\id 1PE Cakchiquel de Santa Maria de Jesus NT [cki] (Colombia) -2010 bd. 
\h 1 PEDRO
\toc1 Ri naay carta ri xutzibaj ri apóstol San Pedro
\toc2 1 Pedro (1P.)
\mt Ri naay carta ri xutzibaj ri apóstol San Pedro
\ip Ri apóstol Pedro xutak va naay carta va chica ri hermanos ri ico Galacia, Ponto, Capadocia, Asia y nicaj chic lugar. Antok xutak va carta va, ri hermanos re niquikasaj sufrimiento ruma quicukuban quicux riquin ri Dios. Y nuej ca chica chi tiquicukuba más quicux riquin ri Dios, ruma ri Dios ya xarucol pa ruka ri pecado. Y nuej je chi man tiquimalij quicux, ruma ri Dios nojiel kij ncaruchajij ri niquinimaj y niquian ri nika choch jaja.
\io Ri capítulo 1:1-2, ri Pedro ncaruon saludar ri quiniman ri Jesucristo, ri ico diferentes lugares.
\io Ri capítulo 1:3–2:10 nuej chirij nojiel ri favor ri ruyon ri Dios chica y rumare nicatzin chi ncaquicuot niquiyoiej ri nuya chica. Nuej je chi ri Dios nrajo chi ri i-ralcual chic niquicuaj jun caslien choj y sak.
\io Ri capítulo 2:11–4:19 nuej chi ri sufrimiento ri xukasaj ri Ajaf Jesucristo, jare jun ejemplo chi tiquicacho ri sufrimiento ri niquikasaj. Ri Pedro ncaruon mandar ri ajaf y ri siervos. Y ncaruon je mandar ri i-culan ri chica chi caslien ri otz chi niquicuaj pa cachuoch. Nuej je chi ri i-ralcual ri Dios nicatzin chi ticajo-qui.
\io Y ri capítulo 5:1-14, ri Pedro nuon mandar chica ri ancianos quichin ri iglesias chi caquichajij otz ri hermanos. Y chica ri cajola nuej chi tiquinimaj quitzij ri ancianos richin ri iglesia. Y nuej chi xtalka jun kij antok ri Dios xtiralasaj-el ri sufrimiento, xtuya siempre ri ru-favor pa quive y siempre xtuon sak cha ri quicaslien.

\c 1
\s Ri saludo
\p
\v 1 Inre Pedro, in ru-apóstol ri Jesucristo, nitak-el va carta va chiva ixre ri man ixco ta chupan ri ka-nación, xa iquiran-ivi chupan ri lugares Ponto, Galacia, Capadocia, Asia y Bitinia.
\v 2 Ri Katata Dios xixrucha, ruma quire ranun-pa pensar chivij. Y ja ri Espíritu Santo ri xalasan-el ri itziel tak kax ri co pan icaslien, chi quire nquixniman cha ri Jesucristo, y quire sak nuon ri icaslien. Ruma ja ri ruquiquiel ri Jesucristo ri xin antok xcon, jare ri nichajo-el ri i-pecado. Y can niquiy ta más riquin ivánima ri favor y ri paz ri nuya ri Dios.
\s Jun caslic esperanza
\p
\v 3 Kaya rukij ri Dios, ri Rutata ri Kajaf Jesucristo. Jaja altíra xujoyovaj kavach, rumare xutak-pa ri Rucajuol chi xcon y xcastaj-pa chiquicajol ri quiminaki, chi quire xuya jun cacac kacaslien ri nuon chika chi kayoien jun caslic esperanza.
\v 4 Y ri Dios xtuya chika ri ka-herencia ri ruyacuon chicaj. Ri xtuya ri Dios chika chicaj man xtikay ta, man xtuon ta tzil, ni man xtuon ta je inchel ri cotzej ri xa nichakej-ka.
\v 5 Y ixre ix-chajin ruma ri ru-poder ri Dios, ruma icukuban icux riquin jaja. Quire rubanun ri Dios chiva ruma nrajo chi ntuoc ivichin ri salvación (colotajic) ri banun chic preparar jaja. Y re can xtikalajin antok xtalka ri ruquisbal kij.
\v 6 Y jare ri nibano chi niquicuot ri ivánima, mesque co kij nquixbisuon ruma nquixtojtobax riquin quiy roch sufrimientos.
\v 7 Y re can nicatzin, chi quire nikalajin xa ketzij icukuban icux riquin ri Dios o manak. Nicatzin chi nquixtojtobax inchel nian cha ri oro. Ri oro nikasas pa kak chi quire nitziet xa ketzij chi oro. Ri cukbal cux más rakalien choch ri oro, ruma ri oro xa niquis. Y antok nquixtojtobax y nticoch nojiel, xtiex chiva chi otz ri xian. Y xticujie ca ikij, antok xtipa chic ri Jesucristo.
\p
\v 8 Y mesque ixre man jun bay itzatuon ri Jesucristo, can ntivajo; y mesque man ntitzat ta vacame, iyon je ivánima riquin y rumare altíra nquixquicuot; y ri ntina riquin ivánima can nem, y man ntivil ta tzij chi ntiej.
\v 9 Y ruma icukuban icux riquin, can xtiyox chiva ri salvación (colotajic).
\p
\v 10 Ri profetas ri xacujie ojier can tiempo, can co xquiej can chirij ri favor ri xtuya ri Dios chiva ixre ri ixco chupan ri tiempo vacame. Ijeje xquitej quikij chi xcajo ta xquinaiej más chirij ri salvación (colotajic) ri nakatzijuoj ojre vacame.
\v 11 Can ta xcajo xquinaiej más chirij ri xuej ri Espíritu Santo richin ri Cristo chica. Ruma ri Espíritu Santo ri co riquin cánima xuej chica chi ri Cristo can xtuon sufrir, y antok rukasan chic ri sufrimiento re, xticujie rukij. Pero man xkalajin ta ri chica tiempo y ri chica vinak ri Cristo, y ijeje jare ri xcajo ta xquinaiej.
\v 12 Pero ri Dios xuej chica ri achia re, chi nojiel ri xquiej chirij ri Cristo, man chupan ta qui-tiempo ijeje ri xtibanataj-ve, xa caja chupan ri ka-tiempo ojre xbanataj-ve. Y jare ri xtzijos chiva ixre, y ja ri Espíritu Santo ri takuon-pa chicaj xton quichin chi xquiej ri evangelio. Y hasta ri ángeles nicajo niquitzat ta nojiel re.
\s Nkojayox chi nakucuaj jun caslien santa
\p
\v 13 Rumare ixre, tibana pensar otz ri chica ntian y ticusaj ri inoj chi ntian cuenta-ivi. Y riquin nojiel ivánima je tivoyoiej ri favor ri xtuya ri Dios chiva antok xtipa chic ri Jesucristo.
\v 14 Can ticutu chi ketzij ix ralcual chic ri Dios, can quixniman cha. Man tian ri itziel tak kax ri nquirayij, inchel ri xian antok man jun ivatan chirij ri Jesucristo.
\v 15 Pa rucaxiel re, quixuoc inchel ri Dios ri xayuon ivichin. Jaja can Santo. Ixre je quixuoc santos riquin nojiel ri ntian chupan ri icaslien.
\v 16 Can tibana inchel nuej ri ruchabal ri Dios ri tziban can: Quixuoc santos chupan ri icaslien, ruma inre can in Santo,\x + \xo 1:16 \xt Lv. 11:44-45; 19:2.\x* nicha ri Dios. Quire ri tziban can.
\p
\v 17 Y xa ixre ja ri Katata Dios ri ntivayuoj chi nquixruto, ri man nutzat ta chel titzun jun vinak chi nuon juzgar, can tixiij ca ivi ntian pecado choch, nojiel kij ri xquixcujie-el choch ri ulief. Ruma xa otz ri ibanun, o man otz ta ri ibanun, ja rucaxiel xtuya chiva.
\v 18 Ixre ivatan chi xixcuol-pa chupan ri caslien ri xa man jun rakalien ri cutun can chivach ruma ri ivatet-imama. Y antok xixcolotaj-pa choch ri itziel tak kax re, man riquin ta jun kax ri niquis inchel ri oro o ri plata,
\v 19 xa riquin ri santo ruquiquiel ri Cristo xixcolotaj-pa. Jaja inchel jun alaj oveja ri man jun ruyabil y can sak ri niyox choch ri Dios.
\v 20 Antok ca maja co ri roch-ulief, ri Dios can ya ranun pensar chi nutak-pa ri Cristo, pero xa ca pa ruquisbal tak kij richin ri tiempo xalka. Y ruma ri Dios altíra nkojrajo, rumare xutak-pa ri Cristo.
\v 21 Y ruma iniman ri Cristo, can iniman je ri Dios. Ruma ja ri Dios xbano cha ri Cristo chi xcastaj-pa chiquicajol ri quiminaki, y jaja je ri xbano chi co je rukij ri Cristo. Quire xuon ruma nrajo chi nticukuba icux riquin jaja y ntivoyoiej ri xtuya chiva.
\p
\v 22 Can ja ri Espíritu Santo ri xsamaj riquin ivánima antok xivaxaj ri ketzij y xixniman cha, y rumare vacame sak ri ivánima. Y re nuon chiva chi ketzij nquivajo ri nicaj chic hermanos y man riquin ta caye ipalaj. Xa riquin nojiel ivánima tivajo-ivi y riquin sak ivánima je.
\v 23 Ruma ixre co jun cacac icaslien. Y ri caslien re man niquis ta inchel ri caslien vave choch-ulief. Ri cacac icaslien, jare ri xivil antok xinimaj ri ruchabal ri Dios, ri chabal re ri xticujie richin nojiel tiempo y nuya caslien.
\v 24 Ruma chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can, nuej:
\q Ri caslien vave choch-ulief, xa inchel ri kayis, ruma ri kayis nichakej-ka.
\q Y quire je jun vinak ri altíra rukij; ri rukij xtuon inchel nuon ri rusej ri kayis.
\q Ruma ri rusej ri kayis xa chanin nitzak-ka.
\q
\v 25 Pero ri ruchabal ri Ajaf Dios can xticujie richin nojiel tiempo.\x + \xo 1:24-25 \xt Is. 40:6-9.\x*
\m Y ri chabal re ja ri evangelio ri xtzijos chiva.
\c 2
\p
\v 1 Mare tiya can nojiel itziel tak kax; man chic tian maña chica ri vinak, man chic tian caye ipalaj, man itziel titzat jun chic ruma otz co, ni itziel quixcho chiquij nicaj.
\v 2 Ixre tibana inchel niquian ri acola ri caja caalax, can nicajo ncatzuman, y riquin re ncaquiy. Y quire je ixre, can tirayij ntivaxaj y ntian leer ri ruchabal ri Dios ri can ketzij. Chi quire niquiy ri icaslien choch ri Dios y nquixcolotaj.
\v 3 Ruma ixre ivatan chic chi ri Ajaf can otz runoj iviquin.\x + \xo 2:3 \xt Sal. 34:8.\x*
\s Ri Cristo can inchel jun abaj ri co rucaslien
\p
\v 4 Can más quixjiel-apa riquin ri Jesucristo, ruma jaja inchel jun abaj ri co rucaslien. Jaja man xajox ta cuma ri achia, pero choch ri Dios, ri Jesucristo can chon-ve y altíra rakalien.
\v 5 Y ruma ixco riquin ri Jesucristo, ixre je ix inchel abaj ri co quicaslien, rumare tiya lugar cha ri Dios chi nquixrucusaj chi nquixuoc rachuoch ri Espíritu Santo. Y ix santos sacerdotes richin chi ntiya ri icaslien choch ri Dios, y jaja can xtika choch, ruma can pa rube ri Jesucristo ntian-ve.
\v 6 Ruma chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can, nuej:
\q Inre xtinya jun Abaj pa tanamet Sion. Y ri Abaj re can chon-ve. Can altíra rakalien y can xticatzin chi quire man nitzak ta ri jay.
\q Pero ri xtiquinimaj, man xcaquixbax ta.\x + \xo 2:6 \xt Is. 28:16.\x*
\m Quire nuej ri tziban can.
\v 7 Rumare chivach ixre ri iniman rube, jaja altíra jaal ntitzat. Pero ri vinak ri man nicajo ta niquinimaj, niquian inchel nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can:
\q Ri Abaj ri man xka ta chiquivach ri achia ri i-banoy-jay,
\q xa jare ri xyox ri lugar ri más nicatzin chi quire ri jay man nitzak ta.\x + \xo 2:7 \xt Sal. 118:22.\x*
\m
\v 8 Y chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can, nuej je chirij ri Abaj re:
\q Ico ri xtiquitupij cakan choch ri Abaj y xcatzak paro.\x + \xo 2:8 \xt Is. 8:14-15.\x*
\m Quire nuej ri tziban can.
\m Xtiquitupij cakan choch ri Abaj, ruma man niquinimaj ta ri ruchabal ri Dios; quire xtiquian ruma quire ranun-pa pensar ri Dios chiquij.
\s Can ix rutanamit chic ri Dios
\p
\v 9 Pero ixre ri iniman ri Dios, ix jun tanamet ri ix-chon ruma ri Dios, ix ru-sacerdotes ri Namalaj Dios ri Ka-Rey,\x + \xo 2:9 \xt Ex. 19:5-6.\x* ix jun santa nación je,\x + \xo 2:9 \xt Dt. 4:20; 7:6; 14:2; 26:18; Tit. 2:14.\x* y can ix rutanamit ri Dios. Y quire rubanun jaja chiva, chi quire ntichol chi jaja can otz iviquin. Y jaja ri xalasan-pa ivichin chupan ri kakun y xixruya chupan ri namalaj sakil riquin jaja.
\v 10 Chupan ri tiempo ri xakax can, man ix rutanamit ta ri Dios. Pero vacame, can ix rutanamit chic ri Dios. Y chupan je ri tiempo ri xakax can, man rujoyovan ta ivach. Pero vacame ri Dios can nujoyovaj ivach.\x + \xo 2:10 \xt Os. 2:23.\x*
\s Tivucuaj jun caslien inchel nrajo ri Dios
\p
\v 11 Ixre hermanos ri altíra nquixvajo, nicutuj jun favor chiva. Ruma ixre can ix richin chicaj y man richin ta nojiel tiempo ixco choch-ulief, rumare man tiya lugar chi ntian ri itziel tak kax ri ntirayij. Ruma ri itziel tak kax ri ntirayij ncabano ayoval riquin ri ivánima.
\v 12 Rumare tivucuaj jun caslien otz chiquivach ri vinak ri man catan ta roch ri Dios. Mesque ijeje ncaquimol-pa tzij chivij chi ixre man otz ta ri icaslien, pero ruma niquitzat chi otz ri icaslien, can xtiquiya rukij ri Dios antok xtalka ri kij chi jaja xtuon juzgar.
\p
\v 13 Y ixvonojiel, quixniman chica quinojiel ri ncabano gobernar, ruma quire nrajo ri Ajaf. Quixniman cha ri rey, ruma jaja ri co más ru-autoridad.
\v 14 Quixniman je chica ri nicaj chic ri ncabano gobernar, ruma ijeje ri i-ruyon ri rey chi ncaquian castigar ri vinak ri co itziel tak kax ncaquian. Y i-yon je chi niquiya quikij ri vinak ri niquian ri otz.
\v 15 Ri Dios nrajo chi ixre siempre ja ri otz ri tibana, chi quire ri vinak ri man jun kax catan y man otz ta canun pensar, man jun chica xcatiquir xtiquiej chivij.
\p
\v 16 Ixre ketzij chi ix libre. Can tibana chi ix libre, pero man richin ta chi ntian ri itziel tak kax. Man tian quire. Ruma xa ix ru-esclavos chic ri Dios, richin chi ntian ri nrajo jaja.
\v 17 Quibana respetar quinojiel vinak. Quiivajo ri hermanos. Tixiij-ivi choch ri Dios. Tibana respetar ri rey.
\p
\v 18 Y ixre siervos, can col tibana y quixniman chica ri ivajaf. Xa otz quinoj iviquin, can quixniman chica; xa itziel quinoj iviquin, can quixniman je chica.
\v 19 Ruma xa nian chiva chi ntian sufrir y xa man jun ichoj ibanun, y ixre nticoch nojiel re ruma ivatan chi ri Dios co iviquin y nquixrutzat-pa, jaja can nika choch chi quire ntian.
\v 20 Pero xa nquixchay ruma i-pecado, man jun otz nucam-pa chiva, mesque nticoch nojiel. Pero xa ntian sufrir ruma ri utzulaj tak kax ri ntian y can nticoch, ri Dios can nika choch ri ntian.
\v 21 Quire nrajo ri Dios chiva; jaja xixrayuoj chi ntian inchel xuon ri Cristo. Jaja xuon sufrir kuma, y riquin re xucut can chakavach chi kacacho antok nakaan sufrir.
\v 22 Ri Jesucristo man jun bay xuon pecado. Ni man jun bay je xuej jun tzij chi xuon maña cha jun vinak.\x + \xo 2:22 \xt Is. 53:9.\x*
\v 23 Antok xaex pakon tak tzij cha cuma ri vinak, man xuej ta rucaxiel chica. Y antok co ri chica xan cha, man jun bay xuej ta chica chi nuon rucaxiel chica. Xa pa ruka ri Dios xuya-ve nojiel ri xquian ri vinak cha. Ruma ri Dios can pa ruchojmil nuon juzgar.
\v 24 Y ja ri Cristo ri xucuan ri ka-pecados choch cruz chi quire ojre nakaya can ri itziel tak kax, y nakucuaj jun choj caslien. Jaja ri xsocotaj y xcon choch cruz chi quire ojre nicujie jun otz kacaslien.\x + \xo 2:24 \xt Is. 53:5.\x*
\v 25 Ruma ixre antes xian inchel ovejas ri i-sachnak.\x + \xo 2:25 \xt Is. 53:6.\x* Pero vacame xa xtzalaj chic pa ri ivánima riquin ri Cristo. Y jaja nkuruon cuenta y nuchajij ri kánima.
\c 3
\s Ri nicatzin chi niquian ri i-culan
\p
\v 1 Ixre ixoki, can quixniman chica ri ivachajil,\x + \xo 3:1 \xt Ef. 5:22; Col. 3:18.\x* chi quire ri man quiniman ta ri ruchabal ri Dios, can xtiquinimaj ruma ri icaslien ixre. Y man nicatzin ta chi nitzijos chica.
\v 2 Xa riquin niquitzat chi ivucuan jun caslien sak y respetuosa, niquinimaj ri Jesucristo.
\v 3 Ixre tivaka-ivi, pero man riquin ta kax ri i-banun cha oro, ni riquin utzulaj tak tziak, ni man tiya adornos chirij ri ive joc chi quixtziet cuma ri vinak.\x + \xo 3:3 \xt 1Ti. 2:9.\x*
\v 4 Xa titija ikij chi ja ri ivánima otz choch ri Dios, y riquin jun utzulaj noj y ticutu chi co uxlanien riquin ivánima. Ruma xa ixre ntian quire, re man xtiquis ta; y choch ri Dios jare ri más co rakalien.
\v 5 Ruma ojier can, quire je xquivak-qui ri santas ixoki ri xquiya cánima riquin ri Dios y xaniman je chica ri cachajil.
\v 6 Inchel xuon ri Sara, jaja xniman cha ri Abraham ri rachajil y xuej vajaf cha.\x + \xo 3:6 \xt Gn. 18:12.\x* Y ixre ixoki, xa ntian ri otz y man ntixiij ta ivi nquixbaka choch jun sufrimiento, can xquixuoc inchel ral ri Sara.
\p
\v 7 Ixre je achia, otz inoj tibana quiquin ri ivaxjayil.\x + \xo 3:7 \xt Ef. 5:25; Col. 3:19.\x* Tibana chica chi quikalien, ruma ijeje man junan ta quichuka iviquin y ruma je junan xtiyox chiva ri utzulaj caslien ri man niquis ta, ri xtusipaj ri Dios chiva ruma nquixrajo. Quire tibana quiquin chi quire ri iv-oraciones, man jun kax nikato quichin.
\s Tibana ri otz chi quire man jun chica nuna ri ijaluon y ri ivánima
\p
\v 8 Y pa ruquisbal niej chiva chiixvonojiel chi junan ivánima tibana. Xa co jun chivach ri nuon sufrir, can tina je ixre ri nuna ri jun riquin ránima. Tivajo-ivi y can ivachalal-ivi tibana, tijoyovaj ivach y otz tibana quiquin quinojiel.
\v 9 Y antok nian jun itziel kax chiva, man tian rucaxiel. Y antok niex jun tzij pakon chiva, man tiej je rucaxiel. Xa ticutuj cha ri Dios chi tubana bendecir ri nibano quire chiva, ruma ri Dios xixrayuoj chi nuya ru-bendición chiva.
\v 10 Ruma quire nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can:
\q Xa co jun nrajo niquicuot pa rucaslien,
\q y nrajo je nirila jaal tak kij,
\q tukila ri rak chi nuej tzij ri man i-otz ta,
\q ni man tucusaj je ri ruchi chi nuej tzij chi ncaruon maña.
\q
\v 11 Tuya can ri itziel tak kax, xa joc ri otz tubana.
\q Tucanuj ri caslien ri nuya paz y chupan re tia-ve.
\q
\v 12 Ruma ri Ajaf nitzun-pa pa quive ri choj quicaslien,
\q y nraxaj-pa ri qui-oración.
\q Pero ri ncabano itziel tak kax, man otz ta ncarutzat-pa.\x + \xo 3:10-12 \xt Sal. 34:12-16.\x*
\m Quire nuej chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can.
\p
\v 13 ¿Co came jun xtibano itziel chiva, xa ixre ja ri otz ntian?
\v 14 Pero xa ruma ivucuan jun choj caslien ntian sufrir, can jaal quixquicuot.\x + \xo 3:14 \xt Mt. 5:10.\x* Rumare, man tixiij-ivi chiquivach ri ncabano itziel chiva. Y man timalij-ka icux.
\v 15 Xa tiya rukij ri Dios ri Ivajaf riquin ivánima, ruma jaja can Santo.\x + \xo 3:14-15 \xt Is. 8:12-13.\x* Can nicatzin chi siempre ix-preparados chi quire ntiej karruma ivoyoien ri esperanza ri xtuya ri Dios chiva. Chica-na ri nicutun re chiva, can tiej cha, pero man quixcholin antok ntitzijuoj cha y tibana respetar.
\v 16 Tibana ri otz chi quire man jun chica nuna ri ijaluon y ri ivánima. Y xa ruma iniman ri Cristo co jun ri itziel nicho chivij y numol-pa tzij chivij chi ixre man otz ta ri icaslien, ri nibano quire chiva ruyuon xtiquix, ruma ri icaslien xa otz.
\v 17 Ruma xa Dios nrajo chi ixre ntian sufrir ruma ntian ri otz, can otz. Más otz ntian sufrir ruma ri otz ntian, que choch ruma itziel tak kax ri ntian.
\p
\v 18 Ruma ri Cristo xuon je sufrir, y mesque jaja can choj ri rucaslien, xcon kuma ojre ri man choj ta kacaslien. Jaja joc jun bay xcon ruma ka-pecados, chi quire nkojuoc richin ri Dios. Pero mesque jaja xcon, ri ru-espíritu can cas-ve.
\v 19 Y ri ru-espíritu xbaka quiquin ri espíritus ri i-tzapal y co ri xbarutzijuoj chica.
\v 20 Ri espíritus ri i-tzapal, ja ri man xaniman ta cha ri Dios ojier can, antok ri Noé xuon ri nem arca ri inchel barco. Ri Dios can quiy tiempo xaroyoiej, pero xa man iquiy ta xacolotaj. Ri xauoc chupan ri barco joc i-ocho (vakxaki). Ri Dios ja ri ya xucusaj chi xacolotaj,\x + \xo 3:20 \xt Gn. 6:1–7:24.\x* ruma ri arca paro ri ya xcujie-ve.
\v 21 Y quire je nuon ri ya chika ojre vacame. Antok nkojan bautizar, ri ya nucut chi xojcolotaj, pero man richin ta nuchaj ri ka-cuerpo. Ri ya nucut chi ojre nakajo nakaan ri otz choch ri Dios. Y ri ka-pecados ncaiel-el ruma ri Jesucristo xcon y xcastaj-pa chiquicajol ri quiminaki.
\v 22 Ri Jesucristo xa chicaj, y vacame co pa ru-derecha ri Dios. Can pa ruka jaja ico-ve ri ángeles, y pa ruka je jaja ico-ve ri autoridades, y quinojiel ri co qui-poder ico pa ruka jaja.
\c 4
\s Kojuoc utzulaj tak rusamajiel ri Dios
\p
\v 1 Antok ri Cristo xcujie choch-ulief, xuon sufrir kuma konojiel. Y ja je noj re ticujie iviquin, man timalij icux ntian sufrir. Y xa ixre ntian sufrir ruma iniman ri Cristo, can kalaj chi ya xiya can ri pecado,
\v 2 chi quire ri jane (jaro) chic tiempo ri xquixcasie, can ja ta ri nurayij ri Dios ri ntian y man ja ta ri itziel tak kax ri ncaquirayij ri vinak.
\v 3 Man chic tian ri ncaka chiquivach ri vinak ri man catan ta roch ri Dios. Ruma ri tiempo antok xian quire, xa ya xakax. Antok man xixquix ta xian nojiel roch itziel tak kax. Can xian nojiel ri itziel tak kax ri xirayij. Xixkabar. Xian namakej ri man i-otz ta. Ximol-ivi chi xikun avarienta. Xiya quikij ri ídolos, inchel xivajo xian.
\v 4 Rumare ri vinak ri man catan ta roch ri Dios, can vor chica yan chic nquixquitzat, ruma ixre man ntian ta chic ri itziel tak kax ri niquian ijeje. Y rumare itziel ncacho chivij.
\v 5 Pero ri vinak re can xtiquiya cuenta choch ri Dios ri can listo chic co chi ncaruon juzgar ri icas, y ri i-quiminak chic el.
\v 6 Rumare ri evangelio can xtzijos je chica ri i-quiminak chic el antok ca icas. Ijeje xcaan juzgar inchel nian chica quinojiel vinak. Pero xtzijos chica, chi quire xquil ta ri caslien riquin ri Dios.
\p
\v 7 Y ri kij chi ncaquis ri kax ri ico, xa cierca chic co, rumare ixre, tibana pensar otz ri chica nquian, y man quixtanie chi ntian orar.
\v 8 Y ri más nicatzin ntian ixre, ja chi riquin nojiel ivánima tivajo-ivi, ruma xa ixre ntivajo-ivi, can chanin je tibana perdonar ri co choj niquian.\x + \xo 4:8 \xt Pr. 10:12.\x*
\v 9 Y riquin nojiel ivánima tiya qui-posada ri ncalka iviquin.
\v 10 Can chiijunal co isamaj xuya ri Dios ruma altíra nquixrajo. Rumare kacusaj ca ri ruyon-pa ri Dios chika, chi ncakato ri nicaj chic ri quiniman ri Dios. Kojuoc utzulaj tak samajiel, kabana chikajunal ri diferente roch samaj ri ruyon-pa ri Dios chika.
\v 11 Y xa co jun chivach ri banun-pa cha chi nutzijuoj ri ruchabal ri Dios, can tutzijuoj inchel nuej ri ruchabal ri Dios. Y xa co jun ri xa jun chic roch samaj ruyon-pa ri Dios cha, man tumastaj chi ja ri Dios yayuon-pa ru-poder chi nitiquir nuon ri samaj. Riquin re, xtiyox rukij ri Dios ruma ri xuon ri Jesucristo. Jaja co rukij y co poder pa ruka richin nojiel tiempo. Amén.
\s Ticacho ri sufrimiento ruma iniman ri Cristo
\p
\v 12 Hermanos ri altíra nquixvajo, man quixchapataj antok nquixbaka chupan jun sufrimiento y ntina chi inchel chupan jun kak ixco-ve, xa richin nquixtojtobax.
\v 13 Pa rucaxiel re, xa quixquicuot ruma ixre je ntian sufrir inchel xuon sufrir ri Cristo. Chi quire antok xtalka ri kij chi nikalajin chi ri Cristo can co-ve rukij, can altíra xquixquicuot.
\v 14 Y xa ruma iniman ri Cristo niex pakon tak tzij chiva, can jaal quixquicuot rumare, ruma iviquin ixre co-ve ri Ru-Espíritu ri Dios, y ri Espíritu re co rukij. Ri ncabano quire, xa chirij ri Espíritu Santo niquiej-ve ri pakon tak tzij. Pero ixre ntiya rukij ri Espíritu Santo.
\v 15 Man jun chivach ca tiquimisan, man jun talak, y man jun je tuju-ri pache man otz ta. Y man jun tuon itziel tak kax. Ruma xa co jun ri nuon sufrir ruma xuon jun choj, man otz ta.
\v 16 Pero xa nuon sufrir ruma runiman ri Cristo, man tiquix, xa tuya rukij ri Dios rumare.
\p
\v 17 Ruma xalka ri kij chi ri Dios nuya lugar chi nakaan sufrir ojre ri oj ralcual chic jaja. Y xa ojre nakaan sufrir naay, ¿chica sufrimiento xtika pa quive ri man quiniman ta ri nuej ri ru-evangelio ri Dios?
\q
\v 18 Y xa ojre ri kaniman ri Cristo y kucuan jun choj caslien, xa quiy problemas nakakasaj chi nkojcolotaj,
\q ¿chica ca manera xcacolotaj ri man quiniman ta, y man quicuan ta jun choj caslien choch ri Dios?\x + \xo 4:18 \xt Pr. 11:31.\x*
\m
\v 19 Rumare, xa ixre ntian sufrir ruma quire nrajo ri Dios, man timastaj chiva ntian ri otz y tijacha-ivi pa ruka ri Dios, ruma jaja ri banayuon-pa ivichin, y jaja man jun bay xquixruya can.
\c 5
\s Quiichajij ca ri ru-ovejas ri Dios
\p
\v 1 Vacame co ca ri nivajo niej chica ri ancianos quichin ri iglesias, inre in jun je anciano. Y inre xintzat ri Cristo antok xuon sufrir. Y antok xtalka ri kij chi xtikalajin rukij ri Cristo, konojiel ojre xkucujie riquin.
\v 2 Ixre ancianos quichin ri iglesias, quiichajij ca ri hermanos.\x + \xo 5:2 \xt Jn. 21:15-17.\x* Ruma ijeje iru-ovejas ri Dios, y ja ri Dios je ri xyon ri samaj re chiva. Quiichajij ca, pero man joc ta ruma niex chiva, xa tibana riquin i-voluntad, ni man ruma ta joc ntivajo ntichec quiy miera. Xa quiichajij ri hermanos riquin nojiel ivánima.
\v 3 Pero man ruma ta je chi ixre ri nquixchajin quichin, man tian inchel ix cajaf, ni man takax ruve ntian chica. Xa tivucuaj jun choj caslien chiquivach, chi quire ijeje niquitamaj niquicuaj jun choj caslien inchel ixre.
\v 4 Y xa ixre otz xtian chiquivach y otz xquichajij, can xtiyox chiva jun premio, jun corona ri man xtiquis ta; y can xtian chiva chi co ikij. Re xtiyox chiva antok xtipa chic ri Cristo, ri Namalaj Pastor.
\p
\v 5 Y ixre je alabo, tinimaj quitzij ri ancianos richin ri iglesia; y chiixvonojiel quixniman-ka chibil-ivi y col-oc tibana. Ruma chupan ri ruchabal ri Dios ri tziban can, nuej:
\q Ri Dios itziel ncarutzat y man ncarucul ta ri niquina-qui chi i-nimak.
\q Pero ri col-oc niquina, jaja nuya ri ru-favor pa quive.\x + \xo 5:5 \xt Pr. 3:34.\x*
\p
\v 6 Rumare, col-oc tibana choch ri Dios, ruma jaja co namalaj ru-poder. Col-oc tibana choch, chi quire jaja xtuon nimak chiva\x + \xo 5:6 \xt Mt. 23:12; Lc. 14:11; 18:14.\x* antok xtalka ri tiempo.
\v 7 Y tiya pa ruka ri Dios nojiel ri pena ri co iviquin, ruma jaja nuya ri nicatzin chiva.
\p
\v 8 Can tibana pensar otz ri chica ntian y can quixcasie. Ruma ri diablo, ri ka-enemigo, can nuon inchel nuon jun león (coj) antok nuya vielta chi nucanuj chica nucux.
\v 9 Y man tiya lugar cha chi nquixruchec; man quixtzak pa ruka y cof quixcujie chupan ri icukbal cux. Ruma ivatan chi man joc ta ixre ri ntikasaj sufrimiento, xa quire je ri nicaj chic hermanos ri ico choch-ulief.
\v 10 Y vave choch-ulief man quiy ta tiempo ri xtian sufrir. Y antok ya xikasaj ri sufrimiento re, ri Dios ri co nojiel roch favor riquin y oj-rayuon chic konojiel ri jun chic kabanun riquin ri Jesucristo, richin chi nkua pache co-ve jaja richin xa jun tiempo, jaja mismo xtichojmin ri icaslien, xtuon ca chiva chi quiy ri nquixcovin nticoch, xtuya ca ivuchuka y xtuon chi cof nquixpiie.
\v 11 Jaja can co-ve rukij y co ru-poder chi nuon gobernar richin nojiel tiempo. Amén.
\s Ri ruquisbal saludos
\p
\v 12 Inre vatan chi ri hermano Silvano can otz y riquin nojiel ránima nuon rusamaj ri Dios.\x + \xo 5:12 \xt 2Co. 1:19; 2Ts. 1:1.\x* Rumare inre xincutuj ca favor cha jaja chi tucuaj chiva va carta va, ri man nem ta xinan-el cha. Chupan va carta va xinej-el chiva chi ketzij ri ru-favor ri Dios ri choj-iquin icukuban icux. Y rumare man tiya can.
\p
\v 13 Ri iglesia ri co pa tanamet Babilonia, ri chon ruma ri Dios inchel xixrucha ixre, nutak-el jun saludo chiva. Ri Marcos ri inchel valcual,\x + \xo 5:13 \xt Hch. 12:12, 25; 15:37-39; Col. 4:10; Flm. 24.\x* nutak-el je jun saludo chiva.
\v 14 Tibana saludar-ivi chibil-ivi y titzubaj ichi pa rube ri Ajaf Dios, chi nikalajin chi ntivajo-ivi. Y ticujie ca ri paz riquin ivánima chiixvonojiel, ri ix richin chic ri Jesucristo. Amén.

