\id 2TI Cakchiquel de Santa Maria de Jesus NT [cki] (Colombia) -2010 bd. 
\h 2 TIMOTEO
\toc1 Ri rucan carta ri xutzibaj ri apóstol San Pablo cha ri Timoteo
\toc2 2 Timoteo (2Ti.)
\mt Ri rucan carta ri xutzibaj ri apóstol San Pablo cha ri Timoteo
\ip Jare ri rucan carta ri xutak ri apóstol Pablo cha ri Timoteo. Ri Pablo nuej cha chi man tumalij rucux chupan ri sufrimiento ri nukasaj chupan ri rucaslien. Nuej ca cha chi tutija rukij chi nuon ri nrajo ri Dios y quire jaja ntuoc jun utzulaj rusamajiel ri Dios. Y nuya je tiox ba cha ri Dios ruma ri Timoteo can jaal ruchajin rucaslien, can jun utzulaj samajiel y cukul rucux riquin ri Dios.
\io Ri capítulo 1:1–2:13 nuej cha ri Timoteo chi tucukuba rucux siempre y man tuxiij-ri choch ri sufrimiento ri xcapa pa rucaslien, xa jaal tuchojmij-ri chi ntuoc jun utzulaj ru-soldado ri Jesucristo.
\io Ri capítulo 2:14–4:5 nuej cha ri Timoteo chi man tuju-ri chupan tzij ri xa man jun quikalien, ruma xa xtuon quire, xa co ayoval ri xtucam-pa. Y nuej je cha chi tubana cuenta-ri y tubana ri inchel raxan-pa antok ca col.
\io Y ri capítulo 4:6-22, ri Pablo nuej cha ri Timoteo nojiel ri chica xtian cha ruma ri rusamaj ri Dios, nibisuon juba ruma nian juzgar cuma ri autoridades, pero niquicuot je ruma ratan chi xa cierca chic co-ve chi nirutzata roch ri Dios.

\c 1
\s Ri saludo
\p
\v 1 Inre Pablo, in ru-apóstol ri Jesucristo ruma quire nrajo ri Dios chi nitzijuoj chica ri vinak chi ri Dios nuya ri caslien ri ranun prometer chica ri vinak ri niquiya cánima riquin ri Cristo Jesús.
\v 2 Nitzibaj-el va carta va chava atre Timoteo,\x + \xo 1:2 \xt Hch. 16:1.\x* ri can at inchel nucajuol y altíra ncanvajo. Ja ta ri favor, ri misericordia y ri paz ri nuya ri Katata Dios y ri Kajaf Jesucristo ticujie riquin avánima.
\s Tatzijuoj ri Cristo chiquivach ri vinak
\p
\v 3 Inre Pablo niya tiox ba cha ri Dios, cha ri Dios ri nian rusamaj riquin jun sak vánima, inchel xquian ri vatet-numama. Y can ncanataj ca chuva y rumare pakij chi chaka nian orar pan a-cuenta.
\v 4 Y niej je chava atre Timoteo chi atco riquin vánima ruma xinavokiej antok xiniel-pa aviquin. Y nivajo nquinalka chic jun bay aviquin chi quire niquicuot chic jun bay ri vánima.
\v 5 Y nalka je pano chi ketzij acukuban acux riquin ri Dios, inchel ri xquian ri avatet Loida y ri atie Eunice.\x + \xo 1:5 \xt Hch. 16:1.\x* Ijeje ri xquicukuba quicux riquin ri Dios naay chavach atre. Y inre vatan chi atre je ketzij acukuban acux riquin ri Dios.
\p
\v 6 Rumare niej chava chi taya avuchuka, man tichup-ka chi naan ri samaj ri rusipan ri Dios chava, ri xyox chava antok inre xinya nuka pan ave.
\v 7 Y ri Espíritu ri ruyon ri Dios chika ojre ri kaniman chic jaja, man richin ta chi nakaxiij-ki. Xa nuya poder chika, y nuon chika chi ncakajo quinojiel ri vinak y nuon chika chi nkojtiquir nakakil-ki chi man nakaan ta pecar-ki.
\p
\v 8 Man caquix chi natzijuoj ri ruchabal ri Kajaf. Ni man caquix je naej chi avatan noch inre, mesque inco pa cárcel ruma ri Kajaf. Y man tacakuoj acux atre chupan ri sufrimiento ruma natzijuoj ri evangelio. Xa tacacho nojiel riquin ri poder ri yon chava ruma ri Dios.
\v 9 Ri Dios xojrucol chupan ri ka-pecados, y xojrayuoj chi nakucuaj jun sak caslien. Y nojiel ri xuon man ruma ta chi co otz i-kabanun, xa ruma ri ru-favor, y ruma je quire ranun-pa pensar chikij ojier can tiempo antok maja co ri roch-ulief. Ri Dios can ranun-pa pensar chi nutak-pa ri Jesucristo chi nuon ri favor chika chi nkojrucol.
\v 10 Y vacame xalka ri Jesucristo ri nicalo kichin. Jaja xralasaj ri ru-poder ri camic. Jaja xucut chakavach ri evangelio, y riquin re xucut chakavach ri caslien ri man niquis ta.
\p
\v 11 Ri Dios xirucha inre chi nitzijuoj ri ruchabal, y chi xinuoc apóstol y maestro quichin ri vinak ri man israelitas ta.\x + \xo 1:11 \xt 1Ti. 2:7.\x*
\v 12 Rumare nian sufrir vacame. Pero man nquiquix ta; ruma inre vatan ri chica nuniman y vatan je chi jaja co ru-poder chi nquiruchajij y nujachuon-vi pa ruka ca xtalka-na ri kij antok xtipa chic jaja.
\p
\v 13 Inre niej chava Timoteo chi inchel ri utzulaj tak kax ri nucutun chavach, jare tacutu atre. Can tikalajin ca chi acukuban acux riquin ri Jesucristo, y siempre cavajo quinojiel ruma joc jun abanun riquin ri Jesucristo.
\v 14 Tabana cuenta ri samaj ri yon chava ruma ri Dios. Y ri Espíritu Santo ri co riquin kánima xtiton avichin.
\p
\v 15 Atre avatan chi quinojiel ri hermanos ri ico pa tak tanamet ri ico Asia in-quiyon chic can, inchel ri Figelo y ri Hermógenes.
\v 16 Ri Ajaf tujoyovaj quivach ri ico pa rachuoch ri hermano Onesíforo, ruma quiy mul xuya ruchuka vánima. Jaja man xquix ta xinalrutzata vave pa cárcel.
\v 17 Ruma antok xalka vave pa tanamet Roma, can xirucanuj y carunaj xiril.
\v 18 Y atre avatan otz chi jaja altíra xojruto antok xojcujie aviquin pa tanamet Efeso. Ri Ajaf tujoyovaj roch chupan ri kij antok xtipa chic jun bay.
\c 2
\s Jun utzulaj ru-soldado ri Jesucristo
\p
\v 1 Niej chava Timoteo ri can at inchel nucajuol: Tatija akij chi siempre nicujie avuchuka riquin ri favor ri patanak riquin ri Cristo Jesús.
\v 2 Ri tzij ri xavaxaj antok xinej chava chiquivach iquiy hermanos, jare taej je atre chica nicaj chic hermanos ri ncatiquir ncaquitijuoj nicaj chic y chi can xtiquian ri samaj.
\p
\v 3 Can tacacho ri sufrimiento ruma at jun utzulaj ru-soldado ri Jesucristo.
\v 4 Ruma antok jun co pa cuartel, man xtiel ta pa chi niruna jun chic samaj, nicujie chire chi quire nuon nojiel ri niex cha ruma ri nibano mandar richin.
\v 5 Atre can otz tabana cha ri rusamaj ri Dios, can tabana inchel niquian ri niquian participar chupan jun competencia. Xa ijeje man niquitej ta quikij y man niquian ta inchel nrajo ri competencia, man xcachacuon ta.
\v 6 Inchel nuon jun aj-samajiel pan avan; jaja chi niril otz cosecha, nicatzin chi jaja nisamaj naay.
\v 7 Tabana pensar otz nojiel re, y ri Ajaf xtuon chava chi xtika pan ave otz (xtaan entender otz).
\p
\v 8 Talka pan ave chi ri Jesucristo xcon y xcastaj-pa chiquicajol ri quiminaki. Jaja jun rumáma can ri rey David ri xcujie ojier can. Y jare ri evangelio ri nitzijuoj.
\v 9 Y ruma nitzijuoj ri evangelio, nian sufrir. Inre inco vave pa cárcel y banun chuva inchel in itziel ache. Pero ri ruchabal ri Dios man co ta pa cárcel.
\v 10 Y ruma ncanvajo ri i-chon chic ruma ri Dios, inre nicoch nojiel sufrimientos; chi quire ijeje je ncacolotaj ruma ri Cristo Jesús, y ncaa chicaj y nicujie quikij richin nojiel tiempo.
\p
\v 11 Ri tzij va can ketzij-ve:
\q Ojre ri kaniman chic ri Jesucristo, can inchel xojcon riquin jaja antok xcon choch cruz, y rumare xkojbacasie je riquin jaja, ruma jaja can cas-ve.
\q
\v 12 Xa xtakacoch ri sufrimientos ruma kaniman jaja, xtalka ri kij antok junan xtakaan gobernar riquin jaja.
\q Y xa man xtakajo ta xtakaej chi oj richin chic jaja, jaja je xtuej chi ojre man oj richin ta jaja.\x + \xo 2:12 \xt Mt. 10:33; Lc. 12:9.\x*
\q
\v 13 Y mesque ojre man oj choj ta riquin, jaja can choj kiquin ojre.
\q Jaja man nucax ta ri.
\s Tatija akij chi ncatuoc jun utzulaj rusamajiel ri Dios
\p
\v 14 Rumare tanataj nojiel re chica ri hermanos. Y taej chica pa rube ri Ajaf Dios chi man tiquian ayoval chirij tzij ri man jun quikalien, ruma xa man jun otz nucam-pa chica. Xa nucax quinoj ri ncacaxan quichin.
\v 15 Can tatija akij chi otz naan cha ri rusamaj ri Dios inchel nika choch jaja, chi quire man xcaquix ta chi otz natzijuoj ri ruchabal ri Dios ri ketzij.
\v 16 Man ca tavaxaj ri tzij ri xa man riquin ta ri Dios i-patanak-ve, ri xa i-richin ri roch-ulief y man jun ncacatzin-ve. Ruma ri ncaquinimaj ri tzij re, xa más itziel nuon-ka ri quicaslien.
\v 17 Y ri tzij re nuquimisaj ri cánima, inchel nuon ri itziel yabil ri nikay-ka ri ru-cuerpo jun vinak. Quire niquian ri Himeneo y ri Fileto.
\v 18 Ijeje xquiya can ri ketzij, ruma niquiej chi ri quiminaki ya xacastaj. Y rumare ico nicaj ri man nicajo ta chic niquicukuba quicux riquin ri Dios.
\v 19 Pero ri Dios rubanun ca chika ojre ri kacukuban kacux riquin ri Jesucristo inchel ru-cimiento jun jay ri otz banun cha. Y paro ri cimiento re, nuej: Ri Ajaf ratan quivach ri i-richin chic jaja. Y quinojiel ri ncayon rukij ri rube ri Ajaf, caiel-el chupan ri itziel tak kax.
\p
\v 20 Chupan jun nem jay quiy trastos ico. Ico ri i-banun cha oro, ri i-banun cha plata, ri i-banun cha chie, y ri i-banun cha barro. Ico ncacusas richin kax otz, y ico ncacusas richin kax ri man otz ta.
\v 21 Y xa ojre xtakaya can nojiel ri itziel tak kax, can oj inchel ri trastos ri ncacusas richin kax otz, oj-chon chic ruma ri Ajaf, y nkojcatzin cha chi nakaan nojiel utzulaj samaj.
\p
\v 22 Y ruma ri cajola quiy itziel tak kax niquirayij, atre man taan inchel niquian ijeje, xa can tatija akij chi tavucuaj jun choj caslien, can tacukuba acux riquin ri Dios, cavajo quinojiel y ticujie ri paz quiquin ri nicaj chic ri riquin jun sak cánima ncacho riquin ri Ajaf.
\v 23 Man ca tavaxaj ri tzij ri man jun ncacatzin-ve y man jun kax nachec chiquij, ruma ri tzij inchel re niquicam-pa ayoval.
\v 24 Ruma jun ru-siervo ri Ajaf Dios, man otz ta nuon ayoval. Can nicatzin chi otz runoj nuon quiquin quinojiel. Y nicatzin je chi nicovin ncarutijuoj otz ri hermanos, y nucoch ri nian cha,
\v 25 y akal ticho chica ri vinak ri man otz ta niquian pensar chirij ri ruchabal ri Dios, chi tiquicaxa quinoj. Chi quire, xa ri Dios nrajo, can xtuon chica chi xtitzalaj-pa cánima riquin ri Dios y xtiquian ri nrajo y xticatamaj ri ketzij,
\v 26 y quire xcacolotaj pa ruka ri diablo. Ruma vacame pa ruka jaja ico-ve, y nuon chica chi niquian ri nrajo jaja.
\c 3
\s Ri xtiquian ri vinak chupan ri ruquisbal tak kij ri choch-ulief
\p
\v 1 Nicatzin chi navatamaj chi chupan ri ruquisbal tak kij, xtipa tiempo ri altíra cuesta chi navucuaj jun caslien otz choch-ulief.
\v 2 Ruma xcacujie iquiy vinak ri altíra xticajo-qui ijeje mismo y man jun nquinataj chica ri nicaj chic, ri xtia cánima chirij ri miera, ri xtiquina chi i-nimak, xtiquian chi co quikij, ri itziel xcacho chirij ri Dios, ri man xcaniman ta chica ri quitie-quitata, ri man catan ta niquiya tiox ba y man nicajo ta ri Dios.
\v 3 Ijeje man xtiquijoyovaj ta quivach ri vinak, ni man xcacachuon ta juba, xtiquikabaj tzij chiquij nicaj chic, man niquikil ta qui chi niquian pecado, can xtakax ruve ri niquian chica ri nicaj chic vinak, man xticajo ta ri otz.
\v 4 Ijeje xcaquisujuj ri qui-amigos, man xtiquian ta pensar juba ri niquian. Can i-nimak tak vinak xtiquina-qui. Más xcaquicuot riquin ri niquian choch-ulief, que choch chi xticajo ri Dios.
\v 5 Ijeje xtiquiej chi quiniman chic ri Dios, pero xa man xtiquiya ta lugar cha ri Dios chi nucax ri quicaslien. Man ca tayuj-avi quiquin ri ncabano quire.
\v 6 Ruma chiquicajol ijeje ico ri ncabaka pa tak jay y niquicut ri man ketzij ta. Y ja ri nacanak tak ixoki ri ncaka pa quika, ixoki ri i-nojnak riquin pecado, y ri i-cuayuon ruma ri niquirayij.
\v 7 Ri ixoki re siempre nicajo nicatamaj nicaj chic kax, pero man jun bay nicatamaj ri ketzij.
\v 8 Y inchel xquian ri Janes y ri Jambres ri ojier can, chi man xka ta chiquivach ri xuej ri Moisés, quire je niquian ri achia re, man nicajo ta ri ketzij. Can caxtajnak ri quinoj ruma ri itziel. Can kalaj chi man cukul ta quicux riquin ri Dios.
\v 9 Pero xtalka ri tiempo antok man xcanimax ta chic, ruma xcanaax cuma quinojiel, chi xa i-nacanak riquin ri niquicut; inchel xbanataj quiquin ri Janes y ri Jambres ri ojier can.
\p
\v 10 Pero atre Timoteo, animan ri nucutun can chavach. Atre avatan chi ri nucaslien, can otz choch ri Dios. Avatan chi inre nquinajin riquin nojiel ri en chuva ruma ri Dios. Avatan chi nucukuban nucux riquin ri Dios, man nucakuon ta nucux, co nu-paciencia, y ncanvajo quinojiel.
\v 11 Nukasan-pa sufrimiento pa quika ri vinak. Nojiel re nucachuon-pa. Y avatan je nojiel ri xan chuva chupan ri oxe tanamet, ri Antioquía,\x + \xo 3:11 \xt Hch. 13:14-52.\x* ri Iconio,\x + \xo 3:11 \xt Hch. 14:1-7.\x* y ri Listra.\x + \xo 3:11 \xt Hch. 14:8-20.\x* Altíra xinan sufrir pa quika. Pero chupan nojiel re ri Ajaf can xirucol.
\v 12 Y can ketzij chi quinojiel ri nicajo niquicuaj jun caslien ri nika choch ri Jesucristo, can xtiquian sufrir pa quika nicaj chic.
\v 13 Pero ri vinak ri quicuan jun itziel caslien y ri ncaquian maña chica ri vinak, más itziel xtiquian-ka. Xcaquian maña chica ri vinak, y ijeje je xtian maña chica.
\p
\v 14 Pero atre Timoteo, man taya can ri xavatamaj y ayon avánima riquin. Atre avatan jaal ri choj-iquin xavatamaj-ve.
\v 15 Y ca at acual antok xavatamaj-pa ri tziban can chupan ri santo ruchabal ri Dios. Y ri chabal re xuya anoj chi xacukuba acux riquin ri Cristo Jesús chi xacolotaj chupan ri a-pecado.
\v 16 Nojiel ri tziban can chupan ri ruchabal ri Dios, ja ri Dios biyuon-pa. Y rumare otz chi nicusas chi ncatijox ri vinak. Otz chi nicusas chi niex ri pecado. Otz chi nicusas chi ncacholix ri man otz ta niquian, y otz je nicusas chi nicut chica rubanic jun caslien choj choch ri Dios.
\v 17 Chi quire ri i-rusamajiel ri Dios, can otz ticujie quinoj riquin ri i-tziban can. Chi quire i-preparados chi niquian nojiel utzulaj samaj.
\c 4
\s Tatzijuoj ri ruchabal ri Dios
\p
\v 1 Choch ri Dios y ri Ajaf Jesucristo ri xtipa chic jun bay, chi xtalrubana reinar y xcaruon juzgar ri icas y ri i-quiminak chic el, niej ca chava Timoteo,
\v 2 chi pakij chi chaka tatzijuoj ri ruchabal ri Dios chica ri nicajo nicaxaj y chica ri man nicajo ta nicaxaj. Taej chica ri niquian ri man otz ta chi tiquibana ri otz, taej chica ri quicuan jun caslien itziel chi tiquicaxa ri quicaslien. Y cacholij y catijuoj quinojiel riquin nojiel paciencia.
\v 3 Ruma xtalka ri kij antok ri vinak xa man xticajo ta chic nicaxaj ri utzulaj tak chabal ri ncacut. Xa más xtiquirayij chi nicaxaj ri tzij ri man i-ketzij ta ri ncacut, y xcaquicanuj chica xcatijuon quichin joc riquin ri ncaquirayij ijeje.
\v 4 Xa man xticajo ta chic xticaxaj ri ruchabal ri Dios, ruma xa ja yan chic ri tzij ri choj i-maluon-ka ri xticaxaj.
\v 5 Pero atre tabana pensar otz nojiel ri naan. Tacacho ri sufrimiento ri nipa chavij. Man catanie chi natzijuoj ri evangelio. Tabana nojiel ri samaj ri yon chava ruma ri Dios.
\p
\v 6 Ruma inre joc chic voyoien ri kij chi nquiquimisas. Ri kij chi nquia y niya can ri roch-ulief, can cierca chic co-ve.
\v 7 Can xintej nukij xinan ri nrajo ri Dios, y xinan nojiel ri samaj ri xuya chuva, y siempre nucukuban nucux riquin jaja.
\v 8 Y rumare vacame joc chic voyoien ri kij chi nquia chicaj pache yacuon-ve jun corona vichin, ruma xinvucuaj jun caslien choj. Y ja ri Ajaf ri Utzulaj Juez xtiyon re chuva, y man joc ta chuva inre xtuya-ve. Xa can xtuya je chica quinojiel ri can riquin nojiel cánima quiyoien chi nalka ri kij antok xtipa chic jun bay jaja.
\s Ri instrucciones ri nuya ri Pablo
\p
\v 9 Atre Timoteo, tatija akij chi ncapa vave viquin chanin,
\v 10 ruma ri Demas\x + \xo 4:10 \xt Col. 4:14; Flm. 24.\x* xa pa tanamet Tesalónica. Xiruya can, ruma jaja xa más xrajo ri caslien ri vave choch-ulief. Ri hermano Crescente banak pa tak tanamet ri ico chupan ri Galacia. Y ri hermano Tito\x + \xo 4:10 \xt 2Co. 8:23; Gá. 2:3; Tit. 1:4.\x* banak je pa tak tanamet ri ico chupan ri Dalmacia.
\v 11 Y vacame joc ri hermano Lucas\x + \xo 4:11 \xt Col. 4:14; Flm. 24.\x* ri co can viquin. Tacama-pa ri hermano Marcos\x + \xo 4:11 \xt Hch. 12:12, 25; 15:37-39; Col. 4:10; Flm. 24.\x* antok xcapa, ruma jaja nicatzin chuva chi nquiruto riquin ri samaj.
\v 12 Ri hermano Tíquico\x + \xo 4:12 \xt Hch. 20:4; Ef. 6:21-22; Col. 4:7-8.\x* xintak-el pa tanamet Efeso.
\v 13 Antok xcapa, tacama-pa je ri nu-capa ri xinya can pa rachuoch ri hermano Carpo pa tanamet Troas.\x + \xo 4:13 \xt Hch. 20:6.\x* Y cacama-pa je ri nu-libros; y ri más nivajo ja ri i-tziban choch tzun, ri niex pergamino cha.
\p
\v 14 Ri Alejandro\x + \xo 4:14 \xt 1Ti. 1:20.\x* ri herrero, quiy itziel tak kax rubanun chuva. Ja ri Ajaf ri xtiyon rucaxiel cha riquin ri ncaruon.
\v 15 Rumare atre, tabana cuenta-avi choch, ruma choch jaja altíra itziel ri ruchabal ri Dios ri nakatzijuoj ojre.
\p
\v 16 Antok naay xinucuax pa tribunal, man jun xcujie viquin. Pero man nivajo ta chi ri Dios xtuya ta rucaxiel chica ri xinquiya can nuyuon.
\v 17 Pero ri Ajaf can co viquin. Xuya vuchuka y xirucol-pa pa ruchi ri león (coj). Y rumare xitiquir xinquis chi xintzijuoj ri ruchabal chica quinojiel ri vinak ri man israelitas ta.
\v 18 Y inre vatan chi ri Ajaf xquirucol choch nojiel itziel. Vatan chi xquiruchajij chi quire xquinuoc pa ru-reino chila chicaj. Jaja can tiyox rukij richin nojiel tiempo. Amén.
\s Ri bendición y ri ruquisbal saludos
\p
\v 19 Taya jun saludo cha ri hermana Priscila y cha ri hermano Aquila,\x + \xo 4:19 \xt Hch. 18:2.\x* y quinojiel je ri ico pa rachuoch ri hermano Onesíforo.\x + \xo 4:19 \xt 2Ti. 1:16-17.\x*
\v 20 Ri hermano Erasto\x + \xo 4:20 \xt Hch. 19:22; Ro. 16:23.\x* xcujie can pa tanamet Corinto, y ri hermano Trófimo\x + \xo 4:20 \xt Hch. 20:4; 21:29.\x* xinya can pa tanamet Mileto ruma niyavaj.
\v 21 Y atre Timoteo, tatija akij chi ncapa vave viquin antes ri ru-tiempo job. Ri hermano Eubulo nutak-el jun saludo chava, y ri Pudente, ri Lino, ri Claudia, y quinojiel ri hermanos vave niquitak-el je jun saludo chava.
\p
\v 22 Ri Ajaf Jesucristo ticujie pan avánima. Ja ta ri ru-favor ri Dios ticujie iviquin ri ixco chire. Amén.

