\id PHP
\h Filipenses
\toc1 Filipenses
\toc2 Fil
\mt Filipenses
\ip Mamabu̶inore coyu̶iyebu Pablo bácu̶ ũ̶i toivaicõjeiye
báquede paperayocare Filipos ãmicu̶riĩmarocavu̶ Jesúre ju̶
aipõevare. Pablo bácu̶ judíovacacu̶ bácu̶vacari, Jesús ũ̶i
yávaiye méne beorĩ coyu̶icõjeimu̶ marejaquémavu̶, coyu̶cu̶yu̶
ũ̶i yávaiye méne judíova ãmevu̶re, judíova ne ju̶ abe boje
ũ̶i coyu̶iyede. Lucas bácu̶ coyu̶rejaquemavu̶ Pablo bácu̶i borore
Hch 7:57-8:1, 9:1-31, 13:1-28:31, aru ũ̶i cu̶ede Filipos
ãmicu̶riĩmaroi Hch 16:11-40, 20:1-6. Pablo bácu̶
toivaicõjenejaquemavu̶ iyoca paperayocare ũ̶i cu̶ede ãmeina
teivu̶re jẽni jacoiñami. Apevu̶ ne dápiaiyepe,
toivaicõjenejaquemavu̶ diyocare ãniu̶ju̶ bácarõre 55 d.C., ũ̶i
cu̶ede ãmeina teivu̶re jẽni jacoiñami Éfeso ãmicu̶riĩmaroi.
Ʉbenita apevu̶ ne dápiaiyepe, toivaicõjenejaquemavu̶ diyocare
ãniu̶ju̶a báquede 60-63 d.C., ũ̶i cu̶ede ãmeina teivu̶re jẽni
jacoiñami Roma ãmicu̶riĩmaroi. Que baru javede Pablo bácu̶re
toivacaipõecu̶ bácu̶re toivaicõjenejaquemavu̶ pu̶cayoca ũ̶i
paperayocare Tesalónica ãmicu̶riĩmarocavu̶re, aru pu̶cayoca ũ̶i
paperayocare Corinto ãmicu̶riĩmarocavu̶re, aru ũ̶i paperayocare
Galacia ãmicu̶rijoborõcavu̶re. Aru apevu̶ ne dápiaiyepe, javede
toivaicõjenejaquemavu̶ ũ̶i paperayocare Roma
ãmicu̶riĩmarocavu̶re, aru Éfeso ãmicu̶riĩmarocavu̶re, Colosas
ãmicu̶riĩmarocavu̶re, aru Filemón mácu̶re máre. Pablo bácu̶
coyu̶rejaquemavu̶ ṹ̶re toivacaipõecu̶ bácu̶re aipe ũ̶i
toivacaquiye báquede diyocare.
\ip Diyocaque Pablo bácu̶ toroju̶ede jídejaquemavu̶ ina Filipos
ãmicu̶riĩmarocavu̶ Jesúre ju̶ aipõevare ne daroiye báquede
tãutu̶rare ṹ̶re (2:25, 4:14-19). Pablo bácu̶ jabova ne
bu̶oimu̶vacari toroju̶rejaquemavu̶ (1:12-26, 2:17-18, 3:20-4:1,
4:10-13). Aru diyocaque jã́d̶ovarejaquemavu̶ Jesúre ju̶ aipõeva
toroju̶rivu̶re ye baju ãmevu̶ ne cu̶ede, ne cu̶ede méne o ãmene
máre ijãravu̶i, yópe Jesucristoi d̶aiye báquepe (2:5-11).
Coyu̶rejaquemavu̶ Timoteo bácu̶i borore (2:19-24), aru Epafrodito
bácu̶i borore (2:25-30), ũ̶ baju ũ̶i d̶aiyede (1:3-8, 12-26,
3:4b-14), aru aipe d̶aiye jau̶rõre Jesúre ju̶ aipõevare (1:9-11,
27-2:4, 2:12-16, 3:1-4a, 4:2-9).
\ie
\c 1
\s Pablo ũ̶i meaicõjeino Filipocavu̶re
\r (Hch 16.12)
\p
\v 1 Yu̶, Pablo, aru ñai Timoteo máre Jesucristore memecaivu̶,
meaicõjeivu̶bu mu̶jare, Filipos ãmicu̶riĩmarocavu̶ Jũ̶menijicu̶i
põevare, Jesucristore ju̶ aivu̶re. Yu̶ toivaicõjeivu̶ apecu̶re
iyoca paperayocare mu̶jare, Jesúre ju̶ aivu̶re coreipõevare, aru
náre cad̶ateipõevare máre, aru caivu̶ mu̶ja Jũ̶menijicu̶i põeva
cu̶rivu̶re Jesucristoque cũinávu̶pe.
\v 2 Majepacu̶ Jũ̶menijicu̶, maje jabocu̶ Jesucristomaque, mearo
d̶acajacu̶rĩ mu̶jare bojecu̶beda ũ̶i me boje. Aru toroju̶rĩ cu̶re
d̶ajacu̶rĩ mu̶jare cãrijimevu̶va.
\s Pablo ũ̶i jẽniaino Jũ̶menijicu̶que Jesúre ju̶ aipõevare
\p
\v 3 Cainu̶mu̶a ji ãru̶éne mu̶jare, toroju̶ede jívu̶ yu̶
Jũ̶menijicu̶re, ji jabocu̶re aru ji mearore jímu̶re, mu̶jare boje.
\v 4 Aru cainu̶mu̶a ji jẽniacaiyede Jũ̶menijicu̶que caivu̶ mu̶jare
boje, toroju̶vu̶ yu̶ ji ũmei.
\v 5 Yu̶ toroju̶rĩ jívu̶ toroju̶ede Jũ̶menijicu̶re, mu̶je
cad̶ateiye boje yu̶re ji coyu̶iyede Jesús ũ̶i yávaiye méne mu̶je
mamaru̶mu̶ Jesúre ju̶ aijãravu̶ bácarõmiareca pu̶ caride máre.
\v 6 Dijãravu̶, mu̶je mamaru̶mu̶ ju̶ aijãravu̶ bácarõi,
Jũ̶menijicu̶ mearo d̶acarĩ bú̶rejaquemavu̶ mu̶jare. Aru
coreóvaivu̶ yu̶ mearo d̶acare nu̶cu̶yu̶re mu̶jare pu̶ Jesucristoi
copaidaquijãravu̶ baquinóita. Dijãravu̶ baquinóre mu̶ja meara
márajivu̶bu yópe Jũ̶menijicu̶i aiye báquepedeca ũ̶i d̶aquiyede
yópe ũ̶i u̶rõpe.
\v 7 Jũ̶menijicu̶ ũ̶i meacu̶ baju boje memecare d̶aibi caivu̶
majare Jesucristore. Que baru ãru̶vu̶ yu̶ mu̶jare, ji u̶marare, ji
ũmei. Aru ji que ãru̶é métamu, caivu̶ mu̶ja mu̶je cad̶ateiye
boje yu̶re. Mu̶ja cad̶ateivu̶bu yu̶re caride bu̶oimu̶ cu̶cu̶re, aru
ji jã́d̶ovaiyede jãvene Jesús ũ̶i yávaiye méne aru ji ju̶ are
d̶aiyede põevare diede.
\v 8 Jũ̶menijicu̶vacari majibi jãve u̶cu̶re caivu̶ mu̶jare
u̶rarõreca, yópe Jesucristo ũ̶i u̶epedeca mu̶jare.
\p
\v 9-11 Yópe arĩ, jẽniacaivu̶ yu̶ Jũ̶menijicu̶que mu̶jare boje:
“Ñu̶jepacu̶ Jũ̶menijicu̶, pu̶eno baju nu̶re d̶ajacu̶ náre, ju̶
aivu̶re ne u̶ede ne bajumia, aru ne majiéde mi yávaiyede jãvene,
aru ne coreóvaiyede aipe d̶aiye jau̶rõre náre”. Yópe arĩ
jẽniaivu̶, mu̶je beorãjiyepe ayu̶ iye pu̶eno baju mearo d̶aiye
jau̶rõre mu̶jare. Que teni ãmeno cu̶bequiyebu mu̶jaque aru
boropatebenajivu̶bu mu̶ja Jesucristoi copaidaquijãravu̶ baquinóre,
põeva ne pued̶arãjiyepe aivu̶ Jũ̶menijicu̶re aru ne jínajiyepe
aivu̶ mearore ṹ̶re. Que d̶arãjivu̶bu na, mu̶je mearo d̶aiye boje.
Aru Jesucristorecabe cũinácu̶ra no mearo d̶are d̶ayu̶ mu̶jare.
\s Pablo “Yú̶capũravu̶ cu̶vu̶ ijãravu̶i memecacu̶yu̶ Cristore”
ũ̶i yávaino
\r (Hch 16.19-40, 28.30; Gá 2.20; Col 3.4)
\p
\v 12 Mu̶ja, jívu̶, coreóvare d̶aiyu̶vu̶ mu̶jare apevu̶ obedivu̶
jápiaivu̶re Jesús ũ̶i yávaiye méne iye vaiye boje yu̶re.
\v 13 Que baru caivu̶ ina churarava, jabocu̶i cũ̶ramine coreivu̶,
aru caivu̶ apevu̶ máre, coreóvaivu̶bu yu̶re jabovai bu̶oimu̶re, ji
memecaiye boje Cristore.
\v 14 Aru obedivu̶ ina majevu̶ Jesúre ju̶ aipõeva, ne jã́iyede
yu̶re bu̶oimu̶re, paru̶re nu̶ñama ne ju̶ aiyede Jesucristore. Que
teni caijãravu̶a pu̶eno baju paru̶rõreca coyu̶ivu̶bu Jesús ũ̶i
yávaiye méne jidu̶bevu̶va.
\v 15 Apevu̶capũravu̶ jorojĩñama yu̶re, põeva ne pued̶aiye boje
yu̶re, ji coyu̶iye boje Jesús ũ̶i yávaiye méne. Que baru
coyu̶yama Jesús ũ̶i yávaiye méne pu̶eno baju paru̶rõreca,
põeva ne pued̶arãjiyepe aivu̶ me náre, yu̶re ne pued̶aiye pu̶eno.
Que teni ne jorojĩni maucu̶vaiyu̶e boje yu̶re, coyu̶ivu̶bu Jesús
ũ̶i yávaiye méne. Ʉbenita apevu̶capũravu̶ coyu̶ivu̶bu Jesús
ũ̶i yávaiye méne, ne mearo d̶aiyu̶e boje aru ne cad̶ateiyu̶e boje
yu̶re.
\v 16 Aru ina coyu̶ivu̶bu Jesús ũ̶i yávaiye méne ne u̶e boje
yu̶re. Coreóvaivu̶bu na Jũ̶menijicu̶ cu̶re d̶ayu̶re yu̶re
bu̶oimu̶re, ji coyu̶quiyepe ayu̶ “Jãvemu” Jesús ũ̶i yávaiye
ména.
\v 17 Ʉbenita apevu̶ coyu̶ivu̶bu Jesús ũ̶i yávaiye méne, ne
jorojĩye boje yu̶re ne ãmeno dápiaiyeque. Coyu̶bema na
meaũmeque. Quénora coyu̶yama meara nu̶re d̶arãjivu̶ apevu̶
pu̶eno. Nópe d̶aivu̶bu pu̶eno baju chĩori ñájine d̶aiyu̶rĩduivu̶
yu̶re, ji jápiaiyede ne d̶aiyede ji bu̶oimu̶ cu̶ede.
\v 18 Ye baju ãmevu̶ ne ñájine d̶arĩduiyede yu̶re. Quéda meavu̶
ne coyu̶iye Cristorã. Ye baju ãmevu̶ ina coyu̶ipõeva ne coyu̶ino
ne dápiaino mearoque o ne dápiaino ãmenoque. Quédata toroju̶vu̶ yu̶
ji ũmei, caivu̶ náre ne coyu̶iye boje Cristorã.
\p Aru toroju̶re nu̶quijivu̶ ji ũmei.
\v 19 Yu̶ me majivu̶ jod̶enajivu̶re yu̶re ãmeina teivu̶re jẽni
jacoiñamine jocarĩ, mu̶je jẽniacaiye boje yu̶re Jũ̶menijicu̶que
aru Jesucristoi Espíritu Santoi cad̶ateiye boje yu̶re.
\v 20 Pare u̶vu̶ yu̶ caiye vaiquíyede yópe ji coreiyepe, cu̶yoje
tebecu̶yu̶ cainu̶mu̶a ji d̶aiyeque. Quénora d̶aiyu̶vu̶ yu̶
cainu̶mu̶a yópe d̶aiye jau̶épe yu̶re. Que baru caride aru
cainu̶mu̶a jidu̶becu̶va coyu̶quijivu̶ Cristorã. Que teni
pued̶aquijivu̶ Cristore caiye ji d̶aiyeque, põeva ne majinajiyepe
ayu̶ ũ̶ pu̶eno meacu̶ bajure. Que d̶aquijivu̶ yu̶ apu̶cu̶ baru o
yaiyú̶ baru máre.
\v 21 Yú̶capũravu̶ cu̶vu̶ memecacu̶yu̶ Cristore ijãravu̶i, põeva
ne mearore jínajiyepe ayu̶ ṹ̶re. Aru ji yaiyede pu̶eno baju
meaquiyebu yu̶re, ji cu̶quiye boje Cristoque.
\v 22 Ʉbenita cu̶rĩ jaroyu̶ baru ijãravu̶i, apevu̶ põevare ju̶
are d̶ayu̶ bu̶ojaquijivu̶ Jesucristore. Que baru ye majibevu̶ yu̶
aipe beoiye jau̶rõre yu̶re.
\v 23 Pu̶caũmeamu ji ũme. Pare yaiyu̶vu̶ yu̶, cu̶cu̶yu̶ Cristoque.
Que baru ji yaidú, pu̶eno mearo baju meajebu yu̶re.
\v 24 Ʉbenita pu̶eno baju jau̶vu̶ mu̶jare ji cu̶e cãreja
ijãravu̶i, cad̶atecu̶yu̶ mu̶jare.
\v 25 Que baru yu̶ me majivu̶ aipe ji beoquiyede. Beocu̶yu̶mu
cu̶cu̶yu̶ cãreja ijãravu̶i, cad̶atecu̶yu̶ caivu̶ mu̶jare, mu̶je ju̶
arãjiyepe ayu̶ pu̶eno baju Jesucristore, aru toroju̶re d̶acu̶yu̶
mu̶jare mu̶je ũmei, pu̶eno baju mu̶je ju̶ aiye boje ṹ̶re.
\v 26 Que teni ji cu̶ede mu̶jaque cojedeca pu̶eno baju mearore
jínajaramu mu̶ja Jesucristore yu̶re boje.
\p
\v 27 Yo cũinárore d̶arĩ cõmajide nu̶rajino jau̶vu̶ mu̶jare.
Cainu̶mu̶a d̶ajarã mu̶ja yópe Jesús ũ̶i yávaiye me
d̶aicõjeiyepe. Que baru yu̶ nu̶ñu̶ maru o nu̶mecu̶ baru mu̶je yebai,
jápiacu̶yu̶mu mu̶je borore mu̶ja ju̶ aivu̶re paru̶rõreca iye
yávaiye méne, dajocabevu̶va diede, cũinátu̶ru̶ mu̶je ũmei aru
cũináro mu̶je u̶rõre máre. Que teni jápiacu̶yu̶mu mu̶ja
memeivu̶re paru̶rõreca cũinávu̶pe, põeva ne ju̶ arãjiyepe ayu̶
Jesús ũ̶i yávaiye méne.
\v 28 Cuavaicõjemejara ina maucu̶varivu̶re mu̶jare. Jidu̶bejarã
náre. Que teni mu̶ja jã́d̶ovarajaramu náre, nácapũravu̶
bíjarãjivu̶re Jũ̶menijicu̶re jocarĩ. Ʉbenita mu̶jacapũravu̶
jã́d̶ovaivu̶bu mu̶je d̶aiyeque mead̶arãjimarare. Jũ̶menijicu̶
mead̶acu̶yu̶me mu̶jare.
\v 29 Que baru mu̶jarecabu Jũ̶menijicu̶i mearo d̶aimara, mu̶je
memecarãjiyepe ayu̶ Jesucristore mu̶je ju̶ aiyede ṹ̶re aru no
pu̶enoreca mu̶je ñájiyede máre, ũ̶i yávaiye méne coyu̶iye
boje.
\v 30 Aru caride mu̶ja yu̶pedeca cũinátu̶ru̶ ñájini memeivu̶bu
maja, coyu̶rãjivu̶ iye yávaiye méne. Javede mu̶ja jã́vu̶ ji
ñájiyede. Aru caride máre ji ñájiyede jápiaivu̶buya mu̶ja.
\c 2
\s Cristo, Jũ̶menijicu̶ baju, ũ̶i põecu̶pe teino aru ũ̶i
jaboteino caivu̶re
\r (Mt 26.39; Jn 1.1-3, 10.18; Col 1.15; He 2.9, 5.8, 12.2)
\p
\v 1 Jesucristorecabe paru̶re d̶ayu̶ mu̶jare mu̶je ũmei. Ʉ̃i u̶e
boje mu̶jare cãrijimene d̶aibi mu̶jare mu̶je ũmei. Ʉ̃i Espíritu
Santo cu̶bi mu̶jaque mu̶je ũmei. Aru u̶re d̶aibi mu̶jare, mu̶je
cad̶atenajiyepe ayu̶ aru mu̶je cõmaje ãroje jã́rajiyepe ayu̶
mu̶jevu̶re.
\v 2 Que baru paru̶rõreca jẽniaivu̶ mu̶jare, mu̶je toroju̶re
d̶arãjiyepe ayu̶ yu̶re ji ũmei pu̶eno baju, cũinátu̶ru̶ mu̶je
dápiaiyeque, cũinátu̶ru̶ mu̶je u̶eque mu̶jevu̶re, cũinátu̶ru̶
mu̶je ũmeque, aru cũinátu̶ru̶ mu̶je u̶rõque máre.
\v 3 D̶abejarã mu̶je d̶aiyede, meara nu̶re d̶arãjivu̶ apevu̶
pu̶eno. Aru d̶abejarã mu̶je d̶aiyede “¿Meara márica apevu̶
pu̶eno?” aivu̶. Quénora dápiabejarã mu̶je baju mearape apevu̶
pu̶eno. Cainu̶mu̶a “Apevu̶ ji pu̶eno mearamu na”, arĩ
dápiajarã.
\v 4 Aru vobejarã quénora mu̶je baju pu̶eno meara nu̶iyede.
Quénora d̶ajarã apevu̶re máre, ne meara nu̶rajiyepe aivu̶ pu̶eno
baju.
\p
\v 5 Dápiajarã mu̶je baju yópe Jesucristoi dápiaiye báquepedeca
ũ̶i baju, d̶arãjivu̶ yópe ũ̶i d̶aiye báquepedeca.
\q
\v 6 Cainu̶mu̶a Jũ̶menijicu̶ bajurecabe ũ̶. Ʉbenita
“Jũ̶menijicu̶i paru̶épedeca cu̶vavu̶ yu̶”, abedejaquemavu̶.
\v 7 Quénora ũ̶i baju u̶e boje dajocarejaquemavu̶ iye ũ̶i
paru̶éde, põevare memecacu̶yu̶. Que teni põetedejaquemavu̶
põecu̶pe. Cu̶etedejaquemavu̶ põecu̶ ãrojacu̶.
\v 8 Dápiabedejaquemavu̶ ũ̶i baju meacu̶pe apevu̶ pu̶eno. Quénora
paru̶rejaquemavu̶ ũ̶i baju apevu̶ cãchino. Que teni ju̶
arejaquemavu̶ jípacu̶ Jũ̶menijicu̶re pu̶ ũ̶i boarĩ́
jaru̶vaicõjeiyeta ũ̶i mauvare ũ̶i baju. Aru cu̶yoje d̶arĩ,
boarĩ́ jaru̶varejaquemavu̶ ṹ̶re, ne pẽvaimu̶ mácu̶re
jocu̶cu̶jaravena.
\v 9 Que baru Jũ̶menijicu̶ epedejaquemavu̶ ṹ̶re caivu̶ ne
jabocu̶va. Aru ãmidorejaquemavu̶ ṹ̶re yo ãmiá mearo bajure caivu̶
ne pued̶aiãmia pu̶eno.
\v 10 Que baru caivu̶ cavarõ mearo Jũ̶menijicu̶i cu̶rõcavu̶, aru
caivu̶ ijoborõcavu̶, aru caivu̶ joborõ jívu̶cavu̶ máre ne
jápiaiyede Jesúi ãmiáre ñu̶atutarãjarama, pued̶arãjivu̶
ṹ̶re.
\v 11 Aru caivu̶ ju̶ aivu̶, “Jesucristo maje jabocu̶be”, arĩ
coyu̶rãjarama caivu̶ ne jápiaiyede. Que teni caivu̶ mearore
jínajarama majepacu̶ Jũ̶menijicu̶re.
\s Maje boropatebeno Jũ̶menijicu̶i jã́inoi
\p
\v 12 Mu̶ja, jívu̶, ji u̶mara, que baru yópe d̶ajarã. Mu̶je
d̶arĩ cõmajiyepe ji cõjeiyede yópe ji bueiyede javede ji cu̶ede
mu̶jaque, nopedeca pu̶eno baju yu̶re ju̶ arĩ, d̶ajarã ji bueiyepe
caride, ji cu̶ede joai mu̶jare jocarĩ. Mu̶ja Jũ̶menijicu̶i
mead̶aimaratamu. Que baru pued̶ajarã Jũ̶menijicu̶re me. Aru
cainu̶mu̶a memene nu̶jara mu̶je d̶aiyeque, cu̶rãjivu̶ me aru
cu̶vabenajivu̶ pu̶caũmea máre.
\v 13 Jũ̶menijicu̶recabe ãru̶re d̶ayu̶ mu̶jare mu̶je ũmei iye
mearo d̶aiye jau̶rõre mu̶jare, mu̶je toroju̶rĩ d̶aiyu̶rãjiyepe ayu̶
mearo d̶aiyede. Aru ṹ̶recabe cad̶ateyu̶ iye mearo d̶aiye jau̶rõre
yópe ũ̶i u̶rõpe.
\p
\v 14 Caiye mu̶je d̶aiyede d̶ajarã toroju̶rĩ ãmeina yávabevu̶va
aru jarabevu̶va mu̶je baju máre.
\v 15 Que baru boropatebenajaramu mu̶ja. Aru mu̶je ãmeno d̶aiye
cu̶bequiyebu. Aru Jũ̶menijicu̶i mára, ãmeno cu̶bevu̶va,
barãjáramu mu̶ja. Mu̶je cu̶ede ijãravu̶cavu̶ ju̶jovaivu̶ aru
pu̶eno ãmeno d̶aivu̶ ne jẽneboi, mu̶je cad̶ateiye jau̶vu̶ náre,
ne jã́rajiyepe aivu̶ ne ãmeina teiyede aru mu̶je mearo teiyede
yópe abiácovai cad̶ateiyepe põevare cojiéque, ne jã́rajiyepe
aivu̶ ñamine.
\v 16 Nopedeca mu̶ja cad̶ateivu̶bu ijãravu̶cavu̶re mu̶je coyu̶iyede
náre iye yávaiye méne, ne coreóvarãjiyepe aivu̶ aipe
cu̶varãjivu̶ jãravu̶ cũiméjãravu̶ baquinóre. Mu̶je que d̶aru,
jã́d̶ovarajivu̶bu ji mememeniduiye báquede mu̶je yebai ji bueiye
báquede mu̶jare. Que baru toroju̶cu̶yu̶mu yu̶ ji ũmei mu̶jaque
Cristoi copaidaquijãravu̶ baquinói, ji coreóvaiye boje ji cu̶e
báque aru ji memecaiye báque máre bojecu̶be ãmene.
\v 17 Jũ̶menijicu̶ me toroju̶bi mu̶je ju̶ aiyede Cristore. Ʉ̃i
nópe toroju̶ede coreóvaivu̶ yu̶. Apevu̶ yu̶re boarĩ́
jaru̶vaiyu̶ma, ji bueiye boje mu̶jare Cristo jiede. Ʉbenita yu̶re
boarĩ́ jaru̶varureca, toroju̶cu̶yu̶mu yu̶.
\v 18 Quédeca mu̶ja máre toroju̶jarã mu̶je ũmei. Aru u̶jarã ji
toroju̶ede ji ũmei máre mu̶jaque. Que teni caivu̶ maja
toroju̶rãjaramu maje ũmei cũinátu̶ru̶.
\s Timoteo aru Epafrodito ne curãnu̶ino Filipoi
\r (Hch 16.1-3)
\p
\v 19 Maje jabocu̶ Jesús ũ̶i u̶ru, jaroiyu̶vu̶ yu̶ Timoteore mu̶je
yebai, ũ̶i cad̶atequiyepe ayu̶ mu̶jare. Que teniburu yóboi, ũ̶i
copaidaquiyede ji yebai cojedeca, toroju̶cu̶yu̶mu yu̶ ji ũmei ji
jápiaquiyede mu̶je borore.
\v 20 Ñai Timoteo cũinácu̶rabe cõmaje ãroje dápiayu̶ mu̶jare
ji dápiaiyepedeca. Ʉ̃́recabe jãve cad̶ateiyu̶cu̶ mu̶jare.
\v 21 Caivu̶ apevu̶ ye dápiabema aipe d̶arĩ cad̶ateni
bu̶ojarãjivu̶re iye memecaiyede Jesucristore d̶arãjivu̶re yópe
ũ̶i u̶rõpe. Quénora ne bajumia cad̶ateiyu̶rĩ d̶ad̶ama ne
u̶rõpe.
\v 22 Aru mu̶javacari coreóvaivu̶bu jãve cad̶ateyu̶re iye
memecaiyede Jesucristore. Ʉ̃i d̶aiye báquede jã́d̶ovaimi memecayu̶
meacu̶re. Ʉ̃ coyu̶ibi Jesús ũ̶i yávaiye méne yú̶que, apevu̶
põeva ne jápiarãjiyepe ayu̶ diede, yópe ju̶ed̶ocu̶ ũ̶i
memeiyepe jípacu̶que cad̶ateyu̶ ṹ̶re.
\v 23 Que baru ṹ̶recabe ji jaroquimu̶ mu̶je yebai, cũiná ji
majiquiyepe ayu̶ aipe yócavu̶ ne jabova ne d̶arãjiyede yú̶que.
\v 24 Aru maje jabocu̶ Jesús ũ̶i u̶ru, yu̶ máre maumena
jã́cu̶nu̶iyu̶vu̶ mu̶je yebai.
\p
\v 25 Ji dápiaru jaroiye jau̶vu̶ yu̶re mu̶je yebai majecu̶
Epafroditore, mu̶je daroimu̶ mácu̶re ji yebai, ũ̶i cad̶atequiyepe
aivu̶ yu̶re. Ʉ̃ memeimi yú̶que ñu̶je memecaiyede Jesucristore,
apevu̶ ne maucu̶vaedeca ñu̶jare.
\v 26 Ʉ̃ jã́cu̶nu̶iyu̶bi caivu̶ mu̶jare pare. Ʉrarõ cãrijimi
ũ̶i ũmei ũ̶i jápiarĩburu yóboi mu̶je jápiaiye báquede ũ̶i
borore ijimu̶re.
\v 27 Jãve ijimu̶ mateáme. Pare ñájiame pu̶ ũ̶i yainíduiyeta.
Ʉbenita Jũ̶menijicu̶ cõmaje ãroje jã́quemavu̶ ṹ̶re, quénora
ũ̶ matu̶iyeda ãmevu̶, yu̶re máre. Que baru Jũ̶menijicu̶
ũmedavaquemavu̶ ṹ̶re, ji chĩomequiyepe ayu̶ pu̶eno baju.
\v 28 Que baru pu̶eno baju jaroiyu̶vu̶ yu̶ ṹ̶re mu̶je yebai, mu̶je
toroju̶rãjiyepe ayu̶ mu̶je ũmei cojedeca, mu̶je jã́iyede ṹ̶re
bedióva, ji chĩoiye cũiquíyepe ayu̶.
\v 29 Que baru toroju̶rivu̶ copu̶ etajarã ṹ̶re me, yópe Jesúre
ju̶ aipõeva ne copu̶ etaiye jau̶épe apevu̶ névu̶re. Pued̶ajarã
caivu̶ ṹ̶pe paivu̶re.
\v 30 Ʉ̃́recabe yainíduyu̶ bácu̶, ũ̶i memecaiye boje
Jesucristore. Jidu̶beteame ũ̶i baju yaiju̶roede, cad̶atecu̶yu̶ yu̶re,
mu̶je cad̶ateivu̶ bu̶ojabe boje yu̶re.
\c 3
\s Põeva ne boropateiye cu̶beno ne d̶aiyeque
\r (Hch 8.3, 9.1-2, 22.4, 23.6, 26.5, 9-11; Ro 2.28-29, 6.11-13,
8.29, 11.1; 2 Co 3.18; Gá 4.19, 6.14-15; Col 2.11-13)
\p
\v 1 Mu̶ja, jívu̶, cu̶jarã toroju̶rĩ maje jabocu̶ Jesucristoque
cũinávu̶pe. Ʉetu̶bevu̶ toivaicõjeivu̶ yu̶ apecu̶re bedióva
cojedeca iye majié jau̶éde mu̶jare, mu̶je cu̶rãjiyepe ayu̶ me
Jesucristoque.
\v 2 Me jã́jara ina apevu̶ põeva ne ãmeina jã́imarare, aru
ãmeina d̶aivu̶re, aru ũ̶mu̶va ne baju ne cajede buraicõjeivu̶re
máre. Ne cajede buraicõjeiye boje, “¿Jũ̶menijicu̶i põeva
márica maja?” arĩ dápiarĩduyama. Que teni nácapũravu̶ napini
coreniduivu̶bu Jũ̶menijicu̶i mead̶aquiyede náre, ne nópe d̶aiye
boje.
\v 3 Ʉbenita majacapũravu̶ jãve Jũ̶menijicu̶i põevatamu. Que
baru majarecabu mearore jívu̶ Jũ̶menijicu̶re jãve, Espíritu
Santoi bu̶ojare d̶aiye boje majare. Aru majarecabu toroju̶rĩ cu̶rivu̶
Jesucristoque cũinávu̶pe. Aru majarecabu “¿Jũ̶menijicu̶
mead̶aquidica majare maje d̶aiye boje?” arĩ dápiabevu̶.
\p
\v 4 Ácu̶ põecu̶i napini coreni bu̶ojaru Jũ̶menijicu̶i
mead̶aquiyede ṹ̶re ũ̶i d̶aiye boje, yú̶vacari ũ̶i pu̶eno napini
coreyu̶ bu̶ojajebu diede.
\v 5 Yu̶recabu ne buraimu̶ mácu̶ ji cajede ocho paijãravu̶a ji
põeteniburu yóboi, yópe ne d̶aiyepe caivu̶ ũ̶mu̶va judíovare.
Aru yu̶recabu Israecacu̶, aru põeyajubo Benjamín
ãmicu̶riyajubocacu̶. Jipacu̶ aru jipaco máre judíovabu. Judíovai
yávaicamuare yávaivu̶ yu̶. Aru yú̶vacari, fariseo bácu̶, d̶arĩ
cõmajidejacacu̶ Jũ̶menijicu̶i d̶aicõjeiyede ũ̶i coyu̶iye
báquede Moisés bácu̶re yópe apevu̶ fariseovape.
\v 6 Ʉrarõ ji memecaiyu̶rĩduiyede Jũ̶menijicu̶re, yú̶vacari
ñájine d̶arejacacu̶ ina Jesúre ju̶ aipõevare. Aru u̶rarõ ji
d̶aiyu̶rĩduiyede yópe caiye iye d̶aicõjeiyepe meacu̶ bacu̶yú̶,
põecu̶ cu̶bedejame ãmeina yávarĩ bu̶ojayu̶ yu̶re.
\p
\v 7 Jipocamia caiye diede corevarĩdurejacacu̶ bojecu̶epe yu̶re.
Ʉbenita caride corevayu̶bu caiye diede ye bojecu̶bede yu̶re,
Jesucristoi mearo d̶acaiye boje yu̶re.
\v 8-9 Aru pu̶eno bajutamu caijĩe ji cu̶vaju̶roe. Corevayu̶bu
bojecu̶bede yu̶re. Bojecu̶vu̶ yu̶re caiye pu̶eno ji coreóvaiye ji
jabocu̶ Jesucristore. Que baru dajocaivu̶ caiye iye ji d̶aiye
báquede, aru ji cu̶vae báquede, aru ji napini coreiye báquede
máre, memecacu̶yu̶ Cristore. Caiye iye báquede ji coreóvaiyede
jaru̶vaiyepe paiyebu caride, Cristo jicu̶ bacu̶yú̶re aru
cu̶cu̶yu̶re ṹ̶que cũinávu̶pe. Que baru caride yu̶ d̶abevu̶ yópe
Jũ̶menijicu̶i d̶aicõjeiyepe, ũ̶i jã́quiyepe arĩduyu̶ yu̶re
meacu̶pe yópe ji d̶arĩduiye báquepedeca. Quénora caride
Jũ̶menijicu̶ jã́imi yu̶re meacu̶pe, ji ju̶ aiye boje Cristore. Que
teni Jũ̶menijicu̶recabe meacu̶ d̶ayu̶ yu̶re ũ̶i jã́inoi ji ju̶
aiyede Cristore.
\p
\v 10 Que baru cũinároratamu ji u̶rõ caride. Coreóvaiyu̶vu̶ yu̶
Cristore me, coreóvacu̶yu̶ iye paru̶éde nacovaiye báquede ṹ̶re
yainore jaru̶varĩ, ñájicu̶yu̶ ũ̶i ñájiye báquepedeca, aru
ãrojacu̶yu̶ ṹ̶pe ũ̶i yaiye báquede.
\v 11 Que baru napini coreivu̶ yu̶ Jũ̶menijicu̶i nacovaquiyepe ayu̶
yu̶re máre yainore jaru̶varĩ, ji cu̶quiyepe ayu̶ jãravu̶
cũiméjãravu̶ baquinóre.
\s Jũ̶menijicu̶ ũ̶i põevare bojed̶aquino
\r (1 Co 4.16, 11.1)
\p
\v 12 Yópe arĩ, abevu̶ yu̶: “Jave bu̶ojaivu̶ yu̶ caiye iye yu̶re
d̶aiye jau̶éde, meacu̶ bacu̶yú̶ yópe Jũ̶menijicu̶i u̶rõpe”,
abevu̶ yu̶. Jau̶vu̶ yu̶re cãreja ji meacu̶ baquiyépe yópe
Jũ̶menijicu̶i u̶rõpe. Javede Jesucristo beorĩ ĩnejaquemavu̶
yu̶re ũ̶ jicu̶va, ji cu̶quiyepe ayu̶ ṹ̶que cavarõ mearoi meacu̶
baju yópe Jũ̶menijicu̶i u̶rõpe. Aru cainu̶mu̶a memecaivu̶ yu̶
Jesucristore caiye ji majiéque aru caiye ji paru̶éque máre,
eacu̶yu̶ ji cu̶quinore ṹ̶que cavarõ mearo Jũ̶menijicu̶i cu̶rõi.
\v 13 Mu̶ja, jívu̶, yú̶capũravu̶ corevabevu̶ jave eayu̶ bácu̶re
diede. Que baru cũinároramu ji d̶aino: Ãru̶mevu̶ yu̶ iye ji
d̶aiye báquede; quénora ãru̶vu̶ yu̶ iye ji d̶aquiyede, yu̶re
jau̶quiyede.
\v 14 Yópe yajuipõecu̶i cúyaiyepe nurié, pu̶ cúyaima
tu̶ru̶vaita, nopedeca yú̶vacari nu̶ñu̶mu nurié pu̶ bu̶ojayu̶ta ji
memecaiyede Jesucristore, cu̶cu̶yu̶ ṹ̶que cavarõ mearoi jãravu̶
cũiméjãravu̶ baquinóre, yópe Jũ̶menijicu̶i u̶rõpe ũ̶i
cutuiyede ina cu̶rãjivu̶re Jesucristoque cũinávu̶pe.
\p
\v 15 Nópe dápiaiye jau̶vu̶ caivu̶ majare, coreóvaivu̶re aipe
maje ju̶ aiyede Jesúre. Que baru cũinátu̶ru̶ maje ũme
dápiarãjarevu̶ maja. Ʉbenita apevu̶ mu̶jacavu̶ “Jave meara
matu̶ivu̶bu maja yópe Jũ̶menijicu̶i u̶rõpe”, u̶benina ne arĩ
dápiaru, Jũ̶menijicu̶ coreóvare d̶acu̶yu̶me ne que dápiaiye
jãve ãmene.
\v 16 Cũinároramu ji coyu̶ino mu̶jare caride. Maje dápiaiye aru
maje eaiye máre d̶aiye jau̶vu̶ majare coapa, yópe iye
Jũ̶menijicu̶i yávaiyede jãvene, maje coreóvaiyepe.
\p
\v 17 Mu̶ja, jívu̶, d̶are nu̶jara yópe ji d̶aiyepe. Yóvajarã
apevu̶re ina d̶aivu̶re ji d̶aiyepedeca. Aru me jã́jara ina
cu̶rivu̶re ñu̶je cu̶epedeca.
\v 18 Obedijãravu̶a javede yu̶ coyu̶cacu̶ mu̶jare iye coyu̶iye,
chĩore d̶aiyede yu̶re. Aru coyu̶quijivu̶ caride bedióva cojedeca
ji orique, ji u̶rarõ chĩoiye boje. Obedivu̶ põeva cu̶ma
maucu̶varivu̶ iye yávaiye méne Cristoi yaiye báquede
jocu̶cu̶jaravena. Ne cu̶ede ijãravu̶i jã́d̶ovaivu̶bu, “Ye baju
ãmevu̶ Cristoi yaino mácarõ jocu̶cu̶jaravena”, ne arĩ
dápiaiyede.
\v 19 Nárecabu bíjaroimara márajivu̶ Jũ̶menijicu̶re jocarĩ. Que
d̶aimara, nu̶rajarama na toabo cũiméboi. Nárecabu mearore jíbevu̶
Jũ̶menijicu̶re. Ʉbenita jíyama mearore ne baju u̶rõpe. Que teni
ne ãiye ne jũ̶menijicu̶pe paiyebu. Cu̶yoje tebenama ne ãmeina
d̶aiyede. Quénora, “¿Meara márica maja?” ad̶ama u̶benina.
Nárecabu dápiabevu̶ cavarõ mearo Jũ̶menijicu̶i cu̶rõquede.
Quénora dápiad̶ama ijãravu̶quede.
\v 20 Ʉbenita majacapũravu̶ ijãravu̶cavu̶ ãmevu̶. Quénora
cavarõ mearo Jũ̶menijicu̶i cu̶rõcavu̶tamu maja. Que baru
toroju̶rĩ maje ũmei napini coreivu̶bu, u̶rarõ jã́iyu̶rivu̶
majare mead̶aipõecu̶re, maje jabocu̶ Jesucristore, ũ̶i daquiyede
ijãravu̶i cojedeca, cavarõ mearo ũ̶i cu̶rõre jocarĩ.
\v 21 Ʉ̃i daquiyede, oatu̶vacu̶yu̶me maje bajuá paru̶bebajua
yainájibajuare, maje cu̶varãjiyepe ayu̶ maje bajuá cũimébajua
majare coapa ũ̶i baju cũimébajupe. Nópe d̶acu̶yu̶me ũ̶i majié
paru̶éque. Iye ũ̶i majiéque pu̶ru̶cu̶vabi caiye ijãravu̶quede
aru caivu̶ ijãravu̶cavu̶re máre. Que teni caiye vaiquíyebu yópe
ũ̶i u̶rõpe.
\c 4
\s Toroju̶jarã mu̶je ũmei mu̶je cu̶e boje Jesucristoque
cũinávu̶pe
\r (Col 4.2-7; 1 Ts 5.16-18)
\p
\v 1 Mu̶ja, jívu̶, ji u̶mara, pare jã́iyu̶vu̶ mu̶jare. Toroju̶rĩ
ãru̶vu̶ mu̶jare. Mu̶je ju̶ aiye boje ji bueiyede, yu̶ cu̶vacu̶yu̶mu
mearore cavarõ mearo Jũ̶menijicu̶i cu̶rõi. Paredeca ju̶ are
nu̶jara Jesús ũ̶i yávaiye méne. Jaru̶vabejarã diede. Quénora
cu̶jarã cũinávu̶pe Jesucristoque, yópe mu̶je cu̶epe caride.
\p
\v 2 Paru̶rõreca jẽniavu̶ ico Evodiare aru ico Síntiquede máre.
Ne Jesúre ju̶ aiye boje, cu̶rivu̶bu ṹ̶que cũinávu̶pe. Que baru
cũinátu̶ru̶ dápiajarãri na ne ũmei.
\v 3 Aru jẽniaivu̶ mu̶re, ji yóvaimu̶re, jãve cad̶ateyu̶re yu̶re.
Cad̶atejacu̶ ina pu̶carõmiva nomivare, ne cãrijimene d̶arãjiyepe
ayu̶ ne bajure. Nárecabu memeivu̶ bácavu̶ paredeca yú̶que,
põeva ne ju̶
arãjiyepe aivu̶ Jesús ũ̶i yávaiye méne. Que baru mi cad̶ateiye
jau̶vu̶ náre caride. Memed̶ama Clementeque aru apevu̶ Jesucristore
memecaivu̶que máre. Aru ne ãmiá cu̶vu̶ toivaiye cu̶rõita,
Jũ̶menijicu̶i paperatucubo, caivu̶ ina jãravu̶ cũiméjãravu̶
baquinóre cu̶varivu̶ ṹ̶que ne ãmiáre toivaitucubo jívu̶i.
\p
\v 4 Cu̶jarã toroju̶rĩ mu̶je ũmei cainu̶mu̶a mu̶je cu̶ede maje
jabocu̶ Jesucristoque cũinávu̶pe. Que baru coyu̶ivu̶ mu̶jare
cojedeca: Toroju̶jarã mu̶je ũmei.
\v 5 Caivu̶ põeva coreóvajarãri mu̶jare cad̶ateiyu̶rivu̶re apevu̶
põevare. Maje jabocu̶ Jesucristo ũ̶i copaidaquino maquinó
joabenotamu. Que baru cad̶atejarã caivu̶re.
\v 6 Aru caiye iye mu̶jare vaiyede, cãrijimejara mu̶ja. Ʉbenita
caiye iye mu̶jare vaiyede, toroju̶ede jíni Jũ̶menijicu̶re,
coyu̶jarã ṹ̶re mu̶jare jau̶éde. Aru jẽniajara ṹ̶re mu̶je
jẽniaiyede máre.
\v 7 Que teni mu̶ja cu̶rãjaramu me cãrijimevu̶va Jesucristoque
cũinávu̶pe. Jũ̶menijicu̶recabe cãrijimene d̶ayu̶ mu̶jare nópe,
jã́ri corecu̶yu̶ mu̶je ũmene aru mu̶je dápiaiyede máre. Aru yo
cãrijimeno Jũ̶menijicu̶i jíyede ye jápiarĩ eaivu̶ bu̶ojabenama
na, põeva ṹ̶re ju̶ abevu̶.
\s Dápiajarã mu̶ja mearore
\p
\v 8 Mu̶ja, jívu̶, caride bu̶ojaivu̶ yu̶ iye ji toivaicõjeiyede
apecu̶re mu̶jare. Yópe dápiajarã mu̶ja: Ãru̶jara caiye iye
yávaiyede jãvene, aru caiye iye põeva ne pued̶aiyede máre.
Ãru̶jara caiye iye méne, aru caiye iye me Jũ̶menijicu̶i jã́inore
máre. Ãru̶jara caiye iye põevare u̶re d̶aiyede. Aru ãru̶jara
caiye iye põeva ne me yávaiyede máre. Dápiajarã caiye iye
pu̶eno baju méne aru caiye iye põeva ne mearore jíyede máre.
\v 9 D̶ajarã mu̶ja yópe ji coyu̶iye báquepe mu̶jare, aru yópe ji
d̶aicõjeiye báquepe mu̶jare. D̶ajarã yópe mu̶je jápiaiye
báquepe ji coyu̶iyede, aru yópe mu̶je jã́iye báquepe ji d̶aiyede
máre. Que d̶aru, ñai Jũ̶menijicu̶vacari, cãrijimenoque cu̶re
d̶ayu̶ majare, cu̶cu̶yu̶me mu̶jaque.
\s Filipocavu̶ ne cad̶ateino Pablore
\r (Hch 17.1; 2 Co 11.9)
\p
\v 10 Pare toroju̶vu̶ yu̶ ji ũmei ji cu̶ede cũinávu̶pe maje jabocu̶
Jesucristoque, mu̶je cad̶ateivu̶ bu̶ojaiye boje yu̶re. Mu̶je
coreniburu yóbo joe baju, cad̶ateivu̶bu yu̶re caride. Coreóvaivu̶
yu̶ dinu̶mu̶reca mu̶je coreiyede, cad̶atenajivu̶ yu̶re cojedeca.
Ãru̶metebetevu̶ mu̶ja yu̶re. Quénora cad̶ateni majibeteavũ̶
mu̶ja.
\v 11 Yú̶vacari toroju̶vu̶ ji ũmei, ji majiéde cu̶vae boje. Que
baru ñájimevu̶ mu̶je cad̶atebede yu̶re.
\v 12 Yu̶recabu coreóvayu̶ cu̶cu̶re ji cu̶vae u̶reque, aru cu̶cu̶re
yu̶re jau̶éque máre. Que baru cainu̶mu̶a aru ã́ri ji cu̶rõi
máre toroju̶vu̶ yu̶ ji ũmei. Yu̶ ji ãquiyede cu̶vacu̶ baru aru ji
ãquiyede cu̶vabecu̶ baru máre, toroju̶rĩ majivu̶ yu̶ ji ũmei.
Aru pu̶eno u̶re ji cu̶vae baru aru pu̶eno yu̶re jau̶é baru máre,
toroju̶rĩ majivu̶ yu̶ ji ũmei.
\p
\v 13 Cristoi cu̶e boje yú̶que cũinávu̶pe, paru̶re d̶aibi ji
ũmei. Que baru caijĩe vaiyede yu̶re, d̶aiye majivu̶ yu̶re jau̶éde
yópe ũ̶i u̶rõpe.
\v 14 Ʉbenita meateavũ̶ mu̶je cad̶ateiyede yu̶re ji ñájiyedeca.
\p
\v 15 Mu̶ja, Filipocavu̶, mu̶javacari coreóvaivu̶bu me ji etaiye
báquede Macedonia ãmicu̶rõre jocarĩ, apenoa ĩmaroacavu̶ Jesúre
ju̶ aipõeva cójijivaivu̶ cad̶atebevu̶ bácavu̶re yu̶re. Dinu̶mu̶i
ji bu̶iye báquede bueyu̶ Jesús ũ̶i yávaiye méne mu̶jare, mu̶ja
quévu̶ra, Jesúre ju̶ aivu̶ cójijivaivu̶ Filipoi, jiavũ̶ yu̶re
tãutu̶rare, bojed̶arãjivu̶ ji bueiye báquede mu̶jare. Que teni
jíni aru jacopu̶rĩ máre bu̶avũ̶ maja maje baju.
\v 16 Ji cu̶e báquede Tesalónica ãmicu̶riĩmaroi cũináru̶mu̶
aru apenu̶mu̶a máre mu̶ja jaroávũ̶ yu̶re tãutu̶rare, yu̶re
jau̶é boje.
\v 17 Toroju̶vu̶ yu̶ ji ũmei mu̶je jíyede yu̶re. Ʉbenita pu̶eno
baju toroju̶vu̶ yu̶ ji ũmei, Jũ̶menijicu̶i me jã́iye boje mu̶jare
mu̶je yópe d̶aiye boje, mu̶je cad̶ateiye boje yu̶re.
\v 18 Jacopu̶vu̶ yu̶ caiye mu̶je daroiye báquede yu̶re
Epafroditoque. Ʉre cu̶vaede davacu̶be yu̶re, mu̶je jíye báquede.
Que baru caride pu̶eno baju cu̶vavu̶ yu̶. Aru ye jau̶bevu̶ yu̶re.
Yu̶re mu̶je jíye báque coju̶vu̶ Jũ̶menijicu̶re yópe põeva ne
juaiye mumiju̶ede ne jíye coju̶épe ṹ̶re. Nopedeca mu̶je jíye
báque máre me coju̶vu̶ ṹ̶re.
\v 19 Aru majepacu̶ Jũ̶menijicu̶, ji memecaimu̶, u̶re cu̶ve
cu̶vabi. Que baru jícu̶yu̶me caiye mu̶jare jau̶éde, mu̶je ju̶ aiye
boje Jesucristore.
\v 20 Jínajarevu̶ maja mearore majepacu̶ Jũ̶menijicu̶re
cainu̶mu̶a. Quédecabu.
\s Pablo ũ̶i meaicõjeino Filipocavu̶re
\p
\v 21 Meajarari na, caivu̶ ina Jũ̶menijicu̶i põeva, ina cu̶rivu̶
Jesucristoque cũinávu̶pe. Ina Jesúre ju̶ aipõeva yú̶que cu̶rivu̶
caride meaicõjed̶ama mu̶jare.
\v 22 Caivu̶ ina Jũ̶menijicu̶i põeva yócavu̶ meaicõjed̶ama
mu̶jare. Caivu̶ pu̶eno meaicõjed̶ama mu̶jare ina Jũ̶menijicu̶i
põeva ñai jabocu̶ ijãravu̶cacu̶ pu̶eno baju paru̶cu̶i
cũ̶ramicavu̶.
\v 23 Maje jabocu̶ Jesucristo mearo d̶acajacu̶rĩ mu̶jare
bojecu̶beda ũ̶i me boje. Quénoramu.
\e
 
