\id 1TI Cakchiquel de Santa Maria de Jesus NT [cki] (Colombia) -2010 bd. \h 1 TIMOTEO \toc1 Ri naay carta ri xutzibaj ri apóstol San Pablo cha ri Timoteo \toc2 1 Timoteo (1Ti.) \mt Ri naay carta ri xutzibaj ri apóstol San Pablo cha ri Timoteo \ip Ri Timoteo jun cajuol pastor richin ri iglesia ri co pa tanamet Efeso. Jaja ca maja co quiy runoj chi ncarucuaj ri hermanos, rumare ri apóstol Pablo xutak va naay carta va cha, y nuej ca cha ri chica nuon chi ncarucuaj ri hermanos. Ri Pablo nuon mandar ca ri Timoteo chirij ri quicuaxic ri hermanos. Nuya je noj cha, ri chica nuon chica ri xa man ja ta ri ruchabal ri Dios niquitzijuoj chiquicajol ri quiniman chic ri Dios. Y ri Pablo nuej cha chi tujacha-ri chupan ri rusamaj ri Dios, chi quire ri Timoteo ntuoc jun utzulaj rusamajiel ri Dios. \io Ri capítulo 1:1–3:16, ri Pablo nuej cha ri Timoteo ri chica nuon chi otz rucuaxic nuon cha ri iglesia. Y quire je nuej chi quinojiel ri ncasamaj chupan ri iglesia, can otz tiquibana cha ri rusamaj ri Dios. \io Y ri capítulo 4:1–6:21 nuej más cha ri Timoteo ri chica nuon chiquicajol ri hermanos, y ri chica chi noj ri otz chi nuya chica chupan ri quicaslien ri ruyon ri Dios chica. \c 1 \s Ri saludo \p \v 1 Inre Pablo, in ru-apóstol ri Jesucristo, ruma quire xuej ri Dios ri nicalo kichin, y quire je xuej ri Kajaf Jesucristo ri ka-esperanza. \v 2 Nitak-el va carta va chava atre Timoteo,\x + \xo 1:2 \xt Hch. 16:1.\x* ri can at inchel nucajuol ruma acukuban acux riquin ri Jesucristo. Ja ta ri favor, ri misericordia y ri paz ri nuya ri Katata Dios y ri Kajaf Jesucristo ticujie riquin avánima. \s Tubana cuenta-ri choch ri man ja ta ri ketzij chabal ri niquicut \p \v 3 Y inchel ri xinej can chava antok xipa vave Macedonia, quire je niej chava vacame; chi cacujie chire pa tanamet Efeso, ruma chire ico ri man ja ta ri ketzij chabal ri niquicut. Y nicatzin chi naej chica chi man tiquicut chic re. \v 4 Nicatzin je naej chica chi man tiquiya quixiquin cha ri tzij ri nitzijos chiquij ri vinak ri xacujie ojier can y nicaj chic tzij ri choj i-maluon-ka; ri tzij quire nucam-pa ayoval ruma man jun bay xcaquis. Y re man nkojquito ta chi nkojquiy chupan ri kacaslien riquin ri Dios, caslien chi nakacukuba kacux riquin jaja. \p \v 5 Quire taej chica, ruma ri Dios nrajo chi quinojiel ta nicajo-qui riquin jun cánima sak, jun cánima ri nuna chi otz co choch ri Dios, y riquin je jun ketzij cukbal cux. \v 6 Ruma ico nicaj ri xa xquiya can nojiel re. Xa ja yan chic ri tzij ri man jun rakalien ri niquiej. \v 7 Ijeje niquina chi i-maestro richin ri ru-ley ri Dios ri rutziban can ri Moisés. Pero xa man nika ta pa quive (man niquian ta entender) ri nuej ri ley re. Y man catan ta ijeje chica niquiej chirij ri nuej ri ley. \p \v 8 Ojre katan chi ri ley re can otz. Pero nicatzin chi can nicusas inchel ri nuej. \v 9 Y katan je chi ri ley man xyox ta pa quive ri vinak ri choj quicaslien. Ri ley xyox pa quive ri vinak ri man niquinimaj ta tzij, ri man otz ta quicaslien choch ri Dios, ri co qui-pecados, ri co itziel tak kax riquin cánima, ri man jun rakalien niquian cha ri rube ri Dios, ri ncaquiquimisaj quitie-quitata y ri ncaquiquimisaj nicaj chic vinak. \v 10 Ri ley xyox je pa quive ri man i-culan ta ri niquicanuj-qui chi niquian pecado, y pa quive ri achia ri man ncacajo ta ixoki y xa quiquin yan chic achia ncacujie-ve y niquian pecado. Pa quive je ri ncaquicuaj vinak chi ncaquicayij, pa quive ri i-tzakoy-tzij, y pa quive ri niquinataj rube ri Dios joc chi canimax chi ketzij ri niquiej. Y ri ley xyox je pa quive ri vinak ri man nicajo ta ri ruchabal ri Dios. \v 11 Quire nuej ri santo evangelio richin ri Namalaj Dios ri co rukij. Y ja chabal re ri en chuva inre ruma ri Dios chi nitzijuoj. \s Ri samaj ri yon cha ri Pablo ruma ri Dios \p \v 12 Niya tiox ba cha ri Kajaf Jesucristo ruma ruyon vuchuka chi nian ri samaj re. Ruma xutzat chi nuyon vánima riquin y rumare xuon chi xinuoc rusamajiel. \v 13 Xuya nusamaj, mesque altíra itziel xicho chirij, y mesque xanya je pa sufrimiento ri quiniman jaja, y quiy itziel tak kax ri xinan chica.\x + \xo 1:13 \xt Hch. 8:3; 9:4-5.\x* Pero jaja xujoyovaj noch, ruma inre chupan ri tiempo re, man vatan ta ri chica nian, ruma maja tinnimaj ri ruchabal. \v 14 Pero ri Kajaf Dios can xuya ri ru-favor pano sin medida; ruma xuon chuva chi xincukuba nucux riquin ri Jesucristo y xuya je ri amor chuva inchel ri co riquin ri Jesucristo. \p \v 15 Y ri niej chava can ketzij, y can otz chi ninimax cuma quinojiel: Chi ri Jesucristo xpa choch-ulief chi ncarucol ri co qui-pecados, y ja inre ri más co nu-pecado que chiquivach quinojiel. \v 16 Pero mesque can itziel ri i-nubanun-pa, ri Jesucristo xujoyovaj noch y xuon perdonar ri nu-pecado, chi quire xucut chiquivach ri vinak chi jaja co quiy ru-paciencia. Jaja xuon perdonar ri nu-pecado inre, chi quire nucut chiquivach ri vinak ri xtiquinimaj chi jaja can xtuon perdonar ri qui-pecados chi niquil ri caslien ri man niquis ta. \v 17 Rumare kaya rukij ri Dios richin nojiel tiempo. Jaja ri Rey richin nojiel tiempo. Jaja man nicon ta. Jaja man nitziet ta, pero co. Joc jaja ri Dios co y riquin jaja co-ve nojiel noj. Y jaja ri tiyox rukij y ru-gloria richin nojiel tiempo. Amén. \p \v 18 Y atre Timoteo can at inchel nucajuol, niej chava: Man timastaj chava ri ben can chavij atre cuma ri hermanos ri xquiej ri xex chica ruma ri Dios. Xa can tatija akij chi naan ri samaj ri ben can chava chi naan, can inchel nuon jun utzulaj soldado. \v 19 Can siempre tacukuba acux riquin ri Dios, y ri ajaluon y ri avánima siempre tuna chi otz co choch ri Dios. Ruma ico hermanos ri man quire ta xquian, rumare xacujie can y man chic xquicukuba ta quicux riquin ri Dios. \v 20 Quire xquian ri Himeneo y ri Alejandro. Rumare xanjach pa ruka ri Satanás, chi quire ticatamaj chi man cacho itziel chirij ri Dios. \c 2 \s Ri instrucciones chirij ri oración \p \v 1 Vacame ca niej chava chi siempre ticutux cha ri Dios ri nicatzin, can siempre tian orar, y siempre tiyox tiox ba cha. Quire tian pa qui-cuenta quinojiel ri vinak. \v 2 Ticutux ca cha ri Dios chi caruto quinojiel ri reyes y chi caruto je ri nicaj chic gobernadores chi quire otz nkojcujie konojiel y man jun kax nakacul. Y xtakucuaj ta je jun caslien otz choch ri Dios y chiquivach ri vinak. \v 3 Ruma jare ri otz y ri nika choch ri Dios ri nicalo kichin. \v 4 Ruma jaja nrajo chi quinojiel ta ri vinak nicatamaj ta ri ketzij y ncacolotaj ta chupan ri qui-pecados. \p \v 5 Ruma joc jun Dios co, y chucajol ri Dios y ri vinak joc Jun co ri nibano chi ncabaka ri vinak riquin ri Dios, y ri nibano re ja ri Jesucristo ri xuoc vinak inchel ojre. \v 6 Jaja xuya rutzij chi xquimisas chi xutoj ri ka-pecados konojiel. Y re xtzijos antok xalka ri tiempo. \v 7 Y ri Dios xirucha inre chi xinuoc jun apóstol chi nitzijuoj ri ruchabal y chi xinuoc maestro quichin ri man israelitas ta\x + \xo 2:7 \xt 2Ti. 1:11.\x* chi tiquicukuba quicux riquin ri Jesucristo y ticatamaj ri ketzij. Can ketzij ri niej, y ri Cristo can nutzat-pa ri vánima chi inre man nitzak ta tzij. \p \v 8 Inre nivajo ca chi ri achia tiquibana orar chica-na lugar. Y antok niquian orar, tiquipilisaj quika santa chicaj, y can sak ta ri cánima y man jun ta ayoval co riquin cánima. \v 9 Y quire je ri ixoki, tiquicusaj quitziak ri man nakax ta ruve niquian cha. Niquian ta pensar otz nojiel ri ncaquian y ja ta ri más choj ri niquian. Man takax ruve ri niquian cha ri rubanic ri quive joc chi catziet cuma ri vinak. Man tiquicusaj ri oro antok niquivak-qui y man tiquicusaj ri perlas, y man tiquicusaj tziak ri cara cajal.\x + \xo 2:9 \xt 1P. 3:3.\x* \v 10 Ri más otz chi niquian ri ixoki ri can quiniman chic ri Dios ja chi tiquibana favor chica quinojiel, can inchel rucamun chi niquian ri niquiej chi quicuan jun caslien ri nika choch ri Dios. \v 11 Y niej je chi antok nitzijos ri ruchabal ri Dios, ri ixoki joc ticaxaj, man cacho y caniman. \v 12 Ruma inre man niya ta permiso chi ri ixoki más nem niquian chiquivach ri achia, ni chi ncaquitijuoj ri achia. Xa man jun tzij tiquiej. \v 13 Ruma ri Dios, naay xuon ri Adán,\x + \xo 2:13 \xt Gn. 2:7.\x* y después xuon ri Eva.\x + \xo 2:13 \xt Gn. 2:21-22.\x* \v 14 Y man ja ta ri Adán xan engañar, xa ja ri Eva ri xan engañar y chire xpa ri pecado.\x + \xo 2:14 \xt Gn. 3:1-6.\x* \v 15 Y ri ixok xticolotaj ruma ncaruquiytisaj ri ral, vi xa nucukuba rucux riquin ri Dios, xa co ri amor riquin ránima, xa nucuaj jun caslien sak, y xa joc ta ri otz nuon. \c 3 \s Requisitos richin ri ncauoc ancianos richin ri iglesia \p \v 1 Hermanos, ri tzij ri niej can ketzij: Xa co jun hermano ri nurayij chi ntuoc anciano richin ri iglesia, can otz ri samaj ri nurayij. \v 2 Pero nicatzin chi jun anciano richin ri iglesia rucuan jun caslien otz, chi quire man jun vinak nicho-pa chirij. Nicatzin chi jaja joc jun raxjayil, nuon pensar otz ri ncaruon, nuon cuenta-ri chi man tuon pecar-ri, jun ri can rakalien niyox rukij, jun ache ri jaal ncaruon recibir pa rachuoch ri hermanos ri jun chic tanamet i-patanak-ve, y nicovin nucut ri ruchabal ri Dios, \v 3 jun ache ri man nikabar ta, ni man nuon ta ayoval, jun ache ri man ncaruon ta itziel tak kax chi nuchec miera; xa can nicatzin chi otz runoj quiquin quinojiel vinak, jun ache ri man nrajo ta ayoval, y man nia ta ránima chirij ri miera. \v 4 Y jaal ta ncaruon gobernar quinojiel ri ico pa rachuoch, y jaal ta rucutun chiquivach ri ralcual chi ncaniman y niquian respetar. \v 5 Ruma xa jun ache man ratan ta ncaruon gobernar ri ico pa rachuoch, ¿chel xcaruon gobernar ri hermanos ri ico chupan ri iglesia richin ri Dios? \v 6 Man otz ta je chi ntuoc anciano richin ri iglesia jun hermano ri xa ca juba oc tiempo tunimaj ri Dios, ruma nak xa nuna-ka-ri chi nem, xtuon inchel xuon ri diablo y xtika ri nem castigo paro. \v 7 Y nicatzin je chi otz nitziet ri rucaslien cuma ri vinak ri man quiniman ta ri Jesucristo, chi quire man jun itziel kax nilitaj chirij, y chi man nika ta pa ruka ri diablo.\x + \xo 3:2-7 \xt Tit. 1:6-9.\x* \s Requisitos richin ri ncauoc diáconos \p \v 8 Y quire je ri diáconos, nicatzin chi niquicuaj jun utzulaj caslien chiquivach ri vinak. Y nicatzin je chi ketzij ri niquiej, man ncakabar ta, y man ncaquian ta itziel tak kax chi niquichec qui-miera. \v 9 Y nicatzin chi ticujie riquin cánima ri xuej ri Dios chirij ri cukbal cux, y sak ta cánima choch ri Dios. \v 10 Y naay catziet xa otz quicaslien o manak. Y xa man jun itziel kax nilitaj chiquij, cauoc diáconos. \v 11 Y quire je ri ixoki, nicatzin chi niquicuaj jun utzulaj caslien chiquivach ri vinak. Y man tiquikabaj tzij chiquij nicaj chic, can niquian ta pensar otz ri niquian, y can otz ta niquian cha nojiel ri samaj ri niex chica chi niquian. \v 12 Y jun diácono can nicatzin chi joc jun raxjayil. Y nicatzin je chi can ncaruon gobernar otz ri ralcual y quinojiel ri ico pa rachuoch. \v 13 Ruma xa jun diácono otz nuon cha ri rusamaj ri Dios, can xtian cha chi rakalien y xtucukuba más rucux riquin ri Jesucristo. \s Ri Dios xuej yan chakavach ri chica caslien ri nika choch \p \v 14 Jare nitzibaj-el chava Timoteo, mesque nivajo nquibaka aviquin chanin. Y nitak-el va carta va chava, \v 15 chi quire xa man xquibaka ta yan aviquin, avatan chic ri chica chi caslien nicatzin chi navucuaj chiquicajol ri i-ralcual chic ri caslic Dios ri niex iglesia chica, ri iglesia ri ratan y ruchajin ri ketzij. \v 16 Y ketzij chi can nem rakalien ri xuej ri Dios chakavach vacame, ri nicho chirij ri chica caslien nika choch jaja; ruma chupan ri ruchabal ri tziban can, nuej: \q Ri Dios xcujie vave choch-ulief, xuoc vinak inchel ojre. \q Xcut chakavach ruma ri Espíritu Santo chi choj rucaslien. \q Xtziet je cuma ri ángeles. \q Xtzijos chica ri vinak ri man israelitas ta, \q y can iquiy ri ico choch-ulief xaniman richin. \q Y xan recibir chicaj riquin namalaj rukij. \c 4 \s Chupan ri ruquisbal tak kij, iquiy ri xtiquiya can ri ruchabal ri Dios \p \v 1 Y jaal kalaj ri nuej ri Espíritu Santo, chi chupan ri ruquisbal tak kij, ico ri xtiquiya can ri ruchabal ri Dios y ri cukbal cux. Ri xticaxaj xa ja yan chic ri tzij ri patanak quiquin ri itzal tak espíritus y quiquin ri espíritus ri niquian maña. \v 2 Xticaxaj ri niquiej ri xa caye quipalaj y joc tzakon tak tzij niquian, ri man jun chica nuna ri quijaluon y ri cánima antok niquian jun kax itziel. \v 3 Ijeje xtiquiej chica ri vinak chi man chic caculie. Xtiquiej je chi ico kax ri man otz ta ncatij, kax ri ja ri Dios ri banayuon chi i-otz chi ncatij y nicatzin chi nakaya tiox ba cha. Ruma jare nrajo chika ojre ri katan chic ri ketzij y kaniman rube. \v 4 Ruma nojiel ri xuon ri Dios, can otz. Y rumare man takaej chi man otz ta ncatij. Xa nakaya tiox ba cha ri Dios antok nakatej, \v 5 ja ri ruchabal ri Dios y ri oración nuon sak cha. \s Jun utzulaj rusamajiel ri Jesucristo \p \v 6 Atre Timoteo, xa xcatijuoj ri hermanos riquin ri xinej yan chava chupan va carta va, ncatuoc jun utzulaj rusamajiel ri Jesucristo, ncaquiy chirij ri chabal ri nicho chirij ri cukbal cux y xcaquiy je riquin ri ketzij ri cutun chavach, ri animan. \v 7 Man cavaxaj ri tzij ri man riquin ta ri Dios i-patanak-ve, xa quitzij ri avalai ri man jun quinoj. Atre xa tatija akij navucuaj jun caslien otz choch ri Dios. \v 8 Ri ejercicio nuya juba ruchuka ri a-cuerpo, pero ri más nicatzin ja chi navucuaj jun caslien otz choch ri Dios. Ruma otz xtuon chava chupan ri acaslien vave ri choch-ulief y chupan je ri acaslien ri chakavach-apa. \v 9 Ri niej, can ketzij y can otz chi ninimax cuma quinojiel. \v 10 Rumare nkusamaj y nakaan sufrir, ruma kacukuban kacux riquin ri caslic Dios. Jaja nrajo ncarucol quinojiel ri vinak, pero ri ncarucol ja ri ncaniman richin. \p \v 11 Y atre Timoteo, catijuoj ri hermanos riquin nojiel re y taej chica chi jare tiquibana. \v 12 Man jun ca tibano chava chi man jun avakalien ruma ca at cajuol. Catuoc ejemplo chiquivach ri hermanos riquin ri tzij ri ncaej. Can cavajo quinojiel, can otz tabana, tacutu chi at-ucuan ruma ri Espíritu Santo, chi acukuban acux riquin ri Dios y chi sak acaslien. \v 13 Y inre nivajo chi atre naan leer ri ruchabal ri Dios chiquivach ri hermanos. Taej chica chi tiquiya cánima riquin ri Dios, y catijuoj riquin ri ruchabal ri Dios. Quire tabana, hasta ca xquinalka inre. \v 14 Man timastaj chava chi ri a-don ja ri Dios sipayuon chava; y xyox chava antok ri ancianos richin ri iglesia xquiya quika pan ave y ruma ri profecía ri xquiej. \p \v 15 Can riquin nojiel avánima tabana ri samaj, chi quire ncatziet cuma quinojiel chi kij-kij ncaquiy y ncatuoc jun utzulaj rusamajiel ri Dios. \v 16 Tabana cuenta-avi, can tatzata otz ri chica naan, y quire je tabana riquin ri nacut chiquivach ri hermanos. Y man taya can ri asamaj, chi quire xtacol-avi atre y xcacol je ri xcacaxan avichin. \c 5 \s Ri otz chi naan quiquin ri hermanos \p \v 1 Xa co jun hermano mámix chic ri nuon ruchoj, man cacho cof cha, xa akal cacho cha. Xa can inchel atata tabana cha. Y ri cajola, inchel i-achak i-animal tabana quiquin. \v 2 Y chica ri chitak avalai chic, tabana chica chi i-inchel atie. Y ri xtani, tabana chica chi i-inchel avana, y man jun itziel naan pensar chiquij. \p \v 3 Y xa ico malcan-ixoki ri ketzij man jun nilin quichin, cato. \v 4 Pero xa co jun malcan-ixok ri ico ral o riy, ijeje quilin richin. Ruma ijeje can nicatzin nicatamaj chi naay ja ri pa cachuoch tiquicutu jun caslien ri nika choch ri Dios. Can tiquitzoliej rucaxiel chica ri quitie-quitata, ruma jare ri otz y jaal nika choch ri Dios. \v 5 Pero ri malcan-ixok ri ketzij ruyuon co, can rucukuban rucux riquin ri Dios y man nitanie ta chi nucutuj favor y nuon orar chi pakij chi chaka. \v 6 Pero ri malcan-ixok ri joc nuon ri nrajo ri ru-cuerpo, xa quiminak choch ri Dios. \v 7 Taej chica ri hermanos chi tiquinimaj nojiel ri niej, chi quire man jun kax itziel xtilitaj chiquij. \v 8 Y nicatzin chi ncaquito ri cachalal, pero más nicatzin chi ncaquilij ri ico pa cachuoch. Y xa co jun ri man nuon ta quire, jaja nuon inchel xa man rucukuban ta rucux riquin ri Dios, xa más itziel rucaslien chiquivach ri vinak ri man quiniman ta ri Jesucristo. \p \v 9 Ri malcan-ixok otz chi nitzibas rube chupan ri lista chi nilix, ja ri co sesenta rujuna, xcujie joc jun rachajil, \v 10 xa atan chi co otz rubanun, xa i-ruquiytisan otz ri ral, xa jaal ruyon qui-posada nicaj chic, xa i-ruchajuon cakan\x + \xo 5:10 \xt Gn. 18:3-5; 19:2.\x* ri santos hermanos, xa i-ruton ri niquian sufrir y xa i-rubanun nicaj chic utzulaj tak kax. \p \v 11 Pero ri malcan-ixoki ri ca maja más quijuna, man titzibas quibe chupan ri lista chi ncalix cuma ri hermanos. Ruma ijeje ncatiquir niquiej chi quiyuon nicajo ncacujie chi niquian rusamaj ri Cristo. Pero después, xtiquimastaj ri quien y xticajo ncaculie chic jun bay. \v 12 Y ruma man xquian ta ri xquiej naay, y xquicax quitzij, ri Dios can xtuya qui-castigo. \v 13 Y quire je, xa man ncaculie ta, niquitzom koral, ncaa chi tak jay; y man joc ta chic ncakoran, xa ncaquimol je tzij y nika chiquivach niquiju-qui pache na, y niquiej tzij ri man otz ta chi niquiej. \v 14 Rumare niej chica ri malcan-ixoki ri ca maja más quijuna, chi caculie chic jun bay. Cacujie cal, can tiquibana cuenta cachuoch; chi quire ri vinak ri itziel ncatzato kichin, man jun kax itziel xtiquiej chikij. \v 15 Ruma ico nicaj malcan-ixoki ri xquiya can ri utzulaj caslien y vacame xa i-banak chirij ri nrajo ri Satanás. \p \v 16 Xa co jun hermano ache o ixok ri co jun ru-familiar ixok ri xa malcan, ijeje quilin richin, chi quire ri malcan-ixok re man ntuoc ta jun akan chirij ri iglesia. Chi quire ncatox ri malcan-ixoki ri ketzij man jun nilin quichin. \p \v 17 Ri ancianos richin ri iglesia ri jaal niquian gobernar, can caan respetar y catuoj otz; pero ri más rakalien nian quire chica, ja ri niquian predicar y niquicut ri ruchabal ri Dios. \v 18 Ruma ri tziban can chupan ri ruchabal ri Dios nuej: Antok ri tuora nuxak ruve ri trigo, man tiyox rukasal chirutzan.\x + \xo 5:18 \xt Dt. 25:4.\x* Y nuej je: Ri aj-samajiel can nicatzin chi tituoj ruma ri samaj ri nuon.\x + \xo 5:18 \xt Mt. 10:10; Lc. 10:7.\x* Quire ri tziban can. \p \v 19 Y niej je chava: Xa co jun anciano richin ri iglesia ri niex chirij chi xuon choj, y joc jun ri nibano acusar richin, man tanimaj. Nicatzin chi ico icaye o iyoxe ri junan niquiej chirij, jare tanimaj.\x + \xo 5:19 \xt Dt. 17:6; 19:15.\x* \v 20 Y xa co jun quire najin riquin ri pecado, tacholij chiquivach quinojiel chi quire ri nicaj chic niquixiij-qui niquian pecado. \v 21 Y choch ri Dios y choch ri Ajaf Jesucristo y chiquivach ri ángeles ri i-chon ruma ri Dios, niej chava atre Timoteo, chi junan y choj tabana quiquin quinojiel. \v 22 Man taya aka chanin paro jun ri xa man avatan ta ri chica rubanun ri rucaslien, chi quire man navakaliej ta ri ru-pecados ri i-rubanun. Can tabana cuenta-avi chi quire sak nicujie ri acaslien. \p \v 23 Atre Timoteo, man otz ta chi joc ya ri nakun; takumu je juba vino chi otz nuna ri apan y ruma chike ncayavaj. \p \v 24 Ico vinak ri nitziet chi co qui-pecados antok ca maja caan juzgar, pero ico je ri man chanin ta nitziet ri qui-pecados, xa ca después. \v 25 Y quire je, ri niquian favor chica ri vinak can nikalajin. Mesque co nicaj chic favor ri man kalaj ta, pero nikalajin-pa. \c 6 \p \v 1 Quinojiel ri hermanos esclavos, can caquibana respetar ri cajaf, chi quire man jun kax itziel niex chirij ri Dios y ri ruchabal. \v 2 Y xa ico hermanos esclavos ri co cajaf ri quiniman ri Dios, man tiquian chica chi man jun quikalien ruma ijeje hermanos. Pa rucaxiel re, xa más otz tiquibana cha ri quisamaj, ruma quiniman ri Dios y ruma ncacajo. Y atre Timoteo, niej ca chava chi tacutu y taej chica ri hermanos chi tiquibana nojiel re. \s Nicatzin chi nakucuaj jun caslien ri nika choch ri Dios y chi nkojquicuot riquin ri co kiquin \p \v 3 Xa co jun ri jun chic nucut chiquivach ri hermanos, y man junan ta riquin ri utzulaj chabal richin ri Kajaf Jesucristo, y ri nucut man junan ta riquin ri chabal ri nucam-pa jun caslien ri nika choch ri Dios; \v 4 ri nibano quire, ruyuon jaja nem nuna-ri. Jun quire, man jun runoj, ruma joc tzij ri man jun quikalien ri ncaruej chiquij kax ri man jun ncacatzin-ve. Y rumare itziel nutzat jun chic ruma otz co. Nutzuc ayoval, itziel nicho chiquij nicaj chic, y itziel nuon pensar chiquij nicaj chic. \v 5 Y nuon chi nitzucutaj ayoval chiquicajol nicaj chic ri caxtajnak je ri quinoj ruma ri itziel y man catan ta ri ruchabal ri Dios ri ketzij. Ijeje nicajo ncabayomer ruma niquicut ri ruchabal ri Dios. Atre man tayuj-avi quiquin ri ncabano quire. \v 6 Pero ri más nem chacuoj, ja ri niquicuot nucuaj jun caslien ri nika choch ri Dios. \v 7 Ruma antok xojalax, man jun kax kacamun-pa. Y rumare katan chi antok xkucon, man jun kax je xtakucuaj. \v 8 Mare kojquicuot riquin ri kavay y ri katziak, y man jun chic chica takarayij. \v 9 Pero ri vinak ri niquirayij ncabayomer, ncaka chanin chupan ri pecado. Y ruma altíra niquirayij ri bayomal, ja ncaka pa trampa. Can niquirayij chica-na kax ri man jun quikalien. Y rumare quiy kax itziel xtibanataj chica chupan quicaslien, y xcarucuaj chupan ri castigo ri man niquis ta. \v 10 Ruma ri nia ránima chirij ri miera, chire nipa-ve nojiel roch itziel. Y ico ri ya xquiya can ri Dios ruma xa cánima chirij ri miera, y ri miera xa quiy sufrimiento xucam-pa chica. \s Ri utzulaj batalla richin ri cukbal cux \p \v 11 Pero atre Timoteo at rusamajiel ri Dios, man taan quire. Xa tatija akij navucuaj jun caslien otz, siempre tabana ri nika choch ri Dios, siempre tacukuba acux riquin ri Dios, cavajo quinojiel, ticujie a-paciencia, y otz anoj tabana. \v 12 Can riquin nojiel avánima tatija akij chi naan ri utzulaj batalla richin ri cukbal cux. Man taya can ri utzulaj caslien, ri caslien re man xtiquis ta. Y ja caslien re xavil antok xarayuoj ri Dios. Jare ri xyox chava antok chiquivach iquiy xaej chi xanimaj. \v 13 Y vacame nivajo niej chava, y can choch ri Dios niej-ve, ri Dios ri niyon quicaslien quinojiel kax. Y choch je ri Jesucristo niej-ve, ri Jesucristo ri man xuxiij ta ri xuej ri ketzij choch ri gobernador Poncio Pilato.\x + \xo 6:13 \xt Jn. 18:37.\x* Y jare ri nivajo niej chava: \v 14 Tabana nojiel ri nuej ri ru-mandamiento ri Dios y man tacax rubixic. Tavucuaj jun caslien otz chi quire man jun kax nilitaj chavij. Quire tabana, ca xtipa-na ri Kajaf Jesucristo. \v 15 Y ja ri Dios xtitako-pa ri Jesucristo antok xtalka ri tiempo. Y ja ri Dios ri rakalien chi niyox rukij, co paro nojiel, jaja ri Namalaj Rey pa quive quinojiel reyes y Namalaj Ajaf pa quive quinojiel ajaf, \v 16 y joc jaja ri man nicon ta. Jaja can pa sakil co-ve, y man jun nitiquir ntuoc riquin. Ni man jun vinak tzatayuon, y man jun je nitiquir nitzato richin. Y jaja co ru-autoridad richin nojiel tiempo y tiyox je rukij richin nojiel tiempo. Amén. \p \v 17 Timoteo, inre nivajo chi naej chica ri hermanos ri i-bayoma vave ri choch-ulief chi man tiquian chi i-nimak tak vinak. Y taej je chica chi man tiquian pensar chi ri bayomal nojiel otz nucam-pa chica, ruma ri bayomal xa niquis. Xa can tiquiya cánima riquin ri caslic Dios ri niyon-pa nojiel chika, chi niquicuot ri kánima riquin ri quiy ri ruyon-pa chika. \v 18 Taej chica ri bayoma chi joc utzulaj tak kax tiquibana, y chi i-bayoma ta je riquin ri otz ri niquian chica nicaj chic. Man tiquicaquiej niquiya chica ri nicaj ri nicatzin chica. Xa can caquito. \v 19 Y quire niquimol yan apa ri quibayomal richin chicaj ri xticatzin chica inchel jun cimiento, chi quire ntuoc quichin ri caslien ri man niquis ta. \s Ri encargo ri nuya ri Pablo cha ri Timoteo \p \v 20 Y atre Timoteo, tabana cuenta ri samaj ri yon chava. Man cavaxaj ri tzij ri xa man riquin ta ri Dios i-patanak-ve, ri xa i-richin ri roch-ulief, y xa man jun otz niquicam-pa chava. Man cavaxaj je ri vinak ri ncacho itziel chirij ri ruchabal ri Dios. Ijeje niquiej chi co quinoj, y xa man jun catan. \v 21 Y ico ri xquinimaj yan ri tzij re. Y rumare xasach, y xaiel chupan ri cukbal cux riquin ri Dios. Ja ta ri ru-favor ri Dios ticujie aviquin. Amén.