncaiej chiquij nicaj chic, nquixtzijuon chirij quicaslien vinak, man jun quikij ntian chica nicaj chic, y ico je nicaj chic kax ri nquian ri man i-otz ta.
\v 21 Nixiij ba vi nquinalka chic jun bay iviquin, ruma nak xa xtukasaj nukij ri Dios, ruma xa xcanvil iquiy hermanos ri ca ico chupan qui-pecados y man quiyon ta can ri itziel tak noj, ri achia y ri ixoki ca niquicanuj-qui chi niquian pecado; man niquiya ta can ri ncaquian ri itziel tak kax, y man jun quiquix. Nojiel re can xtuya okiej chuva, y ri Dios nucusaj ri okiej re chi nukasaj nukij.
\c 13
\p
\v 1 Y riquin re ja oxe mul ri xquinalka iviquin. Y antok inco chic pa iviquin, y xa ca ico ri i-kajnak chupan qui-pecado, y ico icaye o iyoxe ri junan xtiquiej chiquij,\x + \xo 13:1 \xt Dt. 17:6; 19:15.\x* ja ri quitzij ijeje ri xtinimax chi co qui-pecado y riquin re xtakaan arreglar nojiel.
\v 2 Ruma antok xicujie iviquin ri rucan mul, can ya xinej ca can chica, xa ca quire ncajin antok xquinalka chic jun bay, can man xcacolotaj ta choch ri castigo ri xtakaya pa quive. Jare ri nitzibaj chic el chiva vacame, inchel can inco-pa iviquin. Y quire je niej chica quinojiel.
\v 3 Ixre can ntivajo ntinaiej xa ja ri Cristo nicho-pa viquin antok nian ri samaj. Vacame ri Cristo can xtucut-ve-ri chivach vuma inre. Can xtitziet chi jaja co ru-poder.
\v 4 Ruma mesque ri Cristo xquis ruchuka ri ru-cuerpo antok xcon choch ri cruz, vacame cas ruma ri namalaj ru-poder ri Dios. Y quire je kabanun ojre, can manak kachuka, inchel xuon ri ru-cuerpo ri Cristo antok xcon choch ri cruz, pero vacame can ojcas inchel ri Cristo, ruma jun kabanun riquin jaja y co ru-poder ri Dios kiquin. Y ruma co ru-poder ri Dios kiquin, jare ri xtakacusaj iviquin.
\p
\v 5 Vacame titzata-ka-ivi ixre, xa ketzij chi cukul icux riquin ri Jesucristo. ¿O xa man ivatan ta ca chi ri Jesucristo co riquin ivánima? Ri Jesucristo co iviquin; pero xa ixre ketzij chi iniman.
\v 6 Y inre nivoyoiej chi ixre ntinaiej chi ojre can oj richin ri Dios y jaja can co kiquin.
\v 7 Ojre nakaan orar pan i-cuenta, nakacutuj cha ri Dios chi man jun itziel kax ntian. Pero man tian pensar chi ojre quire nakaan joc chi tinaiej chi oj richin ri Dios y co ri poder pa kaka. Ri nakajo ojre chiva ja ta chi ixre joc ri otz ntian, mesque chivach ixre man xtikalajin ta chi ojre co ri Dios kiquin.
\v 8 Manak chel nakacusaj ri poder ri yon chika chi nakakat ri ketzij, xa nakaya chi niin ri ketzij.
\v 9 Y rumare, ojre altíra nkojquicuot antok manak kachuka y ixre co ivuchuka; mesque quire, ojre ca nakacutuj cha ri Dios chupan ri ka-oración chi nuon chiva chi ix utzulaj tak vinak y man jun ta chic kax nrajo ri icaslien.
\v 10 Y ruma man nivajo ta xquixcholij antok xquinalka iviquin, ca naj inco-ve nitzibaj-el va carta va. Ruma ri poder ri yon chuva ruma ri Ajaf Jesucristo, can richin chi nquixto, chi niquiy ri icaslien choch ri Dios y man richin ta chi nquixquis.
\s Ri bendición y ri ruquisbal saludos
\p
\v 11 Hermanos, vacame nivajo niej-el chiva chi quixquicuot, titija ikij chi ntichojmij ri icaslien, titola-ivi, can tibana consolar-ivi, joc jun ivánima tibana y man jun ta ayoval chicajol. Y ri Dios xticujie iviquin, jaja ri niyon paz y amor.
\v 12 Tibana saludar-ivi chibil-ivi y titzubaj ichi pa rube ri Ajaf Dios.
\v 13 Quinojiel ri santos hermanos ri ico vave niquitak-el jun saludo chiva.
\p
\v 14 Hermanos, ri nivajo inre chi ja ta ri ru-favor ri Ajaf Jesucristo ticujie iviquin chiixvonojiel, y can tivajo-ivi ruma ri Dios can nquixrajo. Y ri Espíritu Santo ticujie iviquin, y nuon chiva chi junan ivach chiixvonojiel. Amén.

