\id EPH Cakchiquel de Santa Maria de Jesus NT [cki] (Colombia) -2010 bd. 
\h EFESIOS
\toc1 Ri carta ri xutzibaj ri apóstol San Pablo chica ri hermanos ri ico Efeso
\toc2 Efesios (Ef.)
\mt Ri carta ri xutzibaj ri apóstol San Pablo chica ri hermanos ri ico Efeso
\ip Ri apóstol Pablo xutak va carta va chica ri hermanos ri ico pa tanamet Efeso. Jaja nrajo chi ri hermanos re ticatamaj chi quinojiel ri vinak ri quiniman chic ri Dios, can ijeje ri niex iglesia chica. Ruma ri Dios can ranun-pa pensar chi quinojiel ri ico choch-ulief xtiquian xa jun riquin ri Cristo y rumare ri iglesia can ru-cuerpo ri Cristo, ruma xa jun chic quibanun riquin.
\io Ri capítulo 1:1–3:21 nuej chi quinojiel ri xa jun chic quibanun riquin ri Cristo, can junan quivach. Y nuej je chi ja ri Dios ri xchon quichin, ya xaralasaj-pa chuxie ri ru-poder ri pecado y ya xaruon perdonar ruma ri rucamic ri Cristo choch ri cruz. Y riquin re, xkalajin ca chi sibilaj nem ri amor richin ri Cristo pa quive.
\io Ri capítulo 4:1–6:9, ri Pablo nuej chica chi tiquiya lugar cha ri Espíritu Santo chi jaja ri nucuan ri quicaslien, ruma xa quire xtiquian, can junan ca quivach xtiquian. Nuej je chica, ri chica caslien niquicuaj ri quiniman chic ri Dios.
\io Ri capítulo 6:10-20, ri Pablo nuej chi ri quiniman chic ri Dios, can ico chupan jun guerra espiritual. Rumare nuej chica: Ticutuj ivuchuka cha ri Ajaf Jesús, chi quire cof nquixpiie choch ri Satanás, y man nquixtzak ta pa ruka.
\io Y ri capítulo 6:21-24, ri Pablo nuquis ri ru-carta riquin jun saludo y riquin jun bendición.

\c 1
\s Ri saludo
\p
\v 1 Inre Pablo, in ru-apóstol ri Jesucristo ruma quire nrajo ri Dios; nitzibaj-el va carta va chiva ixre santos hermanos ri ixco chupan ri tanamet Efeso;\x + \xo 1:1 \xt Hch. 18:19-21; 19:1.\x* ri iyon ivánima riquin ri Jesucristo.
\v 2 Ja ta ri favor y ri paz ri nuya ri Katata Dios y ri Ajaf Jesucristo ticujie riquin ivánima.
\s Quiy bendiciones espirituales ri niyox chika ruma ri Cristo
\p
\v 3 Kaya rukij ri Dios, ri Rutata ri Kajaf Jesucristo. Y ruma joc jun kabanun riquin ri Cristo, ri Dios nuya chika nojiel ri bendiciones espirituales ri richin chicaj.
\v 4 Ruma xojrucha antok ca maja co ri roch-ulief. Xojrucha ruma ri Cristo; quire xuon ri Dios ruma nrajo chi sak ri kacaslien choch jaja y chi man jun itziel kax co pa kacaslien.
\v 5 Ruma ri Dios altíra nkojrajo, rumare ya ranun chic pa pensar chi xojrucha chi xojuoc ralcual ruma ri Jesucristo. Quire xuon ruma quire xrajo jaja,
\v 6 chi niyox rukij ruma ri namalaj favor ri xuya chika. Y ri Dios, ruma altíra nrajo ri Rucajuol, rumare nkuruon recibir ojre.
\v 7 Ri Rucajuol xcon kuma ojre y xin ruquiquiel chi xutoj y chi xan perdonar ri ka-pecados.\x + \xo 1:7 \xt Col. 1:14.\x* Can kalaj chi ri namalaj ru-favor ri Dios can inchel jun nem bayomal ri xuya chika,
\v 8 ruma nuya quiy kanoj y nuon chika chi nika pa kave (nakaan entender) quiy kax.
\v 9 Can xuej ca chakavach ri nrajo jaja ri man en ta ojier can tiempo, y re can riquin ránima jaja xpa-ve chi xuej chakavach ri ranun-pa pensar.
\v 10 Jaja ranun-pa pensar antok xtalka ri ruquisbal tiempo richin ri roch-ulief xtuya nojiel pa ruka ri Cristo, nojiel ri co chicaj y nojiel ri co vave choch-ulief.
\p
\v 11 Ruma ri Cristo co ka-herencia, ojre ri oj-chon chic ruma ri Dios. Xojrucha ruma jare ri ranun-pa pensar; jaja nuon nojiel ri ranun pensar,
\v 12 ruma nrajo chi ojre nakaya rukij. Jare nrajo chika ojre ri naay kayoien-apa ri Cristo.
\v 13 Y ixre je xivaxaj ri ruchabal ri Dios. Can ketzij ca ri chabal ri xivaxaj, ja ri evangelio ri xixcalo. Ixre antok xinimaj ri Cristo, ri Dios xuya ri Espíritu Santo chiva, ruma quire ranun-pa prometer. Y ri Espíritu Santo, jare ri sello chi ix richin chic ri Dios.
\v 14 Y ri Espíritu Santo ri co kiquin, re jun ratal chi co ka-herencia. Ri Espíritu Santo xticujie kiquin hasta ca xkojcolotaj-el richin xa jun tiempo choch ri pecado, ojre ri oj richin chic ri Dios y chi nakaya rukij.
\s Ri Pablo nucutuj cha ri Dios chi tuya quinoj ri hermanos aj-Efeso
\p
\v 15 Inre vaxan chi ixre cukul icux riquin ri Ajaf Jesús. Y vaxan je chi nquivajo quinojiel ri nicaj chic santos hermanos.
\v 16 Rumare antok nian orar, can nquixnataj chuva y siempre niya tiox ba cha ri Dios ivuma.
\v 17 Can nicutuj cha ri Dios chi ri Espíritu Santo ri niyon noj, quiy ta noj xtuya chiva. Quiy ta ri xtuej ri Espíritu Santo chivach, chi ntivatamaj más roch ri Dios. Jare ri nicutuj cha ri Katata Dios ri nem rukij; ri Ru-Dios ri Kajaf Jesucristo.
\v 18 Nicutuj cha ri Dios chi tubana alumbrar ri inoj, richin chi nika ta pan ive (ntian ta entender) ri chica kayoien ojre ri xojayox ruma ri Dios. Nicutuj ruma nivajo chi nika ta pan ive (ntian ta entender) chi ri herencia ri xtiyox chika altíra jaal, jun herencia ri inchel jun nem bayomal. Y ri herencia re junan xtiyox chika quiquin quinojiel ri santos hermanos.
\v 19 Nicutuj je ruma nivajo chi ixre xtika ta pan ive (xtian ta entender) chi altíra nem ri ru-poder ri Dios ri co kiquin ojre ri kaniman. Ri ru-poder ri co kiquin ojre junan riquin ri ru-poder ri xucusaj,
\v 20 antok xucasuoj ri Cristo chiquicajol ri quiminaki y xuon cha chi xbatzuye chila chicaj pa ru-derecha jaja,\x + \xo 1:20 \xt Sal. 110:1. Ri lugar “derecha” nrajo nuej: Lugar richin favor, confianza, poder y honor.\x*
\v 21 y xuya pa quive ri ángeles, ri autoridades, ri nicaj chic ri co poder pa quika y ri co quikij. Jaja más nem chiquivach quinojiel; man joc ta chupan ri tiempo vacame, xa quire je chupan ri tiempo ri patanak.
\v 22 Ri Dios xuya nojiel chuxie rakan ri Cristo,\x + \xo 1:22 \xt Sal. 8:6.\x* y xuon je cha chi jaja ri jolomaj pa kave konojiel ojre ri kaniman, ri oj ru-iglesia.
\v 23 Can ojre ri oj-acunak ru-cuerpo jaja.\x + \xo 1:22-23 \xt Col. 1:18.\x* Jaja co kiquin y nuya ka-poder. Jaja nojiel lugar co-ve, y runojsan nojiel.
\c 2
\s Xojcolotaj ruma ri ru-favor ri Dios
\p
\v 1 Ri Dios xuya icaslien antok ca ix-quiminak chupan ri i-pecados y chupan ri itziel tak kax ri xaian.
\v 2 Itziel ri icaslien ivucuan ri ranun-pa. Junan xian quiquin ri nicaj chic vinak, ruma xixa chirij ri itziel tak kax ri ico choch-ulief. Xixa riquin ri Satanás ri cajaf ri itzal tak espíritus ri ico chupan ri cakiek. Y jaja ri nisamaj riquin cánima ri vinak ri man ncaniman ta cha ri Dios.
\v 3 Ruma rubanun-pa, konojiel ojre quire je xkaan; xojucuax ruma ri itziel tak kax ri xakarayij. Ri itziel tak kax ri xakaan pensar y xakarayij, jare ri xakaan. Can xkayac rayoval ri Dios pa kave, ruma ojre xa-jan antok xojalax man jun otz ri kacamun-pa pa kacaslien; can inchel ri nicaj chic vinak.
\v 4 Pero ri Dios altíra xojrajo y xujoyovaj kavach.
\v 5 Xojrajo mesque oj-quiminak chupan ri ka-pecados, y xuya kacaslien inchel rucaslien ri Cristo ruma jun kabanun riquin.\x + \xo 2:1-5 \xt Col. 2:13.\x* Xojcolotaj-pa chupan ri ka-pecados ruma ri ru-favor ri Dios.
\v 6 Y ruma ri Dios xucasuoj ri Cristo chiquicajol ri quiminaki, quire je xuon chika ojre, xojrucasuoj. Y xuon chika chi xojtzuye chila chicaj riquin ri Cristo Jesús.
\v 7 Quire xuon ruma nrajo chi chupan ri tiempo chakavach-apa, can ta nitzatataj ri namalaj ru-favor, jun favor ri inchel jun nem bayomal. Can altíra otz ri nuon kiquin ojre ri joc jun chic kabanun riquin ri Cristo Jesús.
\v 8 Can ruma ri ru-favor ri Dios xixcolotaj antok xicukuba icux riquin. Ruma iyuon ixre man nquixcovin ta nticol-ivi, re xa nisipas ruma ri Dios.
\v 9 Man ruma ta obras xticolotaj jun, chi quire man jun xtien chi jaja xtiquir xucol-ri ruyuon.
\v 10 Ruma ja ri Dios xbano chika chi xkucuaj jun caslien cacac antok xkanimaj ri Jesucristo; y chi nakaan utzulaj tak obras; ruma jare ri ranun-pa pensar ri Dios pa kave chi nakaan.
\s Ruma xcon ri Cristo choch ri cruz, xuon chi xojuoc chic ru-amigos ri Dios
\p
\v 11 Rumare ixre ri man ix israelitas ta, talka pan ive chi antes, ja ri itziel tak kax ri xirayij ri xucuan ivichin, rumare xex chiva cuma ri nuvanakil israelitas, chi ixre man ix inchel ta ijeje ri banun ri circuncisión chica. Y ri circuncisión xa cha ri qui-cuerpo banun-ve y xa vinak ri banayuon chica.
\v 12 Ruma chupan ri tiempo re maja co ri Cristo iviquin. Ca naj ixco-ve chi nquixuoc rutanamit ri Dios. Can man ivichin ta ixre ri ranun prometer ri Dios chupan ri ru-pacto chi nuya. Man jun esperanza ivichin vave ri choch-ulief, ni manak je ri Dios iviquin.
\v 13 Ri rubanun-pa, naj ixco-ve choch ri Dios. Pero vacame iniman chic ri Cristo Jesús, rumare cierca chic ixco-ve-pa riquin ri Dios. Cierca chic ixco-ve-pa riquin, ruma ri Cristo kuma konojiel ojre xcon y xin ruquiquiel.
\v 14 Ri Cristo xuya paz chikacajol iviquin ixre ri man ix israelitas ta y xa jun tanamet xuon chika, ruma xuvulij ri co chikacajol.
\v 15 Quire xuon antok xcon choch cruz. Ri rucamic xuon cha ri ka-ley ojre israelitas chi manak chic rakalien, ri nuej chika ri chica otz chi nakaan o ri man nakaan ta.\x + \xo 2:15 \xt Col. 2:14.\x* Quire xuon, chi quire vacame xcujie ri paz chikacajol iviquin ixre ri man ix israelitas ta, y joc jun xuon chika. Can xojcaxtaj; can cacac chic kacaslien ruma joc jun chic kabanun riquin ri Cristo.
\v 16 Ruma ri Cristo xcon choch cruz, xuon chika chi vacame manak chic ayoval chikacajol ojre israelitas iviquin ixre ri man ix israelitas ta. Joc jun xuon chika konojiel,\x + \xo 2:16 \xt Col. 1:20.\x* y ruma je ri rucamic, ri Dios xuon chika chi xojuoc chic ru-amigos.
\p
\v 17 Antok xpa ri Cristo, xalruej ri utzulaj rutzijoxic ri paz chica ri vinak. Xuej chiva ixre ri ca naj ixco-ve choch ri Dios, y xuej je chica ri cierca ico-ve choch ri Dios.\x + \xo 2:17 \xt Is. 57:19.\x*
\v 18 Ruma ri Cristo, konojiel ojre nkojtiquir nkujiel-apa cierca riquin ri Katata Dios, israelitas y man israelitas ta. Y ja ri Espíritu Santo niton kichin chi junan kavach nkujiel-apa riquin.
\v 19 Rumare ixre man ix inchel ta chic ri vinak ri ncapa jun chic nación. Xa can ix junan chic quiquin ri santos hermanos y ix ralcual chic ri Dios.
\v 20 Can ixco ca paro jun cimiento, y ri cimiento re ja ri ruchabal ri Dios ri nitzijos cuma ri apóstoles y ri profetas. Y ja ri Jesucristo ri Abaj ri tzamayuon ri jay, chi quire ri jay man nitzak ta.
\v 21 Y quinojiel ri xa jun chic quibanun riquin ri Jesucristo, ncacusas richin ri jay. Y ri jay re ntuoc jun santo templo richin ri Ajaf.
\v 22 Y quire je ixre ri xa jun chic ibanun riquin ri Jesucristo, can nquixrucusaj je richin ri ru-templo ri Dios, ruma co chic ri Espíritu Santo riquin ivánima.
\c 3
\s Ri samaj ri yon cha ri Pablo quiquin ri man israelitas ta
\p
\v 1 Inre Pablo, inco pa cárcel ruma xintzijuoj ri ruchabal ri Cristo Jesús chiva ixre ri man ix israelitas ta.
\v 2 Y inre niej chi ixre ivaxan chi ri Dios ruyon ri samaj re chuva, chi nitzijuoj chiva ri favor ri ruyon chiva ixre.
\v 3 Ojier can, man en ta ri ranun-pa pensar ri Dios pan ive. Pero vacame ri Dios xuej chuva inre, inchel ri xintzibaj ba chiva.
\v 4 Y antok ixre xtitzat ri nuej va carta va, xtivatamaj ri xuej ri Dios chuva chirij ri Cristo.
\v 5 Re man xex ta chica ri vinak ojier can tiempo. Xa caja vacame xex ruma ri Espíritu Santo chiquivach ri santos apóstoles y profetas,
\v 6 chi ruma ri evangelio ixre ri man ix israelitas ta, co je ri herencia ri xtiyox chiva junan kiquin ojre ri oj israelitas. Joc jun kabanun, ruma ri ranun prometer ri Dios chi nuya ruma ri Cristo Jesús.\x + \xo 3:4-6 \xt Col. 1:26-27.\x*
\p
\v 7 Y ruma ri ru-favor ri Dios, nquirucusaj chi nitzijuoj ri ru-evangelio jaja. Ri Dios can riquin ca ru-poder xsamaj riquin vánima antok xiruya chupan ri samaj.
\v 8 Inre ri más in col-oc chiquivach quinojiel ri santos hermanos. Y mesque quire, ri Dios xuya ri ru-favor chuva chi nitzijuoj ri evangelio chiva ixre ri man ix israelitas ta. Y ri evangelio re can inchel jun nem bayomal ri nuya ri Cristo, ri man nkojtiquir ta nakajilaj.
\v 9 Y ri Dios xuya je ri ru-favor chi nitzijuoj chiquivach quinojiel ri ranun-pa pensar ojier can chi nuon. Antok ca maja tuon ri roch-ulief y nojiel ri ico, can ya ranun pensar ri chica nuon. Jaja can ojier can tiempo man ruen ta pa, xa caja vacame xuej.
\v 10 Quire xuon ri Dios, ruma nrajo ca chi ri co nem tak poder pa quika ri ico chicaj, niquitzat ri favor ri nuon chika ojre ri kaniman chic jaja ri niex iglesia chika. Y quire ticatamaj ca chi ri Dios altíra quiy noj ri co riquin.
\v 11 Ri Dios can ranun-pa pensar chi quire nibanataj, chi ninaax ri favor ri xucam-pa ri Kajaf Jesucristo.
\v 12 Y ojre ruma kaniman chic ri Cristo, man nakaxiij ta ki chi nkujiel-apa riquin ri Dios. Can co ka-confianza nkujiel-apa riquin ruma cukul kacux riquin.
\v 13 Rumare nicutuj favor chiva, chi man timalij icux y man quixbisuon ruma nian sufrir ivuma. Xa quixquicuot; ruma antok inre nian sufrir ivuma, can nikalajin chi ixre co ikij.
\s Ri amor richin ri Cristo altíra nem choch ri nakaan pensar ojre
\p
\v 14 Rumare inre nquixuquie choch ri Dios ri Rutata ri Kajaf Jesucristo.
\v 15 Y konojiel ri kaniman, ri ico chic chicaj y ri ca ojco vave choch-ulief, can nuya kabe jaja ruma oj ralcual.
\v 16 Ri Dios co namalaj rukij ri inchel jun nem bayomal. Rumare nicutuj favor cha pan i-cuenta chi ri Ru-Espíritu tuya más poder riquin ivánima.
\v 17 Nicutuj je cha ri Dios chi nuon ta chiva chi ticukuba icux riquin, chi quire ri Cristo ticujie siempre riquin ivánima, y siempre ticujie ri amor riquin ivánima,
\v 18 chi quire xtika pan ive (xtian entender) junan quiquin quinojiel ri santos hermanos ri ru-amor ri Cristo; chi nem roch, chi nem rakan, chi nem rupalien y chi naj kajnak,
\v 19 y chi xtivatamaj más ri ru-amor ri Cristo, jun amor ri altíra nem choch ri nakaan pensar ojre. Jare nicutuj cha ri Dios pan i-cuenta ruma nivajo chi ninuoj ivánima riquin jaja.
\p
\v 20 Kaya rukij ri Dios, jaja co nojiel poder riquin y nisamaj riquin kánima. Ojre quiy favor ri nakacutuj cha, pero jaja man joc ta re ri nitiquir nuon, xa co más ri nitiquir nuon. Man nkojtiquir ta nakaan pensar nojiel ri nitiquir nuon jaja.
\v 21 Y kuma ojre ri kaniman ri Cristo Jesús ri oj ru-iglesia, ri Dios tiyox rukij richin nojiel tiempo. Amén.
\c 4
\s Junan kavach ruma ri Espíritu Santo
\p
\v 1 Inre inco pa cárcel ruma rube ri Ajaf. Y niej chiva chi ruma ja ri Dios ri xayuon ivichin chi xixuoc ralcual, rumare nicatzin ntivucuaj jun caslien otz choch jaja.
\v 2 Col-oc tibana, otz inoj tibana, y riquin paciencia ticacho-ivi y tivajo-ivi.\x + \xo 4:2 \xt Col. 3:12-13.\x*
\v 3 Titija ikij chi siempre junan ta ivach y man jun ta ayoval chicajol, ruma ja ri Espíritu Santo nibano chiva chi junan ivach.
\v 4 Joc jun kabanun konojiel ri kaniman ri Cristo, y joc jun ri Espíritu Santo ri co riquin kánima. Can konojiel junan ri kayoien, ruma ja ri Dios ri xayuon kichin.
\v 5 Joc jun ri Kajaf, y joc jun ri cukul kacux riquin y joc jun je ri bautismo ri banun chika konojiel.
\v 6 Joc jun Dios co, y jaja ri Katata konojiel ojre y co pa kave konojiel, y nisamaj pa tak kacaslien konojiel y co je pa kánima konojiel.
\p
\v 7 Pero man junan ta ri samaj ri rusipan chika chikajunal ruma ri ru-favor ri Cristo, y ja ri Cristo ri nien ri chica nuya-pa chika.
\v 8 Rumare chupan ri ruchabal ri Dios nuej chirij ri Cristo:
\q Antok xtzalaj-el chicaj, chaconak chic ca el chirij ri diablo y xaralasaj-el ri ico pa ruka.
\q Y co xuon chica nicaj chi niquian diferente roch samaj.\x + \xo 4:8 \xt Sal. 68:18.\x*
\m Quire nuej ri ruchabal ri Dios.
\v 9 Y ruma nuej chi xa chicaj, kalaj je chi xpa choch-ulief.
\v 10 Xpa ca choch-ulief y xtzalaj chic el chicaj, chi quire nicujie pa quive quinojiel ri ico chicaj y ri ico choch-ulief.
\v 11 Y jaja xyon ri samaj chica ri quiniman jaja; xuon chica nicaj chi xauoc apóstoles, ico chi xauoc profetas, ico chi xauoc evangelistas y ico chi xauoc pastores y maestros.
\v 12 Quire xuon, ruma nrajo chi jaal nuon quicaslien ri santos hermanos, chi quire niquian rusamaj ri Dios, chi quire niquiy más quicaslien ri iru-cuerpo chic ri Cristo.
\v 13 Y quire ta xtibanataj; chi joc jun ta xtakaan konojiel ruma ri cukbal cux y ruma katan chic roch ri Rucajuol ri Dios, chi quire nuon jun caslien otz y chi niquiy más y más ri kacaslien hasta ca nirubana inchel rucaslien ri Cristo.
\v 14 Y antok quire chic rubanun kacaslien, man xtakaan ta chic inchel niquian ri acola ri ncaa cala y ncaa cala y chanin ncaan engañar. Ojre man xtakaan ta chic quire, chi nakaya lugar chi nkojucuax cuma tzij ri man i-ketzij ta ri ncacut, y nkojka pa quika ri vinak ri jaal catan niquian engaño.
\v 15 Can nicatzin chi kojin chupan ri ketzij y riquin amor, chi quire niquiy kacaslien choch ri Dios y nikila jun caslien jaal, inchel rucaslien ri Cristo. Jaja ri jolomaj ri co pa kave konojiel ojre ri kaniman chic.
\v 16 Jaja co kiquin, rumare co kachuka. Can inchel nuon ru-cuerpo jun vinak, antok nojiel otz co, can co ruchuka. Quire je ojre ri joc jun kabanun riquin ri Cristo, antok joc jun kabanun konojiel y nakaan ri samaj ri yon chika chikajunal, chi quire nakatola-ki, can niquiy ri kacaslien choch ri Dios\x + \xo 4:16 \xt Col. 2:19.\x* y co amor kiquin.
\s Ri cacac caslien ri nuya ri Cristo
\p
\v 17 Pa rube ri Ajaf niej chiva chi man chic tian inchel niquian ri nicaj chic vinak ri man israelitas ta; ruma ijeje joc itziel tak kax co pa quijaluon y jare ncaquian; y re man jun otz nucam-pa chica.
\v 18 Ijeje pa kakun co-ve ri quinoj. Can kalaj chi man catan ta roch ri Dios ruma cof rubanun ri cánima. Rumare ri caslien ri nipa riquin ri Dios manak quiquin.
\v 19 Man chic niquina ta chi co qui-pecados; rumare riquin nojiel cánima niquian itziel tak kax ri can nuya quix. Can nicat ri cánima ruma nicajo niquian nojiel itziel kax.
\v 20 Pero ixre ivatan chi ri Cristo man quire ta xucut can,
\v 21 vi xa ketzij chi xivaxaj ri ruchabal jaja y vi xa ketzij chi xixtijox riquin ri ketzij ri co riquin.
\v 22 Rumare, tiya can ri itziel caslien ri xivucuaj naay,\x + \xo 4:22 \xt Col. 3:9.\x* antok ca maja ticaxtaj ri icaslien y ca ix-banun engañar cuma ri itziel tak kax ri xirayij.
\v 23 Can nicatzin chi nicaxtaj nojiel ri ntian pensar.
\v 24 Tivucuaj ri cacac caslien ri ruyon ri Dios chiva,\x + \xo 4:24 \xt Col. 3:10.\x* ri inchel rucaslien jaja;\x + \xo 4:24 \xt Gn. 1:26.\x* jun caslien ri ketzij chi choj y sak.
\p
\v 25 Rumare tiya can ri tzakoj tak tzij, y joc ri ketzij tiej antok nquixcho.\x + \xo 4:25 \xt Zac. 8:16.\x* Ruma konojiel joc jun kabanun riquin ri Cristo.
\p
\v 26 Antok nipa ivoyoval, man tian pecar-ivi.\x + \xo 4:26 \xt Sal. 4:4.\x* Y man tiya lugar chi ca co ri ivoyoval antok nika-ka ri kij.
\v 27 Ni man tiya lugar chi nquixtzak pa ruka ri diablo.
\p
\v 28 Xa co jun chivach ri xaruon alak antok maja tunimaj ri Ajaf, man talak chic. Vacame tucusaj ri ruka chi nuon jun samaj otz, chi quire nitiquir je ncaruto ri manak-oc co quiquin.
\p
\v 29 Man tiej itziel tak tzij. Joc ri otz tiej, chi quire ri tzij re nuon chica ri ncacaxan ivichin chi ncaquiy chupan ri quicaslien, y chi co bendición nucam-pa chica.
\v 30 Man tiya bis cha ri Espíritu Santo richin ri Dios. Jaja co riquin ivánima, y jaja ri sello chi xquixcolotaj choch ri pecado xa jun tiempo chupan ri kij antok ri Jesucristo xtipa chi nquixalruma-ka.
\p
\v 31 Man itziel tina cha jun chic. Man ticujie-ka ri ayoval riquin ivánima, ni man quian ri man otz ta ruma co ivoyoval. Man quixsiquin nquixcho ruma ivoyoval. Man jun itziel tzij tiej chica nicaj chic y man chic tian ri itziel tak kax.
\v 32 Can joc ri otz tibana chibil-ivi, tijoyovaj quivach ri nicaj chic y tibana perdonar-ivi. Tibana inchel xuon ri Dios, jaja xuon perdonar ri ka-pecados ruma ri Cristo.\x + \xo 4:32 \xt Col. 3:13.\x*
\c 5
\s Chica modo niquicuaj ri quicaslien ri i-ralcual ri Dios
\p
\v 1 Rumare, ixre ri ix ralcual ri Dios y altíra nquixrajo, tibana inchel nuon jaja.
\v 2 Can quiivajo quinojiel, inchel xojrajo ri Cristo; jaja xuya rutzij chi xcon kuma ojre. Xan cha inchel nian chica ri chicop y ri nicaj chic kax ri ncayox choch ri Dios. Y ri Dios can xka choch chi quire xuon ri Cristo. Can inchel jun jubul akuon xbaka choch ri Dios.\x + \xo 5:2 \xt Ex. 29:18.\x*
\p
\v 3 Ixre can ix richin chic ri Cristo, rumare ixre chi achia chi ixoki man ticanuj-ivi chi ntian pecado. Ni man tian nicaj chic itziel tak kax. Man tirayij-apa ri co riquin jun chic, ruma nojiel re man otz ta ni xa ta ntiej ixre, ruma ix ralcual chic ri Dios.
\v 4 Man tibila tzij man otz ta, ruma xa nucam-pa quix. Man tibila tzij ri man ibanun ta pensar otz. Man tibila tzij ri man jun ncacatzin-ve. Nojiel re man otz ta. Ri más otz ntian ja chi tiya tiox ba cha ri Dios.
\v 5 Ixre ivatan chic chi ri man i-culan ta ri niquicanuj-qui chi niquian pecado, o ri ncabano ri nicaj chic itziel tak kax, o ri nia cánima chirij ri co riquin jun chic, can junan riquin chi niquiya quikij ri ídolos, quinojiel ijeje manak qui-herencia pa ru-reino ri Cristo y ri Dios.
\v 6 Pero ixre man quixan engañar cuma ri ncaen ri tzij ri man jun rakalien. Ruma ri niquian ri pecado re, xtika pa quive ri castigo ri xtuya ri Dios ruma man niquinimaj ta.
\v 7 Rumare ixre man quixuoc cachil ri ncabano quire.
\p
\v 8 Ruma chupan ri tiempo rubanun-pa, ixco chupan ri kakun, pero vacame ixco chupan ri luz ruma ri Ajaf. Rumare tivucuaj ca ri caslien richin sakil.
\v 9 Ruma xa ntiya chi ja ri Espíritu Santo nucuan ivichin chupan ri icaslien, can nuon chiva ixre chi ntian ri otz, ri choj y ri ketzij.
\v 10 Can xtivatamaj chi ja caslien re ri nika choch ri Ajaf.
\v 11 Ixre man ca quixuoc cachil ri ncabano itziel tak kax richin ri kakun, ruma nojiel re man jun otz nucam-pa. Pa rucaxiel chi nquixuoc inchel ijeje, xa quicholij.
\v 12 Ruma ri ncaquian pan aval, hasta joc chi nitzijos nuya quix.
\v 13 Pero antok nojiel ri kax itziel ri ncaquian nikalajin-pa ruma ri sakil, nitziet chi man otz ta quibanun-pa, ruma ri sakil nikalajin-pa nojiel kax.
\v 14 Rumare co jun tzij ri nuej:
\q Cacastaj ca atre ri ncavar;
\q catiel ca pa chiquicajol ri inchel i-quiminak.
\q Man cacujie pa kakun, y ri Cristo can xtuya pa sakil ri acaslien.
\m Quire nuej ri tzij re.
\p
\v 15 Tibana ca cuenta ri icaslien. Man tian inchel niquian ri vinak ri man jun quinoj. Ixre tibana inchel ri co quinoj.
\v 16 Man tiya lugar chi choj quire nakax ri tiempo,\x + \xo 5:16 \xt Col. 4:5.\x* ruma ri kij ri ojco vacame xa itziel.
\v 17 Rumare man tian inchel niquian ri vinak ri man jun otz niquian pensar. Xa nicatzin chi ntivatamaj ri chica nrajo ri Ajaf.
\v 18 Man quixkabar, ruma ruyuon itziel tak kax nucam-pa chiva. Ri más otz ntian, ja chi ntiya lugar cha ri Espíritu Santo chi nunojsaj ri ivánima.
\v 19 Quiibixaj salmos, himnos, y nicaj chic bix ri ncalax riquin ivánima ruma co ri Espíritu Santo iviquin. Can quixbixan ca riquin nojiel ivánima y tiya rukij ri Ajaf.
\v 20 Can siempre tiya tiox ba cha ri Katata Dios pa rube ri Kajaf Jesucristo ruma nojiel.\x + \xo 5:19-20 \xt Col. 3:16-17.\x*
\s Tiya itzij chi nquixniman chibil-ivi
\p
\v 21 Can tiya itzij chi nquixniman chibil-ivi, ruma ivatan chi ri Dios jare ri nika choch chi ntian.
\p
\v 22 Ixre ixoki, quixniman chica ri ivachajil,\x + \xo 5:22 \xt Col. 3:18; 1P. 3:1.\x* can inchel cha ri Dios.
\v 23 Ruma ri ivachajil jare ri jolomaj pan ive ixre. Can inchel rubanun ri Cristo, jaja ri jolomaj ri co pa kave konojiel ri kaniman jaja ri oj ru-iglesia. Y jaja ri nicalo kichin ojre ri oj ru-cuerpo.
\v 24 Y inchel ri iglesia niniman cha ri Cristo, quire je tibana ixre ixoki; can quixniman chica ri ivachajil riquin nojiel.
\p
\v 25 Y ixre achia, quiivajo ri ivaxjayil,\x + \xo 5:25 \xt Col. 3:19; 1P. 3:7.\x* inchel ri Cristo xojrajo ojre ri ru-iglesia y xujach-ri chi xcon kuma ojre.
\v 26 Quire xuon ri Cristo chi xuon sak chika. Y chi xuon sak cha ri kacaslien, jaja xucusaj ri ya y ri ruchabal.
\v 27 Quire xuon ruma nrajo chi ojre ri iglesia can jaal ta ri kacaslien antok xkuruon recibir chicaj. Y man nrajo ta chi tzil kacaslien, jaja nrajo chi sak nkubaka riquin. Inchel jun tziak sak, y man kut ta.
\v 28 Y can inchel nkojrajo ri Cristo, can quire je nicatzin ntian ixre achia quiquin ri ivaxjayil. Can quiivajo ca ri ivaxjayil inchel ntivajo ri i-cuerpo. Ruma ri can nrajo ri raxjayil, can nrajo-ri jaja mismo.
\v 29 Ruma man jun itziel nutzat-ka-ri ruyuon. Konojiel nakaan cuenta-ki y otz nikilij-ki. Y quire ca tibana quiquin ri ivaxjayil. Inchel nuon ri Cristo kiquin ojre ri oj ru-iglesia,
\v 30 ruma ojre can oj ruka, oj rakan ri ru-cuerpo, y oj rutiojil y rubakil jaja.
\v 31 Y quire je ri ache riquin ri raxjayil. Inchel nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can: Rumare ri ache xcaruya can ri rutie-rutata y xtiquican-qui riquin ri raxjayil, y ri icaye xa joc jun xtiquian.\x + \xo 5:31 \xt Gn. 2:24.\x* Quire ri tziban can.
\v 32 Ri niej, man en ta ojier can tiempo y altíra rakalien. Pero vacame inre niej re chiva. Y re can chirij ri Cristo y chikij ojre ri kaniman chic ri Cristo ri niex iglesia chika.
\v 33 Y niej chic jun bay chiva chiijunal ixre achia, chi quiivajo ri ivaxjayil inchel ntivajo-ka-ivi ixre. Y ri ixok can tubana respetar ri rachajil.
\c 6
\p
\v 1 Y ixre acola ri iniman chic ri ruchabal ri Ajaf, quixniman chica ri itie-itata,\x + \xo 6:1 \xt Col. 3:20.\x* ruma quire otz chi ntian.
\v 2 Inchel nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can: Cabana respetar ri atie-atata. Jare ri naay mandamiento chupan ri ley ri banun prometer chi co xtiyox chica ri ncabano quire,
\v 3 chi quire otz ncacujie y quiy juna xcacasie choch-ulief.\x + \xo 6:2-3 \xt Ex. 20:12; Dt. 5:16.\x* Quire ri tziban can.
\p
\v 4 Y ixre tataj, man takax ruve ri castigo ri ntiya chica ri ivalcual,\x + \xo 6:4 \xt Col. 3:21.\x* ruma xa xtipa quiyoval chiva. Xa quiiquiytisaj ca riquin ri nuej ri ruchabal ri Ajaf, y antok nicatzin, quibana castigar.
\p
\v 5 Y ixre esclavos, quixniman chica ri ivajaf. Riquin nojiel ivánima tibana ri samaj ri niquiej chiva y tixiij-ivi chiquivach; inchel xa ja ri rusamaj ri Cristo ntian.
\v 6 Man tian chi joc nquixsamaj antok ico-apa ri ivajaf iviquin, richin ntivajo nquixtziet chi ix otz chi esclavos. Ixre ix ru-siervos ri Cristo, y rumare nicatzin chi riquin nojiel ivánima tibana rusamaj ri ivajaf, ruma jare ri nrajo ri Dios.
\v 7 Can riquin nojiel ivánima tibana rusamaj ri ivajaf. Inchel xa rusamaj ri Ajaf Jesucristo ri ntian y xa man richin ta ri ivajaf.
\v 8 Ixre ivatan chi ri Ajaf xtuya rucaxiel chiva chiijunal ruma ja ri otz ri ntian, xa ix esclavo o xa ix libre.\x + \xo 6:5-8 \xt Col. 3:22-25.\x*
\p
\v 9 Y quire je ixre ajaf, otz tibana quiquin ri iv-esclavos y man jun kax itziel tiej o tian chica chi nquixiij. Man timastaj chi co jun Ivajaf chicaj,\x + \xo 6:9 \xt Col. 4:1.\x* y jaja can Cajaf je ijeje. Y jaja junan nuon chica quinojiel.\x + \xo 6:9 \xt Dt. 10:17; Col. 3:25.\x*
\s Ri nuya ri Dios chika chi nakaan defender-ki choch ri itziel
\p
\v 10 Y pa ruquisbal nivajo niej-el chiva hermanos, chi ticujie más ivuchuka riquin ri Ajaf, ruma riquin jaja nem ri poder co.
\v 11 Can tibana inchel nuon ri soldado. Jaja co ri chica ncarucusaj chi nuon defender-ri choch ri enemigo. Y ixre chi ntian defender-ivi, ticusaj nojiel ri ruyon ri Dios chiva. Y quire tibana chi quire man nquixtzak ta pa ruka ri diablo, ruma jaja jaal ratan nuon maña.
\v 12 Ruma ojre man quiquin ta vinak nakaan-ve ayoval, xa quiquin qui-jefes ri itzal tak espíritus, xa quiquin ri itzal tak espíritus ri co poder pa quika, xa quiquin ri espíritus ri i-cuayuon quichin ri vinak ri man quiniman ta ri Dios y kakun rubanun quicaslien, y xa quiquin ri itzal tak espíritus ri ico chupan ri cakiek.
\v 13 Rumare niej chiva chi ticusaj nojiel ri ruyon ri Dios chiva chi ntian defender-ivi; chi quire can nquixtiquir nticoch antok nipa ri itziel kax chivij. Y antok ikasan chic ri quiy sufrimientos, xa cof quixpiie.
\v 14 Rumare cof ca quixpiie, tixima jaal ri ipan riquin ri ketzij. Tibana inchel nuon ri soldado, jaja nuxim otz rupan cha jun chich inchel cincho antok nia pa guerra. Ri soldado nuya je jun chich choch rucux, chi nuon defender-ri choch ri enemigo. Y ixre chi ntian defender-ivi choch ri diablo, ja ri choj caslien ticusaj.\x + \xo 6:14 \xt Is. 11:5; 59:17.\x*
\v 15 Ri soldado can otz je ruxajab nucusaj chi nuto ri rakan antok nia pa guerra. Y ixre ja ri evangelio ri nuya paz ticusaj chi ntian defender-ivi.\x + \xo 6:15 \xt Is. 52:7.\x*
\v 16 Y ri soldado je nucusaj jun escudo ri banun cha chich ri choj cha nuon-ve defender-ri chiquivach ri flechas ri quicuan kak. Y ixre siempre ticukuba icux riquin ri Dios, chi quire ri itziel man jun chica xtitiquir xtuon chiva.
\v 17 Ri soldado nuya je jun casco pa rujaluon chi nuon defender ri rujaluon choch ri enemigo.\x + \xo 6:17 \xt Is. 59:17.\x* Y ixre chi manak kax nuon ri diablo chiva, tinimaj chi ya xixcolotaj. Ri soldado nucuaj ru-espada chi niyovar riquin ri enemigo. Y ixre chi quire ntian cha ri diablo, ticusaj ri nuya chiva ri Espíritu Santo, y re ja ri ruchabal ri Dios.
\v 18 Y siempre tibana orar. Y antok ixre ntian orar, tiya lugar cha ri Espíritu Santo chi nuya riquin ivánima ri chica nicatzin ntiej chupan ri oración y ri chica nticutuj cha ri Dios. Man timalij ri oración, xa can titija ikij chi siempre ntian orar. Y riquin nojiel ivánima ticutuj cha ri Dios pa qui-cuenta quinojiel ri santos hermanos.
\v 19 Y tibana je orar pa nu-cuenta inre; chi ri Dios xtuya chabal pa nuchi chi antok xtintzijuoj ri evangelio ri co pan aval riquin ri Dios ojier can tiempo, man nixiij ta vi.
\v 20 Ri Dios xirucha y xirutak chi nitzijuoj ri evangelio. Jare ri nusamaj, mesque vacame in-tzamuon cha cadena (yariena) pa cárcel. Ticutuj cha ri Dios chi quire man nixiij ta vi nitzijuoj ri ruchabal; y chi otz ri niej.
\s Ri ruquisbal tak tzij
\p
\v 21 Y chi ntivatamaj je ixre ri chica nubanun, nitak-el iviquin ri hermano Tíquico.\x + \xo 6:21 \xt Hch. 20:4; 2Ti. 4:12.\x* Jaja jun hermano ri altíra nivajo y siempre nuon rusamaj ri Ajaf. Jaja xtiruej nojiel chiva.
\v 22 Rumare nitak-el iviquin chi ntinaiej ri chica kabanun ojre vave y chi nquixruon consolar.\x + \xo 6:21-22 \xt Col. 4:7-8.\x*
\p
\v 23 Ja ri paz ri nipa riquin ri Katata Dios y ri Ajaf Jesucristo ticujie riquin ivánima chiixvonojiel ixre hermanos; xtian ta chiva ruma ri Dios y ri Jesucristo chi ticujie ca siempre ri cukbal cux iviquin, chi quire más xtivajo-ivi.
\v 24 Ja ta ri ru-favor ri Dios ticujie iviquin chiixvonojiel ixre ri ketzij ntivajo ri Kajaf Jesucristo. Amén.

