\id 1JN Cubeo [cub] NT (Colombia) -2009 bd. 
\h 1 San Juan
\toc1 1 San Juan
\toc2 1 Jn
\mt 1 San Juan
\ip Mamabʉinore coyʉiyebu Juan mácʉ ũ̶i toivacaiye báquede
iyoca mamayoca ũ̶i paperayocare. Juan mácʉ barejaquémavʉ
judíovacacʉ, Galilea ãmicʉrijoborõcacʉ, aru Jesús ũ̶i
yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉ. Ʉ̃i mamicʉ Santiago
bácʉque moa boaipõecʉ bácʉ barejaquémavʉ, Jesúi órejaquiye
jipocare ũ̶ mácʉre. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Juan mácʉi
borore Hch 3:1-4:22. Majidivʉ ne dápiaiyepe, toivacarejaquemavʉ
diyocare ũ̶ mácʉ cʉcʉ bácʉ Éfeso ãmicʉriĩmaroi, ne
coreóvaiye boje ũ̶ mácʉ Éfesocavʉ Jesúre jʉ aipõevare
coreipõecʉ bácʉre. Apevʉ ne dápiaiyepe, toivacarejaquemavʉ
Partia ãmicʉrijoborõcavʉ bácavʉre. Põecʉ cʉbebi majicʉ ye
ʉjʉ ũ̶i toivacaiʉjʉ bácarõre diyocare, ʉbenita obedivʉ ne
dápiaiyepe ãniʉjʉa báquede 87-90 d.C. baji, ũ̶i toivaquiye
jipocare ũ̶i coyʉiyede Jesucristorã aru Jesucristoi jã́d̶ovaiye
báquede ũ̶ mácʉre.
\ip Bueipõeva borocʉrivʉ bácavʉ “Jesús ãmemi Jũ̶menijicʉi
mácʉ” arĩ, buenidurejaquemavʉ Juan mácʉi toivacaimara
mácavʉre. Que baru ũ̶ mácʉ toivacarejaquemavʉ na mácavʉre,
Jesúre jʉ aipõevare, ne majinajiyepe ayʉ jãveneca Jesúre
Jũ̶menijicʉi mácʉre, aru ne torojʉrãjiyepe ayʉ ne jʉ aiyeque
ṹ̶re, aru ne majinajiyepe ayʉ caivʉ ṹ̶re jʉ aivʉre jãveneca
mead̶aimara mácavʉ aru jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre
cʉvarivʉre ṹ̶que (1:1-4, 2:18-3:3, 4:1-6, 5:1-15). Na mácavʉre
buedejaquemavʉ diyocaque caiye pʉeno jaʉrõre ne ʉede
Jũ̶menijicʉre aru Jesúre jʉ aivʉre máre (2:9-17, 3:11-24,
4:7-21), aru aipe d̶aiye jaʉrõre Jesúre jʉ aipõevare ne ãmeina
teniburu yóbore (1:5-2:8, 3:4-10, 5:16-21).
\ie
\c 1
\s Ñai Jũ̶menijicʉi dápiainore coyʉcʉdayʉ
\r (Jn 1.1, 4, 14, 18, 6.68; 1 Jn 2.13-14)
\p
\v 1 Toivacaivʉ mʉjare Jesucristorã. Ñai cʉcʉ bácʉ caiyede
ũ̶i cʉed̶aquiye jipocamia, aru caride máre ũ̶ cʉbi. Ʉ̃́vacari
apʉre d̶ayʉbe põevare apʉé mamaeque. Majide d̶ayʉbe apʉé
jãvene. Que baru ũ̶ majare Jũ̶menijicʉi dápiainore
coyʉcʉdayʉbe. Ʉ̃i cʉede ijãravʉi, ñʉjavacari
jápiarejacarã ũ̶i coyʉiyede aru jã́rejacarã ṹ̶re. Aru ṹ̶re
jãve jã́ri coreóvarĩ jẽnejacarã ñʉja.
\v 2 Ñai apʉre d̶ayʉ põevare apʉé mamaeque cʉetedejame
ijãravʉi. Aru ñʉja jã́rejacarã ṹ̶re. Que baru coyʉivʉbu
ñʉje jã́ri majié boje. Coyʉivʉbu mʉjare ũ̶i borore, ñai
apʉcʉre cainʉmʉa. Ʉ̃ cʉrejaquemavʉ majepacʉ Jũ̶menijicʉque
cavarõ mearoi. Ʉbenita darejaquemavʉ nore jocarĩ pʉ ijãravʉi,
cʉetecʉyʉ yui.
\v 3 Ʉrivʉbu ñʉja mʉje yóvarãjiyepe aivʉ ñʉjaque
cũinávʉpe cũinátʉrʉ maje ũmei, majepacʉ Jũ̶menijicʉque
aru mamacʉ Jesucristoque máre. Que baru ñʉja coyʉivʉbu mʉjare
ñʉje jã́iye báquede ṹ̶re, aru ũ̶i bueiye báquede máre.
\v 4 Que baru toivacaivʉ yʉ mʉjare iye coyʉiyede, maje mearo
torojʉrãjiyepe aivʉ maje ũmei.
\s Jũ̶menijicʉ ãmeina d̶aiyʉe cʉbecʉ
\p
\v 5 Iye yávaiyede Jesucristo coyʉrejame ñʉjare. Aru caride
ñʉja coyʉivʉbu iye yávaiyede mʉjare máre. Jũ̶menijicʉ
miad̶árope páyʉbe. Que baru meacʉbe ũ̶. Jũ̶menijicʉre
ñeminijino cʉbevʉ. Que baru ãmeno cʉbecʉbe ũ̶. Miad̶ároque
põeva jã́ivʉbu aipe ãrojarore ijãravʉre. Nopedeca Jũ̶menijicʉ
jã́d̶ovaiyʉbi põevare ne majinajiyepe ayʉ ũ̶ meacʉre.
\v 6 Maja ãmenore d̶aivʉvacari, “Majepacʉ Jũ̶menijicʉque
yóvaivʉbu maja cũinávʉpe cũinátʉrʉ maje ũmei” aivʉ baru,
d̶abevʉvacari mearore, borocʉrivʉbu maja. Ʉbenita jãve ñeminoi
cʉrivʉpe d̶aivʉbu maja ãmenore.
\v 7 Ʉbenita maja d̶aivʉ baru mearore Jũ̶menijicʉpe, aru yópe
miad̶ároi cʉrivʉpe baru, jãve maja cʉrãjaramu cũinávʉpe
cũinátʉrʉ maje ũmei. Aru Jũ̶menijicʉi mácʉ Jesús
bojed̶arejame maje yóvaiyede Jũ̶menijicʉque ũ̶i jiveque, ũ̶i
yaicáiye báquede majare maje ãmeina teiye boje. Que baru
Jũ̶menijicʉ ãrʉmeteibi maje ãmeina teiyede, Jesúi d̶acaiye
báque boje majare.
\p
\v 8 Maja aivʉ baru “Ãmeno cʉbevʉ majare”, jʉjovaivʉbu maje
bajuma. Que aru, maje aiye jãve ãmevʉ aru Jũ̶menijicʉi
jãve coyʉiye cʉbevʉ majare.
\v 9 Ʉbenita maje coyʉru Jũ̶menijicʉre aipe maje ãmeina
teiyede, Jũ̶menijicʉcapũravʉ ãrʉmeteni jarʉvacʉyʉme diede.
Nópe d̶acʉyʉme ũ̶i d̶aiye boje cainʉmʉa yópe “D̶acacʉyʉmu
yʉ mʉjare”, ũ̶i aiye báquepe, ũ̶i d̶aiye boje mearore quéda.
\v 10 “Ãmenore d̶abevʉ maja” aivʉ baru, Jũ̶menijicʉre
borocʉcʉpe dápiaivʉbu maja aru jãve jʉ abevʉ maja ũ̶i
yávaiyede.
\c 2
\s Cristo majare me coyʉcayʉ
\r (Jn 14.15, 21, 23; Ro 6.11-14; 1 Jn 4.10)
\p
\v 1 Mʉja, jímajinape paivʉ, toivacaivʉ mʉjare diede, mʉje
d̶abenajiyepe ayʉ ãmenore. Ʉbenita ácʉ põecʉ ãmenore
d̶arĩburu yóbore, apecʉ cʉbi majare coyʉrĩ cad̶ateni
coyʉcacʉyʉ me majepacʉ Jũ̶menijicʉque maje borore. Aru ñai
majare cad̶atecʉyʉ, ṹ̶recabe Jesucristo, ñai meacʉ baju
Jũ̶menijicʉi jã́inore.
\v 2 Aru ñai Jesucristovacari yaidéjame majare boje. Ʉ̃i yaiye
boje, Jũ̶menijicʉ ãrʉmeteibi maje ãmeina teiyede. Que baru maje
meateimʉme ũ̶ majepacʉ Jũ̶menijicʉque, maja aru caivʉ
ijãravʉcavʉ máre.
\p
\v 3 Maja d̶aivʉ baru yópe Jũ̶menijicʉi d̶aicõjeiyepe
bʉojad̶avũ̶ maja coreóvaivʉ Jũ̶menijicʉre.
\v 4 Ʉbenita ñai põecʉ “Yʉ coreóvaivʉ Jũ̶menijicʉre” ayʉ
baru, d̶abecʉvacari yópe Jũ̶menijicʉi d̶aicõjeiyepe,
borocʉcʉbe ũ̶. Que teni Jũ̶menijicʉi jãve coyʉiye cʉbevʉ
ṹ̶re.
\v 5 Ʉbenita ñai d̶ayʉ yópe Jũ̶menijicʉi d̶aicõjeiyepe,
ṹ̶recabe jãve coreóvayʉ me aipe d̶arĩ ʉcʉ Jũ̶menijicʉre.
Que teivʉ maja coreóvaivʉbu cʉrivʉ Jũ̶menijicʉque
cũinávʉpe, cũinátʉrʉ maje ũmei.
\v 6 Aru ácʉ põecʉ “Yʉ yóvaivʉ Jũ̶menijicʉre
cũinávʉpe” ũ̶i aru, ṹ̶re cʉe jaʉvʉ yópe Jesucristovacari
ũ̶i cʉe báquepedeca.
\s D̶aicõjeino mamaro
\r (Jn 13.34, 15.12; Ro 13.12-14; Stg 1.27)
\p
\v 7 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, yo d̶aicõjeino, ji toivacaino
mʉjare caride, d̶aicõjeino mamaro ãmevʉ. Quénora
cũinátʉrʉbu no d̶aicõjeino yo mʉje jʉ aino mácarõ
mamarʉmʉre jʉ aivʉ Jesúre. Que baru javede mʉja
jápiarejaquemavʉ yo d̶aicõjeino javecarõre.
\v 8 Ʉbenita yo ji toivacaino mʉjare d̶aicõjeino mamarotamu máre. Aru
yo mamaro jãvemu. Cristo ũ̶i d̶aiye jã́d̶ovaivʉ nore jãve, aru
mʉje d̶aiye máre. Põeva ne Jũ̶menijicʉi yávaiye méne
majibede, ñeminoi cʉrivʉpe paivʉbu. Aru ne majiéde diede,
miad̶ároi cʉrivʉpe paivʉbu. Que baru Cristoi daiyede yópe
miad̶áre d̶aiyepe ijãravʉi yo ñemino mácarõ bíjare nʉivʉ
caride.
\v 9 Ñai põecʉ “Cʉvʉ yʉ miad̶ároi, d̶ayʉ mearore yópe
Jũ̶menijicʉi cõjeiyepe” ayʉvacari ʉbecʉ baru ũ̶ jicʉre,
ñeminoi cʉbi ũ̶ cãreja. Que baru d̶abebi ũ̶ mearore.
\v 10 Ñai ʉcʉ ũ̶ jicʉre cʉbi ũ̶ yópe miad̶ároi cʉcʉpe.
Que baru d̶aibi mearore. Aru ye ãmei vainí tʉrĩ d̶are d̶abecʉbe
apecʉre ãmenore.
\v 11 Ʉbenita ñai ʉbecʉ ũ̶ jicʉre cʉbi ũ̶ yópe ñeminoi
cʉcʉpe. Que baru d̶aibi ãmenore. Que teni ye coreóvabebi aipe
d̶aiye jaʉrõre ṹ̶re. Ʉ̃i ãmeno d̶aiye boje, bʉojabebi dápiayʉ
coreóvayʉpe. Que baru ũ̶i dápiaino ñeminomu yópe põecʉ
jã́ri eabecʉ ñeminoi coreóvabepe ã́ri ũ̶i nʉinore.
\p
\v 12 Mʉja, jímajinape paivʉ, yʉ toivacaivʉ mʉjare Cristo
ũ̶i yaicáiye báque boje mʉjare, bojed̶acʉyʉ mʉje ãmeina
teiyede. Que baru Jũ̶menijicʉ ãrʉmeteibi mʉje ãmeina teiyede.
\v 13 Aru mʉja, jíbʉcʉvape paivʉ, yʉ toivacaivʉ mʉjare
mʉje coreóvaiye boje ñai cʉcʉre caiyede ũ̶i cʉed̶aquiye
jipocamia. Aru mʉja, bojʉvʉ, yʉ toivacaivʉ mʉjare máre mʉje
vainí tʉiye boje ñai abujuvai jabocʉre.
\p Aru mʉja, jímajinape paivʉ, yʉ toivacaivʉ mʉjare mʉje
coreóvaiye boje majepacʉ Jũ̶menijicʉre.
\v 14 Aru mʉja, jíbʉcʉvape paivʉ, yʉ toivacaivʉ mʉjare
mʉje coreóvaiye boje ñai cʉcʉre caiyede ũ̶i cʉed̶aquiye
jipocamia. Aru mʉja, bojʉvʉ, yʉ toivacaivʉ mʉjare máre mʉje
cʉvae boje Jũ̶menijicʉi yávaiye méne mʉje ũmei, aru mʉje jʉ
aiye boje diede parʉrõque, aru mʉje vainí tʉiye boje ñai
abujuvai jabocʉre.
\p
\v 15 Ʉbejarã mʉja iyede, ijãravʉcavʉ Jũ̶menijicʉre jʉ abevʉ
ne ʉede. Aru ʉbejarã yo ijãravʉcarõ cũiquínore máre. Ñai
ʉcʉ baru ijãravʉre aru ijãravʉquede máre, ñai bʉojabebi ʉcʉ
majepacʉ Jũ̶menijicʉre.
\v 16 Que baru ina ijãravʉcavʉ ne dápiaino, ne ʉrõ, aru ne
cʉvarõ máre Jũ̶menijicʉ jino ãmevʉ. Quénora
ijãravʉcavʉvacari jinomu no. Aru ñai abujuvai jabocʉ jinomu no.
D̶aiyʉrivʉbu yópe ne ãmeina d̶aiyʉepe. Aru cʉvaiyʉrivʉbu
caiye iye ãmene ne jã́iyede. Aru, “¿Meara márica caivʉ apevʉ
pʉeno?” arĩ cʉiyʉrivʉbu.
\v 17 Ʉbenita ijãravʉcavʉ bíjare nʉivʉbu ne ãmeina
d̶aiyʉeque. Quénora ñai d̶ayʉ yópe Jũ̶menijicʉi ʉrõpe
cʉvacʉyʉme jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre.
\s Jãve aiye aru borocʉe
\r (1 Co 2.10-16)
\p
\v 18 Mʉja, jímajinape paivʉ, joabenomu ijãravʉ cũiquíno.
Javede jápiad̶avũ̶ mʉja cũinácʉ dacʉyʉre, ñai Cristoi maucʉ
bacʉyú̶re. Aru caride obedivʉ maucʉvarivʉbu Cristore. Que baru
coreóvaivʉbu maja joabenore ijãravʉ cũiquínore.
\v 19 Ina Cristore maucʉvarivʉ maje jẽneboi cú̶teima. Ʉbenita
majevʉ ãmema. Que baru etad̶ama na majare jocarĩ. Majevʉ baru,
cʉjebu na majaque. Ʉbenita ne etaiye báque boje majare jocarĩ,
majidivʉbu maja majevʉ ãmevʉre.
\p
\v 20 Mʉjareca Cristo daroibi Espíritu Santore. Que teni ñai
Espíritu Santo majide d̶aibi mʉjare yávaiyede jãvene aru jãve
ãmene máre. Que baru caivʉ majidivʉtamu mʉja.
\v 21 Yʉ toivacabevʉ mʉjare mʉje majibe boje iye yávaiyede
jãvene. Quénora yʉ toivacaivʉ mʉjare mʉje majié boje diede,
aru mʉje majié boje iye borocʉbede, iye jãve coyʉiye.
\p
\v 22 Ácʉ põecʉ “Jesús Jũ̶menijicʉi mácʉ Cristo ãmemi”
ayʉ baru, ṹ̶recabe borocʉcʉ. Ñai nópe ayʉ maucʉvaibi
Cristore. Que teni jʉ abebi Jũ̶menijicʉre aru Cristore máre.
\v 23 Ácʉ põecʉ “Jesús Jũ̶menijicʉi mácʉ Cristo ãmemi”
ayʉ baru, yóvabecʉbe majepacʉ Jũ̶menijicʉre. Ʉbenita ñai
“Jesús Jũ̶menijicʉi mácʉ Cristobe” ayʉ baru, ṹ̶recabe
yóvayʉ majepacʉ Jũ̶menijicʉre máre.
\p
\v 24 Que baru ãrʉjara iye Jũ̶menijicʉi yávaiye méne mʉje
jápiaiye báquede mʉje jʉ aiye báquede Jesúre mamarʉmʉre. Me
dápiajarã iye yávaiyede jãvene mʉje ũmei. Mʉja me dápiaivʉ
baru iye mʉje jápiaiye báquede, mʉjacapũravʉ yóvarãjaramu
Jũ̶menijicʉi mácʉ Jesucristore, aru Jũ̶menijicʉre máre
cũinávʉpe, cũinátʉrʉ mʉje ũmei.
\v 25 Aru yorecabu Jesús “Yʉ cʉvare d̶acʉyʉmu mʉjare jãravʉ
cũiméjãravʉ baquinóre”, ũ̶i aino mácarõ.
\p
\v 26 Yʉ toivacaivʉ mʉjare mʉje majinajiyepe ayʉ apevʉ ne
borore, ina mʉjare jʉjovaiyʉrivʉre.
\v 27 Ʉbenita mʉjacapũravʉ javede jacopʉquemavʉ ñai Espíritu
Santore, cʉcʉre mʉjaque, Jesucristo ũ̶i daroimʉ mácʉre
mʉjare. Aru ñai Espíritu Santo bueibi mʉjare caiyede. Aru ũ̶i
bueiye mʉjare jãvetamu. Borocʉbetamu die. Que baru apecʉ
jaʉbebi mʉjare majicacʉyʉ iye yávaiyede jãvene. Que baru
yóvajarã mʉja Jesucristore cũinávʉpe cainʉmʉa, cũinátʉrʉ
mʉje ũmei.
\p
\v 28 Aru mʉja, jímajinape paivʉ, quédata yóvajarã mʉja
Jesucristore cũinávʉpe, cũinátʉrʉ mʉje ũmei caride aru pʉ
ũ̶i copaidaquijãravʉita, maja númuri aivʉ ũ̶i jipocai
jidʉbevʉva aru cʉyojarõ máre cʉbeda.
\v 29 Coreóvaivʉbu mʉja Jesucristore meacʉ bajure Jũ̶menijicʉi
jã́inore. Que baru coreóvaiye jaʉvʉ mʉjare iyede máre: Caivʉ
d̶aivʉ mearore, nárecabu Jũ̶menijicʉi mára.
\c 3
\s Jũ̶menijicʉi mára
\r (Jn 1.12, 29; He 2.14-15)
\p
\v 1 “Jímaratamu mʉja”, aibi majepacʉ Jũ̶menijicʉ majare. Que
baru coreóvaivʉbu maja aipe Jũ̶menijicʉ ʉrarõ ʉcʉre majare.
Aru jãve ũ̶i máratamu maja. Ʉbenita apevʉ põeva ijãravʉcavʉ
coreóvabema majare. Jũ̶menijicʉre aru Jesucristore máre
coreóvabema na. Que baru majare máre coreóvabema na.
\v 2 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, caride Jũ̶menijicʉi máratamu maja.
Ʉbenita coreóvabevʉ maja cãreja aipe ãrojarajivʉ bárãjivʉre
yóbore. Quédata coreóvaivʉbu maja Jesucristoi daquiyede ṹ̶pe
tenajivʉ, maje jã́ri majinajiye boje ṹ̶re aipe ãrojacʉre.
\v 3 Aru caivʉ maja napini coreivʉbu Jũ̶menijicʉi oatʉvaquiyede
majare maje Cristope barãjiyéde, d̶are nʉmemuri ãmeina teiyede.
Quénora mearore d̶aiyʉrivʉbu yópe Cristovacari mearore d̶aiyepe
cainʉmʉa, ũ̶i me boje.
\p
\v 4 Caivʉ ina ãmeina teivʉ jʉ abema Jũ̶menijicʉi d̶aicõjeiye
báquede. Que teni maucʉvad̶ama Jũ̶menijicʉre. Que baru ãmeina
teiye cũinátʉrʉbu jʉ abepedeca Jũ̶menijicʉi d̶aicõjeiye
báquede.
\v 5 Jesucristo cʉetedejame ijãravʉi jarʉvacʉyʉ
ãmeina teiyede. Aru ṹ̶capũravʉ meacʉ bajube. Que baru ye
ãmeina teiye cʉbevʉ ṹ̶re. Javede coreóvaivʉbu mʉja diede.
\v 6 Que baru caivʉ maja yóvaivʉ Jesucristore cũinávʉpe,
cũinátʉrʉ maje ũmei, ãmeina tévabevʉ. Ʉbenita caivʉ ina
ãmeina tévaivʉ ye jápiarĩ eabema Jesucristore aru coreóvabema
ṹ̶re.
\p
\v 7 Mʉja, jímajinape paivʉ, jápiabejarã ina
jʉjovaiyʉrivʉre mʉjare. Ñai d̶ayʉ mearore cainʉmʉa d̶aibi
mearore yópe Jesucristovacari ũ̶i d̶aiyepe mearore cainʉmʉa.
\v 8 Ʉbenita ñai d̶ayʉ ãmeina teiyede, ñai abujuvai jabocʉ
jicʉbe. Mamarʉmʉre ñai abujuvai jabocʉ maucʉvarejaquemavʉ
Jũ̶menijicʉre. Que teni mamarʉmʉre aru pʉ caride máre,
cainʉmʉa ãmeina teiyede d̶aibi ũ̶. Que barureca darejame
Jũ̶menijicʉi mácʉ, jarʉvacʉyʉ ñai abujuvai jabocʉi
d̶aiyede.
\v 9 Caivʉ maja Jũ̶menijicʉi mára Jũ̶menijicʉi apʉre d̶aiyede
mamaene cʉvavʉ maja. Que baru cũinácʉ cʉbebi Jũ̶menijicʉi
máracacʉ cõmajiye d̶ayʉ ãmeina teiyede cainʉmʉa. Aru ãmeina
tévayʉ bʉojabebi ũ̶.
\v 10 Ácʉ põecʉ mearore d̶aiyʉbecʉ baru, Jũ̶menijicʉ jicʉ
ãmemi ũ̶. Aru ácʉ põecʉ ũ̶ jicʉre máre ʉbecʉ baru,
Jũ̶menijicʉ jicʉ ãmemi ũ̶. Que baru coreóvaivʉbu maja ñamene
Jũ̶menijicʉi márare aru ñamene abujuvai jabocʉi márare máre.
\s Ʉrãjarevʉ maja majevʉre
\r (Jn 5.24, 13.34, 15.12-13)
\p
\v 11 Jápiaivʉbu mʉja iye yávaiyede mʉje jʉ aiye báquede
Jesúre mamarʉmʉre aru caride máre. Ʉe jaʉvʉ majare majevʉre.
\v 12 D̶aiye jaʉbevʉ majare yópe Caín mácʉ ũ̶i d̶aiye
báquepe. Ʉ̃ mácʉ ñai abujuvai jabocʉ jicʉ barejaquémavʉ,
aru boarĩ́ jarʉvarejaquemavʉ ĩmacʉ bácʉre. ¿Aipe teni
boarĩ́ jarʉvarejaquemari ũ̶ mácʉre? Caín mácʉ d̶are
nʉrejaquemavʉ ãmenore Jũ̶menijicʉi jã́inore. Ʉbenita ĩmacʉ
bácʉ d̶are nʉrejaquemavʉ mearore Jũ̶menijicʉi jã́inore. Que
baru Caín mácʉ boarĩ́ jarʉvarejaquemavʉ ĩmacʉ bácʉre ũ̶i
baju jorojĩnina.
\p
\v 13 Mʉja, jívʉ, cuecumamejara mʉja ina ijãravʉcavʉre
Jũ̶menijicʉre ʉbevʉ ne ʉbede mʉjare máre.
\p
\v 14 Jipocamia maja yaivʉ bácavʉpe paivʉvacari, apʉrivʉpe
barejávũ̶. Ʉbenita caride apʉé mamaene cʉvarivʉbu maja. Aru
coreóvaivʉbu maja apʉrivʉre jãve caride, maje ʉe boje
majevʉre. Ʉbenita ñai ʉbecʉ ũ̶ jivʉre apʉcʉvacari caride,
jãve yaiyú̶ bácʉpe páyʉbe ũ̶.
\v 15 Ácʉ põecʉ ʉbecʉ ũ̶ jicʉre, boaipõecʉpe páyʉbe ũ̶.
Aru coreóvaivʉbu mʉja boaipõecʉ cʉbecʉre apʉé mamaeque. Que
baru cʉvabecʉbe ũ̶ jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre.
\p
\v 16 Jesucristo jã́d̶ovarejame majare aipe d̶arĩ maje ʉrãjinore
majecʉre, yaicáyʉ majare boje. Quédeca d̶aiye jaʉvʉ majare
máre, jívʉ maje bajure yaicáivʉ majevʉre boje.
\v 17 Ácʉ põecʉ cʉve cʉvacʉ baru aru jã́ñʉ maru ũ̶
jicʉre cʉve cʉvabecʉre ṹ̶re jaʉéde, ʉbenita yéde jíbecʉ
ñai cõmaje ãrojacʉre cad̶atebebi ṹ̶re. Jãve “Yʉ ʉvʉ
Jũ̶menijicʉre ji ũmeque”, arĩ bʉojabebi ũ̶. Quénora ñai
cõmaje ãroje jã́mecʉ ʉbebi Jũ̶menijicʉre jãve.
\v 18 Mʉja, jímajinape paivʉ, quéda “Ʉvʉ yʉ jícʉre”
abenajarevʉ. Quénora jã́d̶ovarajarevʉ ʉrivʉ majevʉre maje
d̶aiyeque. Que baru cad̶atenajarevʉ náre.
\s Jidʉbevʉva Jũ̶menijicʉi jã́inore
\r (Jn 13.34, 15.12, 17)
\p
\v 19 Maja ʉrivʉ baru majevʉre jãve, coreóvaivʉbu maja
d̶aivʉre yópe Jũ̶menijicʉi yávaiye jãvepe. Que teni
cãrijimevʉva maje ũmei jidʉbevʉ maja Jũ̶menijicʉi jã́inore.
\v 20 Ʉbenita maja jidʉrivʉ baru maje dápiaiye bojed̶abevʉ
yópe Jũ̶menijicʉi yávaiye jãvepe, cãrijiye jaʉbevʉ majare.
Que baru maja ñájine d̶abenajaramu maje bajure maje dápiaiye
boje. Quénora Jũ̶menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme majare ũ̶i majié
boje caiyede.
\v 21 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, maja jidʉbevʉ baru maje
dápiaiyeque, ména cʉrivʉbu maja Jũ̶menijicʉi jã́inore,
jẽniarajivʉ ṹ̶re maje ʉede.
\v 22 Aru Jũ̶menijicʉ d̶acacʉyʉme majare caiyede yópe maje
jẽniaiyepe ṹ̶re, maje jʉ aiye boje ũ̶i d̶aicõjeiye báquede
aru maje d̶aiye boje yópe ũ̶i ʉrõpe.
\v 23 Jũ̶menijicʉ d̶aicõjeimi majare, maje jʉ arãjiyepe ayʉ
mamacʉ Jesucristore, aru maje ʉrãjiyepe ayʉ majevʉre, yópe
Jesúi d̶aicõjeiyepe.
\v 24 Caivʉ maja jʉ aivʉ Jũ̶menijicʉi d̶aicõjeiye báquede
yóvaivʉbu Jũ̶menijicʉre cũinávʉpe, cũinátʉrʉ maje ũmei.
Coreóvaivʉbu maja Jũ̶menijicʉi cʉede majaque, maje cʉvae boje
ñai Espíritu Santore, Jũ̶menijicʉi daroimʉ mácʉre majare.
\c 4
\s Jũ̶menijicʉi Espíritu Santo aru ñai Cristore maucʉvacʉ
\r (Mt 7.15; Jn 8.47, 15.19; 2 Jn 7)
\p
\v 1 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, jʉ abejarã mʉja caivʉ ina
“Jũ̶menijicʉi Espíritu coyʉicõjeimi yʉre” aivʉre. Ʉbenita
cainʉmʉa cũinácʉ põecʉ “Que aibi Jũ̶menijicʉ” ũ̶i arĩ
coyʉru, jã́ri coreóvajarã mʉja ũ̶i coyʉiyede, majinajivʉ
jãve Jũ̶menijicʉi Espíritu dápiaicõjeñʉre ṹ̶re. Que
d̶ajarã mʉja, obedivʉ Jũ̶menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõevape
teniduivʉ ne daiye boje. Coyʉre cuivʉbu “Jũ̶menijicʉi
yávaiyede coyʉcaipõecʉbu yʉ” arĩduivʉ. Ʉbenita
borocʉrivʉbu na.
\v 2 Coyʉquijivʉ mʉjare aipe d̶arĩ coreóvarĩ bʉojarãjivʉre
cũinácʉ põecʉ dápiayʉre yópe Jũ̶menijicʉi Espíritu ũ̶i
cõjeiyepe. Caivʉ ina aivʉ “Jesucristo, Jũ̶menijicʉi mácʉ,
jãve daibi põecʉpe ijãravʉi”, dápiaivʉbu na yópe
Jũ̶menijicʉi Espíritu ũ̶i dápiaicõjeiyepe.
\v 3 Ʉbenita ñai jãve dápiabecʉ yópe Jũ̶menijicʉi Espíritu
ũ̶i dápiaicõjeiyepe, dápiaibi yópe Cristoi maucʉ ũ̶i
dápiaiyepe. Javede jápiad̶avũ̶ mʉja ñai Cristoi maucʉ
dacʉyʉre. Aru caride cʉrivʉbu ijãravʉi ina Jũ̶menijicʉi
yávaiyede coyʉcaipõevape teniduivʉ, ʉbenita borocʉrĩ. Yópe
Cristoi maucʉ ũ̶i dápiaiyepe dápiaivʉbu. Que baru borocʉeque
coyʉivʉbu na.
\p
\v 4 Mʉja, jímajinape paivʉ, mʉjacapũravʉ Jũ̶menijicʉ
jinatamu. Que baru Jũ̶menijicʉi Espíritu Santo dápiaicõjeimi
mʉjare. Ijãravʉcavʉ Jesúre jʉ abevʉ ñai abujuvai jabocʉ
jinatamu. Aru ñai abujuvai jabocʉ dápiaicõjeimi náre. Ʉbenita
parʉcʉbe ñai dápiaicõjeñʉ mʉjare, ñai náre dápiaicõjeñʉ
pʉeno. Que baru mʉja vainí tʉivʉbu ina Jũ̶menijicʉi
yávaiyede coyʉcaipõevape teniduivʉ borocʉrivʉre.
\v 5 Nácapũravʉ ijãravʉcavʉ Jesúre jʉ abevʉ névʉtamu. Que
baru cainʉmʉa coyʉivʉbu na ijãravʉquede. Aru ina jápiaivʉ
náre máre ijãravʉcavʉ Jesúre jʉ abevʉtamu na.
\v 6 Ʉbenita majacapũravʉ Jũ̶menijicʉ jinatamu. Ñai coreóvayʉ
Jũ̶menijicʉre torojʉcʉ jápiaibi maje bueiyede. Ʉbenita ñai
coreóvabecʉ Jũ̶menijicʉre jápiabebi maje bueiyede. Que d̶arĩ
coreóvaivʉbu maja ñamene coyʉyʉre yávaiyede jãvene aru
ñamene yávaiye borocʉede.
\s Jũ̶menijicʉ ʉbi põevare
\r (Mt 5.44-45; Mr 12.29-31; Jn 1.18, 3.16-17; Ro 8.9; 1 Jn 3.24)
\p
\v 7 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, Jũ̶menijicʉ ʉre d̶aibi majare
majevʉre. Que baru ʉe jaʉvʉ majare majevʉre. Caivʉ ʉrivʉ
apevʉre Jũ̶menijicʉi máramu maja. Aru coreóvaivʉbu maja
Jũ̶menijicʉre máre.
\v 8 Jũ̶menijicʉ ʉbi caivʉ põevare. Que baru ñai ʉbecʉ ũ̶
jivʉre, Jũ̶menijicʉre coreóvabebi ũ̶.
\v 9 Jũ̶menijicʉ jã́d̶ovarejaquemavʉ ũ̶i ʉrõre majare daroyʉ
bácʉ mamacʉre cũinácʉra yui ijãravʉi, maje cʉvarãjiyepe ayʉ
jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre, mamacʉi yaiye báque boje
majare.
\v 10 Maja bʉojarĩ ʉrivʉbu Jũ̶menijicʉre quĩ́jinora. Ʉbenita
Jũ̶menijicʉ bʉojarĩ ʉbi majare pʉeno ʉrarõ baju. Yópebu
Jũ̶menijicʉi ʉe jãve: Jũ̶menijicʉ darorejaquemavʉ mamacʉre
ijãravʉi, jícʉyʉ ṹ̶re ũ̶i yaicáquiyepe ayʉ majare boje,
Jũ̶menijicʉi ãrʉmetequiyepe ayʉ maje ãmeina teiyede.
\p
\v 11 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, nópe ʉrarõ baju ʉbi Jũ̶menijicʉ
majare. Que baru nopedeca ʉe jaʉvʉ majare máre maje baju.
\v 12 Ácʉ põecʉ Jũ̶menijicʉre jã́ñʉ mácʉ cʉbebi ũ̶.
Ʉbenita maje ʉru majevʉre, Jũ̶menijicʉ yóvaibi majare
cũinávʉpe, cũinátʉrʉ maje ũmei. Que teni coreóvaivʉbu me
aipe d̶arĩ bʉojarĩ ʉrivʉ Jũ̶menijicʉre jãve.
\v 13 Jũ̶menijicʉ darorejaquemavʉ ñai Espíritu Santore, ũ̶i
cʉquiyepe ayʉ majaque, maje majinajiyepe ayʉ jãve Jũ̶menijicʉi
yóvaiyede majare aru maje cʉvaede ṹ̶re máre cũinávʉpe,
cũinátʉrʉ maje ũmei.
\v 14 Aru ñʉjavacari jã́rejacarã Jũ̶menijicʉi mácʉre. Que
baru coyʉivʉbu majepacʉ Jũ̶menijicʉi daroiye báquede mamacʉre
ijãravʉi. Põevare coyʉivʉbu majepacʉi daroiye báquede
mamacʉre, ũ̶i mead̶aquiyepe ayʉ ijãravʉcavʉre abujuvai
jabocʉi parʉéde jarʉvarĩ.
\v 15 Ácʉ põecʉ “Jesucristo Jũ̶menijicʉi mácʉbe” ayʉ, ũ̶
jãve yóvaibi Jũ̶menijicʉre aru Jũ̶menijicʉ máre yóvaibi
ṹ̶re cũinávʉpe, cũinátʉrʉ ne ũmei.
\p
\v 16 Que baru maja coreóvaivʉbu Jũ̶menijicʉ ʉcʉre majare. Aru
jʉ aivʉbu maja diede jãve. Jũ̶menijicʉ ʉbi caivʉ põevare.
Ñai ʉcʉ Jũ̶menijicʉre aru apevʉre máre cainʉmʉa, ṹ̶recabe
yóvayʉ Jũ̶menijicʉre aru Jũ̶menijicʉ máre yóvaibi ṹ̶re
cũinávʉpe, cũinátʉrʉ ne ũmei.
\v 17 Coreóvaiye jaʉvʉ majare aipe d̶arĩ maje ʉrõre
Jũ̶menijicʉre jãve, jidʉbenajivʉ ũ̶i ñájiovaquijãravʉ
baquinóre ãmeina teivʉre. Jesucristoi pacʉ Jũ̶menijicʉbe. Aru
maja máre, ijãravʉ cʉrivʉi pacʉbe ũ̶.
\v 18 Ñai ʉcʉ Jũ̶menijicʉre jãve jidʉbecʉbe ṹ̶re ũ̶i
ñájiovaquijãravʉ baquinóre. Ʉ̃ majibi Jũ̶menijicʉ ñájine
d̶abecʉyʉre náre, ina ʉrivʉre ṹ̶re jãve, ne ãmeina teiye
boje. Que baru jidʉbecʉbe ũ̶. Ʉbenita ácʉ põecʉ jidʉcʉ
baru, bʉojabebi ʉcʉ Jũ̶menijicʉre jãve cãreja.
\p
\v 19 Jũ̶menijicʉcapũravʉ ʉrejaquemavʉ majare mamarʉmʉre.
Que baru maja máre ʉvʉ Jũ̶menijicʉre caride.
\v 20 Ñai “Jũ̶menijicʉre ʉvʉ yʉ” ayʉ baru, aru que
ayʉvacari ʉbecʉ baru ũ̶ jicʉre, ñai põecʉ borocʉbi ũ̶.
Ñai ʉbecʉ baru ũ̶ jicʉre, ũ̶i jã́imʉre, jãve bʉojabebi ʉcʉ
Jũ̶menijicʉre, ũ̶i jã́memʉre.
\v 21 Que baru d̶aicõjeimaramu maja. Ñai ʉcʉ Jũ̶menijicʉre,
ʉjacʉrĩ ũ̶ jicʉre máre.
\c 5
\s Maje vainí tʉino ijãravʉcarõ ãmenore
\r (Mt 11.30; Jn 14.15; 2 Jn 6)
\p
\v 1 Caivʉ “Jesúrecabe Jũ̶menijicʉi mácʉ Cristo” aivʉ,
Jũ̶menijicʉi máramu maja. Cũinácʉ ʉcʉ baru apecʉi pacʉre,
mamacʉre máre ʉbi ũ̶.
\v 2 Que baru maja ʉrivʉ baru Jũ̶menijicʉre aru d̶aivʉ baru
yópe ũ̶i d̶aicõjeiye báquepe, coreóvaivʉbu ʉrivʉ
Jũ̶menijicʉi márare máre.
\v 3 Ñai ʉcʉ Jũ̶menijicʉre d̶ayʉbe caiyede yópe ũ̶i
d̶aicõjeiye báquepe. Aru caiye iye Jũ̶menijicʉi d̶aicõjeiye
báque maiyójabevʉ ñai põecʉre ũ̶i d̶aiyede.
\v 4 Caivʉ ina Jũ̶menijicʉi mára vainí tʉivʉbu caino no
ijãravʉcarõ ãmenore. Jesucristo javede vainí tʉrejaquemavʉ
ijãravʉcarõ ãmenore. Que baru maje jʉ aiye boje ṹ̶re maja
máre vainí tʉivʉbu nore.
\v 5 Ñai jʉ ayʉ Jesucristore, Jũ̶menijicʉi mácʉre, ṹ̶recabe
vainí tʉyʉ ijãravʉcarõ ãmenore.
\s Jũ̶menijicʉi mácʉrã jãve coyʉino
\r (Jn 3.36, 5.32-37, 8.18)
\p
\v 6 Ñai Jesucristorecabe dayʉ bácʉ ijãravʉi. Ʉ̃́recabe
jã́d̶ovaimʉ mácʉ Jũ̶menijicʉi mácʉ ocoque, Juan Bautista
bácʉ ũ̶i jã́d̶ovaiye báquede ṹ̶re Jũ̶menijicʉque ocoque.
Ʉbenita quéda ocoque jã́d̶ovaimʉ mácʉ Jũ̶menijicʉque ãmemi
ũ̶. Quénora ṹ̶recabe jã́d̶ovaimʉ mácʉ Jũ̶menijicʉi mácʉ
jiveque máre, ũ̶i yaiye báquede jocʉcʉjaravena aru ũ̶i
nacajaiye báquede yainore jarʉvarĩ. Ñai Espíritu Santovacari
cainʉmʉa borocʉbecʉ jʉ aibi diede jãve.
\v 7-8 Maja coreóvaivʉbu Jesucristore Jũ̶menijicʉi mácʉre
jãve bajure yóbecʉe jã́d̶ovaiye cʉe boje. Mamarʉmʉre ñai
Espíritu Santo coreóvare d̶ayʉbe diede. Aru maja coreóvaivʉbu
diede Jesús ũ̶i jã́d̶ovaiye báque boje Jũ̶menijicʉque ocoque.
Aru coreóvaivʉbu diede máre, Jesús ũ̶i jive meiye báque boje ũ̶i
yaiyede. Caiye iyeque coreóvaivʉbu maja Jesucristore
Jũ̶menijicʉi mácʉre jãve bajure.
\v 9 Põeva “Jãvemu no” ne aiyede, maja jʉ aivʉbu náre.
Ʉbenita apenʉmʉa põeva borocʉma na. Ʉbenita
Jũ̶menijicʉcapũravʉ borocʉbecʉbe cainʉmʉa. Que baru pʉeno
baju jaʉvʉ majare maje jʉ aiye ṹ̶re. Aru Jũ̶menijicʉvacari
“ñai jímacʉ”, arĩ coyʉibi Jesucristorã.
\v 10 Ñai jʉ ayʉ Jũ̶menijicʉi mácʉ Jesúre, majibi ũ̶i ũmei
Jũ̶menijicʉi coyʉiye báquede jãvene. Ʉbenita ñai jʉ abecʉ
Jũ̶menijicʉi mácʉ Jesúre, yópe borocʉcʉpe dápiaibi
Jũ̶menijicʉre, ũ̶i jʉ abe boje Jũ̶menijicʉi coyʉiye báquede
mamacʉrã.
\v 11 Iye Jũ̶menijicʉi coyʉiye báquebu ũ̶i cʉvare d̶aiye
majare jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Aru Jũ̶menijicʉ
cʉvare d̶aibi majare diede maje jʉ aiyede mamacʉre.
\v 12 Ñai yóvayʉ Jũ̶menijicʉi mácʉre cʉvabi jãravʉ
cũiméjãravʉ baquinóre ṹ̶que máre. Ʉbenita ñai yóvabecʉ
Jũ̶menijicʉi mácʉre cʉvabebi jãravʉ cũiméjãravʉ
baquinóre ṹ̶que.
\s Toivarĩ bʉojarĩ majicaino
\r (Mt 7.7-11; Lc 11.9-13; Jn 15.7, 16, 16.23-24, 17.3, 20.31; 1 Jn
3.21-22)
\p
\v 13 Caiye iyede yʉ toivacaivʉ mʉjare, Jũ̶menijicʉi mácʉre jʉ
aivʉre, mʉje majinajiyepe ayʉ cʉvarivʉre jãravʉ cũiméjãravʉ
baquinóre ṹ̶que.
\p
\v 14 Coreóvaivʉbu maja maje jẽniaiyede Jũ̶menijicʉque yópe
ũ̶i ʉrõpe jápiayʉre majare. Que baru jẽniaivʉbu ṹ̶re
jidʉbevʉva.
\v 15 Aru yópe maje majiépedeca jápiayʉre maje jẽniaiyede,
quédeca majivʉ maja maje jẽniaiyede Jũ̶menijicʉque
jacopʉivʉre diede.
\p
\v 16 Cũinácʉ põecʉ jã́ñʉ maru ũ̶ jicʉre ãmeina teyʉre
aru majicʉ baru Jũ̶menijicʉ ãrʉmeteni bʉojayʉre no ãmeina
d̶ainore, jẽniacaiye jaʉvʉ ñai põecʉre ũ̶ jicʉre boje, ũ̶i
cʉvaquiyepe ayʉ jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Aru
Jũ̶menijicʉ ãrʉmeteni majicʉ baru, cʉvare d̶acʉyʉme ṹ̶re
jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre ṹ̶que. Ʉbenita cũinácʉ
põecʉ ãmeina d̶ayʉ baru Jũ̶menijicʉi ãrʉmeteni bʉojabede,
ñai põecʉ ñájicʉyʉme, coateyʉ Jũ̶menijicʉre jarʉvarĩ. Yʉ
coyʉbevʉ mʉjare mʉje jẽniacaiyede Jũ̶menijicʉque ñaine.
\v 17 Caiye põeva ne ãmeina d̶aiye, diedecabu ãmeina teiye.
Ʉbenita ape ãmeina teiye coatede d̶abevʉ põevare Jũ̶menijicʉre
jarʉvarĩ. Quénora Jũ̶menijicʉ ãrʉmeteibi diede.
\p
\v 18 Majidivʉbu maja caivʉ ina Jũ̶menijicʉi márare d̶are
nʉmevʉre ãmeina teiyede caride. Jũ̶menijicʉi mácʉ coreibi
náre, abujuvai jabocʉ ũ̶i ĩmequiyepe ayʉ náre. Que baru
ãmeina d̶are nʉmema na.
\v 19 Coreóvaivʉbu maja Jũ̶menijicʉi márare. Ʉbenita caivʉ
apevʉ ijãravʉcavʉ cʉma abujuvai jabocʉi d̶aicõjeimara.
\v 20 Aru majidivʉbu maja Jũ̶menijicʉi mácʉre dayʉ bácʉre
ijãravʉi, ũ̶i coreóvare d̶aquiyepe aivʉ majare ñai Jũ̶menijicʉre
jãve. Maja cʉrivʉbu ṹ̶que, Jũ̶menijicʉ jãveque. Aru
cʉrivʉbu maja Jũ̶menijicʉi mácʉ Jesucristoque máre.
Jesucristo Jũ̶menijicʉtame. Aru cʉvare d̶aibi majare jãravʉ
cũiméjãravʉ baquinóre ṹ̶que.
\v 21 Mʉja, jímajinape paivʉ, jíbejarã mʉja mearore
pẽpeimarare. Quénoramu.
