\id TIT Cakchiquel de Santa Maria de Jesus NT [cki] (Colombia) -2010 bd. 
\h TITO
\toc1 Ri carta ri xutzibaj ri apóstol San Pablo cha ri Tito
\toc2 Tito (Tit.)
\mt Ri carta ri xutzibaj ri apóstol San Pablo cha ri Tito
\ip Ri Tito jun cajuol pastor chupan jun iglesia ri co chupan jun isla rubinan Creta. Antok ri apóstol Pablo xutzijuoj ri santo evangelio chupan ri isla re, banak je ri Tito riquin y antok ri Pablo xa chupan ri isla re, xuya can ri Tito chire chi ncarutijuoj y ncaruon mandar ri hermanos. Chupan ri Creta co caye o oxe iglesias, pero xa man jun otz quibanun, ruma xa xquitzom ruxolic ri ruchabal ri Dios. Rumare ri Pablo xutak va carta va cha ri Tito chi nunataj cha ri chica rusamaj co chire Creta.
\io Ri capítulo 1:1-4, ri Pablo nuon saludar ri Tito.
\io Ri capítulo 1:5-16, ri Pablo nuej cha ri Tito ri chica rubanic quicaslien ri nicajo ncauoc ancianos chupan ri iglesias ri ico chire Creta. Nuej je cha ri Tito chi tuej chica chi man tiquiya quixiquin cha ri xa man ketzij ta chi ruchabal ri Dios.
\io Ri capítulo 2:1–3:11, ri Pablo nuej cha ri Tito ri chica nicatzin chi nucut chica ri quiniman ri Jesucristo.
\io Y ri capítulo 3:12-15, ri Pablo nuej cha ri Tito ri chica nuon antok ncapa nicaj hermanos y nuquis ri ru-carta riquin jun saludo y riquin jun bendición.

\c 1
\s Ri saludo
\p
\v 1 Inre Pablo, in ru-siervo ri Dios y in ru-apóstol ri Jesucristo. Jaja xirutak chi ncanto ri i-ruchon chic ri Dios, chi quire niquicukuba más quicux riquin, y chi nicatamaj otz ri ketzij, ri ncarucuaj chupan ri caslien ri nika choch ri Dios.
\v 2 Rumare quiyoien ri caslien ri man xtiquis ta. Y ja caslien re ri ranun prometer ri Dios chi nuya. Re xuej antok ca maja tuon ri roch-ulief. Y can xtuya ri caslien re, ruma jaja man nutzak ta tzij.
\v 3 Y vacame xalka ri kij antok ri Dios ri nicalo kichin xkalajin ca ri ruchabal y can xkalajin ruma ri samaj ri nian inre antok nitzijuoj ri chabal ri xuon mandar chuva.
\v 4 Y nitzibaj-el va carta va chava atre Tito,\x + \xo 1:4 \xt 2Co. 8:23; Gá. 2:3; 2Ti. 4:10.\x* ri can at inchel nucajuol abanun ruma junan kacukuban kacux riquin ri Jesucristo. Ja ta ri favor, ri misericordia y ri paz ri nuya ri Katata Dios y ri Kajaf Jesucristo ri nicalo kichin, ticujie riquin avánima.
\s Requisitos richin ri ncauoc ancianos y diáconos richin ri iglesia
\p
\v 5 Xanya can chupan ri isla rubinan Creta ruma xinvajo chi nachojmij ri nuon falta. Nojiel tanamet ri pache ico hermanos, cacha achia chiquicajol chi ncauoc ancianos, inchel ri xanan can mandar.
\v 6 Jun anciano richin ri iglesia nicatzin chi rucuan jun utzulaj caslien, chi quire man jun kax nilitaj chirij. Nicatzin je chi joc jun raxjayil co y ri ralcual can quiniman ta ri Jesucristo. Y man ta niex chiquij chi quicuan jun itziel caslien y chi man niquinimaj ta tzij.
\v 7 Ruma jun anciano nicatzin chi rucuan jun utzulaj caslien ruma rusamajiel ri Dios, chi quire man jun kax nilitaj chirij. Nicatzin je chi man nuna ta ri nem, chi man chanin ta nipa royoval, man nikabar ta, man nuon ta ayoval, y man nuon ta itziel tak kax chi nuchec miera.
\v 8 Y nicatzin je chi jaal ncaruon recibir ri hermanos pa rachuoch ri jun chic tanamet ncapa-ve, chi banak ránima nuon ri otz, chi nuon pensar jaal ri ncaruon, chi rucuan jun caslien choj, jun caslien otz choch ri Dios, y chi man nuya ta lugar cha ri pecado.
\v 9 Nicatzin je chi ruyon ránima riquin ri ketzij ruchabal ri Dios ri cutun choch. Chi quire jaja nitiquir nucut ri ketzij chiquivach ri hermanos,\x + \xo 1:6-9 \xt 1Ti. 3:2-7.\x* y nitiquir je nuej pa ruchojmil chica ri vinak chi tiquiya can ri man ketzij ta.
\p
\v 10 Ruma ico iquiy ri man ncaniman ta tzij. Joc tzij ri man jun quikalien niquitzijuoj y ncaquian maña chica ri vinak. Y ri más ncabano quire, ja ri ncaen chi tian ri circuncisión chica ri hermanos achia.
\v 11 Y ri vinak re nicatzin chi nakatzapij quichi, ruma iquiy ri ncaka pa quika. Y co jay intiera niquian maña chica ruma ri itziel tak kax ri ncaquicut. Y man joc ta re niquian, xa niquicutuj rajal ri niquicut y re man otz ta.
\p
\v 12 Ojier can, xcujie jun ache aj-Creta ri altíra runoj. Ri ache re xuej can chiquij ri ruvanakil: Ri nuvanakil aj-Creta man jun bay ketzij ta ncacho. Can i-inchel itziel tak chicop. Can ruyuon vaen nicajo niquian, y i-kora. Quire xuej ri jun ache re.
\v 13 Y can ketzij ri ruen can. Rumare niej chava atre Tito, chi cof cacho chica ri quire niquian, taej chica chi man chic tiquian itziel tak kax, xa choj cacujie chupan ri cukbal cux.
\v 14 Taej je chica chi man chic ticaxaj tzij ri xa choj i-maluon-ka, ri niquiej ri nuvanakil israelitas. Y man tiquinimaj je quitzij nicaj chic vinak ri xa man nicajo ta ri ketzij.
\p
\v 15 Ri vinak ri ya sak quicaslien, otz niquitzat nojiel ri otz. Pero ri vinak ri man sak ta quicaslien y ri man nicajo ta niquinimaj ri Dios, can itziel niquitzat nojiel ri otz, ruma caxtajnak quinoj y man niquina ta chi man otz ta ri quijaluon y ri cánima choch ri Dios.
\v 16 Niquiej chi catan roch ri Dios, pero ruma ri itziel tak kax ri niquian, kalaj chi man ketzij ta ri niquiej. Man ncaniman ta. Ri Dios man nika ta choch ncarutzat ruma man jun otz niquian.
\c 2
\s Ri nicatzin nicut, ja ri utzulaj tak tzij
\p
\v 1 Pero atre, ja ri utzulaj tak tzij tacutu chiquivach ri hermanos.
\v 2 Ri chitak mámix can ta niquian pensar otz ri ncaquian, nicatzin chi niquicuaj jun utzulaj caslien chiquivach ri vinak, y niquian ta pensar otz ri niquian chi quire man niquiya ta lugar cha ri pecado, can choj cacujie chupan ri cukbal cux, can ticujie ri amor quiquin y ticujie qui-paciencia.
\v 3 Ri chitak avalai, can tiquicutu-qui chi quicuan jun utzulaj caslien choch ri Dios, man tiquikabaj tzij chiquij nicaj chic, man cakabar, y tiquiya jun otz ejemplo chiquivach ri nicaj chic.
\v 4 Y tiquicutu je chiquivach ri ixoki ri ca maja más quijuna chi cacajo ri cachajil y ri cal,
\v 5 tiquibana pensar otz ri niquian chi quire man niquiya ta lugar cha ri pecado, tiquicuaj jun caslien sak, tiquibana cuenta ri cachuoch, otz quinoj tiquibana quiquin quinojiel, caniman chica ri cachajil, chi quire man jun kax itziel xtiex chirij ri ruchabal ri Dios.
\p
\v 6 Taej je chica ri cajola chi tiquibana pensar otz ri niquian chi quire man niquiya ta lugar cha ri pecado.
\v 7 Y atre Tito, nicatzin je chi siempre navucuaj jun caslien otz, chi quire nacut chiquivach ri chica caslien otz chi niquicuaj ijeje. Y antok ncatijuoj riquin ri ruchabal ri Dios, can otz rubixic tabana cha. Y tikalajin chi co rakalien ri naej.
\v 8 Tabana cuenta-avi riquin ri tzij ri naej antok nacut ri utzulaj tzij y can otz rubixic tabana cha, chi quire man jun chica niex chirij. Y ri man nicajo ta ri ruchabal ri Dios, can xcaquix ruma man jun kax xcatiquir xtiquiej chivij ixre.
\p
\v 9 Taej chica ri esclavos chi caniman chica ri cajaf, y otz tiquibana cha nojiel ri samaj ri niex chica. Y xa co nichojix chica, can tiquicacho, man jun kax tiquiej.
\v 10 Ni man jun kax tiquilakaj chica ri cajaf. Can otz tiquibana cha nojiel, chi quire otz ncatziet cuma quinojiel ri vinak; y ri vinak xtiquiya rukij ri ruchabal ri Dios, ri Dios ri nkojrucol.
\p
\v 11 Ruma ri ru-favor ri Dios ri xuya vave ri choch-ulief, richin chi nkojcolotaj konojiel,
\v 12 nucut je chakavach chi nicatzin ncakaya can nojiel ri man nika ta choch ri Dios y nojiel ri itziel tak kax ri ico choch-ulief ri ncakarayij. Nucut chakavach chi mientras ca ojco vave choch-ulief, kana pensar otz ri nakaan chi quire man nakaya ta lugar cha ri pecado, y kucuaj jun utzulaj caslien, jun caslien ri nika choch ri Dios.
\v 13 Quire nicatzin nakaan ruma kayoien ri utzulaj kax ri ranun prometer ri Dios chi nuya chika. Can jaal nkojquicuot kayoien-apa ri kij antok xtikalajin ri rukij ri Namalaj Ka-Dios y Ka-Salvador (caloy-kichin) Jesucristo.
\v 14 Jaja xuya ri rucaslien chi xquimisas pa ka-cuenta, chi xojrucol choch nojiel roch pecado\x + \xo 2:14 \xt Sal. 130:8.\x* y sak je xuon cha ri kacaslien. Quire xuon chika chi xojuoc jun tanamet richin jaja,\x + \xo 2:14 \xt Ex. 19:5; Dt. 4:20; 7:6; 14:2; 26:18; 1P. 2:9.\x* jun tanamet ri nurayij nuon ri otz.
\p
\v 15 Riquin nojiel re catijuoj y taej chica ri otz quicaslien quicuan, chi man tiquiya can. Y ri itziel quicaslien, taej chica chi tiquiya can ri itziel caslien re. Riquin autoridad taej quire chica. Man jun tibano chava chi man jun avakalien.
\c 3
\s Ruma ri ru-favor ri Dios, ntiel chi man jun chic ka-pecado choch
\p
\v 1 Taej chica ri hermanos chi caniman cha ri gobierno y chica ri nicaj chic autoridades. Can riquin nojiel cánima tiquibana nojiel utzulaj samaj ri niex chica.
\v 2 Y taej je chica chi man jun itziel kax tiquiej chirij jun chic vinak, y man tiquian je ayoval. Xa otz quinoj tiquibana, y col-oc tiquibana chiquivach quinojiel.
\p
\v 3 Ruma ojier can, ojre je oj-nacanak xkaan-pa, man xojniman ta, can oj-sachnak, man xojtiquir ta xkakil-ki choch ri pecado, xa xkaan nojiel ri itziel tak kax ri xkarayij y altíra xojquicuot riquin ri kax ri ico choch-ulief. Can itziel ri kacaslien xkucuaj, itziel xakatzat ri nicaj chic ruma otz ico, itziel xojtziet ruma man otz ta ri kacaslien y itziel xkatzat-ki chikibil-ki.
\v 4 Pero ri Dios ri Ka-Salvador (caloy-kichin) xucut ri utzulaj runoj chakavach, y xucut chi quinojiel vinak ncarajo,
\v 5 antok xojrucol chupan ri ka-pecados. Pero man ruma ta chi co otz kabanun. Jaja xojrucol ruma xujoyovaj kavach y xuon chika chi inchel xojalax chic jun bay ruma sak xuon cha ri kánima. Y xuon cacac cha ri kacaslien, ruma ri Espíritu Santo xuoc riquin kánima.
\v 6 Ri Dios xuya ri Espíritu Santo chika, y man xucaquiej ta xuya chika ruma ri Ka-Salvador (caloy-kichin) Jesucristo.
\v 7 Y rumare xiel chi man jun chic ka-pecado choch ri Dios, y re ruma ri favor ri xuon jaja chika. Rumare vacame katan chi xtiyox chika ri utzulaj caslien ri man xtiquis ta, jare ri ka-esperanza.
\p
\v 8 Nojiel re ketzij, can otz, y nicatzin cha ri quicaslien quinojiel. Rumare nivajo chi atre man tamalij ncatijuoj ri quiniman chic ri Dios riquin nojiel re, chi quire tiquitija quikij niquian ri otz.
\v 9 Pero ri tzij ri xa man jun quikalien, inchel ri tzij ri nitzijos chiquij ri mámix y ri quimáma ri xacujie ojier can, man cavaxaj. Y ri ayoval je ri ncaquian ri vinak ri man junan ta niquian pensar chirij ri nuej ri ru-ley ri Moisés, man cavaxaj, ruma nojiel tzij inchel re man jun ncacatzin-ve.
\p
\v 10 Y xa co jun ri ncarucut tzij ri man i-ketzij ta, y rumare ri hermanos niquian división, taej cha chi man chic tuon quire. Y xa ya xaej cha jun bay y man ncarunimaj ta, taej chic jun bay cha. Y xa man niniman ta, tatarariej-el.
\v 11 Ruma jun ri nibano quire, can kalaj chi xa caxtajnak runoj, can pecado ri nuon, y rumare ruyuon jaja nrayuoj ru-castigo paro.
\s Ri instrucciones ri nuya ri Pablo
\p
\v 12 Y inre xtintak-el ri hermano Artemas o ri hermano Tíquico\x + \xo 3:12 \xt Hch. 20:4; Ef. 6:21-22; Col. 4:7-8; 2Ti. 4:12.\x* aviquin. Y antok xtika aviquin jun chiquivach ijeje, tatija akij chi ncapa tanamet Nicópolis. Ruma nubanun pensar chi nquibacujie chire pa ru-tiempo ri job.
\v 13 Y ri hermano Zenas ri maestro richin ri ley y ri hermano Apolos,\x + \xo 3:13 \xt Hch. 18:24; 1Co. 16:12.\x* taya nojiel ri nicatzin chica richin ri quibiey, chi quire man jun xtuon falta chiquivach.
\v 14 Y ri hermanos ticatamaj ca niquian ri otz. Caquito quinojiel ri co nicatzin chica, chi quire niquiy otz ri quicaslien choch ri Dios.
\s Ri bendición y ri ruquisbal saludos
\p
\v 15 Quinojiel ri hermanos ri ico viquin niquitak-el jun saludo chava. Taya jun saludo chica ri nkojcajo ruma junan kacukuban kacux riquin ri Jesucristo.
\p Ja ta ri ru-favor ri Dios ticujie iviquin chiixvonojiel. Amén.

