\id COL \h Colosenses \toc1 Colosenses \toc2 Col \mt Colosenses \ip Mamabu̶inore coyu̶iyebu Pablo bácu̶ ũ̶i toivaicõjeiye báquede paperayocare Colosas ãmicu̶riĩmarocavu̶ Jesúre ju̶ aipõevare. Pablo bácu̶ judíovacacu̶ bácu̶vacari, Jesús ũ̶i yávaiye méne beorĩ coyu̶icõjeimu̶ marejaquémavu̶, coyu̶cu̶yu̶ ũ̶i yávaiye méne judíova ãmevu̶re, judíova ne ju̶ abe boje ũ̶i coyu̶iyede. Lucas bácu̶ coyu̶rejaquemavu̶ Pablo bácu̶i borore Hch 7:57-8:1, 9:1-31, 13:1-28:31. Ʉbenita Pablo bácu̶ aipiyede nu̶mecu̶vacari Colosas ãmicu̶riĩmaroi, toivaicõjeiyu̶rejaquemavu̶ ṹ̶re toivacaipõecu̶ bácu̶re náre, ũ̶i u̶e boje náre (2:1-5) aru Épafras bácu̶i coyu̶iye báque boje Pablo bácu̶re Colosacavu̶ ne borore (1:7-8). Javede toivaicõjenejaquemavu̶ pu̶cayoca ũ̶i paperayocare Tesalónica ãmicu̶riĩmarocavu̶re, aru pu̶cayoca ũ̶i paperayocare Corinto ãmicu̶riĩmarocavu̶re, ũ̶i paperayocare Galacia ãmicu̶rijoborõcavu̶re, aru ũ̶i paperayocare Roma ãmicu̶riĩmarocavu̶re máre. Apevu̶ ne dápiaiyepe, javede toivaicõjenejaquemavu̶ ũ̶i paperayocare Filipos ãmicu̶riĩmarocavu̶re. Toivaicõjenejaquemavu̶ yóbecu̶riyoca ũ̶i paperayocare ãniu̶ju̶ bácarõre 60 d.C., ũ̶i cu̶ede ãmeina teivu̶re jẽni jacoiñami Roma ãmicu̶riĩmaroi, cũináyocare Éfeso ãmicu̶riĩmarocavu̶re, apeyocare Colosas ãmicu̶riĩmarocavu̶re, aru apeyocare Filemón mácu̶re. Tíquico bácu̶ nu̶varejaquemavu̶ iyoca yóbecu̶riyocare cũinátu̶ru̶ ũ̶i nu̶iyede Roma ãmicu̶riĩmarore pu̶ Asia ãmicu̶rijoborõi. Pablo bácu̶ coyu̶rejaquemavu̶ ṹ̶re toivacaipõecu̶ bácu̶re aipe ũ̶i toivacaquiye báquede diyocare. \ip Diyocaque Pablo bácu̶ d̶aicõjenejaquemavu̶ Jesúre ju̶ aipõevare yópe náre jau̶éde ne cu̶e boje Jesucristoque cũinávu̶pe (3:1-4:6). Coyu̶rejaquemavu̶ náre Cristorã, caiyede cu̶ed̶ayu̶ bácu̶re aru cu̶re d̶ayu̶re máre, que baru paru̶cu̶re caivu̶ pu̶eno (1:15-23) aru cũinácu̶ra mead̶aiye majicu̶re ṹ̶re ju̶ aivu̶re d̶abevu̶va yópe bueipõeva borocu̶rivu̶ ne d̶aicõjeniduiyepe (2:6-23). \ie \c 1 \s Pablo ũ̶i meaicõjeino Colosacavu̶re \p \v 1-2 Yu̶, Pablo, aru majecu̶ Timoteo máre ũ̶i ju̶ aiye boje Jesucristore meaicõjeivu̶bu mu̶jare, Colosas ãmicu̶riĩmarocavu̶ Jũ̶menijicu̶i põevare. Yú̶bu Jesucristoi yávaiye méne beorĩ coyu̶icõjeimaracacu̶. Yu̶ toivaicõjeivu̶ apecu̶re iyoca paperayocare mu̶jare, ñu̶jevu̶re, Jesucristore ju̶ aivu̶re, ũ̶i u̶rõpe d̶aivu̶re, aru cu̶rivu̶re ṹ̶que dajocabevu̶va cũinávu̶pe. Majepacu̶ Jũ̶menijicu̶, mearo d̶acajacu̶rĩ mu̶jare bojecu̶beda ũ̶i me boje. Aru toroju̶rĩ cu̶re d̶ajacu̶rĩ mu̶jare cãrijimevu̶va. \s Pablo ũ̶i jẽniaino Jũ̶menijicu̶que Jesúre ju̶ aipõevare \r (Ef 1.7, 6.12; Col 4.12; Flm 23) \p \v 3 Toroju̶ede jívu̶bu ñu̶ja Jũ̶menijicu̶re, ñai maje jabocu̶ Jesucristoi pacu̶re, cainu̶mu̶a ñu̶je jẽniaiye coapa Jũ̶menijicu̶que mu̶jare boje. \v 4 Jápiaivu̶bu ñu̶ja mu̶je ju̶ aiyede Jesucristore aru u̶rivu̶re máre caivu̶ ina Jũ̶menijicu̶i põevare. Que baru toroju̶ede jívu̶bu Jũ̶menijicu̶re mu̶jare boje. \v 5 Javede mu̶ja jápiarejaquemavu̶ iye yávaiyede jãvene, Jesús ũ̶i yávaiye méne. Mu̶je jápiaiyede diede, jápiarejaquemavu̶ iye borore Jũ̶menijicu̶i mearo d̶acaquiyede mu̶jare cavarõ mearo ũ̶i cu̶rõi. Mu̶je napini coreiye boje iye Jũ̶menijicu̶i mearo d̶acaquiyede mu̶jare, mu̶ja ju̶ aivu̶bu Jesucristore aru u̶rivu̶bu caivu̶ ina Jũ̶menijicu̶i põevare. \v 6 Yópe mu̶je jápiaiyepe iye Jesús ũ̶i yávaiye méne, nopedeca obedivu̶ põeva apenoa joborõacavu̶ máre jápiad̶ama diede. Que baru caijãravu̶a apevu̶ põeva ju̶ ad̶ama diede. Aru pu̶eno baju mearo d̶ad̶ama, ne ju̶ aiye boje diede. Aru quédeca vaidéjaquemavu̶ mu̶jare. Mamaru̶mu̶re mu̶je jápiaiyede iye Jesús ũ̶i yávaiyede jãvene pu̶ caride máre, coreóvaivu̶bu mu̶ja jãve Jũ̶menijicu̶ mearo d̶acayu̶re bojecu̶beda, ũ̶i pu̶eno meacu̶ baju boje. Que baru caijãravu̶a apevu̶ mu̶jacavu̶ ju̶ ad̶ama diede. \v 7 Diede bueibi ñu̶je u̶mu̶ Épafras. Ñai Épafrarecabe, memecayu̶ Jesucristore ñu̶jaque, coreóvare d̶ayu̶ bácu̶ mu̶jare iye Jũ̶menijicu̶i mearo d̶acaiyede põevare bojecu̶beda. Que teni cad̶ateyu̶ ñu̶jare memecaibi Jesucristore. \v 8 Ʉ̃ coyu̶ibi ñu̶jare aipe ñai Espíritu Santo u̶re d̶ayu̶re mu̶jare caivu̶ Jũ̶menijicu̶i põevare. \p \v 9 Que baru ñu̶je jápiaiye boje mu̶je borore, coyu̶ivu̶bu mu̶jare Jũ̶menijicu̶que máre. Ñu̶je jápiaiyede mu̶je borore coyu̶rĩ bú̶carã mu̶jare Jũ̶menijicu̶que. Aru caride máre coyu̶re nu̶ivu̶bu mu̶jare Jũ̶menijicu̶que. Jẽniaivu̶bu ṹ̶que ũ̶i coreóvare d̶aiyede mu̶jare jãve caino yo ũ̶i u̶rõre, mu̶je d̶arãjiyepe aivu̶ yópe ũ̶i u̶rõpe. Que baru jẽniaivu̶bu Jũ̶menijicu̶que, mu̶je cu̶varãjiyepe aivu̶ majié caiyede aru coreóvaiye méne mu̶je ũmeque. \v 10 Jẽniaivu̶bu diede, mu̶je d̶arãjiyepe aivu̶ yópe ina Jũ̶menijicu̶ jina ne d̶aiyepe, Jũ̶menijicu̶i toroju̶quiyepe aivu̶ mu̶jaque cainu̶mu̶a. Pu̶eno baju jẽniaivu̶bu Jũ̶menijicu̶que mu̶je mearo d̶arãjiyepe aivu̶ yópe ũ̶i u̶rõpe aru mu̶je coreóvarãnu̶rajiyepe aivu̶ Jũ̶menijicu̶re pu̶eno baju caijãravu̶a. \v 11 Aru pu̶eno baju jẽniaivu̶bu Jũ̶menijicu̶que, ũ̶i paru̶re d̶aquiyepe aivu̶ mu̶jare mu̶je ũmei ũ̶i majié pu̶eno baju paru̶éque ũ̶i jã́d̶ovaiyede põevare, mu̶je napinajiyepe aivu̶ mu̶je ñájinajiyede cainu̶mu̶a toroju̶rivu̶ mu̶je ũmei. \v 12 Aru pu̶eno baju jẽniaivu̶bu Jũ̶menijicu̶que, mu̶je toroju̶ede jínajiyepe aivu̶ majepacu̶ Jũ̶menijicu̶re, ũ̶i cu̶vare d̶aiye boje mu̶jare iye mu̶je cu̶varõ coapa, ũ̶i mearo d̶acaquiyede ũ̶i põevare cavarõ mearo ũ̶i cu̶rõ miad̶ároi. \s Maje cu̶e cãrijimevu̶va Jũ̶menijicu̶que Jesúi yaiye báque boje \r (Jn 1.1-3.18; Hch 26.23; Ef 1.22-23, 2.16, 4.15, 6.12; He 1.2-3; Ap 1.5) \p \v 13 Jũ̶menijicu̶ mead̶aibi majare ñai abujuvai jabocu̶i jaboteino ñeminore jocarĩ. Que baru epeibi majare maje jabocu̶va mamacu̶re, ũ̶i u̶mu̶re. \v 14 Ñai mamacu̶re bojed̶are d̶aibi majare, ũ̶ jina marajiyépe ayu̶. Que baru ãru̶meteibi maje ãmeina teiyede. \v 15 Ñai mamacu̶ cũinátu̶ru̶be jípacu̶ Jũ̶menijicu̶que. Aru põeva jã́ri bu̶ojarejaquemavu̶ Jesucristore. Ʉbenita jã́ri bu̶ojabenama Jũ̶menijicu̶re. Ñai mamacu̶ paru̶cu̶ caivu̶ pu̶eno cu̶rejaquemavu̶ jípacu̶que caiyede cu̶ed̶aquiye jipocare. \v 16 Ʉ̃́recabe Jũ̶menijicu̶i caiyede cu̶ed̶are d̶aimu̶ mácu̶. Ʉ̃́recabe cu̶ed̶ayu̶ bácu̶ caijĩene cavarõ mearo ũ̶i cu̶rõquede, aru joborõquede máre, aru caijĩene maje jã́iyede aru maje jã́mene máre. Que baru cu̶ed̶arejaquemavu̶ caivu̶ ina jabovare, aru pu̶ru̶cu̶varivu̶re, cõjeivu̶re, aru paru̶rivu̶re máre cavarõ mearo ũ̶i cu̶rõcavu̶re. Que teni Jũ̶menijicu̶ ṹ̶re cu̶ed̶are d̶arejaquemavu̶ caiyede. Aru cu̶ed̶are d̶acarejaquemavu̶ caiyede ṹ̶re boje, ñai mamacu̶ caivu̶ ne mearore jímu̶ maquiyépe ayu̶. \v 17 Cristorecabe caivu̶ ne jipocacacu̶. Ʉ̃́recabe cu̶cu̶ caiyede cu̶ed̶aquiye jipocare. Aru ṹ̶recabe Jũ̶menijicu̶i caiyede mautede d̶are d̶aimu̶, caiye cu̶quiyepe ayu̶ me. \v 18 Maja ṹ̶re ju̶ aivu̶ caiyajuboa põeyajuboacavu̶ ũ̶i bajupe paivu̶bu. Aru ṹ̶vacari, maje jipobu̶pe páyu̶, maje jabocu̶be, majare d̶aicõjeñu̶. Ʉ̃́recabe cu̶re d̶ayu̶ jãve caivu̶ ina ṹ̶re ju̶ aivu̶re ne bajure aru ne ũmene máre, ũ̶i nacajaiye báque boje yainore jaru̶varĩ caivu̶ jipocai, jabotecu̶yu̶ paru̶cu̶ caivu̶ apevu̶ pu̶eno cainu̶mu̶a. \p \v 19 Jũ̶menijicu̶vacari beorejaquemavu̶ cu̶cu̶re mamacu̶que yópe ũ̶i baju u̶rõpe. Que baru Cristorecabe jã́d̶ovañu̶ jãve aipe ãrojacu̶re jípacu̶ Jũ̶menijicu̶re. Aru Jũ̶menijicu̶pe páyu̶ matu̶iye coju̶vu̶ jípacu̶re. \v 20 Jũ̶menijicu̶ cãrijimene d̶aiyu̶rejaquemavu̶ caivu̶re ṹ̶que. Aru ména cu̶re d̶aiyu̶rejaquemavu̶ caiyede máre. D̶aiyu̶rejaquemavu̶ diede mamacu̶que, caivu̶ ne mearore jímu̶ maquiyépe ayu̶. Que baru mamacu̶i jive meiye báque boje ũ̶i yaiye báquede jocu̶cu̶jaravena, Jũ̶menijicu̶ cãrijimene d̶arejaquemavu̶ caivu̶re ṹ̶que, caivu̶ ijãravu̶cavu̶re aru caivu̶ cavarõ mearocavu̶re máre. Aru caiye ijãravu̶quede aru caiye cavarõ mearoquede máre ména cu̶re d̶arejaquemavu̶ Jũ̶menijicu̶. \p \v 21 Aru mu̶jacapũravu̶ javede ãmeina dápiaivu̶ barejaquémavu̶ aru ãmenore d̶aivu̶ barejaquémavu̶. Que baru Jũ̶menijicu̶re coreóvabevu̶va maucu̶varivu̶ barejaquémavu̶ mu̶ja. \v 22 Ʉbenita caride Jũ̶menijicu̶ cãrijimene d̶arĩ yóvare d̶aibi mu̶jare ṹ̶que. Nópe d̶arejaquemavu̶ mamacu̶i yaiye báquede ũ̶i baju. Nópe d̶acarejaquemavu̶ mu̶jare, d̶acu̶yu̶ meara yópe ũ̶i u̶rõpe, ye ãmeno cu̶bequino mu̶jare, aru põeva ne boro coyu̶rĩ ad̶arĩ bu̶ojabenajino mu̶je borore, ũ̶i ecovaquiyede mu̶jare ũ̶i yebai. \v 23 Nópe vaiquíyebu mu̶je d̶aiye boje yópe d̶aiye jau̶épe. Jau̶vu̶ mu̶jare mu̶je ju̶ are nu̶iye Jesús ũ̶i yávaiye méne, “¿Jãve márica?” arĩ dápiabevu̶va. Aru jau̶vu̶ mu̶jare mu̶je napini corede nu̶iye maje cu̶rãjiyede Jũ̶menijicu̶que cainu̶mu̶a yópe mu̶je napini coreni bu̶iye báquepe mu̶je mamaru̶mu̶ jápiaiyede iye Jesús ũ̶i yávaiye méne. Iye yávaiye méne obedivu̶ põeva cainoa joborõacavu̶ jápiad̶ama. Aru yú̶vacari, Pablo, Jũ̶menijicu̶re memecayu̶, coyu̶yu̶bu diede. \s Pablo Jesús ũ̶i memecaicõjeimu̶ ṹ̶re ju̶ aipõevare \r (Ef 3.2; Ap 3.14-22) \p \v 24 Caride toroju̶vu̶ yu̶ ji ũmei ji ñájiyede mu̶jare boje. Que teni bu̶ojaivu̶ yu̶ ji ñájiquiye jau̶rõre yu̶re ji baju, cad̶atecu̶yu̶ ina caiyajuboa põeyajuboacavu̶ Jesúre ju̶ aivu̶re. Ji ñájiyebu yópe Cristoi ñájiye báquepe ina caiyajuboacavu̶ ṹ̶re ju̶ aivu̶re boje. Jesucristoi bajupe paivu̶bu na. \v 25 Yu̶recabu Jũ̶menijicu̶i epeimu̶, corecu̶yu̶ aru cad̶atecu̶yu̶ mu̶jare. Que baru memecayu̶recabu ina caiyajuboa põeyajuboacavu̶ Jesúre ju̶ aivu̶re, coreóvare d̶acu̶yu̶ mu̶jare caiye iye Jũ̶menijicu̶i yávaiye méne. \v 26 Javede Jũ̶menijicu̶ jã́d̶ovamenejaquemavu̶ iye yávaiye méne, caivu̶ ina põeva javecavu̶ bácavu̶ ne majibenajiyepe ayu̶. Ʉbenita caride jã́d̶ovaimi diede ũ̶i põevare, ne majinajiyepe ayu̶. \v 27 Jũ̶menijicu̶ u̶bi mu̶je majinajiyepe ayu̶ mu̶ja judíova ãmevu̶ ũ̶i pu̶eno baju mearo d̶acaimara márajivu̶re u̶rarõ ũ̶i pu̶eno baju mearo d̶aiyeque. Que baru jã́d̶ovaimi diede. Iyebu yávaiye jã́d̶ovame máque põevare jipocamia: Cristo cu̶bi cũinávu̶pe majaque. Que baru toroju̶rĩ maje ũmei napini coreivu̶bu maja yo mearo maje cu̶varãjinore cavarõ mearo Jũ̶menijicu̶i cu̶rõi. \p \v 28 Que baru ñu̶ja coyu̶ivu̶bu Cristoi borore caivu̶re. Coyu̶ivu̶bu caivu̶re paru̶rõreca aipe d̶aiye jau̶rõre náre. Aru caivu̶re majicaivu̶bu ũ̶i majiéque. Nópe d̶acaivu̶bu ñu̶ja caivu̶ cu̶rivu̶re Jesucristoque cũinávu̶pe, ne cu̶rãjiyepe aivu̶ meara baju jau̶beda yópe Jũ̶menijicu̶i u̶rõpe, ñu̶je eare darãjiyepe aivu̶ náre Jũ̶menijicu̶ yebai. \v 29 Que baru yu̶ pu̶eno baju memeñu̶mu pu̶ u̶etu̶yu̶vacari. Que d̶are d̶aibi yu̶re Cristo ũ̶i majié paru̶éque. \c 2 \p \v 1 Coreóvare d̶aiyu̶vu̶ mu̶jare pu̶eno baju ji memeiyede pu̶ u̶etu̶yu̶vacari, cad̶atecu̶yu̶ mu̶jare aru ina Jesúre ju̶ aivu̶ Laodicea ãmicu̶riĩmarocavu̶re, aru apevu̶ Jesúre ju̶ aivu̶re máre, yu̶re jã́mevu̶ bácavu̶re. \v 2 Yópe memeivu̶, paru̶re d̶acu̶yu̶ caivu̶ mu̶jare mu̶je ũmei, mu̶je cu̶e boje cũinávu̶pe mu̶je u̶ede mu̶je bajumia. Aru yópe memeivu̶, mu̶je jápiarĩ coreóvarãjiyepe ayu̶ jãve caiye iye Jũ̶menijicu̶i majiéde ũ̶i mead̶aiyede mu̶jare. Que teni jãve coreóvarãjaramu mu̶ja Cristoi borore. Ʉ̃́recabe Jũ̶menijicu̶i jã́d̶ovamemu̶ mácu̶ cãreja javede. \v 3 Cristo cũinácu̶rabe majicu̶ pu̶eno baju caiye iye põeva ne majibede aru ne coreóvabede máre. Majibi caiyede. Aru ũ̶i majiébu pu̶eno baju me, yópe põecu̶i bojecu̶ede yaveiyepe paiye. \v 4 Caiye diede toivaicõjeivu̶ apecu̶re mu̶jare, apevu̶ ne ju̶jovabenajiyepe ayu̶ mu̶jare borocu̶eque. \v 5 Ji cu̶edeca joai mu̶jare jocarĩ ãru̶vu̶ yu̶ mu̶jare cainu̶mu̶a. Coreóvaivu̶ yu̶ mu̶jare cu̶rivu̶re Jesucristoque cũinávu̶pe aru ju̶ aivu̶re ṹ̶re paru̶rõreca. Que baru toroju̶vu̶ yu̶ ji ũmei. \s Apu̶é mamae jau̶rõ majare, Jesúre ju̶ aipõevare \r (Ro 6.4; Gá 4.3, 9; Ef 2.1-5, 15) \p \v 6 Mu̶je ju̶ aiye báque boje iye maje jabocu̶ Jesucristoi yávaiyede, d̶ajarã mu̶ja cainu̶mu̶a yópe ne d̶aiye jau̶rõpe ina cu̶rivu̶ Jesucristoque cũinávu̶pe. \v 7 Que teni ju̶ are nu̶jara Jesucristore, aru d̶are nu̶jara yópe ñu̶je bueiyepe mu̶jare ũ̶i yávaiye méne mamaru̶mu̶re. Caijãravu̶a pu̶eno baju d̶are nu̶jara yópe ũ̶i u̶rõpe. Aru, “Jesucristoi yávaiye me jãvetamu”, are nu̶jara. Nopedeca buedejaquemavu̶ mu̶jare mamaru̶mu̶re. Aru pare toroju̶ede jíde nu̶jara majepacu̶ Jũ̶menijicu̶re cainu̶mu̶a. \p \v 8 Me jã́jara mu̶ja. Mu̶je bajumia apevu̶re ju̶jovaicõjemejara ne bueiye bojecu̶beque aru borocu̶eque máre, ne d̶abenajiyepe aivu̶ mu̶jare ne bueimarare. Iye ne bueiye põeva néñecuva mácavu̶ ne d̶arĩ cõmajiyebu. Iye ne bueiye põeva ne majiébu. Aru iye ne bueiyedecabu Cristoi yávaiyede, “Jãve ãmevu̶” aiye. Que baru jãve ãmevu̶ aru bojecu̶bevu̶ iye ne bueiye. \p \v 9 Jũ̶menijicu̶vacari cu̶bi Cristoque. Ʉ̃i bajurecabe ã́ri Jũ̶menijicu̶ cu̶cu̶ jã́d̶ovañu̶ jãve aipe ãrojacu̶re. Que baru maje jã́iyede Cristore, majivu̶ aipe ãrojacu̶ bajure Jũ̶menijicu̶re. \v 10 Jũ̶menijicu̶ jãve cu̶re d̶aibi mu̶jare mu̶je ũmei, mu̶je cu̶e boje cũinávu̶pe Cristoque, ñai jaboteyu̶ caivu̶ jabovare aru cõjeivu̶re máre. Que baru ye jau̶bevu̶ mu̶jare mu̶je ũmei. \v 11 Yópe ũ̶mu̶va ne buraicõjeiyepe ne cajede, ãru̶rajivu̶ ne baju Jũ̶menijicu̶ jinava, nopedeca Cristo d̶aibi mu̶jare Jũ̶menijicu̶ jinare, mu̶je cu̶e boje ṹ̶que cũinávu̶pe. Ʉbenita ũ̶ burarĩ ĩni jaru̶vabebi mu̶je cajede. Quénora d̶aiyu̶bede d̶aibi mu̶jare ãmeina teiyede, mu̶je ãmeina teiye d̶aiyu̶e cõjeimara ãmenajiyepe ayu̶. \p \v 12 Mu̶je jã́d̶ovaiye báquede Jũ̶menijicu̶re ocoque yaivu̶ bácavu̶pe tedejaquemavu̶ mu̶ja Cristoque, aru ne põe jaru̶vainoi epeiye báquepe mu̶jare ṹ̶que, aru Jũ̶menijicu̶i nacovaiye báquepe mu̶jare ṹ̶que máre yainore jaru̶varĩ. Que d̶acarejaquemavu̶ Jũ̶menijicu̶ mu̶jare ũ̶i majié paru̶éque mu̶je ju̶ aiyede ṹ̶re, “Jãve Jũ̶menijicu̶ nacovarejaquemavu̶ Cristore yainore jaru̶varĩ”, mu̶je aiyede. \v 13 Mu̶ja yaivu̶ bácavu̶pe mu̶je ũme coatede d̶aimara marejaquémavu̶ Jũ̶menijicu̶re jaru̶varĩ, mu̶je vainí tu̶iye boje aru mu̶je d̶aicõjeiye boje mu̶je ãmeina d̶aiyu̶eque. Dinu̶mu̶re Cristo epebedejaquemavu̶ mu̶jare cãreja Jũ̶menijicu̶ jinava. Ʉbenita caride Jũ̶menijicu̶ apu̶re d̶aibi mu̶jare apu̶é mamaeque Cristoque. Que teni ãru̶meteibi caiye maje ãmeina teiyede. \v 14 Jũ̶menijicu̶i toivaicõjeiye báque boje ũ̶i d̶aicõjeiyede, d̶aiye jau̶rejaquemavu̶ majare. Ʉbenita maje d̶abe boje diede, bojecu̶be d̶aiye cu̶varejaquemavu̶ Jũ̶menijicu̶que. Maja d̶abevu̶ bácavu̶reca iye d̶aicõjeiyede, ye boropateivu̶pe jã́menejaquemavu̶ majare Jũ̶menijicu̶. Quénora Cristoi yaiye báqueque jocu̶cu̶jaravena jaru̶varejaquemavu̶ maje bojecu̶be d̶aiye báquede ṹ̶re. \v 15 Que d̶ayu̶ Jũ̶menijicu̶ pu̶eno baju vainí tu̶rejaquemavu̶ caivu̶ ina jabovare aru cõjeivu̶re ũ̶i cãchinoi. Náre cu̶yoje tede d̶arĩ, jã́d̶ovaimi paru̶cu̶re caivu̶ apevu̶ pu̶eno Cristo ũ̶i d̶aiyeque. Que d̶aibi Jũ̶menijicu̶ caivu̶ põeva ne jã́iyede. \s Ijãravu̶que bu̶obevu̶ Jesúre ju̶ aipõeva \r (Mt 15.9, 22.44; Ro 6.4-11, 14.1-6; Gá 2.19-20; Ef 1.22, 4.15-16; Fil 1.21; Col 2.21; He 1.3) \p \v 16 Que baru jápiarĩ ad̶abejarã mu̶ja ácu̶ põecu̶ ãmeina yávayu̶re mu̶jare, mu̶je ãiye boje aru mu̶je ũcuiye boje máre, aru mu̶je toroju̶ve tebe boje ṹ̶pe ũ̶i toroju̶ve teijãravu̶are caiu̶ju̶a coapa, caivu̶ aviáva coapa, aru sábadore máre caisumana coapa. \v 17 Iye javeque d̶aicõjeiyeque ãiyeda coyu̶iyede, aru toroju̶ve teiyeda coyu̶iyede, aru apejĩena coyu̶iyede máre Jũ̶menijicu̶ epedejaquemavu̶, buecu̶yu̶ ñu̶jare. Iye d̶aicõjeiyeque Jũ̶menijicu̶ jã́d̶ovañu̶ marejaquémavu̶ aipe ũ̶i d̶aquiyede yóbore. Cristo cu̶cu̶yu̶rã máre jã́d̶ovañu̶ marejaquémavu̶ ũ̶. “Yópe ṹ̶re vaiquíyebu”, arĩ jã́d̶ovañu̶ marejaquémavu̶. Que barĩdurejaquemavu̶ iye d̶aicõjeiye. \v 18 Aru jápiarĩ ad̶abejarã mu̶ja ácu̶ põecu̶ ãmeina yávayu̶re mu̶jare, mu̶je mearore jíye boje Jũ̶menijicu̶re ṹ̶pe ãmevu̶. Que teni apecu̶ ũ̶i cãchinocavu̶pe tebejarã mu̶ja. Aru mearore jíbejarã ángelevare máre, yópe ũ̶i d̶aiyepe. Ʉ̃́recabe arĩduyu̶ u̶benina “Jãvemu ji coyu̶iye, ji jã́iye báque boje apu̶cu̶ yópe decoboainope”. Ʉbenita jã́memi iyede, ũ̶i coyu̶iye borore. Aru, “¿Meacu̶ bárica apevu̶ pu̶eno?” u̶benina arĩduibi. Nópe arĩduibi ũ̶i d̶aicõjeiye boje ũ̶i dápiainore ũ̶i ãmeina d̶aiyu̶eque. \v 19 Ʉ̃́recabe dajocayu̶ bácu̶ ũ̶i cu̶ede Cristoque cũinávu̶pe. Que baru majibebi iye bueiye jãvene Cristoi borore. Cristo maje jabocu̶be. Que baru d̶aicõjeimi caivu̶ ina caiyajuboa põeyajuboacavu̶ ṹ̶re ju̶ aivu̶re, ne pu̶eno baju d̶are nu̶rajiyepe ayu̶ yópe Jũ̶menijicu̶i u̶rõpe. Que baru caijãravu̶a pu̶eno baju majide nu̶ñama na, ṹ̶re ju̶ aivu̶ caivu̶, me cu̶rãjivu̶ ne ũmei yópe Jũ̶menijicu̶i u̶rõpe. \p \v 20-21 Mu̶je cu̶e boje Cristoque cũinávu̶pe, yaivu̶ bácavu̶pe paivu̶bu ṹ̶que. Aru jau̶bevu̶ ina yaivu̶ bácavu̶re ne ju̶ aiye d̶aicõjeiyede. Que baru jau̶bevu̶ mu̶jare mu̶je ju̶ aiye iye d̶aicõjeiyede põeva ne majiéque coyu̶iyede. Que barureca apevu̶re d̶aicõjeiye jau̶bevu̶ mu̶jare. Jau̶bevu̶ mu̶jare cãreja mu̶je ju̶ aiye põeva ne d̶aicõjeiyede, yópe ne aiyede: “Jẽmejara apejĩene. Aru ãmejara apejĩene. Aru tu̶obejarã apejĩene máre”, ne aiyede. \v 22 Quénora iye ijãravu̶que cũiquíyede coyu̶yama põeva ne d̶aicõjeiyede coyu̶iyeque. Aru diedecabu põevavacari ne d̶aicõjeiye aru ne bueiye máre. \v 23 Põeva iye d̶aicõjeiyede d̶aivu̶ Jũ̶menijicu̶re pued̶aivu̶pe ãrojariduivu̶bu. Aru jã́d̶ovariduivu̶bu ne baju apevu̶ ne cãchinocavu̶re. Ñájine d̶arĩ ne bajure, Jũ̶menijicu̶re pued̶aivu̶pe teniduivu̶bu na. Iye ne d̶aiyede yópe ne d̶aicõjeiyepe majidivu̶pe teniduivu̶bu. Ʉbenita iye d̶aicõjeiyede d̶aivu̶vacari, ye dajocabema ne baju ãmeina d̶aiyu̶ede. Que baru iye d̶aicõjeiye ne cu̶vae bojecu̶bevu̶ náre. \c 3 \p \v 1 Mu̶jarecabu yópe Jũ̶menijicu̶i nacovaimara mácavu̶pe Cristoque yainore jaru̶varĩ. Que baru Cristo jinatamu mu̶ja. Que baru mu̶je ãmeina teiyede mu̶je javeque d̶aiyede dajocarĩ, oatu̶vad̶avũ̶ mu̶ja, mearo d̶arãjivu̶. Oatu̶vaimara mácavu̶ mu̶ja, cainu̶mu̶a u̶re nu̶jara yo cavarõ mearo Jũ̶menijicu̶i cu̶rõcarõre. No cavarõ mearotamu Cristo ũ̶i cu̶rõ, dobacu̶ ũ̶i dobarõ mearo Jũ̶menijicu̶i meapũravu̶ yebai, ũ̶i paru̶é cu̶vae boje. \p \v 2-3 Caride mu̶ja d̶abevu̶ yópe mu̶je d̶aiye báquepe, mu̶je yaivu̶ bácavu̶pe paiye boje Cristoque. Que baru coatede d̶aimaratamu mu̶ja mu̶je cu̶e báquede jaru̶varĩ. Quénora cu̶rivu̶bu mu̶ja mu̶je ũmei Cristoque cũinávu̶pe Jũ̶menijicu̶i jã́inore. Ʉbenita apevu̶ põeva jã́mema cãreja iye mu̶je jãve cu̶ede Cristoque. Quénora Jũ̶menijicu̶i yaveimarapebu mu̶ja caride. Que baru cainu̶mu̶a dápiare nu̶jara yo cavarõ mearo Jũ̶menijicu̶i cu̶rõcarõre. Dápiabejarã iye ãmene ijãravu̶quede ijãravu̶cavu̶ ne d̶aiyede. \v 4 Cristorecabe jãve cu̶re d̶ayu̶ mu̶jare mu̶je ũmei. Ʉ̃i copaidaquiyede ijãravu̶i cojedeca caivu̶ ne jã́iyede, mu̶ja máre cu̶rãjaramu ṹ̶que. Dinu̶mu̶ maquinóre meara marajáramu mu̶ja ye jau̶beda yópe Jũ̶menijicu̶i u̶rõpe. \s Aipe d̶aiye jau̶rõ Jesúre ju̶ aipõevare \r (Ef 2.3, 10, 4.2, 22, 24, 32, 5.19-20) \p \v 5 Coatejarã mu̶je baju mu̶je ãmeina d̶aiyu̶ede jaru̶varĩ. Ãmeina d̶abejarã apevu̶que mu̶jemarebu̶cu̶va ãmevu̶que, aru ãmeina d̶abejarã ũ̶mu̶va nomivaque aru nomiva ũ̶mu̶vaque máre. Caiye iye ãmene d̶aiyu̶bejarã mu̶ja. Mu̶je baju ãmeina daiyu̶epe d̶abejarã mu̶ja. Ʉbejarã pu̶eno baju mu̶je cu̶vaede. Que d̶aivu̶ baru, d̶ajebu mu̶je cu̶vaede yópe jũ̶menijinape. \v 6 Aru Jũ̶menijicu̶ jorojĩni jã́ri ina ṹ̶re jápiabevu̶re, ñájine d̶acu̶yu̶me náre, ãmene ne d̶aiye boje. \v 7 Mu̶ja máre javede ãmenore d̶arejaquemavu̶ napedeca mu̶je jápiabede cãreja Jũ̶menijicu̶re. \v 8 Ʉbenita caride mu̶jacapũravu̶ dajocajarã caiye ãmene. Que baru jarabejarã apevu̶re. Aru jorojĩmejara náre máre. Ãmeina dápiabejarã apevu̶re. Aru coyu̶bejarã ãmenore caivu̶ ne jápiaiyede apevu̶i borore. Ãmeina yávabejarã apevu̶re ne jápiaiyede máre. \v 9 Que baru borod̶abejarã mu̶je bajumia. Mu̶ja aipe ãrojarivu̶ bácavu̶re mu̶je ãmeina d̶aiyu̶eque aru mu̶je d̶are nu̶iye báquede ãmenore dajocad̶avũ̶ mu̶ja. \p \v 10 Caride mearape ãrojarivu̶bu mu̶ja. Aru caijãravu̶a Jũ̶menijicu̶ pu̶eno baju meara nu̶re d̶aibi mu̶jare, mu̶je ãrojarajiyepe ayu̶ ṹ̶pe, ñai mu̶jare cu̶ed̶ayu̶ bácu̶pe mamaũmeque, mu̶je coreóvarãjiyepe ayu̶ ṹ̶re jãve. \v 11 Que baru caride ye baju ãmevu̶ põecu̶ judío o judío ãmecu̶, aru buraicõjeñu̶ ũ̶i cajede o buraicõjemecu̶ diede, aru yávayu̶ griego ãmicu̶ricamua yávaicamuare o yávabecu̶ diede, aru ĩmarocacu̶ o u̶beni cu̶rijĩcu̶, aru apecu̶i yebacacu̶ o apecu̶i yebacacu̶ ãmecu̶ máre. Quénora Cristorecabe cũinácu̶ra paru̶cu̶ caivu̶ apevu̶ pu̶eno cainu̶mu̶a. Aru caivu̶ ũ̶ jinaque cu̶bi ũ̶. \p \v 12 Mu̶ja Jũ̶menijicu̶ ũ̶i beoimaramu, ũ̶ jinatamu, aru ũ̶i u̶maramu máre. Que baru yópe paivu̶ bájarã mu̶ja. Cõmaje ãroje jã́jara mu̶jevu̶re. Aru cad̶atejarã náre. Dápiabejarã mu̶je baju mearape apevu̶ pu̶eno. Pued̶ajarã mu̶jevu̶re meara põevape. Aru napijara náre. \v 13 Jarabejarã mu̶je bajumia. Aru apecu̶ mu̶jecu̶ ũ̶i ãmeina yávaru o ãmeina d̶aru mu̶jare, ãru̶metejarã ũ̶i ãmeina d̶aiyede. Yópe maje jabocu̶ Jesucristo ũ̶i ãru̶meteiye báquepe mu̶je ãmeina teiyede, mu̶ja máre ãru̶metejarã mu̶jevu̶ ne ãmeina teiyede. \v 14 Aru paru̶ébu caiye die pu̶eno mu̶je u̶e mu̶je baju. Mu̶je u̶ede apevu̶re, cu̶rãjaramu cũinávu̶pe yópe Jũ̶menijicu̶i u̶rõpe. Que baru u̶jarã apevu̶re. \p \v 15 Cristo cãrijimene d̶aibi mu̶jare. Aru Jũ̶menijicu̶ cuturĩ epeibi mu̶jare, mu̶je cu̶rãjiyepe ayu̶ cũinávu̶pe cãrijimevu̶va. Que baru cãrijimena cu̶re nu̶jara mu̶ja. Aru cainu̶mu̶a toroju̶ede jíde nu̶jara Jũ̶menijicu̶re. \v 16 Coreóvare nu̶jara caiye iye yávaiye méne Cristoi borore. Yópe d̶ajarã mu̶je bueiyede aru mu̶je coyu̶iyede paru̶rõreca mu̶jevu̶re máre u̶re majiéque. Majicajarã aru coyu̶jarã paru̶rõreca Salmos ãmicu̶eque, aru mearore jíjarã Jũ̶menijicu̶re yu̶riainoque, aru ũ̶i Espíritu jino yu̶riainoque máre. Que teni yu̶riajarã Jũ̶menijicu̶re, toroju̶ede jínajivu̶ ṹ̶re mu̶je ũmeque. \p \v 17 Que baru caiye mu̶je coyu̶iyede aru caiye mu̶je d̶aiyede máre, d̶ajarã yópe ina Jesucristore ju̶ aivu̶re jau̶épe, ina jẽniaivu̶ ũ̶i paru̶éque. Aru cainu̶mu̶a Cristoi cad̶ateiyeque toroju̶ede jíjarã majepacu̶ Jũ̶menijicu̶re. \s Mearo d̶aiye jau̶rõ cũ̶ramicavu̶que aru memeivu̶que máre \r (Ef 5.16, 22, 25, 6.1, 4-9, 18-20; Fil 4.6; 1 P 3.1, 7) \p \v 18 Mu̶ja, ũ̶mu̶cu̶rivu̶, ju̶ ajarã mu̶jemarepacu̶re ũ̶i coyu̶iyede mu̶jare. Ju̶ aiye jau̶vu̶ mu̶jare ṹ̶re, mu̶je cu̶e boje maje jabocu̶ Cristoque cũinávu̶pe. \v 19 Mu̶ja, nomicu̶rivu̶, jecu̶jarã mu̶jemarepacore. Jarabejarã ṍre. \p \v 20 Mu̶ja, ju̶ed̶ova, cainu̶mu̶a ju̶ ajarã me mu̶jebu̶cu̶vare ne coyu̶iyede mu̶jare. Jũ̶menijicu̶ toroju̶rĩ jã́imi mu̶je ju̶ aiyede náre. \v 21 Mu̶ja, nébu̶cu̶va, jorojĩne d̶abejarã mu̶jemarare, ne chĩomenajiyepe aivu̶. \p \v 22 Mu̶ja, memecaivu̶, cainu̶mu̶a ju̶ ajarã me mu̶je jabova ijãravu̶cavu̶re ne coyu̶iyede mu̶jare. Cainu̶mu̶a ju̶ ajarã náre me mu̶je ũmeque. Ju̶ aivu̶ ãmejara náre quénora ne jã́iyede mu̶jare, “Mearo d̶aivu̶bu” ne arãjiyepe aivu̶ mu̶jare. Ju̶ ajarã náre, mu̶je pued̶aiye boje maje jabocu̶ Cristore. \v 23 Toroju̶rivu̶ memecajarã mu̶ja. Yópe mu̶je põevare memecaju̶roepe ãmevu̶. Quénora yópe maje jabocu̶ Cristore mu̶je memecaju̶roepe d̶ajarã mu̶ja. \v 24 Cristorecabe mu̶je jabocu̶ jãve. Ʉ̃́recabe mu̶je memecaimu̶ jãve. Que baru coreóvaivu̶bu mu̶ja maje jabocu̶vacari Cristo bojed̶acu̶yu̶re mu̶jare yópe Jũ̶menijicu̶i aiye báquepedeca, ũ̶i mearo d̶acaquiyede mu̶jare. \v 25 Ʉbenita ácu̶ mu̶jacacu̶ ũ̶i ãmeina d̶are nu̶ru, Jũ̶menijicu̶, jã́ñu̶ caivu̶ põevare cũinátu̶ru̶ra, ñájine d̶acu̶yu̶me ṹ̶re ũ̶i ãmeina d̶aiye báquepedeca. Que teni Jũ̶menijicu̶recabe bojed̶ayu̶ caivu̶ põevare yópe ne d̶aiye báquepedeca. \c 4 \p \v 1 Mu̶ja, ne jabova, d̶ajarã me mu̶jare memecaivu̶re yópe mu̶jare jau̶épe Jũ̶menijicu̶i jã́inore, mu̶je coreóvaiye boje mu̶je jabocu̶ cavarõ mearocacu̶ cu̶cu̶re, mu̶je coyu̶rãjimu̶re aipe mu̶je d̶aiye báquede. \p \v 2 Ʉetu̶bevu̶va coyu̶jarã Jũ̶menijicu̶que. Mu̶je coyu̶iyede ṹ̶que, me dápiajarã mu̶je coyu̶iyede aru toroju̶ede jíjarã ṹ̶re. \v 3-4 Aru mu̶je coyu̶iyede jẽniajara Jũ̶menijicu̶que yu̶re boje máre, cu̶cu̶re ãmeina teivu̶re jẽni jacoiñami jívu̶i, ji coyu̶iye báque boje iye yávaiye méne, Cristoi borore, jã́d̶ovameno mácarõre jipocamia u̶benita jã́d̶ovainore caride. Jẽniajara Jũ̶menijicu̶que ũ̶i yávayu̶ bu̶ojare d̶aquiyepe yu̶re, ji coyu̶quiyepe aivu̶ diede caivu̶ ne jápiaiyede yópe yu̶re jau̶épe. \p \v 5 Coyu̶jarã mu̶ja Jesús ũ̶i yávaiye méne ina ṹ̶re ju̶ abevu̶re. Cainu̶mu̶a mu̶je cu̶ede náque me majiéque d̶ajarã náre. \v 6 Coyu̶jarã náre, me coju̶quiyepe aivu̶ náre aipe ãrojarore mu̶je coyu̶inore. Que teni coreóvarãjaramu mu̶ja aipe ãrojae jau̶rõre mu̶jare mu̶je coyu̶iyede náre ne jẽniari jã́iyede mu̶jaque. \s Pablo ũ̶i meaicõjeino Colosacavu̶re \r (Hch 12.12, 25, 13.13, 15.37-39, 19.29, 20.4, 27.2; Ef 6.21-22; Col 1.7; 2 Ti 4.10-12; Flm 2, 10-12, 23-24; Ap 3.14-22) \p \v 7 Caiye iye vaiyede yu̶re ñai Tíquico coyu̶cu̶yu̶me mu̶jare. Ʉ̃́recabe majecu̶, maje u̶mu̶, yu̶re cad̶ateyu̶ dajocabecu̶va, aru maje jabocu̶ Cristore memecayu̶ yú̶que máre. \v 8 Darocu̶yu̶mu ṹ̶re mu̶je yebai, ũ̶i coreóvare d̶aquiyepe ayu̶ aipe vaiyede ñu̶jare, ũ̶i toroju̶re d̶aquiyepe ayu̶ mu̶jare mu̶je ũmei. \v 9 Aru nu̶vacu̶yu̶me ñai Onésimore ṹ̶que, majecu̶ dajocabecu̶re, maje u̶mu̶re, mu̶je ĩmarocacu̶re. Na pu̶carã coyu̶rãjarama mu̶jare caiye vaiyede ñu̶je yebare. \p \v 10 Ñai Aristarco, ãmeina teivu̶re jẽni jacoiñami cu̶cu̶ yú̶que, meaicõjeimi mu̶jare. Aru ñai Marcos máre, Bernabé ũ̶i chimacu̶, meaicõjeimi mu̶jare. Javede coyu̶cacu̶ mu̶jare ũ̶i borore. Que baru ũ̶i earu mu̶je yebai, me copu̶ etajarã ṹ̶re. \v 11 Aru ñai Jesús máre, apenu̶mu̶ ne aimu̶ Justo, meaicõjeimi mu̶jare. Ina yóbecu̶rã quévu̶ra judíovacavu̶ Jesucristore ju̶ aivu̶recabu memeivu̶ yú̶que caride, põeva ne jaboteicõjenajiyepe aivu̶ Jũ̶menijicu̶re náre. Na cad̶ateivu̶ yu̶re me toroju̶re d̶ad̶ama ji ũmei. \v 12 Aru ñai Épafras máre, mu̶je ĩmarocacu̶, aru Cristore memecayu̶, meaicõjeimi mu̶jare. Ʉ̃́recabe cainu̶mu̶a pu̶eno baju jẽniañu̶ mu̶jare Jũ̶menijicu̶que. Jẽniañu̶me mu̶je meara marajiyépe ayu̶ mu̶je ũmei ye jau̶beda yópe Jũ̶menijicu̶i u̶rõpe aru mu̶je coreóvarãjiyepe ayu̶ aipe caino Jũ̶menijicu̶i u̶rõre, “¿Jãve márica?” arĩ dápiabevu̶va. \v 13 Pu̶eno baju u̶bi mu̶je cu̶rãjiyepe ayu̶ me Jũ̶menijicu̶i jã́inore, aru náre máre, ina Jesucristore ju̶ aivu̶re Laodicea ãmicu̶riĩmarocavu̶re aru Hierápolis ãmicu̶riĩmarocavu̶re máre. Que baru paru̶rõreca jẽniaimi Jũ̶menijicu̶que mu̶jare boje. Yú̶vacari coreóvaivu̶ die jãvene. \v 14 Aru ñai Lucas, majare ju̶oipõecu̶, maje u̶mu̶, aru Demas máre, meaicõjed̶ama mu̶jare. \p \v 15 Meajarari na Jesúre ju̶ aipõeva Laodiceacavu̶. Aru meajarari Ninfa aru ina Jesúre ju̶ aipõeva cójijivaivu̶ õi cũ̶rami jívu̶i. \v 16 Jã́ri boroteicõjejara iyoca paperayocare mu̶je cójijinoi caivu̶ ne jápiaiyede. Aru mu̶je jápiarĩburu yóboi, jã́ri boroteicõjejara diyocare ina Laodiceacavu̶ Jesúre ju̶ aipõeva ne cójijinoi caivu̶ ne jápiaiyede máre. Aru apeyoca paperayocare máre, ji toivaino mácarõre, Laodiceacavu̶re mu̶ja máre jã́ri boroteicõjejara diyocare mu̶je cójijinoi caivu̶ ne jápiaiyede. \v 17 Yópe arĩ, coyu̶jarã ñai Arquipore: “Me jã́jacu̶ mu̶, bu̶ojacu̶yu̶ yo mi memeinore maje jabocu̶ Jesucristo ũ̶i epeiye báquede mu̶re mi cu̶e boje cũinávu̶pe ṹ̶que”. Que ajarã ṹ̶re. \p \v 18 Yú̶vacari, Pablo, toivaivu̶ ji pu̶ru̶que caride. Meaicõjeivu̶ caivu̶ mu̶jare. Ãru̶jara yu̶re ne bu̶oimu̶re tãumeaque, ãmeina teivu̶re jẽni jacoiñami cu̶cu̶re. Jũ̶menijicu̶ mearo d̶acajacu̶rĩ mu̶jare bojecu̶beda ũ̶i me boje. Quénoramu. \e