\id ACT
\h LOS HECHOS
\toc1 Jesús saosina choosieame kʉamʉ
\toc3 (Hch)
\mt Jesús saosina choosiere kʉamʉ
\c 1
\s Jesús Dios Rekocho raojachere kʉamʉ
\p
\v 1 Chʉʉ Lucas mʉʉre Teófiloni ie chʉo tocha saomʉ, Jesús paichete masiakʉ chini. Aperʉmʉ chʉʉ mʉʉre chekʉphʉro utijaophʉro tocha saosikʉamʉ, Jesucristo choosiename chechosie kʉara chini.
\v 2 Repaʉ Jesús cheja paisiename cʉnaʉmʉ mʉisie kʉara chini tocha saosikʉamʉ chʉʉ mʉʉre. Dios Rekochoji chookaiʉna Repaʉ mʉipirarʉmʉ Jesús Repaʉ neenare soni chʉ̃ʉ jokaasomʉ, repana choojache.
\p
\v 3 Repaʉ Jesús jũniso tãcojñosikʉtani joe vajʉrani paiʉna Repaʉ neena ñaasome Repaʉte. Jũni vajʉrani joe cuarentarepaumucujña cheja paiʉ teeñoã ñokʉ paniasomʉ Repaʉ, repanapi Repaʉ jũni vajʉraisiere masiajʉ chini. Ñokʉna, “Jesuamʉ ikʉ”, chini Repaʉte ña masiasome repana. Ũcuachia cuache chooche ũhasinare Dios chẽa paachete kʉakʉ chechoasomʉ Jesús Repaʉ neenare.
\p
\v 4 Vajʉrani Repaʉ neenaname paiʉ ijache chʉ̃ʉasomʉ:
\p —‍Icheja Jerusalén vʉejoopo saimañe paijʉ chaajʉ̃ʉ. Saimʉ chʉʉ. Jãatani chʉʉ Jakʉ Dios mʉsanʉkonare Repaʉ Rekochote raopiramʉ, mʉsanʉkona rekoñoãre jame paaʉ chini. Repaʉ aperʉmʉ choora chiisie choopiramʉ Dios. Aperʉmʉ chʉʉ mʉsanʉkonare Repaʉ Dios Rekocho raojache kʉasikʉamʉ. Chura Dios Rekochote chaajʉ̃ʉ mʉsanʉkona.
\v 5 Aperʉmʉ Juan pãi jainʉkore reojache okoroveasomʉ. Chura Diopi mʉsanʉkonare naa reojache chookaijamʉ. Jeerʉmʉ paimatona mʉsanʉkona rekoñoãna Dios Rekocho raocojñojanaame mʉsanʉkonani jame paaʉ chini —‍chiniasomʉ Jesús repanare.
\s Jesús cʉnaʉmʉ mʉisiere kʉamʉ
\p
\v 6 Repaʉ Jesús neena Ũcuaʉni jame paijʉ ijache sẽniasaasome Repaʉte:
\p —‍Asarepajʉ̃ʉ, Chʉkʉnate Paakʉ. Maijana judíopãi chʉ̃ʉñechia chiime chʉkʉna. Jãatani maire chura tĩinapi chʉ̃ʉme, judío peonapi. Jãajañe cuheme chʉkʉna. ¿Chura mʉʉ chʉkʉnate judío peona chʉ̃ʉñe ʉ̃sekaijaʉ? —‍chiniasome repana.
\p
\v 7 Chitena,
\p —‍Chʉʉ Jakʉ masicheme jãa. Repaʉte ʉ̃seʉarʉmʉ judío peona chʉ̃ʉñe ʉ̃sekaijamʉ Repaʉ. Chutaa reparʉmʉ kʉamamʉ Repaʉ.
\v 8 Ie chʉʉ ikache asa chẽajʉ̃ʉ: Mʉsanʉkonare Dios Rekocho raipiramʉ. Rani jame paiʉ Ũcuarekochoji chookaijamʉ mʉsanʉkonare, chʉʉ paichete chekʉnani masi kʉaajʉ chini. Ũcuaʉji chookaiʉna chʉʉ paiche masi kʉajanaame mʉsanʉkona ijoopo Jerusalén vʉejoopo painare peore, icheja Judea cheja painare, ũcuachia Samaria cheja painare. Mʉsanʉkonapi kʉajʉna siachejñarʉã rʉa soña paina pãi peore asajanaame chʉʉ paiche —‍chiniasomʉ Repaʉ.
\p
\v 9 Ika pini Repaʉ neena ñajʉte cʉnaʉmʉna mʉnisoasomʉ Repaʉ. Mʉiʉna ñañu chiinaretani pikopi ñañejẽe peoche tapisoʉna ñamañe mʉosoasome repana. \fig ascension|CN01883B.TIF|span||D.C.Cook| |Hch 1.9\fig*
\p
\v 10 Chutaa mʉñe ñajʉ paijʉna peosichejapi rani ʉmʉpãi teekachapana pojakãña juinapi rani repana chenevʉte nʉkaasome.
\v 11 Nʉkajʉ repanare Jesús neenare ijache ikaasome repana:
\p —‍Mʉsanʉkona Galilea cheja raisina, ¿jese paiʉna chutaa mʉñe ñajʉ paiche? Repaʉ Jesús cʉnaʉmʉna mʉnisocuhasikʉamʉ. Naa paisirʉmʉ Ũcuaʉ mʉisiejache joe cajejamʉ Repaʉ —‍chiniasome repana ángeles cʉnaʉmʉ paina.
\s Judas aperʉmʉ paisiejache paijaʉni Matíate jñaasiere kʉamʉ
\p
\v 12 Ũcuarʉmʉ repana teekilómetro Olivo aikũti caje Jerusalén vʉejoopona coi tĩaasome.
\v 13 Vʉejoopo tĩa vʉe mʉni repana pairuupʉna kakaasome oncerepana, Pedromʉ, Santiagomʉ, Juanmʉ, Andremʉ, Felipemʉ, Tomaamʉ, Bartolomemʉ, Mateomʉ, Santiago Alfeo mamakʉmʉ, Simón cananistapãi chookaisikʉname Judas Santiago chojeʉ.
\v 14 Repana oncerepana siaumucujña chekʉnaname chiijʉ paniasome Repaʉ Jesús chojechĩiname, pʉkako Maríaname chekʉna romi. Chii siarʉmʉ Dioni sẽejʉ paniasome repana.
\p
\v 15 Reparʉmʉ repana Jesucristote cuasanachia chiiasome. Ciento veinterepana chiisina paicosome. Chiirena Pedro repana chenevʉji vʉni nʉkakʉ ijache ikakʉ chʉvaasomʉ repanare:
\p
\v 16 —‍Asarepajʉ̃ʉ, chʉʉ majapãi. Aperʉmʉ Dios Rekochoji kʉakʉna David Judas choojachere kʉakʉ tocha jokasie ũcuarepa tijñesikʉamʉ. Dios Rekocho peoche ikamakʉamʉ. Jãajekʉna aperʉmʉ Dios Rekocho ika jokasie paikʉmʉ Judas. Repaʉ Judas Jesuni chẽa sa vanisõajʉ chini chekʉnani Repaʉ sani paichejana sasikʉamʉ.
\v 17 Chutaa jãajañe choomarʉmʉ Repaʉ Jesús Judare soni chẽa paasikʉamʉ. Chẽa paakʉna chʉkʉnaname paiʉ Diore reojache jame chookaiʉ paisikʉamʉ repaʉ.
\p
\v 18 ’Repaʉ Judas aperʉmʉ reojache paisikʉpi Jesuni cuache chooʉna repaʉte roiasome pãi. Roisinaretani repa kuri sʉmañe cuasa cochoasomʉ repaʉ. Cochoʉna repa kuri chejare kooasome repana. Repaʉ Judas cʉtapʉte tuãni chere cʉtatʉopʉji etaʉna jũnisõasomʉ.
\v 19 Repaʉ tuãni jũnisõsie Jerusalén paina ũcuanʉko asaasome. Jãajañe asa repana chʉo Acéldama veoasome repacheja. Repana chʉo “Acéldama” chini “Chiecheja” chiiʉasomʉ.
\p
\v 20 ’David mai aipãiʉ paisikʉ tocha jokasie ijache kʉamʉ:
\q Repaʉ vʉe pãi peovʉe jokasõsivʉe paaʉ.
\q Repaʉ chooche chekʉni jokajʉ̃ʉ,
\m chiimʉ.
\v 21-22 Jãajekʉna Judas aperʉmʉ choosiejache reojache chookʉni chekʉni jñaa jokañu chiime mai. Joe teeʉte jñaañu Jesús paichete mainame kʉajaʉre, “Jesús jũnisõ tãcojñosikʉ joe vajʉrani paikʉmʉ”, jãajañe chiiʉ kʉaakʉ. Jesús mainame kuirʉmʉ, ũcuajache Juan Repaʉte okorosie ñasikʉni siache mainame kuiʉ Repaʉ cʉnaʉmʉ mʉnisõñe ñasikʉni jñaañu chiime mai —‍chiniasomʉ repaʉ Pedro repanare.
\p
\v 23 Chikʉna, repana teekachapanare veoasome, repana chiinani. José Barsabaname Matíate veoasome repana. José Barsabás joe ũcuateeʉji Justo veeasomʉ.
\v 24-25 Repanani chini ũcuanʉko Jesuni sẽniasome repana, Repaʉ chiikʉni masiñu chini. Ijache ikajʉ sẽniasome repana:
\p —‍Mʉʉ, Chʉkʉnate Paakʉ, pãi ũcuanʉko rekoñoã cuasache masikʉmʉ. Chekʉni teeʉte jñaañu chiime chʉkʉna Judas reojache pairʉmʉ choosiejache chooakʉ chini. Mʉʉ chiikʉni kʉajʉ̃ʉ chʉkʉnate. ¿Jaʉni jñaajanaañe chʉkʉna? Repaʉ Judas reojache choosie jokasõ, cuache choosikʉjekʉ jũnisõ vati toare sani paiʉasomʉ, cuache choosie roi. Chura chʉkʉnate jame paikʉji karamʉ. ¿Jaʉni jñaajanaañe chʉkʉna jame chʉvajaʉre? —‍Jãajañe ikajʉ sẽniasome repana.
\p
\v 26 Sẽni pini repana chiinani teekachapanare repana mami catapʉãna tochaasome repana. Tocha pini suaasome Jesús chiikʉni masiñu chini. Sua ña Matíani chẽaasome repana ũcuanani jame paiʉ chookaaʉ chini. Chẽarena ũcuanani Jesús saosinani oncerepanani jovoasomʉ Matías, jame chʉvara chini.
\c 2
\s Dios Rekocho cajesiere kʉamʉ
\p
\v 1 Ũcuarʉmʉ fiesta Pentecostés pairʉmʉ ũcuateevʉe
Jesucristote cuasanachia ũcuanʉko chiiasome.
\v 2 Repavʉere chii paijʉna cʉnaʉmʉpi rʉa asoche
tutachejache asoasomʉ. Repavʉe paina ũcuanʉko asaasome.
\v 3 Asoʉna ñato repanare ũcuanʉkore sĩjo sẽsevʉã
toñarʉãjañe ñoasomʉ.
\p
\v 4 Dios Rekochoji raiʉ ũcuanʉkore jãajañe chooasomʉ.
Repanare Repaʉ Rekochoji rani jame paiʉ chookaiʉna repanajẽe
chechemanesiere tĩipãi chʉo ikaasome repana ũcuanʉko.
\p
\v 5 Reparʉmʉ repacheja Jerusalén vʉejoopo judíopãi jainʉko
siachejñarʉã raisina paniasome Diore cuasana.
\v 6-7 Ʉmʉpi rʉa asoche chookʉna asa repana Jerusalén paina
jainʉko vʉvʉ mʉa chiiasome asañu chini. Vʉvʉ mʉa asato
Jesucristote cuasanapi repanajẽe chechemanesiere tĩipãi
chʉore ikaasome. Jãajañe ikajʉna asa rʉa cuasajʉ
paniasome repana. Rʉa siachejñarʉã raisina ikachʉore
ikajʉna asa sãiñechia ijache ikaasome repana:
\p —‍¿Jese paakʉ ie? Ina tĩipãi chʉo ikana ũcuanʉko
Galilea cheja raisinaame.
\v 8 ¿Jese paiʉna ina mai soña paina ikache peore
ikamasiche?
\v 9 Mai rʉa siachejñarʉã raisinaame. Partia cheja, Media
cheja, Elam cheja, Mesopotamia cheja, Judea cheja, Capadocia cheja,
Ponto cheja painaname Asia cheja raisina paime mai.
\v 10 Ũcuachia Frigia cheja, Panfilia cheja, Egipto cheja, Africa
cheja Cirene chekʉkãko painaname paime mai. Ũcuachia Roma
vʉejoopo raisina judíopãiname judío peonapi judío paiche
chechesinaname paime mai icheja.
\v 11 Ũcuachia Creta cheja paina Arabia cheja painaname paime
mai icheja. Siachejñarʉã raisinaame mai. Jãatani mai
ũcuanʉko Dios reojache choochete kʉajʉna asajʉ paime.
Peore mai chʉopi ikajʉna asame mai —‍chiniasome repana
sãiñechia.
\p
\v 12 Jãajañe ikachete asarena rʉa cuasoasomʉ repanare.
Jãajekʉna sãiñechia ijache ikajʉ sẽniasome repana:
“¿Jese paiʉna ina ijache ikache?”, chiijʉ.
\v 13 Chekʉna vʉvʉ mʉasinatani asa pãisojʉ cuache cutuasome
repanare Jesure cuasanare. “Cono jũime ina”, chiniasome repana
sãiñechia.
\s Pedro chʉvasiere kʉamʉ
\p
\v 14 Chitena Pedro oncerepanare jame paikʉji vʉni nʉkakʉ pãi
kuanupʉ vʉvʉ raisikuanupʉte ijache chʉvaasomʉ:
\p —‍Asarepajʉ̃ʉ, mʉsanʉkona judíopãi, Jerusalén paina.
\v 15 “Ina cono jũime”, chiime mʉsanʉkona teena. Jãatani
cono jũimame chʉkʉna. Chutaa apeñatamʉ ie. Nueveme. Mai
judíopãi umucujña cono ũkumanaame.
\v 16 Ijache paimʉ: Apereparʉmʉ Dios chʉo kʉasikʉ, Joel,
irʉmʉ choojachere kʉakʉ tocha jokasie ijache kʉamʉ:
\q
\v 17 Cheja siapirarʉmʉ pãi ũcuanʉkore Repaʉ Rekochote
raojamʉ Dios.
\q Raoʉna Ũcuarekochoji chookaiʉna mai chĩipi Repaʉ chʉore
chʉvajanaame.
\q Chookaijamʉ põsʉpãipi Dios ñoñete tochare ñaajʉ
chini.
\q Chookaijamʉ ainapi ʉokãni ñaajʉ chini.
\q
\v 18 Ũcuachia reparʉmʉ Repaʉte chooche chookainare
ʉmʉpãiname romi
\q Repaʉ Rekochote raojamʉ Dios
\q repanapi Ũcuaʉ chʉore chʉvaajʉ chini.
\q
\v 19 Repaʉ Dios cʉnaʉmʉname cheja Ũcuaʉchia choomasichete
pãi rʉa cuasajʉte choo ñojamʉ.
\q Chiename toaname piko choo ñojamʉ Dios.
\q
\v 20 Ʉ̃sʉʉ miañe ʉ̃sejamʉ.
\q Ũcuajache pãimiaʉ chiejache ñojamʉ.
\q Repaʉ joe cajepirarʉmʉ jãajañe choojamʉ Maire Paakʉ.
\q Reparʉmʉ Dios pãi ũcuanʉko paijʉ choosie roiche
chʉ̃ʉjamʉ.
\q
\v 21 Ũcuachia reparʉmʉ pãipi Maire Paakʉni sẽejʉ,
\q “Chʉʉre oijʉ̃ʉ; mʉʉre cuasakʉmʉ chʉʉ”, chiito
\q repanare Chẽa Paakʉ reojache chookaijamʉ,
\m chiimʉ Joel tocha jokasie.
\p
\v 22 ’Israelpãi, asa chẽajʉ̃ʉ. Diopi raoʉna paisikʉamʉ
Jesús. Ũcuaʉji chookaiʉna rʉa reojachere, Diochia
choomasichete, pãi rʉa cuasajʉte choosikʉamʉ Repaʉ.
Icheja jãajañe choosikʉamʉ. Masime mʉsanʉkona jãa.
\v 23 Jãatani mʉsanʉkonapi Repaʉni vanisõajʉ chini
cuapãire chʉ̃ʉrena vanisõsinaame Repaʉte. Mʉsanʉkonapi
chʉ̃ʉrena kurususẽvero choo ũcuasẽverona jẽjo nʉkorena
jũnisõsikʉamʉ Repaʉ. Jãatani Dios maini reojache
chookasa chini ʉ̃semanesikʉamʉ jãa. Chutaa cheja
choomarʉmʉ masiasomʉ Dios mʉsanʉkona choojache. Masikʉtani
ʉ̃semanesikʉamʉ Repaʉ, maini reojache chookasa chini.
“Jãajañe choojamʉ chʉʉ”, chiniasomʉ Dios aperʉmʉ.
\v 24 Jãajekʉna Repaʉ Jesucristo chuenisõ tãcojñosikʉamʉ.
Jãatani jmamakarʉ pani Diopi vasoʉna joe vajʉrani
etasikʉamʉ Jesús. Jũnisõsina paicheja paikʉni etosikʉamʉ
Dios. Jũnisõsivana paicheja ai paicuaasomʉ Repaʉte.
Chuenisõsikʉ vajʉrani joe chejare paisikʉamʉ Repaʉ.
\v 25 Aperʉmʉ paisikʉ David Repaʉ Jesús paijachere kʉakʉ
tocha jokasie ijache kʉamʉ:
\q Chʉʉre Paakʉji chʉʉre jame paikʉmʉ.
\q Ñato siarʉmʉ paikʉmʉ Repaʉ.
\q Chʉʉre chookaikʉmʉ Repaʉ, vajʉchʉmaneakʉ chini.
\q
\v 26 Jãajekʉna chʉʉ rekocho rʉa pojomʉ.
\q Pojokʉ ijache ikamʉ chʉʉ:
\q Chʉʉ jũnisõsirʉmʉ reojache paijamʉ chʉʉre.
\q Jãare
masimʉ chʉʉ.
\q
\v 27 Jakʉ, mʉʉ chʉʉre jũnisõsina paicheja ai
saomanejamʉ.
\q Chʉʉre saojamʉ mʉʉ.
\q Jãatani rʉa jeerʉmʉ
jokamanejamʉ mʉʉ chʉʉre repacheja.
\q Mʉʉpi ʉ̃sekʉna chʉʉ canivʉ jãjumanejamʉ chʉʉre.
\q
\v 28 Mʉʉpi chʉʉre reojache paiche chechoʉna reojache
paimasikʉmʉ chʉʉ.
\q Mʉʉpi chʉʉni jame paiʉna rʉa pojokʉmʉ chʉʉ,
\m chiimʉ repaʉ David tocha jokasie.
\p
\v 29 ’Asarepajʉ̃ʉ, chʉʉ majapãi, chʉʉ ũcuarepa ikache.
Mai aipãiʉ paisikʉre Davire jũnisõʉna tãsõasome pãi.
Repaʉte tãsicheja chutaa paimʉ. Kueñeame repacheja.
Jãajekʉna ie masime mai: “Chʉʉ canivʉ jãjumanejamʉ”,
chiisie David canivʉ paiche kʉamañe chekʉ canivʉ
paichete kʉamʉ jãa.
\v 30 Repaʉ David cheja pairʉmʉ Dios chʉo asa kʉakaiʉ
paniasomʉ. Repaʉte ijache ikaasomʉ Dios:
\q Mʉʉ jojosinare
naa paisirʉmʉ jainʉkore paajamʉ mʉʉ.
\q Ũcuana Mamakʉji
Israelpãire reojache chʉ̃ʉjamʉ.
\q Mʉʉ chʉ̃ʉñejañe
reojache chʉ̃ʉkʉ paijamʉ Repaʉ.
\q Chʉo ũcuarepare ikamʉ
chʉʉ,
\m chiniasomʉ Dios repaʉte Davire.
\v 31 Repaʉ Dios choojache asaasomʉ David. Asasikʉjekʉ Dios
Raojaʉ Cristo jũnisõ joe vajʉraijache tocha jokaasomʉ repaʉ.
Ijache chiimʉ repa:
\q Repaʉji jũnisõru jũnisõsina paicheja ai
jokamanejamʉ Dios.
\q Repaʉ canivʉjẽe jãjumanejamʉ,
\m chiimʉ.
\v 32 Repaʉ choojamʉ chiisie choocuhasikʉamʉ Dios. Jesús
chuenisõ tãcojñosikʉ Diopi vasoʉna vajʉrani joe kuisikʉamʉ
cheja. Kuiʉna Repaʉte peore ũcuanʉko ñasinaame chʉkʉna.
\v 33 Vajʉrakʉna Dios Repaʉte cʉnaʉmʉna mʉa, “Chʉʉre
kueñe ʉjajʉ̃tʉ cakãkore pʉʉ ñuiʉ chʉʉname
chʉ̃ʉjʉ̃ʉ”, chiniasomʉ. Aperʉmʉ Repaʉ Pʉkakʉ, Dios,
“Chʉʉ Rekochote ĩsijamʉ chʉʉ mʉʉre”, chiniasomʉ
Mamakʉte. Churatani ĩsicuhasikʉamʉ Repaʉ. Pʉkakʉpi
ĩsiʉna Repaʉ Rekocho Jesús Ũcuarekochote joe chʉkʉnani
ĩsicuhasikʉamʉ jame paaʉ chini. Ũcuarekochoji reojache
chookaimʉ chʉkʉnate. Mʉsanʉkona ñasiename asasie
chookaimʉ Dios Rekocho chʉkʉnate.
\v 34-35 Repaʉ David cʉnaʉmʉ mʉimaneasomʉ. Cheke repaʉ tocha
jokasie ijache chiimʉ:
\q Chʉʉre Paakʉte Dios ijache ikaasomʉ:
\q “Chʉʉni kueñe pʉʉjʉ̃ʉ ʉjajʉ̃tʉ cakãkona.
\q Chʉʉpi chookaiʉna mʉʉre cuhena ũcuanʉko mʉʉ
chʉ̃ʉñe choojanaame”, chiniasomʉ Dios Repaʉte,
\m chiimʉ repaʉ tocha jokasie.
\v 36 Israelpãi ũcuanʉko, asa chẽajʉ̃ʉ ie chʉo:
Mʉsanʉkonapi vanisõñete chʉ̃ʉrena Jesure kurususẽverona
jẽjosinaame pãi. Jãatani Dios Jesure pãi chʉ̃ʉñe
jokasikʉamʉ. Maire Chẽa Paajaʉre Jesuni jñaasikʉamʉ
Dios. Repaʉte pãi ũcuanʉkore chʉ̃ʉakʉ chini raosikʉamʉ
—‍chiniasomʉ repaʉ Pedro.
\p
\v 37 Repaʉ ikasiere asarena rʉa sʉmaneasomʉ repanare.
Sʉmañe asa repaʉte ijache ikajʉ sẽniasaasome repana
chekʉnare oncerepanare ũcuachia:
\p —‍Chʉkʉna majapãi, jãa paito, ¿jese choojanaañe
chʉkʉna? —‍chiniasome repana.
\p
\v 38 Chitena, repaʉ Pedro joe ikaasomʉ.
\p —‍Mʉsanʉkona cuache choochete ũcuanʉko jokasõ Dios
chʉ̃ʉñete choojʉ paijʉ̃ʉ. Cuare jokasõ reojache paijʉ
okorovecojñojʉ̃ʉ, “Jesucristote cuasanaame chʉkʉna”,
chiijʉ. Jãajañe chooru Dios mʉsanʉkonare cuache choosie
tʉnesõkaijamʉ. Tʉnesõ Ũcuaʉ Rekochote ĩsijamʉ Repaʉ
mʉsanʉkonare, ai jame paaʉ chini.
\v 39 Jãajañe chookasa chiimʉ Dios mʉsanʉkonare,
mʉsanʉkona chĩiname soña painare peore. Maire Paakʉ
Jesucristo chẽa paajanarechia chookasa chiimʉ Dios —‍chiniasomʉ
Pedro.
\p
\v 40 Chini repanare rʉa chʉvaasomʉ repaʉ, ijache chiiʉ:
\p —‍Ina pãi icheja paina Jesucristote cuhena peore
choosõjanaame. Rʉa cuache paijamʉ repanare. Mʉsanʉkonatani
choosõmanejʉ̃ʉ —‍chiniasomʉ repaʉ.
\p
\v 41 Ika piniʉna repaʉ chʉvache asa chẽasinachia
Jesucristoni cuasajʉ jovo okorovecojñoasome. Repaumucuse pãi
chekʉrʉmʉ tres milrepana chekʉnani Jesucristote cuasanani
jovoasome.
\v 42 Repana Jesucristote cuasana ũcuanʉko siarʉmʉ chiijʉ
paniasome. Jesucristote jame kuisinapi Dios chʉore chechojʉna
chii chechejʉ paniasome repana. Jainʉko chii ãu ãijʉ
ũcuachia chii Diore sẽejʉ paniasome. Jãajañe choojʉ
ũcuanʉko sãiñechia pojojʉ paniasome repana.
\s Jesucristote cuasana paichete kʉamʉ
\p
\v 43 Ũcuarʉmʉ pãi ũcuanʉko Jesús saosina docerepanapi
Ũcuaʉji chookaiʉna rʉa reojachere Diochia choomasichete
choojʉna ñajʉ rʉa cuasaasome. Ña jñanejʉ paniasome repana.
\v 44-45 Repana Jesucristote cuasana sãiñechia pojojʉ siarʉmʉ
chiijʉ paniasome. Reojachechia paijʉ sãiñechia kuirajʉ
paniasome repana. Chekʉnare põsename ãu karato chekʉnapi põse
paanapi põsere ĩsiso, kuri koo, ĩsiasome repanare kuri
peovanare. Ũcuajache chejña paanapi chejñare ĩsiso, kuri koo,
ĩsiasome chʉovana paivanare. Naa rʉa chʉovana paivanare
kuri naa rʉa ĩsiasome repana.
\p
\v 46 Dios vʉena repaumucujña paiche chiijʉ paniasome repana.
Ũcuachia repana vʉñana chii pojojʉ ãu ãijʉ paniasome.
Sãiñechia soni ãu ãujʉ pojorepache pojojʉ paniasome repana.
\v 47 Siarʉmʉ chii, “Dios rʉa reokʉmʉ”, chiijʉ paniasome
repana. Chekʉna pãi tijñani reojache cutuasome repanare. Repaʉ
Jesucristoji chookaiʉna Dios chʉore asa chẽa repaumucujña
paiche naa rʉa jainʉko cuasajʉ jovojʉ paniasome pãi Repaʉte
Jesure.
\c 3
\s Nʉka kuimakʉre vasosiere kʉamʉ
\p
\v 1 Ũcuarʉmʉ Juanname Pedro Dios vʉena mʉajʉ paniasome.
Judíopãi Diore sẽerʉmʉna tres paitona naito mʉaasome repana.
\p
\v 2 Repana mʉajʉ ñato ũcuavʉere pãiʉ nʉka kuimavaʉ
ñuniasomʉ. Vĩjachĩirʉmʉna cuacũa paavaʉ paniasomʉ
repaʉ. Nʉka kuimavaʉjekʉ ñuiʉ Dios vʉe kakanani kurire
sẽeʉ paniasomʉ repaʉ. Kurire sẽaʉ chini siaumucujña cajo ra
ñoocojñokʉjekʉ Dios vʉe kakasaarote, pãi “Reojasaaro”
chiisaarote ñuiʉ paniasomʉ repaʉ.
\p
\v 3 Ũcuarʉmʉ repana, Pedroname Juan, Dios vʉena mʉa tĩa
kakapirajʉna ña kurire sẽniasomʉ repaʉ.
\v 4 Sẽeʉna repaʉte rʉa rorepa ñaasome repana. Rorepa ñajʉ
repaʉte Pedroji ikaasomʉ.
\p —‍Chʉkʉnani ñajʉ̃ʉ —‍chiniasomʉ repaʉ.
\p
\v 5 Chiiʉna ũcuanani pojokʉ ñaasomʉ. Pojokʉ chaaasomʉ
repaʉ, “Chʉʉni ina kuri ĩsipirame”, chini.
\v 6 Chaakʉna Pedro joe ikaasomʉ repaʉte.
\p —‍Kurijẽe peomʉ chʉʉ. Jãatani chekere naa reojachere
chookaijamʉ chʉʉ mʉʉre. Jesucristo Nazaret raisikʉpi
chʉ̃ʉkʉna, vʉni nʉka kuijʉ̃ʉ mʉʉ. Vajʉjʉ̃ʉ chiimʉ
chʉʉ mʉʉre —‍chiniasomʉ Pedro repaʉte, nʉka kuimavaʉre.
\p
\v 7 Chini repaʉte ʉjajʉ̃tʉna chẽa juha vʉoasomʉ repaʉ.
Juha vʉokʉna kuicuasicũa teana careoso nʉka kuireoasomʉ
repaʉte. Koka paniasomʉ repaʉ cũa.
\v 8 Teana vʉni sʉa nʉka kuniasomʉ repaʉ. Pojokʉ nʉka
kuiʉ, chãsakʉ, Dios vʉena jame kakaasomʉ repaʉ, “Dios
rʉa reokʉmʉ”, chiiʉ.
\p
\v 9 Ũcuaʉji nʉka kuiʉ, “Dios rʉa reokʉmʉ”, chiiʉna,
pãi kuanupʉ repavʉe paina rorepa ñaasome repaʉte.
\v 10 Repaʉte ña masiasome repana ijache chiijʉ:
\p —‍Ãa, ¡ikʉ Reojasaaro ñuiʉ kuri sẽesikʉaʉ! Ũcuaʉmʉ
ikʉ —‍chiniasome repana. Repaʉ choocojñosiere rʉa ña
jñanoasome pãi.
\s Dios vʉe vekoro paikachapate paiʉ Pedro chʉvasiere
kʉamʉ
\p
\v 11 Diore sẽni pini vesena etaasome repana nʉka
kuimanesikʉname Juanname Pedro. Dios vʉe eta vese
paikachapate paniasome repana. Repakachapa mami Portal de Salomón
veeasomʉ. Nʉka kuimanesikʉni vasorena vajʉ paiʉ pojokʉ
repanare jñuimañe chẽa sʉiʉ paniasomʉ repaʉ. Jñuimañe
vesere jame paiʉna pãi kuanupʉ ña jñano ũcuachejana vʉvʉ
sani chiiasome.
\v 12 Chiirena, ña Pedro ijache chʉvaasomʉ repanare:
\p —‍Chʉkʉna majapãi, ¿jese paiʉna ña jñanoñe
mʉsanʉkona? Chʉkʉnate rʉa pãiñame mʉsanʉkona. Chekʉrʉmʉ
ijache cuasacosome mʉsanʉkona: “Ãa, ina rʉa reonajejʉ, masijʉ
ikʉre vasome”, chini cuasajʉ ñacosome. Ikʉ nʉka kuimʉ chura.
Jãatani chʉkʉna choosiemamʉ ie.
\v 13 Dios choosieame. Mai aipãi, aperʉmʉ paisina, Abraham,
Isaac, Jacob Repaʉte Diore cuasajʉ Ũcuateeʉni Diore pojoasome.
Ijache chiimʉ Dios maire: “Jesús chʉʉ chĩiamʉ. Chʉʉre
chooche chookaikʉmʉ Repaʉ, pãi chʉvachename pãi vasoche.
Rʉa Masiʉji rʉa reokʉmʉ Repaʉ”, chiimʉ Dios maire.
Jãatani mʉsanʉkona Repaʉte Jesure jachasinaame. Repaʉte
chẽa pãi chʉ̃ʉnani jokasinaame mʉsanʉkona, Repaʉni cuache
chooajʉ chini. Pãi chʉ̃ʉkʉte Pilatote, “Ikʉre etora
chʉʉ”, chiikʉtetani, “Vanisõjʉ̃ʉ jãʉre Jesure”,
chiisinaame mʉsanʉkona.
\v 14 Dios chʉ̃ʉñe reojachechia chookʉte Jesure
cuhesinaame mʉsanʉkona. Repaʉni cuhejʉ, chekʉni pãi
vanisõsikʉni, “Barrabani etojʉ̃ʉ”, chiisinaame mʉsanʉkona.
\v 15 Jãatani Jesure pãi reojache paiche ĩsikʉte
vanisõñete chʉ̃ʉsinaame mʉsanʉkona. Vanisõ
tãcojñosikʉretani Diopi vaso etosikʉamʉ repaʉte.
Vajʉrani paiʉna repaʉte ñasinaame chʉkʉna.
\v 16 Ũcuaʉji vasoʉna nʉka kuimʉ ikʉ chura, mʉsanʉkona
siarʉmʉ ñavaʉ. Repaʉ vasosie ñasinaame mʉsanʉkona.
Jesús ikʉre vasocuhasikʉamʉ chʉkʉnapi Repaʉni cuasajʉna.
\p
\v 17 ’Jãatani, mʉsanʉkona, chʉkʉna majapãi, repaʉ
paichete vesʉjʉ cuache choosinaame Jesure. Masimʉ chʉʉ
jãa. Mʉsanʉkonare chʉ̃ʉna ũcuajache repaʉ paichete
vesʉjʉ vanisõñe chʉ̃ʉsinaame repaʉte.
\v 18 Jãatani Dios repaʉte cuache choojache peore masisikʉamʉ.
Masikʉtani Repaʉte Jesure cuache chooche ʉ̃sekaimanesikʉamʉ
Repaʉ. Ʉ̃semaʉna Repaʉ apereparʉmʉ kʉasie choocuhasinaame
Repaʉte. Aperʉmʉ Repaʉ chʉo kʉasina tocha jokasie ijache
kʉamʉ:
\q Naa paisirʉmʉ Dios Repaʉ Neekʉre pãi ũcuanʉkore
Chʉ̃ʉjaʉre chejana raojamʉ.
\q Raoʉna pãi cuache choojanaame Repaʉte,
\m chiimʉ Repaʉ chʉo kʉasina ũcuanʉko tocha jokasie.
\v 19 Jãajekʉna mʉsanʉkona cuache choochete ũhasõ
reojache paijʉ Dioni cuasajʉ jovojʉ̃ʉ, Repaʉji mʉsanʉkona
cuache choochete cuasamaneakʉ. Mʉsanʉkonapi jãajañe
chooto rekoñoãna reojache paiche ĩsijamʉ Dios.
\v 20 Dios aperʉmʉ, “Ikʉre chʉʉ Neekʉre pãi ũcuanʉkore
chʉ̃ʉakʉ chini chejana saojamʉ chʉʉ”, chiniasomʉ.
Jãajekʉna mʉsanʉkonapi Dioni jovoto Ũcuaʉni raojamʉ Repaʉ,
mʉsanʉkona rekoñoãre jame paaʉ chini.
\v 21 Repaʉ Jesús cʉnaʉmʉre paimʉ chura. Diopi chʉ̃ʉmaʉna
chutaa cajemañe paimʉ Repaʉ. Naa paisirʉmʉna chʉ̃ʉʉna
joe cajejamʉ Repaʉ. Reparʉmʉ, Dios peore reojache
carevajamʉ. Aperʉmʉ Diopi chʉ̃ʉkʉna Repaʉ chʉo kʉasina
Repaʉ Jesucristo joe raijachere kʉajʉ tocha jokaasome. Repana
kʉasie choojamʉ Dios reparʉmʉ, Jesucristo joe cajerʉmʉ.
\v 22 Teeʉ, aperʉmʉ Dios chʉo kʉasikʉ Moisés, chekʉnare
mai aipãi paisinare ijache ikaasomʉ:
\q Naa paisirʉmʉ Maire Paakʉ Dios chekʉre Repaʉ chʉo
Kʉajaʉre chejana raojamʉ,
\q chʉʉ kʉachejache Kʉajaʉre.
\q Mai majapãiʉ paijamʉ repaʉ.
\q Repaʉ rani chʉvato ũcuanʉko asa jachamañe choojʉ̃ʉ
mʉsanʉkona.
\q
\v 23 Pãi repaʉte jachana choosõjanaame.
\q Dios paicheja saimanejanaame.
\q Jãajekʉna Repaʉ neenare jame paimanejanaame repana,
\m chiniasomʉ Moisés.
\p
\v 24 ’Aperʉmʉ Dios chʉo kʉasina ũcuanʉko, irʉmʉ
choojachere kʉaasome, ũcuachia Samuel, choje paisina.
\v 25 Repana Dios chʉo kʉasina mai aipãi paniasome. Maipi ñajʉ
checheajʉ chini Dios chʉo tocha jokaasome repana. Chekʉ,
Abraham, mai aipãiʉ naa charo paniasomʉ. Repaʉte ijache
ikaasomʉ Dios:
\q Naa paisirʉmʉ mʉʉ Jojosikʉre chejana raojamʉ chʉʉ,
\q pãi ũcuanʉkore reojache chookaaʉ chini,
\m chiniasomʉ Dios. Repaʉ ikasie chookanicuhasikʉamʉ Dios
maire.
\v 26 Chareparo maini judíopãire reojache chookasa chini, Repaʉ
Mamakʉte, Jesure, vaso raocuhasikʉamʉ Dios maipi peore cuare
ũhasõajʉ chini —‍chiniasomʉ Pedro repanare pãi.
\c 4
\s Pedroname Juan Jesús paichete chʉvajʉna judío aina ʉ̃sesiere kʉamʉ
\p
\v 1 Repaʉ Pedro chutaa Juanname pãire cututona judío phairipãi Dios vʉe pẽjekainare chʉ̃ʉkʉname saduceopãi rani tĩaasome.
\v 2 Tĩa Pedroname Juanre rʉa peruasome repana pãire ijache chʉvajʉna: “Jesús jũnisõ tãcojñosikʉ joe vajʉrani paikʉmʉ. Jãajekʉna naa paisirʉmʉna pãi jũnisõsina joe vajʉraijanaame ũcuachia”, chiniasome repana. Jãajañe chechojʉna pãi joe vajʉraiche jachanajejʉ peruasome repana saduceopãi.
\v 3 Perujʉ Pedroname Juanre chẽa sa naitojekʉna pãi chẽavʉena cuaoasome repana, chekʉumucusejatʉka paapʉ chini.
\p
\v 4 Jãatani pãi jainʉko repana chʉvasie asa chẽasina Jesucristoni cuasajʉ jovoasome. Jãajañe jovorena chura Jesucristote cuasana ʉmʉpãichia kuẽkue ñato peore chekʉrʉmʉ cinco milrepana paicosome.
\p
\v 5 Joe apeñatato judío phairipãi chʉ̃ʉna, judío ainaname judíopãi chechona chʉore cutuñu chini Jerusalén vʉejoopona chiiasome.
\v 6 Reparʉmʉ judío phairi ai, Anás, repaʉ majapãiname rani paniasomʉ. Repaʉ majapãi mamiame ie: Caifaamʉ, Juanmʉ, Alejandromʉ joe chekʉna.
\v 7 Chii repanare pãi chẽavʉe paisinare Pedroname Juanre etua raajʉ chini chʉ̃ʉasome repana. Rarena ũcuana chenevʉna nʉko repanare sẽniasaasome repana judío phairipãi.
\p —‍¿Neepi chʉ̃ʉjʉna mʉsanʉkona jãajañe siache choojʉ pãi vasomasiche? —‍chiniasome. \fig Peter and John arrested|cn01899B.tif|span||D.C.Cook| |Hch 4.7\fig*
\p
\v 8 Chitena Pedro Dios Rekochoji jame paiʉ chookaiʉna ijache ikaasomʉ repanare:
\p —‍Chʉkʉnate paana, aina asarepajʉ̃ʉ.
\v 9 Mʉsanʉkona chʉkʉnate jũivaʉre reojache chookaisiere sẽeme, “¿Jese choojʉ vasoche ina?”, chini.
\v 10 Asarepajʉ̃ʉ. Chʉʉpi kʉara mʉsanʉkonare, icheja painapi Israelpãipi ũcuanʉko asamasiajʉ. Ñajʉ̃ʉ; ivaʉ, mʉsanʉkonare tijñeñe nʉkavaʉ aperʉmʉ nʉka kuimañe paisivaʉ chura nʉka kuimʉ, Jesucristo Nazaret raisikʉpi vasoʉna. Repaʉ Jesucristo reojachechia chookʉmʉ. Jãatani mʉsanʉkona Repaʉte kurususẽverona jẽjo nʉko vanisõsinaame. Vanisõ tãcojñosikʉretani Diopi vaso etosikʉamʉ Repaʉte tãsichejapi.
\v 11 Apereparʉmʉ Dios chʉo kʉasina mʉsanʉkona Repaʉte cuache choojache kʉajʉ tocha jokasie ijache chiimʉ:
\q Pãi vʉe choona vʉña tuu reojatuure kuejʉ, teetuupʉ jñaani cuheasome.
\q Cuhejʉ samaneasome repatuupʉ.
\q Chekʉnatani, naa rʉa masinajejʉ, rani repatuupʉ mini kuãa sa
\q repana vʉechakavʉna nʉkoasome repana vʉepi naa rʉa jʉjaakʉ chini,
\m chiimʉ. Repana vesʉna choochejache choosinaame mʉsanʉkona. Reokʉni Dios Raosikʉre Jesure cuhesinaame mʉsanʉkona.
\v 12 Chekʉ pãiʉ teeʉjẽe chookaikʉ peomʉ maire. Jesucristochiaamʉ maire vati toa saiche Ʉ̃sekaimasikʉ. Ũcuaʉji chookaiʉna Dios paicheja saireomʉ maire. Jesucristote masi cuasanachia Dios paicheja saijanaame —‍chiniasomʉ repaʉ Pedro.
\p
\v 13 Chikʉna judío aina Pedroname Juan vajʉchʉmañe jãajañe ikasiere asa rʉa cuasaasome. “Ina utijaovʉejẽe chechemanesinaame. Masinamame ina. Jãatani reojache ikame ina.” Jãajañe ikajʉ cuasa, “Ãa, ina Jesuname kuijʉ paisinaame”, chiniasome repana.
\v 14 Reojache choosie jachacuaasomʉ repanare, nʉka kuimañe paisivaʉpi ũcuananame nʉkakʉna.
\v 15 Jãajekʉna ikavesʉjʉ repana chii pairuupʉ nʉkanare etochete chʉ̃ʉasome repana aina. Etoso ainachia cutuasome repana.
\p
\v 16 —‍¿Jese choojanaañe mai jãanare Pedroname Juanre? Diochia choomasichete choome repana, pãi vasoche. Repana choosie ijoopo Jerusalén paina jainʉko masime. Jachacuamʉ maire jãa.
\v 17 Jãatani chura repanare Jesús paichete chechochete ʉ̃señu mai, pãipi chekʉnapi naa jainʉko asajʉ paimaneajʉ. Jesús paiche pãire teeʉterejẽe joe kʉamanejʉ̃ʉ chiñu repanare —‍chiniasome repana aina.
\v 18 Chini repanare joe soni rao ijache ikajʉ joe chechochete rʉa ʉ̃seasome repana:
\p —‍Jesús paiche chechomanejʉ̃ʉ mʉsanʉkona. Jmamakarʉjẽe repaʉ paiche joe ikamanejʉ̃ʉ —‍Jãajañe ikajʉ ʉ̃seasome repana.
\p
\v 19 Jãatani Pedroname Juan ijache ikaasome repanare:
\p —‍Cuasa ñajʉ̃ʉ aperʉmʉ mʉsanʉkonachia. ¿Jeepi naa reokʉ chʉkʉnapi reojachere choojʉna ñakʉ Diopi naa rʉa pojoakʉ chini? ¿Mʉsanʉkona chʉ̃ʉñete jachamañe choojʉ Dios chʉ̃ʉñete choomanejanaañe chʉkʉna, Repaʉ chʉ̃ʉñete jachamañe choorʉjachere? Reojaimamʉ jãa.
\v 20 Chʉkʉna asasiename ñasie kʉache jokacuamʉ chʉkʉnate. Jokasõmañe ũcua Jesucristo paichete kʉajʉ paijanaame chʉkʉna. Cheke peomʉ —‍chiniasome repana.
\p
\v 21 Chitena repanare,
\p —‍Mʉsanʉkonapi Jesús paiche joe kʉato cuache choojanaame chʉkʉna mʉsanʉkonare —‍chiijʉ aina joe ikaasome repanare. Jãatani Pedroname Juanre cuache choomanesinajejʉna pãi chẽavʉe joe cuaomañe eto saoasome repanare. Vʉejoopo paina pãi ũcuanʉko jũikʉte vasosiere asa, “Rʉa reokʉmʉ Dios”, chiijʉ paniasome. Jãajekʉna aina repanare Pedroname Juanre cuache choovajʉchʉasome.
\v 22 Diochia choomasichete choocojñoasomʉ repaʉ nʉka kuimairo paisikʉ. Repaʉ vasocojñosikʉ aivaʉ paniasomʉ. Cuarentarepaʉ̃sʉrʉmʉ naa cajejaiche paaasomʉ. Aivaʉpi vʉni nʉka kuniasomʉ repaʉ.
\s Jesucristote cuasana Dioni sẽeme vajʉchʉmañe Jesús paichete chʉvañu chini
\p
\v 23 Etorena sani Pedroname Juan vʉena coi chekʉnani Jesucristote cuasanani repanare judío ainaname judío phairipãi chʉ̃ʉna ikasiere peore kʉaasome repana.
\v 24 Kʉarena asa pini ũcuanʉko ijache ikajʉ Dioni jame sẽniasome repana:
\p “Dios, Chʉkʉnate Paakʉ, Peore Choosikʉ, cʉnaʉmʉ, cheja, chiañaã, cuamajñarʉã, pãi, cuavanare, peore choosikʉamʉ mʉʉ.
\v 25 Aperʉmʉ chʉkʉna aipãiʉte Davire mʉʉpi mʉʉ Rekochote ĩsiʉna Ũcuarekochoji chookaiʉna mʉʉ neekʉ David ie chʉo tocha jokaasomʉ:
\q Judío peona rʉarepa perume.
\q Diore cuache chooñu chini chooteeme repana.
\q ¿Jese paiʉna peoche chooche repana?
\q
\v 26 Pãi chʉ̃ʉna Dioni jachajʉ Repaʉte cavajachere cutume.
\q Diopi Repaʉ Neekʉni raoʉna repaʉ choochete ʉ̃señu chini chiiteeme repana.
\m Jãajañe chiimʉ repaʉ David tocha jokasie.
\v 27 Jakʉ, ijoopo vʉejoopo paina pãi chʉ̃ʉna Herodename Poncio Pilato, irʉmʉ jãajañe choocuhasinaame. Ichejana judío peonaname judíopãi chii cutusinaame repana mʉʉ Chẽa Raosikʉni, Jesuni, Reokʉni cuache chooñu chini.
\v 28 Jãajañe choojʉ mʉʉ aperʉmʉ ikasie, ‘Jãajañe choojanaame’, chiisie choocuhasinaame repana. Mʉʉ peore Masikʉtani, repanani ʉ̃semaʉna jãajañe choocuhasinaame repana.
\v 29 Jakʉ, repana judío aina rʉa cuache ikasinaame chʉkʉnate, mʉʉ chʉore chʉvamaneajʉ chini. Jãatani chʉkʉnate mʉʉ neenare chookaijʉ̃ʉ, mʉʉ chʉore reojachere vajʉchʉmañe chʉvañu.
\v 30 Ũcuachia mʉʉ masiche chekʉnare pãi choo ñokʉ jũinare vasojʉ̃ʉ ñaajʉ. Mʉʉchia choomasichete reojachere choo ñoto Mʉʉ Neekʉ Jesús paichete ña masijanaame repana pãi”, chiijʉ sẽniasome repana Diore.
\p
\v 31 Repana sẽni pinisirʉmʉ Dios repana chii paivʉe piruche chooasomʉ. Jãajañe pirukʉ Dios Rekocho ũcuanʉkore rani jame paiʉ reojache chookaiʉna vajʉchʉmañe Dios chʉore kʉajʉ paniasome repana.
\s Cuamajñarʉã peonani cuamajñarʉãre ĩsisiere kʉamʉ
\p
\v 32 Ũcuarʉmʉ pãi ũcuanʉko Jesucristote cuasana jainʉko ũcuatee cuasaasome. Cavamañe keremañe sãiñechia pojojʉ paniasome repana. Repana paache cuamajñarʉã, peovanani rupʉ ĩsijʉ paniasome repana Jesucristote cuasanarechia. Teeʉjẽe repana paache, “Chʉʉ neechiaame ie”, chiimañe, “Chʉʉ paache mai ũcuanʉko neeame”, chiijʉ, teeʉte cuamajñarʉã karato, “Iere paajʉ̃ʉ”, chiijʉ paniasome repana.
\v 33 Repana Jesús saosinapi Jesús Maire Paakʉ jũni vajʉraisiere masi kʉajʉna pãi jainʉko asa chẽaasome repana chʉvache. Dios repanare Jesucristote cuasanare ũcuanʉkore rʉa reojache chookaniasomʉ.
\v 34-35 Diopi reojache chookaiʉna sãiñechia kuirajʉna, karamaneasomʉ repanare. Chekʉnapi chejña naa rʉa paani teechejña ĩsiso, ũcuachia vʉña naa rʉa paana ĩsiso kuri koo Jesús saosinani ĩsiasome repana, kuri peovanani ĩsiajʉ chini.
\p
\v 36 Jãajañe chooasomʉ José, Dios vʉe chooche chookaikʉ, Chipre raisikʉ. Jesús saosina joe cheke mami, Bernabere, veoasome repaʉte Josere. (Repana chʉo Bernabé “Reojache chʉvakʉ” chiimʉ.)
\v 37 Repaʉ Bernabé cheja ĩsiso kuri koo Jesús saosinani peore jokaasomʉ, chʉovana paivanani ĩsiajʉ chini.
\c 5
\s Ananíaname Safira cuache choosiere kʉamʉ
\p
\v 1 Ũcuarʉmʉ teeʉ Ananías rʉa tĩiñe chooasomʉ. Repaʉ rʉ̃jo Safiraname cheja teecheja ĩsisoasome.
\v 2 Ĩsiso, kuri koo, joopo mini carevaasomʉ repaʉ. Jãajañe chookʉte ñakotani rʉ̃jo, Safira, ikamaneasomo repaʉte. Repakuri careva joka joopo miisiere sa ĩsiasomʉ repaʉ Jesús saosinani. Sa ĩsikʉ, “Chʉʉ chejare ĩsiso inʉkorʉchia kuri koosikʉamʉ”, chiiʉ joreasomʉ repaʉ repanare. \fig Ananias lies to Peter about land sale|cn01905B.tif|col||D.C.Cook| |Hch 5.2\fig*
\p
\v 3 Jãajañe chiiʉ ĩsiʉna Pedro repaʉte ijache ikaasomʉ:
\p —‍Ananías, ¿jese paiʉna mʉʉ vati ai chʉ̃ʉñete cuache chookʉ? Mʉʉ cheja ĩsisõ koosie kuri joopo miisiere jokasikʉamʉ mʉʉ chʉkʉnate, “Ũcuanʉkorʉme ie”, chiiʉ. Jãajañe chookʉ, Dios Rekochote joresikʉamʉ mʉʉ.
\v 4 ¿Jese paiʉna jãajañe joreʉ mʉʉ? Cheja mʉʉ cheja paisikʉamʉ. Mʉʉre ʉache chooreosikʉamʉ repacheja. Ĩsisõ kuri koosikʉamʉ mʉʉ. Mʉʉre ʉache chooreosikʉamʉ repakuri. Jãatani repakuri Dioni joopo ĩsikʉ, “Ũcuanʉkorʉme ie”, chiiʉ Dioni joresikʉamʉ mʉʉ. Pãijẽe jorekʉ, Diorejẽe ũcuachia joresikʉamʉ mʉʉ —‍chiniasomʉ Pedro.
\p
\v 5 Repaʉ ikachete asa repaʉ Ananías teana jũnisosikʉpi tãniasomʉ. Repaʉ jũnisosiere asa pãi ũcuanʉko rʉa kʉkʉsoasome.
\v 6 Jũnisoʉna põsʉpãipi kaka repaʉte kãapi rea etua tãasome.
\p
\v 7 Chotehora paisirʉmʉna repaʉ rʉ̃jo ũcuavʉena kakaasomo. Ʉ̃jʉ choocojñosie chutaa asamaneasomo repao.
\v 8 Kakaona Pedro repaote sẽniasaasomʉ.
\p —‍Mʉʉ, mʉʉ̃jʉname cheja teecheja ĩsiasomo. Ie kuri mʉsanʉkona koosie, ¿ũcuanʉkorʉche? —‍chiniasomʉ Pedro repaote.
\p Chikʉna,
\p —‍Jʉ̃jʉ. Ũcuanʉkorʉme jãa —‍chiniasomo repao. Joreasomo.
\v 9 Chikona Pedro repaote ikaasomʉ.
\p —‍¿Jese cuasa mʉsanʉkona Dios Rekochote joreñu chini jãajañe choore? “¿Dios Rekocho mai chooche ñamanesikʉjekʉ cuache choomanejamʉ maire”, chiijʉ cuasare mʉsanʉkona? Jãajañe choosikojekona mʉʉ̃jʉ paisikʉre tãsina jatisaarote mʉʉni chaajʉ nʉkame, ũcuajache tãñu chini —‍chiniasomʉ Pedro repaote.
\p
\v 10 Chikʉna Pedro tijñeñena teana jũnisosikopi tãniasomo repao. Tãkona põsʉpãi kaka ñato jũnisosivao ũniasomo repao. Ũcuarʉmʉ repaote mini etua sa ʉ̃jʉre tãsicheja rʉ̃ʉñe tãasome repana.
\p
\v 11 Jãajañe choosiere asa pãi Jesucristote cuasakuanupʉ ũcuanʉko rʉa kʉkʉsoasome. Chekʉna ũcuachia peore asa kʉkʉsoasome.
\s Jesús saosina jũivanare jainʉkore vasosiere kʉamʉ
\p
\v 12 Reparʉmʉ repana Jesús saosina pãi ñajʉte rʉa reojachere, Diochia choomasichete choo ñojʉ paniasome. Jesure cuasana ũcuanʉko siarʉmʉ chiijʉ paniasome, Dios vʉe vese paikachapa, Portal de Salomón chiikachapana.
\v 13 Repanare chii painare chekʉna pãi jame nʉkavajʉchʉnatani rʉa reojache cutuasome repanare.
\v 14 Jãatani chekʉna Jesucristote cuasanani jovo naa jainʉko Jesucristote cuasaasome, rominame ʉmʉpãi.
\p
\v 15 Jesús saosinapi rʉa reojache vasojʉna Pedro caraijachejana callejoovʉna jũivanare ũhikãñapi kuãa ra ũhaasome pãi. Pedro chʉvosiepi repanani chʉvo vasoakʉ chini jũivanare vesena ũhaasome pãi.
\v 16 Ũcuachia chekʉna pãi Jerusalén vʉejoopona siarʉmʉ raijʉ paniasome repajoopo kueñe paijoopoã paina. Ravʉ jũinaname vatire paajʉ jũinare rajʉ raniasome repana. Rarena repana ũcuanʉko vajʉasome.
\s Jesús saosinare joe chẽasiere kʉamʉ
\p
\v 17 Jesús saosinapi jãajañe choojʉna judío phairi ainame repaʉ neena, saduceopãi peruasome. Perujʉ repanare cuache chooñu chiniasome repana.
\v 18 Repanani cuache chooñu chini chʉ̃ʉrena, repana neena pãi chẽavʉena chẽa cuaaasome repanare.
\p
\v 19 Pãi chẽavʉere paijʉna, ángel, Dios raosikʉ, ñamina rani, jatisaaro vatakani repanare eto ijache ikaasomʉ repaʉ:
\p
\v 20 —‍Dios vʉena mʉa, Dios chʉore pãire chechojʉ̃ʉ asa reojache paapʉ. Mama cuasajʉ paichete reojache kʉajʉ̃ʉ repanare, reojache paapʉ —‍chiniasomʉ ángel repanare.
\p
\v 21 Chikʉna repana Jesús saosina asa rʉa apeñatatona Dios vʉena mʉa tĩaasome. Tĩa kaka pãire chechoasome repana.
\p Naa umucuse repaʉ judío phairi ai repaʉ neenaname judío ainare ũcuanʉkore soniasomʉ. Sokʉna chii, Jesús saosinare pãi chẽavʉepi etua rachete chʉ̃ʉasome repana.
\v 22 Chʉ̃ʉrena sõtaopãi pãi chẽavʉena mʉaasome. Mʉa tĩa kaka ñato Jesús neena peoasome. Peojʉna sõtaopãi coi kʉaasome repanare.
\p
\v 23 —‍Chʉkʉna pãi chẽavʉe mʉa tĩato masi tachosivʉe paisikʉamʉ repavʉe. Repanare pẽjena kakasaaro cachejare vesere nʉkajʉ paisinaame. Jãatani vata ñato repana Jesure cuasana peosinaame —‍chiniasome sõtaopãi.
\p
\v 24 Chitena repanare chʉ̃ʉkʉ judío phairipãi chʉ̃ʉnaname asa rʉa kʉkʉasome repana. Repanani rʉa cuasokʉna,
\p —‍¿Jese paakʉ ie? —‍chini cuasaasome repana.
\p
\v 25 Jãajañe ikatona chekʉ tĩa ijache kʉaasomʉ:
\p —‍Asarepajʉ̃ʉ. Mʉsanʉkona pãi chẽavʉe cuaosina Dios vʉere pãire chechojʉ paime —‍chiniasomʉ.
\p
\v 26 Chikʉna repaʉ sõtao chʉ̃ʉkʉ repaʉ neenaname eta, Dios vʉena mʉa Jesús saosinare chẽa joe mʉtuaasome. Jãatani repanare asi choomañe mʉtuaasome repana, pãire vajʉchʉjʉ, “Cata suajʉ”, chini repanani.
\v 27 Repanare chẽajani ra judío aina tijñeñena nʉkoasome repana. Nʉkorena judío phairi ai Jesús saosinare ijache ikaasomʉ:
\p
\v 28 —‍Chʉkʉna mʉsanʉkonare rʉa ʉ̃sejʉ, “Jesús paiche joe chechomanejʉ̃ʉ”, chiisinaame. Jãatani ũcua chechojʉ paime mʉsanʉkona. Ũcuachia chʉkʉnate, “Jesure vanisõsinaame jãana”, chiijʉ paime mʉsanʉkona —‍chiniasomʉ judío phairi ai repanare.
\p
\v 29 Chikʉna Pedro chekʉna Jesús saosinaname ijache ikaasomʉ:
\p —‍Mʉsanʉkona pãi rʉa chʉ̃ʉme chʉkʉnate. Jãatani chʉkʉnapi Dios chʉ̃ʉñete jachamañe chooto naa reomʉ. Mʉsanʉkona chʉ̃ʉñe chooni Dios chʉ̃ʉñete choomanejanaame chʉkʉna.
\v 30 Mʉsanʉkona Jesure kurususẽverona jẽjo vẽasõsinaame. Jũnisõ tãcojñosikʉretani Diopi, mai aipãi Paakʉji, vasosikʉamʉ Repaʉte, joe vajʉrani paaʉ chini.
\v 31 Repaʉte Jesure vaso Dios Repaʉ ʉjajʉ̃tʉ cakãkore kueñe ñuiʉ chʉ̃ʉakʉ chini jokaasomʉ. Ũcuachia pãi rekoñoãre carevakaaʉ chini, jokaasomʉ Dios Repaʉte. Jãajañe chooasomʉ Dios maipi Israelpãipi cuache choochete ũhasõrena mai cuache choosiere tʉnesõkasa chini.
\v 32 Repa Jesús choocojñosie peore ñasinajejʉ ũcuare kʉajʉ paime chʉkʉna. Dios Rekocho ũcuachia jãare kʉamʉ. Repaʉ chʉ̃ʉñe asa jachamañe choonare Dios Ũcuaʉ Rekochote ĩsimʉ —‍chiniasomʉ Pedro repanare.
\p
\v 33 Chikʉna repana judío aina asa rʉa peruasome. Perujʉ Jesús saosinare vanisoñu chiniasome repana.
\v 34 Jãatani teeʉ repanare jame paikʉ judío ai fariseopãiʉ ikara chini vʉni nʉkaasomʉ. Repaʉ mami Gamalielasomʉ. Rʉa masikʉjekʉ, Dios chʉ̃ʉñe chechokʉ paniasomʉ repaʉ. Pãi ũcuanʉko rʉa chiniasome Repaʉte. Vʉni nʉkakʉ, Jesús saosinare vesena etuaajʉ chini chʉ̃ʉasomʉ repaʉ.
\v 35 Etuasorena repaʉ Gamaliel judío ainare ijache ikaasomʉ:
\p —‍Chʉʉ majapãi, Israelpãi, asarepajʉ̃ʉ. Inare, Jesure cuasanare, vanisoñu chiime mʉsanʉkona. Jãatani perumañe masi cuasajʉ̃ʉ aperʉmʉ, chiimʉ chʉʉ mʉsanʉkonare.
\v 36 Aperʉmʉ Teudas rani paiʉ choosiere cuasajʉ̃ʉ. Rani paiʉ, ijache ikasikʉamʉ repaʉ: “Rʉa masiʉjekʉ pãire chʉ̃ʉra chiimʉ chʉʉ”, chiisikʉamʉ repaʉ. Chikʉna pãi jainʉko, repaʉte jovosinaame, chekʉrʉmʉ cuatrocientorepana. Jãatani chuenisosikʉamʉ repaʉ. Repaʉji chuenisoʉna repaʉte jame paisina ũcuaʉachejña teenachia vʉvʉsosinaame. Jãajekʉna repaʉ choosie siasosikʉamʉ.
\v 37 Naa paisirʉmʉ pãi kuẽkuerʉmʉ chekʉ, Judas, Galilea cakʉ ũcuajache rani paisikʉamʉ. Rani paiʉ repaʉji pãi chʉ̃ʉnani etosora chiiʉna pãi jainʉko jovosinaame repaʉte. Jãatani chuenisosikʉamʉ repaʉ. Chuenisoʉna repaʉte jame paisina teenachia vʉvʉsosinaame.
\v 38 Jãajekʉna chura ijache chʉvamʉ chʉʉ mʉsanʉkonare: Jãanare Jesús neenare asi choomañe eto saojʉ̃ʉ. Repana chooche rupʉ pãipi cuasajʉ chʉ̃ʉñe paito siasojamʉ.
\v 39 Jãatani Dios chʉ̃ʉñe paito ʉ̃secuamʉ mʉsanʉkonare. Siasomanejamʉ. Cuasajʉ̃ʉ aperʉmʉ. Dios chʉ̃ʉñe ʉ̃sena paimanejʉ̃ʉ mʉsanʉkona —‍chiiʉ chʉvaasomʉ repaʉ Gamaliel.
\p
\v 40 Repaʉji chʉvaʉna asa chẽa repana judío aina Jesús saosinare soni rao suĩsuechete chʉ̃ʉasome Jesús neenare. Suĩsue pinirena Jesús saosinare joe ʉ̃seasome repana aina. “Jesús paiche joe chechomañe paijʉ̃ʉ”, chiniasome. Ika pini Jesús saosinare eto saoasome repana.
\p
\v 41 Etojʉna Jesús saosina judío aina chiivʉepi pojojʉ etaasome. “Dios chʉkʉnate pojokʉ Jesús paichete kʉaajʉ chini jokasie rʉa reomʉ. Jãajekʉna suĩsuecojñosinatani rʉa pojojʉ eta saime chʉkʉna”, chini cuasaasome.
\v 42 Eta saisirʉmʉ suĩsuecojñosinatani jokasomañe Jesucristo Dios Raosikʉ paichete chechojʉ paniasome repana. Siaumucujña Dios vʉena mʉa chʉvajʉ paniasome repana, pãi vʉña ũcuachia.
\c 6
\s Jame chookaijanani sieterepanare veosiere kʉamʉ
\p
\v 1 Reparʉmʉ siarʉmʉ naa rʉa jainʉko pãi Jesucristote
cuasana jovojʉ paniasome. Ũcuarʉmʉ repana Jesucristote cuasana
griego chʉo ikanapi judíopãi chʉo ikanani kerejʉ ijache
ikaasome:
\p —‍Umucujña paiche mʉsanʉkona mai ũcuanʉko koosiepi ãu
vajevanare kuirajʉ paime. Jãatani chʉkʉna majapãi
vajevana naa kacharʉ koojʉ paime ãu rupʉ ĩsiche
—‍chiniasome repana.
\p
\v 2 Chitena repana Jesús saosina docerepana Repaʉte cuasanani
ũcuanʉkore soniasome. Soni rao repanare ijache ikaasome repana:
\p —‍Chʉkʉnapi Dios chʉo chʉvanapi siarʉmʉ ãure ĩsijʉ
paito Dios chʉo chʉvana peome.
\v 3 Jãajekʉna mʉsanʉkonapi icheja painani rʉa masinani
sieterepanare jñaa chẽajʉ̃ʉ ãu ãuñete chʉ̃ʉajʉ.
“Jãanaame rʉa reona”, chiicojñonani, Dios Rekocho
chʉ̃ʉñe choonani jñaajʉ̃ʉ.
\v 4 Jãajañe chooru chʉkʉnapi Diore sẽejʉ Repaʉ
chʉojẽe chʉvajʉ paijanaame —‍chiniasome repana.
\p
\v 5 Chitena repana chiisina asa,
\p —‍Jãajañe chooto reomʉ —‍chiniasome ũcuanʉko.
\p Chini, ʉmʉpãi sieterepanare jñaa chẽaasome repana.
Estebante chẽaasome repana. Repaʉ Esteban Jesucristote rʉa
cuasakʉ paiʉ, Dios Rekocho chʉ̃ʉñe reojache chookʉ
paniasomʉ. Ũcuachia chekʉna repana chẽasina mamiame ie:
Felipemʉ, Prócoromʉ, Nicanomʉ, Timonmʉ, Parmenaamʉ,
Nicolaamʉ. Repaʉ Nicolás Antioquía vʉejoopo raisikʉpi
judíopãi paichete checheasomʉ tĩipãiʉji.
\p
\v 6 Repanare jñaa Jesús saosinani raasome repana. Rarena Jesús
saosina repanani ãu ãuñete jokañu chini Dioni sẽejʉ
jʉ̃jñapi jajʉ ijache ikaasome: “Diopi reojache chookaaʉ
mʉsanʉkonare choochete reojache masi chooajʉ chini”,
chiniasome repana.
\p
\v 7 Reparʉmʉ pãi naa jainʉko Dios chʉo asaneena paniasome.
Siarʉmʉ naa rʉa jainʉko Jerusalén paina pãi Jesucristoni
cuasajʉ jovojʉ paniasome. Ũcuachia judío phairipãi jainʉko
Jesucristoni cuasajʉ jovoasome.
\s Estebante chẽasiere kʉamʉ
\p
\v 8 Reparʉmʉ Esteban, Jesucristoni rʉa cuasakʉ, Diopi
chookaiʉna pãi ñajʉte Diochia choomasichete chookʉ
paniasomʉ.
\p
\v 9 Repaʉ ikachete jachajʉ, repaʉte cuache ikajʉ paniasome
pãi, “Joremʉ mʉʉ”, chiijʉ. Repana cuache ikana Cirene
cheja, Alejandría cheja, Cilicia cheja, Asia cheja raisinapi
cuache ikaasome repaʉte. Chekʉna ũcuachia repaʉte
kereasome judíopãi chiivʉe Libertados neevʉe chiina.
\p
\v 10 Repana cuache ikato Dios Rekochoji chookaiʉna rʉa masi
ikaasomʉ repaʉ. Jãajañe ikakʉna asa jachanatani sãiñe
ikavesʉasome repana.
\v 11 Ikavesʉjʉ chekʉnani soni rao roiasome repana joreajʉ
chini. “Ikʉ Esteban Diore cuache ikasikʉamʉ. Ũcuachia
Moisere cuache ikasikʉamʉ ikʉ”, chiijʉ joreajʉ chini soni
rao roiasome repana.
\p
\v 12 Jãajañe cutujʉna asa vʉejoopo paina pãi rʉa
peruasome repaʉte Estebante, judío ainaname judíopãi
chechona ũcuachia. Jãajekʉna repaʉte chẽa sa judío phairi
ainame chekʉna judío ainaname chii repana tijñeñena
nʉkoasome repaʉte.
\v 13 Nʉko jorejʉ repaʉni cuache ikaajʉ chini jorenare
raasome repana. Rarena ijache ikaasome jorena:
\p —‍Ikʉ Esteban siarʉmʉ cuhamañe cuache ikakʉmʉ. “Dios
vʉe cuamʉ. Moisés chʉ̃ʉsie ũcuachia cuamʉ”, chiikʉmʉ
ikʉ.
\v 14 Ijache ikakʉna asasinaame chʉkʉna: “Jesús Nazaret
raisikʉ Dios vʉe ñañosojamʉ.” Ũcuachia, “ ‘Moisés chʉ̃ʉ
jokasie judíopãi paichete ũcuanʉko peore ũhasõjʉ̃ʉ’,
chiimʉ Jesús”, chiikʉmʉ ikʉ Esteban —‍chiniasome repana
jorena.
\p
\v 15 Chitena repana repacheja ñuina ũcuanʉko rʉa pãiñaasome
repaʉte. Ñajʉna Esteban chia ángel chiajache ñoasomʉ
repanare.
\c 7
\s Phairi ai sẽeñete kʉamʉ Esteban
\p
\v 1 Jãajañe ikarena asa judío phairi ai Estebante ijache sẽniasomʉ:
\p —‍¿Ina mʉʉre ũcuarepare chʉo ikache? —‍chiniasomʉ.
\p
\v 2 Chikʉna Esteban ikaasomʉ.
\p —‍Chʉʉ majapãi, asarepajʉ̃ʉ. Apereparʉmʉ mai aipãiʉte Abrahamre repaʉ chutaa Mesopotamia cheja paiʉ, Harán vʉejoopo sani paimarʉmʉna, Maire Paakʉ, Dios, Peore Masiʉ rani paiʉ ijache ikaasomʉ repaʉte:
\v 3 “Icheja mʉʉ paicheja eta majapãi joka tĩichejana sanisõjʉ̃ʉ mʉʉ. Chʉʉ kʉajachejare sani paijʉ̃ʉ”, chiniasomʉ Dios repaʉte.
\v 4 Chikʉna repaʉ Abraham pʉkakʉ aivaʉname Caldea chejapi eta Harán vʉejoopote sani paniasomʉ. Pʉkakʉ aireko jũnisosirʉmʉ repaʉ Abraham Diopi chʉ̃ʉʉna repajoopo eta ichejare mai paichejare rani paniasomʉ.
\v 5 Icheja paikʉtetani Dios icheja ai ĩsimaneasomʉ repaʉte. Jãatani Dios ijache ikaasomʉ repaʉte mai aipãiʉte: “Naa paisirʉmʉ ichejare ĩsijamʉ chʉʉ mʉʉre, mʉʉ jojosinapi paapʉ chini”, chiniasomʉ chutaa chĩirejẽe peokʉtetani.
\v 6 Cheke ijache chiimʉ repaʉte Dios ikasie: “Mʉʉ jojosina tĩipãi paichejare sani paijʉ chẽa paacojñojʉ kuri koomañe chooche rupʉ chookaijʉ paijanaame repacheja chʉ̃ʉnare. Pãi rʉa cuache choojanaame repanare. Repacheja cuatrocientorepaʉ̃sʉrʉmʉ paijanaame repana.
\v 7 Jãatani repacheja canare cuache choojamʉ chʉʉ, mʉʉ jojosinani cuache choojʉna. Chʉʉpi jãajañe chooʉna mʉʉ jojosina eta rani joe ichejare Canaán chejare paijʉ chʉʉni pojojʉ paijanaame”, chiniasomʉ Dios repaʉte.
\v 8 Repaʉ ikachete Abrahampi jachamañe cuasakʉ, “Jaʉ”, chikʉna, jĩkoramurʉ chãtirʉ paicanirʉ chʉto tʉachete jokaasomʉ Dios. Jãajañe circuncisión chooche chĩivanare ʉmʉpãivanarechia chʉ̃ʉ jokaasomʉ Dios repaʉte, repaʉ chĩi paijanani choo paaakʉ chini. Jãajekʉna Abraham mamakʉte Isaare jñaa repaʉ ochorepaumucujña paitona jĩkoramurʉ chãtirʉ paicanirʉ chʉto tʉaasomʉ, Dios ikasiere jachamañe chookʉ. Repaʉ Isaac aineesirʉmʉ chĩi paa mamakʉte Jacobre vĩjachĩirʉmʉ ũcuajache jĩkochãtirʉ chʉto tʉaasomʉ. Jacob ũcuajache repaʉ aineesirʉmʉ chĩi paa mamachĩi ʉmʉpãi docerepanare ũcuajache chooasomʉ, repana vĩjachĩivana pairʉmʉ. Repana Jacob chĩi docerepana ainee pinisirʉmʉ maire Israelpãire jojoasome.
\p
\v 9 ’Repana mai aipãiʉ Jacob chĩi repana chojeʉte Josere pʉkakʉ rʉa oiʉ paakʉte rʉa cuheasome. Cuhejʉ repaʉte chẽa Egipto cheja sainani kuripi ĩsisoasome repana, repaʉni sasoajʉ chini. Jãatani Dios Josere kuirakʉ paniasomʉ.
\v 10 Josere cuache tijñeto Diopi reojache chookaniasomʉ. Diopi chookaiʉna Josepi rʉa masikʉna ña Faraón, Egipto cheja chʉ̃ʉkʉ rʉa pojoasomʉ repaʉte. Jãajekʉna Josere pãire chʉ̃ʉakʉ chini chʉ̃ʉ jokaasomʉ Faraón. Chʉ̃ʉ jokaʉna José Egipto cheja painare, Faraón neenare peore chʉ̃ʉkʉ paniasomʉ.
\p
\v 11 ’Repaʉ José chʉ̃ʉrʉmʉ chiño peore ãu kʉ̃imaneasomʉ, Egipto cheja, ũcuachia icheja Canaán cheja peore. Rʉa cuaasomʉ pãi ũcuanʉkore. Reparʉmʉ mai aipãi ãu koochejñajẽe peoasome.
\v 12 Icheja Canaán cheja ãu ĩsiche peoasomʉ. Egipto chejatani ãu carevasie ĩsiche paniasomʉ. Jãare asa Jacob repaʉ mamachĩire, mai aipãire, ũcuachejana saoasomʉ, ãure koojaapʉ chini. Aperʉmʉ charo saisieasomʉ jãa.
\v 13 Repana sani coi, joe saisirʉmʉna Josepi kʉa jñauʉna majaachʉpãi ñamasiasome repaʉte. Repanare majaachʉpãi kʉa jñau repana raisie Faraonni kʉaasomʉ repaʉ. Kʉaʉna asa repaʉ Faraón José majapãi masiasomʉ.
\v 14 Repaʉte chʉ̃ʉkʉte Faraonre kʉa jñausirʉmʉ José repaʉ pʉkakʉname majapãi ũcuanʉkore soni raoasomʉ. Setenta y cincorepana paniasome repana José majapãi.
\v 15 Mamakʉ Josepi sokʉna Jacob repaʉ mamachĩiname Egipto chejare sani paiʉ ũcuachejana aireko jũnisoasomʉ. Repaʉ mamachĩi ũcuajache mai aipãi paisina ũcuachejana aireko jũnisoasome.
\v 16 Repana jũnisosirʉmʉ repana majapãi Siquem vʉejoopona sa tãasome repanare. Aperʉmʉ Abraham Hamor mamachĩire repacheja jmachejarʉ kuripi kooasomʉ repaʉ majapãire tãra chini.
\p
\v 17 ’Naa paisirʉmʉ Abrahamre aperʉmʉ Dios chookasa chiisiere ũcuarepa choopirarʉmʉ Jacob jojosina mai aipãi rʉa jainʉko paniasome Egipto cheja, churatani.
\v 18 Reparʉmʉ Egipto cheja chekʉpi pãi chʉ̃ʉkʉ paniasomʉ. Repaʉ pãi chʉ̃ʉkʉ Josere vesʉasomʉ.
\v 19 Jãajekʉna mai aipãivanare rʉa cuache chooasomʉ repaʉ. Repanare mai aipãi mamachĩivanani ʉmʉpãivanarechia vĩjachĩire sẽjosoajʉ chini chʉ̃ʉasomʉ repaʉ.
\v 20 Ũcuarʉmʉna Moisés jñaacojñoasomʉ. Rʉa reojavaʉ paniasomʉ repaʉ. Reparʉmʉ pʉkakʉpãi chotepãimia vʉere chave paaasome repavaʉre.
\v 21 Chotepãimia paisirʉmʉna jʉena maña chiachana vavorena pãi chʉ̃ʉkʉ mamakoji ña mini repao vʉena sa paaasomo repavaʉre. Sa repao chĩire jojachejache jojaasomo repao repaʉte.
\v 22 Pãi chʉ̃ʉkʉ mamako vʉere paiʉ peore Egiptopãi paiche chechekʉ aineeasomʉ repaʉ. Utijao paiche ũcuachia peore chechekʉ ainee rʉa ikamasikʉji rʉa choomasiasomʉ repaʉ.
\p
\v 23 ’Ũcuarʉmʉ Moisés cuarentarepaʉ̃sʉrʉmʉ paakʉji repaʉ majapãire cuasa, Israel jojosinare, eta ñaasomʉ.
\v 24 Eta ñato Egiptopãiʉ Israel jojosikʉni vaiʉ paniasomʉ. Vaiʉna ña Moisés Israelpãiʉni ʉ̃sekʉ, Egiptopãiʉte vanisoasomʉ.
\v 25 Jãajañe choo ijache cuasaasomʉ Moisés: “Churatani ina chʉʉ majapãi chʉʉ paiche masijanaame. Chʉʉni Diopi chʉ̃ʉkʉna reojache chookaijamʉ chʉʉ inare. Dios inare etojamʉ icheja”, chiiʉ cuasaasomʉ repaʉ. Jãatani repaʉ paichete vesʉjʉ ña chẽamaneasome repana.
\v 26 Joe apeñatato repaʉ ñato Israel jojosinachia teekachapana cavajʉ paniasome. Jãajañe choojʉna ña vʉvʉ rani ijache ikaasomʉ Moisés repanapi cavamaneajʉ chini: “¡Ñañe! ¿Jese paiʉna mʉsanʉkona majapãichiatani sãiñechia cuache chooche?”, chiniasomʉ repanare.
\v 27 Chikʉna teeʉ chekʉre vaikʉji Moisere jʉjo saokʉ ijache ikaasomʉ: “¿Neepi chʉ̃ʉ jokarena chʉ̃ʉkʉ mʉʉ chʉkʉnate? ¿Neepi chʉ̃ʉrena chʉkʉna cuache chooche ñakʉ kerekʉ mʉʉ?
\v 28 Neato Egiptopãiʉte vanisoasomʉ mʉʉ. ¿Irʉmʉ ũcuajache chʉʉni vanisora chiikʉ mʉʉ?”, chiniasomʉ.
\v 29 Chikʉna Moisés, “Chʉʉ choosie pãi masime”, chini vajʉchʉkʉ soona vʉvʉso sani tĩipãi paichejare Madián chejare tĩa paniasomʉ. Paiʉ romi veja chĩi teekachapanare ʉmʉpãichia paaasomʉ repaʉ.
\p
\v 30 ’Repaʉ cuarentarepaʉ̃sʉrʉmʉ pãi peochejare Sinaí aikũti kueñe paisirʉmʉ Moisés miu sũkiñʉ uukʉ paiñʉte ñaasomʉ. Uukʉna toa joopo ñato ángelpi ñoasomʉ repaʉte.
\v 31 Angelpi ñokʉna ña rʉa cuasoasomʉ repaʉte. Naa kueñepi ñara chini naa saiʉ Dios ikachete asaasomʉ repaʉ, ijache chiichete:
\v 32 “Dioamʉ chʉʉ. Mʉʉ aipãi chʉʉre cuasanare paakʉmʉ chʉʉ. Abrahamre, Isaare, Jacobre paakʉmʉ chʉʉ”, chiniasomʉ Dios repaʉte. Chikʉna kurukuruʉ asa kʉkʉsoasomʉ repaʉ. Vajʉchʉkʉ joe repacheja ñamaneasomʉ repaʉ.
\v 33 Vajʉchʉkʉtetani Dios joe ijache ikaasomʉ repaʉte: “Chʉʉni vajʉchʉkʉ, kʉkʉ, mʉʉ cũakorophere tĩtejʉ̃ʉ, chʉʉ mʉʉre ikachejajekʉna.
\v 34 Irʉmʉ Egipto cheja painare chʉʉ neenare rʉa cuache tijñemʉ. Repana cuache choocojñojʉ oiche peore ñakʉ paimʉ chʉʉ. Jãajekʉna repanani oiʉ reojache chookasa chini cajecuhamʉ chʉʉ. Ũcuachejapi etojamʉ chʉʉ repanare. Asarepajʉ̃ʉ mʉʉ. Mʉʉni joe Egiptona saora chiimʉ chʉʉ”, chiniasomʉ Dios Moisere.
\p
\v 35 ’Chini Dios Moisere, ángel miu sũkiñʉ ñosikʉname, saoasomʉ repaʉte, repanani etua ra reojache chʉ̃ʉkʉ paaʉ chini. Aperʉmʉ repana cuache ikaasome repaʉte, ijache chiijʉ: “¿Neepi chʉ̃ʉjʉ̃ʉ chitena chʉ̃ʉkʉ mʉʉ chʉkʉnate?”, chiniasome repana. Jãajañe repana cuhesikʉni Moisere repanani chookaaʉ chini saoasomʉ Dios.
\v 36 Diopi chʉ̃ʉ saoʉna sani Egipto cheja painare Israelpãi ũcuachejapi etua raasomʉ repaʉ Moisés. Repanare etua ra pãi peochejare cuarentarepaʉ̃sʉrʉmʉ kuhakʉ paniasomʉ repaʉ. Diopi chookaiʉna repaʉ Moisés Diochia choomasichete rʉa choo ñoasomʉ Egipto cheja sani pairʉmʉ, Mar Rojo chiara rani pairʉmʉ ũcuajache, pãi peocheja rani pairʉmʉ peore.
\v 37 Reparʉmʉ ũcuaʉji Moisés ijache ikaasomʉ chekʉnare Israel jojosinare: “Naa paisirʉmʉ Dios chekʉre Repaʉ chʉo Kʉajaʉre chejana raojamʉ. Mai majapãiʉ paijamʉ repaʉ. Chʉʉ kʉachejache Dios chʉo kʉajamʉ repaʉ. Repaʉ rani chʉvache peore asa chẽajʉ̃ʉ mʉsanʉkona”, chiniasomʉ repaʉ.
\v 38 Moisés Israelpãiname pãi peochejana chiiasomʉ. Repaʉ Sinaí aikũti mʉisirʉmʉ ángel jame paniasomʉ repaʉte. Ũcuachia ũcuakũtire mʉni paiʉ Dios chʉo, “Ijache paijʉ̃ʉ”, chiichʉo asa tocha jokaasomʉ Moisés maire.
\p
\v 39 ’Jãatani repaʉte mai aipãi repanare reojache chookaikʉni rʉa cuhejʉ jachajʉ Egiptona joe coiñu chiniasome.
\v 40 Chini, repaʉji aikũtire paiʉna, repaʉ majaachʉni, Aaronni, ijache ikaasome repana: “Maire Egipto cheja rasikʉ Moisere tijñeñe vesʉme mai. Choosõcuhasikʉamʉ repaʉ. Jãajekʉna chekʉvanani diojavanani tʉ̃ojʉ̃ʉ, repavanapi ñajʉ cochaajʉ maire”, chiniasome.
\v 41 Chitena repanare vacachĩijaiʉte tʉ̃okaniasomʉ repaʉ. Tʉ̃okakʉna pojojʉ jocha vaivanare vani ʉosoasome repana tʉ̃osivaʉni pojojʉ.
\v 42 Jãajekʉna Dios repanare cuhekʉ jokaso cuache chooche ʉ̃semaneasomʉ repanare. Repanapi cʉnaʉmʉ painani, ʉ̃sʉʉni, pãimiaʉni, majñokote pojoñu chiito ʉ̃semaneasomʉ repaʉ. Naa paisirʉmʉ Dios chʉo kʉakʉ Amós repana paisiere kʉakʉ ijache tocha jokaasomʉ:
\q Mʉsanʉkona, Israelpãi cuarentarepaʉ̃sʉrʉmʉ pãi peocheja pairʉmʉ,
\q chʉʉre Diore jocha vaivanare vani ʉokaimanesinaame.
\q Chekʉnare diomanaretani, “Dioame ina”, chini pojojʉ
\m jocha vaivanare vani ʉosinaame mʉsanʉkona.
\q
\v 43 Reparʉmʉ mʉsanʉkona Molote, “Dioamʉ ikʉ”, chini
\q repaʉ vʉe vai cani choosivʉere kuãijʉ kuhajʉ paisinaame.
\q Ũcuajache rupʉ tʉ̃osivaʉni Renfán majñokovaʉni kuãijʉ kuhajʉ paisinaame mʉsanʉkona.
\q Rupʉ tʉ̃osivanani pojojʉ paisinaame mʉsanʉkona.
\q Jãajekʉna chʉʉ, Dios, mʉsanʉkonare tĩichejana chẽa sache chʉ̃ʉjamʉ,
\q Babilonia naa jeechojena,
\m chiimʉ Amós tocha jokasie.
\p
\v 44 ’Mai aipãi paisina repana pãi peocheja pairʉmʉ, Dios vʉe ʉjavʉe rupʉ vai cani choosivʉere paaasome. Repavʉe choojache Moiseni, “Chʉʉ vʉe ijavʉe choojʉ̃ʉ”, chiiʉ chʉ̃ʉasomʉ Dios. Jãajekʉna Moisepi kʉakʉna Dios ñosivʉejavʉe chooasome repana. \fig tabernacle|LB00259B.TIF|span||Luise Bass|Dios vʉe vai canipi choosivʉeame.|Hch 7.45\fig*
\v 45 Repana aireko jũnisosirʉmʉ mamachĩipi repavʉe paajʉ, mai aipãi ichejana raasome repavʉe. Repana icheja rani tĩarʉmʉ tĩipãi, cuana paniasome. Jãatani Dios mai aipãipi paapʉ chini repanare cuanare eto saosokaniasomʉ. Eto saosoʉna mai aipãi, Josuename kakajʉ, Dios vʉe ichejana raasome. Rasivʉe David chʉ̃ʉrʉmʉjatʉka paniasomʉ repavʉe.
\v 46 Repaʉte Davire, reojache paiʉna rʉa pojoasomʉ Dios. Jãajekʉna David Diore ijache sẽniasomʉ: “Jakʉ, mʉʉre, Jacobre Paakʉte, vʉerepare chookasa chiimʉ chʉʉ”, chiniasomʉ.
\v 47 Jãatani repaʉ David mamakʉji, Salomonpi, chooasomʉ repavʉe.
\v 48 Jãatani Dios, Cʉnaʉmʉ Paikʉ siachejña paikʉmʉ. Pãi choosivʉñachia paimakʉamʉ Repaʉ. Aperʉmʉ Dios chʉo kʉasikʉ Isaías ijache tocha jokaasomʉ:
\q
\v 49 Diojekʉ cʉnaʉmʉre paiʉ peore chʉ̃ʉkʉmʉ chʉʉ.
\q Ũcuachia cheja siachejña paikʉmʉ chʉʉ.
\q Jãajañe paiʉ peore masikʉmʉ chʉʉ.
\q Chʉʉ vʉe, ¿jeejavʉe chookaijanaañe mʉsanʉkona chʉʉre, siachejña paikʉte?
\q
\v 50 Cʉnaʉmʉname cheja peore choosikʉamʉ chʉʉ,
\m Diopi ikakʉna asakʉ jãajañe tocha jokaasomʉ repaʉ Isaías.
\p
\v 51 ’Chʉʉ, Esteban, mʉsanʉkonare ainare, iere ikamʉ: Mʉsanʉkona pãi Dioni rʉa jachajʉ rekoñoã Diore vesʉna rekoñoãjañe paame. Jãajekʉna Dios chʉo asacuheme. Mʉsanʉkona aipãi paisina paichejache paijʉ Dios Rekocho chookaiche cuhenaame mʉsanʉkona.
\v 52 Mʉsanʉkona aipãi paisina Dios chʉo kʉanare ũcuanʉkore cuache chooasome. Pãiʉ Reojachechia Chookʉ raijache kʉavanare vanisoasome repana. Chura mʉsanʉkona ũcuajache Repaʉ Reojache Chookʉ raisirʉmʉ pãi chʉ̃ʉnare, “Jãʉre vanisoche chʉ̃ʉjʉ̃ʉ”, chiijʉ jokasinaame.
\v 53 Dios chʉ̃ʉsie ángelepi kʉaasome mʉsanʉkonare. Jãatani mʉsanʉkona rʉarepa jachajʉ choomanaame repa —‍chiniasomʉ Esteban repanare.
\s Estebante vanisosiere kʉamʉ
\p
\v 54 Jãajañe ikaʉna asa judío aina rʉa peruche perujʉ tea ñaasome repaʉte.
\v 55 Repaʉtani, Dios Rekochoji jame paiʉ chookaiʉna Dios miañete reojachere ʉmʉre ñaasomʉ. Ñato Jesús Diore kueñe, ʉjajʉ̃tʉ cakãkore nʉkaasomʉ.
\v 56 Jãajañere ñakʉ repaʉ Esteban ijache ikaasomʉ:
\p —‍¡Ñañe! Cʉnaʉmʉ paiche rʉa reojache ñomʉ. Jesús, Dios Raosikʉpi ñomʉ. Diore kueñe Repaʉ ʉjajʉ̃tʉ cakãkore nʉkamʉ Repaʉ —‍chiniasomʉ Esteban.
\p
\v 57 Chikʉna asacuhejʉ jʉ̃jñapi cãjo tapi rʉa cuiche cuiasome repana. Cuijʉ, ũcuanʉko repaʉ nʉkachejana vʉvʉ saniasome repana.
\v 58 Vʉvʉ sani repaʉte chẽa vʉejoopoji etua saasome repana catapi sua vẽasoñu chini. Repaʉte jorejʉ cuache ikasina repana sẽsevʉ juikãña tĩte põsʉʉ nʉkacheja rʉ̃ʉñena ũhaasome, ũcuaʉji repana kãñare kuirakaaʉ chini. Repaʉ põsʉʉ Saulomʉ repaʉ mami.
\v 59 Ũcuarʉmʉ repana catapi sia rʉa suache suaasome repaʉte. Suajʉna chueeʉ ijache sẽniasomʉ Esteban:
\p —‍Jesús, Chʉʉre Paakʉ, chʉʉ rekocho mʉʉni tĩapiramʉ —‍chiniasomʉ.
\v 60 Chini tãni rore ñuiʉ, ʉjachʉopi cuikʉ, Dioni joe ijache sẽniasomʉ repaʉ.—‍ Jakʉ, ina chʉʉre cuache chooche cuasamanejʉ̃ʉ —‍chini jũnisoasomʉ repaʉ.
\c 8
\s Jesucristote cuasanare Saulo cuache choosiere kʉamʉ
\p
\v 1 Repaʉ Saulo Estebante vanisoche rʉa chiniasomʉ. Reparʉmʉ
Jesucristote cuasana Jerusalén vʉejoopo paikuanupʉ rʉa
cuache choocojñoasome. Jãajekʉna repajoopo paisina eta
vʉvʉso Judea chejaname Samaria cheja poore sani paniasome
repana. Jãatani repajoopo Jesucristo saosinachia canʉka
paniasome.
\v 2 Repaʉ Esteban chuenisosikʉre chekʉnapi Diore cuasanapi ota
oijʉ tãasome.
\v 3 Reparʉmʉ repaʉ Saulo Jesucristote cuasanare siasoajʉ
chini rʉa cuache chookʉ paniasomʉ. Vʉña kaka ʉmʉpãiname
romi chẽa jñajñu sa pãi chẽavʉena cuaokʉ paniasomʉ repaʉ.
\s Dios chʉore Samaria cheja painani chʉvasiere kʉamʉ
\p
\v 4 Ũcuarʉmʉ Jerusalén vʉejoopo eta vʉvʉsosina kuijʉ
Dios chʉore chʉvajʉ paniasome.
\v 5 Eta vʉvʉsosikʉ Felipe kuiʉ Samaria vʉejoopona sani
repajoopo painare Jesucristo paichete kʉakʉ paniasomʉ.
\v 6 Dios chʉore chʉvakʉ Diochia choomasichete pãi
vasochete choo ñokʉ paniasomʉ repaʉ. Jãajañe choo ñokʉ
chʉvakʉna pãi jainʉko repaʉ chʉvache asa chẽaasome.
\v 7 Pãi jainʉkore vasoasomʉ repaʉ, vʉicuakʉna rupʉ
ũhivanare, roo kuivanare, vati paanare. Repaʉji vati paanare
vasoto vati rʉa cuijʉ eta saniasome.
\v 8 Pãire vasokaiʉna repajoopo paina rʉa pojoasome repaʉte.
\p
\v 9 Reparʉmʉ ũcuachejare chai paniasomʉ. Repaʉ mamiasomʉ
Simón. Chaina chooche rʉa jeerʉmʉ chookʉ paniasomʉ repaʉ,
“Rʉa masikʉmʉ chʉʉ”, chiiʉ. Jãajañe jorekʉ chookʉni
Samaria cana ña rʉa cuasaasome repaʉ chooche.
\v 10 Repacheja paina ũcuanʉko masinaname vesʉna jachamañe
asaasome repaʉ ikache, “Dios peore Choomasikʉji chʉ̃ʉkʉna
choomʉ ikʉ”, chini.
\v 11 Rʉa jeerʉmʉ chai chookʉ chekʉnajẽe choovesʉchete
jorekʉ choo ñokʉna ña cuasajʉ repaʉte jame paniasome
repana.
\p
\v 12 Jãatani Felipeji rani Dios chʉore chʉvakʉ pãi cuache
chooche ũhasosinare Dios chẽa paachename Jesucristo paichete
kʉakʉna asa chẽaasome repana. Asa chẽa Jesucristoni cuasajʉ
ʉmʉpãiname romi peore okorovecojñoasome.
\v 13 Repaʉ Simón chai paisikʉ ũcuachia asa chẽa Dioni
cuasakʉ okorocojñoasomʉ. Okorocojñosirʉmʉ Felipename kuiʉ
repaʉ choochete, pãi vasochete, Diochia choomasichete choo
ñokʉna ña rʉa cuasakʉ kuiʉ paniasomʉ repaʉ Simón.
\p
\v 14 Ũcuarʉmʉ Jerusalén paina Jesús saosina Samaria cheja
cana Dios chʉore asa chẽa Jesure cuasajʉ jovosie asaasome.
Asasinajejʉ Pedroname Juanre Samariana saoasome repana.
\v 15 Saorena repana Samaria cheja sani tĩa repanare pãi Dios
Rekochoji rani repanani jame paaʉ chini Dioni sẽekaniasome.
\v 16 “Maire Paakʉte Jesucristote cuasanaame chʉkʉna”, chiijʉ
okorovecojñosinare repanani chutaa Dios Rekochoji raimaʉna
Repaʉni sẽekaniasome repana.
\v 17 Sẽni pinijʉ repana Pedroname Juan repanani jʉ̃jñapi
jajʉna Dios Repaʉ Rekochote raoasomʉ repanare, jame paaʉ
chini.
\p
\v 18 Repaʉte Simonre jãare ñakʉna ũcuajache chooʉaasomʉ.
Jãajañe chooʉakʉna masiche kuripi koora chiniasomʉ repaʉ.
\v 19 Repanare Jesús saosinare ijache ikaasomʉ repaʉ:
\p —‍Jãajañe choomasira chiimʉ chʉʉ. Choomasiche ĩsijʉ̃ʉ
chʉʉre; roira. Ĩsirena koo chʉʉpi pãire jakʉna Dios
Rekochoji repanani rani jame paaʉ —‍chiniasomʉ Simón.
\p
\v 20 Chikʉna Pedro ikaasomʉ repaʉte.
\p —‍Mʉʉpi jãajañe cuasani kuriname mʉʉ rekocho
choosõñe paijamʉ mʉʉre. Dios ĩsiche kuripi koomañeame.
\v 21 Diopi ñato mʉʉ rekocho rũhiñe cuasamamʉ mʉʉ.
Jãajekʉna chʉkʉna choochejache choocuamʉ mʉʉre.
\v 22 Jãajekʉna mʉʉ cuache cuasachete oiʉ ũhasõ Dioni
sẽeʉ paijʉ̃ʉ, Repaʉji mʉʉ cuache choosiere joe
cuasamaneakʉ chini.
\v 23 Mʉʉ paiche masimʉ chʉʉ. Chekʉna pãi naa
reojachere choojʉ pojojʉ paito pojomañe cuachete
cuasakʉmʉ mʉʉ. Cuachete cuasakʉ cuare chookʉ
choosõjamʉ mʉʉ —‍chiniasomʉ Pedro repaʉte.
\p
\v 24 Chikʉna Simón joe ikaasomʉ.
\p —‍Mʉsanʉkonapi Maire Paakʉni Dioni sẽekaijʉ̃ʉ
chʉʉvaʉre mʉsanʉkona ikasiepi cuacheji tijñemaneakʉ
chʉʉre —‍chiniasomʉ repaʉ.
\p
\v 25 Ũcuarʉmʉ Pedroname Juan ũcuachejare paijʉ, Dios
chʉore chʉvajʉ Jesucristo paiche kʉa pini, Jerusalén
vʉejoopona coiasome. Coijʉ chekʉjoopoã Samaria cheja
cajoopoã Jesucristote cuasache kʉachʉore chʉvaasome repana.
\s Felipe Dios chʉore Etiopía cakʉre chʉvasiere kʉamʉ
\p
\v 26 Ũcuarʉmʉ ángel Dios raosikʉ Felipete ijache ikaasomʉ:
\p —‍Vʉni sʉripʉ cakãkona saijʉ̃ʉ mʉʉ. Jerusalén
vʉejoopoji Gaza vʉejoopo saimaana saijʉ̃ʉ, pãi peocheja
saimaana —‍chiniasomʉ.
\p
\v 27 Chikʉna Felipe vʉni saiʉ ñato Etiopía cakʉ, pãi
chʉ̃ʉkote chooche chookaikʉ Diore pojora chini Jerusalén
saisikʉpi, repaʉ paichejana coikʉ paniasomʉ. Etiopíapãi
chʉ̃ʉkote, Candacete, kuri carevakaikʉ paniasomʉ repaʉ.
\v 28 Kavacho jñajñu kuhasaivʉji ñuiʉ, coikʉ utijaore ñakʉ
paniasomʉ repaʉ. Aperʉmʉ Dios chʉo kʉasikʉ, Isaías, tocha
jokasiere ñakʉ ikakʉ paniasomʉ repaʉ Etiopíapãiʉ.
\v 29 Ũcuarʉmʉna Dios Rekocho Felipete ijache ikaasomʉ:
\p —‍Tuha jame kuijʉ̃ʉ jãasaivʉ —‍chiniasomʉ.
\p
\v 30 Chikʉna Felipe vʉvʉ tuhaasomʉ repasaivʉ. Tuha aperʉmʉ
Dios chʉo kʉasikʉ Isaías tochasiere Etiopía cakʉ ñakʉ
ikachete asaasomʉ repaʉ. Ikaʉna asa Felipe ijache sẽniasomʉ
repaʉte:
\p —‍¿Mʉʉ ñakʉ ikache asamasikʉ mʉʉ? —‍chiniasomʉ.
\p
\v 31 Chikʉna,
\p —‍Pãamʉ chʉʉ. Chechokʉji karamʉ chʉʉre. Tuni
chʉʉname ñuiʉ kuijʉ̃ʉ —‍chiniasomʉ Etiopía cakʉ
Felipete.
\p
\v 32 Repaʉ ñakʉ ikasie Dios chʉo aperʉmʉ paisikʉ
Isaías tocha jokasie ijache chiimʉ:
\q Ovejavaʉ vanisõñu chini savaʉtani oimañe saimʉ.
\q Ovejachĩi raña tʉkato oimanaame.
\q Chʉʉ Neekʉ ũcuajache repaʉte cuache chootojẽe
ikamakʉamʉ.
\q
\v 33 Reojachechia chookʉni pãi cuache choosinaame
repaʉte.
\q Ikakainajẽe peosinaame repaʉte.
\q Ũcuachia chĩijẽe peokʉni vanisõsinaame repaʉte.
\q Jãajekʉna repaʉ jojosina peome,
\m chiimʉ.
\p
\v 34 Ũcuarʉmʉ Etiopía cakʉ ijache sẽniasomʉ Felipete:
\p —‍Ijaova Dios chʉo kʉasikʉ Isaías tochasie, ¿icheja ñakʉʉ
mʉʉ? ¿Neeni ikakʉ repaʉ? ¿Repaʉ paichete kʉakʉ?
Jãapãani, ¿chekʉ paichete kʉakʉ? —‍chiniasomʉ repaʉ.
\p
\v 35 Chikʉna Felipe Etiopía cakʉre repaʉ ñakʉ ikasiere
charo kʉaasomʉ Jesús reojache paichete. Choje joe chekʉna
Dios chʉo kʉana tochasiere ñokʉ kʉaasomʉ repaʉ.
\v 36 Cutujʉ saijʉ chiaracharʉ paicheja tĩaasome repana.
Tĩa Etiopía cakʉ ikaasomʉ Felipete.
\p —‍Ñakʉ. Chiaracharʉ paimʉ icheja. ¿Chʉʉre okororeokʉ?
—‍chiniasomʉ repaʉ.
\v 37 Chikʉna Felipe,
\p —‍Reomʉ mʉʉre, mʉʉ rekochoji Jesucristoni masi cuasato
—‍chiniasomʉ. Chikʉna,
\p —‍Jesucristo Dios Mamakʉmʉ chiiʉ cuasamʉ chʉʉ —‍chiniasomʉ
Etiopía cakʉ.
\v 38 Chini, kavacho kuhasaivʉ tachokʉte,—‍ Ichejana jʉvojʉ̃ʉ
—‍chiniasomʉ repaʉ. Jʉvoʉna repaʉ Etiopía cakʉ Felipename
repasaivʉji cajeasome. Jãachejapi chiaracharʉna casa Felipe
repaʉte okoroasomʉ.
\p
\v 39 Okoro pini makʉna Dios Rekocho Felipete tĩichejana
sasoasomʉ. Sasoʉna Etiopía cakʉ joe ñamaneasomʉ repaʉte.
Ñamakʉtani rʉa pojokʉ Etiopía saimaa joe saniasomʉ repaʉ.
\v 40 Dios Rekochoji sasoʉna Felipe Azoto vʉejoopo tĩa carani
saiʉ chekʉjoopoã rʉa vʉñajoopoã sani, Jesucristote cuasache
kʉachʉore chʉvakʉ paniasomʉ, Cesarea vʉejoopo
tĩañetʉka.
\c 9
\s Jesús ikachete Saulo asa jovosiere kʉamʉ
\p
\v 1 Ũcuarʉmʉ Saulo Jesucristo neenani vani siasora chini ũcua cuache chookʉ paniasomʉ. Jãare naa rʉa choora chini, judío phairi aire sani ñaasomʉ repaʉ.
\v 2 Sani repaʉte utijaore sẽniasomʉ repaʉ.
\p —‍Chʉʉ Damasco vʉejoopona saipiramʉ, Jesús chʉ̃ʉñe choonani ʉmʉpãiname romi kue chẽa ra pãi chẽavʉena cuaora chini. Mʉʉ chʉʉre utijaore tochakaijʉ̃ʉ. Damasco mai judíopãi chiivʉña chʉ̃ʉnani sa ñora chiimʉ chʉʉ, mʉʉ tochasijao —‍chiniasomʉ Saulo phairi aire.
\p
\v 3 Damasco vʉejoopona saiʉna repajoopo tĩapira chejana teerʉmʉ repaʉ nʉkachejachia rũhisokoro cʉnaʉmʉpi rʉa miañe chʉ̃niasomʉ repaʉte.
\v 4 Miañe chʉ̃kʉna ña chejana tãniasomʉ Saulo. Tãni ũhiʉ chʉo ijache ikachete asaasomʉ repaʉ:
\p —‍Saulo, Saulo, ¿jese paiʉna mʉʉ chʉʉre siarʉmʉ cuache chookʉ paikʉ? —‍chiniasomʉ Jesucristo repaʉte.
\v 5 Jãajañe ikaʉna asa,
\p —‍¿Jeejaiʉʉ mʉʉ, Chʉʉre Paakʉ? —‍chiniasomʉ repaʉ.
\p Chikʉna,
\p —‍Jesuamʉ chʉʉ. Chʉʉ neenare cuache chookʉ chʉʉni rʉa cuache chookʉ paimʉ mʉʉ. Jãajañe chookʉ meñe cuache chookʉ paimʉ mʉʉ —‍chiniasomʉ Jesús.
\p
\v 6 Chikʉna Saulo kʉkʉcajejani kurukurukʉ ijache ikaasomʉ:
\p —‍Chʉʉre Paakʉ, ¿ʉ̃quere chooakʉ chiikʉ mʉʉ chʉʉre? —‍chiniasomʉ. Chikʉna,
\p —‍Vʉni vʉejoopona kakajʉ̃ʉ. Jãachejana kaka mʉʉ choojache asajamʉ mʉʉ —‍chiniasomʉ Jesucristo Saulote.
\v 7 Repaʉte jame saisina rʉa kʉkʉasome. Repaʉ Jesús ikachʉo asanatani Repaʉte ñamaneasome repana.
\v 8 Repaʉ Saulo vʉni nʉkakʉ ñakocaã sʉka ñara chiito ñacuaasomʉ repaʉte. Jesuni rʉarepa Miakʉni ña naasoasomʉ. Naasoʉna repaʉte jʉ̃tʉna chẽa Damasco vʉejoopona juha saasome repana.
\v 9 Choteumucujña naaʉ paniasomʉ repaʉ. Paiʉ ãu ãimañe, okojẽe ũkumañe paniasomʉ repaʉ.
\p
\v 10 Ũcuarʉmʉ chekʉ, Jesure cuasakʉ ũcuachejare Damascote paniasomʉ. Ananías repaʉ mamiasomʉ. Reparʉmʉ Ananías Dios ñoñete ñakʉ Maire Paakʉni Jesucristoni ñaasomʉ. Ñakʉna repaʉte ijache sẽniasomʉ Jesús:
\p —‍Ananías, ¿paikʉ? —‍chiniasomʉ.
\p Chikʉna,
\p —‍Jʉ̃jʉ. Paimʉ chʉʉ, Chʉʉre Paakʉ —‍chiniasomʉ repaʉ.
\p
\v 11 Chikʉna Jesús ikaasomʉ repaʉte.
\p —‍Maa rũhimaa chiicojñomaana eta mʉajʉ̃ʉ mʉʉ, Judas vʉena. Mʉa tĩa, “¿Tarso vʉejoopo raisikʉ Saulo paikʉ ivʉe?”, chiijʉ̃ʉ. Repaʉ Saulo chʉʉni sẽeʉ paimʉ.
\v 12 Chʉʉni sẽeʉna chʉʉ choopirachete ñocuhamʉ chʉʉ repaʉte. Chʉʉ ñoñeji mʉʉni ñakʉ repaʉte mʉʉ chookaijache ñamʉ repaʉ. Mʉa jʉ̃jñapi jajamʉ repaʉte ñakocaãre joe ñaakʉ —‍chiniasomʉ Jesús Ananíate.
\p
\v 13 Chikʉna, Ananías ijache ikaasomʉ:
\p —‍Chʉʉre Paakʉ, repaʉ mʉʉre cuasanare Jerusalén painare cuache chooche pãi jainʉko chʉʉre kʉame. Mʉʉ neenare rʉa cuache chookʉ paiʉasomʉ repaʉ.
\v 14 Chura ichejana raniasomʉ repaʉ mʉʉre cuasanani chẽara chini. Judío phairipãi chʉ̃ʉnani sẽni raniasomʉ, chʉkʉnani pãi chẽavʉena sa cuaora chini —‍chiniasomʉ Ananías.
\p
\v 15 Chikʉna Jesús repaʉte ikaasomʉ.
\p —‍Mʉa ñajʉ̃ʉ. Chʉʉ chʉ̃ʉñete chookʉ paaʉ chini chẽacuhamʉ chʉʉ repaʉte. Chʉʉ paichete judíopãire ũcuajache tĩipãiname repanare chʉ̃ʉnani peore kʉaakʉ chini soisikʉamʉ chʉʉ repaʉte.
\v 16 Repaʉ cuache choocojñojañe peore kʉajamʉ chʉʉ repaʉte. Chʉʉ paichete chechokʉ rʉa cuache choocojñojamʉ repaʉ —‍chiniasomʉ Jesús.
\p
\v 17 Jãajañe ikaʉna repaʉ Ananías eta mʉa Saulo paivʉena kakaasomʉ. Kaka Saulote jʉ̃jñapi jakʉ ijache ikaasomʉ repaʉ:
\p —‍Saulo, churatani mʉʉre chʉʉ majapãiʉjaiʉte paamʉ chʉʉ. Maire Paakʉ Jesús mʉʉ raisimaana ñosikʉamʉ mʉʉre. Ũcuaʉji chʉʉre vʉena mʉtosikʉamʉ mʉʉpi joe ñakocaãre ñaakʉ chini, ũcuachia mʉʉni Dios Rekochoji rani jame paaʉ chini —‍chiniasomʉ Ananías repaʉte Pablote.
\p
\v 18 Chikʉna vairererʉãjañepi tuãtuaasomʉ Saulo ñakocaã tapisie. Tuãtuaʉna repaʉ ñakocaã teana careoso joe ñoasomʉ repaʉte. Ũcuarʉmʉ ñakocaã reojache ñakʉji vʉni okorocojñoasomʉ repaʉ.
\v 19 Jãa choo pini ãu ãni vajʉasomʉ repaʉ. Repacheja Damasco vʉejoopo joe teeumucujñarʉã chekʉna Jesure cuasananame canʉka paniasomʉ repaʉ Saulo.
\s Damasco vʉejoopo canare Saulo chʉvasiere kʉamʉ
\p
\v 20 Damasco vʉejoopote paiʉ repaʉ Saulo teana judíopãi chiivʉñana mʉa, “Jesús Dios Raosikʉamʉ”, chiiʉ Jesús paichete kʉaasomʉ.
\v 21 Jãajañe ikakʉna pãi ũcuanʉko asa rʉa cuasaasome repaʉ ikache. Asa rʉa cuasajʉ ijache ikaasome repana:
\p —‍Ikʉ Jerusalén pairʉmʉ Jesucristote cuasanare rʉa cuache choosikʉasomʉ. Ũcuaʉmʉ ikʉ. Jerusalén paikʉji ichejana raisikʉamʉ ikʉ, icheja painani Jerusalén choochejache Jesús neenani chẽa sa judío phairipãi chʉ̃ʉnani jokara chini —‍chiniasome repana pãi.
\p
\v 22 Repaʉ Saulo siarʉmʉ naa rʉa reojache chʉvakʉ paniasomʉ, “Jesús Dios Raosikʉ Cristoamʉ”, chiiʉ. Masi chʉvakʉna judíopãi Damasco paina, jachanatani sãiñe ikavesʉasome repaʉte.
\s Saulo Damasco judíopãire kati sanisosiere kʉamʉ
\p
\v 23 Naa paisirʉmʉ judíopãi chii cutu, “Sauloni chẽa vanisoñu”, chiniasome.
\v 24 Jãatani Saulo repana chooñu chiiche asaasomʉ. Repaʉni chẽa vanisoñu chini umucujñaname ñami vʉejoopo kakasañaroãre pẽjejʉ paniasome repana.
\v 25 Jãajañe pẽjejʉna chekʉna Jesure cuasana Saulote jʉena maña vʉejoopo jeotʉsʉsipa sẽsevʉji mʉni vʉejoopo jãachojena casoasome repana repaʉte.
\s Saulo Jerusalén vʉejoopona coi choosiere kʉamʉ
\p
\v 26 Jãajañe choo casorena Jerusalén vʉejoopona coi chekʉnare Jesure cuasanare jovora chiniasomʉ repaʉ. Jãatani repana vajʉchʉasome repaʉte. “Joremʉ ikʉ”, chini jachaasome repana.
\v 27 Teeʉ Bernabechia repaʉte reojache chookaniasomʉ. Jesús saosinare sa repaʉ Saulo Damasco maa saiʉ ñasiename Jesús repaʉte ikasie peore kʉakaniasomʉ repaʉ Bernabé. “Ikʉ Saulo, Jesús paiche vajʉchʉmañe reojache chʉvaasomʉ Damasco vʉejoopo painare”, chiniasomʉ Bernabé.
\v 28 Bernabepi kʉaʉna asa Saulote pojoasome repana Jesús saosina. Pojojʉna repanare jovoasomʉ repaʉ. Jovo Jesucristote cuasananame Jerusalén vʉejoopote kuiʉ vajʉchʉmañe Jesús paichete reojache chʉvakʉ paniasomʉ.
\v 29 Judíopãi griego chʉo ikanare rʉa chʉvaasomʉ repaʉ. Jãatani repana asacuhejʉ perujʉ, “Vanisoñu ikʉre”, chiniasome repaʉte.
\v 30 Ũcuarʉmʉ Jesure cuasana Saulote vanisoñu chiichete asa, “Repaʉni vanisojʉ”, chini repaʉte Cesarea vʉejoopona casa, jãachejapi Tarso vʉejoopona saoasome.
\p
\v 31 Saulote saoso pãipi cuache choomapʉna Jesucristote cuasana reojache paijʉ paniasome, Judea cheja paina, Galilea cheja painaname Samaria paina. Dios Rekochoji chookaiʉna Dios chʉo naa rʉa asa chẽajʉ naa rʉa masi cuasajʉ Dioni cuasajʉ vajʉchʉjʉ paniasome repana. Ũcuachia pãi naa jainʉko Dios chʉore asa chẽa jovojʉ paniasome repanare.
\s Eneate vasosiere kʉamʉ
\p
\v 32 Ũcuarʉmʉ Pedro vʉñajoopoã siajoopoã kuiʉ paniasomʉ Jesús neenani repajoopoã painani ñara chini. Jãajañe Jesús neenani kuiʉ ñara chini Lida vʉejoopona saniasomʉ repaʉ.
\v 33 Repajoopo sani pairʉmʉ Pedro pãiʉte ñaasomʉ, Eneas veekʉte. Repaʉ Eneas vʉni nʉka kuicuakʉna, ochorepaʉ̃sʉrʉmʉ ũhiʉ paniasomʉ.
\v 34 Ũcuarʉmʉ Pedro ijache ikaasomʉ repaʉte:
\p —‍Eneas, Jesucristoji mʉʉni vasoʉna vʉni nʉka kuiʉ mʉʉ kãikoa paiche kãña carevajʉ̃ʉ —‍chiniasomʉ. Chikʉna teana vʉni nʉka kuniasomʉ repaʉ.
\p
\v 35 Vajʉ paiʉ nʉka kuikʉni pãi Lida vʉejoopo cana ñaasome repaʉte, ũcuachia Sarón cana. Repaʉ vajʉsiere ña pãi jainʉko Jesucristoni cuasajʉ jovoasome.
\s Dorcas jũni vajʉraisiere kʉamʉ
\p
\v 36 Ũcuarʉmʉ romio Jesucristote cuasako, Tabita veeko Jope vʉejoopote paniasomo. Griego chʉo repao mami Dorcas veeasomo. Ũcuachejare paio chekʉnare siarʉmʉ reojache chookaio paniasomo repao. Chʉovana paivanare rʉa reojache chookaniasomo repao.
\v 37 Jãajañe chookoji ravʉ tĩni jũnisoona pãi ota oijʉ repaote choa ʉmʉcaruupʉna mʉa ũhaasome.
\p
\v 38 Reparʉmʉ Pedro Lida vʉejoopo chutaa paniasomʉ. (Lida vʉejoopo kueñeasomʉ Jope vʉejoopo.) Pedroji kueñere paiʉna Jesús neena Tabitate jũisikore ʉmʉna mʉa ũha ʉmʉpãi kachanare Lida vʉejoopona saoasome, Pedroni soijaapʉ chini. Saorena sani Lida vʉejoopo tĩa Pedrote, “Raijʉ̃ʉ; Jopena pesa sañu”, chiniasome.
\v 39 Chitena Pedro jame raniasomʉ repanare. Rani tĩaʉna repaʉte repao ũhiruupʉna mʉaasome repana. Mʉarena repaʉ kaka ñato vajevana jainʉko repavaore otare oijʉ paniasome. Ota oijʉ repana juikãña Dorcas vajʉrʉmʉ juha rupʉ ĩsisikãñare ra ñoasome repaʉte. \fig Tabitha resurrected|cn01940B.tif|col||D.C.Cook| |Hch 9.39\fig*
\p
\v 40 Ñojʉna ña pini Pedro reparuupʉ painare ũcuanʉkore etoasomʉ. Eto rore ñuiʉ Dioni sẽniasomʉ repaʉ. Sẽni pini jũnisosikoni ñakʉ ijache ikaasomʉ: “Tabita, vʉijʉ̃ʉ”, chiniasomʉ. Chikʉna ñakocaã sʉka repaʉni ñako vʉni ñuniasomo repao.
\v 41 Jãajañe choo repaote jʉ̃tʉna chẽa juha vʉo nʉko, repaʉ etosinare Jesucristote cuasananame vajevanare soniasomʉ repaʉ, repanapi repao jũni vajʉraisiere ñaajʉ chini.
\p
\v 42 Repao jũni vajʉraisie Jope vʉejoopo paina ũcuanʉko asa Jesucristote jainʉko cuasajʉ jovoasome.
\v 43 Reparʉmʉ Pedro repajoopo jeerʉmʉ canʉka paniasomʉ chekʉ Simón vai cani kuenakʉ vʉere.
\c 10
\s Dios chʉore chʉvaakʉ chini Cornelio Pedrote soisiere
kʉamʉ
\p
\v 1 Reparʉmʉ chekʉ Cornelio veekʉ Cesarea vʉejoopote
paniasomʉ. Cornelio Batallón Italiano sõtaopãi cienrepanare
chʉ̃ʉkʉ paniasomʉ.
\v 2 Repaʉ Cornelio Diore cuasakʉjekʉ repaʉ majapãiname Diore
pojokʉ paniasomʉ. Jãajekʉna judíopãi chʉovana paivanare
reojache chookaiʉ paniasomʉ repaʉ. Ũcuachia Diore siarʉmʉ
rʉa sẽeʉ paniasomʉ repaʉ.
\p
\v 3 Jãajañe chookʉ naitona tres paitona Diore sẽeʉ Repaʉ
ñoñete ñakʉ ángelte Dios raosikʉre repaʉ vʉere kaka
paiʉna ñaasomʉ repaʉ. Masi ñoasomʉ repaʉ ángel. Vʉe kaka
jame paiʉ repaʉte soniasomʉ ángel.
\p —‍¡Cornelio! —‍chiniasomʉ.
\p
\v 4 Chikʉna, kʉkʉsosikʉpi ũcuaʉni ñakʉ,
\p —‍¿Ʉ̃que? —‍chiniasomʉ Cornelio.
\p Chikʉna,
\p —‍Mʉʉ Repaʉte sẽeñe asamʉ Dios. Ũcuajache chʉovana
paivanare mʉʉ reojache chookaiche ñakʉjekʉ mʉʉre
cavesʉmamʉ Repaʉ.
\v 5 Jãajekʉna Jope vʉejoopona pãire saojʉ̃ʉ, Simonni
soijaapʉ. Repaʉ Simón cheke mami Pedromʉ.
\v 6 Ũcuaʉji mʉʉre chʉvakʉ ũcuajache mʉʉ choojache
kʉajamʉ. Chekʉ Simón vai cani kuenakʉ vʉere paimʉ Simón
Pedro, chiara rʉtʉva paivʉere —‍chiniasomʉ ángel repaʉte.
\p
\v 7 Ũcuarʉmʉ Cornelio ángelpi ika pini sanisoʉna ʉmʉpãi
teekachapanare repaʉte chooche chookainare soniasomʉ.
Ũcuachia sõtaote Diore cuasakʉte teeʉte soni raoasomʉ
repaʉ.
\v 8 Soni rao ángel repaʉte ikasie peore kʉaasomʉ repaʉ.
Repanare kʉa pini Jopena saoasomʉ repaʉ.
\p
\v 9 Saoʉna joe apeñatato chotena ũcua saijʉ paniasome repana.
Repana Jope vʉejoopo tĩapirarʉmʉna nʉkarepaʉ sʉitona
Pedro repaʉ paivʉe sẽsevʉna mʉniasomʉ Dioni sẽsa chini.
\v 10 Mʉni paiʉ Dioni sẽeʉna ãucuhaasomʉ repaʉte.
Jãatani chutaa ãure choojʉna cajemañe chaakʉ Dios
ñoñete ñaasomʉ repaʉ.
\v 11 Ñato sábanakãa ʉjakãa cʉnaʉmʉpi
ũcuakachapachãtiroã quẽkesikãapi rũhiturupʉji chejana
cajeasomʉ.
\v 12 Jãajekʉna ũcuaturupʉ sanavʉte cuavana ũcuaʉavana
jainʉko paniasome, rʉ̃ni kuivanaame añavanaame pĩavana
peore.
\p
\v 13 Ũcuarʉmʉ Pedro Dios ikache ijache chiichete asaasomʉ:
\p —‍Pedro, vʉni ivanani vani ãijʉ̃ʉ.
\p
\v 14 Chikʉna Pedro ikaasomʉ:
\p —‍Jakʉ, vaimame jãana. Cuanaame. Jãanare ãimakʉamʉ
chʉʉ, mʉʉ aperʉmʉna ʉ̃sesiejekʉna.
\p
\v 15 Jãajañe ikaʉna Dios ijache ikaasomʉ repaʉte:
\p —‍Ñakʉ, mʉʉ. Chʉʉpi Diopi, “Reomʉ ie”, chiito,
¿mʉʉpi, “Cuamʉ”, chiijaʉ? —‍chiniasomʉ Dios.
\p
\v 16 Ũcuateerʉmʉ choteñoã jãajañe choo ñoasomʉ repa
repaʉte. Choteñoã ño pini cʉnaʉmʉna joe mʉnisoasomʉ
repakãa.
\v 17 Jãajañe chooʉna ña, “¿Jese paijachere ñare chʉʉ
jãa?”, chini rʉa cuasaasomʉ repaʉ. Chutaa rʉa cuasakʉ
paikʉni Cornelio saosina Simón vʉe kue jñaa kakasaaro
tijñeñete nʉkajʉ paniasome.
\v 18 Nʉkajʉ sẽniasome repana.
\p —‍¿Simón Pedro ivʉere paikʉ? —‍chiniasome.
\p
\v 19 Jãa chooto Pedro chutaa Dios ñosiere rʉa cuasakʉ
paniasomʉ. Cuasakʉna Dios Rekocho ikaasomʉ repaʉte.
\p —‍Asajʉ̃ʉ. Ʉmʉpãi chotena mʉʉni kueme.
\v 20 Vʉni caje ũcuananame saijʉ̃ʉ. Vajʉchʉmanejʉ̃ʉ.
Chʉʉpi repanare raosikʉamʉ —‍chiniasomʉ Dios Rekocho.
\p
\v 21 Chikʉna Pedro caje ñakʉ ijache ikaasomʉ repanare:
\p —‍¿Ʉ̃que rate mʉsanʉkona? ¿Chʉʉni kueche? —‍chiniasomʉ
repaʉ. Chikʉna repana ikaasome.
\p
\v 22 —‍Capitán Corneliopi raosikʉamʉ chʉkʉnate. Reokʉmʉ
repaʉ. Diore cuasakʉna judíopãi ũcuanʉko reojache cutunaame
repaʉte. Dios raosikʉ ángelpi mʉʉni soaʉ chini chʉ̃ʉasomʉ
repaʉte, mʉʉ chʉvachʉore asaakʉ chini —‍chiniasome
repana.
\v 23 Chitena asa,
\p —‍Jaʉ —‍chini—‍ Kakajʉ̃ʉ. Iñami ivʉena kãijʉ̃ʉ. Chero
sañu —‍chiniasomʉ repaʉ.
\p Joe apeñatato kãni vʉni Pedro ũcuananame saniasomʉ.
Chekʉna Jesucristote cuasana Jope vʉejoopo cana teena jame
saniasome repanare.
\v 24 Saijʉ joe chekʉumucusena Cesarea vʉejoopo tĩaasome
repana. Tĩato Cornelio chekʉna repaʉ soisinaname, repaʉ
majapãiname repaʉte kueñe paina jovo chaakʉ paniasomʉ
repanare.
\p
\v 25 Repaʉ Cornelio ũcuaʉ vʉena Pedroji sani tĩakʉna
repaʉni tijña pojora chini etaasomʉ. Eta repaʉte tijña Diore
choochejache Pedrote tijñeñe rore ñuniasomʉ Cornelio,
repaʉni pojokʉ.
\v 26 Jãajañe chookʉna Pedro repaʉte chẽa vʉoasomʉ.
\p —‍Vʉijʉ̃ʉ. Mʉʉ paichejache paikʉmʉ chʉʉ. Pãiʉmʉ
—‍chiniasomʉ repaʉ.
\v 27 Chikʉna vʉni cutujʉ vʉena kakaasome repana, Pedroname
Cornelio. Kaka ñato pãi jainʉko chiisina paniasome.
\v 28 Pedro repanare ijache ikaasomʉ:
\p —‍Mʉsanʉkona chʉkʉna judíopãi paiche masime. Tĩipãiname
chiicuamʉ chʉkʉnate. Chʉkʉna judíopãi cuare cuhejʉ
tĩipãi vʉña kakamanaame. Jãatani Dios chʉʉre ijache
ikasikʉamʉ: “ ‘Tĩipãi cuame’, chiimanejʉ̃ʉ mʉʉ”,
chiisikʉamʉ.
\v 29 Jãajekʉna chʉʉre soñu chini sainare cuhemairo
raisikʉamʉ chʉʉ. Chura, ¿ʉ̃quere chooakʉ chini soni
raore mʉsanʉkona chʉʉre? chiimʉ chʉʉ.
\p
\v 30 Chikʉna Cornelio ijache ikaasomʉ repaʉte:
\p —‍Ijarʉmʉ naito chʉʉ vʉe paisie chura
ũcuakachapaumucujñaame ie. Repa naito chʉʉ judíopãi
paichejache ãu ãimañe Dioni sẽeʉ paisikʉamʉ. Sẽeʉ
ñato pãiʉ kosijakãña juiʉ chʉʉni tijñeñe
nʉkasikʉamʉ.
\v 31 Jãajañe tijñeñe nʉkakʉji ijache ikasikʉamʉ repaʉ
chʉʉre: “Mʉʉ Repaʉte sẽeñe asamʉ Dios. Chʉovana
paivanare mʉʉ reojache chookaiche ñakʉ mʉʉre
cavesʉmamʉ Repaʉ.
\v 32 Jãajekʉna Jope vʉejoopona chʉo saojʉ̃ʉ mʉʉ.
Simón Pedroni soni raojʉ̃ʉ, rani chʉvaakʉ mʉʉre. Repaʉ
Simón Pedro chekʉ Simón vʉere paimʉ. Vai cani kuenakʉ
vʉere chiara rʉtʉvate paimʉ repaʉ”, chiisikʉamʉ.
\v 33 Jãajañe ikaʉna asa teana mʉʉni soisikʉamʉ
chʉʉ. Sokʉna cuhemañe reojache raisikʉamʉ mʉʉ.
Reorepamʉ. Chura, Diopi jame paiʉna chii chaame chʉkʉna
mʉʉre. Chʉkʉnani chʉvaakʉ chini Dios mʉʉre jokasiere
chʉo asañu chiime chʉkʉna —‍chiniasomʉ Cornelio.
\s Pedro Cornelio vʉena Dios chʉo chʉvasiere kʉamʉ
\p
\v 34 Ũcuarʉmʉ Pedro repanare pãi ijache chʉvaasomʉ:
\p —‍Churana Diopi chookaiʉna ie masimʉ chʉʉ: Dios pãi
ũcuanʉkore ũcuaparʉvachia oikʉmʉ. Ũcuarepaame jãa.
\v 35 Pãi ũcuanʉkore siavãjʉpãi pojomʉ Dios, Repaʉni cuasajʉ
reojache paito.
\v 36 Repaʉ Dios Jesucristote cuasache kʉachʉore raosikʉamʉ
chʉkʉnate Israel jojosinare. Ijacheame repa: Pãi Ũcuanʉkore
Paakʉ Jesucristo chookaisiejekʉna Dios mai cuache choosie
joe cuasamanejamʉ, Repaʉni cuasajʉ sẽeto.
\v 37 Mʉsanʉkona chʉkʉna judíopãi paicheja choosie peore
asasinaame, Galilea cheja Juan chʉvakʉ okorovesiename choje
choosie peore.
\v 38 Diopi Jesure Nazaret vʉejoopo cakʉre Repaʉ Rekochote
raosikʉamʉ, Ũcuarekochoji jame paiʉna pãire reojache
chookaaʉ chini. Dios Rekochoji chʉ̃ʉkʉna Repaʉ Jesús
siachejña kuiʉ pãire reojache chookaiʉ paisikʉamʉ.
Vatire paajʉ jũinare vasokaisikʉamʉ Repaʉ. Jãajañe
chookʉ paisikʉamʉ Jesús, Diopi Repaʉni jame paiʉna.
Jãa asasinaame mʉsanʉkona.
\v 39 Chʉkʉna Repaʉ Jesús Jerusalén vʉejoopo choosiename
Judea cheja choosie peore ñasinaame. Jãajañe chookʉna pãi
kurususẽverona jẽjo vẽasõsinaame Repaʉte.
\v 40 Jẽjo vẽasõsikʉretani Diopi vasoʉna choteumucujñana
Repaʉte tãsichejapi vajʉrani eta ñosikʉamʉ Repaʉ
chʉkʉnate.
\v 41 Vajʉraisikʉtani judíopãi ũcuanʉkore ñomanesikʉamʉ
Repaʉ. Chʉkʉnate Dios chẽasinarechia ñosikʉamʉ Jesús
chekʉnani kʉajʉ paapʉ chini. Chʉkʉna Ũcuaʉname ãu
ãisinaame Repaʉ jũni vajʉraisirʉmʉ.
\v 42 Jãajañe paiʉ chʉkʉnate pãire Dios chʉore,
“Ijache chʉvajʉ paijʉ̃ʉ”, chiiʉ chʉ̃ʉsikʉamʉ Repaʉ
chʉkʉnate: “ ‘Chʉʉ icheja joe cajesirʉmʉ pãi ũcuanʉko
cuache choosie Diopi chʉ̃ʉʉna roiche chʉ̃ʉjamʉ.
Jũnisõsivana repavana vajʉrʉmʉ choosiename, Repaʉ rairʉmʉ
chutaa vajʉna choosie roiche chʉ̃ʉjamʉ chʉʉ.’
Jãajañe chʉvajʉ̃ʉ”, chiisikʉamʉ Repaʉ chʉkʉnate.
\v 43 Jesús chutaa raimarʉmʉ Dios chʉo aperʉmʉ kʉasina
ũcuanʉko Repaʉ paijachere kʉajʉ tocha jokasie ijache chiimʉ:
\q Pãi ũcuanʉkore jũni roikaisiejekʉna
\q Repaʉ Mamakʉte
cuasanare repana cuache choosie joe cuasamanejamʉ Dios,
\m chiimʉ repana tocha jokasie —‍chiniasomʉ Pedro.
\s Judío peonani Dios Rekocho raisiere kʉamʉ
\p
\v 44 Repaʉ chutaa chʉvatona repaʉ chʉvache Dios chʉo
asanare ũcuanʉkore Dios Rekocho cajeasomʉ.
\v 45 Cajeʉna ña Pedroname raisina judíopãi Jesucristote
cuasana rʉa cuasajʉ ijache ikaasome:
\p —‍¡Dios inare judío peonaretani Repaʉ Rekocho raomʉ!
—‍chiniasome repana.
\v 46 Judío peonapi tĩipãi chʉo chechemanesinapi tĩipãi
chʉore ikajʉ, “Dios peore masikʉmʉ”, chiijʉna jãajañe
ikaasome repana judíopãi.
\p
\v 47 Jãajañe ikajʉna Pedro ijache ikaasomʉ:
\p —‍Churatani ina mai paachejache Dios Rekocho paame.
Jãajekʉna repanare okoroveche ʉ̃secuamʉ —‍chiniasomʉ.
\v 48 Chini, repanare judío peonare ikaasomʉ repaʉ.—‍
“Jesucristote cuasanaame chʉkʉna”, chiijʉ, okorovecojñojʉ̃ʉ
mʉsanʉkona —‍chiniasomʉ Pedro repanare.
\p Jãajañe ikaʉna ũcuaʉni okorovecojñoasome repana.
Okorovecojñocuha,
\p —‍Joe teeumucujñarʉã canʉka jame paijʉ̃ʉ chʉkʉnate
—‍chiniasome repana repaʉte.
\c 11
\s Simón Pedro Cesarea vʉejoopo choosiere Jerusalenna coi
kʉasiere kʉamʉ
\p
\v 1 Repa Cesarea vʉejoopo choosie judío peonapi Dios chʉore
asa chẽasie Jesús saosinaname chekʉna Jesucristote cuasana
Judea cheja paina asaasome.
\v 2 Jãajañe choosiere asa repaʉ Pedroji Jerusalén
vʉejoopona coiʉna Jesure cuasana judíopãi teena kereasome
repaʉte.
\v 3 Kerejʉ ijache sẽniasome repaʉte:
\p —‍¿Jese paiʉna mʉʉ judío peonani sani ñakʉ jame ãu
ãkʉ? Mai judíopãi jãajañe choomanaame —‍chiniasome repana.
\p
\v 4 Chitena Pedro repaʉ choosie peore ijache kʉaasomʉ
repanare:
\p
\v 5 —‍Jope vʉejoopote paiʉ Dioni sẽeʉ paisikʉamʉ
chʉʉ. Sẽeʉna Dios ñoñeji ñosikʉamʉ chʉʉre. Ñato
sábanakãa ʉjakãa cʉnaʉmʉpi chʉʉ ñuichejana
cajesikʉamʉ, ũcuakachapachãtiroã quẽkesikãapi.
\v 6 Ñato, cuavana ũcuaʉavana rũhiturupʉjekʉna sanavʉte
rʉa jainʉko paisinaame. Rʉ̃ni kuivananame 
añaname pĩavana paisinaame. Airocavana peore paisinaame
repakãa sanavʉ.
\v 7 Jãajañe ñakʉ Dios chʉʉre ikache ijache chiichete
asasikʉamʉ chʉʉ: “Vʉijʉ̃ʉ, Pedro. Vʉni ivanare vani
ãijʉ̃ʉ”, chiisikʉamʉ Dios chʉʉre.
\v 8 Chikʉna ikasikʉamʉ chʉʉ. “Jakʉ, vaimame jãana.
Cuanaame. Jãanare ãimakʉamʉ chʉʉ, mʉʉ aperʉmʉna
ʉ̃sesiejekʉna”, chiisikʉamʉ chʉʉ.
\v 9 Chikʉna Dios chʉʉre cʉnaʉmʉpi joe ijache ikasikʉamʉ:
“Chʉʉpi Diopi, ‘Reomʉ ie’, chiito, ¿mʉʉpi, ‘Cuamʉ’,
chiijaʉ?”, chiisikʉamʉ.
\v 10 Choteñoã jãajañe Dioname ikasikʉamʉ chʉʉ.
Choteñoã ika piniʉna cʉnaʉmʉna joe mʉnisõsikʉamʉ
repakãa.
\v 11 Ũcuarʉmʉ ʉmʉpãi chotena Cornelio raosina Cesarea
vʉejoopoji rani tĩasinaame, chʉkʉna paivʉena.
\v 12 Tĩarena Dios Rekocho chʉʉre ijache ikasikʉamʉ:
“Jãanare pãi cuhemañe jame saijʉ̃ʉ”, chiisikʉamʉ.
Chikʉna repanare jame saisikʉamʉ chʉʉ. Ina Jesure cuasana,
seirepana, jame saisinaame chʉʉre. Sani tĩa repaʉ Cornelio
vʉena kakasinaame chʉkʉna.
\v 13 Kakarena Cornelio repaʉ ñasiere kʉasikʉamʉ
chʉkʉnate, ángel repaʉ vʉe kaka nʉkakʉ ikasiere. Ijache
ikaasomʉ ángel repaʉte: “Jope vʉejoopona saojʉ̃ʉ pãi,
Simón Pedroni soijaapʉ.
\v 14 Soijani rarena ũcuaʉji mʉʉre chʉvajamʉ. Chʉvaʉna
asa chẽarena mʉʉname mʉʉ vʉe painare peore Dios
mʉsanʉkonare chẽa paakʉ vati toa sani uuche ʉ̃sekaijamʉ”,
chiniasomʉ ángel repaʉte.
\v 15 Jãajekʉna chʉʉ sani repanare jmamakarʉ chʉvatona Dios
Rekocho maire aperʉmʉ cajesiejache cajesikʉamʉ repanare
jame pasa chini.
\v 16 Repanani jãajañe chooʉna Maire Paakʉ ijache ikasiere
cuasasikʉamʉ chʉʉ: “Aperʉmʉ Juan pãi jainʉkore
reojache okorovesikʉamʉ. Churatani Diopi mʉsanʉkonare naa
reojache chookaijamʉ. Dios mʉsanʉkonare rekoñoãna Repaʉ
Rekochote raojamʉ jame paaʉ chini”, chiisikʉamʉ Jesús
aperʉmʉ maire.
\v 17 Jãajekʉna Dios repanare judío peonare repanapi Maire
Paakʉni Jesucristoni cuasajʉna Repaʉ Rekochote raosikʉamʉ,
maire aperʉmʉ raosiejache. Dios chooche, ¿ʉ̃sejache chʉʉ?
—‍chiniasomʉ Pedro repanare.
\p
\v 18 Jãajañe ikaʉna asa kereche cuhaso churatani Diore
ũcuanʉko reojache ikaasome repana.
\p —‍Rʉa reokʉmʉ Dios. Judío peonarejatʉka repanapi cuache
choochete ũhasorena Repaʉ paicheja saiche jokamʉ Dios,
Repaʉname siarʉmʉ jame paijʉ paapʉ chini —‍chiniasome
repana.
\s Antioquía vʉejoopo paina Jesure cuasachete kʉamʉ
\p
\v 19 Aperʉmʉ Esteban chuenisorʉmʉ chekʉnare Jesús neenare
ũcuajache cuache chooasome pãi. Ũcuanani cuache choojʉna
ña Jesús neena eta sanisoasome. Chekʉna Fenicia chejana
saniasome. Chekʉna Chipre juupona saniasome. Chekʉna Antioquía
vʉejoopona saniasome. Jãachejñare sani paijʉ Jesús
paichete chekʉnani judíopãichia kʉajʉ paniasome repana.
\p
\v 20 Chekʉnatani Jesure cuasana teevana, Chipre raisinaname
Cirene raisina ũcuajoopona Antioquía vʉejoopona sani tĩa
judíopãire chʉvajʉ judío peonare ũcuachia chʉvaasome. Pãi
ũcuanʉkore Jesús reojache chookaisiere kʉaasome repana.
\v 21 Jãajekʉna Diopi repanani rʉa reojache chookaiʉna pãi
rʉa jainʉko Jesucristoni cuasajʉ jovoasome.
\p
\v 22 Repacheja paina Jesure jovosie Jerusalén vʉejoopo paina
Jesucristote cuasakuanupʉ asaasome. Asasinajejʉ Bernabeni
Antioquía vʉejoopona saoasome repana.
\v 23 Ũcuarʉmʉ repaʉ Bernabé sani tĩa repanare Dios
reojache chookaisiere ña pojoasomʉ. Jãajekʉna repanapi
jokasomañe Jesuni masi cuasajʉ paapʉ chini chʉvaasomʉ
repaʉ.
\v 24 Repaʉ Bernabé reojache paikʉjekʉ Jesucristote rʉa
masi cuasakʉ Dios Rekocho chʉ̃ʉñe reojache chookʉ
paniasomʉ. Jãajañe paikʉji repachejare paiʉna naa rʉa
jainʉko pãi Jesure cuasajʉ jovoasome.
\p
\v 25 Naa paisirʉmʉ repaʉ Bernabé Tarso vʉejoopona saniasomʉ
Sauloni kuera chini. Repaʉte kue jñaa Antioquíana saasomʉ
repaʉ.
\v 26 Ũcuajoopote sani teeʉ̃sʉrʉmʉ paijʉ Jesure
cuasakuanupʉname chiijʉ pãi jainʉkore kachana chechojʉ
paniasome repana. Repajoopo Antioquía vʉejoopo paina Jesure
cuasanare, “Cristo neena”, chiniasome. Aperʉmʉ repanare
jãajañe veomaneasome pãi.
\p
\v 27 Ũcuarʉmʉ chekʉna Dios chʉo kʉana Jerusalenpi Antioquía
vʉejoopona rani tĩaasome.
\v 28 Repanare jame raisikʉ Agabo Jesure cuasanare chʉo raasomʉ
kʉara chini. Repanapi chiirena vʉni nʉkakʉ Dios Rekochoji
chookaiʉna ijache ikaasomʉ repaʉ: “Naa paisirʉmʉ
pãivanare siacheja ãu karajamʉ”, chiniasomʉ. (Repaʉ
kʉasie naa paisirʉmʉna Claudio chʉ̃ʉrʉmʉna
tijñesikʉamʉ.)
\v 29 Agabo ikasiere asa Jesure cuasana Antioquía paina
ũcuanʉko kuri jovo Judea cheja painani, Jesure cuasanani saoñu
ãure koo ãapʉ chiniasome. Repanare ĩsireonʉkorʉ kuri jovo
saoñu chiniasome repana.
\v 30 Repana chooñu chiisiere choojʉ Judea painare, Jesure
cuasanare chʉ̃ʉnani kuri saoasome repana. Bernabename Saulo
sakaniasome repakuri.
\c 12
\s Santiagote vanisosiename Pedrote chẽasiere kʉamʉ
\p
\v 1 Ũcuarʉmʉ Herodes, Galilea cheja painare chʉ̃ʉkʉ, Jesure
cuasakuanupʉ painani cuache choora chini teenare chẽañe
chʉ̃ʉasomʉ.
\v 2 Jãajañe chʉ̃ʉʉna chẽarena Juan majaachʉre,
Santiagote, vatipi vanisoche chʉ̃ʉasomʉ repaʉ Herodes.
\v 3 Repaʉte vanisosie judío aina asa rʉa pojoasome. Ũcuarʉmʉ
Herodes repana pojosiere asa Pedroni ũcuajache chẽaajʉ chini
chʉ̃ʉasomʉ. Reparʉmʉ pascuarʉmʉ paniasomʉ, judíopãi pã
saʉmanesie ãirʉmʉ.
\v 4 Ũcuarʉmʉna Pedroni chẽarena pãi chẽavʉena cuao
sõtaopãire chʉ̃ʉ jokaasomʉ Herodes, repaʉni pẽjeajʉ
chini. Chʉ̃ʉ jokaʉna sõtaopãi ũcuakachapakuanupʉã sañejʉ
pẽjeasome repaʉte. Teekuanupʉ ũcuakachapanachia paniasome.
Pascuarʉmʉ caraisirʉmʉna Herodes pãi ñajʉte Pedrote cuache
ikakʉ vanisochete chʉ̃ʉra chiniasomʉ.
\v 5 Jãajañe choora chini Herodes Pedrote pãi chẽavʉere
cuao paaasomʉ. Jãajekʉna Jesure cuasakuanupʉ paina Pedroji
pãi chẽavʉere paiʉna siarʉmʉ Dioni rʉa sẽekaijʉ
paniasome.
\p
\v 6 Ũcuarʉmʉ Pedro repaʉte Herodes pãi ñajʉte cua
ikajaumucuse ñami kãiʉna repaʉ kãiruupʉ sõtaopãi
teekachapana pẽjejʉ repaʉ jʉ̃jñana cʉnameã tachesina
paniasome. Chekʉna sõtao jatisaarote paijʉ pẽjeasome.
\v 7 Repaʉ Pedro kãnisorʉmʉna Dios raosikʉ ángel peosichejapi
teana rani paiʉna rʉa miaasomʉ repaʉ pairuupʉ. Ũcuarʉmʉ
ángel Pedrote meakorichona jʉ̃tʉpi tʉka vʉo,
\p —‍Pesa vʉijʉ̃ʉ —‍chiniasomʉ.
\p Angelpi ikakʉna Pedro jʉ̃jña tachesimeã cʉnameã teana
tʉsʉ tuãtuaasomʉ.
\v 8 Jãajañe choo ángel joe ikaasomʉ repaʉte.
\p —‍Mʉʉ kãñaname cũakorophere sachejʉ̃ʉ —‍chiniasomʉ.
Chikʉna sacheasomʉ repaʉ.—‍ Ũcuajache sẽsevʉ mʉʉ juikãa
mini sacha jame raijʉ̃ʉ chʉʉre —‍chiniasomʉ.
\p
\v 9 Chikʉna Pedro pãi chẽavʉe rʉa ʉjavʉe ángel chojepi
etakʉ paniasomʉ. Jãajañe chookʉtetani ángel repaʉte
chookaichejẽe cuasomaneasomʉ Pedrote. “Rupʉ Dios ñoñeji
ñomʉ chʉʉre”, chiiʉ cuasaasomʉ Pedro.
\v 10 Etajʉ pẽjekʉte, charo nʉkakʉte carani, naa choje
nʉkakʉte carani, jatisaaro cʉnasaarona tĩaasome repana.
Tĩarena repasaaro ũcuateesaaroji vataʉna eta vʉejoopote
paijʉ teejoovʉ mʉaasome repana. Teejoovʉ mʉa ñato ángel
teana peoasomʉ.
\v 11 Angel joka sanisosirʉmʉ churatani cuasoasomʉ repaʉte.
“¡Dios raosikʉ ángel chʉʉre etosie ũcuarepaame! Herodes
chʉʉre pãi chẽavʉe paache ʉ̃semʉ Dios. Ũcuachia judío
aina chʉʉre cuache chooñu chiiche peore ʉ̃semʉ Repaʉ”,
chini cuasaasomʉ Pedro.
\p
\v 12 Chini masi cuasakʉ, churatani María vʉena mʉaasomʉ
Pedro. (María Juan pʉkakoamo. Repaʉ Juan mami cheke Marcos.)
Repavʉe pãi jainʉko Dioni sẽñu chini chiisina paniasome.
\v 13 Ũcuarʉmʉ Pedro mʉa tĩa jatisaaro tijñapacasaaroji
sẽniasomʉ repanare. Sẽeʉna asa repavʉe chooche chookaiko,
Rode, ũcuasaarona raniasomo.
\v 14 Rani Pedro chʉore asa masi pojokotani vata ñamañe chʉri
vʉvʉso chekʉnani kʉaasomo repao.
\p —‍¡Pedro vesere nʉkamʉ! —‍chiniasomo repao.
\p
\v 15 Chikona,
\p —‍Vẽveomo mʉʉ —‍chiniasome repaote. Jãatani repao,
\p —‍¡Joremamo chʉʉ! —‍chiio rʉa ikaasomo. Rʉarepa ikakona,
ijache ikaasome repana:
\p —‍Ãa, repaʉni vanisorena reko raicosomʉ —‍chiniasome repana.
\p
\v 16 Jãa chooto repaʉ Pedro chutaa vesere nʉkakʉ soiʉ
paniasomʉ. Soiʉna asa vata ña jñanosoasome repana.
\v 17 Ña jñano repanapi rʉarepa ikajʉna repaʉ ikachete
asaajʉ chini vevoasomʉ Pedro. Ikasie cuharena repaʉte Dios
pãi chẽavʉe etosiere peore kʉaasomʉ repaʉ repanare. Kʉa
pini,
\p —‍Peore chʉʉ kʉasie Santiagoname chekʉnare Jesure
cuasanare kʉakaijʉ̃ʉ chʉʉre, asa masiajʉ —‍chiniasomʉ
repaʉ. Ika pini eta tĩichejana saniasomʉ repaʉ.
\p
\v 18 Jãa chooto sõtaopãi ñataʉna ña Pedroji peokʉna
ũcuanʉko kʉkʉso rʉa cutujʉ paniasome.
\p —‍¿Jeechejare Pedro paikʉ? ¿Jese jãʉ etaʉ? —‍chiijʉ
sãiñechia sẽniasajʉ paniasome.
\v 19 Repana sõtaopãi vajʉchʉjʉ cutujʉ paijʉna Herodes
Pedroni kue raajʉ chini chʉ̃ʉasomʉ. Chʉ̃ʉʉna repaʉte
kueteeasome repana. Kueteerena Herodes repanare soni rʉa
sẽniasomʉ. Sẽni pini chekʉnani sõtaopãire chʉ̃ʉasomʉ
repaʉ, Pedrote masi pẽjemanesinani ũcuanʉkore vanisoajʉ
chini. Chʉ̃ʉ chueoso Judea cheja eta Cesarea vʉejoopote sani
paniasomʉ repaʉ Herodes.
\s Herodes jũisiere kʉamʉ
\p
\v 20 Reparʉmʉ Herodes Tiro vʉejoopo painaname Sidón
vʉejoopo painare peruasomʉ. Repajoopoã paina siarʉmʉ ãu
koojʉ paniasome Herodes cheja painare. Jãajañe ãu koonani
Herodeji perukʉna rʉa cuaasomʉ repanare. Chekʉchejña ãu
koochejñajẽe peokʉna Herodeni reojache jame pañu chini
repajoopoã paina ũcuanʉko repaʉni ikañu chiniasome. Chini
repaʉte chooche chookaikʉni, Blastoni, ikaasome repana, repana
ikajaumucusere Blastoji Herodeni sẽekaaʉ chini.
\v 21 Repaʉ sẽekaisiumucuse tĩaʉna repaʉ Herodes pãi
chʉ̃ʉna juikãña reojakãñare sache repaʉ pãi chʉ̃ʉkʉ
ñuisaivʉte ñuiʉ ikaasomʉ repanare pãi.
\v 22 Ika piniʉna pojojʉ rʉa cuijʉ ijache ikaasome repana:
\p —‍Rʉa masiʉmʉ jãʉ. Pãi ikachejache ikamamʉ ikʉ.
¿Dioaʉ ikʉ? —‍chiniasome repana, rupʉ repaʉ cuasakʉ
ikasiere.
\v 23 Repaʉchia cuasakʉ ikasikʉtani, “Diomamʉ chʉʉ”,
chiimañe repana ikachete asa pojoasomʉ repaʉ. Asa
pojosikʉretani ángel Dios raosikʉpi ravʉ chooasomʉ
repaʉte. Ravʉ chooʉna repaʉ canivʉ sanavʉji añapi
ãijʉna jũnisoasomʉ repaʉ.
\p
\v 24 Herodes jũnisosirʉmʉ pãi Dios chʉore asa chẽa
Jesucristoni siarʉmʉ naa jainʉko jovojʉ paniasome.
\p
\v 25 Ũcuarʉmʉ Bernabename Saulo Antioquía vʉejoopo paina
jovosie kuri Jerusalén painani jokajani joe Antioquía
vʉejoopona coiasome. Coijʉ Juan Marcote saasome repana.
\c 13
\s Dios chʉore chʉvaajʉ chini Bernabename Saulote
tĩichejñana saosiere kʉamʉ
\p
\v 1 Reparʉmʉ Antioquía vʉejoopo Jesucristote cuasakuanupʉ
Dios chʉo kʉananame Jesure cuasanare chechona paniasome. Ieame
repana mami: Bernabemʉ, chijaiʉ Simeonmʉ, Cirene raisikʉ
Luciomʉ, Saulomʉ, Menaén chĩirʉmʉ Herodete jame
paisikʉname. (Repaʉ Herodes Galilea canare chʉ̃ʉkʉ
paniasomʉ.)
\v 2 Reparʉmʉ Jesucristote cuasana chii Dioni sẽejʉ ãu
ãimañe paniasome Dioni pojojʉ. Jãajañe choojʉna Dios
Rekocho ijache ikaasomʉ repanare: “Bernabename Saulote
chekʉchejñana saojʉ̃ʉ mʉsanʉkona, chʉʉ repanare
jokasiere sani choojʉ paapʉ”, chiniasomʉ.
\v 3 Jãajañe ikaʉna asa joe ãu ãimañe paijʉ Dioni sẽejʉ
paniasome repana. Sẽni pini repanare Bernabename Saulote ijache
ikajʉ jʉ̃jñapi jaasome repana: “Diopi mʉsanʉkonare reojache
chookaaʉ, sani Repaʉ chʉore masi chʉvaajʉ chini”,
chiniasome. Jãajañe ika pini repanare Dios chʉore
chʉvajaapʉ chini tĩichejana saosoasome repana.
\s Chipre juupo painare sani chʉvasiere kʉamʉ
\p
\v 4 Ũcuarʉmʉ Bernabename Saulo Dios Rekochoji repanani chʉ̃ʉ
saoʉna Seleucia vʉejoopona caje tĩa choovʉ ʉjavʉji tuni
Chipre juupona jẽniasome.
\v 5 Jẽejʉ Chipre juupo cajoopona Salamina vʉejoopona
tĩaasome repana. Ũcuajoopote tĩa paijʉ judíopãi
chiivʉña kaka Dios chʉore chʉvajʉ paniasome repana. Juan
Marcos repanani jame chookasa chini jame saniasomʉ.
\p
\v 6 Peore repajuupo kuijʉ chekʉruru paijoopo Pafos vʉejoopo
tĩaasome repana. Tĩa judíopãiʉte chaire tijñaasome repana.
Chai mamiame Barjesús. Repaʉ Barjesús, “Dios chʉo kʉakʉmʉ
chʉʉ”, chiiʉ joreasomʉ.
\v 7 Jãajañe paikʉji repacheja painare chʉ̃ʉkʉte Sergio
Paulote rʉa masikʉte jame paniasomʉ repaʉ. Reparʉmʉ Sergio
Paulo Bernabename Saulote soniasomʉ, repanapi Dios chʉore
kʉajʉna asara chini.
\v 8 Jãatani repaʉ chai repanapi Sergio Pauloni Dios chʉore
chʉvañu chiijʉna ʉ̃sera chiniasomʉ. (Repaʉ chai mami cheke
Elimas, griegopãi repaʉte veoche.) “Pãi chʉ̃ʉkʉji Dios
chʉore asa chẽa cuasakʉ”, chini ʉ̃sera chiniasomʉ repaʉ
Elimas.
\v 9 Jãatani Dios Rekocho Saulote jame paniasomʉ. (Saulo mami
griego chʉo Pablomʉ.) Repaʉ Pablo rorepa ñaasomʉ chaire.
\v 10 Repaʉni rorepa ñakʉ, ijache ikaasomʉ Pablo:
\p —‍Mʉʉ vati chʉ̃ʉñechia chookʉmʉ. Reojache chooche
peore cuhekʉmʉ mʉʉ. Joreʉmʉ mʉʉ. Pãipi Maire Paakʉte
cuasañu chiito ʉ̃sekʉmʉ mʉʉ. Rʉa cuakʉmʉ mʉʉ.
\v 11 Jãajekʉna Dios mʉʉre cuache choojamʉ. Mʉʉ
ñakocaã naañe choojamʉ Dios. Irʉmʉpi miañejẽe
ñamanejamʉ mʉʉ naa paisirʉmʉjatʉka —‍chiniasomʉ Pablo
repaʉte chaire.
\p Chikʉna repaʉ Elimas teana naasoasomʉ. Naaso repaʉ
jʉ̃tʉna chẽa kuhajanani pãi kueasomʉ.
\v 12 Elimas naasosiere ña jñanoasomʉ pãi chʉ̃ʉkʉ. Jãare
ña jñanoʉna Pablo Maire Paakʉ Jesucristo paiche
chechosichʉopi repaʉte rʉa cuasoasomʉ. Cuasokʉna Dios chʉo
asa chẽa Diore cuasaasomʉ repaʉ pãi chʉ̃ʉkʉ.
\s Pabloname Bernabé Antioquía de Pisidiare sani chʉvasiere
kʉamʉ
\p
\v 13 Pabloname Bernabé Pafos vʉejoopo eta caje choovʉ tuni
joe tĩichejana chiaraji jẽniasome, Panfilia chejana. Jẽni tĩa
chiacha cocovʉna sani Perge vʉejoopona tĩaasome repana. Juan
Marcotani repanare joka Jerusalenna coisoasomʉ.
\v 14 Perge vʉejoopoji sani Pabloname Bernabé Antioquíana
Pisidia cheja cajoopona tĩaasome. Sani tĩa paijʉ judíopãi
pʉaumucusena ũcuana chiivʉena mʉa kaka pʉʉasome repana.
\v 15 Ũcuarʉmʉ repavʉe chʉ̃ʉna Dios chʉo aperʉmʉ
tochasiphʉroã paichete, Moisés tocha jokasiename chekʉna
Dios chʉo kʉasina tochasie ñajʉ ikaasome. Ñajʉ ika pini
Pabloname Bernabere ijache ikaasome repana:
\p —‍Chʉkʉna majapãi, mʉsanʉkonapi chʉvañu chini ikajʉ̃ʉ
inare pãi chiisinare —‍chiniasome.
\p
\v 16 Chitena Pablo vʉni nʉkakʉ vevoasomʉ repanare, asaajʉ
chini. Repanare tijñeñe nʉkakʉ ijache ikaasomʉ repaʉ:
\p —‍Mʉsanʉkona Israelpãi, asarepajʉ̃ʉ. Ũcuachia
mʉsanʉkona tĩipãi Diore vajʉchʉna, asarepajʉ̃ʉ.
\v 17 Mai ũcuanʉko judíopãi Cuasakʉji, Dios, mai aipãire
chẽaasomʉ reojache chookasa chini. Ũcuaʉji reojache
chookaiʉna pãi rʉa jainʉko jojoasome repana Egipto cheja
pairʉmʉ. Repanare Dios, peore Choomasikʉjekʉ, repacheja
paisinare peore etoasomʉ.
\v 18 Eto pãi peochejana rao rʉa cuache choonaretani
cuarentarepaʉ̃sʉrʉmʉ kuirakʉ paniasomʉ Dios repanare repacheja
pairʉmʉ.
\v 19 Cuarentarepaʉ̃sʉrʉmʉ pani pinisirʉmʉna Canaán cheja
painare tĩipãire sieterepakuanupʉãre vanisoajʉ chini
chʉ̃ʉasomʉ Dios repanare, vanisorena repana paisichejare ĩsira
chini.
\v 20 Peore cuatrocientos cincuentarepaʉ̃sʉrʉmʉ jãajañe
chookaiʉ paniasomʉ Dios repanare Israelpãi.
\p ’Repanapi Canaán chejare kaka paijʉna repanare pãi
chʉ̃ʉnare jokaasomʉ Dios, repanare cuhena cuache chooñu
chini rairʉmʉchia, chʉ̃ʉjʉ paapʉ chini. Rʉa jeerʉmʉ
jãajañe choojʉ paniasome repana, Dios chʉo kʉajaʉ Samuel
chutaa peorʉmʉ.
\v 21 Samuel pairʉmʉna repana Israelpãi Dioni rʉa sẽejʉ
paniasome, repanare chʉ̃ʉjaʉni masikʉni, ĩsiʉna repanani
siarʉmʉ chʉ̃ʉkʉ paaʉ chini. Sẽejʉ paijʉna repanare
chʉ̃ʉjaʉre Cis mamakʉni, Saulni jokaasomʉ Dios. Repaʉ Saúl
Benjamín jojosikʉ paniasomʉ. Dios pãi chʉ̃ʉñe jokasirʉmʉ
Saúl cuarentarepaʉ̃sʉrʉmʉ chʉ̃ʉasomʉ repanare.
\v 22 Repaʉ jãajanʉkorepaʉ̃sʉrʉmʉ chʉ̃ʉsirʉmʉna Dios
pãi chʉ̃ʉñe tʉaasomʉ Saulre. Jãatani Dios Israelpãi
ũcuanʉkore chʉ̃ʉjaʉre joe chekʉni Davini pãi chʉ̃ʉkʉte
jokaasomʉ. Repaʉte Davire ijache ikaasomʉ Dios: “Isaí
mamakʉte, Davire, chʉʉre rʉa cuasakʉte rʉa pojomʉ chʉʉ.
Chʉʉ chʉ̃ʉñe peore choojamʉ repaʉ”, chiniasomʉ Dios.
\v 23 Chura Dios David Jojosikʉre Jesure raocuhasikʉamʉ maire
Israelpãi vati toa sani uuchete ʉ̃sekaaʉ chini. Apereparʉmʉna
chookasa chiisikʉjekʉ maire reojache chookanicuhasikʉamʉ
Dios.
\v 24 Jesús chutaa chechomarʉmʉ Juan Pãi Okorovesikʉ
Israelpãi ũcuanʉkore Dios chʉore chʉvaasomʉ repanapi asa
chẽa cuache choochete ũhaso okorovecojñoajʉ chini.
\v 25 Repaʉ Juan pãi chʉvache cuhapirarʉmʉ ijache ikaasomʉ:
“Mʉsanʉkona chʉʉre masi cuasamame. Diopi raosikʉamʉ
chʉʉre. Jãatani Dios Mamakʉmamʉ chʉʉ. Chekʉ pãiʉ naa
rʉa Masiʉ chojepi raijamʉ; jãʉamʉ Dios Raokʉ. Ichejana
raipiramʉ Repaʉ, pãire chechora chini. Repaʉte ña,
kʉkʉjanaame pãi. Chʉʉ Repaʉte, ‘Peore Masiʉmʉ’, chiiʉ
cuasakʉ, ‘Rʉa vesʉkʉmʉ chʉʉ’, chiimʉ naa jmamakarʉ
masikʉjekʉ”, chiniasomʉ Juan.
\p
\v 26 ’Chʉʉ majapãi, ie chʉo mʉsanʉkonare Abraham
jojosinaname tĩipãi Repaʉte vajʉchʉnare raomʉ Dios,
mʉsanʉkonapi asa chẽa Jesucristoni jovorena mʉsanʉkona
rekoñoãre carevakaaʉ chini.
\v 27 Jãatani Jerusalén paina Jesús paiche vesʉsinaame,
repanare chʉ̃ʉna ũcuachia. Dios chʉo aperʉmʉ kʉasina
Jesús rani paijachere kʉajʉ tocha jokasie masi asamanaame
repana. Pʉaumucujña paiche siarʉmʉ repa tochasie ñajʉ
ikanatani asavesʉnaame repana. Repaʉni cuhejʉ vanisoajʉ
chini chʉ̃ʉjʉ tocha jokasie kʉache ñanatani ũcuare
choosinaame repana.
\v 28 Repaʉte Jesure cuache choomanesikʉretani, vanisochete
chʉ̃ʉakʉ chini pãi chʉ̃ʉkʉte, Pilatote rʉa ikaasome
repana.
\v 29 Dios chʉo kʉasina Repaʉte choojachere kʉajʉ tocha
jokasiere peore choo pinirena kurususẽvero jẽjosikʉre
caso, tãasome pãi.
\v 30 Jãatani Repaʉte Diopi tãsichejapi vaso etoasomʉ.
\v 31 Aperʉmʉ Repaʉ Jesús Galilea chejare paniasomʉ.
Jãachejapi Repaʉ neenaname Jerusalén vʉejoopona saniasomʉ
Repaʉ. Ũcuajoopote sani paiʉna pãi vanisoasome Repaʉte.
Jãatani Repaʉte tãsichejapi vajʉrani eta kuiʉna Repaʉ
neena ñaasome Repaʉte, aperʉmʉ Ũcuaʉname kuisina. Repaʉ
vajʉraisirʉmʉ cuarentarepaumucujña paiʉ Repaʉ neenare ñokʉ
paniasomʉ Jesús. Jãajañe chookʉna ñasinajejʉ irʉmʉ mai
majapãi jainʉkore pãi kʉajʉ paime repana ñasiere.
\p
\v 32 ’Chʉo rʉa reojachere ra kʉame chʉkʉna mʉsanʉkonare.
Dios aperʉmʉ mai aipãi ijache ikaasomʉ:
\q Mʉsanʉkona
jojosinare rʉa reojache chookaijamʉ chʉʉ,
\m chiniasomʉ.
\v 33 Irʉmʉ Dios maire repana jojosinare Repaʉ ikasie
chookanicuhasikʉamʉ. Jãare chini Jesure vaniso
tãcojñosikʉre vaso etocuhasikʉamʉ Dios. Repaʉ chʉo
aperʉmʉ tochasiphʉro, Salmos capítulo dos, ijache kʉamʉ:
\q “Mʉʉ chʉʉ chĩiamʉ.
\q Churatani mʉʉ chʉʉ chʉ̃ʉñejañe peore chʉ̃ʉkʉ
paijamʉ”,
\q chiniasomʉ Dios, Mamakʉte,
\m chiimʉ.
\v 34 Repaʉte Jesure vaniso tãcojñosikʉre Diopi chookaiʉna
repaʉ canivʉ jãjumanesikʉamʉ. Joe jũimanejañere
vajʉraisikʉamʉ Repaʉ. Ũcuare ijache kʉamʉ Dios chʉo
aperʉmʉ tocha jokasie:
\q “Chʉʉ, Dios, aperʉmʉ, ‘Mʉʉ Jojosikʉre reojache
chookaijamʉ’, chiisikʉamʉ Davire.
\q ‘Chookaijamʉ’, chiisikʉjekʉ joremañe ũcuarepa
chookaijamʉ chʉʉ mʉʉre”,
\q chiniasomʉ Dios, Mamakʉte,
\m chiimʉ.
\v 35 Cheke naa charo David tocha jokasie ijache kʉamʉ:
\q Dios, Mʉʉ Neekʉre reojachechia chookʉte jũnisõsirʉmʉ
\q Repaʉ canivʉ jãjuñe ʉ̃sejamʉ mʉʉ,
\m chiimʉ.
\v 36 Diopi chʉ̃ʉkʉna aperʉmʉ paisinare David reojache
chookaniasomʉ. Dios repaʉte chʉ̃ʉsie peore choo pini
aireko jũnisoasomʉ repaʉ. Jũnisoʉna pãipi repaʉ aipãi
tãcojñosichejana tãrena repaʉ canivʉ jãjusoasomʉ.
\v 37 Jãatani Jesús jũnisosirʉmʉ tãcojñosikʉtani Diopi
vasokʉna repaʉ canivʉ jãjumaneasomʉ.
\v 38-39 Jãajekʉna chʉʉ mʉsanʉkonare iere chʉvamʉ,
masiajʉ chini: Jesús maire jũni roikaisiejekʉna mai cuache
chooche tʉnesokaiche paimʉ maire chura. Dios chʉ̃ʉsie rʉa
paimʉ. Jãatani mai cuhejʉ choomame repa. Dios chiiche
reojachere choomapʉ siarʉmʉ cuache choojʉ painaame mai.
Jãajañe choonajejʉ Dioni pojoñu chini jocha vaivanare
siarʉmʉ vani ʉojʉ paime mai, cuare tʉnoñu chini. Jãatani
tĩamamʉ jãa. Jãatani Jesucristoji mai cua peore
roisokaisiejekʉna Dios mai cuache choosie joe
cuasamanejamʉ, maipi Jesucristote cuasato.
\v 40 Asarepajʉ̃ʉ chʉʉ ikache. Ie chʉo asa jachamañe
paijʉ̃ʉ. Mʉsanʉkonapi jachato chekʉrʉmʉ Dios chʉo aperʉmʉ
kʉasina tocha jokasie kʉacheji cuache tijñejamʉ
mʉsanʉkonare.
\v 41 Ijache chiimʉ repana tocha jokasie:
\q “Asarepajʉ̃ʉ, mʉsanʉkona, chʉʉre Diore cuasacuhena.
\q Asa
kʉkʉjʉ̃ʉ.
\q Choosõjanaame mʉsanʉkona.
\q Chʉʉ chooche mʉsanʉkona chutaa ñamañere choojamʉ
chʉʉ.
\q Jãare chʉʉ choojachere pãipi kʉato jacharaame
mʉsanʉkona”, chiisikʉamʉ Dios,
\m chiimʉ —‍chiniasomʉ Pablo repanare pãi.
\p
\v 42 Chʉva pini Pabloname Bernabé judíopãi chiivʉepi
etaasome. Etajʉna Pablo chʉvasie asasina rʉa ikaasome
repaʉte, chekʉsemana joe rani pʉaumucusena ũcuare chʉvaakʉ
chini.
\v 43 Repavʉe etasirʉmʉ chiisina jainʉko judíopãiname
tĩipãi Diore vajʉchʉna jame tuha saniasome Pabloname
Bernabere. Ũcuanani jame saijʉna Pabloname Bernabé joe
chʉvaasome repanare Dios chʉo asa chẽasiere jokasomaneajʉ
chini.
\p
\v 44 Ũcuarʉmʉ pãi joe chekʉsemana pʉaumucusepi tĩaʉna
Dios chʉore asañu chini rʉa jainʉko rani chiiasome. Vʉejoopo
paina pãi peore chiiraaasome, Pablo chʉvachete asañu chini.
\v 45 Jãatani chekʉna judíopãi Pablote perujʉ kerejʉ,
“Joremʉ ikʉ”, chiniasome, “Repaʉ chʉore jairepanʉko asañu
chini chiime”, chini cuasajʉ.
\v 46 Kerenaretani Pabloname Bernabé vajʉchʉmañe ijache
ikaasome repanare:
\p —‍Diopi chʉ̃ʉkʉna mʉsanʉkonare judíopãire charo Dios
chʉo chʉvasinaame chʉkʉna. Jãatani mʉsanʉkonapi Dios
chʉore asacuhejʉ jachajʉna judío peonani chʉvajanaame
chʉkʉna chura. Dios paicheja saicuheme mʉsanʉkona.
\v 47 Ijache chʉ̃ʉsikʉamʉ Dios chʉkʉnate:
\q Mʉʉre chʉʉ chʉore chʉvaakʉ chini jokamʉ chʉʉ,
\q judío peonare soña painani chʉʉ paichete kʉaakʉ
chini,
\q kʉaʉna asa chẽa chʉʉni jovoajʉ chini.
\q Repanani rʉa reojache chookasa chini choomʉ chʉʉ ie,
\m chiimʉ Dios chʉo aperʉmʉ tocha jokasie —‍chiniasome repana
Pabloname Bernabé.
\p
\v 48 Chitena repana judío peona asa pojojʉ, “Dios chʉo rʉa
reojaimʉ”, chiniasome. Jãajañe ikajʉ Jesure jame sani
paijana ũcuanʉko teana cuasa jovoasome Dios chʉore asa chẽani.
\p
\v 49 Jãajañe chʉvajʉna reparʉmʉ repacheja paina jainʉko
Dios chʉo asaasome.
\v 50 Jãatani repana judíopãi Pabloname Bernabere rʉa cuache
cutuasome. Jãajañe cutujʉna asa masiromi Diore vajʉchʉnaname
ʉmʉpãi repajoopo painare chʉ̃ʉna cuhejʉ naa rʉa cuache
cutujʉ repanare ũcuachejapi etoasome.
\v 51 Repanani etojʉna Pabloname Bernabé repana cũakorophere
chʉ̃isie chao tĩto tojñojʉ eta saniasome, pãipi repajoopo
paina cuache choosiename Dios chʉo asacuhesiere masiajʉ
chini. Eto saorena Iconio vʉejoopona saniasome repana.
\v 52 Jãatani repana etasijoopo paina Jesucristote mama cuasana
Dios Rekochoji ũcuanani jame paiʉna rʉa pojoasome.
\c 14
\s Pabloname Bernabé Iconio vʉejoopo painare sani chʉvasiere kʉamʉ
\p
\v 1 Ũcuarʉmʉ Pabloname Bernabé Iconio vʉejoopo sani tĩa paijʉ judíopãi chiivʉena kaka Dios chʉore chʉvaasome. Repanapi rʉa reojache chʉvajʉna judíopãiname judío peona jainʉko asa chẽa cuasajʉ Jesucristoni jovoasome.
\v 2 Jãatani chekʉna judíopãi teena Jesure cuasacuhena rʉa cuache cutuasome repanare. Judío peonare ũcuachia rʉa jorechʉo ikaasome repana, asa Jesure cuasanani peruajʉ chini.
\v 3 Jãajekʉna repanapi Jesure cuasachete jokamaneajʉ chini, Pabloname Bernabé pesa saimaneasome, repanani naa chechoñu chini. Vajʉchʉmañe chʉvajʉ, Jesucristo pãi ũcuanʉkore reojache chookaichete kʉajʉ paniasome repana. Jãajañe choojʉna, Maire Paakʉ, Jesús, Diochia masichete choomasiche jokaasomʉ repanare, pãipi ña, “Chʉo ũcuarepare chʉvanaame ina”, chiijʉ masiajʉ chini.
\v 4 Jãatani repajoopo paina ũcuanʉko ũcuatee chiimaneasome. Chekʉna judíopãire chiniasome. Chekʉna Jesús saosinani chiniasome.
\v 5 Reparʉmʉ pãi Pabloname Bernabere cuache chooñu chini, jainʉko judíopãiname judío peonaname repanare chʉ̃ʉna chii cutuasome. “Repanani catapi sua vẽasoñu”, chiniasome repana.
\v 6 Jãatani repanare cuache chooñu chiiche asaasome Pabloname Bernabé. Asa tĩichejana, Licaonia chejana saniasome repana. Sani Listra vʉejooponame Derbe vʉejoopo repacheja poña ũcuachia kuniasome repana.
\v 7 Jãachejñare sani kuijʉ Jesure cuasache kʉachʉore chʉvajʉ paniasome repana.
\s Listra vʉejoopo painaname Derbe vʉejoopo painare sani chʉvasiere kʉamʉ
\p
\v 8 Reparʉmʉ Listra vʉejoopo sani tĩa paijʉ Dios chʉo chʉvato pãiʉ nʉka kuimavaʉ ñuiʉ paniasomʉ. Chĩirʉmʉna teana cuacũa paavaʉre jñaacojñosivaʉjekʉ nʉka kuimavaʉ paniasomʉ repaʉ.
\v 9 Jãajañe paivaʉpi Pablo chʉvachʉore ñuiʉ asakʉ paniasomʉ repaʉ. Ñuiʉ asakʉna Pablo repaʉte rorepa ñakʉ, repaʉ rekocho cuasache ñaasomʉ. Ijache cuasaasomʉ repaʉ nʉka kuimavaʉ: “Chekʉrʉmʉ Dios chʉʉre vasojamʉ.” Jãajañe cuasakʉna Pablo masikʉjekʉ, “Ikʉre vasoreomʉ”, chini cuasaasomʉ.
\v 10 Chini cuasa repaʉte ʉjachʉopi ijache ikaasomʉ repaʉ:
\p —‍¡Vʉni nʉka kuijʉ̃ʉ mʉʉ! —‍chiniasomʉ Pablo.
\p Chikʉna teana vʉni sʉa nʉka kuniasomʉ repaʉ.
\v 11 Pabloji jãajañe chooʉna ña repacheja Licaonia cheja paina repana chʉopi ijache ikajʉ ʉjachʉo cuiasome:
\p —‍Ivana diovana cʉnaʉmʉ painapi pãijana caje ñome maire —‍chiniasome repana.
\p
\v 12 Bernabere, “Ikʉ Zeuamʉ”, chiniasome repana. Pablote, “Ikʉ Hermeamʉ”, chiniasome, ikasikʉjekʉna.
\p
\v 13 Ũcuajoopo kueñere pãi chii Zeure pojovʉe paniasomʉ. Repavʉe kuirakaikʉ phairi, vacavanare korosipapa juivanani vʉejoopo kakasaarona raasomʉ. Phairiname repacheja paina Jesús saosinani pojojʉ, vacavanani vanisoñu chiniasome. \fig worshiping Paul and Silas|cn02119b.tif|span||D.C.Cook| |Hch 14.13\fig*
\v 14 Jãatani Bernabename Pablo repana chooñu chiichete asa, cuhejʉ repana juikãña rueni cherejʉ pãi kuanupʉ joopona vʉvʉ saniasome, repana chooñu chiichete ʉ̃señu chini. Ʉ̃sejʉ ijache ikajʉ cuiasome repana:
\p
\v 15 —‍¿Jese cuasa ijache chooche ina? Chʉkʉna rupʉ pãiame. Mʉsanʉkona paichejache painaame chʉkʉna. Diomame. Rupʉ mʉsanʉkonani Jesure cuasache kʉachʉore chʉvañu chini raisinaame chʉkʉna icheja, mʉsanʉkonapi iere rupʉ tʉ̃osivanare pojochete ũhasoajʉ chini. Jãajekʉna mʉsanʉkonare chʉkʉna Diorepaʉni Siarʉmʉ Paikʉni chejaname chiañaãname cʉnaʉmʉname peore jãachejña paiche cuamajñarʉã Choosikʉni cuasaajʉ chini chʉvame.
\v 16 Apereparʉmʉpi irʉmʉjatʉka pãi siachejña painare repana chiijʉ chooche ʉ̃semaneasomʉ Dios.
\v 17 Jãatani Repaʉ paichete masiajʉ chini cheja painare pãi siarʉmʉ chookaimʉ Repaʉ. Pãi oiʉ reojache kuirakʉmʉ Dios. Oko ramʉ. Ãu kʉ̃irʉmʉ ãu chiño kʉ̃imʉ. Ãu paimʉ rʉa. Pojome pãi rekoñoã. Peore jãa Dios chookaichechiaame —‍chiniasome repana Pabloname Bernabé.
\p
\v 18 Jãajañe ikanaretani vacavanare ũcua vanisokañu chiniasome repana. Pabloname Bernabé ʉ̃semato vanisokairaaasome repana.
\p
\v 19 Naa paisirʉmʉna judíopãi teena Antioquía vʉejoopo painaname Iconio vʉejoopo paina Listra vʉejoopona raniasome. Ũcuajoopote rani paijʉ Pabloname Bernabere cuache cutuasome repana, repajoopo painapi asa repanani peruajʉ chini. Jãajañe cuturena asa perujʉ Pablote catapi rʉa suaasome repana, repaʉni vanisoñu chini. Repaʉte sua vẽa vʉejoopo rʉtʉvana jñajñu sa ũhaasome repana, “Jũnisocuhasikʉamʉ ikʉ”, chini cuasajʉ.
\v 20 Jãatani Jesucristote cuasanapi sani repaʉni rũhisokoro chii nʉkajʉ ñatona cuasarani vʉni joe vʉejoopona kakaasomʉ repaʉ.
\p Joe apeñatato Pabloname Bernabé Derbe vʉejoopona saniasome.
\v 21 Repajoopo tĩa paijʉ Jesure cuasache kʉachʉore chʉvaasome repana repajoopo painare. Chʉvajʉna pãi jainʉko asa chẽa Jesucristoni cuasajʉ jovoasome. Chʉva pini joe Listra vʉejoopona coiasome repana. Jãajoopoji Iconio vʉejoopona coiasome repana. Joe jãajoopoji Antioquía vʉejoopo coiasome repana Pabloname Bernabé.
\v 22 Ũcuajoopoãna joe coi repajoopoã painare Jesucristote cuasanare joe chechojʉ paniasome repana. Jãajañe chechojʉ repanare ijache ikajʉ rʉa chʉvaasome repana Dios chʉo cuasachete ũhasomaneajʉ chini:
\p —‍Jmamakarʉjẽe Dios chʉo cuasache ũhasomanejʉ̃ʉ rʉa paicuache paitojẽe. Pãi siarʉmʉ paicuache choome maire Jesucristote cuasanare. Jãajañe paimʉ maire Dios paicheja chutaa saimarʉmʉ —‍chiniasome repana Pabloname Bernabé.
\v 23 Ũcuachia repajoopoã pairʉmʉ Jesucristote cuasanare kuirajʉ chʉ̃ʉjanani jñaa jokaasome repana, ũcuanapi chʉ̃ʉjʉna siarʉmʉ chiijʉ Jesucristoni jokamañe cuasaajʉ chini. Repanare jñaa teeumucuse ãu ãimañe paijʉ Jesuni sẽekaniasome, repana Cuasakʉji Jesupi repanani kuirakʉ reojache chookaaʉ chini.
\s Pabloname Bernabé Antioquía de Siriana coisiere kʉamʉ
\p
\v 24 Jãajañe choo pini Pisidia chejapi Panfilia chejana maapi coi tĩaasome repana.
\v 25 Panfilia cheja paijoopona Perge vʉejoopona sani Dios chʉore chʉvaasome repana. Chʉva pini Atalia vʉejoopona cajeasome repana.
\v 26 Atalia caje tĩa choovʉ tuni Antioquía vʉejoopona aperʉmʉ repana paisijoopona jẽniasome repana. Aperʉmʉ Antioquía painapi Dios chʉore chʉvaajʉ chini ijache ikajʉ saoasome repanare: “Diopi mʉsanʉkonare kuirakʉ reojache chookaaʉ, mʉsanʉkonapi Repaʉ chʉore chʉvakaijʉna”, chiniasome repana. Repana chʉvajaijʉ̃ʉ chiisie sani chʉva pini coiasome repana.
\v 27 Antioquía vʉejoopo coi tĩa Jesucristote cuasanare soni chii repana kuisiename Dios repanare chookaisie peore kʉaasome repana. Ũcuachia judío peonapi Jesucristoni cuasaajʉ chini Dios chookaisie peore kʉaasome repana.
\v 28 Kʉa pini Pabloname Bernabé rʉa jeerʉmʉ paniasome repacheja Jesucristote cuasananame.
\c 15
\s Jerusalén vʉejoopona chii cutusiere kʉamʉ
\p
\v 1 Ũcuarʉmʉ ʉmʉpãi teena Judea cheja paina Antioquía
vʉejoopona sani Jesucristote cuasanani ijache chiijʉ
chechoasome: “Mʉsanʉkonapi judío peonapi Moisés chʉ̃ʉ
jokasiere jĩkomu chãtiro paicanirʉ chʉto tʉacojñomato
Dios paicheja saicuajamʉ.” Jãajañe chiijʉ chechojʉ
paniasome repana Judea cheja raisina.
\v 2 Pabloname Bernabé repana chechochete ʉ̃sejʉ rʉa
ikaasome repanare. Rʉarepa ikajʉna chekʉna, Jesure cuasana
Antioquía vʉejoopo paina ijache ikaasome repanare:
“Jerusalén vʉejoopona sani Jesús saosinaname ainani
sẽniasajʉ̃ʉ”, chiniasome. Jãajañe ika Pabloname Bernabere
saoasome repana, chekʉnare Jesure cuasanare ũcuachia.
\v 3 Antioquía vʉejoopo paina Jesure cuasakuanupʉji saojʉna
saijʉ Fenicia chejana charo tĩaasome repana. Jãachejapi Samaria
chejana tĩa repachejña painare Jesure cuasanare peore kʉaasome
repana, judío peonapi Jesure jovosie. Kʉajʉna asa rʉa pojoasome
repana.
\v 4 Repacheja carani saijʉ Jerusalén vʉejoopona tĩaasome
repana Antioquía painaname Pabloname Bernabé. Tĩarena
Jerusalén paina Jesucristote cuasana peore pojoasome repanare,
Repaʉ saosinaname Jesure cuasanare chʉ̃ʉna peore. Pojojʉna
Pabloname Bernabé aperʉmʉ repana Dios chʉo chʉvarʉmʉ
repanare Dios chookaisiere peore kʉaasome.
\p
\v 5 Jãatani fariseopãi Jesucristote cuasana vʉni nʉkajʉ
ijache ikaasome repanare:
\p —‍Ijache chʉ̃ʉjʉ̃ʉ repanare judío peonare:
“Mʉsanʉkonapi Jesucristote cuasani jĩkomu chãtiro paicanirʉ
chʉto tʉacojño cheke Moisés chʉ̃ʉ jokasie peore choojʉ
paijʉ̃ʉ”, chiijʉ̃ʉ —‍chiniasome.
\p
\v 6 Chitena Jesucristo saosina Repaʉte cuasanare chʉ̃ʉnaname
chiiasome ũcuare cutuñu chini.
\v 7 Chii repanapi jeereparʉmʉ cutujʉna Pedro vʉni nʉkakʉ
ijache ikaasomʉ repanare:
\p —‍Asarepajʉ̃ʉ, chʉʉ majapãi. Aperʉmʉ chʉʉre Diopi
chẽasikʉamʉ chʉʉpi judío peonani Jesure cuasache
kʉachʉore chʉvakʉna asa chẽa cuasajʉ repanapi Jesucristoni
jovoajʉ chini. Masime mʉsanʉkona jãa.
\v 8 Chʉʉpi Dios chʉore chʉvakʉna asa chẽa Jesucristote
jovosinaame repana. Jãajekʉna Dios pãi rekoñoã paiche
Masikʉjekʉ repanare teana Repaʉ Rekochote raosikʉamʉ, judío
peonaretani, maire aperʉmʉ ĩsisiejache. Jãajañe choo
repanare Repaʉ pojoche ñosikʉamʉ chʉkʉnate.
\v 9 Dios ũcuanʉkore pãi ũcuaparʉvachia oikʉmʉ, mai
judíopãiname judío peonare. Judío peonapi Jesuni cuasajʉ
jovorena repana rekoñoã carevakaisikʉamʉ Dios, mai rekoñoã
carevakaisiejache.
\v 10 ¿Jese cuasa mʉsanʉkona Dios chooche jachache? Rʉa
cuajare chʉ̃ʉme mʉsanʉkona judío peonare. Moisés chʉ̃ʉsie
peore masi choovesʉnaame mai. Mai aipãi ũcuachia vesʉasome.
Jãajekʉna judío peonare, “Moisés chʉ̃ʉsie choojʉ̃ʉ”,
chiimanejʉ̃ʉ.
\v 11 Maipi Jesucristoni cuasajʉ jovoto reomʉ. Judío peonare
ũcuachia reomʉ. Peore reojache choomanaretani Maire Paakʉ
Jesucristo mai rekoñoã reojache carevakaikʉmʉ, maipi
Repaʉte cuasato. Rekoñoã carevacojñosinare Dios paicheja
saireomʉ. Jãa masime mai —‍chiniasomʉ Pedro repanare.
\p
\v 12 Pedroji ika piniʉna Pabloname Bernabé repana kuijʉ
judío peonare chʉvarʉmʉ choosiere kʉaasome. Reparʉmʉ Diopi
repanani chookaiʉna rʉa reojachere Diochia choomasichete
chooasome repana. Jãare kʉajʉna chiisina ikamañe asaasome.
\v 13 Repanapi ika pinirena Santiago ijache ikaasomʉ:
\p —‍Chʉʉ majapãi, asarepajʉ̃ʉ.
\v 14 Charo Simón Pedro maire ikasikʉamʉ, judío peonare Dios
oichete kʉakʉ. Repaʉ Pedro chʉvarʉmʉna Dios judío peonare
teevanare oiʉ paara chini chẽaasomʉ repanare.
\v 15 Ũcuachia aperʉmʉ Dios chʉo kʉasina ũcuare kʉajʉ
tocha jokasie ijache chiimʉ:
\q
\v 16 “Chʉʉ, Dios, naa paisirʉmʉ joe rani David
jojosikʉni jñaa,
\q pãire chʉ̃ʉakʉ chini jokajamʉ.
\q David jojosina rʉa jeerʉmʉ chʉ̃ʉmame.
\q Jãatani joe peore carevajamʉ chʉʉ David jojosikʉpi
chʉ̃ʉakʉ chini.
\q
\v 17-18 Jãajañe choojamʉ chʉʉ judío peonajẽe chʉʉni
pojojʉ paapʉ chini.
\q Chʉʉpi jãajañe chooto chʉʉ chẽa paana siachejña
paina ũcuanʉko pojojanaame chʉʉre.”
\q Jãajañe ikamʉ Dios apereparʉmʉpi, pãipi asa masiajʉ
chini.
\q Chʉo ũcuarepare ikakʉmʉ Dios,
\m chiimʉ.
\p
\v 19 ’Jãajañejekʉna chʉvamʉ chʉʉ ie Jesucristote mama
jovosinani judío peonani cuaja paichete chʉ̃ʉmaneñu chini:
\v 20 Cuaja peochechia chʉ̃ʉñu repanare. Rupʉ tʉ̃osivanare
jokasie ãu ãimanejʉ̃ʉ. Ũcuachia mʉsanʉkona ʉmʉpãi,
romi mʉsanʉkonare paimanare romineemanejʉ̃ʉ. Mʉsanʉkona romi
ũcuachia mʉsanʉkonare paamanare ʉmʉpãi ʉmʉneemanejʉ̃ʉ.
Ũcuachia chie ũkumanejʉ̃ʉ. Vai rupʉ rʉso vẽasivanare
ãimanejʉ̃ʉ; chie paame jãana. Peore jãare choomato
reomʉ.
\v 21 Ũcuachia repanapi judío peonapi jãare choomato
judíopãi pojojanaame repanare. Mai judíopãi pʉaumucujña
siarʉmʉ Moisés tocha jokasiere ñajʉ ikajʉ chechonaame.
Ũcuachia mai judíopãi chiivʉña siajoopoã paimʉ.
Ũcuavʉñana chʉvanaame mai. Aperʉmʉpi iumucujñatʉka
jãajañe choojʉ painaame mai —‍chiniasomʉ Santiago repanare.
\s Jerusalén painapi judío peonani chʉore tocha saosiere kʉamʉ
\p
\v 22 Jãajañe chii cutu pini teekachapanare pãi Jerusalén
painare Antioquía vʉejoopona saapʉ chini ũcuanʉko
chʉ̃ʉasome repana, Pabloname Bernabé repana paicheja
coirʉmʉna jame saapʉ chini. Repana chii cutusina Jesucristo
saosinaname Repaʉte cuasanare chʉ̃ʉnaname Jesure cuasakuanupʉ
Jerusalén vʉejoopo chiina paniasome. Jãanapi Judas
Barsabaname Silare chẽaasome, rʉa masinani. Jesure cuasana
ũcuanʉko repanare rʉa cuasaasome.
\v 23 Ũcuachia chʉo ijache chiiche tochaasome repana Jerusalén
paina, Judaname Silas sakaapʉ chini:
\pi Chʉkʉna Jesucristo saosinaname Repaʉte cuasanare
chʉ̃ʉna, mʉsanʉkona majapãijana, ie chʉo tocha saome
mʉsanʉkonare judío peonare.
Mʉsanʉkona, Jesure cuasana, Antioquía vʉejoopo painaname
Siria cheja painaname Cilicia cheja paina, ¿paiche?
\pi
\v 24 Ijache asasinaame chʉkʉna: Chekʉna pãi icheja paina
mʉsanʉkona paichejñana sani chekere ijache chiijʉ chechoasome:
“Moisés chʉ̃ʉsiere, jĩkomu chãtiro paicanirʉ chʉto
tʉachename cheke peore choojʉ paijʉ̃ʉ”, chitena asa
sʉmavana paijʉ ũcuaʉache cuasa cavesʉsoasome mʉsanʉkona.
Repana mʉsanʉkonare chechosie chʉkʉna chʉ̃ʉsiemamʉ.
\v 25 Jãare cuhejʉ chii cutusinaame chʉkʉna. Cutu pini pãi
teenare chẽasinaame chʉkʉna, mʉsanʉkona paichejñana saoñu
chini. Chʉkʉna cuasanapi Pabloname Bernabé ũcuachejana saijʉna
jame saapʉ chini saome chʉkʉna.
\v 26 Repana Pabloname Bernabé chueniso vajʉchʉnatani
vajʉchʉmañe ũcua Maire Paakʉ Jesucristo paiche kʉajʉ
paime.
\v 27 Ũcuananame sani chʉkʉna tochasiere mʉsanʉkonani masi
kʉaajʉ chini Judaname Silare saome chʉkʉna.
\v 28 Mʉsanʉkonare rʉa cuaja paiche chʉ̃ʉmame chʉkʉna,
Dios Rekocho ũcuachia. Jãajekʉna iechia chʉ̃ʉme chʉkʉna
mʉsanʉkonare:
\v 29 Rupʉ tʉ̃osivanare jokasie ãu ãimanejʉ̃ʉ. Ũcuachia
chie ũkumanejʉ̃ʉ. Vai rupʉ rʉso vẽasivanare ãimanejʉ̃ʉ;
chie paame jãana. Ũcuachia ʉmʉpãi, romi mʉsanʉkonare
paimanare romineemanejʉ̃ʉ. Ũcuachia romi, mʉsanʉkonare
paamanare ʉmʉpãi ʉmʉneemanejʉ̃ʉ. Peore jãare choomato
rʉa reomʉ.
Reojache paijʉ̃ʉ.
\m Jãajañe chiiche tocha saoasome repana.
\p
\v 30 Tocha pini saojʉna Antioquía vʉejoopona saniasome repana
ũcuakachapana. Sani tĩa Jesucristote cuasanare soni chii
repanare saosina tochasijaova ĩsiasome repana.
\v 31 Ĩsirena Antioquía paina repana tochasie ña pojoasome.
\v 32 Ña pojojʉna Judaname Silas Dios chʉo kʉanajejʉ Dios
chʉore chechoasome repanare, repanapi naa rʉa reojache paapʉ
chini.
\v 33 Judaname Silas repacheja pani pini coijʉna repacheja
paina, “Reojache saijʉ̃ʉ. Chʉo sa kʉajʉ̃ʉ
mʉsanʉkonare raosinare”, chiniasome repanare.
\v 34 (Jãatani coipirasikʉpi Silas ũcuachejare naa pasa
chini coimaneasomʉ.)
\v 35 Pabloname Bernabé Antioquía vʉejoopote saimañe paijʉ
paniasome. Paijʉ chekʉnaname jainʉko Jesure cuasachete kʉajʉ
Dios chʉore chechojʉ paniasome repana Pabloname Bernabé.
\s Pablo Dios chʉore chʉvara chini joe saisiere kʉamʉ
\p
\v 36 Naa paisirʉmʉna Pablo Bernabere ijache ikaasomʉ:
\p —‍Aperʉmʉ mai Dios chʉo chʉvajʉ kuisichejñare coi,
Jesucristote jovosinani ñañu. Sani repana paichete ña masiñu
mai —‍chiniasomʉ.
\p
\v 37 Chikʉna Bernabé,
\p —‍Jaʉ, sañu. Sani, Juan Marcote sañu mai —‍chiniasomʉ.
\p
\v 38 Chikʉna Pablo ikaasomʉ.
\p —‍Pãañu. Juan Marcote samaneñu. Aperʉmʉ Panfilia cheja
pairʉmʉ maire joka coisosikʉamʉ jãʉ. Joka coiso maire
jame chʉva pinimanesikʉamʉ repaʉ. Jãajekʉna joe sacuhemʉ
chʉʉ repaʉte —‍chiniasomʉ Pablo.
\p
\v 39 Rʉa cutuasome repana. Jãatani ũcuatee chooñu
chiimaneasome repana Pabloname Bernabé. Jãajekʉna joe jovo
kuimaneasome repana. Bernabé Juan Marconame kuiʉ Chipre juupona
jẽniasomʉ.
\v 40 Pablotani Silani chẽaasomʉ, jame kuijaʉre. Silani
chẽaʉna chekʉna Jesure cuasana saojʉ ijache ikaasome Pablote:
“Mʉʉpi sani chʉvakʉna, Maire Paakʉ, Jesucristoji, reojache
chookaaʉ mʉʉre”, chiniasome.
\v 41 Jãajañe ika saorena sani Siria chejaname Cilicia cheja
kuiʉ Dios chʉore chechokʉ paniasomʉ repaʉ Jesucristote
cuasanapi naa rʉa reojache paapʉ chini.
\c 16
\s Pabloname Silas Timoteoni jame sajʉ saisiere kʉamʉ
\p
\v 1 Kuijʉ Derbe vʉejoopona tĩaasome repana Pabloname Silas. Jãachejapi Listra vʉejoopona sani tĩa chekʉre Jesucristote cuasakʉte, Timoteote, tijñaasome repana. Repaʉ Timoteo pʉkako ũcuachia Jesucristote cuasaasomo. Judíopãio paniasomo repao. Repaʉ pʉkakʉ griegopãiʉ paniasomʉ.
\v 2 Jesucristote cuasana Listra vʉejoopo painaname Iconio vʉejoopo paina Timoteote rʉa reojache cutuasome.
\p
\v 3 Pablo, ũcuaʉni jame kuhaʉ chini, Timoteote tijña jame sara chiniasomʉ. Timoteoni sara chini charo jĩkomu chãtiro paicanirʉ chʉto tʉaasomʉ Pablo repachejña painani judíopãire pojora chini. Timoteo pʉkakʉ griegopãiʉjekʉ mamakʉte chĩirʉmʉ jĩkochãtirʉ chʉto tʉamaneasomʉ. Repachejña paina judíopãi ũcuanʉko masiasome repa, griegopãiʉjekʉ mamakʉte canirʉ chʉto tʉamanesie.
\p
\v 4 Jãajañe choo pini sani joe kuniasome repana. Vʉñajoopoãre kuijʉ repajoopoã painare Jerusalén paina Jesús saosinaname Repaʉte cuasanare chʉ̃ʉna chʉ̃ʉsiere Jesucristote cuasanani kʉajʉ paniasome repana, asa choojʉ paapʉ chini.
\p
\v 5 Kʉajʉna asajʉ Jesucristoni naa masi cuasaasome repana. Ũcuachia siaumucujña naa rʉa jainʉko jovojʉ paniasome repana, Jesucristote cuasakuanupʉna.
\s Troas vʉejoopo pairʉmʉ Dios ñoñete Pablo ñasiere kʉamʉ
\p
\v 6 Ũcuarʉmʉ Pablo repaʉte jame kuinaname Asia cheja painani sani chʉvañu chiniasome. Jãatani Dios Rekochoji ʉ̃seasomʉ repanare. Ʉ̃seʉna Frigia chejaname Galacia chejapi saijʉ paniasome repana.
\v 7 Repachejña jẽni Misia cheja tʉsʉsimaana tĩaasome repana. Jãamaapi saijʉ Bitinia cheja sañu chiito Jesús Rekocho joe ʉ̃seasomʉ.
\v 8 Jãajekʉna Misia chejapi jẽni chʉʉ paijoopona Troas vʉejoopona cajesinaame repana.
\p
\v 9 Caje tĩa ũcuajoopona canʉkasinaame repana. Ũcuajoopote paiʉ Pablo Dios ñoñete ñamina ñaasomʉ. Ñato pãiʉ, Macedonia cheja cakʉpi nʉkakʉ Pabloni soniasomʉ. “Ichejana Macedonia chejana jẽni reojachere chookaijʉ̃ʉ chʉkʉnate”, chiniasomʉ repaʉ repaʉte.
\p
\v 10 Pablo Dios ñoñete ñaʉna teana carevasinaame chʉkʉna, Macedonia chejana jẽñu chini. “Dios maire soimʉ Macedonia cheja canani jẽni Jesús paichete kʉaajʉ chini”, chiisinaame chʉkʉna sãiñechia.
\s Pabloname Silas Filipos vʉejoopo canare jẽni chʉvasiere kʉamʉ
\p
\v 11 Ũcuarʉmʉ chʉkʉna Troas vʉejoopoji caje choovʉ tuni Samotracia juupona rũhiñe jẽesinaame. Kãni vʉni joe jẽejʉ Neápolis vʉejoopona tĩasinaame chʉkʉna.
\v 12 Jãachejapi Macedonia cheja paijoopona Filipos vʉejoopona saisinaame chʉkʉna. Aperʉmʉ Roma vʉejoopo paina Filipos vʉejoopo painani jainʉko rani jovoasome. Filipos vʉejoopo sani teeumucujña paisinaame chʉkʉna. Rʉa ʉjajoopome repajoopo.
\p
\v 13 Ũcuajoopote paijʉ judíopãi pʉaumucuse tĩaʉna vʉejoopo kakasaaroji eta chiachana cajesinaame chʉkʉna, judíopãi chii Diore sẽechejana. Caje ñato romichia chii paisinaame chiacha rʉtʉvate. Paijʉna chʉkʉna ũcuananame ñuijʉ Dios chʉore chʉvasinaame repanare romi.
\p
\v 14 Chʉkʉnapi chʉvajʉna repacheja ñuiko, Lidia, asako paisikoamo. Repao Lidia, Tiatira vʉejoopo paisikopi rani paio paipãi kãñare chimaajakãñare ĩsiko paniasomo. Diore rʉa cuasasikoamo repao. Jãajekʉna Dios chookaisikʉamʉ repaote Pablo chʉvachʉore asa chẽaako chini. Asa chẽa rʉa pojosikoamo repao Lidia.
\v 15 Asa chẽa pojoko okorocojñosikoamo repao, majapãiname peore. Majapãiname repao okorovecojñosirʉmʉ soisikoamo repao chʉkʉnate, repao vʉere sani paapʉ chini.
\p —‍Mʉsanʉkonapi chʉʉre, “Jesure cuasarepakomo mʉʉ”, chiina pani chʉʉ vʉere rani paijʉ̃ʉ —‍chiisikoamo repao chʉkʉnate. Jãajañe ikaona repao vʉere sani paisinaame chʉkʉna.
\p
\v 16 Repao vʉe sani pairʉmʉ repana Diore sẽecheja chiacha rʉtʉva siarʉmʉ cajejʉ paisinaame chʉkʉna. Cajejʉ romichĩiote vatire paakote tijñasinaame chʉkʉna. Vatipi kʉakʉna pãi repanare tijñejañere kʉako paisikoamo repao. Repaote paanani rupʉ chooche chookaio paisikoamo repao. Repaoji pãire repanare tijñejañere kʉakona repaote paanani kuri roisinaame pãi. Jãare kʉakona rʉa kuri koosinaame repana, repaote paana.
\p
\v 17 Chʉkʉnate tijña chojepi tuhasikoamo repao. Chojepi tuhako ijache ikako cuisikoamo repao, vatini paako:
\p —‍Ina pãi Cʉnaʉmʉ Paikʉte, Peore Chʉ̃ʉkʉte, Diore chooche chookainaame. Dios chʉo chʉvanaame ina, repana chʉvachʉo asa chẽasinare Diopi vati toa saiche ʉ̃seakʉ chini —‍chiio cuiko tuhasikoamo repao.
\p
\v 18 Siaumucujña jãajañe ikako cuiko paisikoamo repao. Jeereparʉmʉ cuikona asa canaso Pablo chʉri ña ikasikʉamʉ vatire.
\p —‍Jesucristoji chʉ̃ʉkʉna, ikamʉ chʉʉ mʉʉre. Ikore eta saijʉ̃ʉ, mʉʉ, vati —‍chiisikʉamʉ Pablo repaote paikʉte vatire.
\p Chikʉna repaote paisikʉ vati teana eta saisikʉamʉ.
\v 19 Eta sanisoʉna chura repaote paanare kuri koocuasikʉamʉ. Jãajañe choorena repaote paana perujʉ Pabloname Silare chẽa jñajñusinaame vʉejoopo plazajatʉka, pãi chʉ̃ʉna asajʉte repanani cuache ikañu chini.
\v 20 Repanare jñajñu tĩa pãi chʉ̃ʉna tijñeñena nʉko cuache ikasinaame repana.
\p —‍Ina judíopãi mai paijoopo painare cuache choome.
\v 21 Mai Romapãi choovesʉchete chechome ina maire. Ina chechochʉore maipi asa chẽaru cuamʉ —‍chiisinaame repana.
\p
\v 22 Chitena asa chiisina ũcuajache ũcuanʉko cuache ikasinaame repanare Pabloname Silare. Repanapi cuache ikajʉna asa repajoopo painare chʉ̃ʉnapi cuache chooajʉ chini sẽesinaame pãi repanare. Jãajañe sẽejʉna pãi chʉ̃ʉna ijache chʉ̃ʉsinaame repanare:
\p —‍Inare kãñare tĩte suĩsuejʉ̃ʉ —‍chiisinaame.
\p
\v 23 Repanare rʉa suĩsue pini pãi chẽavʉena cuaosinaame repana. Cuao repavʉe pẽjekʉte, “Masi ñajʉ̃ʉ inare”, chiisinaame repana.
\v 24 Chitena asa pãi chẽavʉe pẽjekʉ naa sanavʉna repana cũana sepovʉji tacho ñooasomʉ.
\p
\v 25 Tacho ñooʉna ñuijʉ ñamirepa Dioni sẽejʉ paniasome Pabloname Silas. Ũcuachia Dios ujare ujaasome repana. Repanapi ujajʉna chekʉna repavʉe pãi chẽavʉe paina asajʉ paniasome.
\v 26 Repanapi ujajʉna cheja teerʉmʉ rʉa piruche piruasomʉ. Pirukʉna repavʉe kachapa rʉa ñʉkueche ñʉkueasomʉ. Jãajañe ñʉkuekʉna jatisañaroã ũcuateesañaroãpi teana peore vataasomʉ. Ũcuachia chẽacojñosivanare tachosimeã cʉnameã ũcuateemeãpi peore tʉsʉasomʉ.
\v 27 Pirukʉna repavʉe pẽjekʉ jñano vʉniasomʉ kãisikʉ. Jñano vʉni jatisañaroã peore vatasosisañaroãjekʉna ña, “Chẽacojñosina peore sanisocosome ie”, chini cuasa kʉkʉcajejaniso, vati mini meñe tota jũnisora chiniasomʉ repaʉ.
\p
\v 28 Jãajañe choora chiiʉna Pablo cuikʉ ikaasomʉ repaʉte.
\p —‍¡Meñe asi choomanejʉ̃ʉ! Paime chʉkʉna, ũcuanʉko —‍chiniasomʉ.
\p
\v 29 Chikʉna, asa chekʉnare,
\p —‍¡Miañete rajʉ̃ʉ! —‍chiniasomʉ repaʉ. Miañe rarena vʉvʉ kaka kʉkʉcajejaniso kurukuruʉ Pabloname Silas tijñeñena rore ñuniasomʉ repaʉ.
\p
\v 30 Ũcuarʉmʉ repanare etua sẽniasaasomʉ repaʉ.
\p —‍¿Jese choojache chʉʉ Diopi chʉʉni vati toa saomaneakʉ chini? Kʉajʉ̃ʉ chʉʉre —‍chiniasomʉ repaʉ.
\p
\v 31 Chikʉna ikaasome repana.
\p —‍Maire Paakʉni, Jesucristoni masi cuasakʉ jovojʉ̃ʉ. Mʉʉpi jãajañe chooto Dios mʉʉ rekocho vati toa saomanejamʉ, mʉʉ majapãi ũcuachia —‍chiniasome repana.
\p
\v 32 Repaʉni Dios chʉore chʉvajʉ repaʉ vʉe painare ũcuanʉkore chʉvaasome repana.
\v 33 Dios chʉore chʉvarena asa teana ũcuañamina, repanare juha sa repana asimajña choakaniasomʉ repaʉ. Choa pini repaʉ majapãiname peore okorocojñoasomʉ repaʉ. \fig jailer doctors Paul and Silas|CN02134b.TIF|span||D.C.Cook| |Hch 16.34\fig*
\v 34 Okorovecojñosirʉmʉ pãi chẽavʉe pẽjekaisikʉ repaʉ vʉena mʉva cuaa ãure ãuasomʉ Pabloname Silare. Peore Diore cuasanachiajejʉ repaʉ majapãiname pojosoasomʉ repaʉ churatani.
\p
\v 35 Joe apeñatato pãi chʉ̃ʉna pãi chẽanare chʉo saoasome pãi chẽavʉe pẽjekʉni, sa kʉaajʉ chini. Saorena sani ijache kʉaasome repana: “Pãi chẽavʉe painare Pabloname Silare eto saojʉ̃ʉ”, chiniasome repana pãi chẽana repaʉte.
\v 36 Sa kʉarena asa pãi chẽavʉe pẽjekʉ Pabloni kʉaasomʉ.
\p —‍Pãi chʉ̃ʉna chʉo raosinaame chʉʉre mʉsanʉkonani etoakʉ chini. Eta saireomʉ mʉʉre Silaname. Reojache saijʉ̃ʉ —‍chiniasomʉ repaʉ.
\v 37 “Saijʉ̃ʉ”, chiitotani saimañe paiʉ pãi chẽanare ijache ikaasomʉ Pablo:
\p —‍Chʉkʉna cuache choomanesinaame. Jãatani repana pãi ñajʉte suĩsueche chʉ̃ʉsinaame chʉkʉnate. Chʉkʉna Romapãiame. Chʉkʉnate Romapãire jãajañe chooto cuamʉ. Suĩsue pini pãi chẽavʉena cuaosinaame repana chʉkʉnate. Chura chekʉnarejẽe jñaumañe ropee saosoñu chiime repana chʉkʉnate. Cuamʉ jãa. Ũcuanapi chʉkʉnate chẽa cuaosinapi rani etoajʉ, chiime chʉkʉna —‍chiniasomʉ Pablo repanare.
\p
\v 38 Jãajañe ikaʉna repana pãi chẽana coi pãi chʉ̃ʉnare kʉaasome. Kʉarena repana pãi chʉ̃ʉna asa kʉkʉsoasome Pabloname Silas Romapãijejʉna.
\v 39 Asa kʉkʉso Pabloname Silas paivʉena pãi chẽavʉena mʉa pekerʉ ikaasome repana, repanapi perumaneajʉ chini. Ikajʉ repanare pãi chẽavʉepi etuaasome repana. Etua,
\p —‍Mʉsanʉkonapi ijoopo vʉejoopo eta sanisoto reomʉ —‍chiniasome repana.
\p
\v 40 Chitena Pabloname Silas pãi chẽavʉe eta Lidia vʉena mʉaasome. Mʉa Jesure cuasanare chii joe chʉvaasome repana. Chʉva pini sanisoasome repana.
\c 17
\s Pabloname Silas Tesalónica vʉejoopo painare sani
chʉvasiere kʉamʉ
\p
\v 1 Ũcuarʉmʉ Pabloname Silas saijʉ Anfípolis vʉejoopoji
caraniasome. Jãachejapi Apolonia vʉejoopoji caraniasome.
Jãachejapi Tesalónica vʉejoopona tĩaasome repana. Tesalónica
vʉejoopo judíopãi chiivʉe paniasomʉ.
\v 2 Paiʉna Pablo ũcuavʉena mʉaasomʉ, pãire chʉvara chini.
Vʉñajoopoã kakani siarʉmʉ jãajañe chooasomʉ repaʉ.
Veinterepaumucujña ũcuajoopote paiʉ choteñoã
pʉaumucujñachia repavʉena mʉa repavʉe chiisinare pãi jame
cutuasomʉ repaʉ. Dios chʉore aperʉmʉ tocha jokasiere ñakʉ
kʉaasomʉ repaʉ.
\v 3 Ũcuare ñakʉ ikakʉ Dios Neekʉre raojachere kʉachete
chechoasomʉ repaʉ repanare. Repaʉ Dios Raosikʉ rani cuache
choocojñosiename chueniso tãcojñosiename joe vajʉraisiere
kʉache peore chechoasomʉ repaʉ.
\p —‍Jesús paichete kʉamʉ chʉʉ mʉsanʉkonare. Aperʉmʉ
tocha jokasie Dios chʉo Repaʉ paichete kʉamʉ. Dios Repaʉ
Mamakʉte, Jesure, chejana raoʉna rani paisikʉamʉ Repaʉ
—‍chiniasomʉ repaʉ.
\p
\v 4 Pabloji jãajañe ikakʉ chʉvaʉna asa chẽa cuasajʉ
jovoasome judíopãi teena Pabloname Silare. Chekʉna ũcuachia
jainʉko Pablo chʉore cuasajʉ jovoasome, griegopãi Diore
cuasananame pãi chʉ̃ʉna rʉ̃joromi.
\p
\v 5 Repanani pãipi jairepanʉko jovojʉna chekʉna judíopãi
Pablo chʉvachʉore jachajʉ perujʉ chekʉnare cuanare ñamejʉ
rupʉ painani soni chiiasome. Naa jainʉko soni chii jovo cuijʉ
vʉejoopoji Jasón vʉena vʉvʉasome repana. Vʉvʉ kaka
Pabloname Silare kueasome repana, chẽa etua pãi chenevʉna sa
nʉkoñu chini.
\v 6 Repanare kuetee chekʉnani Jasonname Jesure cuasanare chẽa
jñajñu etua sa repajoopo chʉ̃ʉnare tijñeñena nʉko cuijʉ
ijache ikaasome repana:
\p —‍Pabloname Silas siachejña kuijʉ cuache choome. Repanapi
ikajʉna pãi rʉa cavame. Chura ichejana mai paijoopona rani
ũcuajache cuache choome repana.
\v 7 Repanapi ichejana ratena ikʉ Jasón repaʉ vʉere cuaa paamʉ
repanare. Ina ũcuanʉko cuache choonaame. Maire ũcuanʉkore
chʉ̃ʉkʉte Claudio Césate jachajʉ chekʉni Jesuni cuasanaame
ina, “Chʉkʉnate paakʉmʉ Jesús”, chiijʉ —‍Jãajañe
ikaasome repana.
\p
\v 8 Ikajʉna pãi chiisina repanare chʉ̃ʉnaname asa perujʉ
siacairo ikajʉ cuiasome.
\v 9 Repana pãi chʉ̃ʉna Jasonre kuri sẽniasome, repaʉte jame
painare ũcuachia. Repanani kuri sẽtena roiasome repana.
Roirena jñuni saoasome repanare.
\s Berea vʉejoopo painare sani chʉvasiere kʉamʉ
\p
\v 10 Naisosirʉmʉna Jesucristote cuasana Pabloname Silare Berea
vʉejoopona saoasome. Saorena sani paijʉ judíopãi chiivʉena
mʉa kakaasome repana.
\v 11 Kaka Dios chʉore chʉvajʉna asa chẽa repajoopo paina
Tesalónica painare naa reojache paniasome. Pabloji chʉvakʉna
asa pojojʉ siaumucujña Dios chʉore aperʉmʉ tocha jokasiere
ñajʉ paniasome repana, “¿Pablo ikachʉo ũcuarepaache?”,
chiijʉ, kue jñaa masiñu chini.
\v 12 Reparʉmʉ judíopãi jainʉko Jesucristoni cuasajʉ
jovoasome. Ũcuachia griego masiromi jainʉko Jesure cuasajʉ
jovoasome, griego ʉmʉpãijatʉka.
\p
\v 13 Ũcuarʉmʉ Tesalónica vʉejoopo paina judíopãi Pabloji
Berea vʉejoopo painani chʉvakʉna asa perujʉ ũcuajoopona
sani rʉa cuache cutuasome. Repanapi cuache cutujʉna chekʉna
repajoopo paina ũcuachia Pablote peruasome.
\v 14 Perujʉna Jesucristote cuasana teana chiarana casoasome
Pablote, choovʉji tuni sanisoakʉ chini. Jãatani jame
paisina Silaname Timoteo saimañe ũcuajoopote paniasome.
\v 15 Pablote jame saisina Atenas vʉejoopojatʉka sani
ũcuajoopoji coiasome. Coi Pablo ikasiere chʉo Silaname
Timoteote sa kʉaasome repana ijache chiijʉ: “Raireoto pesa
rani jame paijʉ̃ʉ chʉʉre”, chiiʉ chʉo saoasomʉ Pablo
repanare.
\p
\v 16 Pablo chʉo saosikʉjekʉ Atenas vʉejoopote paiʉ chaakʉ
paniasomʉ repanare. Chaakʉ paiʉ ñato pãijanare tʉ̃osie rʉa
paniasomʉ repajoopo. Cuavanajanare tʉ̃osie ũcuachia
paniasomʉ. Repajoopo paina rupʉ tʉ̃osivanani ñajʉ pojoasome,
“Dioame ina”, chini. Jãare ñaʉna Pablote rʉa sʉmaneasomʉ.
\v 17 Jãajekʉna repanani oiʉ Dios chʉore rʉa chʉvaasomʉ
repaʉ. Judíopãi chiivʉena kaka judíopãire chʉvaasomʉ
repaʉ, griegopãi Diore cuasanare ũcuachia. Ũcuachia umucujña
paiche plazana mʉa repacheja painare Dios chʉore chʉvaasomʉ
repaʉ.
\v 18 Chʉvakʉna chekʉna epicúreopãi kʉasie chechenaname
estoicopãi kʉasie chechena, pãi cuasachechia cuasajʉ painapi
kereasome repaʉte. Kerejʉ ũcuanachia sãiñechia ijache
sẽniasome repana:
\p —‍¿Ʉ̃quere ikakʉ ikʉ? ¿Curukʉ? —‍chiniasome repana.
Chekʉnatani,
\p —‍Tĩidiovana paichete kʉacosomʉ ikʉ —‍chiniasome
repaʉte. Pabloji Jesús paichename repaʉ jũni vajʉraisiere
kʉakʉna jãajañe ikaasome repana.
\p
\v 19 Jãajañe ikajʉ Areópago aikũtina pãi chii cutukũtina
sa, repaʉte pãi jainʉko asajʉte ijache sẽniasome repana:
\p —‍Mʉʉ mamachʉore chechokʉ paimʉ. Repachʉore asañu
chiime chʉkʉna.
\v 20 Mʉʉ chechoche rʉa tĩiñeame. Jãajekʉna asa masiñu
chiime chʉkʉna —‍chiniasome repana.
\v 21 Siarʉmʉ ũcuaʉachete chʉo repana asamanesiere asani
sãiñechia cutujʉ paniasome repana. Jãajañe paniasome Atenas
vʉejoopo cana, soña rani paina tĩipãi ũcuachia.
\p
\v 22 Jãajañe sẽejʉna Pablo repana chenevʉji vʉni nʉkakʉ
ijache ikaasomʉ repanare, Areópago aikũti chiisinare:
\p —‍Atenas vʉejoopo cana, asarepajʉ̃ʉ. Chʉʉpi ñato
diovanare rʉa cuasanaame mʉsanʉkona.
\v 23 Ijoopo vʉejoopo kuiʉ mʉsanʉkona diovanare pojochejña
rʉa ñasikʉamʉ chʉʉ. Teecheja, “Diovaʉre mai
vesʉvaʉre pojochejaame icheja”, chiijʉ tocha sʉosie paimʉ.
Ũcuaʉ paichete kʉara chiimʉ chʉʉ mʉsanʉkonare.
\v 24 Repaʉ Dios, mʉsanʉkona vesʉkʉ, chejaname cheja paiche
cuamajñarʉã peore Choosikʉ diovʉña pãi
choosivʉñachia paimakʉamʉ. Siachejña paikʉmʉ. Peore
chʉ̃ʉkʉmʉ Repaʉ, cʉnaʉmʉ painaname cheja painare.
\v 25 Pãi ũcuanʉkore kuirakʉ cuasache ĩsikʉ pãi vasokʉmʉ.
Pãi paache peore Dios ĩsicheme jãa. Jãajekʉna Repaʉte
kuiranare pãi chiimamʉ Repaʉ. Pãipi Repaʉte kuiramatojẽe
karamamʉ Repaʉte. Peore paakʉmʉ Repaʉ.
\v 26 Repaʉ Dios charo teeʉte pãiʉte chooasomʉ. Diopi
chooʉna charo paisikʉ pãiʉ jainʉkore jojoasomʉ cheja
painare ũcuanʉkore. Siachejña sani paapʉ chini, pãi
jainʉkore jojoche chʉ̃ʉasomʉ Dios. Chutaa pãi peorʉmʉ pãi
jñaacojñojaumucujñaname repana paijachejña jokaasomʉ Dios.
\v 27 Jãajañe chooasomʉ Dios, pãipi Repaʉni cuasaajʉ
chini. Maipi Repaʉni cuasajʉ ikato asamʉ Repaʉ, maire siarʉmʉ
jame Paikʉjekʉ. Sẽeto chookaimʉ Repaʉ.
\v 28 “Diopi chookaiʉna painaame mai pãi. Diopi chookaiʉna
vajʉnaame mai.” Mʉsanʉkona majapãi ijache tochaasome aperʉmʉ:
“Dios neenaame mai”, chiijʉ tochaasome. Ũcuarepaame jãa.
\p
\v 29 ’Jãajekʉna rũhiñe cuasañu chura; Dios neenaame mai. Mai
Jakʉ Dios kuripi, oropi tʉ̃osivaʉmamʉ. Cata
tẽtosivaʉmamʉ. Ũcuachia pãi tʉ̃omasina cuasa
tʉ̃osikʉmamʉ Dios.
\v 30 Aperʉmʉ Dios tʉ̃osivanare cuasanare pãi rʉarepa
perumaneasomʉ, vesʉjʉna. Irʉmʉ canaretani pãi ũcuanʉkore,
ũcuaʉachejña painare, “Cuache chooche ũhasõjʉ̃ʉ”, chiimʉ
Dios.
\v 31 Ũcuachia Repaʉ pãi ũcuanʉko cuache choosie roiche
chʉ̃ʉjaumucuse carevaasomʉ Dios. Ũcuaumucusena Dios Repaʉ
Chẽa Paakʉte pãi cuache choonare cuachejana saoakʉ chini
chʉ̃ʉjamʉ. Repaʉ Dios Chẽa Paakʉji Jesupi jũniso
tãcojñosikʉpi vajʉrakʉna masime mai Repaʉ paiche —‍chiniasomʉ
Pablo repanare.
\p
\v 32 Jesucristo jũniso tãcojñosikʉ vajʉraisiere kʉaʉna asa
teena jachajʉ pãisojʉ cuache ikaasome repaʉte. Chekʉnatani
reojache ikaasome.
\p —‍Mʉʉ ikasiere joe ũcuare naa rʉa asañu chiime
chʉkʉna. Chekʉrʉmʉ rani joe ũcuare chʉvajʉ̃ʉ
chʉkʉnate —‍chiniasome.
\p
\v 33 Chitena Pablo repanare joka sanisoasomʉ.
\v 34 Jãatani repaʉ chʉvachʉo asasina teena Jesucristoni
cuasajʉ Pabloni jovoasome. Areópago aikũti chii chʉ̃ʉnare
jame paikʉ, Dionisio Jesure cuasakʉ jovoasomʉ. Cheko, Dámaris,
ũcuachia chekʉnaname cuasaasomo.
\c 18
\s Corinto vʉejoopo painare sani chʉvasiere kʉamʉ
\p
\v 1 Atenas vʉejoopo chʉva pini eta Corinto vʉejoopona
saniasomʉ Pablo.
\v 2 Aperʉmʉ Aquila, Ponto cheja raisikʉpi, Italia chejare sani
paniasomʉ. Ũcuachejare paiʉna pãi chʉ̃ʉkʉ, Claudio, Roma
vʉejoopo painare judíopãi ũcuanʉkore eto saoasomʉ.
Jãajekʉna Aquila repaʉ rʉ̃jo Priscilaname Corinto vʉejoopona
saniasome. Ũcuajoopote paijʉna Pablo sani tijñaasomʉ repanare.
\v 3 Repana Aquilaname Priscila chivo raña choosikãñapi
vʉñare juhana paniasome. Pablo ũcuajache chookʉjekʉ repana
vʉena canʉkaasomʉ, repanani jame paiʉ chooche choora chini.
\v 4 Repajoopo pairʉmʉ Pablo, judíopãiname judío peonare
Jesucristoni cuasaajʉ chini, pʉaumucujña paiche judíopãi
chiivʉena mʉa chʉvaasomʉ.
\p
\v 5 Reparʉmʉ Silaname Timoteo Macedonia chejapi ratena chooche
choomañe siarʉmʉ Dios chʉore chʉvakʉ paniasomʉ Pablo.
Judíopãire rʉa chʉvaasomʉ repaʉ repanapi asa, “Dios mai
cuare roikaaʉ chini Jesure raosikʉamʉ. Cristoamʉ Repaʉ”,
chiijʉ cuasaajʉ chini.
\v 6 Jãatani repana Jesús paichete chʉvakʉna asacuhejʉ
cuache ikaasome repaʉte. Repaʉni cuache ikajʉna asacuhekʉ
cuhacho ikakʉ repaʉ juikãare ñauñaukʉ ikaasomʉ Pablo.
\p —‍Mʉsanʉkona cuache chooche roi toana sani choosojanaame
mʉsanʉkona. Chʉʉ chʉo peomʉ. Churatani judío peonani
chʉvajamʉ chʉʉ —‍chiniasomʉ repaʉ.
\p
\v 7 Chini judíopãi chiivʉepi eta repavʉe kueñe paivʉena
mʉaasomʉ repaʉ, Ticio Justo vʉena. Repaʉ Ticio Justo Diore
rʉa cuasakʉ paniasomʉ.
\v 8 Judíopãi chiivʉe chʉ̃ʉkʉ Crispo repaʉ majapãiname
peore Jesure cuasaasomʉ. Chekʉna, Corinto vʉejoopo paina
ũcuachia jainʉko Dios chʉore asa chẽa Jesuni cuasajʉ
okorovecojñoasome.
\p
\v 9 Ũcuarʉmʉ ñami Dios ñoñete ñaasomʉ Pablo. Ñakʉna
Maire Paakʉ ijache ikaasomʉ repaʉte: “Vajʉchʉmañe chʉʉ
paiche chʉvakʉ paijʉ̃ʉ. Ũhasõmanejʉ̃ʉ.
\v 10 Mʉʉre jame paiʉ pãi mʉʉre cuache chooche ʉ̃semʉ
chʉʉ. Ijoopo vʉejoopo chʉʉ paajana jainʉkoame”, chiniasomʉ
Jesús repaʉte.
\v 11 Chikʉna Pablo saimañe teeʉ̃sʉrʉmʉ joe
chekʉʉ̃sʉrʉmʉ joopo ũcuachejare paiʉ Dios chʉore chʉvakʉ
paniasomʉ repajoopo painare.
\p
\v 12 Ũcuarʉmʉ Acaya cheja painare Galión chʉ̃ʉrʉmʉ
judíopãi rʉa jainʉko chiiasome Pablo chʉvachete ʉ̃señu
chini. Chii repaʉte chẽa pãi chʉ̃ʉna paichejana sa ijache
ikaasome:
\p
\v 13 —‍Ikʉ cuache chechokʉmʉ. Mʉsanʉkona ʉ̃sechete
chechomʉ ikʉ, Diore tĩiñe cuasachete —‍chiniasome repana
judíopãi.
\p
\v 14 Chitena Pablo ikapiraasomʉ. Ikapiratona pãi chʉ̃ʉkʉ
Galión charo ikaasomʉ repanare.
\p —‍Mʉsanʉkona judíopãi chura kʉasie asacuhemʉ chʉʉ.
Pãipi cuarepache choojʉna ũcuarepare ra kʉatotani asaraamʉ
chʉʉ.
\v 15 Mʉsanʉkona aipãi chʉvachejache chʉvamaʉna asacuhejʉ
perume mʉsanʉkona ikʉ chʉvache. Mʉsanʉkonachia carevajʉ̃ʉ
jãa chʉo. Chʉʉtani carevamamʉ —‍chiniasomʉ Galión.
\p
\v 16 Chini repanare ũcuavʉepi etoasomʉ repaʉ.
\v 17 Etokʉna perujʉ repana chiivʉe chʉ̃ʉkʉte,
Sóstenere, chẽa repavʉe tijñeñena repana judíopãi
suĩsueasome. Jãatani Galión repana chooche perumañe rupʉ
asaasomʉ.
\s Antioquía de Siria joe coisiere kʉamʉ
\p
\v 18 Jãajañe choosietani ũcuachejare naa jeerʉmʉ
paniasomʉ Pablo. Jeerʉmʉ paisikʉpi, Siria chejana coira chini
Corinto vʉejoopo painare Jesure cuasanare joka sanisoasomʉ
repaʉ. Saiʉ Cencrea choo jʉosaarona caje repaʉ sĩjopʉ paiche
raña peore koʉsoasomʉ repaʉ, Dioni pojora chini. Aperʉmʉna
repaʉ, “Jãajañe choojamʉ chʉʉ”, chiisiejekʉna
chooasomʉ repaʉ. Choo pini repaʉ Pablo Priscilaname Aquila
choovʉji tuni chiaraji jẽniasome.
\v 19 Jẽni tĩa Efeso vʉejoopona mani ñaasome repana. Ũcuarʉmʉ
Pablo repanare Priscilaname Aquilate joka judíopãi chiivʉena
mʉa kaka repavʉe chiisinare judíopãi Dios chʉore
chʉvaasomʉ.
\v 20 Repanani chʉvaʉna asa, “Naa paijʉ̃ʉ icheja”,
chiniasome repana Pablote. Jãatani naa jeerʉmʉ paicuheasomʉ
repaʉ.
\v 21 Saipirakʉ repanare ijache ikaasomʉ repaʉ:
\p —‍Saimʉ chʉʉ. Jãatani Diopi ʉ̃semato joe rani ñajamʉ
chʉʉ mʉsanʉkonare —‍chiniasomʉ Pablo repanare. Chini choo
jʉosaarona caje choovʉ tuni Efeso vʉejoopo paisikʉpi
sanisoasomʉ repaʉ.
\p
\v 22 Saiʉ Cesarea vʉejoopona jẽni tĩaasomʉ. Jãachejapi
Jerusalén vʉejoopona maniasomʉ repaʉ. Mani tĩa repajoopo
painare Jesure cuasakuanupʉte mʉa ña Antioquía vʉejoopona
joe coiasomʉ repaʉ.
\v 23 Coi paiʉ naa paisirʉmʉ joe sani kuiʉ Jesucristote
cuasajʉ jovosinare peore kuiʉ ñaasomʉ repaʉ, Galacia cheja
painaname Frigia cheja painare. Sani kuiʉ repanare joe
chechoasomʉ repaʉ naa rʉa reojache cuasaajʉ chini.
\s Efeso vʉejooponame Corinto vʉejoopo Apolos sani chʉvasiere
kʉamʉ
\p
\v 24 Ũcuarʉmʉ judíopãiʉ, Apolos, Alejandría vʉejoopo
raisikʉ, Efeso vʉejoopona saniasomʉ. Dios chʉo aperʉmʉ
tochasie rʉa masikʉ rʉa chʉvamasiasomʉ repaʉ.
\v 25 Maire Paakʉ paiche rʉa chechesikʉjekʉ, chʉvaneekʉ,
rũhiñe chʉvakʉ paniasomʉ repaʉ. Repaʉ masichechia peore
chʉvaasomʉ repaʉ. Jesús paichetani peore masimaneasomʉ. Juan
okorovesiename chechosie masiasomʉ repaʉ.
\v 26 Judíopãi chiivʉe kakani vajʉchʉmañe chʉvakʉna
Priscilaname Aquila repaʉ chʉvache asaasome. Chʉvaʉna asa
pini repana vʉena mʉva repaʉte karachete Dios paichete
chechoasome repana.
\p
\v 27 Naa paisirʉmʉ Apoloji Acaya chejana sasa chiiʉna
Jesucristote cuasana, “Jaʉ, saijʉ̃ʉ”, chiniasome repaʉte.
“Saijʉ̃ʉ”, chini utijaore tochakaniasome repana Apolote,
Acaya cheja painani Jesure cuasanani sa ñoakʉ chini. Ijache
chiiche tochaasome repana: “Ikʉre Apolote reojache
chookaijʉ̃ʉ”, chiijʉ tocha saoasome repana Efeso paina.
Saorena sani tĩa aperʉmʉ Diopi chookaiʉna Jesure cuasajʉ
jovosinare rʉa reojache chechoasomʉ repaʉ.
\v 28 Repacheja sani pairʉmʉ pãi jainʉko asajʉte Jesure
jachanare judíopãi rʉa ikaasomʉ repaʉ. Dios chʉo aperʉmʉ
tocha jokasiere ñakʉ Dios Jesure raosiere kʉaasomʉ repaʉ.
Repana judíopãi cuasamañere rʉa masi kʉaʉna repaʉte sãiñe
ikavesʉasome repana.
\c 19
\s Pablo Efeso vʉejoopo canare chʉvasiere kʉamʉ
\p
\v 1 Repaʉ Apolos Corinto vʉejoopo pairʉmʉ Pablo poopi saiʉ Efeso vʉejoopona tĩaasomʉ. Tĩa ũcuachejana Diore cuasanare tijñaasomʉ Pablo.
\v 2 Tijña repanare ijache sẽniasaasomʉ repaʉ:
\p —‍Mʉsanʉkona Cristote apecuasarʉmʉ, ¿Dios Rekocho mʉsanʉkonare rakʉ? —‍chiniasomʉ Pablo.
\p Chikʉna,
\p —‍Pãasikʉamʉ. Dios Rekocho paiche vesʉnaame chʉkʉna. Jãa asamanaame —‍chiniasome repana.
\p
\v 3 Chitena,
\p —‍Jãa paito, ¿ʉ̃quere cuasajʉ okorovecojñore mʉsanʉkona? —‍chiniasomʉ Pablo repanare.
\p Chikʉna,
\p —‍Juan chechosiere cuasajʉ okorovecojñosinaame chʉkʉna —‍chiniasome repana.
\p
\v 4 Jãajañe chitena Pablo joe ikaasomʉ.
\p —‍Juan ijache chʉvaasomʉ: “Mʉsanʉkona cuache chooche ũhaso okorovecojñojʉ̃ʉ”, chiiʉ chʉvaasomʉ. Ũcuachia Choje Raijaʉ paichete kʉaasomʉ Juan, Repaʉji rakʉna pãipi Repaʉni cuasaajʉ chini. Repaʉ Choje Raijamʉ chiicojñosikʉ ranicuhasikʉamʉ. Jesuamʉ Repaʉ —‍chiniasomʉ Pablo repanare.
\p
\v 5 Jãajañe ikaʉna asa chẽa, “Jesure Maire Paakʉte cuasanaame chʉkʉna”, chiijʉ okorovecojñoasome repana.
\v 6 Repana okorovecojñosirʉmʉ Pabloji repanani jʉ̃jñapi jakʉna Dios Rekocho jame pasa chini raniasomʉ repanare. Dios Rekochoji rani paiʉ chookaiʉna repana chechemanesiere tĩipãi chʉore cutuasome repana. Ũcuachia Dios Rekochoji chookaiʉna Dios chʉore kʉaasome repana.
\v 7 Repana pãi okorocojñosina docerepana paicosome chekʉrʉmʉ.
\p
\v 8 Jãajañe choo pini judíopãi chiivʉena mʉa kaka Dios chʉore chʉvaasomʉ Pablo. Chotepãimia ũcuachejare paiʉ vajʉchʉmañe repavʉe chiinare pãi siarʉmʉ mʉa kaka chʉvakʉ paniasomʉ repaʉ, repanapi Dios chʉ̃ʉñete asa chẽa reojache paapʉ chini.
\v 9 Jãatani chekʉna Pablo chʉvachʉore asacuhejʉ jachajʉ pãi jainʉko asajʉte, “Jesure cuasache cuamʉ”, chiijʉ cuache ikaasome. Jãajañe ikajʉna Pablo Jesure cuasanare soni etua tĩivʉena mʉvaasomʉ, Tirano utijaovʉena. Ũcuavʉere paiʉ umucujña paiche Dios chʉore chʉvaasomʉ Pablo.
\v 10 Teekachapaʉ̃sʉrʉmʉ ũcuachejare paiʉ chʉvakʉna Asia cheja paina judíopãiname griegopãi ũcuanʉko asaasome Dios chʉo.
\p
\v 11 Reparʉmʉ Pablo Diopi chookaiʉna Diochia choomasichete rʉa reojachere chooasomʉ.
\v 12 Repaʉ Pablo chẽasikãñare pañuelokãñaname juikãñare pãipi jũivanani sa ĩsito jũivana vajʉasome. Vati paanani ĩsito vati eta sanisoasomʉ repanare.
\p
\v 13 Reparʉmʉ chekʉna judíopãi vati paanani pãire vatire etokañu chini kuijʉ paniasome. “Vati pãi sanavʉã painare Jesucristo mamipi ikajʉ eto saoñu”, chiniasome repana. Ijache ikaasome repana vatire: “Vati, asarepajʉ̃ʉ. Pablo Jesucristo paichete kʉamʉ. Chʉkʉnapi Jesucristo mamire ikajʉna ikʉre pãiʉte eta saijʉ̃ʉ mʉʉ, vati”, chiniasome.
\v 14 Judío phairipãi chʉ̃ʉkʉ, Esceva mamachĩi sieterepana jãajañe choojʉ paniasome.
\v 15 Repanapi jãajañe ikato vati ijache ikaasomʉ repanare: “Jesucristote masikʉmʉ chʉʉ. Ũcuachia Pablote masikʉmʉ chʉʉ. Jãatani mʉsanʉkona, ¿jeejanaañe?”, chiniasomʉ.
\v 16 Chini, vatire paakʉ rʉa koka paakʉjekʉ vʉvʉ kuiʉ ũcuanʉkore chẽse rʉa vaniasomʉ. Vakʉna kãñajẽe peovana, chiechiacana eta vʉvʉsoasome repana.
\p
\v 17 Jãajañe choosie Efeso paina Jesure cuasamana judíopãiname judío peona asa kʉkʉso, “Jesucristo rʉa masimʉ”, chiijʉ paniasome.
\v 18 Jãa chooto chekʉna Jesure cuasana jainʉko rani ũcuana cuache choosiere meñe sʉmañe cuasa pãi asajʉte kʉaasome.
\v 19 Chaina paisina utijaokorovʉã chai chooche kʉakorovʉã ra pãi ñajʉte ʉosoasome. Naa paisirʉmʉ cuasa ñato repana ʉosikorovʉã cincuenta milrepaumucujña chooche chooche roichenʉko roicosomʉ. \fig burning sorcery scrolls|cn02003B.tif|col||D.C.Cook| |Hch 19.19\fig*
\v 20 Dios chʉore asa chẽa jãajañe chooasome pãi. Jãajekʉna pãi Dios chʉo asa chẽasina naa jainʉko siarʉmʉ jovojʉ paniasome.
\p
\v 21 Jãajañe choo pinisirʉmʉ Pablo repaʉ kuijachere cuasaasomʉ. “Macedonia chejaname Acaya cheja ñajani joe Jerusalén vʉejoopona coijamʉ chʉʉ. Jãachejapi Roma vʉejoopona sasa”, chiniasomʉ Pablo.
\v 22 Chini repaʉte chooche chookainare Timoteoname Erastote teekachapanare Macedonia chejana charo saoasomʉ repaʉ. Repanare saosirʉmʉ Asia chejare naa jeerʉmʉ paniasomʉ repaʉ.
\s Efeso vʉejoopo paina rʉa perusiere kʉamʉ
\p
\v 23 Reparʉmʉ Efeso vʉejoopo paina pãipi Jesús paichete kʉajʉna rʉa peruasome.
\v 24 Repajoopo cakʉ, Demetrio, pokuripi tʉ̃okʉ paniasomʉ diovaore Artemisare pojovʉñarʉãre. Repaʉname chooche choona, tẽtonaname tʉ̃ona, rʉa kuri kooasome.
\v 25 Reparʉmʉ Demetrio ũcuanʉkore chiiasomʉ, diovanare tʉ̃onaname diovanare tẽtonare chekʉnare ũcuajamajñarʉã chookainare ũcuachia peore. Repanare chii ijache ikaasomʉ repaʉ:
\p —‍Asarepajʉ̃ʉ mʉsanʉkona, Artemisare pojomajñarʉã choona. Repaote pojomajñarʉãre choojʉ rʉa kuri koonaame mai.
\v 26 Jãatani Pablo rʉa cuache choomʉ maire. Ijache ikamʉ repaʉ: “Pãi tʉ̃osivana jãana diomamʉ. Rupʉ choosieame jãa”, chiimʉ. Mʉsanʉkona repaʉ jorekʉ ikache asame. Jãajekʉna pãi jainʉko repaʉ ikachete asa chẽa tʉ̃osivanare pojoche ũhasome, ijoopo Efeso vʉejoopo painaname Asia cheja paina peore.
\v 27 Jãajañe chooto rʉa cuamʉ. Mai chooche siasojamʉ, tʉ̃osivanare pojochete pãipi peore cuhasoru. Ũcuachia rʉa masikote Artemisare cuasache ũhaso repao vʉe cavesʉsojanaame pãi. Chura pãi jainʉko repaote pojome Asia cheja painaname chekʉchejña paina peore. Jãatani Pabloji cuache ikakʉna pãi cuhejanaame repaote —‍chiniasomʉ Demetrio repanare.
\p
\v 28 Jãajañe ikachete asajʉna rʉa teache teaasomʉ repanare. Teakʉna ijache ikajʉ rʉa cuiasome repana: “Artemisare Efeso cakore rʉa masikoni chiime chʉkʉna”, chiijʉ cuiasome repana.
\v 29 Cuijʉna asa chekʉna naa rʉa jainʉko chii cuiasome. Repajoopo paina ũcuanʉko cuiraaasome. Repakuanupʉ pãi kuanupʉ painapi ʉmʉpãi teekachapanare chẽaasome, Gayoname Aristarcote, Macedonia chejapi rani Pabloname kuinare. Repanare chẽa pãi chiivʉena ʉjavʉena jñajñu mʉvaasome repana.
\v 30 Jãajañe choojʉna Pablo pãi kuanupʉ sanavʉji kaka cutura chiniasomʉ. Jãatani chekʉna Jesure cuasana ʉ̃seasome repaʉte.
\v 31 Pãi chʉ̃ʉna ũcuachia Pablote cuasana chʉo raoasome, pãi chiivʉe kakamaneakʉ chini.
\v 32 Repanare chẽa jñajñu cuaa pãi chiivʉe sanavʉji rʉa jainʉko siacairo ikajʉ cuijʉ paniasome repana. Chekʉna jainʉko repana perujʉ cuichete vesʉjʉ rupʉ cuijʉ paniasome.
\v 33 Repakuanupʉ jame paina judíopãiʉte Alejandrote pãi chenevʉna jʉjo sao nʉkoasome. Rʉarepa cuijʉna repanani ikara chini vevoasomʉ repaʉ.
\v 34 Jãatani repaʉte judíopãiʉjekʉna ñamasi joe ũcuare ikajʉ rʉa cuiche cuiasome repana. “Artemisare Efeso cakore rʉa masikoni chiime chʉkʉna”, chiijʉ, ũcuanʉko teekachapahora jãajañe cuiasome repana.
\p
\v 35 Jãajañe cuijʉna repajoopo paikʉ utijao tochakaikʉ ũcuamakarʉ cuijʉ̃ʉ chiniasomʉ repanare. Cuharena repanare ijache ikaasomʉ utijao tochakaikʉ:
\p —‍Efeso paina, asarepajʉ̃ʉ. Maire ijoopo vʉejoopo painare Artemisare pojovʉe kuirache paimʉ, repaote ũcuachia. Pãi ũcuanʉko masime jãa. Mai cuasavao tʉ̃osivao rʉa masio cʉnaʉmʉpi cajeasomo.
\v 36 Jachacuamʉ jãa. Jãajekʉna mʉsanʉkona peruche chʉrʉso cuache choomanejʉ̃ʉ; masi cuasajʉ̃ʉ aperʉmʉ.
\v 37 Ina pãi mʉsanʉkona rasina Artemisare cuache ikamanaame. Ũcuachia repao vʉe paiche ñaasomanaame ina.
\v 38 Jãajekʉna Demetrioname chekʉna diovanare pojomajñarʉã choona pãi choochete ñajʉ kereʉato ũcuanapi utijao tochaajʉ, kereche kʉajao. Pãi chẽañe chʉ̃ʉna paime chura. Repana paivʉña vatasivʉñaame. Ũcuanani mʉa kʉaajʉ.
\v 39 Mʉsanʉkonare joe ikaʉato pãi chʉ̃ʉnani pekerʉji rũhiñe kʉajʉ̃ʉ.
\v 40 Mʉsanʉkona cuache choosie chʉʉre chʉ̃ʉna chekʉrʉmʉ asa perujanaame. Repanapi peruto sãiñe ikavesʉjamʉ chʉʉ. Rupʉ peoche cuache choosinaame mʉsanʉkona —‍Jãajañe chiniasomʉ utijao tochakaikʉ repanare pãi.
\v 41 Ika pini chiisinare pãi, “Reomʉ”, chini eto saoasomʉ repaʉ.
\c 20
\s Pablo Macedonia chejaname Grecia cheja joe saisiere kʉamʉ
\p
\v 1 Reparʉmʉ Pablo chekʉchejana saipirakʉ pãi kuanupʉ peru
chʉrʉ sanisosirʉmʉna Jesure cuasanare soniasomʉ repanani
chʉvara chini. Chʉva pini, “Saimʉ chʉʉ”, chini repanare
joka Macedonia chejana sanisoasomʉ repaʉ.
\v 2 Macedonia chejare kuiʉ vʉñajoopoã tĩa repajoopoã
painare Jesure cuasanare reojache ikaasomʉ repaʉ, repanapi
pojojʉ paapʉ chini. Jãachejapi Grecia chejana sani tĩaasomʉ
repaʉ.
\v 3 Repacheja saisirʉmʉ chotepãimia paniasomʉ repaʉ. Pani
pini Siria chejana coira chini choovʉ tuhipirakʉji judíopãi
repacheja paina repaʉte cuache chooñu chiichete asa, “Choovʉ
tusa”, chiisikʉpi tuhimañe, “Joe Macedonia chejapi jẽni
poopi coira”, chiniasomʉ repaʉ.
\v 4 Repaʉji poopi saiʉna chekʉna jame saniasome repaʉte:
Pirro mamakʉ Sópater Berea vʉejoopo raisikʉname Tesalónica
vʉejoopo raisina Aristarconame Segundo, Derbe vʉejoopo raisikʉ
Gayoname Timoteo, Asia cheja raisina Tíquiconame Trófimo.
\v 5 Charo sani Troas vʉejoopona chaasinaame repana
chʉkʉnate.
\v 6 Pã saʉmanesie ãni caraisirʉmʉna, Filipos vʉejoopo eta
choo jʉosaarona cajesinaame chʉkʉna. Ũcuachejapi choovʉ tuni
cincorepaumucujña jẽejʉ charo saisina paijoopo Troas
vʉejoopona tĩasinaame chʉkʉna. Repajoopo tĩasirʉmʉ
sieterepaumucujña paisinaame chʉkʉna.
\s Pablo Troas vʉejoopo choosiere kʉamʉ
\p
\v 7 Ũcuarʉmʉ chʉkʉna Jesucristote cuasana romicorʉmʉ Dioni
pojoñu chini repajoopo painaname chiisinaame. Chiirena Pablo
Dios chʉore chʉvasikʉamʉ repanare. Joe apeñatato
saijaʉjekʉ ñamirepajatʉka chʉvasikʉamʉ repaʉ.
\v 8 Chʉkʉna chii pairuupʉ ʉmʉ pairuupʉ ʉopʉã rʉa
miasikʉamʉ.
\v 9 Pablo chʉvachʉore Eutico põsʉʉ ventanasaarote ñuiʉ
asakʉ paisikʉamʉ. Jãatani jeereparʉmʉ ñuiʉ
ʉokʉakʉna kãniso ũcuasaaroji vesena ponʉ tuãni
jũnisosikʉamʉ repaʉ, rʉa ʉmʉ paisaarojekʉna. Tuãkʉna
chʉkʉna vʉvʉ caje eta miito jũnisosivaʉ ũhisikʉamʉ
repaʉ.
\v 10 Pablo caje ña repaʉni sũkakʉ ijache ikasikʉamʉ
chʉkʉnate:
\p —‍Vajʉchʉmanejʉ̃ʉ. Vajʉmʉ ikʉ —‍chini vasosikʉamʉ.
\v 11 Jãajañe choo Pablo ũcuaruupʉna joe mʉni ãu ãni
pini ñatachetʉka joe chʉvasikʉamʉ chʉkʉnate. Chʉvakʉ
ñata sanisosikʉamʉ repaʉ.
\v 12 Repana pãi chiisina jũni vajʉraisikʉre põsʉʉte repaʉ
vʉena pojojʉ sasosinaame pãi.
\s Troas vʉejoopoji Mileto vʉejoopona saisiere kʉamʉ
\p
\v 13 Jãajañe choosirʉmʉ Pablo choovʉji saicuhekʉ Aso
vʉejoopona poopi saisikʉamʉ. Saipirakʉ chʉkʉnate ijache
ikasikʉamʉ repaʉ: “Aso vʉejoopona choovʉji saijʉ tʉojʉ
saijʉ̃ʉ chʉʉre”, chiisikʉamʉ. Chikʉna, “Jaʉ”,
chiisinaame chʉkʉna. Choo jʉosaarona caje choovʉ tuni Aso
vʉejoopona saisinaame, Pabloni miijʉ sañu chini.
\v 14 Chʉkʉna repajoopo tĩasirʉmʉ chʉkʉnate tijña
choovʉna tuhisikʉamʉ repaʉ. Tukʉna Pabloname Mitilene
vʉejoopona jẽni canʉkasinaame chʉkʉna.
\v 15-16 Jãachejapi joe apeñatato saijʉ Quío juupo carani joe
teeumucuse saijʉ Samos juupo choo jʉosaarona tĩasinaame.
Pabloji Asia chejare paicuhekʉna Efeso vʉejoopo canʉkamañe
carani saijʉ joe teeumucuse jẽejʉ Mileto vʉejoopona
tĩasinaame chʉkʉna. Jerusalén vʉejoopona nami tĩara
chiisikʉamʉ repaʉ Pablo, Pentecostés fiesta choorʉmʉ
ũcuachejare pasa chini.
\s Efeso painare Jesure cuasanare chʉ̃ʉnare Pablo chʉvasiere
kʉamʉ
\p
\v 17 Reparʉmʉ Pablo Mileto vʉejoopote paiʉ Efeso vʉejoopo
painani chʉo saosikʉamʉ, Jesure cuasanare chʉ̃ʉnani, rani
ñaajʉ chini.
\v 18 Chʉo saoʉna ratena repanare ijache ikasikʉamʉ repaʉ:
\p —‍Mʉsanʉkona chʉʉ paiche masime. Chʉʉ Asia cheja
tĩaumucusepi vʉa chʉʉ mʉsanʉkonare jame paiʉ choosie
peore masime mʉsanʉkona.
\v 19 Reparʉmʉ judíopãi rʉa cuache choosinaame chʉʉre.
Jãatani mʉsanʉkonani oiʉ, “Peore masiʉmʉ chʉʉ”,
chiimañe Dios chʉ̃ʉñechia chookʉ paisikʉamʉ chʉʉ.
\v 20 Jãajekʉna vajʉchʉmañe chʉvasikʉamʉ chʉʉ
mʉsanʉkonare. Peore mʉsanʉkona chiiche chechosikʉamʉ chʉʉ
mʉsanʉkonapi naa reojache paapʉ chini. Pãi chiivʉename
pãi vʉña chechosikʉamʉ chʉʉ Dios chʉo.
\v 21 Mʉsanʉkona paicheja painare judíopãiname griegopãi
peore ijache ikakʉ chʉvasikʉamʉ chʉʉ: “Cuache chooche
ũhaso Maire Paakʉni, Jesucristoni cuasajʉ Dioni jovojʉ̃ʉ”,
chiisikʉamʉ chʉʉ repanare.
\v 22 Chura Dios Rekochoji chʉ̃ʉkʉna Jerusalén vʉejoopona
saimʉ chʉʉ. Repacheja sakʉna chʉʉre tijñejañe vesʉmʉ
chʉʉ.
\v 23 Iechia masimʉ: Kuiʉ vʉñajoopoã tĩato Dios Rekocho
siarʉmʉ ijache ikamʉ chʉʉre: “Jerusalén vʉejoopote
sani paiʉna cuache tijñejamʉ mʉʉre. Pãi chẽavʉena
cuaojanaame pãi mʉʉre”, chiimʉ Dios Rekocho chʉʉre.
\v 24 Jãajẽe vajʉchʉmamʉ chʉʉ. Diopi chʉʉre jũiñe
ĩsito reomʉ. Jãatani Repaʉ chʉʉre chooakʉ chini
jokasiere peore choo pinikasa chiimʉ chʉʉ. Jãachia chiimʉ
chʉʉ. Dios chʉʉre Repaʉ chʉore chʉvaakʉ chini
jokasikʉamʉ, pãi ũcuanʉkore Repaʉ reojache chookaichete
kʉaakʉ chini.
\p
\v 25 ’Asarepajʉ̃ʉ, mʉsanʉkona. Chura ie masimʉ chʉʉ: Chʉʉ
icheja cheja pairʉmʉ Dios chʉ̃ʉñe chʉʉ chechoche asasina
mʉsanʉkona ũcuanʉko joe ñamanejanaame chʉʉre.
\v 26 Chʉʉ mʉsanʉkonare Dios chʉ̃ʉñe masi
chechosikʉamʉ. Jãajekʉna mʉsanʉkona paicheja painapi
jũniso vati toana saito chʉo peomʉ chʉʉre.
\v 27 Chʉʉ mʉsanʉkonare vajʉchʉkʉ cuhemañe Dios chiiche
peore kʉasikʉamʉ.
\v 28 Asarepajʉ̃ʉ, mʉsanʉkona pãi chʉ̃ʉna. Ñarepajʉ paijʉ
reojache paijʉ̃ʉ. Dios Rekocho mʉsanʉkonare Jesure cuasanare
kuirachete jokasikʉamʉ, mʉsanʉkonapi repanani reojachere
chʉvajʉ paapʉ chini. Masi kuirajʉ̃ʉ repanare Jesure
cuasakuanupʉ Repaʉ jũni Ũcuaʉ chiepi roikani chẽa
paakuanupʉ.
\v 29 Chʉʉ sanisosirʉmʉ chai ovejavanani ãnisoñu chini
raichejache pãi rani rʉa cuache choojanaame repanare.
\v 30 Joe naa paisirʉmʉ chekʉna mʉsanʉkonare jame chiina
jorejʉ, “Reojachere chechome chʉkʉna”, chiijʉ cuachete
chechojanaame, Jesure cuasanani tʉa paañu chini.
\v 31 Jãajekʉna ñarepajʉ paijʉ chʉʉ mʉsanʉkonare jame
paisie cavesʉmairo paijʉ̃ʉ. Choteʉ̃sʉrʉmʉ mʉsanʉkonare
jame paiʉ siarʉmʉ umucujñaname ñami cuhamañe chʉvakʉ
paisikʉamʉ chʉʉ, mʉsanʉkonani oiʉ.
\p
\v 32 ’Joka saimʉ chʉʉ mʉsanʉkonare chura. Saiʉ
mʉsanʉkonani kuiraakʉ chini Dioni jokamʉ chʉʉ. Ũcuajache
mʉsanʉkonapi Dios chʉore naa rʉa chechejʉ paapʉ chini Dioni
jokamʉ chʉʉ mʉsanʉkonare, naa rʉa reojache paimasiajʉ
chini. Reojache paijʉna Dios mʉsanʉkonare rʉa reojache
chookaijamʉ, chekʉnare ũcuachia Repaʉ chẽa paanare
ũcuanʉkore.
\v 33 Mʉsanʉkonare jame pairʉmʉ mʉsanʉkona paamajñarʉã
sẽemanesikʉamʉ chʉʉ. Mʉsanʉkona paache kãña kuri
paaʉache ñamanesikʉamʉ chʉʉ.
\v 34 Chʉʉ paiche masime mʉsanʉkona. Chʉʉre karachename
chʉʉre jame kuinare karachete koora chini rʉa chooche chookʉ
paisikʉamʉ chʉʉ mʉsanʉkona paicheja pairʉmʉ.
\v 35 Chooche rʉa paakʉji siarʉmʉ chechokʉ paisikʉamʉ
chʉʉ mʉsanʉkonare, chʉʉ paichete ña chẽa ũcuajache
paapʉ chini. Maipi choochete rʉa choojʉ chʉovana paivanani
kuirañu. Maire Paakʉ Jesús ijache ikaasomʉ: “Mʉsanʉkonani
chekʉnapi reojache chookaito pojojanaame mʉsanʉkona.
Jãatani mʉsanʉkonapi chekʉnani reojache chookani naa rʉa
pojojanaame”, chiniasomʉ Jesús —‍chiisikʉamʉ Pablo repanare.
\p
\v 36 Repaʉ Pablo ika piniʉna ũcuanʉko rore ñuijʉ Dioni
sẽesinaame.
\v 37 Diore sẽni pini repaʉni oijʉ sũka pojosinaame repana.
\v 38 Repaʉ Pabloji, “Chʉʉre joe ñamanejanaame
mʉsanʉkona”, chiisiere cuasajʉ rʉa sʉmavana paisinaame
repana. Chʉkʉnaname cajesinaame repana choovʉ juichejatʉka.
\c 21
\s Pablo Jerusalén vʉejoopo saisiere kʉamʉ
\p
\v 1 Churatani repanare, “Saime chʉkʉna”, chini choovʉ tuni saisinaame chʉkʉna. Charo Cos vʉejoopo paijuupona rũhiñe jẽni canʉkasinaame chʉkʉna. Joe apeñatato vʉni caje tuni Rodas juupona sani tĩasinaame. Jãachejapi Pátara vʉejoopona sani tĩasinaame chʉkʉna.
\v 2 Ũcuachejana chekʉvʉ choovʉ kue jñaa Fenicia chejana jẽesinaame chʉkʉna.
\v 3 Jẽejʉ Chipre juupo sʉripʉ cakãkopi carani saijʉ Siria cheja cajoopo Tiro vʉejoopona tĩa canʉkasinaame chʉkʉna. Choovʉ paanapi ũcuajoopona põsere majʉna chʉkʉna ũcuachia jame maisinaame.
\v 4 Mani Jesure cuasanare kue jñaa ũcuananame sieterepaumucujña paisinaame chʉkʉna. Paijʉna Dios Rekochoji kʉaʉna asa Pablote ijache chʉvasinaame repana: “Mʉʉpi Jerusalén vʉejoopona saito cuache tijñejamʉ mʉʉre. Saimanejʉ̃ʉ”, chiisinaame repana.
\v 5 Jãajañe ikanaretani repanare jame pani pini ũcua saisinaame chʉkʉna. Saijʉna repana Jesure cuasana ũcuanʉko rʉ̃jorominame mamachĩi vʉejoopoji eta choo jʉosaarona chʉkʉnaname cajesinaame. Caje mejavʉna rore ñuijʉ Dioni ũcuanʉko sẽesinaame chʉkʉna.
\v 6 Sẽni pini, “Saime chʉkʉna”, chini choovʉna tutena ña repana vʉñana maisinaame.
\p
\v 7 Ũcuachejapi Tolemaida vʉejoopona sani tĩa choovʉ jʉo mani Jesure cuasanare mʉa ñasinaame chʉkʉna. Repanare teeñami jame paisinaame chʉkʉna.
\v 8 Joe apeñatato joe saijʉ Cesarea vʉejoopona tĩa mani Felipe Dios chʉo chʉvakʉ vʉena canʉkasinaame chʉkʉna. Jesure cuasakuanupʉ Jerusalén paina aperʉmʉ pãi sieterepanare jñaaasome vajevanani ãure ãuajʉ chini. Felipename chekʉnare jñaaasome repana.
\v 9 Repaʉ Felipe chĩi ũcuakachapanare paasikʉamʉ, romichĩichia. Repana romichĩi Dios Rekochoji jokaʉna Dios chʉo kʉana paisinaame.
\v 10 Repacheja teeumucujñarʉã paitona chekʉ, Agabo, Dios chʉo kʉakʉ Judea chejapi raisikʉamʉ.
\v 11 Rani chʉkʉnate kueñe tĩa Pablo corejakãa mini repaʉ cũaname jʉ̃jña meñe vẽe pini ijache ikasikʉamʉ:
\p —‍Ijache kʉamʉ Dios Rekocho: “Jerusalén paina judíopãi ikãa corejakãa paakʉte ijache chẽa vẽe judío peonani jokajanaame” —‍chiisikʉamʉ Agabo.
\p
\v 12 Jãajañe ikaʉna asa chʉkʉna repacheja painaname rʉa ikasinaame Pablote, “Jerusalén saimanejʉ̃ʉ”, chiijʉ.
\v 13 Jãajañe ikanaretani ijache chʉkʉnate ikasikʉamʉ repaʉ:
\p —‍Jãajañe ikamanejʉ̃ʉ. Mʉsanʉkonapi rʉarepa oijʉna rʉa sʉmamʉ chʉʉre. Jerusalén vʉejoopo saivajʉchʉmamʉ chʉʉ. Vẽecojñoñejẽe, ũcuajoopona jũiñejẽe vajʉchʉmamʉ chʉʉ, Jesupi Chʉʉre Paakʉji chʉʉni pojoakʉ chini —‍chiisikʉamʉ repaʉ Pablo.
\p
\v 14 Repaʉte ikatee joe ikamanesinaame chʉkʉna.
\p —‍Reomʉ. Ikʉre Dios chiiche tijñeakʉ —‍chiisinaame chʉkʉna.
\p
\v 15 Chʉkʉna nee põse careva pini Jerusalén vʉejoopona saisinaame chʉkʉna.
\v 16 Cesarea vʉejoopo paina Jesure cuasana teena jame saisinaame chʉkʉnate. Sani tĩa chʉkʉna kãijavʉe Mnasón vʉena mʉvasinaame repana chʉkʉnate. Repaʉ Mnasón, Chipre raisikʉ, Jesure rʉa jeerʉmʉ cuasakʉ paniasomʉ.
\s Pablo Santiagote sani ñasiere kʉamʉ
\p
\v 17 Chʉkʉnapi Jerusalén vʉejoopona tĩarena Jesure cuasana tijña rʉa pojosinaame chʉkʉnate.
\v 18 Joe apeñatato Pabloji, “Santiagoni ñajañu”, chikʉna ñañu chini jame mʉasinaame chʉkʉna. Mʉa tĩato Jesure cuasanare chʉ̃ʉna ũcuanʉko Santiagoname paisinaame.
\v 19 Repanare sẽni pini Dios chookaisiere kʉasikʉamʉ Pablo repanare ijache chiiʉ: “Chʉʉpi judío peonani Dios chʉore chʉvakʉna Dios repanare reojache chookaisikʉamʉ, repanapi Jesuni cuasajʉ jovoajʉ chini”, chiisikʉamʉ Pablo. Dios reojache chookaisie peore kʉasikʉamʉ repaʉ.
\v 20 Kʉaʉna asa Diore, “Jakʉ, rʉa reokʉmʉ mʉʉ”, chiijʉ pojosinaame repana. Jãajañe ika pini Pablote ijache ikasinaame repana:
\p —‍Chʉkʉna majapãiʉ, asarepajʉ̃ʉ. Judíopãi ũcuajache Jesure cuasana jainʉkoame. Diopi chʉ̃ʉʉna Moisés aperʉmʉ tocha jokasiere ũcuanʉko rʉa chiijʉ choome repana.
\v 21 Jãatani judíopãi Jesure cuasana chekʉna pãi mʉʉre cutuchete asajʉasome. Ijache cutujʉasome pãi mʉʉre: “Pablo tĩipãi paichejña sani painare judíopãi, ‘Moisés chʉ̃ʉkʉ tocha jokasie mʉsanʉkona chooche ũhasojʉ̃ʉ. Mʉsanʉkona mamachĩi jĩkoramurʉ chãtirʉ paicanirʉ chʉto tʉamanejʉ̃ʉ. Judíopãi paiche peore jokasojʉ̃ʉ’, chiiʉ chʉvakʉasomʉ”, chiijʉasome pãi mʉʉ ikache jorena.
\v 22 Repana judíopãi Jesure cuasana mʉʉ raisie asajanaame. ¿Jese choojanaañe mai repanapi mʉʉni cuasaajʉ chini?
\v 23 Ijache choojʉ̃ʉ chiime chʉkʉna mʉʉre: Icheja cana ʉmʉpãi ũcuakachapana chʉkʉnate jame paina, Dioni pojojʉ, “Ijache choojanaame chʉkʉna”, chiisinajejʉ choopirame.
\v 24 Ũcuananame Dios vʉena mʉajʉ̃ʉ mʉʉ. Mʉa judío phairi chookaiche jame choocojñojʉ̃ʉ, cuare tʉnora chini. Ũcuachia repanare raña koʉkaichename phairite repana ĩsimajñarʉã roikaijʉ̃ʉ. Mʉʉpi jãajañe chooru pãi mʉʉre cuache cutusie cuasamanejanaame. Dios chʉ̃ʉñe mʉʉ masi choochechia masijanaame repana.
\v 25 Jãajañe chooakʉ chini chʉvame chʉkʉna mʉʉre judíopãiʉjekʉna. Jãatani judío peonapi Jesure cuasanare jãajañe chʉ̃ʉmanaame chʉkʉna. Aperʉmʉ jãare cutu pini chʉo tocha saosinaame chʉkʉna repanare judío peonare. Ijache chiiche tocha saosinaame chʉkʉna: “Tʉ̃osivanare jokasie ãu ãimanejʉ̃ʉ. Chie ũkumanejʉ̃ʉ. Vai rupʉ rʉso vẽasivanare ãimanejʉ̃ʉ; chie paame jãana. Ʉmʉpãi, mʉsanʉkona paamanare romi romineemanejʉ̃ʉ. Romi, mʉsanʉkonare paamanare ʉmʉpãi ʉmʉneemanejʉ̃ʉ.” Jãachia chʉ̃ʉnaame chʉkʉna judío peonare —‍chiisinaame repana.
\s Dios vʉe pairʉmʉ Pablote chẽasiere kʉamʉ
\p
\v 26 Jãajañe ikarena Pablo, “Jaʉ”, chini joe apeñatato repanare ʉmʉpãi ũcuakachapanare mʉvakʉ Dios vʉena mʉasikʉamʉ. Mʉa judío phairi chooche cuare tʉnoñu chini choocojñoasome repana. Dios vʉena kaka repavʉe chʉ̃ʉnare repanare cuache tʉni siajaumucusere kʉaasomʉ Pablo jocha vaivanare vani ĩsijaumucusere.
\p
\v 27 Teesemana siapiratona judíopãi Asia cheja raisina Pablote Dios vʉe paikʉni ñaasome. Repaʉni ña cuache ikajʉ cuijʉna repavʉe chiisina pãi perujʉ chẽaasome repaʉte.
\v 28 Ijache ikajʉ cuiasome repana:
\p —‍¡Israelpãi, chʉkʉnate rani chookaijʉ̃ʉ! Ikʉni chẽañu. Rʉa cuache chechokʉmʉ ikʉ. Siachejñarʉã kuiʉ maire cuache cutukʉmʉ ikʉ. “Moisés tocha jokasie cuamʉ”, chiiʉ chechokʉmʉ ikʉ. Ũcuachia, “Dios vʉe cuamʉ”, chiikʉmʉ ikʉ, ivʉe. Ũcuachia cuache choosikʉamʉ ikʉ. Judíopãichia chiivʉeame ivʉe. Jãajekʉna judío peonare kakacuamʉ ivʉe. Jãatani ikʉ griegopãire ivʉena Dios vʉena cuaasikʉamʉ ivʉepi cuache paaʉ chini —‍chiniasome repana Pablote.
\p
\v 29 (Aperʉmʉ repana Efeso raisikʉre Trófimore Pabloname paikʉni ñaasome Jerusalén vʉejoopona. Ñasinajejʉ, “Repaʉ Pablo Trófimore Dios vʉena cuaacosomʉ”, chini cuasaasome repana, cuaamanesikʉni.)
\p
\v 30 Ũcuarʉmʉ repajoopo paina repanapi cuijʉna asa perujʉ vʉvʉ mʉa Dios vʉena kaka chẽaasome Pablote. Repaʉte chẽa vesena jñajñu etuaasome repana. Etuarena Dios vʉe jatisañaroã peore jeosoasome pãi.
\v 31 Sõtaopãi chʉ̃ʉkʉ repaʉte etua vaiche pãipi kʉarena asaasomʉ, Jerusalén paina ũcuanʉko tĩiñe chooche.
\v 32 Ũcuarʉmʉ sõtao ai teana repaʉte jame chʉ̃ʉnaname sõtao, Dios vʉena vʉvʉ mʉaasome Pablote vaichejana. Repanapi mʉajʉna ña Pablote vaina cuhaasome. \fig Paul arrested|CN02038B.TIF|span||D.C.Cook| |Hch 21.33\fig*
\v 33 Mʉa tĩa Pablote chẽa, “Ikʉre cʉnameã teekachapameã tachojʉ̃ʉ”, chiniasomʉ sõtao ai. Chini pãire ijache sẽniasomʉ repaʉ: “¿Ikʉ keejaiʉʉ? ¿Ʉ̃quere chooʉ?”, chiniasomʉ.
\v 34 Chikʉna ũcuanʉko rʉa asoche siacairo ikajʉ cuijʉna Pablo choosie masi asamaneasomʉ sõtao ai. Masi asamaʉ sõtaopãire chʉ̃ʉasomʉ repaʉ, batallón vʉena Pabloni mʉvaajʉ chini.
\v 35 Sõtaopãipi repavʉe mʉivʉna repaʉni mʉva tĩarena pãi Pabloni cuhejʉ rʉa cuijʉ rʉa cavaasome. Rʉarepa cavajʉna sõtaopãi veo mʉvaasome Pablote.
\v 36 Veo mʉvajʉna pãi kuanupʉ chutaa rʉa cuijʉ tuhaasome.
\p —‍Vanisojʉ̃ʉ jãʉre —‍chiijʉ cuiasome repana.
\s Pablo repaʉ paichete pãi kuanupʉna kʉasiere kʉamʉ
\p
\v 37 Sõtaopãi batallón vʉe repaʉte cuaapiratona Pablo ijache ikaasomʉ sõtao aire:
\p —‍Mʉʉre jmamakarʉ ikara chiimʉ chʉʉ. ¿Reokʉ? —‍chiniasomʉ Pablo, griego chʉopi.
\p Chikʉna,
\p —‍¿Mʉʉ griego chʉo ikamasikʉ?
\v 38 Ãa, ¿mʉʉ Egiptopãiʉmakʉ? ¿Airopãi chʉ̃ʉkʉmakʉ? Aperʉmʉ Egiptopãiʉ pãi chʉ̃ʉnani cuhekʉ chekʉnare pãi cuatro milrepanare soni chii paaasomʉ, pãi chʉ̃ʉnani etora chini. Soni chii repanare etua sa pãi peochejñare paaasomʉ repaʉ. ¿Mʉʉ tĩiʉʉ? —‍chiniasomʉ sõtao ai.
\p
\v 39 Chikʉna Pablo ikaasomʉ.
\p —‍Jʉ̃jʉ, tĩiʉmʉ chʉʉ. Judíopãiʉmʉ chʉʉ. Tarso vʉejoopo Cilicia cheja cajoopoji raisikʉamʉ chʉʉ. Rʉa ʉjajoopome repajoopo. Chʉʉpi inani pãire ikato, ¿ʉ̃semakʉ mʉʉ? —‍chiniasomʉ Pablo repaʉte sõtao aire.
\p
\v 40 Chikʉna sõtao ai, “Jaʉ, ikajʉ̃ʉ”, chiniasomʉ. Chikʉna Pablo repanapi cuichete cuhaajʉ chini mʉivʉte nʉkakʉ vevoasomʉ repanare pãi. Cuharena judíopãi ikacheji, hebreo chʉopi ijache ikaasomʉ repaʉ:
\c 22
\p
\v 1 —‍Mʉsanʉkona, chʉʉ majapãi, põsʉpãiname aina asarepajʉ̃ʉ. Chʉʉ paichete masi kʉara —‍chiniasomʉ Pablo.
\p
\v 2 Chini hebreo chʉopi ikakʉna ikamañe asaasome repana. Repanapi asajʉna Pablo joe ijache ikaasomʉ:
\p
\v 3 —‍Chʉʉ judíopãiʉmʉ. Cilicia cheja paijoopona Tarso vʉejoopona jñaacojñosikʉamʉ chʉʉ. Repajoopoji rani ichejana Jerusalén vʉejoopote paiʉ aineesikʉamʉ chʉʉ. Ichejare paiʉna Gamaliel mai aipãi chʉ̃ʉsie peore chechosikʉamʉ chʉʉre. Chechokʉna repa asa chẽasikʉamʉ chʉʉ. Chĩirʉmʉpi irʉmʉjatʉka Dios chʉ̃ʉñe chooneekʉmʉ chʉʉ, Dioni pojokʉ. Mʉsanʉkona irʉmʉ chooneeñejañe Dios chʉ̃ʉñe chooneekʉmʉ chʉʉ.
\v 4 Dioni pojora chini aperʉmʉ rʉa cuache choosikʉamʉ chʉʉ Jesure cuasanare. Repanapi siasoajʉ chini kue jñaa chẽa pãi chẽavʉena cuaosikʉamʉ chʉʉ repanare ʉmʉpãiname romi.
\v 5 Phairi ainame judío aina ũcuanʉko masime jãa. Repanani sẽeto kʉame repana. Repana chʉʉre utijao tochakaisinaame. Tochakatena Damasco vʉejoopo painani mai majapãire sa ñora chiisikʉamʉ chʉʉ repajao. Jesure cuasanani chẽa ichejana Jerusalén vʉejoopona ra cuache choora chiisikʉamʉ chʉʉ.
\s Pablo repaʉ Jesure jovosiere kʉamʉ
\p
\v 6 ’Jãajañe choora chini maapi saiʉna nʉkarepaʉ sʉito Damasco vʉejoopo tĩapiratona teerʉmʉ chʉʉ nʉkachejachia rũhisokoro cʉnaʉmʉpi rʉa miañe sʉkasikʉamʉ chʉʉre.
\v 7 Miañe sʉkaʉna chejana tãisikʉamʉ chʉʉ. Tãni ũhiʉ chʉʉre ikachete asasikʉamʉ chʉʉ. “Saulo, Saulo, ¿jese paiʉna mʉʉ chʉʉre siarʉmʉ cuache chookʉ paikʉ?”, chiisikʉamʉ.
\v 8 Chikʉna, “¿Chʉʉre Paakʉ, jeejaiʉʉ mʉʉ?”, chiisikʉamʉ chʉʉ. Chiiʉna, “Nazaret raisikʉ Jesuamʉ chʉʉ; mʉʉre cuache choocojñokʉmʉ”, chiisikʉamʉ Repaʉ chʉʉre.
\v 9 Chʉʉname saisina repa miañe ña rʉa kʉkʉsoasome. Jãatani Repaʉ chʉʉre ikachʉo asavesʉasome repana.
\v 10 Repaʉji chʉʉni jãajañe ikaʉna asa ijache sẽesikʉamʉ chʉʉ Repaʉte: “Chʉʉre Paakʉ, ¿ʉ̃quere choojache chʉʉ?”, chiisikʉamʉ chʉʉ. Chikʉna, “Vʉni Damasco vʉejoopona sani tĩaʉna mʉʉ choojache peore chʉ̃ʉ jokajamʉ chʉʉ mʉʉre”, chiisikʉamʉ Maire Paakʉ chʉʉre.
\v 11 Jãatani rʉarepa miañe ñasikʉjekʉna ñakocaã ñomanesikʉamʉ chʉʉre. Ñamaʉna chʉʉname saisinapi chʉʉre jʉ̃tʉna chẽa Damasco vʉejoopona juha cuaasinaame.
\v 12 Ũcuajoopote paiʉna chekʉ Ananías chʉʉre mʉta ñasikʉamʉ. Repaʉ Ananías Dios aperʉmʉ chʉ̃ʉsie chooneekʉ peore masi chookʉ paikʉmʉ. Jãajekʉna judíopãi repajoopo paina ũcuanʉko siarʉmʉ rʉa reojache ikasinaame Ananíate.
\v 13 Repaʉ Ananías rani chʉʉre kueñe nʉkakʉ ijache ikasikʉamʉ: “Saulo, chura mʉʉ chʉʉ majapãiʉjaiʉmʉ.” Ũcuachia, “Mʉʉ ñakocaã ñoakʉ mʉʉre”, chiisikʉamʉ. Chikʉna ñakocaãpi teana careoʉna ñasikʉamʉ chʉʉ repaʉte.
\v 14 Jãajañe ika pini joe ijache ikasikʉamʉ repaʉ: “Dios, mai aipãi Cuasacojñokʉji, chẽasikʉamʉ mʉʉre. Repaʉ chiichete masikʉ reojachechia Chookʉni ñakʉ Repaʉ ikachete asaakʉ chini choo ñosikʉamʉ.
\v 15 Ũcuaʉji chʉ̃ʉkʉna pãi ũcuanʉkore mʉʉ ñasiename mʉʉ asasie sani kʉakʉ paijamʉ mʉʉ.
\v 16 Jãajekʉna teana vʉni okorocojñojʉ̃ʉ. Maire Paakʉte sẽejʉ̃ʉ, mʉʉ cuache choosiere tʉnesokaaʉ”, chiisikʉamʉ Ananías chʉʉre.
\s Repaʉte judío peonare sani chʉvajʉ̃ʉ chiisiere kʉamʉ Pablo
\p
\v 17-18 ’Jãajañe choosirʉmʉ Jerusalén vʉejoopona coisikʉamʉ chʉʉ. Coi paiʉ Dios vʉena mʉa kaka Dioni sẽeʉ Dios ñoñete ñakʉ Maire Paakʉni Jesuni ñasikʉamʉ chʉʉ. Ñakʉna ijache ikasikʉamʉ Repaʉ chʉʉre: “Ijoopo Jerusalén vʉejoopo pesa eta saijʉ̃ʉ. Mʉʉpi ijoopo painani chʉʉ paichete chʉvato jachajanaame repana mʉʉre”, chiisikʉamʉ Repaʉ.
\v 19 Chikʉna Repaʉte ijache ikasikʉamʉ chʉʉ: “Chʉʉre Paakʉ, chʉʉ choosie masime repana. Chʉʉ aperʉmʉ mʉʉre cuasanani chẽa pãi chẽavʉena cuao vasa chini judíopãi chiivʉña peore mʉa kaka kuesikʉamʉ.
\v 20 Ũcuachia mʉʉ neekʉre Estebante, mʉʉ paiche kʉasikʉre, catapi vanisorʉmʉ pojokʉ kueñere nʉkakʉ ñasikʉamʉ chʉʉ, repaʉte vaina tĩte ũhasikãñare sẽsevʉ juisikãñare ñakaiʉ”, chiisikʉamʉ chʉʉ Repaʉte.
\v 21 Chikʉna Maire Paakʉ joe ikasikʉamʉ chʉʉre. “Pesa saijʉ̃ʉ. Soña painani judío peonani chʉvaakʉ chini saomʉ chʉʉ mʉʉre”, chiisikʉamʉ Repaʉ chʉʉre —‍chiniasomʉ Pablo repanare pãi.
\s Sõtaopãi chʉ̃ʉkʉ repaʉte paasiere kʉamʉ Pablo
\p
\v 22 Jãanʉkorʉchia Pablo ikache ikamañe reojache asaasome repana. Jãatani, “Judío peonani chʉvajaijʉ̃ʉ”, chiisiere asa perujʉ ijache ikajʉ cuiasome repana: “¡Vanisojʉ̃ʉ jãʉre! ¡Paivesʉkʉna vanisoto reomʉ!”, chiijʉ cuiasome repana.
\v 23 Perujʉ repana sẽsevʉ juikãña tĩte ũcuakãñapi vevojʉ chaore ʉmʉna suajʉ cuhamañe cuiasome repana.
\v 24 Jãajañe choojʉna ña sõtao ai chʉ̃ʉasomʉ.
\p —‍Ikʉre batallón vʉena cuaajʉ̃ʉ —‍chiniasomʉ repaʉ neenani sõtaopãire. —‍Ũcuachia, “¿Jese paiʉna pãi mʉʉre perujʉ cuiche?”, chiijʉ suĩsuejʉ̃ʉ repaʉte, kʉaakʉ —‍chiniasomʉ sõtao ai repanare.
\p
\v 25 Jãatani Pablo repaʉte quẽo sʉo suĩsuepiratona kueñe nʉkakʉni sõtaopãi cienrepanare chʉ̃ʉkʉte ijache ikaasomʉ:
\p —‍Chʉʉ Romapãiʉmʉ. Jãajekʉna mʉsanʉkonapi chʉʉ cuache choosiere charo chekʉnani masi kʉamato vaicuamʉ chʉʉre —‍chiniasomʉ Pablo.
\p
\v 26 Chikʉna asa repaʉ sõtaopãi cienrepanare chʉ̃ʉkʉ repaʉte chʉ̃ʉkʉni sõtao aini kʉajaniasomʉ.
\p —‍¿Jese choojaʉ mʉʉ? Romapãiʉmʉ repaʉ —‍chiiʉ sa kʉaasomʉ repaʉ.
\p
\v 27 Chikʉna asa repaʉ sõtao ai sani Pablote ijache sẽniasaasomʉ:
\p —‍¿Mʉʉ Romapãiʉʉ? ¿Ũcuarepaache jãa? —‍chiniasomʉ. Chikʉna Pablo,
\p —‍Jʉ̃jʉ, ũcuaʉmʉ chʉʉ —‍chiniasomʉ.
\p
\v 28 Chikʉna sõtao ai,
\p —‍Chʉʉ ũcuachia Romapãiʉmʉ. Rʉa kuri roisikʉamʉ chʉʉ Romapãiʉ pasa chini —‍chiniasomʉ. Chikʉna, Pablo,
\p —‍Chʉʉtani chĩirʉmʉna Romapãiʉ aineesikʉamʉ —‍chiniasomʉ repaʉte.
\p
\v 29 Jãajañe ikaʉna asa repaʉte suĩsueñu chiisina vajʉchʉjʉ suĩsuemañe jose joka saniasome. Sõtao ai ũcuachia kʉkʉasomʉ, Pablote Romapãiʉte cʉnameãpi tachoche chʉ̃ʉsikʉjekʉ.
\s Pablo judío ainare ikasieame
\p
\v 30 Joe apeñatato repaʉ sõtao ai Pablote tachosimeãre cʉnameãre tʉseajʉ chini chʉ̃ʉasomʉ. Ũcuachia judíopãi Pablote peruchete peore masirepa asa masira chini, judío phairipãi chʉ̃ʉnaname judío aina ũcuanʉko chiiajʉ chini chʉ̃ʉasomʉ repaʉ, Pablo cuache choosiere sẽniasaajʉ chini. Repanapi chiirena Pablote pãi chẽavʉe paisikʉre etua mʉva repana tijñeñena nʉkoajʉ chini chʉ̃ʉasomʉ repaʉ.
\c 23
\p
\v 1 Judío ainare tijñeñe nʉkorena repanani ñakʉ ijache
ikaasomʉ Pablo:
\p —‍Chʉʉ majapãi, irʉmʉjatʉka Dios ñakʉte chʉʉ
cuasache siarʉmʉ chookʉmʉ chʉʉ Repaʉ chʉʉre
chʉ̃ʉñe —‍chiniasomʉ Pablo.
\p
\v 2 Jãajañe ikaʉna asa judío phairi ai, Ananías, Pablote
kueñe nʉkanare repaʉ chʉopona vaapʉ chini chʉ̃ʉasomʉ.
\v 3 Chʉ̃ʉʉna Pablo Ananíate ijache ikaasomʉ:
\p —‍Jãa paito ũcuachia Diopi vaaʉ mʉʉre sẽsevʉchia
reojache paikʉji ikakʉte. Ñuiʉ ñakʉ keremʉ mʉʉ
chʉʉre, “Dios chʉ̃ʉñe jachasomʉ ikʉ”, chini. Mʉʉtani
Dios chʉ̃ʉñete jachasokʉ chʉʉni vaichete chʉ̃ʉmʉ
—‍chiniasomʉ Pablo.
\p
\v 4 Jãajañe chikʉna repaʉte kueñe nʉkana ikaasome
Pablote.
\p —‍Phairi aire, Dios chẽasikʉre cuache ikamʉ mʉʉ. ¿Ña
kʉkʉmakʉ mʉʉ? —‍chiniasome repana.
\p
\v 5 Chitena Pablo joe ikaasomʉ.
\p —‍Ãa, chʉʉ majapãi, vesʉkʉ ikasomʉ chʉʉ, phairi aini.
Phairi aiamʉ chini jãajañe ikamaneraamʉ chʉʉ. Dios
chʉo aperʉmʉ tochasie ijache ikamʉ:
\q Mʉsanʉkonare
chʉ̃ʉkʉte cuache ikamanejʉ̃ʉ,
\m chiimʉ. Jãajekʉna
repaʉte cuache ikacuhemʉ chʉʉ —‍chiniasomʉ Pablo.
\v 6 Chini repana aina paichete cuasa, “Ãa, ina chekʉna
saduceopãiame. Chekʉna fariseopãiame”, chini cuasaasomʉ.
Jãajañe cuasa joe repanare ainare ʉjachʉo ikaasomʉ repaʉ.—‍
Chʉʉ majapãi, chʉʉ ũcuachia fariseomʉ. Chʉʉ jakʉ
fariseo paisikʉamʉ. Chʉʉpi pãi jũnisosina joe
vajʉraijache cuasakʉjekʉna pãi chʉʉre chẽa ichejana ra nʉko
sẽniasajʉ paime —‍chiniasomʉ.
\p
\v 7 Chikʉna repana fariseopãiname saduceopãi sãiñechia
kereasome. Pabloji, “Fariseomʉ chʉʉ”, chikʉna,
fariseopãichia, chiniasome Pablote. Chekʉnatani saduceopãijejʉ
cuheasome repaʉte.
\v 8 (Saduceopãi, “Jũnisosina joe vajʉraimame”, chiijʉ
cuasame. Ũcuachia, “Angeles peome”, chiijʉ, “Pãi rekoñoã
peome”, chiime repana. Fariseopãitani jũnisosina joe
vajʉraijachename ángel paichename pãi rekoñoã paache
cuasanaame.)
\v 9 Ũcuanʉko rʉa asoche cutuasome repana fariseopãiname
saduceopãi. Fariseopãi judíopãi chechona teena vʉni nʉkajʉ
ijache ikaasome:
\p —‍Ikʉ cuache choomanesikʉamʉ. Chekʉrʉmʉ ángelpi
ikacosomʉ repaʉte, chekʉrʉmʉ pãi rekocho —‍chiniasome.
\p
\v 10 Chitena asa perujʉ pãi naa rʉa ikaasome. Rʉarepa
perujʉna sõtao ai, “Pabloni vanisojʉ”, chini sõtaopãire
chʉ̃ʉasomʉ kaka Pablote chẽa etua batallón vʉena joe
mʉvaajʉ chini.
\p
\v 11 Batallón vʉe mʉvasirʉmʉ ñami peosichejapi rani Maire
Paakʉ, Jesús, Pablo kueñere nʉkakʉ ijache ikaasomʉ:
“Vajʉchʉmanejʉ̃ʉ repanare. Koka rekocho paajʉ̃ʉ. Chʉʉ
paiche Jerusalén vʉejoopo painare masi chʉvasikʉamʉ
mʉʉ. Naa paisirʉmʉna Roma vʉejoopona sani ũcuajache
chʉvajamʉ mʉʉ repajoopo painare”, chiniasomʉ Jesús
repaʉte Pablote.
\s Pablote vanisoñu chiisiere kʉamʉ
\p
\v 12 Joe apeñatato judíopãi teena Pabloni vanisoñu chini
sãiñechia ijache ikaasome: “Pablote nami vanisoñu mai.
Ãujẽe ãimañe okojẽe ũkumañe pañu mai repaʉte
vanisochetʉka. Maipi ũcuarepa choomato cuache tijñeakʉ
maire”, chiniasome repana.
\v 13 Cuarentarepana naa jainʉko paniasome repana Pablote
vanisoñu chiisina.
\v 14 Cutu pini mʉa judío phairipãi chʉ̃ʉnaname judíopãi
chʉ̃ʉnare kʉaasome repana.
\p —‍Chʉkʉna Pablote vanisoñu chiime. Repaʉte vanisochetʉka
ãujẽe ãimanejanaame chʉkʉna. “Maipi ũcuarepa choomato
cuache tijñeakʉ maire”, chiime chʉkʉna sãiñechia.
\v 15 Mʉsanʉkona chʉkʉnani chookañu chini ijache chooreomʉ:
Mʉsanʉkona ainachia cutu pini ũcuanʉko sõtao aini
ikajʉ̃ʉ. Ijache ikajʉ̃ʉ repaʉte: “Pablote chero joe
rajʉ̃ʉ. Chʉkʉna judío aina repaʉni masi sẽniasañu chiime”,
chiijʉ̃ʉ. Mʉsanʉkonapi jãajañe chooto pẽje paijʉ
raiʉna chutaa ivʉe tĩamakʉni repaʉte vanisojanaame
chʉkʉna —‍chiniasome repana.
\p
\v 16 Jãatani Pablo majauchaʉ repana chooñu chiichete asa
batallón vʉena mʉa majachachani kʉaasomʉ.
\v 17 Kʉaʉna asa Pablo cienrepanare sõtaopãi chʉ̃ʉkʉni soni
rao ijache ikaasomʉ:
\p —‍Ikʉ chʉʉni chʉore kʉara chini raisikʉamʉ. Sõtao
aini sajʉ̃ʉ ikʉre repaʉni kʉaakʉ —‍chiniasomʉ Pablo.
\p
\v 18 Chikʉna sõtao cienrepanare chʉ̃ʉkʉ Pablo majauchaʉte
mʉva sõtao aire tĩa ikaasomʉ.
\p —‍Mai chẽasikʉ, Pablo, soisikʉamʉ chʉʉre ikʉni
põsʉʉni mʉʉni raakʉ chini. Mʉʉni chʉore kʉara chini
raiʉasomʉ ikʉ —‍chiniasomʉ repaʉ.
\p
\v 19 Chikʉna sõtao ai põsʉʉte jʉ̃tʉna chẽa juha sa
sẽniasaasomʉ.
\p —‍¿Ʉ̃quere mʉʉ chʉʉre kʉara chiikʉ? —‍chiniasomʉ.
\p
\v 20-21 Chikʉna repaʉ põsʉʉ ikaasomʉ.
\p —‍Judíopãi sãiñechia cutujʉ chero mʉʉni sẽñu
chiijʉasome mʉʉpi Pabloni mʉva judío ainare tijñeñe
nʉkoʉna, repaʉni masi sẽniasañu chini. Repana sẽeñe
choomanejʉ̃ʉ. Pablote sẽniasañu chiimame repana. Rupʉ
chekʉnapi repaʉni vanisoajʉ chini sẽejanaame repana mʉʉre.
Pãi cuarentarepana naa jainʉko kati pẽjejʉasome Pabloni
vanisoñu chini. Repaʉte vanisochetʉka ãujẽe ãimañe
okojẽe ũkumañe paijʉasome repana. “Ũcuarepa choomato
cuache tijñeakʉ maire”, chiniasome repana. Peore careva
pinicuhaasome repana —‍chiniasomʉ põsʉʉ Pablo majauchaʉ
sõtao aire.
\p
\v 22 Chikʉna, sõtao ai ijache ikaasomʉ põsʉʉte:
\p —‍Ãja. Chekʉnare mʉʉ chʉʉre cutusie kʉamanejʉ̃ʉ
—‍chiniasomʉ. Chini repaʉte saosoasomʉ.
\s Pablote Cesarea vʉejoopona sasiere kʉamʉ
\p
\v 23 Ũcuarʉmʉ sõtao ai teekachapanare sõtao
cienrepanarechia chʉ̃ʉnani soniasomʉ. Repanare soni rao ijache
chʉ̃ʉasomʉ:
\p —‍Iñami, nueve paito, Cesarea vʉejoopona saiche paimʉ.
Sõtaopãi doscientorepanare cũapi saijanare carevache
chʉ̃ʉjʉ̃ʉ. Kavacho tuhinare setentarepanare carevache
chʉ̃ʉjʉ̃ʉ. Ũcuachia sao saonare doscientorepanare carevache
chʉ̃ʉjʉ̃ʉ.
\v 24 Pablo tuhijaʉre kavachote carevakaijʉ̃ʉ tuhiʉ saaʉ.
Masi kuirajʉ, pãi chʉ̃ʉkʉ Félix vʉena sa jokajʉ̃ʉ
repaʉte, pãipi repaʉni vanisomaneajʉ —‍chiniasomʉ sõtao ai
repanare.
\p
\v 25 Chʉ̃ʉ pini sõtao ai ijache chiiʉ chʉo tochaasomʉ
sõtaopãipi pãi chʉ̃ʉkʉni sa ĩsiajʉ chini:
\pi
\v 26 Chʉʉ, sõtao ai, Claudio Lisiapi, ie chʉo tocha saomʉ
mʉʉre, rʉa masikʉni, Gobernador Félix. ¿Paikʉ mʉʉ?
\pi
\v 27 Judíopãi ikʉre Pablote chẽa vanisoraasinaame.
Vanisopirajʉna chʉʉ neenare sõtaopãi saosikʉamʉ, chʉʉ
repaʉni chẽa vanisochete ʉ̃seajʉ chini. “Romapãiʉmʉ
jãʉ”, chiiche asasikʉjekʉ jãajañe chookaisikʉamʉ chʉʉ
repaʉte.
\v 28 “¿Jese paiʉna repana ikʉre peruche?”, chini cuasa,
masirepa asa masira chini, judío aina paichejana sasikʉamʉ chʉʉ
repaʉte, repanapi repaʉni sẽniasaajʉ chini.
\v 29 Chʉʉ asakʉte repaʉni sẽniasarena masimʉ chʉʉ chura.
Repana chiichete choomaʉ repana aipãi chʉ̃ʉsiere masi
choomaneʉna repaʉte perume repana. Cuarepachetani
choomanesikʉamʉ repaʉ. Jãajekʉna vanisoche chʉ̃ʉñe peokʉ
ũcuachia pãi chẽavʉe cuaoche peomʉ repaʉte.
\v 30 Jãatani pãipi repaʉte pẽje vanisoñu chiichete asa
teana mʉʉ paichejana saomʉ chʉʉ repaʉte. Ũcuachia
repaʉte perunare mʉʉ paichejana sani repaʉ cuache
choosiere mʉʉni kʉaajʉ chini chʉ̃ʉsikʉamʉ chʉʉ.
\m Jãajañe chiiche tocha saoasomʉ repaʉ sõtao ai.
\p
\v 31 Ũcuarʉmʉ sõtaopãi Pablote ñamipi Antípatris
vʉejoopojatʉka saasome, repana ai chʉ̃ʉsiejekʉna.
\v 32 Joe apeñatato sõtaopãi cũapi saisinatani ũcuana
paivʉena coiasome. Kavachoji saisinatani Pabloni sasoasome.
\v 33 Cesarea vʉejoopona sani tĩa pãi chʉ̃ʉkʉ vʉena
Pablote mʉva jokaasome repana. Ũcuachia sõtao ai tocha
saosijaova pãi chʉ̃ʉkʉni sa ĩsiasome repana.
\v 34 Ĩsirena tochasiere ña pini Pablote ijache sẽniasaasomʉ
repaʉ:
\p —‍¿Mʉʉ keechejapi rakʉ? —‍chiniasomʉ. Chikʉna,
\p —‍Cilicia chejapi raisikʉamʉ chʉʉ —‍chiniasomʉ Pablo.
\p
\v 35 Chikʉna asa joe ikaasomʉ pãi chʉ̃ʉkʉ.
\p —‍Mʉʉre kerenapi rani kʉajʉna asajamʉ chʉʉ, mʉʉ
kʉachename mʉʉre kerena rani kʉache peore. Asa pini mʉʉre
choojache chʉ̃ʉjamʉ chʉʉ —‍chiniasomʉ repaʉ. Chini
repaʉte pãi chẽaruupʉna, Herodes vʉekachapa vʉevʉ
pairuupʉna, mʉva caso pẽjeajʉ chini chʉ̃ʉasomʉ repaʉ.
\c 24
\s Pablo repaʉ paichete Félini kʉamʉ
\p
\v 1 Cincorepaumucujña paisirʉmʉna Ananías, judío phairi ai,
Cesarea vʉejoopona chekʉna ainaname saniasomʉ. Ũcuachia chekʉ
ikakaijaʉ, Tértulo jame saniasomʉ. Sani Pablo cuache
choosiere kʉañu chini, pãi chʉ̃ʉkʉte Félire mʉa ñaasome
repana.
\v 2 Mʉarena pãi chʉ̃ʉkʉ Pabloni raajʉ chini chʉ̃ʉasomʉ.
Ũcuarʉmʉ Tértulo Pabloni cuache ikakʉ Félire ijache
ikaasomʉ:
\p —‍Chʉkʉnate paakʉ, mʉʉpi chookaiʉna rʉa reojache
paime chʉkʉna icheja. Rʉa jeerʉmʉ cavache peomʉ. Ũcuachia
rʉa chʉ̃ʉmasikʉjekʉ icheja rʉa reojache carevakaisikʉamʉ
mʉʉ. Reorepamʉ jãa.
\v 3 Chʉkʉnate mʉʉ peore chookaiche rʉa pojome chʉkʉna.
Rʉa masikʉmʉ mʉʉ, Félix.
\v 4 Reomʉ. Mʉʉpi asa canakʉ chini jmamakarʉ ikajamʉ
chʉʉ. Reokʉjekʉ chʉʉ ikache asarepajʉ̃ʉ.
\v 5 Ikʉ Pablo rʉa cuache chookʉmʉ. Siachejña kuiʉ
ikakʉna judíopãi rʉa cavame. Rʉa tĩiñe cuasanani chʉ̃ʉmʉ
ikʉ Pablo, Jesús Nazaret raisikʉre cuasanani.
\v 6 Jãajañe chʉ̃ʉkʉjekʉ ichejana rani Dios vʉere cuache
choora chiisikʉamʉ ikʉ. Jãajekʉna chẽasinaame chʉkʉna
ikʉre. Chʉkʉna aipãi chʉ̃ʉsie cuasanajejʉ, repana aipãi
chʉ̃ʉsiere jachakʉna ikʉre cuache chooñu chiisinaame
chʉkʉna.
\v 7 Jãatani sõtao ai Lisiapi chʉ̃ʉʉna sõtaopãi jainʉko
rani tʉa sasinaame repaʉte.
\v 8 Jãa choo pini sõtao ai chʉ̃ʉsikʉamʉ chʉkʉnate,
mʉʉni rani ikʉ Pablo choosiere kʉaajʉ chini. Jãajekʉna
mʉʉpi repaʉni sẽniasajʉ̃ʉ. Repaʉji cuache chooʉna
chʉkʉna kerechete kʉakʉna asajʉ̃ʉ —‍chiniasomʉ Tértulo.
\p
\v 9 Chikʉna chekʉna judíopãi,
\p —‍Chʉo ũcuarepare ikamʉ ikʉ; Pablo rʉa cuache
choosikʉamʉ —‍chiniasome.
\p
\v 10 Chitena pãi chʉ̃ʉkʉ Pablote jʉ̃tʉpi ñoʉ vevoasomʉ
ikaakʉ chini. Vevoʉna Pablo ijache ikaasomʉ:
\p —‍Félix, rʉa jeerʉmʉ icheja canare chʉ̃ʉkʉ paimʉ
mʉʉ. Siaʉ̃sʉrʉmʉ pãi kereche asa carevakaikʉmʉ mʉʉ.
Jãajekʉna mʉʉpi chʉʉ ikachete asaneekʉna pojokʉ chʉʉ
paichete masi kʉara mʉʉre, pãipi asa chʉʉni, “Cuache
choomaneñu jãʉre”, chiapʉ.
\v 11 Chura docerepaumucujñachia panicuhamʉ chʉʉ Jerusalén
raisie. Mʉʉ sẽeto ũcuateere kʉajanaame pãi. Dioni pojora
chini Dios vʉena mʉasikʉamʉ chʉʉ reparʉmʉ.
\v 12-13 Mʉa kaka chekʉnare judíopãi ikamanesikʉamʉ
chʉʉ. Ijache cutume pãi chʉʉre: “Pablo Jerusalén
vʉejoopo peore kuiʉ Dios vʉename chʉkʉna judíopãi
chiivʉña kaka rʉa ikamʉ, cavaajʉ chini”, chiime pãi
chʉʉre. Chʉʉpi jãajañe choomaʉna chʉʉ chooche pãi
ñamanesinaame. Peore ina chʉʉre cuache cutuche jorechʉoame
jãa.
\v 14 Ijache paikʉmʉ chʉʉ: Dios chʉo Moisés tocha
jokasiename aperʉmʉ Dios chʉo kʉasina tocha jokasie peore
cuasakʉmʉ chʉʉ. Jãajekʉna chʉʉ aipãi Cuasacojñokʉte
Diore chooche chookaikʉmʉ chʉʉ. Ina, “Jesure cuasache rʉa
tĩiñeame”, chiinaame. Jesús chʉvasie paikʉmʉ chʉʉ.
\v 15 Jãatani ina cuasachejache cuasakʉmʉ chʉʉ, Dios naa
paisirʉmʉ pãi jũnisosivanare ũcuanʉkore vasojache. Cuache
paisinaname reojache paisina peore joe vajʉraijanaame.
\v 16 Jãajekʉna Diopi pojoakʉ chini reojachechia choora
chiikʉmʉ chʉʉ. Ũcuachia pãipi pojoajʉ chini chekʉnare
pãi reojachechia choora chiikʉmʉ chʉʉ. Jãajañe
choora chini siarʉmʉ peore chooreochetʉka reojache choomʉ
chʉʉ.
\p
\v 17 ’Chʉʉ rʉa jeerʉmʉ chekʉchejña kuiʉ paisikʉpi
ichejana chʉʉ paichejana joe coisikʉamʉ chʉovana
paivanani kurire ĩsira chini. Ũcuachia jocha vaivanani koo
Dioni pojokʉ Repaʉ vʉena vani jokara chini coisikʉamʉ chʉʉ
icheja.
\v 18 Jãajañe chookʉni judíopãi Asia cheja raisina
chẽasinaame chʉʉre, cuare tʉnora chini judío phairi
chookaiche choocojñosikʉni. Reparʉmʉ pãi kuanupʉjẽe
cuaamaʉ pãi cavachejẽe chʉ̃ʉmanesikʉamʉ chʉʉ.
\v 19 Jãajekʉna repanapi ichejana mʉʉre tijñeñe rani nʉkajʉ
chʉʉ cuache choosiere kʉaajʉ, chʉʉ cuache choosie
paito.
\v 20 Repanapi rani kʉamato icheja painapi inapi kʉaajʉ
mʉʉre, aperʉmʉ judío aina chʉʉni sẽniasañu chini
chiirʉmʉ, chʉʉ cuache choosie asasina pani.
\v 21 Ijachechia choosikʉamʉ chʉʉ. Repananame pairʉmʉ
ʉjachʉo ijache ikasikʉamʉ chʉʉ: “Chʉʉpi pãi
jũnisosina joe vajʉraijachere cuasakʉna chẽa ra ichejana nʉko
sẽniasajʉ paime pãi chʉʉre”, chiisikʉamʉ chʉʉ,
repanapi sãiñechia cavaajʉ chini. Jmamakarʉ cuamʉ jãa
—‍chiniasomʉ Pablo.
\p
\v 22 Ika piniʉna repaʉ Félix, Jesure cuasana paiche rʉa
masikʉjekʉ,
\p —‍Reomʉ. Cuhajʉ̃ʉ. Naa pani cutuñu. Sõtao ai, Lisiapi
rani kʉakʉna peore asa masi chʉ̃ʉjamʉ chʉʉ ie —‍chiniasomʉ
repaʉ. Chini pãi chiisinare peore eto saoasomʉ repaʉ.
\v 23 Eto cienrepanare sõtaopãi chʉ̃ʉkʉte Pabloni pẽjekaaʉ
chini chʉ̃ʉasomʉ repaʉ. Jãatani—‍ Repaʉ choora chiiche
ʉ̃semanejʉ̃ʉ repaʉte. Ũcuachia repaʉte cuasana rani
repaʉni kuirañu chiito ʉ̃semanejʉ̃ʉ —‍chiiʉ chʉ̃ʉasomʉ
repaʉ Félix.
\p
\v 24 Naa paisirʉmʉ repaʉ Félix rʉ̃joname joe raniasomʉ.
Repaʉ rʉ̃jo, Drusila, judíopãio paniasomo. Rani repaʉ Félix,
“Pablote rajʉ̃ʉ”, chiniasomʉ. Soni raoʉna Pablo
Jesucristote cuasachete peore kʉaasomʉ repaʉte.
\v 25 Ijache kʉaasomʉ Pablo repaʉte:
\p —‍Jesure cuasana Ũcuaʉji chookaiʉna reojache paijʉ
cuachejẽe choocuhenaame. Jãajañe paijʉna Dios pojomʉ
chʉkʉnate. Jãatani Dios naa paisirʉmʉ Jesure cuasamanare
cuache choosie roiche chʉ̃ʉjamʉ —‍chiniasomʉ Pablo.
Jãajañe kʉakʉna Félix asa kʉkʉso Pablote ikaasomʉ.
\p —‍Reomʉ. Pãi chẽavʉena coijʉ̃ʉ. Naa paisirʉmʉ
chʉʉre asaʉarʉmʉna joe soijamʉ chʉʉ mʉʉre
—‍chiniasomʉ.
\v 26 Ũcuachia, “Chekʉrʉmʉ repaʉ etara chini chʉʉre kuri
rʉa ĩsijamʉ”, chini cuasakʉ, chaakʉ repaʉte etomaneasomʉ
repaʉ. Etomairo paakʉ rʉarepañoã repaʉte soni repaʉname
cutukʉ paniasomʉ repaʉ.
\p
\v 27 Teekachapaʉ̃sʉrʉmʉ paisirʉmʉna Félipi etasoʉna
chekʉpi chʉ̃ʉasomʉ repacheja Porcio Festoji. Repaʉ etarʉmʉ
Félix judíopãipi repaʉni pojoajʉ chini Pablote pãi
chẽavʉena ũcua jokaasomʉ.
\c 25
\s Festo tijñeñena Pablo ikasiere kʉamʉ
\p
\v 1 Ũcuarʉmʉ Festo repacheja canani chʉ̃ʉra chini Cesarea
vʉejoopona raniasomʉ. Repajoopo choteumucujña pani Jerusalén
vʉejoopona saniasomʉ repaʉ.
\v 2 Sakʉna judío phairipãi chʉ̃ʉnaname judío aina
ũcuachejana Pablo paiche rʉa cuache cutuasome.
\v 3 Jãajañe cutujʉ Festote Pabloni Jerusalenna joe chʉ̃ʉ
raoakʉ chini rʉa sẽniasome repana, chʉ̃ʉ raokʉna pẽje
maana vanisoñu chini.
\v 4 Jãatani Festo repanare ijache ikaasomʉ:
\p —‍Pablo Cesarea vʉejoopo pãi chẽavʉere paimʉ.
Ũcuachejana coipiramʉ chʉʉ.
\v 5 Jãajekʉna mʉsanʉkonare chʉ̃ʉna chʉʉname sani repaʉ
cuache choosie ũcuachejana kʉaajʉ, repaʉ cuache choosie
paito —‍chiniasomʉ.
\p
\v 6 Repaʉ Festo Jerusalén vʉejoopo ochorepaumucujña
jãapãani dierepaumucujña paisirʉmʉna, Cesarea vʉejoopona
joe coiasomʉ. Coi joe apeñatato pãire soniasomʉ repaʉ,
Pablo choosiere kʉajʉna asara chini. Ũcuachia Pablote pãi
chẽavʉepi etua ra repaʉ tijñeñena nʉkoajʉ chini
chʉ̃ʉasomʉ repaʉ.
\v 7 Chʉ̃ʉ raoʉna judíopãi Jerusalén raisina rũhisokoro
nʉkajʉ, jorejʉ rʉa cuache ikaasome. Jãatani chekʉna repana
ikachete asavesʉjʉ jachajʉ, “Ũcuarepaame”, chiimaneasome.
\p
\v 8 Repana ika pinirena Pablo ijache ikaasomʉ:
\p —‍Asarepajʉ̃ʉ, mʉsanʉkona. Chʉʉ cuache
choomanesikʉamʉ. Chʉkʉna judío aipãi chʉ̃ʉsie jachamaʉ
Dios vʉejẽe cuache choomakʉamʉ chʉʉ. Ũcuachia maire
chʉ̃ʉkʉ, Césare chʉ̃ʉñejẽe jachamakʉamʉ chʉʉ
—‍chiniasomʉ.
\p
\v 9 Chikʉna Festo judíopãipi repaʉni pojoajʉ chini ijache
sẽniasomʉ Pablote:
\p —‍Jerusalenna sani judío ainaname joe iere peore cutuñu mai.
Cutu pinisirʉmʉna mʉʉre choojache cuasa chʉ̃ʉjamʉ
chʉʉ. ¿Jese cuasakʉ mʉʉ? ¿Saijaʉ? —‍chiniasomʉ.
\p
\v 10 Chikʉna Pablo joe ikaasomʉ.
\p —‍Saimamʉ chʉʉ. Icheja Cesarea vʉejoopo painapi César
neenapi sẽniasato reomʉ chʉʉre. Judíopãi cuache
choomanesikʉamʉ chʉʉ. Masimʉ mʉʉ jãa.
\v 11 Cuache choosikʉ pani jũiñe cuhemaneraamʉ chʉʉ.
Jãatani ina chʉʉre cuache ikasie, ũcuarepa paimato inare
judíopãi jokamanejʉ̃ʉ chʉʉre. César paichejana saojʉ̃ʉ
chʉʉre repaʉji chʉʉ choosiere peore asa chʉʉre
choojachere chʉ̃ʉakʉ —‍chiniasomʉ Pablo.
\p
\v 12 Chikʉna Festo repaʉ neenare masinajejʉna sẽniasa pini
ijache ikaasomʉ:
\p —‍Jaʉ. Césani sani ñara chiimʉ mʉʉ. Saojamʉ chʉʉ
mʉʉre —‍chiniasomʉ Festo.
\s Rey Agripaname Festo cutusiere kʉamʉ
\p
\v 13 Naa paisirʉmʉna Galilea cheja painare chʉ̃ʉkʉ, Rey
Agripa majaacho Berenicename Cesarea vʉejoopona raniasome,
Festoni pojoñu chini.
\v 14 Rani paijʉna repanare Pablo paichete ijache kʉaasomʉ
Festo:
\p —‍Icheja Félix chẽa jokasikʉ paimʉ.
\v 15 Chʉʉ Jerusalén saisirʉmʉ judío phairipãi
chʉ̃ʉnaname judío aina rʉa cuache cutusinaame repaʉte.
Chʉʉpi repaʉni vanisochete chʉ̃ʉakʉ chini ikasinaame
repana chʉʉre.
\v 16 Jãajañe ikajʉna asa ijache ikasikʉamʉ chʉʉ
repanare: “Chʉkʉna Romapãi jãajañe choomanaame. Pãi
cuache cutucojñosikʉre vanisoche teana chʉ̃ʉmanaame
chʉkʉna. Charo repaʉ cuache choosie kerenapi repaʉ asakʉte
pãi chʉ̃ʉkʉni kʉame. Kʉa pinirena repana kerecojñokʉji
repaʉ choosie peore kʉamʉ. Kʉaʉna chʉkʉna Romapãi
chʉ̃ʉnapi repaʉ cuache choosiere asa jachamato cuache
chooche chʉ̃ʉreomʉ repaʉte. Jachatotani cuache
chʉ̃ʉcuamʉ”, chiisikʉamʉ chʉʉ repanare.
\v 17 Jãajañe ikasikʉpi repananame ichejana rani naa
jeerʉmʉ paimañe teana joe apeñatato pãi choosie
asaruupʉna kaka soisikʉamʉ chʉʉ repanare, repaʉ choosiere
kʉajʉna asara chini. Ũcuachia reparʉmʉ Pablote raakʉ chini
chʉ̃ʉsikʉamʉ chʉʉ.
\v 18 Soni raoʉna repaʉte kerenapi vʉni nʉkajʉ kʉajʉna asa,
kʉkʉsikʉamʉ chʉʉ. “Pablo rʉa cuache
choosikʉcosomʉ”, chini cuasasikʉamʉ chʉʉ aperʉmʉ.
Jãatani chʉʉ cuasasiere kʉamanesinaame repana, Pablo
cuache choosie.
\v 19 Cuarepache choomanesiere kʉasinaame repana. Ijachechia
kʉasinaame: “Ikʉ Pablo chʉkʉna aipãi chʉ̃ʉsie masi
choomakʉamʉ. Ũcuachia, Jesure jũnisoʉna tãsikʉre,
‘Vajʉmʉ’, chiikʉmʉ ikʉ”, chiisinaame repana.
\v 20 Jãajañe kʉarena asa teeʉ, ¿Jese choojache chʉʉ?
chiisikʉamʉ. Masi asamanesikʉjekʉ sẽniasasikʉamʉ chʉʉ
repaʉte. “¿Jerusalén vʉejoopona sani mʉʉre kerena
asajʉte kʉamakʉ mʉʉ chʉʉre?”, chiisikʉamʉ chʉʉ
repaʉte.
\v 21 Chikʉna, “Saimamʉ chʉʉ. Maire chʉ̃ʉkʉ César
tijñeñena ikara chiimʉ chʉʉ”, chiisikʉamʉ repaʉ.
Chikʉna repaʉte pãi chẽavʉere paaajʉ chini
chʉ̃ʉsikʉamʉ chʉʉ, César paicheja saochetʉka
—‍chiniasomʉ Festo Rey Agripate.
\p
\v 22 Chikʉna Rey Agripa Festote ijache ikaasomʉ:
\p —‍Repaʉ ikachete asara chiimʉ chʉʉ —‍chiniasomʉ.
\p Chikʉna, Festo,
\p —‍Jaʉ, chero repaʉ ikache asajamʉ mʉʉ —‍chiniasomʉ.
\s Pablo Rey Agripate ikasiere kʉamʉ
\p
\v 23 Joe apeñatato repaʉ Rey Agripaname Berenice rʉa
roikãñapi reojakãña juijʉ jainʉko pãi ñajʉte pãi
chiiruupʉna kakaasome. Chekʉna ũcuachia jame chiiasome sõtao
chʉ̃ʉnaname repajoopo aina peore. Repanapi chiirena Festo
Pabloni raajʉ chini chʉ̃ʉasomʉ.
\v 24 Repaʉte rarena Festo ijache ikaasomʉ repanare:
\p —‍Rey Agripaname chekʉna chiisina, asarepajʉ̃ʉ. Ñajʉ̃ʉ
ikʉre. Judíopãi ũcuanʉko icheja cananame Jerusalén vʉejoopo
cana cuache cutume ikʉre. Cuache cutujʉ, cuijʉ, “Vanisojʉ̃ʉ
ikʉre”, chiime repana.
\v 25 Ikʉ paiche peore sẽniasasikʉamʉ chʉʉ. Cuache
choomanesikʉamʉ ikʉ. Jãajekʉna vanisoche chʉ̃ʉñe peomʉ
ikʉre. Jãatani repaʉji Césani cutura chiiʉna Roma
vʉejoopona saojamʉ chʉʉ ikʉre.
\v 26 Jãatani maire chʉ̃ʉkʉte ikʉre cuache ikasie kʉakʉ
tocha saoche paimʉ. ¿Jese tochajache chʉʉ? Cuache ikasie
tochavesʉkʉjekʉ, Rey Agripa, mʉʉre soisikʉamʉ chʉʉ
inare peore, mʉsanʉkonapi repaʉ ikachete asa chʉʉ
tochajachere kʉaajʉ chini.
\v 27 Chẽacojñosikʉre cuache ikasie tocha saomairo saoto
cuacosomʉ. Jãajañe cuasamʉ chʉʉ —‍chiniasomʉ Festo
repanare pãi.
\c 26
\p
\v 1 Chikʉna Rey Agripa Pablote ikaasomʉ.
\p —‍Ikareomʉ mʉʉre chura. Pãi mʉʉre cuache ikasie,
¿jese chiikʉ mʉʉ? —‍chiniasomʉ.
\p Chikʉna Pablo jʉ̃tʉ pechekʉ ijache ikaasomʉ:
\p
\v 2 —‍Rey Agripa, mʉʉre rʉa masikʉni, iumucuse chʉʉni
ikareokʉna rʉa pojomʉ chʉʉ. Judíopãi chʉʉre cuache
cutusiere chʉʉ paiche meñe rũhiñe kʉajamʉ chʉʉ.
\v 3 Ũcuachia mʉʉpi chʉkʉna judíopãi paiche peore masikʉ,
chʉkʉna irʉmʉ cutuchejatʉka masikʉjekʉna pojomʉ chʉʉ.
Jãajekʉna mʉʉre chʉʉ ikache perumañe asaakʉ chini
sẽemʉ chʉʉ mʉʉre. Asarepajʉ̃ʉ —‍chiniasomʉ Pablo.
\s Pablo repaʉ aperʉmʉ paisiere kʉamʉ
\p
\v 4 Chini ijache ikaasomʉ:
\p —‍Chʉʉ chĩirʉmʉpi põsʉʉ pairʉmʉjatʉka judíopãi
peore jame paisikʉamʉ, chʉʉ paicheja pairʉmʉname
Jerusalén vʉejoopo sani pairʉmʉ. Jãajekʉna repana
judíopãi ũcuanʉko chʉʉ paisie masime.
\v 5 Chʉʉre rʉa jeerʉmʉ masime repana. Ũcuachia
põsʉrʉmʉpi chʉʉ fariseopãi chʉ̃ʉñe chookʉ paisie
masime repana. Repanare kʉaʉato jãare kʉaajʉ. Chʉkʉna
fariseopãi Dios chʉ̃ʉsiename judío phairipãi chʉ̃ʉsie
chekʉnare pãi naa rʉa cuasajʉ choonaame.
\v 6 Dios aperʉmʉ Repaʉ choojachere chʉkʉna aipãi kʉasie
rʉa cuasakʉmʉ chʉʉ. Jãa cuasakʉjekʉna chura ina chʉʉre
ichejana chẽa rasinaame, pãi chʉ̃ʉna asajʉte chʉʉ
paichete cuache cutuñu chini.
\v 7 Chʉkʉna aipãipi Dios choojachere asa tocha jokarena
chʉkʉna Israelpãi ũcuanʉko ũcuare cuasajʉ chaame. Chaajʉ
Diopi pojoakʉ chini Repaʉ chʉ̃ʉ jokasie siarʉmʉ
umucujñaname ñami chookaijʉ paime chʉkʉna. Jãatani
chʉʉpi ũcuare cuasakʉ, “Dios choocuhasikʉamʉ jãa”,
chiiʉna cuache ikame ina chʉʉre, Rey Agripa.
\v 8 ¿Jese paiʉna mʉsanʉkona jũniso tãcojñosikʉre Dios
vasosie jachache? ¿“Dios vasovesʉmʉ”, chiiche mʉsanʉkona?
\s Jesure cuasanare repaʉ cuache choosiere kʉamʉ Pablo
\p
\v 9 ’Aperʉmʉ chʉʉ ũcuachia, “Nazaret raisikʉre Jesure
cuasanare rʉa cuache chooto reomʉ; peore chooreochetʉka
cuache choora repanare”, chiiʉ cuasasikʉamʉ.
\v 10 Jãajañe cuasakʉ Jerusalén vʉejoopo painare Jesure
cuasanare rʉa cuache choosikʉamʉ chʉʉ. Judío phairipãi
chʉ̃ʉnapi chʉ̃ʉjʉna Jesure cuasanare jainʉkore chẽa pãi
chẽavʉena cuaosikʉamʉ chʉʉ. Ũcuachia pãipi Jesure
cuasanani vanisoñu chiito, “Vanisojʉ̃ʉ repanare”,
chiisikʉamʉ chʉʉ chekʉnaname. Chʉkʉnapi jãajañe
chʉ̃ʉto repanare vanisosinaame repana.
\v 11 Chʉkʉna judíopãi chiivʉña siarʉmʉ mʉa kaka
repanare chẽa cuache chookʉ paisikʉamʉ chʉʉ. Repanapi
Dioni cuache ikaajʉ chini rʉa cuache choosikʉamʉ chʉʉ
repanare. Repanare rʉa peruche perukʉ tĩipãi
paijoopoãjatʉka repanani chẽara chini kuisikʉamʉ chʉʉ.
\s Repaʉ Jesure jovosiere kʉamʉ Pablo
\p
\v 12 ’Jãajañe chookʉ judío phairipãi chʉ̃ʉnapi
chʉ̃ʉrena Damasco vʉejoopona pãire chẽara chini saisikʉamʉ
chʉʉ.
\v 13 Asarepajʉ̃ʉ, Rey Agripa. Chʉʉ Damasco vʉejoopo
saimaapi saiʉ nʉkarepaʉ sʉitona cʉnaʉmʉpi rũhisokoro
ʉ̃sʉʉte naa rʉa miañeji sʉkakʉna ñasikʉamʉ chʉʉ,
chʉʉre jame saisina ũcuachia.
\v 14 Rʉarepa miakʉna ũcuanʉko chejana tãisinaame chʉkʉna.
Tãni ũhiʉ hebreo chʉopi chʉʉre ikache ijache chiichete
asasikʉamʉ chʉʉ: “Saulo, Saulo, ¿jese paiʉna mʉʉ
chʉʉre siarʉmʉ cuache chookʉ? Jãajañe chookʉ mʉʉpi
meñe cuache chookʉ paimʉ mʉʉ”, chiisikʉamʉ.
\v 15 Chikʉna, “Chʉʉre Paakʉ, ¿keejaiʉʉ mʉʉ?”,
chiisikʉamʉ chʉʉ. Chikʉna, “Jesuamʉ chʉʉ; mʉʉre
cuache choocojñokʉmʉ”, chiisikʉamʉ Maire Paakʉ
chʉʉre.
\v 16 Chini joe ikasikʉamʉ chʉʉre. “Vʉni nʉkajʉ̃ʉ.
Mʉʉre chʉʉ peosichejapi rani ñomʉ chʉʉ, mʉʉni chẽa
paara chini. Chʉʉni chookaaʉ chini choochete jokara chiimʉ
chʉʉ mʉʉre. Irʉmʉ chʉʉre ñasiename naa paisirʉmʉ
ñajañere kʉaakʉ chini chẽamʉ chʉʉ mʉʉre.
\v 17 Judíopãiname judío peona paichejña chʉʉ mʉʉre
saosirʉmʉ mʉʉre chookaijamʉ chʉʉ, repanapi mʉʉni
cuache chooñu chiito.
\v 18 Mʉʉpi sani repanani chʉʉ chʉore chʉvakʉna asa chẽa
cuache choochete ũhaso chʉʉni cuasajʉ jovorena, repanare
vati ai paanare tʉa paakʉ, repana cuache choochete tʉneso
repana rekoñoãre carevaʉna Dios chʉ̃ʉñete choojʉ paapʉ
chini saojamʉ chʉʉ mʉʉre”, chiisikʉamʉ Jesús
chʉʉre.
\s Jesupi chʉ̃ʉʉna choosiere kʉamʉ Pablo
\p
\v 19 ’Rey Agripa, asarepajʉ̃ʉ. Jesús cʉnaʉmʉpi caje ñokʉ
ikasikʉamʉ chʉʉre. Repaʉ ikakʉ chʉ̃ʉsie jachamañe
choomʉ chʉʉ.
\v 20 Charo Damasco vʉejoopo painani Dios chʉo chʉvasikʉamʉ
chʉʉ. Jãachejapi Jerusalén vʉejoopo painare sani chʉvakʉ
Judea cheja painare peore chʉvasikʉamʉ chʉʉ, judío
peonarejatʉka. Repanapi cuache choochete ũhaso Dioni cuasajʉ
jovo reojache paijʉna, chekʉnapi repana Diore jovosiere ña
masiajʉ chini chʉvasikʉamʉ chʉʉ.
\v 21 Jãajañe chʉvakʉji Dios vʉena mʉaʉna judíopãi
vanisoñu chini chẽasinaame chʉʉre.
\v 22 Jãatani Diopi chʉʉni jũiñete ʉ̃sekʉna
iumucujñajatʉka chutaa vajʉʉ paimʉ chʉʉ. Diopi chʉʉni
chookaiʉna Repaʉ paichete pãi ũcuanʉkore kʉamʉ chʉʉ,
rʉa masinaname vesʉvanare. Moisés chʉ̃ʉsiename Dios chʉo
aperʉmʉ kʉasina tocha jokasiechia kʉamʉ chʉʉ. Dios
choojachere kʉasinaame repana. Repana kʉasie choocuhasikʉamʉ
Dios.
\v 23 Dios Raosikʉ rani rʉa cuache choocojño vanisorena
tãcojñosikʉtani joe vajʉraisikʉamʉ. Chekʉnare pãi charo
vajʉraisikʉamʉ Repaʉ. Joe jũnisomanejañere charo vajʉrani
paiʉ reojache paichete Repaʉ majapãi judíopãire
chʉvasikʉamʉ Repaʉ, judío peonare ũcuachia —‍chiniasomʉ
Pablo repaʉte.
\s Pablo Rey Agripate chʉvasiere kʉamʉ
\p
\v 24 Pabloji repaʉ paichete jãajañe kʉakʉna asa Festo
ʉjachʉopi ijache ikakʉ cuiasomʉ:
\p —‍Pablo, vẽveʉmʉ mʉʉ. Rʉarepa chechekʉ vẽve choosomʉ
mʉʉ —‍chiniasomʉ.
\p
\v 25 Chikʉna Pablo joe ikaasomʉ.
\p —‍Chʉʉre paakʉ, Festo, vẽveʉmamʉ chʉʉ. Vẽveʉ
peokʉjekʉ chʉʉre choosiere chʉo ũcuarepare kʉamʉ
chʉʉ.
\v 26 Ikʉ Rey Agripa chʉʉ ikache asa masimʉ. Jãajekʉna
repaʉte vajʉchʉmañe kʉamʉ chʉʉ. Peore chʉʉ kʉache
ropee choosiemamʉ. Jãajekʉna peore asacosomʉ repaʉ.
\v 27 Rey Agripa, ¿Dios chʉo aperʉmʉ kʉasina tocha jokasie
kʉache cuasamakʉ mʉʉ? Cuasamʉ mʉʉ. Masimʉ chʉʉ jãa
—‍chiniasomʉ Pablo.
\p
\v 28 Chikʉna Rey Agripa Pablote ijache ikaasomʉ:
\p —‍Mʉʉpi chʉvakʉna Jesure teana jovoraamʉ chʉʉ
—‍chiniasomʉ.
\p
\v 29 Chikʉna Pablo ikaasomʉ.
\p —‍Mʉʉpi teana jovoto reoraamʉ. Ũcuachia naa paisirʉmʉ
jovoto reomʉ. Diore sẽekaimʉ chʉʉ, mʉʉname peore ina
asana chʉʉ paichejache paapʉ chini, jãatani
chẽacojñomañe —‍chiniasomʉ repaʉ.
\p
\v 30 Chikʉna repaʉ Rey vʉni nʉkaasomʉ, Festoname, Berenice,
repavʉe chii ñuisina peore.
\v 31 Vʉni reparuupʉ chii ñuisinapi etajʉ cutuasome repana.
\p —‍Ikʉ cuache choomanesikʉamʉ. Jãajekʉna vanisoche peomʉ
ikʉre. Pãi chẽavʉe cuaoche peomʉ ũcuachia —‍chiniasome
repana.
\p
\v 32 Rey Agripa Festote ijache ikaasomʉ:
\p —‍Repaʉ, “Césani ikara chiimʉ chʉʉ”, chiimato
etoreoraasikʉamʉ repaʉte —‍chiniasomʉ Rey Agripa.
\c 27
\s Pablo Roma vʉejoopona saocojñosiere kʉamʉ
\p
\v 1 Roma vʉejoopona Pablote choovʉ tutupi savʉji saoche
carevasirʉmʉ repaʉte chẽa paana Pablote chekʉnare
chẽacojñosinaname sa cienrepanare sõtao chʉ̃ʉkʉni
jokasinaame. Pãi chʉ̃ʉkʉ César Augusto paijoopo
paikuanupʉ, sõtao kuanupʉ jame paikʉ paniasomʉ repaʉ sõtao
chʉ̃ʉkʉ, Julio.
\v 2 Ũcuarʉmʉ chʉkʉna Julioni Pablote jokasirʉmʉ choovʉ
Adramitio vʉejoopo raisivʉna tuhisinaame, Asia cheja choo
jʉosañaroãna saipirakʉna. Chekʉ Macedonia cheja cakʉ,
Tesalónica vʉejoopo raisikʉ, Aristarco, jame paisikʉamʉ
chʉkʉnate.
\v 3 Saijʉ joe apeñatato Sidón vʉejoopona tĩa jʉosinaame
chʉkʉna. Repacheja tĩasirʉmʉ Julio, Pabloni oiʉ repaʉte
reojache choonapi repaʉ chiichete kuiraajʉ chini mani ñañe
ʉ̃semanesikʉamʉ.
\v 4 Jãachejapi choovʉ tuni joe saisinaame chʉkʉna. Saijʉna
chʉkʉnani rʉarepa rache tutakʉna, Chipre juupo tĩa
tutamakãkopi caraisinaame chʉkʉna.
\v 5 Chipre juuponame Cilicia chejaname Panfilia cheja carani
Licia cheja paijoopona Mira vʉejoopona tĩasinaame chʉkʉna.
\p
\v 6 Tĩa jʉo mani joe chekʉvʉte choovʉ kuesikʉamʉ repaʉ
sõtao chʉ̃ʉkʉ, Julio. Kuekʉ Alejandría vʉejoopoji rani
Italia cheja saipiravʉte jñaa ũcuavʉna, “Tuhijʉ̃ʉ”,
chiisikʉamʉ repaʉ chʉkʉnate.
\v 7 Repavʉ tuni rʉa pekerʉ saisinaame chʉkʉna. Chʉkʉnani
rʉarepa rache tutakʉna rʉa saicuasikʉamʉ chʉkʉnate.
Rʉarepaumucujña pekerʉ saijʉ Gnido vʉejoopo tijñeñena
tĩasinaame chʉkʉna. Chutaa rʉarepa rache tutakʉna Creta
juupo chekʉkãkopi sañu chini ũcuajuupo chãtirona tijñeñe
jẽni, Salmón chãtiroji pachusinaame chʉkʉna.
\v 8 Salmón chãtiro carani juupo rʉtʉrʉji pekerʉ saijʉ
Buenos Puertos choo jʉosaarona tĩa jʉosinaame chʉkʉna, Lasea
vʉejoopo kueñe paisaarona.
\p
\v 9 Jeerʉmʉ kuijʉna okorʉmʉ, kuicuarʉmʉ
tĩapirasikʉamʉ. Judíopãi ãu ãimaumucuse
caraisirʉmʉjekʉna, chiara kuinare rʉa asivajʉchʉache
paisikʉamʉ rʉa tutarʉmʉjekʉna. Jãajekʉna Pablo
chekʉnare pãi ijache chʉvasikʉamʉ:
\p
\v 10 —‍Ʉmʉpãi, asarepajʉ̃ʉ. Joe saimaneñu mai. Rʉa
tutarʉmʉna joe saito chiara ʉjara cuache tijñejamʉ maire.
Choovʉname põse choosojamʉ. Ũcuachia maire rʉa
choosovajʉchʉache paijamʉ —‍chiisikʉamʉ.
\p
\v 11 Jãajañe ikakʉni sõtao chʉ̃ʉkʉ Julio
jachasikʉamʉ. Pablo ikachete asacuhekʉ choovʉ paakʉ
chʉvachename choovʉ tachokaikʉ chʉvachete asasikʉamʉ
repaʉ.
\v 12 Okorʉmʉ paicuasaarojekʉna choovʉ paina jainʉko joe
tĩichejana sañu chiisinaame. Fenice choo jʉosaarona ũcuajuupo
paisaarona sañu chiisinaame repana. Fenice choo jʉocheja
kachasañaroã paisikʉamʉ. Teesaaro ʉ̃sʉʉ naikãkore
paimʉ. Chekʉsaaro ʉ̃sʉʉ mʉikãkore paimʉ. Okorʉmʉ rʉa
paireomʉ repasañaroã. Jãajekʉna ũcuasañaroãre sani
paijʉ ʉ̃sʉrʉmʉ tĩañete chaañu chiisinaame repana.
Chekʉnatani saicuhesinaame repacheja.
\s Chiara kuinare cuache tijñesiere kʉamʉ
\p
\v 13 Jãajañe cutusirʉmʉ sʉripʉ cakãkopi pekerʉ
tutakʉna choovʉ paana sañu chini pojojʉ josesinaame. Jose joe
saisinaame chʉkʉna Creta juupo rʉtʉvaji.
\v 14 Jmamakarʉ saijʉna cocovʉ cakãkopi teerʉmʉ juupo
cakãkopi rʉa tutache tutasikʉamʉ.
\v 15 Rʉarepa tutakʉna cocovʉ saicuasikʉamʉ chʉkʉnate.
Tachocuache, tuta saokʉna, rupʉ vavasinaame chʉkʉna.
\v 16 Tuta saokʉna Cauda juurʉ ñajʉ chekʉkãkopi caraisinaame
chʉkʉna. Jãacheja naa pekerʉ tutakʉna chekʉvʉ choovʉ
jmaravʉrʉ ʉjavʉna quẽo rueo saravʉrʉte naa masi rueni
quẽosinaame chʉkʉna.
\v 17 Choovʉ ʉjavʉ paana jmaravʉrʉ naa masi quẽosirʉmʉ
ʉjavʉ pĩsi ʉjameãpi rũhikorovʉ repavʉji vẽesinaame naa
jʉjaakʉ chini. Jãajañe choo pinisirʉmʉ, “Choovʉji Sirte
cheja mejavʉna sani tunisokʉ”, chini repavʉ tutasaokãñare
casososinaame chʉkʉna choovʉji naa pekerʉ saaʉ chini.
Repakãña casosirʉmʉ naa pekerʉ saisikʉamʉ choovʉ.
\p
\v 18 Joe apeñatato ũcua cuhamañe tutakʉna choovʉ paana
chiarana põse rʉa sẽjososinaame.
\v 19 Joe apeñatato choovʉquee peore sẽjosinaame repana.
\v 20 Rʉa siaumucujña rʉa tutache tutasikʉamʉ. Rʉarepa
tutakʉ umucujña ʉ̃sʉʉjẽe ñomanesikʉamʉ. Ñami
majñokojẽe ñomanesinaame chʉkʉnate. Jeereparʉmʉ
tutakʉna, “Choosojanaame mai”, chiisinaame chʉkʉna
ũcuanʉko.
\p
\v 21 Choovʉ paanapi jeereparʉmʉ ãure ãimapʉna Pablo vʉni
nʉkakʉ joe chʉvasikʉamʉ repanare.
\p —‍Ʉmʉpãi, asarepajʉ̃ʉ. Chʉʉ mʉsanʉkonare aperʉmʉ
ikasikʉamʉ. “Creta juupona canʉkañu”, chiisiere
mʉsanʉkonapi jachamaneru ie cua tijñemaneraasikʉamʉ maire.
Põsejẽe choosomaneraasinaame mai. Choovʉjẽe
jonisomaneraamʉ.
\v 22 Cuache tijñecuhamʉ maire. Jãatani vajʉchʉmairo paijʉ̃ʉ
chiimʉ chʉʉ mʉsanʉkonare. Mai teeʉjẽe choosomanejanaame.
Choovʉchia choosojamʉ.
\v 23 Chʉʉ Diore chooche chookaikʉmʉ. Ñami Repaʉ,
Chʉʉre Paakʉ, Dios, ángelni raosikʉamʉ chʉʉre. Raoʉna
chʉʉre kueñe nʉkakʉ ijache ikasikʉamʉ ángel chʉʉre:
\v 24 “Pablo, choosoche vajʉchʉmanejʉ̃ʉ. Roma vʉejoopona
sani César tijñeñe nʉkakʉ ikajamʉ mʉʉ. Repaʉ César mʉʉ
ikache asa pini mʉʉre choojache cuasa chʉ̃ʉjamʉ.
Ũcuachia inare mʉʉname kuinare oiʉ ũcuanʉkore chookaijamʉ
Dios, choosomaneajʉ chini”, chiisikʉamʉ ángel chʉʉre.
\v 25 Jãajekʉna tutache vajʉchʉmanejʉ̃ʉ mʉsanʉkona.
Chʉʉre Repaʉ ikasie chookaijamʉ Dios. Repaʉ ikache
jachamamʉ chʉʉ.
\v 26 Chiarana runi choosomañe juupona tĩajanaame mai.
Jãatani choovʉchia choosojamʉ —‍chiisikʉamʉ Pablo.
\p
\v 27 Catorcerepaumucujña kuisirʉmʉ ñami chutaa Mar Adriático
chiarate vavajʉ paisinaame chʉkʉna, tuta saocojñovana.
Ñamirepana cheja kueñe tĩasinaame chʉkʉna. Choovʉ paana
ñamasinajejʉ kʉasinaame chʉkʉnate.
\v 28 Cheja kueñejekʉna chiara rʉichete masiñu chini cʉnapʉ
pĩsime paipʉte rʉosinaame repana. Rʉo ñato treinta y seis
metros rʉisikʉamʉ chiara. Jmamakarʉ saijʉ joe rʉo ñato
veintisiete metrochia rʉisikʉamʉ.
\v 29 Pẽachejana rʉarepa nami tĩakʉna kʉkʉsosinaame repana.
“Catapʉãna veejani joni runisojanaame mai”, chini choovʉ
tʉtipʉna rʉkʉmajña ũcuakachapamajña quẽke rusosinaame
repana, choovʉji naa pekerʉ saaʉ chini. Quẽke ruso pini
Dioni rʉa sẽesinaame repana, nami ñataakʉ chini.
\v 30 Repavʉ chooche choona teena eta sañu chini
jmaravʉrʉte choovʉ ñomañe jose casosinaame. “Choovʉji
naa pekerʉ saaʉ chini joe rʉkʉchete quẽke choo koovʉna
rusojanaame chʉkʉna”, chini mʉa jorejʉ jmaravʉrʉte jose
casosinaame repana.
\v 31 Jose casorena Pablo sõtaopãiname repanare chʉ̃ʉkʉte
kʉasikʉamʉ.
\p —‍Inapi ivʉ chooche choonapi etasoru choosojanaame
mʉsanʉkona. Chooche choona karasojanaame —‍chiisikʉamʉ
Pablo.
\p
\v 32 Chikʉna sõtaopãi repanapi saimaneajʉ chini choovʉ
jmaravʉrʉ quẽo sʉosivʉ chʉto tʉa mevososinaame.
\v 33 Ñatapiratona repaʉ Pablo choovʉ painare ũcuanʉkore joe
chʉvasikʉamʉ, ãure ãapʉ chini.
\p —‍Maire tijñejañere chʉovana cuasajʉ catorcerepaumucujña
ãu jmamakarʉjẽe ãimame mai.
\v 34 Churatani ãu ãni vajʉjʉ̃ʉ mʉsanʉkona. Ãu ãiñeji
karamʉ mʉsanʉkonare. Teeʉjẽe choosomanejanaame mai
—‍chiisikʉamʉ Pablo repanare.
\v 35 Chini pãpʉ mini Dioni, “Reorepamʉ”, chini repana
ñajʉte pãpʉ tʉse ãisikʉamʉ repaʉ.
\v 36 Ãiʉna ña vajʉchʉamaʉna ũcuanʉko pã mini jame
ãisinaame repana.
\v 37 Chʉkʉna choovʉ paina peore doscientos setenta y seirepana
paisinaame.
\v 38 Chajiche ãni trigopʉãre peore sẽjosinaame repana,
choovʉji naa vʉsajaaʉ chini.
\s Choovʉ choososiere kʉamʉ
\p
\v 39 Ñataʉna vʉni ñato cheja ñosikʉamʉ. Choo jʉosaaro
meja paisaaro paisikʉamʉ repacheja. Jãatani
ñavesʉsinaame chʉkʉna aperʉmʉna repacheja ñamanajejʉ. Mejavʉ
paisaarona ña jʉoñu chiisinaame repana choovʉ paana.
\v 40 Jʉoñu chini repana quẽkesimajña rʉkʉmajña chʉto tʉa
rʉoso tachovatire josesinaame repana. Jose pini tutasaokãa
charo nʉkakãare tuupʉna mʉo, quẽo sʉo jʉopirasinaame
repana.
\v 41 Jãatani chiaraji pẽakʉna choovʉ chutaa tĩamavʉpi
joopona tunisosikʉamʉ. Choo koovʉji tunisoʉna tʉtipʉ okopi
faa veejani joni rʉosikʉamʉ.
\p
\v 42 Jãajekʉna sõtaopãi chẽacojñosinare, “Chua jẽni
sanisojʉ”, chini vanisoñu chiisinaame.
\v 43 Jãatani repanare chʉ̃ʉkʉ Pabloji vajʉakʉ chini
vaiche ʉ̃sesikʉamʉ. Ʉ̃se, chuamasinare charo chiaraji
mejavʉna chua maapʉ chini chʉ̃ʉsikʉamʉ repaʉ.
\v 44 Chekʉnare chuavesʉnaretani chookoñapi choovʉ
paisimajñapi chẽa vavajʉ jẽapʉ chini chʉ̃ʉsikʉamʉ
repaʉ. Jãajañe chuajʉ runisomañe ũcuanʉko mejavʉna chua
tĩasinaame chʉkʉna.
\c 28
\s Malta juupo paisiere kʉamʉ
\p
\v 1 Chʉkʉna ũcuanʉko runisomañe mejavʉna chua tĩa
repajuupo painani mani sẽeto, “Malta juupome ijuupo”,
chiisinaame repana pãi.
\v 2 Repajuupo paina chʉkʉnate ũcuanʉkore rʉa reojache
chookaisinaame. Reparʉmʉ okopi rakʉ sʉsʉkʉna chʉkʉnapi
kũhapʉ chini toa suhakaisinaame repana.
\v 3 Ũcuarʉmʉ Pablo jẽka mini ra ũcuatoana suhasikʉamʉ.
Repaʉji suhakʉna asu chʉvokʉna vʉvʉ eta aña repaʉ jʉ̃tʉna
kũni sʉisikʉamʉ.
\v 4 Jãajañe repaʉni añapi tuãimañe kũni sʉiʉna ña
repacheja cana sãiñechia ijache cutusinaame: “Chekʉrʉmʉ ikʉ
Pablo pãi vaisikʉcosomʉ. Chiaraji choovʉ raisikʉ choosomairo
eta paimʉ ikʉ. Jãatani pãi vaisikʉjekʉ aña kũisiena
jũnisojamʉ repaʉ. Repaʉ roiame jãa”, chiisinaame repana.
\v 5 Jãatani Pabloji jʉ̃tʉre safakʉna aña toana tʉni
tuãisikʉamʉ. Aña kʉ̃osikʉ jũimanesikʉamʉ.
\v 6 Jʉ̃tʉ jmamakarʉjẽe kotomaʉna pãi kʉkʉsosinaame.
Jũimaʉna rʉa jeerʉmʉ chaateesinaame repana, “Jũijamʉ
jãʉ”, chini. Jũimaʉna chaatee, “¡Dioamʉ ikʉ!”,
chiisinaame repana churatani.
\p
\v 7 Choo jʉosaaro rʉtʉvate chejña paasikʉamʉ repajuupo
painare chʉ̃ʉkʉ, Publio neechejña. Repaʉ Publio chʉkʉnate
soni repaʉ vʉere paakʉ choteumucujña rʉa reojache
kuirasikʉamʉ.
\v 8 Chʉkʉna repavʉe pairʉmʉ repaʉ Publio pʉkakʉ
chavochename ñoakʉ jũiʉ ũhisikʉamʉ. Jãajañe jũiʉ
ruupʉ ũhikʉni Pablo kaka ñasikʉamʉ repaʉte. Kaka ña Dioni
sẽni pini jʉ̃jñapi ja vasosikʉamʉ repaʉte.
\v 9 Jãajañe chooʉna asa repajuupo paina jũina Pabloji
vasoakʉ chini raisinaame. Rani sẽejʉna Pablo vasosikʉamʉ
repanare.
\v 10 Jãajañe chookʉna repajuupo paina pojojʉ ũcuanʉko
rʉa reojache chookaisinaame chʉkʉnate, repajuupo pairʉmʉ.
Naa pani chʉkʉna joe saipirarʉmʉ chʉkʉna chiiche peore rupʉ
ĩsisinaame repana, chʉkʉnapi reojache kuhapʉ chini.
\s Pablo Roma vʉejoopo tĩasiere kʉamʉ
\p
\v 11 Repajuupo chotepãimia paisirʉmʉna choovʉ joe chekʉvʉji
tuni saisinaame chʉkʉna. Alejandría vʉejoopoji rani juupona
jʉorena okorʉmʉ siachetʉka juiʉ paisikʉamʉ repavʉ.
Repavʉ choo koovʉte diovana tẽtosivana teekachapavana
nʉkasinaame. Repana diovana mami Cástoname Pólux.
\v 12 Choovʉ tuni saijʉ Siracusa choo jʉosaarona tĩa
choteumucujña paisinaame chʉkʉna.
\v 13 Jãachejapi aipa rʉtʉvaji saijʉ Regio vʉejoopona tĩa
jʉosinaame. Joe apeñatato sʉripʉ cakãkopi tutakʉna joe
saijʉ teeumucuse sainapi Puteoli choo jʉosaarona tĩasinaame
chʉkʉna.
\v 14 Ũcuachejana Jesure cuasanare mani mʉa ñasinaame chʉkʉna.
Mʉa ñajʉna repanani teesemana jame paapʉ chini ikasinaame
repana chʉkʉnate. Jãajañe ikajʉna, “Jaʉ”, chini
ũcuananame teesemana pani pini Roma vʉejoopona cũapi
saisinaame chʉkʉna.
\v 15 Roma vʉejoopo paina Jesure cuasana chʉkʉna saijache
asaasome. Asasinajejʉ eta chʉkʉnani tijñañu chini Plaza de
Apio, pãi chiicheja “Chotevʉña” chiicojñochejana raisinaame
repana. Rani tijñajʉna Pablo repanare ña pojokʉ Diore,
“Reorepamʉ”, chiisikʉamʉ.
\v 16 Tijña ũcuananame Roma vʉejoopona maisinaame chʉkʉna.
Mani tĩa sõtaopãi cienrepanare chʉ̃ʉkʉ chẽacojñosinare
chekʉni sõtao aini jokasikʉamʉ. Jãatani sõtao ai Pablote
vʉe jñaa teeʉ paiche jokasikʉamʉ. Teeʉ paikʉtetani
sõtao pẽjekʉ paisikʉamʉ repaʉte.
\s Pablo Roma vʉejoopo paisiere kʉamʉ
\p
\v 17 Choteumucujña paisirʉmʉna repaʉ Pablo repacheja painare
judíopãi chʉ̃ʉnare soisikʉamʉ. Soni rao repanare ijache
ikasikʉamʉ repaʉ Pablo:
\p —‍Chʉʉ majapãi, asarepajʉ̃ʉ. Chʉʉ judíopãiʉmʉ. Mai
majapãi cuache choomanesikʉamʉ chʉʉ. Ũcuachia mai
judíopãi paiche cuache ikamakʉamʉ chʉʉ. Ũcuachia mai
aipãi chechosie jachamakʉamʉ chʉʉ. Jãajañe
paikʉtetani Jerusalén paina maire judíopãi chʉ̃ʉna
chʉʉre chẽa Romapãire jokasinaame, chʉʉni cuache chooajʉ
chini.
\v 18 Jãatani repana Romapãi chʉ̃ʉna peore chʉʉre sẽniasa
pini reojache ikasinaame. “Ikʉre cuache
choomanesikʉjekʉna vanisoche peomʉ”, chiisinaame repana
chʉʉre.
\v 19 Jãatani mai majapãipi jãajañe ikachete asacuhejʉna,
“Césani ikara chiimʉ chʉʉ”, chiisikʉamʉ chʉʉ, “Chʉʉ
majapãipi chʉʉni vanisojʉ”, chini. Cheke ikache peosikʉamʉ
chʉʉre. Chʉʉ majapãijejʉna cuache ikacuhesikʉamʉ
chʉʉ.
\v 20 Jãare kʉara chini soisikʉamʉ chʉʉ mʉsanʉkonare.
Mai Israelpãi ũcuanʉkore maire Dios reojache chookaijachere
chaame. Ũcuare chechokʉjekʉ chẽacojñosikʉ paimʉ chʉʉ
chura —‍chiisikʉamʉ Pablo.
\v 21 Jãajañe ikaʉna asa judíopãi chʉ̃ʉna ijache
ikasinaame:
\p —‍Judea cheja paina chʉkʉnate mʉʉ paiche kʉajao utijao
tocha raomanaame. Ũcuachia mai majapãi repacheja raisina cuache
ikamanaame mʉʉre.
\v 22 Jãatani Jesure cuasanare siachejñarʉã cuache cutume
pãi. Jãajekʉna mʉʉ cuasakʉ paichete asa masiñu chiime
chʉkʉna. ¿Keejacheache jãa mʉsanʉkona mama cuasache? Kʉajʉ̃ʉ
chʉkʉnate; asañu chiime chʉkʉna —‍chiisinaame repana.
\p
\v 23 Jãajañe ika repana judíopãi chʉ̃ʉna repana
asajaumucuse cutu carevasinaame, Pablo chʉore asañu chini.
Repaumucuse tĩaʉna Pablo paivʉena pãi jainʉko mʉtasinaame
repaʉ ikachete asañu chini. Apeñatatoji naitojatʉka Dios
chʉo chʉvasikʉamʉ repaʉ repanare. Pãi cuache chooche
ũhasosinare Dios chẽa paachete kʉasikʉamʉ repaʉ. Moisés
tocha jokasiename Dios chʉo kʉasina naa choje tocha
jokasiere ñakʉ chechokʉ Jesús paiche peore kʉasikʉamʉ
repaʉ.
\v 24 Pabloji kʉaʉna teena asa chẽasinaame. Chekʉnatani asa
jachasinaame.
\v 25 Chekʉna cuasachejache cuasamañe eta saipirasinaame
repana. Saipirajʉna Pablo ijache ikasikʉamʉ repanare:
\p —‍Dios Rekocho joremakʉamʉ. Aperʉmʉ mʉsanʉkona aipãiʉ,
Dios chʉo kʉasikʉ Isaías Dios Rekochoji chʉ̃ʉkʉna tocha
jokasie ijache kʉamʉ:
\q
\v 26 Ie chʉo mʉʉ majapãire kʉajaijʉ̃ʉ:
\q “Asanatani asavesʉnaame mʉsanʉkona.
\q Ñanatani ñavesʉnaame.
\q
\v 27 Ina pãi cuarekoñoãre paajʉ chʉʉ chʉo masi asamame.
\q Repana rekoñoã ñakocaã tapisochena paijʉ chʉʉ paiche
ña cuheme.
\q Asañu chini asaraame repana.
\q Ñañu chini ñaraame.
\q Jãajañe chooto vasoraamʉ chʉʉ repanare”, chiijʉ̃ʉ mʉʉ
majapãire,
\m chiimʉ repa tocha jokasie.
\v 28 Asarepajʉ̃ʉ. Chura Dios mʉsanʉkonapi asacuhejʉna judío
peonani chẽa paajamʉ. Dios chʉo asa chẽajanaame repana
—‍chiisikʉamʉ Pablo.
\v 29 Jãajañe ikaʉna asa repana judíopãi rʉa cutujʉ
etasinaame.
\p
\v 30 Repaʉ Pablo vʉe paakʉte kuri roikʉ
teekachapaʉ̃sʉrʉmʉ paisikʉamʉ repavʉe. Reparʉmʉ pãi
ũcuaʉana mʉa ñajʉ paisinaame repaʉte.
\v 31 Ũcuachia repavʉe pairʉmʉ vajʉchʉmañe Dios chʉore,
pãi cuache chooche ũhasosinare Dios chẽa paachete siarʉmʉ
chʉvakʉ, Jesucristo paichete kʉakʉ paisikʉamʉ repaʉ.
Jãajañe Dios chʉo chʉvakʉtetani pãi teeʉjẽe
ʉ̃semanesinaame repaʉte.
