\id MAT
\h SAN MATEO
\toc1 San Mateo
\toc2 Mt
\mt1 JESUCRISTO PIA PEXEINYA DIWESI JUME TATSI MATEO PETINAE DIWESI
\c 1
\s Meje yabara pomonae Jesucristo pia pamo susatopiwi tatsi
\r (Lc 3.23-38)
\p
\v 1 Meje barapo diwese Jesucristo pia pamo susatopiwi tatsi yabara. Jesucristo pon Nacom itoroba itaboco wetsica xua jiwi pecapanenebiyaenexatsi. Bapon Abraham pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi. Barapon Abraham pon bayatha caena tʉpa, pon copiya naebopa po cae pin nacuatha xua israelmonae pomonae judiomonaexae beya pinmonae tsoponae. Mataʉtano Jesucristo David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi. Barapon David pon bayatha caena tʉpa, pon caena bayatha Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi.
\p
\v 2 Abraham Isaac paxa tatsi. Bapon Isaac Jacob paxa tatsi. Bapon Jacob, Judá paxa tatsi yawa Judá peweicho jiwi, bapontha cae axaba.
\v 3 Bapon Judá Fares irʉ Zara paxa tatsi. Tamar Fares pena tatsi irʉ Zara pena tatsi. Bapon Fares Esrom paxa tatsi. Bapon Esrom Aram paxa tatsi.
\v 4 Bapon Aram Aminadab paxa tatsi. Bapon Aminadab Naasón paxa tatsi. Bapon Naasón Salmón paxa tatsi.
\v 5 Bapon Salmón Booz paxa tatsi. Booz pena tatsi pewʉn Rahab. Bapon Booz Obed paxa tatsi. Obed pena tatsi pewʉn Rut. Bapon Obed Isaí paxa tatsi.
\v 6 Bapon Isaí David paxa tatsi, po David caena bayatha Israel nacuamonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. Mataʉtano David pexanto tatsi pewʉn Salomón. Bapon Salomón pena tatsi pewʉn Betsabé, powa copiya bayatha Urías xeina.
\p
\v 7 Bapon Salomón Roboam paxa tatsi. Bapon Roboam Abías paxa tatsi. Bapon Abías Asa paxa tatsi.
\v 8 Bapon Asa Josafat paxa tatsi. Bapon Josafat Joram paxa tatsi. Bapon Joram Uzías paxa tatsi.
\v 9 Bapon Uzías Jotam paxa tatsi. Bapon Jotam Acaz paxa tatsi. Bapon Acaz Ezequías paxa tatsi.
\v 10 Bapon Ezequías Manasés paxa tatsi. Bapon Manasés Amón paxa tatsi. Bapon Amón Josías paxa tatsi.
\v 11 Bapon Josías Jeconías paxa tatsi, irʉ Jeconías peweicho jiwi bapontha cae axaba. Bapon Jeconías poxonae israelmonae teicaeya capoinchi Babilonia nacua beya, barapo jinaebotha Jeconías naexana epatotha.
\p
\v 12 Bapoxonae pirapae Jeconías tanaexanatsi pexanto Babilonia nacuatha. Jeconías Salatiel paxa tatsi. Bapon Salatiel Zorobabel paxa tatsi.
\v 13 Bapon Zorobabel Abiud paxa tatsi. Bapon Abiud Eliaquim paxa tatsi. Bapon Eliaquim Azor paxa tatsi.
\v 14 Bapon Azor Sadoc paxa tatsi. Bapon Sadoc Aquim paxa tatsi. Bapon Aquim Eliud paxa tatsi.
\v 15 Bapon Eliud Eleazar paxa tatsi. Bapon Eleazar Matán paxa tatsi. Bapon Matán Jacob paxa tatsi.
\v 16 Bapon Jacob José paxa tatsi. Bapon José piowa tatsi pewʉn María. Barapowa María Jesús pena tatsi. Bapon Jesús icha wʉn wʉn dutatsi, po wʉn “Mesías”, jei, po wʉn xua jei: “Pon Nacom itoroba itaboco wetsica xua jiwi pecapanenebiyaenexa tsainchi”, jei.
\p
\v 17 Abraham pia xainya weya tatsi trece poyobe pebiwi naexana xua Abraham muxunano daxota daxita catorce poyobe naexana, beya pu ducua poxonae David naexana. Bapon irʉ Salomón pia xainya weya tatsi trece poyobe pebiwi naexana xua Salomón muxunano daxota daxita catorce poyobe pebiwi naexana beya pu ducua poxonae Israel nacuamonae teicaeya capoinchi Babilonia nacua beya, beya pu ducua poxonae Jeconías naexana. Salatiel pia xainya weya tatsi trece poyobe pebiwi naexanapona xua Jeconías muxunano. Daxota daxita catorce poyobe naexana, beya pu ducua poxonae Mesías naexana.
\s Meje yabara poxonae Jesucristo nowaeuncua pebin wʉto barapo cae pin nacuathe
\r (Lc 2.1-7)
\p
\v 18 Poxonae Jesucristo naexana bara iche: María Jesucristo pena tatsi, poxonae bapowa muxu pepichi pecotsiwa pon pewʉn José, poxonae abʉ cataunxuae jopa perʉ nacoyabiyo, bapoxonae María pexuyo bʉpana taecatsi. Barapo pexuyo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi María tsiperʉ weeca exanatsi. Barapo pexuyo pewʉn Jesús.
\v 19 José, María pia pebin tatsi tsane, poxonae pichina pon pejʉntʉ coyene xanepanaein. Daxota bapon José, María jopa beyabara paebichi xua catsa pexuyo pecapoponaexae xua bʉpana taecatsi xua María aura peexanaenexa tsainchi jiwi peitʉtha tatsi. Bapoxonae José namicha moyiya najʉntʉ cui coyene baraxuba xua jopa pepichiwa tsane, xua jiwi jopa cataunxuae pecui yabara yaputaenexa.
\v 20 Poxonae came cataunxuae baxua yabara nanta xeina, José maituncuataba. Bapoxonae José amachinae tsita naitʉtatsi matatsunpin po matatsunpin Nacom itoroba. Matatsunpin namchiya jeye: “José, David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsim, jopa junuwinde xua nepichiwa tsane María xua jinseuri neexanaewa tsane. Tsipei barapo pexuyo, po pexuyo naexanaena, apara Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia pexuyo tatsi.
\v 21 Bapowa tanaexanaeinchi pexanto. Bapon wʉn dutsiname, po wʉn ‘Jesús’, jei. Barapo wʉn, wʉn dutsiname tsipei bapon pijimonae capanepaena xua abe pia peexanae cuiru coyenein weya tatsi, xua daxota Nacom jopa petsitanexatsi xua barapomonae pexeinaewa penatsicuentsiwa”, jei matatsunpin.
\p
\v 22 Daxita baraxua exana penacui yabara jume wetsinexa pocotsiwa bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin caena bayatha yabara tsiwʉnae muxu duta Nacom nexa, xua jeye:
\q
\v 23 “Matha taema, yabʉyo pexuyo bʉpana taecatsi
\q powa jopa perʉ nacoyabiyo pebin.
\q Yawa tanaexanatsi pexanto, po pexuyo wʉn
\q dutatsi, po wʉn ‘Emanuel’, jei”,
\q jei Nacom pia peitorobi jume pepaebin.
\q (Barapo wʉn jei: “Nacom naca barʉ popona”, jei.)
\p
\v 24 Poxonae José nacosataxuba, bapon exana pocotsiwa matatsunpin itoroba po matatsunpin Nacom itoroba. José María pitatsi.
\v 25 Bequein cae botha nabarʉ poponabe daichitha jopa came imoxoyo naperʉ cuicuinaeyobe beya poxonae pexanto tanaexanatsi. José pexuyo wʉn duta, po wʉn “Jesús”, jei.
\c 2
\s Meje yabara poxonae pomonae opitei pecayabara wʉnae
yaputaewi barapomonae Jesús siwa poinchi xua petaenexatsi
\p
\v 1 Jesús naexana Belén tomaratha, Judea nacuatha.
Barapoxonaerʉ Herodes pon Judea nacuapiwi pia peyanacua
ewatsinchi popona barapo Judea nacuatha. Poxonae Jesús
naexana pebiwi pata Jerusalén tomaratha. Barapomonae opitei
pecayabara wʉnae yaputaewi. Barapomonae pia tomara tajʉ
taenatsi ichaxota pocotsiwa xometo weecoina.
\v 2 Barapomonae ichawa beya yayainyaba tsiniya, jeye:
\p —¿Exota naexana pexuyo, po pexuyo judiomonae itorobiya
pia pepa peewatsinchi exanaeinchi poxonae pinyo tsane? Paxan
payaputan xua bapon naexana xote tsipei bapon pia opiteito
tatsi panaitomatsiya punaenaponan pata nacua werena, po
nacuatha ichaxota pocotsiwa xometo weecoina. Papatan xua
pata wʉnae jainchiwa tsane barapo pexuyo, jei.
\p
\v 3 Herodes, pon Judea nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi
poxonae bapon yabara jume tane xua ichʉn naexana pon jiwi
itorobiya pia pepa peewatsinchi, bapoxonae bapon bichocono
ʉnthʉthʉ deideijei Irʉrʉ Jerusalén tomarapiwino daxita
bichocono ʉnthʉthʉ deideijei pejume taexae baxua.
\v 4 Nexata Herodes waba sacerdotemonae pia pentacaponaewi
tatsi xua pia petanacaetutsinexa tsainchi pia botha.
Mataʉtano wabano pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia
peitorobi coyenewa tatsi. Daxita barapomonaetha Herodes
yainyaba, jeye:
\p —¿Exota naexanaena Mesías, pon bepa pinae Nacom
itorobei? jei Herodes.
\p
\v 5 Barapomonae jume nota, jeye:
\p —Bapon naexanaena Belén tomaratha, po tomara Judea
nacuatha eca. Bapon naexanaena barapo tomaratha, tsipei
Nacom pia peitorobi jume pepaebin caena bayatha tsiwʉnaeya
yabara muxu dutsiya tina xua Mesías yabara, Nacom nexa.
Nacom jeye:
\q
\v 6 ‘Belén tomara bequein po tomariyo tsiqui tomariyo
\q jiwana tomara xua Judea nacuatha, daichitha
\q Judea nacua pentacaponaewi yabara nanta xeinaena
\q xua Belén tomara peainya cui tomariyo tsane.
\q Baxua nanta xeinaena tsipei barapo
\q tomariyotha naexanaena, pon jiwi
\q pia Pecanamataxeinaeinchi tatsi.
\q Xan Nacom bapon itorobin tamonaetha,
\q pomonae Israel nacuapiwixae,
\q xua bapon barapo israelmonae itorobiya
\q pia pepa Peewatsinchi tsainchi’, jei Nacom,
\q xua Nacom tatinatsi pon Nacom peitorobi jume
\q pepaebin, jei sacerdotemonae irʉ pomonae jiwi
\q pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi.
\p
\v 7 Nexata Herodes namicha moyiya waba pomonae opitei
pecayabara wʉnae yaputaewi. Herodes yainyaba
barapomonaetha: “¿Eta poxonae yatsicaewa barapo opiteito
paca tsita naitʉta?” jei bapon.
\v 8 Poxonae barapomonae jume nota bapontha bapoxonae
Herodes itoroba barapo pebiwi Belén tomara beya. Herodes
jeye barapomonaetha:
\p —Paponare Belén tomara beya. Beta xanepanaya pajeire
barapo pexuyo. Poxonae pataebiname barapo pexuyo, nexata
pana netsipaebare, tsipei xan irʉ ponaein wʉnae
tajainchinexa tsanerʉ barapo pexuyo, jei Herodes.
\p
\v 9 Poxonae Herodes najume weta, barapo pebiwi bara
ponarʉcʉpa, pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi.
Bapoxonae po opiteito bayatha tane pia nacuatha, barapo
opiteito jemeicha caewa naitʉtaba. Yawa barapomonae
matacapoinchi. Barapo opiteito ducuapona beya matapainya
matatsun ducuatabica ichaxota barapo pexuyo boca.
\v 10 Poxonae barapo pebiwi tane barapo opiteito, barapo
pebiwi bichocono jʉntʉ coyene weiweina.
\v 11 Barapomonae bo jojoniya ichaxota tane barapo pexuyo
xua pena barʉ ecatsi, barapowa María. Bapoxonae barapo
pebiwi pentabocotontha ena xua barapo pexuyo wʉnae
pejainchinexa tsainchi, tsipei barapoyo pon
Pecanamataxeinaein peexanaexae tsainchi poxonae pinyo tsane.
Bapoxonae barapomonae piawan coibo isacapenta xua cajijinca.
Barapo pexuyo catsibatsi xuan pocotsiwa pewʉn oro nain.
Catsibatsino xua pocotsiwa pewʉn incienso xua pocotsiwa
tuxusi tuxuei benata poxonae tauta exana. Mataʉtano muxuna
catsibatsi icha petuxueiwa pocotsiwa pewʉn mirra xua
pocotsiwa anaincuito.
\v 12 Bapoxonae pirapae barapo pebiwi maitumenaeya amachinae
xua jopa bewa equeicha patsi tsane ichaxota Herodes eca.
Daxota barapomonae pia nacua be-iyiya, icha namto iyiya.
\s Meje yabara poxonae Jesusbarʉ panenebiya Egipto nacua
beya
\p
\v 13 Poxonae barapo pebiwi ponarʉcʉpa bapoxonae Nacom
itoroba matatsunpin Josetha. Matatsunpin tsita naitʉta
poxonae José amachinae. Matatsunpin José baraichi, jeye:
“Asiya uncuare. Pexuyo pire yawa coxiwano. Egipto nacua
bebarʉ naetsiriwiyama. Ecare barapo nacuatha, beya abʉ
poxonae equeicha catsipaebinchi baxota. Tsipei Herodes
pexuyo jeitsina pebexubinexa tsainchi pexuyo”, jeichichi
José matatsunpin.
\p
\v 14 Poxonae cataunxuae merawi, José nacosataxuba. José
pexuyo pita, yawano José pita yabʉyo María xua pexuyo
pena tatsi. Daxita barapoyobe warapa Egipto nacua beya
poxonae cataunxuae quirei tsuncuae.
\v 15 Barapo nacuatha, Egipto nacuatha, barapoyobe ecabe
beya poxonae juinya Herodes tʉpa. Baxua José cana exanatsi
xua bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin petsiwʉnae
yabara paebixae Nacom nexa xua jeye: “Waban Taxanto Egipto
nacua weya”, jei Nacom pon pia peitorobi jume pepaebin
Nacom nexa pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi.
\s Meje yabara poxonae Herodes itoroba, ichamonae itorobatsi
xua pejutebinexatsi pexui
\p
\v 16 Poxonae Herodes yaputane xua pomonae opitei pecayabara
wʉnae yaputaewi muxujainyabiya tsipaeba bapontha xua itara
patapaeba, bapoxonae Herodes anaya bichocono anaepana.
Nexata bapon itoroba, ichamonae itorobatsi xua
pejutebinexatsi daxita pexui pebiwi wʉtixi, po pexui
cataunxuae pencuetixi, po pencuetixi cataunxuae jopa yapu
othopaeyo dos po weibe, irʉ po pexui xua bayatha yapu
othopa dos po weibe. Barapon Herodes itoroba xua
pejutebinexatsi barapo pexui pebiwi wʉtixi daxita poxi
Belén tomara cuariya beya. Herodes baxua exana yaitama
bayatha pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi yopita
xua pinae tane pexuyo pia opiteito tatsi barapo dos po
weibetha poxonae peputha tapona, opiteito peputha tatsi xua
jinaebotha, poxonae Judea nacua beya pona.
\v 17 Baxua Herodes cana cui wetsiya exanatsi, xua bayatha
Jeremías pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin petsiwʉnae
yabara paebixae, xua jeye:
\q
\v 18 “Jume tan xua wecoyei Ramá tomaratha,
\q po tomara eca imoxoyo Belén tomaratha.
\q Powa xua wecoyei, bapowa Raquel,
\q powa bayatha tʉpa.
\q Bapowa Raquel pia pemomoxi susatopiwi siwa
\q wecoyei, tsipei daxita tajutebatsi.
\q Barapowa jopa naitawanae copatsiyo tsipei
\q pexui bayatha werapa bequein ichamonae jume
\q matawenta”, jei Jeremías.
\p
\v 19 Herodes bapoxonae pirapae tʉpa. Bapoxonae matatsunpin
pon Nacom itoroba, José tsita naitʉtatsi poxonae José
amachinae Egipto nacuatha. Matatsunpin jeye Josetha:
\v 20 “Natsixitabare. Pire barapo pexuyo yawa coxiwa
María, pexuyo pena tatsi. Israel nacua beya caibe nawiyama.
Tsipei bayatha werapa pomonae ichichipa xua barapo pexuyo
pebexubiwatsi”, jei matatsunpin.
\p
\v 21 Bapoxonae José natsixitaba. José pita pexuyo yawa
coxiwa. Israel nacua beya caibe nawiya.
\v 22 José jume tane xua juinya pinae Arquelao naexana
Judea nacuapiwi pia peyanacua ewatsin tatsi. Arquelao
Herodes pexanto tatsi. Arquelao xuya peyanacua ewatsin
naexana ichaxota bayatha coxiyan peyanacua ewatsin naexana
bapon Herodes. Tsipei Arquelao eca Judea nacuatha daxota
José junuwa xua peponaewa barapo nacuatha. Daxota José
pona Galilea nacua beya, tsipei poxonae amachinae
matatsunpin itoroba xua bewa pinae ponaena barapo nacuatha.
\v 23 Poxonae José patopa barapo nacuatha, bapoxonae popona
po tomaratha, po tomara pewʉn Nazaret tomara. Baxua José
cana cui wetsiya exanatsi, xua bayatha Nacom pia peitorobi
jume pepaebiwi Jesús cayabara tsiwʉnae muxu dutsiya jeye:
“Bapon wʉn dutinchi po wʉn jei: ‘Nazaret tomarapin’,
jei”, jei barapo Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi.
\c 3
\s Meje yabara poxonae Juan, pon Pebautisabin jiwi, cuiduba
ira xuepana susato tsurucuae nacuatha
\r (Mr 1.1-8; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28)
\p
\v 1 Pirapae poxonae ainya wei yapucaewa, poxonae abʉ
cataunxuae Jesús eca Nazaret tomaratha, bapoxonae Juan pon
jiwi Pebautisabin patopa ira xuepana susato tsurucuae nacua
beya xua Judea nacuatha. Bapon Juan Nacom Pejume Diwesi
paeba ducuanaebiya.
\v 2 Juan namchi: “¡Icha jʉntʉ coyene paxeinare Nacomtha
painya neauraxae xua abe paexaname! Tsipei Nacom paca waba
painya nenaexanaenexa piamonae tatsi jiwana pomonae Nacom
itorobiya peewatsixae”, jei Juan.
\p
\v 3 Barapo Juan apara bapon pon caena bayatha peyabara
tinaexaetsi. Isaías pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin,
bapon caena bayatha yabara jume wʉnaeya tina, xua caena
bayatha Juan yabara jume wʉnaeya tinatsi. Isaías jeye:
\q “Jume tan pon wawai ira xuepana
\q susato tsurucuae nacuatha.
\q Bapon wawaya jeye: ‘Patsi najʉntʉ cui
\q coyene wʉnaere pon jiwi pia pepa
\q Pecanamataxeinaeinchi pia pepatopae wʉnaeya tsane’,
\q jei pon wawai”, jei Isaías petinae diwesitha.
\p
\v 4 Juan jumaina duwein nabocoto, po duwein pewʉn camello.
Coreinya bocoto maraina. Juan xane pocotsiwan yapupuna,
pocotsiwan be sure, mataʉtano bana daebano.
\v 5 Jiwi pata Jerusalén tomara weya, irʉrʉ pata xua
daxita tomaranpiwi xua Judea nacua weya, irʉrʉ pata po
tomaranpiwi xua imoxoyo Jordán mene weya. Barapomonae pata
Juan pejume taenexatsi.
\v 6 Poxonae barapomonae nayopita Nacomtha xua bepa pinae
Nacom tsita auratsi, xua abe peexanaexae, barapoxonae Juan
bautisaba barapomonae Jordán mentha.
\p
\v 7 Ichitha poxonae Juan tane xua nawita pata fariseomonae
jiwana irʉrʉ xua saduceomonae jiwana pata ichaxota Juan
bautisaba, Juan jeye barapomonaetha: “¡Paxam pomonae
pemuxuitorobi jiwi pam! ¡Paxam be bara jomomonae pam,
tsipei jomo ba cuitaya dʉcʉpa nawa! Bara paichim anoxuae,
paichichipame Nacom pacuitaya dʉcʉpame xua abe paca
exanaeyainwa. Jopa papanenebiyaem tsane bequein bara paca
bautisabinchi tsipei jopa pajʉntʉ coyene xanepanaem
Nacomtha.
\v 8-9 Xaniwaicha pajinompare xain ichamonae paca cui tane,
xua icha jʉntʉ coyene painya nexeinaewa Nacomtha xua
painya neauraxae xua abe paexaname. Tsipei bequein paxam
pajam: ‘Waxainchi Abraham pia pemomoxi susato jiwichixaetsi
Nacom naca capanenebiya exanaena’, pajam, daichitha paxam
jopa xaniwaicha pajume cowʉntsim Nacom. Daxota Nacom
itacʉpatsi xua paca cui matawenta pia jopa paca nepaca
capanenebiyaenexa tsane. Mataʉtano barichino Nacom
itacʉpatsi xua jiwi forotsinchi barapo ibotixi weya, po
ibotixi xote Jordán mene itapatha bobena. Barapo jiwi
naexanaena, po jiwi yatsicaewa Abraham pia pemomoxi susato
jiwi tatsi, pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi Nacom.
\v 10 Poxonae pebin naein ʉba sipari ba canacui wʉnaeta
xua pecaucubobinexa po naein jopa nacoichiyo. Poxonae barapo
naein ucuboba nantatsun eta xua petautsinexa isototha. Paxam
bara paca jʉta ichiya paca cana exanaena. Nacom paca yabara
nacui wʉnaeta xua paca bebai tsane isototha, ichaxota po
isototha jopa cuinaya itacounayiyo tsipei Nacom jopa
xanepanaya pata exanaem.
\v 11 Xan xaniwaicha paca bautisabatsi meratha painya
neauraxae xua abe paexaname xua daxota icha jʉntʉ coyene
painya nexeinaewa tsane Nacomtha. Paca bautisabatsi meratha,
ichitha nama pon tsiwanaya patopan, apara bapon Mesías.
Bapon paca bautisabina Nacom pia Pejumope tʉnaxʉtha tatsi
poxonae Nacom paca najumope catsibina. Bapon paca jiwana cui
copatsinchi xua atene tsane Cristo pejume cowʉntsixaetsi
xua ichamonae atene exanaena. Bapon bichocono peayapusʉ
itorobi coyenewa xeina beyacaincha xan. Bapon pon jiwi pia
Pecanamataxeinaeinchi. Daxota bapon bichocono tsita pin ura
xeinan xua tataxu mʉ isanaxubiwa tsane pia penataxu
xatatsiwa tatsi. Tsipei xan bichocono tapawin, beyacaincha
pomonae amanaya petanacuichiwi pia pentacaponaewi poxonae
barʉ cui itura jina pia pentacaponaewichi.
\v 12 Bapon pon patopaena bapon bayatha tsinacobenata po
paparato xua trigo xu nexa. Bapon trigo xu tsanaya seicaya
matapepe jejebapona. Trigo xu jejebapona trigo xu matabotha.
Matapepe jejebapona petautsinexa isototha, ichaxota po isoto
jopa cuinaya itacounayiyo. Bapon bara jʉta cana ichi tsane
jiwitha icha trigo xu cana ichiya ichi. Jiwi Nacom tsana
nobina pomonae pejume cowʉntsixaetsi pia nacuatha nexa.
Ichamonae tsana nobinchi pomonae jopa pejume cowʉntsiwichi,
petautsinexa isototha ichaxota xua jopa itacounayiyo”, jei
Juan.
\s Meje yabara poxonae Jesús bautisabatsi
\r (Mr 1.9-11; Lc 3.21-22)
\p
\v 13 Nexata Jesús patopa ichaxota Juan uncua Jordán
mentha xua Galilea nacuatha. Jesús patopa xua Juan
pebautisabinexa tsane.
\v 14 Copiya Juan juntucuru jume matawenta xua Jesús
pebautisabiwatsi tsainchi tsipei anacuicaura. Juan jeye
Jesustha:
\p —Xan apara pon xua tanantawenonaewa xua xam bewa jame
tana nebautisabiwam tsane. Nama xan jopa bewa cabautisabi
tsainchi, jei Juan.
\p
\v 15 Ichitha Jesús jume nota:
\p —Anoxuae bara ‘je’ jande pocotsiwa xua xanepana,
pocotsiwa ichichipan pocotsiwa xua xanepanaya exanatsi
pocotsiwa xua Nacom naca itoroba, jei Jesús.
\p Bapoxonae Juan jume jejei xua Jesús bautisabatsi.
\v 16 Nexata poxonae Jesús bautisabatsi, Jesús nainya mene
wejuina. Bapoxonae nainya peitaboco nayausaranaxuba. Jesús
tane xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Jesús
tapatopeicatsi, be topiboto yaruneica.
\v 17 Bapoxonae Jesús jume tane pocotsiwa peitaboco
wetsipaebicatsi, jechichi: “Bapon apara Taxanto, pon
bichocono antobein pon itapetan. Bapon nejʉntʉ coyene
weiweina exana”, jei Nacom.
\c 4
\s Meje yabara poxonae Jesús jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi
caurimonae pia pentacaponaein tatsi xua Jesús abe coyeneya
petaexanaenexa tsane
\r (Mr 1.12-13; Lc 4.1-13)
\p
\v 1 Nexata Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Jesús
matacayatsi ira xuepana susato tsurucuae nacua beya.
Baxotiya caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús piraichi
jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi xua Jesús abe coyeneya
petaexanaenexa tsane.
\p
\v 2 Jesús jopa nabanaeyo baraxotiya cuarenta po
matacabibetha mataʉtano cuarenta po merawibetha. Poxonae
barapo matacabin yapucaewaba bapoxonae Jesús bichocono
jainpa.
\v 3 Caurimonae pia pentacaponaein tatsi imoxoyo patopa
Jesustha. Bapon Jesús piraichi jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi
xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa tsane. Bapon Jesús
baraichi:
\p —Icha xam yatsicaya Nacom Pexantom, netsita itʉre.
Barapo iboton itorobare xain pan naexanapenta, jei
caurimonae pia pentacaponaein tatsi.
\p
\v 4 Ichitha Jesús jume nota:
\p —Nacom Pejume Diwesitha namchi: ‘Jopa metha bepa meisa
jiwi betiya una jinompaetsipae pan. Bara irʉ yawano Nacom
Pejume Diwesi jiwi betiya yajʉntʉ cui coyeneya jʉntemiya
jinompa’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús.
\p
\v 5 Nexata caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús
matacapoinchi Jerusalén tomara beya. Baxotiya Jesús Nacom
pin pia botha pentatupa beicha capoinchi.
\v 6 Caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús baraichi,
jeye:
\p —Icha bara xaniwaicha Nacom Pexanto tatsim,
wenaxoreinque. Yaitama tsipei Nacom Pejume Diwesitha namchi,
jeye:
\q ‘Nacom itorobina pia matatsunpiwi
\q necayanabinexa.
\q Barapo matatsunpiwi asiya cawaetaboutsina
\q pecobetha, xua jopa necataxu tsaquituncuaenexa
\q tsane ibototha, poxonae wenaxorecame’,
\q jei Nacom Pejume Diwesitha,
\q jei caurimonae pia pentacaponaein tatsi.
\p
\v 7 Jesús jume nota, jeye:
\p —Barichi Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Jopa
jʉntʉ coyene jʉjʉtsiya wʉcaeinde Nacom pon jinya
Necanamataxeinaein, xua necajume jejeiwa tsane xua
necayawenaewa tsane poxonae jopa xapain exanaem’, jei Nacom
Pejume Diwesitha, jei Jesús.
\p
\v 8 Equeicha caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús
matacapoinchi ichaxota po demxuwa bichocono atororo.
Baraxotiya Jesús tsita itʉtatsi daxita nacuan xua barapo
cae pin nacuathe. Mataʉtano Jesús tsita itʉtatsi daxita
nacuan pia peitʉpanae coyenewan.
\v 9 Caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús baraichi,
jeye:
\p —Ichaunxuae nentabocototha uncuaename taitabaratha, xua
mataʉtano ichaunxuae newʉnae jaintsiname xua nenanta
xeinaewaxae xua xan jinya tacacanamataxeinaeinchi. Bapoxonae
barapo nacuan yawa muxuna nacuan pia peitʉpanae coyenewan,
baxuan cacatsinchi xua jinya necanamataxeinaenexa barapo
nacuan, jei caurimonae pia pentacaponaein tatsi.
\p
\v 10 Nexata Jesús jume nota:
\p —Xam pon caurimonae pia pentacaponaem, bara
nexubiriware. Yaitama Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye:
‘Meisa wʉnae jainde jinya Necanamataxeinaein Nacom. Meisa
bapon yatsicaewa taexande pocotsiwa caitoroba’, jei Nacom
Pejume Diwesitha, jei Jesús.
\p
\v 11 Bapoxonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús
pia xainya weya tatsi napitaba. Matatsunpiwi pata Jesustha
xua Jesús pecui matateicaenexa tsainchi, mataʉtano xua
peapatsinexa tsainchi.
\s Meje yabara poxonae Jesús tamropata pitaba pia
penacuichiwa Galilea nacuatha
\r (Mr 1.14-15; Lc 4.14-15)
\p
\v 12 Poxonae Jesús jume tane xua Juan jiwi pecʉbi botha
eca, bapoxonae Jesús pona Galilea nacua beya.
\v 13 Ichitha Jesús jopa ecaeyo Nazaret tomaratha, jame
saya pona Capernaum tomara beya xua baxotiya pepoponaenexa.
Barapo tomara eca, Galilea pucua itapatha ichaxota ainya
nacuabe nacaquita ecabe po nacuiyo pewʉn Zabulón nacuiyo,
yawa po nacuiyo irʉ pewʉn Neftalí nacuiyo.
\v 14 Pocotsiwa Jesús exana poxonae Capernaum tomaratha
popona, baxua Jesús yabara nacui wetatsi xua caena bayatha
Nacom pia peitorobi jume pepaebin, pon Isaías, pecayabara
cui wʉnae tsiwʉnaeya tinaexae poxonae jeye:
\q
\v 15 “Po ainya nacuabe pewʉn Zabulón nacuiyo
\q mataʉtano Neftalí nacuiyo, barapo nacuabe
\q ecabe ichaxota po namtotha pucua
\q imoxoyo caquita ducuiya.
\q Barapo nacuabe ecabe ichaxota po pin nacua,
\q pewʉn Galilea nacua.
\q Barapo Galilea nacua icha muxunenetha
\q eca xua Jordán mentha.
\q Barapo Galilea nacua weya jinompa pomonae
\q jopa judiomonae naexanaeyo.
\q
\v 16 Barapomonae caena bayatha jopa yaputaeyo Nacom,
\q mataʉtano caena bayatha jopa nayabara yaputaeyo
\q xua muxu bara nama pewerapaeba abe peexanaexae.
\q Daxita barapomonae be pocotsi jiwimonae poxonae
\q pona pequireiwatha xua poxonae mataʉtano jopa
\q xeinaeyo xua penatsiwana itiyobiwa.
\q Daichitha daxita barapomonae nama jume
\q cowʉntsina, xua jume cowʉntsinchi
\q pon Nacom itoroba.
\q Bapon barapomonae jʉntʉ cui coyene babatsiya
\q xanepanaya jinompaeya exanaeinchi ichi be jiwi
\q ichi xua poxonae pin pecoichatha jinompa”,
\q jei Isaías, pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin.
\p
\v 17 Bapoxonae Capernaum tomaratha Jesús tamropata pitaba
xua jiwi cuidubatsi. Jesús namchi, jeye: “Icha jʉntʉ
coyene paxeinare Nacomtha, painya neauraxae xua abe
paexaname. Tsipei Nacom paca waba painya nenaexanaenexa
piamonae tatsi pomonae Nacom itorobiya peewatsixae”, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús waba cuatro poyobe pebiwi,
pomonae duwei peyamonaewi
\r (Mr 1.16-20; Lc 5.1-11)
\p
\v 18 Jesús pona Galilea pucua itapatha. Jesús tane ponbe
ainya caepipeweichobe. Ichʉn pewʉn Simón pon icha wʉnno
Pedro. Ichʉn pewʉn Andrés. Baponbe duwei peyamonaeinbe.
Baponbe mentha yamonauyabe duwei pocotsiwatha xua
peyamonaewa.
\v 19 Nexata Jesús baraibe baponbe, jeye:
\p —Anetha, pana nepuna pondebe. Paca cuidubinchibe.
Anoxuae nama xan paca exanaeinchibe xua pinmonae
payawenaenamebe xua barapomonae pejume cowʉntsiwa tsane
Nacom icha bayatha paichimbe poxonae payamonamebe duwei
nawita, jei Jesús.
\p
\v 20 Nainya caena baraponbe peyamonaewan xubotabe. Napuna
ponabe Jesustha.
\p
\v 21 Bapoxonae pirapae Jesús tane ichʉnbe, ponbe ainya
caepipeweichobe. Ichʉn pewʉn Santiago. Ichʉn pewʉn Juan.
Baponbe Zebedeo pexantobe tatsi. Baponbe jeratha paxa barʉ
ecabe. Baponbe peyamonaewan wʉnaetauyabe. Jesús waba,
baponbe wabatsibe.
\v 22 Caena nainya jera xubotabe mataʉtano paxa cuenta
ponabe. Baponbe Jesús puna poinchibe.
\s Meje yabara poxonae Jesús pin bicheitomonae cuiduba
\r (Lc 6.17-19)
\p
\v 23 Jesús popona ducuanaeta daxita Galilea nacua beya.
Bapon cuiduba ducuanaeta daxita judiomonae pia penacaetutsi
bontha tatsi. Jesús paeba ducuanaeta Nacom pia pexeinya
jume diwesi tatsi, po diwesi yabara xua Nacom waba jiwi,
petanaexanaenexatsi piamonae pomonae Nacom jʉntʉ coyene
itorobiya ewata. Mataʉtano Jesús axaibi exana jiwi xua
daxita carepaya xoxi atene barapomonae yawa xua faefaena
peatenexae.
\v 24 Pin bicheitomonae jiwi jume tane xua juinya Jesús
exana daxita carepaya Siria nacuatha. Barapomonae pomonae
pejume taexae xua Jesús exana, barapomonae capona daxita
pomonae domaebatsi, yawa pomonae peatenexae, mataʉtano
pomonae caurimonae xeina, mataʉtano pomonae amameibatsi,
mataʉtano pomonae mʉbatsi. Jesús axaibi exana daxita
barapomonae.
\v 25 Pin bicheitomonae jiwi Jesús puna poinchi pomonae
Galilea nacua weya pona. Irʉrʉ Jesús puna poinchi pomonae
Decápolis nacua tomaran weya pona, irʉrʉ pomonae
Jerusalén tomara weya pona, irʉrʉ pomonae Judea nacua
weya pona. Irʉrʉ Jesús puna poinchi pomonae jinompa
ichaxota po nacua eca imoxoyo Jordán mentha xua icha
muxunenetha xua tajʉthiya.
\c 5
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi demxuwatheicha
\p
\v 1 Poxonae Jesús tane barapo pin bicheitomonae, bapoxonae
Jesús pona demxuwatheicha. Mataʉtano Jesús baxoteicha
eca. Bapoxonae Jesús pijimonae matawacaicha
nacaetutarʉcʉpatsi pomonae pia pepuna ponaewichi.
\v 2 Jesús tamropata pitaba xua diwesi cuiduba barapo pin
bicheitomonae.
\s Meje poxonae Jesús yabara cuiduba pomonae pejʉntʉ
coyene weiweinae jiwi
\r (Lc 6.20-23)
\p
\v 3 Jesús barai barapo pin bicheitomonae pomonae
pijimonaexae tatsi, jeye: “Maisa bichocono jʉntʉ coyene
weiweina pomonae yaputane xua Nacom pecanantawenonaewatsi
xua xanepanaya pejinompaewa tsane. Tsipei barapomonae
naexanaena Nacom piamonae pomonae Nacom jʉntʉ coyene
itorobiya ewata.
\p
\v 4 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae
bequein anthʉthʉrewe xua siwa wecoyei petaexae xua
ichamonae abe cana exana jiwitha. Daichitha barapomonae
Nacom cui matateicaena, barapomonae cui matateicaeinchi xua
anthʉthʉrewe, xua ichamonae siwa wecoyeichi.
\p
\v 5 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae Nacom
bichocono pebarʉ cui itura jinaewatsi xua jopa Nacom yabara
ajʉntʉcoyenetsacatsi. Barapomonae nama patsina pena iratha
po ira Nacom bayatha yabara paeba.
\p
\v 6 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae
ichichipa nawita xua exaneiba xua Nacom ichichipa,
pexeinaenexa tsane pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacomtha xua
Nacom jopa petsitanexatsi xua barapomonae pexeinaewa
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae bapontha. Barapomonae
yawenatsi, Nacom yawena xua barapomonae pexeinaenexa tsane
barapo coyene.
\p
\v 7 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae
nantanuweya pecayabara cui cananta xeinaewi xua ichamonae
peyawenaenexatsi. Barapomonae xuya Nacom nantanuweya
cayabara cui nanta xeinaena xua peyawenaenexa tsane.
\p
\v 8 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae
pejʉntʉ xeicae jiwi xua pomonae jopa pecayabara nanta
xeinaexae abe peexanae cuiru coyene. Barapomonae Nacom
necotsinchi.
\p
\v 9 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae
jʉntema pejinompaexae xua peyawenaexae xua irʉ ichamonae
jʉntema jinompa peexanaexaetsi pomonae copiya abe nata
exaneiba. Barapomonae pomonae jʉntema pejinompaexae Nacom
unuta ‘Tapexui’, jei Nacom.
\p
\v 10 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae
bequein bara aperʉtane exainchi mataʉtano bequein bara
anthʉthʉtane exainchi, xua amsiya xaniwaicha peexanaexae
pocotsiwa Nacom itoroba. Barapomonae nama Nacom pijimonae
tatsi naexanaena pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya
ewata.
\p
\v 11 “Maisa bichocono pajʉntʉ coyene weiweiname poxonae
bequein bara ichamonae abeya paca yabara paeba, poxonae
bequeinno abe pacata exana, mataʉtano poxonae bequeinno
canaerabiya paca yabara paeba tapaneantobemxaem.
\v 12 Pajʉntʉ coyene weiweinare. Mataʉtano jʉntema
painompare tsipei Nacom paca catsina pia pexeinya
peitʉpanaewan pocotsiwan Nacom paca jʉntana jeba pia
nacuatheicha. Icha ichamonae abe pacata exana payabara nanta
xeinare, matha caena barichi poxonae ichamonae abe exana
pomonaetha pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi.
Barapomonae caena bayatha jinompa poxonae paxam cataunxuae
jopa pajinompaem”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús diwesi paeba xua sare yabara
yawa xua pecoicha yabarano
\r (Mr 9.50; Lc 14.34-35)
\p
\v 13 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi jeye: “Sare beno bara beno
wʉnae. Ichitha icha barapo sare beno jopa abenataeyo
bapoxonae jopa peitacʉpaewatsi xua equeicha peabenataewa.
Bapoxonae jiwi barapo sare beno xuba iratha. Mataʉta beno
taxunaunaba iratha. Paxam pomonae tamonae pam be bara
jʉtiya ichiya pam, icha sare beno cana ichichi. Paxam
payawende jiwi pomonae jinompa barapo cae pin nacuathe xua
daxita jiwi jopa abe peexanaewa tsane. Ichitha icha
barapomonae jopa xapain payawenaem tsane, Nacom bara paca
bebai tsane. Tsipei jopa wʉnae pam, Nacom bara paca bebai
tsane icha jiwi ichi poxonae bebai sare beno mataʉta xua
beno taxunaunaba, tsipei jopa abenataeyo.
\p
\v 14 “Icha pecoicha ichi poxonae pentha xua poxonae baxota
jiwi yawenatsi, paxam bara jʉta ichiya paichim poxonae beta
painompame. Barapocotsi coyenewatha jiwi payawename xua beta
jinompa. Po tomara ba demxuwatha eca, barapo tomara ba jiwi
tajʉ tane. Bara paca yabara jʉta coyene ichi, jiwi paca
tane xua poxonae beta painya nejinompaewa.
\v 15 Jiton dapon ba aibi xua pon pecoicha coicha exana xua
pecoicha matacatetsinexa corototha. Jame, asiya coicha
exanatsi xua pecoicha taenexa pomonae bomʉxʉtha ena.
\v 16 Bara paca yabara jʉta coyene ichi xua jiwi
peitabaratha tatsi. Beta painompare xua jiwi painya nepaca
cataenexa xua xanepanaya paexaname painya neantobemxae
Nacom. Bapoxonae barapo jiwi Nacom wʉnae jainchinchi, pon
painya Axa, pon itabocotha eca”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús jiwi yabara cuidubatsi Moisés
pia peitorobi diwesi jume
\p
\v 17 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Jopa pananta xeinaeinde
xua xan patopeican xua apara Moisés pia peitorobi diwesi
jume tacana exanaewa tsane xua jiwi jopa equeicha
pecanantawenonaewa tsane barapo Moisés pia peitorobi diwesi
jume xuano irʉ bara cana ichin tsane pomonae Nacom pia
peitorobi jume pepaebiwi pia pecuidubiwan tatsi. Jame apara
patopeican tanayabara jume cui yabara wetsinexan tsane
pocotsiwa caena bayatha neyabara tsiwʉnae paeba po
diwesintha Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, irʉno
Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi pia penacuidubiwan
jumeintha.
\v 18 Bara xaniyeya paca tsipaebatsi poxonae cataunxuae
barapo itaboco ducue, mataʉtano poxonae cataunxuae barapo
ira ducue, Moisés pia peitorobi diwesi jopa weraweracae
tsane. Mataʉtano jopa cae itanetiyo aichurucuae tsane beya
poxonae wetsina pocotsiwa bayatha Nacom tsiwʉnae yabara
paeba xua wetapaeba.
\v 19 Pon yabara nanta xeina pecuidubinexa ichamonaetha xua
tsita jume ita xexenatsi Nacom pia peitorobi coyenewa
bequein saya po peitorobi coyenewiyo peya itorobi
coyenewiyo, bapon xuya, Nacom pia nacuatheicha cana jʉntʉ
cui ita xexenecaeinchi. Ichitha nama pomonae cuiduba
ichamonaetha Nacom pia peitorobi coyenewan, mataʉtano xua
exana pocotsiwa Nacom itoroba, barapomonae peainya cui jiwi
tsane Nacom pia peitorobi nacuatheicha tatsi.
\v 20 Paca tsipaebatsi jame bewa jʉntʉ coyene xanepanaya
paexaneibiname ichamonaetha be pocotsi coyeneya xua Nacom
paca itoroba, beyacaincha poxonae exana pomonae pecuidubiwi
Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, mataʉtano xua poxonae
beyacaincha jinompa fariseomonae. Icha jopa yatsicaewa beta
jʉntʉ coyene xanepanaya paexanaem tsane beyacaincha xua
poxonae barapomonae itara mexeya wʉnaeya exana, jopa
papatsim tsane Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi”, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua peanaepanae
cui coyene
\r (Lc 12.57-59)
\p
\v 21 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paxam pajume taneme
pocotsiwa Moisés namchi painya amo susato jiwitha, jeye:
‘Jopa ichʉn anaya bexubinde. Tsipei pon xua ichʉn bexotsi,
ichamonae yabara paebina xua bapon natsicuenta xua abe
peexanaexae’, jei.
\v 22 Ichitha nama seicaya paca tsipaebatsi xua pon caseba
ichʉntha ichamonae yabara paebina xua bapon natsicuenta xua
abe peexanaexae. Irʉrʉ pon biatane ichʉntha ichamonae
yabara paebina xua bapon natsicuenta xua abe peexanaexae.
Pomonae pecanamata caitorobi bicheito bapon yabara paebinchi
xua bapon natsicuenta tsipei bapon bichocono ʉnthʉthʉ
anaepana. Mataʉtano irʉrʉ pon namchi xua ichʉn
jeichichi: ‘Xam nabenecame’, jei pon, bapon xubinchi po
nacua beya ichaxota isoto bapana jopa itacounayiyo.
\p
\v 23-24 “Equeicha paca tsipaebatsi. Ichacuitha ichʉn
duwein becapona ichaxota xua be pexaethopaewa xua tuxusi
exana Nacom nexa poxonae tauta. Poxonae cataunxuae jopa
exanaeyo baxua, matha copiya tsiwanaya yabara nanta xeinaena
pocotsiwa icha metha bayatha abe exana ichʉntha. Matha be
ichi tsane meje xuaje: Bʉ abʉ cataunxuae bota pocotsiwa
pia pecatuxusi exanaewanexa xua Nacom nexa. Matha copiya
bewa ponaena ichʉn beya xua pia penaita coxone exanaewa
tsanebe. Bapoxonae bapon caibeya bewa ponaena xua duwein
petuxusi exanaewa tsane Nacom nexa poxonae tauta.
\p
\v 25 “Icha ichamonae be paca itoroba paca necacaponaenexa
pontha pon jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa, nexata
patsipaebare barapomonae, poxonae cataunxuae namtotha paca
barʉ pona xua painya nenaita coxone exanaewa tsanebe. Xain
bapoxonae barapomonae jopa paca caponaebe tsane pontha pon
jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa. Tsipei icha
barapomonae bara beya paca caponaetsipa, bapoxonae pon jiwi
peyabara paebin penatsicuentsiwa equeicha dabeya
policiamonae beya paca itorobichipa. Bapoxonae nama
policiamonae jiwi pecʉbi bo beya paca itorobichipa.
\v 26 Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Paxam jopa paca pu
copabi tsane jiwi pecʉbi bo weya, beya abʉ poxonae pana pu
matomacaename daxita paratixi cuntha po paratixi xua
paxeiname”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua jiton pita,
powa ichʉn piowa tatsi, powa bequein piseuri xeina taetha
\p
\v 27 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paxam pajume taneme xua
Moisés pia peitorobi coyenewan xua jeye caena bayatha:
‘Jopa ichowa pichinde powa ichʉn piowa tatsi, powa piseuri
xeina taetham’, jei Moisés.
\v 28 Ichitha nama xan paca tsipaebatsi. Icha pebin tane
petsiriwa, yawa nanta xeinaeya jeye: ‘Barapowa ichichipan
taisa maituncuaewa tsane, bequein bapowa jopa taseuriyo’,
jei, bapoxonae barapara abe exana Nacomtha, icha be pocotsi
coyene ichi, poxonae pita yabʉyotha powa jopa bequein
piseuriyo tatsi.
\p
\v 29 “Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Icha po itamaiqueito
painya necoxa werena ducua icha barapo itamaiqueito paca
exana xua abe painya neexanaewa tsane panaitamaiquei
jucuare, barapo itamaiqueiton yawa tajʉ beya pabebande.
Metha wʉnae xua painya nebebeiwa tsane cae itamaiqueitoxi
xua Nacom pia nacua beicha cae itamaiqueitoxi painya neyawa
patsinexa. Baxua jame wʉnae yatsicaewa, beyacaincha xua
poxonae painya pepon ompin paca bebai tsane ichaxota po
nacuatha isoto bapana jopa itacounayiyo.
\v 30 Barichi icha painya necobe, po cobe painya necoxa
weya, icha barapo cobe paca exana xua abe painya neexanaewa
tsane panacobe ucubobare, yawa tajʉ beya pabebande. Metha
wʉnae xua cae cobexi painya nebebeiwa tsane, xua cae cobexi
painya neyawa patsinexa Nacom pia nacua beicha. Baxua jame
wʉnae beyacaincha xua poxonae painya pepon ompin paca bebai
tsane ichaxota po nacuatha isoto bapana jopa itacounayiyo”,
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua jiwi
piseurixi pepunapenteibiyainwa
\r (Mt 19.9; Mr 10.11-12; Lc 16.18)
\p
\v 31 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi jeye: “Caena bayatha Moisés pia
peitorobi jume diwesitha namchiya jeye: ‘Pon punaxuba piowa
peaichaxaibixae xua pocotsiwa bapowa exana, bapon barabʉ
piowa catsina papera, po paperatha tina xua pexubiwa tsane
piseuri’, jei barapo Moisés pia peitorobi coyenetha.
\v 32 Ichitha nama seicaya icha coyeneya paca tsipaebatsi.
Icha pebin piowa punaxuba xua saya peaichaxaibixae poxonae
bequein bapowa jopa nasi cui coyene exanaeyo bapoxonae Nacom
tsita abetsi xua bapon cana exana piseuritha. Tsipei bapon
cana exana piowa xua piseuri tatsi nasi cui matacaeta xua
weiweina pebiwitha. Barichi pon pita petsiriwa, powa piseuri
pepunaxubixae, bapon barichi pia coutha abe natsiexana,
tsipei Nacom ichowa yabara nanta xeina xua bapowa cataunxuae
ichʉn piowa tatsi bequein punaxuba”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua jiwi
xainyeya penacui wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebiwa xua
peexanaewa pocotsiwa exanapaeba
\p
\v 33 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Bayatha pajume taneme
xua painya amo susato jiwi tsipaebatsi, xua Moisés
tsipaeba. Moisés jeye: ‘Paxam jopa bewa naerabiya pana cui
wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim tsane xua painya neexanaewa
pocotsiwa paexanapaebeibame xua Nacom peitabaratha tatsi.
Ichitha jame bewa bara xainyeya paexaneibiname pocotsiwa
papaebeibame xua Nacom peitabaratha tatsi’, jei Moisés
pijimonaetha.
\v 34 Ichitha xan seicaya icha coyeneya paca tsipaebatsi.
Poxonae jiwi peitabaratha tatsi pana nacui wʉnae
tsiwʉnaeya xainyeya yabara paebiname pocotsiwa xua
paexanapaebame bara moya baxua paexande, xua jiwi pia painya
nepaca cajume cowʉntsinexa. Jopa yawa muxuna icha jumein
papaebinde. Jopa pajande ichʉntha: ‘Bara xaniyan xua
exanaein. Nacui wʉnae tsiwʉnaeya xaniyeya yabara paeban
Nacom peitabaratha xua exanaein’, jopa pajande. Mataʉtano
jopa pajande: ‘Bara xaniyan. Baraxua paeban po wʉntha xua
Nacom pia nacua wʉntheicha tatsi’, jopa pajande baxua,
tsipei Nacom bara xoteicha eca pia pexeinya
equeibithopeibiwa tatsi ichaxota bapon ewatsiya itorobeibeca
jiwi.
\v 35 Mataʉtano barapocotsi coyenewa jopa bewa pana cui
wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim ichʉntha xua ira yabara.
Tsipei barapo ira apara Nacom pia ira. Barapo iratha nataxu
yʉyʉteca. Barichi mataʉtano barapocotsi coyenewa jopa
bewa pana cui wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim ichʉntha xua
Jerusalén tomara yabara, tsipei barapo tomara, po tomaratha
ichaxota Nacom popona pon jiwi itorobiya pia pepa
Peewatsinchi.
\v 36 Mataʉtano barapocotsi coyene jopa bewa pana nacui
wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim ichʉntha xua painya
nentasipa yabara. Saya meisa Nacom paca yabara matasipa
yaputane. Pomonae pam xua pewowi pam xua pantana tsaebiam
jopa paca itacʉpaeyo xua equeicha pantana inyapaname.
Mataʉtano pomonae pam pomonae amomonae pam xua pantana
inyapaname jopa itacʉpaetsi xua equeicha pantana tsaebiam.
Mataʉtano jopa baxua daichiyo xua caentanatoxitha. Saya
meisa Nacom itacʉpatsi xua cana exana baxua.
\v 37 Saya meisa barapo jumethabe patsipaebare ichʉntha
ichaxota po jumetha jei ‘Je, bara exanaein’, jei, mataʉtano
ichaxota po jumetha jei ‘Jume jopa exanaein tsane’, jei.
Tsipei poxonae pamuxuna paebame poxonae pana tsiwʉnae
yabara paebame ichamonaetha Nacom pia wʉntha tatsi xua
painya neexanaewa pocotsiwa paexanapaebeibame baraxua apara
caurimonae pia pentacaponaein tatsi paca tsimuxu duba xua
painya nepaebiwa baxua”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua
penayantomocae coyene
\r (Lc 6.29-30)
\p
\v 38 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paxam pajume taneme xua
bayatha Moisés paeba xua jeye: ‘Pon itamaiquei esanopa
ichʉn peitamaiqueito, bapon xuya bewa itamaiquei
esanopaeinchi. Mataʉtano pon xua wano teranopa, xua ichʉn
wano teranopatsi, bapon xuya wano teranopaeinchi’, jei.
\v 39 Ichitha nama icha coyeneya paca tsipaebatsi: Jopa xuya
pebin pacaitacueinchinde poxonae paca caitacueinta, pon
peaitabein. Mataʉtano icha ichʉn paca jumata tsaquinopa
pecobetha, moya equeicha icha jumata pana najumata caeware
xua painya necajumata tsaquinopaenexa.
\v 40 Icha ichʉn paca yabara yopichiya paeba pontha pon
jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua painya nentoma
amanayabixae bapon, bapoxonae bara pacare xua paca itoroba.
Icha painya camisa pacata pita bara yawa muxuna pacare
camisa po camisa peamʉtiyʉ camisa, po camisa xua athawe
peruyaewa.
\v 41 Icha soldadomonae paca itoroba xua jeye: ‘Painta
caponde pocotsiwa arewe xua saya cae kilómetro beya’, jei,
bara moya pacaponde pocotsiwa arewe xua equeicha icha cae
kilómetrono pantaropatabare.
\v 42 Daxita coyenexi pocotsiwa ichamonae paca wʉca, moya
bara pacaichabeibare. Pon paca nacowaeta painyawa moya bara
patsicobe copabare. Jopa paasiwinde painyawan”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua jiwi bewa
antobe pomonaetha pomonae pia peaitafaetabi jiwichi
\r (Lc 6.27-28, 32-36)
\p
\v 43 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Mataʉtano pajume taneme
xua caena bayatha Moisés namchi, xua jeye: ‘Paantobeinde
pomonae painya jiwi. Mataʉtano pacasebare pomonae painya
nepaca caaitafaetabi jiwi’, jei xua Moisés paeba.
\v 44 Ichitha icha coyeneya paca tsipaebatsi: Paantobeinde
pomonae bequein painya nepaca caaitafaetabi jiwi. Mataʉtano
Nacomtha patawʉcare pomonae bequein abe pacata exana.
\v 45 Icha paexanaename daxita barapo coyenexi bapoxonae
yatsicaewa Nacom piamonae tatsi pam tsane. Bara paichim
tsane icha be painya Axa ichi pon Nacom, pon peitabocotha
peecaexae xua daxita jiwi antobetsi. Nacom xometo pentha
taexana daxita jiwi pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi
nexa irʉrʉ pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi nexa.
Mataʉtano Nacom ema taitorobicano daxita jiwi pomonae
xaniwaicha pejʉntʉ coyene xeicae jiwi nexa irʉrʉ pomonae
peajʉntʉcoyenebe jiwi nexano.
\v 46 Icha saya meisa paantobem pomonae painya nepaca
antobexae, Nacom jopa paca cui yabara matomacae tsane.
Tsipei irʉrʉ barapo coyene exana pomonae paratixi pentoma
noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae
itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa, bequein jiwi yabara
nanta xeina xua bapomonae peajʉntʉcoyenebewi. Barapomonae
antobe pomonae xua pia peantobewixaetsi.
\v 47 Mataʉtano icha saya meisa painyamonae pajacobame
pomonae irʉ pejume cowʉntsiwi poxonae paca siwa pona,
xuano xua jopa pajacobim ichamonae, pomonae jopa pejume
cowʉntsiwi, barapo coyene jopa xanepanaeyo. Tsipei pomonae
Nacom jopa peyaputae jiwi, barapomonae irʉ ba jacoba
piamonae. Ichitha nama bewa toxeinchiya pananta xeinaem
beyacaincha barapomonae poxonae nanta xeina.
\v 48 Daxota paxam bewa bichocono xaniwaichiya beta
painompaem. Mataʉtano xua caewiyo jopa bewa paexanaem tsane
xua peabe coyenewa. Barapocotsi jʉta coyeneya paichim tsane
icha painya Axa ichi pon Nacom, pon peitabocotha peecaexae
xua bichocono xaniwaichiya beta popona. Mataʉtano bapon
caewiyo jopa exanaeyo peabe coyenewa”, jei Jesús.
\c 6
\s Meje yabara poxonae Jesús jiwi yabara cuidubatsi xua
jiwi xanepanaya peexanaewan
\p
\v 1 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae
pijimonaexae tatsi, jeye: “Poxonae paxam paexaname
pocotsiwan xua ichamonae tsita xanepanatsi xua Nacom paca
itoroba, bapocotsiwan paexande xua Nacom painya nepaca
cacuitaenexa. Saya meisa jopa paexanaeinde xua jiwi ʉ
painya nepaca cacuitaenexa xanepanaeya painya nepaca
cayabara paebinexa. Icha bapocotsi coyeneya paexanaetsipame
nexata painya Axa Nacom pon itabocotha peecaexae jopa paca
catsitsipae pocotsiwa paca yabara cui coyene matomacaewa
tsipei jopa paexanaetsipaem Nacom nexa.
\p
\v 2 “Daxota poxonae peacopeibiwi xoxi pacatsibeibame jopa
ichamonae patsipaebinde xua baxua painya neexanaexae. Jopa
barapocotsi coyeneya bara paichinde icha be pomonae
pemuxuitorobiwi ichi, poxonae itara mexeya pomonae
xanepanaya pepaebiwi. Tsipei barapocotsimonae saya ichawa
beya paeba xua pinae yawena nawita peacopeibi jiwitha.
Barapomonae matha jiwi wabeibatsi xua barapomonae pejume
taenexa tsainchi, bapoxonae judiomonae pia penacaetutsi
botha yawa namtontha baxua yabara paeba nawita xua pinae
yawena nawita pomonaetha pomonae peacopeibi jiwi.
Barapomonae baxua exana pia xua jiwi beta yabara nanta
xeinaetsi, pia xua jeichi jiwi: Maisa barapomonae betiya
exana, xua pejeinexa jiwi. Ichitha xaniwaicha paca
tsipaebatsi, barapomonae xeina pia pecui yabara
matomacaewatsi poxonae jiwi baxua caunuta tsipei jopa moicha
exanaeyo Nacom nexa.
\v 3-4 Ichitha poxonae paxam payawename peacopeibiwi namicha
moicha pacare barapomonaetha xua painya jiwimonae jopa paca
necacui taenexa. Mataʉtano poxonae Nacom painya Axa paca
tane poxonae namicha moicha paexaname baxua bapoxonae bapon
Nacom paca catsina pocotsiwa pia pecui yabara matomacaewa”,
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús jiwi yabara cuidubatsi po
coyene xua Nacom pewʉcaewatsi
\r (Lc 11.2-4)
\p
\v 5 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae
pijimonaexae tatsi, jeye: “Poxonae Nacom pawʉcame, jopa
barapocotsi coyeneya paexanaeinde icha be pomonae
pemuxuitorobiwi ichi, pomonae itara mexeya beta pepaebiwi.
Barapomonae saya ichichipa xua jiwi pecui taenexa poxonae
barapomonae Nacom wʉcatsi. Barapomonae ichichipa umena
pewʉcaenexa Nacomtha judiomonae pia penacaetutsi bontha
tatsi xua mataʉtano barichino namtontha. Barapomonae baxua
exana xua pecui taenexatsi xua ichamonae pecui taenexa. Bara
xaniyei paca tsipaebatsi. Barapomonae barompaya xeina pia
pecui yabara matomatsiwatsi poxonae jiwi yabara paeba xua
barapomonae pinae bara xanepanaeya exana. Nama bapoxonae
Nacom jopa catsiyo pia pematomatsiwa barapomonaetha tsipei
barapomonae jopa moicha exanaeyo Nacom nexa.
\v 6 Ichitha poxonae Nacom pawʉcame, barompaya painya tutu
beya paponde yawa bomʉxʉ tutu pacoibo xatababare.
Bapoxonae painya Axa Nacom baraxotiya patsipaebare. Painya
Axa paca yanta compa yawa daxita paca cui tane pocotsiwa
namicha paexaname. Bapoxonae bapon Nacom paca catsina
pocotsiwa pia paca yabara cui matomacaewa, xua beta painya
neexanaexae poxonae Nacom patsipaebame.
\p
\v 7 “Poxonae Nacom patsipaebame, jopa equeicha matowa
patsipaebinde po jumetha xua po jume jopa paca yawenaeyo.
Jopa bara paichinde icha be pocotsimonae ichi pomonae jopa
peyaputaewi Nacom. Barapomonae nanta xeina xua bara Nacom
jume tane pocotsiwa barapomonae tsipaeba xua matowa
pepaebixae.
\v 8 Nexata jopa barapocotsi coyeneya bara paichinde icha be
poxonae barapomonae icha ichi. Tsipei painya Axa Nacom bara
yaputane pocotsiwa painya nenantawenonaewam, xua beya
poxonae pawʉcame Nacom.
\v 9 Daxota Nacom patsipaebare, paichinde:
\q ‘Pata Taxam, xam ponxaem peitabocotha
\q athabeicha neecaein.
\q Barabʉ daxita jiwi cabarʉ cui itura
\q jina nejʉntʉ coyene xanepanaeinxae.
\q
\v 10 Barabʉ jopaena matacabi, po matacabitha
\q poxonae xam jiwi itorobiya ewatsiname
\q barapo cae pin nacuathe.
\q Barabʉ jiwi exanaena pocotsiwa
\q jinya neichichipae coyenewa xua barapo
\q cae pin nacuathe tsique.
\q Barabʉ jiwi exanaena icha peitabocotha ichi xua
\q exana pocotsiwa jinya neichichipae coyenewa.
\q
\v 11 Daxita matacabin pexaewa pana catsibeibare xua
\q po pexaewa daxita matacabin pata
\q canantawenonaewa tsaibi tsane.
\q
\v 12 Pana neyabara cui cana jʉntemainare xua abe
\q pata catsita exanaewatsi.
\q Bapoxonae pana neyabara cui cana exaname xua
\q jopa equeicha pata catsita natsicuentsiwatsi
\q xua abe pata catsita exanaexaetsi.
\q Baraxua painta exande icha paichin ichamonaetha.
\q Tsipei paxan copiya payabara cui cana exanan
\q xua ichamonae jopa pana netsita natsicuentsiyo
\q xua abe pata tanetsita exanaexae.
\q
\v 13 Jopa pana copatsinde xua abe pata exanaewa
\q tsane poxonae jiwi pana nejʉntʉ coyene jʉjʉta,
\q xua abe pata exanaewa tsane.
\q Ichitha pana necapanenebiya exande barapo abe
\q peexanae coyene weya’, pajande poxonae
\q Nacomtha patsipaebame”, jei Jesús.
\p
\v 14 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Tsipei icha paxam pacui
yabara jʉntemainame pocotsiwa ichamonae pacata abe exana,
nexata xuya painya Axa Nacom pon peitabocotha peecaexae,
xuya paca cui yabara jʉntemainaena pocotsiwa abe paexaname.
\v 15 Ichitha icha paxam jopa pacui yabara jʉntemainaem
pocotsiwa ichamonae abe pacata exana, nexata xuya painya Axa
Nacom jopa paca cui yabara jʉntemainae tsane pocotsiwa abe
paexaname”, jei Jesús barapo pin bicheitomonaetha pomonae
pijimonaexae tatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po coyene
peyabara nainbotsi cui coyenewa
\p
\v 16 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae pomonae
pijimonaexae tatsi, jeye: “Poxonae paxam payabara
nainbotame xua Nacom beta painya newʉcaenexa tsane, jopa
bara jʉta ichiya coyeneya paexanaeinde icha be pomonae ichi
pomonae itara mexeya betiya peexanaewi daichitha abe exana.
Barapomonae piyain itabara aenaenaca xua poxonae bequein
peyabara nainbotsiwatha Nacom. Barapomonae jopa nanta
cachetsiyo yawa jopa naitabara quiatsiyo. Barapomonae ichipa
xua ichamonae yaputane xua barapomonae cou bara nainbota.
Bara xainyeya paca tsipaebatsi xua barapomonae bayatha xeina
barompaya pia peyabara cui matomacaewatsi xua poxonae jiwi
yabara wʉnae jainta xua barapomonae cou bara nainbota.
\v 17 Ichitha paxam poxonae payabara nainbotame, xua Nacom
betiya painya newʉcaenexa tsane, pana naitabara iquicare
yawa beta pananta caichere.
\v 18 Bapoxonae jiwi jopa paca cui yaputae tsane xua paxam
bara cou payabara nainbotame. Namicha painya netsita
exanaexae Nacom barapo coyene. Meisa saya painya Axa Nacom
paca cui yaputane, tsipei daxita yaputane pocotsiwa namicha
paexaname. Bapon paca catsina pocotsiwa pia paca yabara cui
matomacaewa”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua pocotsiwa
Nacom jiwi pejʉntana jebiwatsi pia nacuatheicha
\r (Lc 12.33-34)
\p
\v 19 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Barapo cae pin nacuathe
copei jopa pacaetubinde xua painya nexeinaewa tsane nawita
barapo cae pin nacuathe. Tsipei bocobocowaton abe exanaena
poxonae xane pocotsiwan xua paxeiname. Ichacuitha abe
exanaena poxonae painyawan axumainbatsi. Ichacuitha
painyawan pocotsiwa paxeiname baxuan pomonae pecaibiwi paca
caibina.
\v 20 Ichitha jame paexande barapo pejʉntʉ coyene
xanepanaewa po pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacom ichichipa.
Bapoxonae Nacom paca catsibina pocotsiwa painya nepaca
jʉntana jebiwa pia nacuatheicha. Baraxoteicha bapocotsiwa
bocobocowaton jopa xaeyo. Yawa jopa axumainbichi. Mataʉtano
pomonae pecaibiwi jopa paca caibiyo baxuan xuan Nacom paca
necayabara cui matomacaewan.
\v 21 Ichaxota ba pajebame xua painya neichichipaewan baxota
ba payabara nanta xeiname nawita”, jei Jesús pijimonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba jiwi po coyene
xanepanaeya peexanaewa pejʉntʉ coyene wetsina
\r (Lc 11.34-36)
\p
\v 22 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Pecoicha ba yonoyonei
merawi painya nepaca cayawenaenexa xua beta painya netaewa
tsane quireitha. Barichi painya itamaiqueiton paca yawena
xua beta painya netaewa tsane. Icha painya itamaiqueiton
wʉnae, bara beta pataneme.
\v 23 Ichitha icha painya itamaiqueiton abe, jopa beta
pataetsipaem. Barichirʉ painya jʉntʉ coyenewan xua painya
nenanta xeinaewan. Icha painya jʉntʉ coyenewan
xanepanaetsipa bara beta Nacom payabara najʉntʉ coyene
xeinaetsipame. Ichitha icha painya jʉntʉ coyenewan jopa
xanepanaetsipae jopa beta Nacom payabara najʉntʉ coyene
xeinaetsipaem. Painya jʉntʉ coyenewan paca cana
exanaetsipa xua bichocono abe paexanaetsipame”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba jiwi, xua pon
nantaʉta ainya pia pecanamataxeinaeinchibe tatsi
\r (Lc 16.13)
\p
\v 24 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Jiton dapon aibi pon
xeina ainya pia pecanamataxeinaeinchibe tatsi xua pon beta
tanacuita barapo pia ainya pecanamataxeinaeinchibe tatsi.
Tsipei barapo petanacuichin meisa antobeya taexana caeintha
pon pia pecanamataxeinaeinchi poxonae itorobatsi. Icha pia
pecanamataxeinaeinchi jopa taraichiyo. Cae pia
pecanamataxeinaeinchi xanepanaeya taexana. Icha pia
pecanamataxeinaeinchi abeya taexana. Barichi jiton pon
bichocono antobe Nacom jopa itacʉpaetsi xua bichocono
peantobewa paratixi poxonae yawa bichocono antobetsi
Nacom”, jei Jesús barapo pin bicheitomonaetha, pomonae
pijimonaexae tatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po coyene xua
Nacom eena pijimonae
\r (Lc 12.22-31)
\p
\v 25 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paca tsipaebatsi, jopa
bichocono payabara najʉntʉ coyene exabinde pexaewa xua
painya neuna jinompaewa tsane yawano xua painya neapaewanno
tsane. Barichi jopa bichocono payabara najʉntʉ coyene
exabinde papabʉrʉ xua painya pepon nexa. Po coyene xua
asʉ pejinompaewa xua Nacom naca cata jame baxua ainya cui,
beyacaincha pexaewa xua peuna jinompaewa. Pepon ainya cui
irʉ, beyacaincha papabʉrʉ xua pepon nexa.
\v 26 Pataema peyapupunaewi. Barapoxi jopa ʉbiyo pabitha.
Yawa xua penawetsiwa jopa notsiyo. Yawa jopa xeinaeyo
bomʉxʉn xua pejebinexa pexaewan. Ichitha Nacom apata
peyapupunaewi pexaewa. ¡Paxam nama bichocono Nacom patsita
ainya cuim, beyacaincha peyapupunaewi xua Nacom tsita ainya
cuichi, po Nacom painya Axa pon itabocotha eca!
\v 27 Dapon aibi pon paxam jiwana pon itacʉpatsi xua
xeinaena icha matacabi xua po matacabitha pepoponaewa tsane
poxonae tʉpaena. Bequein bapon bichocono nayabara najʉntʉ
exaba baxua, ichitha jopa itacʉpaetsi xua xeinaena
caentacabi equeicha.
\p
\v 28 “Paxam bichocono payabara najʉntʉ exabame
papabʉrʉ. Jame pacayabara nanta xeinare pentonon, po
pentonon wexotha xuwa, xua matono itʉpana. Pentonon jopa
nacuichiyo yawa jopa natsiexanaeyo papabʉrʉ penama
xatabinexa.
\v 29 Ichitha paca tsipaebatsi xua pentonon matono itʉpana
bichocono beyacaincha pocotsi paparuwa Salomón nama xatata
xua pexeinya paparuwa. Bapon Salomón pon caena bayatha
judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pon bayatha
tʉpa.
\v 30 Pentonon po matonon wexotha anoxuae xuwa, Nacom cana
exana xua matono itʉpana. Ichitha pebiwi baya matono
tautsina ichaxota pocotsiwatha pan seba, tsipei saya
pentono. Nacom cana exana xua pentonon bichocono wʉnae bara
bequein saya pentonon. Barichi Nacom itacʉpatsi xua beta
paca neca-eenaewa xua beta painya nejinompaenexa. Mataʉtano
Nacom paca catsina paparuwan. ¡Maisa pebiwi pam tsobenae,
be conotha pajume cowʉntame Nacom!
\v 31 Jopa paʉnthʉthʉ deideijeya jinompaeinde xua ichawa
painya neyabara nanta xeinaexae. Jopa pajan tsaibinde:
‘¿Eta xua xaeinchi jane? ¿Eta xua apaeinchi jane? ¿Eta
xua nama xatabinchi jane?’ jopa pajan tsaibinde.
\v 32 Tsipei barapo cae pin nacuathe jiwi saya ʉ baxua
pecayabara najʉntʉ coyene exabi pocotsiwa nantawenona.
Ichitha nama paxam painya Axa Nacom panantaʉtame. Barapon
Nacom pon peitabocopin, pon yaputane daxita pocotsiwa xua
xoxi panantawenoname.
\v 33 Saya meisa jame bichocono copiya payabara nanta
xeinare xua painya neexanaewa xua pocotsiwa Nacom ichichipa
pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Mataʉtano jame
bichocono payabara nanta xeinare painya nexeinaenexa
pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacomtha. Icha paexanaename
barapo coyenewan nexata bapoxonae Nacom paca catsibina xua
daxita pocotsiwa panantawenoname.
\v 34 Jopa payabara muxuna najʉntʉ exabinde anoxuae
pocotsiwa baya tsane pocotsiwa painya neexanaewa tsane,
tsipei barapo matacabi nama xeina pocotsiwa bichocono pacata
ayapube. Daxita matacabi tsoponeibi pocotsiwa xua pacata
ayapube xua pocotsiwa painya neexanaewan”, jei Jesús.
\c 7
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba xua jiwi jopa bewa
yabara paebi xua ichamonae penatsicuentsiwa
\r (Lc 6.37-38, 41-42)
\p
\v 1 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae
pijimonaexae tatsi, jeye: “Jopa ichamonae payabara paebinde
xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Nexata bapoxonae
Nacom jopa paca yabara paebi tsane painya nenatsicuentsiwa
xua abe painya neexanaexae.
\v 2 Nacom pia coya paca yabara paebina xua painya
nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaewa icha po coyeneya
paichim poxonae ichamonae payabara paebame xua
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Icha daunweya payabara
paebiname xua penatsicuentsiwa ichamonae xua abe
peexanaexae, Nacom barichi daunweya paca yabara paebina xua
painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae”, jei
Jesús.
\v 3 Equeicha Jesús paeba caeintha pomonae pijimonae jiwana
pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo jeye: “Xam ba jinya jiton
itata taneme poxonae itata jopiyatsi naepʉtiyo, ichitha
jopa taem xua irʉrʉ xam nama pin naepʉto
neitamaiqueitotha ducua. Barapocotsi jʉta coyeneya ichi,
xam ba jinya jiton cui taneme xua poxonae abe exana, ichitha
jopa nayaputaem xua irʉrʉ xam baraichim nama bichocono abe
exaname.
\v 4 Icha jopa taem pin naepʉto xua neitamaiqueitotha ducua
jopa caitacʉpaeyo xua nejeiwa jinya jitontha: ‘Tajiton,
cata jutinchi naepʉtiyo xua ducua neitamaiqueitotha’, xua
nejeiwa.
\v 5 Xam nepaebim xua ichʉn exana xua baxua neexanaewatha
irʉ. Xam copiya nata jure barapo pin naepʉto xua
neitamaiqueitotha ducua. Bapoxonae beta taename nejutsinexa
tsane naepʉtiyo xua jinya jiton peitamaiqueitotha
tarucuatsi.
\p
\v 6 “Jopa patsipaebinde Nacom Pejume Diwesi pomonae anaya
paca aeba, xuano anaya aeba Nacom Pejume Diwesi pomonae jopa
pejume cowʉntsiwi Nacom. Tsipei barapomonae
peajʉntʉcoyenebe jiwi bichocono. Barapomonae bara abe
exana be barapocotsi jʉta coyeneya ichiya exana icha be
auri ichi xua poxonae anaepanaya nawano webaba pocotsiwa
pacatame. Mataʉtano barapomonae bara abe exana be
barapocotsi jʉta coyeneya ichiya exana icha be marrano
ichi, xua poxonae petaxutha taxunaunaba xua irainyaba po
pexaewa paapatame”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua jiwi bewa
matowa wʉqueibi Nacomtha
\r (Lc 11.9-13; 6.31)
\p
\v 7 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae
pijimonaexae tatsi, jeye: “Matowa Nacom pawʉcare,
bapoxonae paca catsibina pocotsiwa xua pawʉcame. Baraxua
matowa paexande icha paichim poxonae matowa pajeiteibame
beya poxonae pataebame yawa icha paichim poxonae matowa
pawawam bomʉxʉtha beya poxonae ichʉn paca jume nota.
\v 8 Tsipei pon matowa wʉca ichʉn bara catatsi. Tsipei pon
matowa necoba, bara taeba. Tsipei pon bomʉxʉ pecoibototha
matowa wawai, bara tacoibo sarana xorenatsi, mataʉta jume
notatsino.
\p
\v 9 “Paxam pomonae pexui paxeiname paca muxuwetatsi.
Poxonae painya pexui paca wʉca pan, ¿pacatsipame iboto?
¡Jume!
\v 10 Ichacuitha tsipae, poxonae painya pexui paca wʉca
duwei, ¿pacatsipame jomo wito? ¡Jume! Jopa baxua paraichim
tsane.
\v 11 Bara bequein peajʉntʉcoyenebe jiwi pam, ichitha
paxam payaputaneme xua xanepanaeya painya pexui
pacatsibeibame. Ichitha nama Nacom painya Axa pon itabocotha
peecaein bichocono jopa juniya paca catsiyo pejʉntʉ coyene
xanepanaewan poxonae pawʉcame beyacaincha poxonae painya
pexui pacatsibeibame poxonae paca wʉqueiba.
\p
\v 12 “Paexande ichamonaetha xua po coyene painya
neichichipaewa xua barapomonae beta painya nepacata exanaewa
tsane. Tsipei barapo coyenewa bayatha Moisés pia peitorobi
coyenewatha paca itoroba, mataʉtano Nacom pia peitorobi
jume pepaebiwi bayatha paca cui itoroba”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po boupayo
tsica boupayo dena
\r (Lc 13.24)
\p
\v 13-14 Nexata equeicha Jesús barai barapo pin
bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Poxonae
jiwi pona tomara beya, pomonae itapeta pin namto iya pona,
barapo jiwi pinmonae, tsipei barapo tomara namto boupa iya
xua jopa ayapubeyo. Pomonae nama itapeta, po namto tsica
namtiyo iya pona, barapo jiwi tsiquimonaeyo tsipei barapo
tsica boupayo ayapube iya. Barichi poxonae jiwi patsina
Nacom pia nacua beicha saya tsiquimonaeyo patsina tsipei
ichamonae jopa tsita jʉntʉ cui coyene xanepanaetsi xua
xanepanaeya pejinompaewa Nacomtha. Daxota pomonae Satanás
pia nacua beya patsina pinmonae tsane tsipei jopa
taayapubetsi xua barapo Satanás pia jʉntʉ coyeneyatha
tatsi jinompa. Nama itapeta pacananta xeinaeya jinompare
Nacom pia jʉntʉ coyenewa tatsi xua icha jiwi ichi poxonae
seicaya irʉrʉ barompaya pona tomara tsica namtiyo boupayo
iya”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua jiwi
yaputane nae, penacoichixae
\r (Lc 6.43-44)
\p
\v 15 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Dota pam, dota pomonae
penaerabiwi, pomonae xua jeye: ‘Paxan papaeban Nacom nexa’,
jei. Barapomonae painya xainya beya pata itara mexeya jopa
jʉntʉ coyene anaepanaeyo icha be ichi pomonae xua Nacom
pejume jejei jiwichi xua peexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba
xua mataʉtano icha be ovejamonae ichi xua pia cui coyene
xeina xua jopa anaepanaeyo. Daichitha barapomonae bichocono
antʉcuicoyeneyapube xua anaepana, icha be neʉthʉ ichi
poxonae bichocono anaepana.
\v 16 Ichitha paxam pacayabara ita coxoname barapomonae
poxonae pataneme pocotsiwa barapomonae exana, icha be jiwi
ichi xua poxonae yaputane nae, po nae penacoichixae.
Mataʉtano jiwi jopa yaputaeyo xua bapana jiwi jopa teracae
uva cuei po naetha sojei, tsipei apara uva cuei xuwa
ʉnbototha po ʉnbo jopa e dubenaeyo. Mataʉtano jiwi jopa
bapana teracae higo thei naexitha, tsipei apara higo thei
xuwa higo naetha.
\v 17 Tsipei daxita naein, po naein pexeinya naein bara
nacoita po pethei pexeinya thei. Mataʉtano daxita naein, po
naein camatsa naein bara nacoita po pethei camatsa thei.
\v 18 Po nae pexeinya nae jopa bapana nacoichi po pethei
camatsa thei. Barichi po nae camatsa nae jopa bapana
nacoichi po pethei pexeinya thei.
\v 19 Daxita naein, po naein jopa nacoichiyo po pethei
pexeinya thei, jiwi barapo naein ʉncata. Bapoxonae jiwi
barapo naein tauta isototha.
\v 20 Icha naein cana ichichi xua poxonae jopa
penacoichiyoxaera, bara cana ichi tsainchi jiwi xua poxoru
xanepanaeya jopa peexanaexaera tsane. Icha ichi xua
payaputaneme naein poxonae pia pethei pataneme, barichi jiwi
pantʉ cui coyene yaputaneme poxonae pataneme pocotsiwa
barapomonae exana”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús pinae paeba xua pinae daxita
jiwi jopa patsi tsane Nacom pia peitorobi nacua beicha
\r (Lc 13.25-27)
\p
\v 21 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Pinmonae jiwi neyabara
caunutsiya jei tsane: ‘Tanecanamataxeinaem’, jei tsane.
Daichitha barapomonae jiwana tsicamonaeyo patsina Nacom pia
peitorobi nacua beicha. Saya meisa patsina pomonae exana xua
pocotsiwa Taxa ichichipa. Barapomonae patsina ichaxota Taxa
po nacuatheicha ewatsiya itorobeibeca.
\v 22 Poxonae barapo matacabi jopaena, po matacabitha
poxonae Nacom yabara paebina xua jiwi penatsicuentsiwa
pinmonae jiwi pijunuwi neyabara caunutsiya jei tsane: ‘Pata
Tanecanamataxeinaem, paxan pacueicueijan nejume diwesi xam
nexa. Mataʉtano cauri paitawetan newʉntha. Mataʉtano
jinya newʉntha papaeban poxonae pexeinya petsita itʉtsi
coyenewa paexanan’, nejei tsane.
\v 23 Daichitha barapomonae jume notsin. Jan tsane: ‘Bʉ
canta bapana jopa paca yaitaetsi. ¡Taxainya weya pana
natsixibarʉcʉpare pomonae abe painya neexanae jiwi
pamxaem!’ jan tsane”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús ainya bomʉxʉbe yabara paeba
\r (Mr 1.22; Lc 6.47-49)
\p
\v 24 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae,
pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Pon nejume naitomata
pocotsiwa paeban mataʉtano exanano pocotsiwa ichichipan
barapon beta popona Nacom nexa. Bara barapon barapocotsi
jʉta coyeneya nacana exana icha be pocotsin peyaputaein
ichi, pon bo acabanota peira matatsucaewatha xua ichaxota
ira daunwei. Meje jeye: Copiya mʉthʉn tajʉ exanareca
pecuaranobinexa bomʉxʉ naeton.
\v 25 Poxonae ema duneica yawa mene matacaewaxuba yawa joibo
bomʉxʉ daunweya capubabanota, barapo bomʉxʉ jopa
joparenaeyo, poxoru naeton tajʉ umenareca xuano poxoru
barapo bomʉxʉ peira matatsucaewatha uncua ichaxota ira
daunwei.
\v 26 Ichitha nama pon nejume taetha xuano jopa exanaeyo
pocotsiwa ichichipan jopa beta poponaeyo Nacom nexa. Bara
barapon barapocotsi jʉta coyeneya nacana exana icha be
pocotsin amameibatsi ichi. Bapon be meje: Bapon be pocotsin
bo acabanota ichaxota ira matafatsana xuano naeton jopa
tajʉ umenarecaeyo poxoru taetowa. Baraxota mene pateiba
poxonae awʉbo tsaibi.
\v 27 Poxonae ema duneica, yawa mene matacaewaxuba, yawa pin
joibo capubabanota barapo bo, bapoxonae barapo bomʉxʉ
joparena poxoru naeton jopa tajʉ umenarecaeyo xuano poxoru
bomʉxʉ uncua ichaxota ira matafatsana. ¡Maisa bomʉxʉ
bichocono abe!” jei Jesús barapo pin bicheitomonaetha,
pomonae pijimonaexae tatsi.
\p
\v 28 Poxonae Jesús barapo diwesin najume weta, pomonae
Jesús jume tainchi, barapomonae yabara najʉntʉ coyene
cabenaeca xua Jesús pia pecuidubiwan tatsi.
\v 29 Tsipei Jesús ba cuiduba be peyaputaein pia peayapusʉ
itorobi coyeneya tatsi. Jesús jopa cuidubiyo be judiomonae
pia pecuidubiwi pia picoyeneya tatsi.
\c 8
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon peperʉ
sawinchi
\r (Mr 1.40-45; Lc 5.12-16)
\p
\v 1 Poxonae Jesús peitapatororo wejuinca, pin
bicheitomonae Jesús puna poinchi.
\v 2 Jesús imoxoyo caquita poinchi pebin, pon peperʉ
sawinchi. Bapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha
tatsi xua Jesús pebarʉ cui itura jinaexaetsi. Bapon namchi
Jesús beya, jeye:
\p —Pon Necanamataxeinaem jiwi, icha bara ichichipame bara
caitacʉpa xua axaibi tana neexanaewam, tsipei jinya
neayapusʉ itorobi coyenewa nexeinaem, jei bapon.
\p
\v 3 Nexata Jesús nacobe yota yawa mata jayaba barapo
pebin. Jesús barai, jeye:
\p —Bara ichichipan. ¡Bara axaibinde! ¡Bara caaperʉxaibi
exanatsi! jei Jesús.
\p Bapoxonae bapon nainya taaichurucuaetsi xua peperʉ
sawiwatsi.
\v 4 Nexata Jesús barai peperʉ sawinchi:
\p —Taema, jopa yabara tsipaebinde ichamonaetha xua
neaxaibiwam. Saya jame meisa ponde sacerdotemonaepintha xua
nenaitʉtsinexa xua bapon necataenexa xua bayatha nejumewa.
Bapontha care pocotsiwa xua pecatsiwa Nacomtha, pocotsiwa
xua bayatha Moisés cui itoroba xua equeicha jopa jinya
nenataxobinexa jinya pepontha. Bapoxonae daxita jiwi
cayaputaena xua tsita ita peinya xeinatsi xua xam bara jumem
yawa xua perʉ wʉnaem, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon soldadomonae
romanomonae pia pentacaponaein tatsi tanacuitatsi
\r (Lc 7.1-10)
\p
\v 5 Poxonae Jesús joniya Capernaum tomaratha, bapoxonae
pebin Jesús imoxoyo caquita poinchi. Bapon romanomonae
soldadomonae pia pentacaponaein tatsi. Bapon nantaʉta pon
tanacuiteibatsi pia botha.
\v 6 Barapo pentacaponaein Jesús jume daunweya baraichi,
jeye:
\p —Tanecanamataxeinaem, pon inta nacuiteiba camatha boca
tabotha. Bapon mʉbatsi yawa bichocono atene, jei barapo
pentacaponaein.
\p
\v 7 Jesús namchi:
\p —Bara beya tha ponaetsi taaxaibi exanaenexa bapon, jei
Jesús.
\p
\v 8 Barapo soldadomonae pia pentacaponaein tatsi jume nota:
\p —Tanecanamataxeinaem, xan saya tacui pawin. Auran xua
xam nepatopaewa tsane tabotha tsipei xam ainya cuim. Icha
saya paebiname xua bapon pia peatenewatha tatsi, bapoxonae
bara axaibi tsane pon inta nacuiteiba.
\v 9 Xan barichi xeinan tananecanamataxeinaein pon
neitoroba. Barichirʉ xeinan soldadomonae pomonae
itorobeiban. Poxonae ichʉn itoroban: ‘ponde’, jan, bara
bapon pona. Poxonae ichʉn waban: ‘antha’, jan, bara bapon
patopa. Pon inta nacuita itoroban: ‘inta exande’, jan. Bara
inta exana, jei barapon pon pentacaponaein.
\p
\v 10 Poxonae Jesús baxua jume taeba, jume cui yabara
cananthʉthʉ nanta xeinanaya cabenaeca, beta pepaebixae
romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi. Jesús
necotaba pomonae puna poinchi, barai, jeye:
\p —Xaniyeya paca tsipaebatsi, Israel nacuatha irʉ
dapocotsin jopa caxinaeinyo pocotsin icha pon iche pon tana
necui yabara jume cowʉntsin xua bara neitacʉpa xua axaibi
taexanaewa jiwi.
\v 11 Paca tsipaebatsi, pinmonae patsina Nacom pia peitorobi
nacuatha penabanaenexa tsane. Ichamonae pomonae ichaxota
xometo ecoina, barapomonaepiwi patsinano. Ichamonae pomonae
ichaxota xometo jopeica, barapomonaepiwi patsinano. Daxita
carepaya barapomonae Abraham barʉ equiyaena, irʉ Isaac
barʉ equiyaena irʉ Jacob barʉ equiyaena. Daxita carepaya
barapo nacuanmonaepiwi barʉ nabanaeinchi peitaboco beicha.
Abraham, barʉ nabanaena barapomonae ichaxoteicha Nacom
itorobiya ewateiba jiwi.
\v 12 Ichamonae nanta xeina xua bepa pinae patsina Nacom pia
peitorobi nacua beicha tatsi, bara bequein jopa xanepanaeya
peexanaewi. Daxota barapomonae bebai tsainchi ichawatha
waxainya weya ichaxota pequireiwatha. Baraxota barapomonae
bichocono wecoyei tsane yawa nantanuweya nantʉ jayabina,
jei Jesús.
\p
\v 13 Nexata Jesús barai pentacaponaein, jeye:
\p —Ponde jinya bo beya. Bara cata exanatsi tanecui yabara
jume cowʉntsimxae xua bara taneitacʉpaewa xua tacata
exanaewatsi, jei Jesús.
\p Bapoxonae barapo pentacaponaein pia petanacuichin tatsi
bara caena taaxaibi exanatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana Pedro pamiyo
tatsi
\r (Mr 1.29-31; Lc 4.38-39)
\p
\v 14 Jesús joniya Simón Pedro pia botha tatsi. Baraxota
Jesús tane Pedro pamiyo tatsi xua camatha boca yawa xua
domaebatsi.
\v 15 Jesús cobe pita, barapowa cobe pitatsi. Domae
taaichurucuaetsi bapowa. Nainya barapowa nanta cotaxuba.
Bapoxonae bapowa pexaewa apata barapomonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pin bicheitomonae
\r (Mr 1.32-34; Lc 4.40-41)
\p
\v 16 Poxonae tabopiya tsanaicha, ichamonae pomonae cauri
xeina barapomonae Jesús becarendenatsi. Jesús pia jumetha
itaweta caurimonae. Barichi Jesús axaibi exana daxita
pomonae peatenewi.
\v 17 Poxonae Jesús barapo coyenein exana, bara nayabara
jume cui weta exana caena bayatha Isaías peyabara cui
tsiwʉnaeya paebixae. Bapon Isaías Nacom peitorobi jume
pepaebin. Bapon jeye Cristo yabara: “Bapon naca wenota
wajʉntʉ coyene bojeiwa. Mataʉtano bapon naca wenota
waatene coyenewan”, jei Isaías pejume diwesitha.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba pomonae ichichipa
xua pepuna ponaewatsi
\r (Lc 9.57-62)
\p
\v 18 Poxonae Jesús tane xua pin bicheitomonae nacaetuta
bapontha, bapoxonae bapon pijimonae itoroba xua icha
muxunene beya peponaenexa tsane xua pucua epataʉta iya.
\v 19 Poxonae cataunxuae Jesusbarʉ jopa torobabiyaeyo xua
icha muxunene beya nexa, bapoxonae Jesús imoxoyo caquita
uncuatabʉtsi pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi
coyene. Jesús baraichi:
\p —Pon jiwi Necuidubim, capuna ponaeinchi daxita
jʉpaeyantha xua ichaxotan neponaewa tsane, jei.
\p
\v 20 Jesús jume nota:
\p —Namomonae ba pia mʉthʉn xeina ichaxota
pemaitathopeibiwa. Irʉ peyapupunaewi ba coton xeina,
ichaxota peyamaitathopeibiwa. Ichitha nama xan ponxaein
Nacom Tananeitapetsin nama jopa daichinyo. Nama jopa
xeinaeinyo bo xua tabo xua xota nafifinacaecan, jei Jesús.
\p
\v 21 Bapoxonae ichʉn pon irʉ Jesús pijimonae jiwana
bapon Jesustha namchi, jeye:
\p —Tanecanamataxeinaem, bara nepu copare tha taxa matha
mʉthʉtha xubichi copiya xua bapoxonae tacapuna ponaewatsi
tsainchi, jei.
\p
\v 22 Jesús jume nota:
\p —Maisa jame nepuna ponde. Bara copare xua petʉpaewi
bara mʉthʉcaeinchi, pomonae be pewerapaewi, jopa be tana
nejume cowʉntsiwixae, barapomonae mʉthʉcaena, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús xainya ducuanaya exana joibo
yawa maratsacano xainya mene ducuanaya exanano
\r (Mr 4.35-41; Lc 8.22-25)
\p
\v 23 Nexata Jesús jeratha nontabiya. Jesús pijimonae
barʉ pona jeratha.
\v 24 Bapoxonae jemeicha pin joibo naetaba mentha.
Maratsacan jeratha mene othopa muxu pebunarecae. Daichitha
Jesús maituncua.
\v 25 Bapoxonae Jesús pijimonae yaʉbaxotsi, jeichichi
Jesús:
\p —¡Pata Necanamataxeinaem, pana capanepare!
¡Yanabunarecatsi! jei Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 26 Jesús jume nota:
\p —¿Eta pocotsiwa metha bichocono pajunuwame?
¿Cataunxuae jopa pana neyabara jume cowʉntsim xua bara
tana neitacʉpaewa xua tapaca yawenaewatsi? jei Jesús.
\p Nexata Jesús asiya uncua. Bapoxonae Jesús itawetaxuba
joibo, maratsacano. Daxita caewanaya joibo yawa maratsacano.
\v 27 Bapoxonae barapo pebiwi yabara najʉntʉ coyene
cabenaecarʉcʉpa xua pocotsiwa Jesús peexanaexae.
Barapomonae najei:
\p —¿Metha jintamda baponda? ¡Jamaisa bapon itawetaxuba
joibo yawa maratsacan xua daxita xainya dubenanaya! najei
barapomonae.
\s Meje yabara poxonae pebinbe ponbe caurimonae
pexeinaeinbe, ponbe Gadara nacuapinbe
\r (Mr 5.1-20; Lc 8.26-39)
\p
\v 28 Poxonae Jesús patopa pucua icha muxunene beya xua po
nacuatha Gadara nacua, bapoxonae pebinbe Jesús imoxoyo
caquita uncuatabʉtsibe. Baponbe ibo wountha poponeibabe.
Caena bayatha baponbe xeinabe caurimonae. Barapo caurimonae
baponbe anaepana cana exanatsibe daxota daxita jiwi junuwa
xua peponaewa barapo namtotha ichaxota baponbe poponabe.
\v 29 Bapoxonae jemeicha caurimonae baponbe wawai
exanatsibe, jeibe:
\p —Nacom Pexantom tatsim, ¿eta pocotsiwa metha patopame
pata xantha? ¿Patopame jinya painya neperaxa exanaetsibe
pewʉnaeya xua po matacabitha xua poxonae Nacom atene pana
exanaena xua abe pata exanaexae? jei baponbe xua caurimonae
wawaya exana.
\p
\v 30 Tsiwiyo tajʉyo beya pin marrano duweimonae xayompa.
\v 31 Caurimonae Jesús jeichi:
\p —Icha pana itawetame, moya pana nepu copabare marrano
duweimonaetha, jei caurimonae.
\p
\v 32 Nexata Jesús jume nota caurimonaetha, jeye:
\p —Moya pataema, jei.
\p Nexata caurimonae pebinbe wepu ponatsibe, yawa marrano
duweimonaetha pata. Barapo marrano duweimonae dʉcʉpa, pin
pitapatororo othopareca. Pucuatha bunothopa. Caurimonae
cabunothopatsi.
\p
\v 33 Pomonae yapu eena barapo marrano duweimonae, junuwiya
cuinaenouta peyabara paebinexa tomarapiwitha. Barapomonae
yabara paeba daxita pocotsiwa Jesús cana exana marrano
duweimonaetha yawano pocotsiwa Jesús cana exana ponbetha
ponbe xua cauri pexeinaeinbe.
\v 34 Bapoxonae daxita tomarapiwi pona ichaxota Jesús eca.
Poxonae Jesús tainchi, barapomonae Jesús jeichichi:
“Maisa bewa warapaename Gadara nacua weya, po nacua pata
nacua weya”, jei daxita barapomonae.
\c 9
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon pecuenobinchi
\r (Mr 2.1-12; Lc 5.17-26)
\p
\v 1 Nexata Jesús jeratha nontabiya. Jeratha pona icha
muxunene beya xua pucua epataʉta iya. Jesús pia tomara
beya patopa, barapo tomara icha muxunenetha eca.
\v 2 Baraxota pebiwi pata. Barapo pebiwi Jesús
tacarendenatsi pon pecuenobinchi. Xua xota pocotsiwatha
pemaiteibiwa, barapomonae barapocotsiwatha pecuenobinchi
carendenatsi. Poxonae Jesús tane xua barapomonae yabara
jume cowʉnta xua bara Jesús peitacʉpaewatsi xua axaibi
peexanaewatsi pon pecuenobinchi, bapoxonae Jesús barai
pecuenobinchi:
\p —Tajiton, najʉntʉ coyene tsacatabare. Cacui yabara
jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsiba jinya abe neexanae
cuiru coyenein, jei Jesús.
\p
\v 3 Bapoxonae pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia
peitorobi coyenewa tatsi, barapomonae daxita carepaya pia
coutha nanta xeina. Najei: “Maisa bapon bichocono abe
tsipei pocotsiwa bapon paeba bichocono Nacom tsita
ajumebetsi. Jiton dapocotsin aibi pon xua jiwi cacui yabara
jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru
coyenein tatsi”, najei barapomonae.
\v 4 Daichitha Jesús yaputane xua barapomonae pijʉntʉ
coyeneintha natsipaeba. Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —¿Eta xua metha baxua abeya pana neyabara cananta
xeiname?
\v 5 ¿Eta po jumetha baran tsane pecuenobinchi? ¿Metha jan
tsane: ‘Jinya abe neexanae cuiru coyenein cata
jʉntemainatsi’, jan tsane? Ichacuitha ¿metha jan tsane:
‘Nontaponare, yawa bara ponare’, jan tsane?
\v 6 Daxota aunxuae paca tsita itapeinya xeinaeinchi xua xan
ponxaein Nacom Tananeitapetsin, xua xeinan taayapusʉ
itorobi coyenewa xua bara tana neitacʉpaewa xua jiwi
tayabara cacui jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanaewa abe pia
peexanae cuiru coyenein tatsi pomonae jinompa barapo cae pin
nacuathe, jei Jesús.
\p Bara nexata pecuenobinchi Jesús barai, jeye:
\p —Catsipaebatsi nontaponde. Jinya nemaituncuaewa pire.
Jinya bo be-iyande, jei Jesús.
\p
\v 7 Bapoxonae pon pecuenobinchi caena nainya nontapona
barapomonae peitʉtha tatsi, yawa pita xua pemaituncuaewa.
Bapoxonae pia bo be-iya.
\v 8 Poxonae jiwi tane baxua, barapomonae yabara najʉntʉ
coyene cabenaeca yawa Nacom wʉnae jaintatsi. Barapomonae
nabarai:
\p —Anoxuae waxainchi tainchi pocotsiwa pewʉnaewa
pocotsiwa jopa yaputaetsi, yawa wʉnae jaintatsi xua Nacom
barapo jitontha pecatsixae pia peayapusʉ itorobi coyenewa,
jei barapomonae.
\s Meje yabara poxonae Mateo wabatsi, Jesús waba
\r (Mr 2.13-17; Lc 5.27-32)
\p
\v 9 Jesús bara weya pontaba ichaxota axaibi exana pon
pecuenobinchi. Bapoxonae Jesús tane pebin pon pewʉn Mateo.
Bapon eca ichaxota bapon paratixi matoma noteibeca po
paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia
pepa peewatsinchi nexa. Jesús Mateo baraichi:
\p —Nepuna ponde, jei Jesús.
\p Bapoxonae Mateo caena nainya nontapona yawa napuna pona
Jesustha.
\p
\v 10 Pirapaeyo Jesús barʉ ecatsi, Mateo barʉ eca pia
botha pexaethopeibiwatha xua Jesús pebarʉ xaenexatsi.
Barichi Jesús barʉ eca pinmonae barapo pexaethopeibiwatha
pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa
catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi
nexa. Irʉrʉ Jesús barʉ eca ichamonae pomonae abe
peexanae cuiru coyenein peexanaewi. Daxita barapomonae
Jesús barʉ eca pexaethopeibiwatha yawa Jesús pijimonae
barʉ ecano penabanaenexa.
\v 11 Ichitha poxonae fariseomonae tane xua Jesús dacotsiwa
barʉ eca, barapomonae namchi. Jesús pijimonae tatsi
baraichi:
\p —Maisa Jesús abe exana poxoru barʉ xayeca pomonae
paratixi pentoma noteibiwi. Mataʉtano, barʉ xayeca pomonae
abe peexanae cuiru coyene peexanaewi, jeichichi Jesús
pijimonae tatsi barapo fariseomonae.
\p
\v 12 Poxonae Jesús baxua jume tane, bapon Jesús namchi
barapomonaetha:
\p —Pomonae ba xaniwaicha jinompa xua jopa ateneyo
barapomonae ba jopa canantawenonaeyo pon jiwi peyawʉbin.
Saya jame meisa pomonae ba atene barapomonae jame
canantawenona pon jiwi peyawʉbin. Bara jʉta coyene ichi
barapomonae pomonae nebarʉ xane. Barapomonae nenantawenona
xua tayabara cui jʉntemainaenexa abe pia peexanae cuiru
coyenein tatsi.
\v 13 Panacuidubaponde xua Nacom Pejume Diwesi paeba. Meje
xua Nacom namchi, jeye: ‘Ichichipan xua jiwi nantanuweya
peyabara nanta xeinaewa ichamonaetha xua peyawenaewa tsane.
Baxua jame ichichipan beyacaincha xua ichichipan po cui
coyene xua jiwi duwei petautsiwa xua tuxusi exana xan nexa’,
jei Nacom. Barichinno xan patopan apara tha jopa tawabinexa
tsane pomonae pejʉntʉ coyene xanepanaewi. Apara jame
patopan tha meisa tawabinexa tsane pomonae
peajʉntʉcoyenebe jiwi, xua barapomonae icha jʉntʉ coyene
pexeinaenexa tsane peauraxae xua abe exana, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi po coyene
xua Nacom peyabara nainbotsiwatsi
\r (Mr 2.18-22; Lc 5.33-39)
\p
\v 14 Nexata Juan pon jiwi Pebautisabin, bapon pia pepuna
jinompaewichi barapomonae pata Jesús pia xantha tatsi.
Barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye:
\p —Apara paxan irʉ fariseomonaerʉ jopa juniya Nacom
payabara nainboteibinyo poxonae Nacom pawʉqueiban. ¿Eta
xua metha jinyamonae daxua jopa cou daichiyo, saya cou ʉ
penabaneibi? jei barapomonae pomonae Juan pia pepuna
jinompaewichi tatsi.
\p
\v 15 Jesús jume nota barapomonae:
\p —Jiwi ba jopa bewa wecoyeya yabara nainbotsi poxonae
ichamonae pexaewa tsinacaetuta penabanaenexa xua poxonae
pebin pecotsiwa pita. Poxonae cataunxuae awiya bapon eca
pexaewa penabanaewatha, bapoxonae jiwi ba pebʉrʉya nabane,
jopa bewa yabara nainbotsi tsane. Ichitha icha pon aena
piowa pita, caena nainya waetabatsi, ichamonae waetaba xua
bapon tajʉ pecaponaenexatsi, bapoxonae jame jiwi ba bewa
wecoyeya yabara nainbotsi xua equeicha bapon caewa
pepatopaewa tsane.
\p
\v 16 “Jiwi ba jopa exanaeyo xua pena paparuwa tsiwiyo
jiwana caxinaxubeta po paparuwa cataunxuae jopa
matanaxubiyo, xua barapo paparuwa pewan botsinexa peru
dorouto. Icha baxua exanaetsipa xua pena paparuwatha wan
bota peru doroutotha, bapoxonae barapo dorouto abe tsipae.
Tsipei poxonae barapo dorouto matanaxuba barapo pena
paparuwa natsaquetabiya. Poxonae barapo pena paparuwa
natsaquetabiya equeicha wan tsitsipanarena barapo dorouto.
Bapoxonae equeicha nama bichocono pin wan tsanaya
beyacaincha xua poxonae copiya.
\v 17 Mataʉtano jiwi ba pena vino mera jopa eparecaeyo peru
bocototha, tsipei icha baxua exanaetsipa, barapo pena vino
mera abe exanaetsipa barapo bocoto. Tsipei barapo bocoto
jopa nayeyetaponaeyo poxonae barapo vino mera atsaxa. Barapo
pena vino mera naxuba yawa barapo bocoto naxuba poxonae
barapo bocoto tsitsica. Daxota bewa jame pena vino mera
eparecae pena bocototha. Bapoxonae pena vino mera jopa
naxubiyo, yawa pena bocoto jopa naxubiyo poxoru boco yeyena
yawa poxoru pena bocoto”, jei Jesús.
\s Meje yabara xua poxonae Jairo pexantiyo taaxaibi
exanatsi, yawa yabara xua bapoxonae icha yabʉyo irʉ axaibi
exanatsi poxonae Jesús pia paparuwa tajayabatsirʉ
\r (Mr 5.21-43; Lc 8.40-56)
\p
\v 18 Poxonae cataunxuae Jesús cueicueijei barapomonaetha,
bapoxonae pebin patopa. Bapon judiomonae pia penacaetutsi bo
pia pecanamataxeinaein tatsi. Bapon pewʉn Jairo. Jesús
petaxutha irabe tatayecarecatsi. Bapon baxua exana tsipei
Jesús pon ainya cui peexanaeinchi. Bapon namchi Jesustha:
\p —Taxantiyo anoxuaetha inta tʉpa. Icha xam ponaename
yawa necobetha mata jayabiname, bapoxonae barapowa equeicha
asʉ tsane xua equeicha nacosatsina, jei Jairo.
\p
\v 19 Jesús bapoxonae nontapona. Jairo puna poinchi. Irʉ
Jesús pijimonae puna poinchi.
\v 20 Poxonae Jesús iya irʉ yabʉyo Jesús imoxoyo caquita
poinchi. Barapowa caena bayatha be yadoce po weiyobe jopa
xua pentabʉ janatha boca xua be nantawane. Barapowa Jesús
pia paparuwa xainyowa tajayabapoinyatsi. Bapowa paparuwa
tajayaba xua peopirawa xua Jesús pia penamaxatatsiwa tatsi.
\v 21-22 Baxua exana tsipei bapowa nanta xeina, jeye: “Icha
pia paparuwa tajayabin bapoxonae axaibin tsane”, jei
bapowa.
\p Poxonae bapowa Jesús tajayabatsi pia paparuwa, bapoxonae
caena jʉntʉbʉ jana naruntaba.
\p Nexata Jesús napatomeicha necota, yawa yabʉyo tainchi.
Jesús namchi bapowatha:
\p —Yabʉyo, najʉntemiya xore. Caaxaibi exanatsi jinya
tana neyabara jume cowʉntsixaem xua bara tana neitacʉpaewa
xua tacaaxaibi exanaewatsi, jei Jesús.
\p
\v 23 Jesús equeicha pona. Poxonae Jesús patopa
pecanamataxeinaein pia bo tatsitha, bapoxonae Jesús tane
xua pebiwi oba tsipei yabʉyo bayatha tʉpa. Barapo pebiwi
pomonae pecapu obiwi pewerapeibiwi. Mataʉtano Jesús tane
pomonae pesiwa namtsebiya wecoyei jiwi.
\v 24 Jesús namchi jiwitha:
\p —Tutu weya paponde. Yabʉyo apara jopa tʉpaeyo,
maituncua apara, jei Jesús.
\p Poxonae Jesús baxua paeba, jiwi Jesús jume cui
caponatsi.
\v 25 Ichitha Jesús itoroba xua barapomonae tutu wejojoniya
pesato beya. Bapoxonae Jesús bo tutu joniya. Jesús cobe
pita, yabʉyo cobe pitatsi yawano asiya cuaranotatsino
penacosatsixae.
\v 26 Xua Jesús yabʉyo axaibi exanatsi, barapo diwesi
daxita jiwi jume taetaepona pomonae barapo nacuatha jinompa.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana ponbe nantiyabe
itata nacʉtabe
\p
\v 27 Poxonae Jesús bara weya pona ichaxota yabʉyo caewa
asʉ exanatsi, pebinbe Jesús puna poinchi. Baponbe peitata
nacʉtsinbe. Baponbe wawaya jeibe:
\p —Xam Jesús, David pia pemomoxi susatopin jiwanam
ponxaem Nacom necaitapetsin pana neyabara najʉntʉ coyene
xeinarebe xua pata tana neyawenaenexamebe, jeibe baponbe
ponbe peitata nacʉtsinbe.
\p
\v 28 Poxonae Jesús bomʉxʉ bejoniya, ponbe peitata
nacʉtsinbe Jesús imoxoyo caquita poinchibe. Jesús
yainyaba baponbetha:
\p —¿Bara pana neyabara jume cowʉntamebe xua bara tana
neitacʉpaewa xua axaibi tapaca caexanaewatsibe? jei.
\p Jume notabe:
\p —Aja, pata Tanecanamataxeinaem, bara paca cui yabara
jume cui cowʉntatsibe, jeibe.
\p
\v 29 Bapoxonae Jesús itamaiquei jayababe baponbe. Jesús
namchi baponbetha, jeye:
\p —Icha pana necui yabara jume cowʉntamebe xua bara tana
neitacʉpaewa xua axaibi tapaca exanaewatsibe bara baxua
pacata exanaeinchibe xua axaibi paca exanaeinchibe, jei
Jesús.
\p
\v 30 Bapoxonae caena nainya aitamaiqueixaibibe. Jesús jume
daunweya baraibe baponbe, jeye:
\p —Jopa pana necui yopichindebe ichamonaetha xua pacata
exainchibe baxua, jei Jesús baponbetha.
\p
\v 31 Daichitha poxonae Jesús weya ponabe, pejume
taewathabe xua Jesús paeba, tsipaebabe ichamonaetha pomonae
barapo nacuatha jinompa, daxita pocotsiwa xua Jesús cana
exana baponbetha.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon
pemuxusipanaein
\p
\v 32 Poxonae Jesús bo wejoniya irʉrʉ ponbe
aitamaiqueixaibi exanatsibe, bapoxonae ichamonae Jesustha
pata. Barapomonae capona pebin, pon muxusipana, mataʉtano
jopa paebiyo, tsipei cauri xeina.
\v 33 Bapoxonae Jesús itaweta cauri xua barapo pebin
muxusipana exainchi. Caena nainya bapon cueicueijei. Nexata
pomonae xua tane xua Jesús exana, barapomonae yabara
najʉntʉ coyene benaeca. Barapomonae namchi, jeye:
\p —Jopa bapana taetsi Israel nacuatha icha be ichi
pocotsiwa Jesús exana, jei barapomonae.
\p
\v 34 Ichitha poxonae fariseomonae jume tane baxua,
barapomonae namchi Jesús yabara, jeye:
\p —Barapon caurimonae itawetatsi tsipei xeina caurimonae
pia pentacaponaein tatsi pia peayapusʉ itorobi coyene
tatsi, jei fariseomonae.
\s Meje yabara poxonae Jesús nantanuweya yabara cui nanta
xeina jiwi xua peyawenaewa tsane
\p
\v 35 Jesús pona daxita pin tomarantha yawa po tomaraxi
tsiqui tomaraxitha. Bapon cuiduba ducuanaeta judiomonae pia
penacaetutsi bontha tatsi. Mataʉtano bapon paeba ducuanaeta
Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi po diwesi yabara xua
Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae pomonae Nacom
jʉntʉ coyene itorobiya ewata. Mataʉta bapon jiwi axaibi
exana ducuanaeta pomonae xua atene yawa xua cuenecuenona.
\v 36 Poxonae Jesús jiwi tainchi, Jesús yabara nanta xeina
barapomonae xua peyawenaewa tsane. Tsipei barapomonae
natsepa mataʉtano jopa itacʉpaetsi xua pia coutha
penayawenaewa. Barapomonae bara be jʉta coyeneya ichi, icha
be ovejamonae ichi xua poxonae iratha bobena tsipei natsepa
mataʉtano tsipei dapon aibi, pon pe-eenaein ovejamonae xua
peyawenaenexa.
\v 37 Nexata Jesús namchi pijimonaetha:
\p —Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Pabitha ba pocotsiwa
peʉbiwan naweta nawita, daichitha ba penacuichiwi pomonae
jota pinmonae aibi. Bara jʉta ichi barapo cae pin nacuathe.
Jiwi pinmonae jinompa pomonae nantawenona xua pejume taewa
tsane Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Daichitha
pomonae Nacom Pejume Diwesi cueicueijei tsurubenanaebiya
ichamonaetha, barapomonae pinmonae aibi, saya tsiquimonaeyo.
\v 38 Daxota Nacom pawʉcare xua pecaitorobinexa tsane
ichamonae xua petacamuxu tsipaebinexa tsainchi pia pejume
diwesi pomonaetha pomonae barapo cae pin nacuathe
pejinompaewi, jei Jesús.
\c 10
\s Meje yabara poxonae Jesús itapetsiya waba pia
peitorobiwi tatsi xua doce poyobe
\r (Mr 3.13-19; Lc 6.12-16)
\p
\v 1 Nexata Jesús pijimonae waba. Barapomonae jiwana
itapetatsi doce poyobe, pomonae baraichi: “Jesús pia
peitorobi jiwi tatsi”, jeichichi. Jesús barapomonae cata
pia peayapusʉ itorobi coyenewa xua cauri ichamonae
petaitawetsinexatsi pomonae xua cauri xeina. Mataʉtano
Jesús cata pia peayapusʉ itorobi coyenewa xua pijimonae
tatsi axaibi peexanaenexa pomonae xua atene, xuano xua
cuenecuenona.
\p
\v 2 Barapomonae pomonae doce poyobe pomonae peitorobiwichi,
ichʉn pewʉn Simón, pon icha wʉnno “Pedro” baraichi.
Irʉ ichʉn pewʉn Andrés, pon Simón peweicho tatsi. Irʉ
ichʉn pewʉn Santiago. Irʉ ichʉn pewʉn Juan, pon
Santiago peweicho tatsi. Baponbe Zebedeo pexantobe tatsi.
\v 3-4 Irʉ ichʉn pewʉn Felipe, irʉ ichʉn pewʉn
Bartolomé, irʉ ichʉn pewʉn Tomás, irʉ ichʉn pewʉn
Mateo. Barapon Mateo pon paratixi pentoma noteibin po
paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia
pepa peewatsinchi nexa. Irʉ ichʉn pewʉn Santiago, pon
Alfeo pexanto tatsi. Irʉ ichʉn pewʉn Tadeo. Irʉ ichʉn
pewʉn Simón, pon celotemonaepin. Irʉ ichʉn pewʉn Judas
Iscariote, pon Jesús caenaetaxubatsi ichamonaetha xua
pebexubinexatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús itoroba pijimonae xua
barapomonae peyabara cueicueijeinexa jiwitha po coyene xua
Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi
\r (Mr 6.7-13; Lc 9.1-6)
\p
\v 5 Barapo doce poyobe Jesús itoroba, Jesús jeye:
\p —Jopa paponaeinde po nacua ichaxota jinompa pomonae jopa
judiomonae naexanaeyo. Jopa paponaeinde po tomaran ena
Samaria nacuatha.
\v 6 Meisa saya paponde pomonae Israel nacuamonaepiwitha.
Barapomonae payawende tsipei barapomonae Nacom tajʉ wepu
jinompatsi xua pipato jinompa. Icha be pocotsi jʉta
coyeneya ichi oveja, barapo ovejamonae napuxana poxoru wepu
pona tajʉ beya, xua pon pe-eenaein barapo ovejamonae bapon
tajʉ wepu poinchi icha xua poxonae napuxana.
\v 7 Poxonae papaeba dubenanaebiyame, papaebare
barapomonaetha po coyene xua anoxuae Nacom waba jiwi xua
petanaexanaenexatsi piamonae pomonae itorobiya peewatsixae.
\v 8 Mataʉtano Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha po
coyenewe meje baxua paexande: Axaibi paexande pomonae
peatenewi; equeicha asʉ paexande pomonae werapeibina;
axaibi paexande pomonae xua peperʉ sawichimonae; mataʉtano
caurimonae pata taitawere pomonae caurimonae pexeinaewi.
Nacom amanaya paca cata barapo pia peayapusʉ itorobi
coyene, daxota poxonae jiwi payawename Nacom pia
peayapusʉwatha, jopa jiwi paratixi pawʉcaeinde.
\p
\v 9 “Jopa pacaponaeinde paratixi xua poxonae painya
newarapaenexa.
\v 10 Jopa pacaponaeinde cote xua painya nejeyaenexa
paparuwan poxonae pawarapame. Saya cae camisa panama
xatabare, jopa icha camisa pacaponaeinde. Mataʉta jopa
pacaponaeinde ichawan xua painya nenataxu xatabiwan, yawa
icha iwaton jopa pacaponaeinde. Painya xoba paauram xua
poxonae jiwi paca catsibeibina tsipei baraxua pocotsiwa paca
cata apara bara painya matoma painya netanacuichixaemxae
Nacom.
\p
\v 11 “Poxonae papanenebiyam pin tomaratha, ichacuitha
tsiqui tomariyotha, pajeire pon jiwi barʉ cui itura jina
xuano xua paca tsiwaba pia botha tatsi pia paca apatsinexa
tsane. Bapon pia botha tatsi painya nepu enaeinde beya tsane
poxonae barapo tomara weya pawarapaename.
\v 12 Poxonae bomʉxʉtha pajojoniyame, barapo bopiwi
pajacobare, pajande: ‘Barabʉ Nacom jʉntema jinompa paca
cana exanaena’, pajande.
\v 13 Icha baxota jinompa pomonae pomonaetha jiwi barʉ cui
itura jina, bara baxua Nacom barapomonae taexanaeinchi
pocotsiwa papaebame. Ichitha icha baxota jinompa pomonae
pomonaetha jopa jiwi barʉ cui itura jinaeyo, baxua Nacom
jopa taexanae tsane pocotsiwa papaebame barapomonaetha.
Equeicha caewa pacata parenaena xua pocotsiwa papaebame.
\v 14 Ichitha icha icha tomarapiwi jopa paca matenta
weyataeya wabiyo yawano icha jopa xapain paca jume
naitaewatsiyo, nexata bapoxonae panatsixibare. Namto beya
paponde xua bomʉxʉ weya xua ichacuitha icha tomara weya.
Po tsorobo painya taxutha dubena pana nataxu wenʉnʉbabare
barapo tomaratha. Poxonae baxua paexaname patsita itapeinya
xeinaename, apara xua barapomonae abe exana painya xainya
berena xua poxonae barapomonae paca jume itaweta.
\v 15 Bara xainyeya paca tsipaebatsi matacabi patopaena, po
matacabitha Nacom yabara paebina jiwi petsita
natsicuentsixaetsi xua abe petsita exanaexaetsi. Barapo
matacabitha jopa juniya bichocono atene tsane pomonae paca
jume itaweta. Caena bayatha Sodoma tomarapiwi irʉ Gomorra
tomarapiwi bichocono abe exana. Daxota Nacom atene exanaena
barapo tomaramonaebe. Bara bequein Sodoma tomarapiwi atene
mataʉta irʉ Gomorra tomarapiwi bequein atene tsipei
bichocono abe exana barapomonae. Ichitha nama pomonae barapo
tomaratha jinompa, pomonae paca jume itaweta, jopa juniya
peraxa jʉbebi tsainchi, beyacaincha poxonae Sodoma
tomarapiwi yawa Gomorra tomarapiwi peraxa jʉbebatsi”, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ichamonae abe
exanaena Jesús pijimonaetha tatsi
\p
\v 16 Equeicha Jesús jeye: “Paponde ichaxota paca
itorobatsi. Paca caitorobatsi pia xainya beya pomonae jopa
pejume cowʉntsiwi, pomonae itacʉpatsi xua abe painya
nepaca exanaewa, icha ovejan ichi xua poxonae pona ichaxota
neʉthʉ jinompa xua itacʉpatsi xua abe peexanaewatsi.
Paxam pananthʉthʉ cui wʉnaetsiya tsaquiya jinompare,
tsipei ichamonae beya paca pepeichipa. Baxua bara paichinde
icha jomo ichi xua peita coxonaein poxonae waxouto cuitaya
naetsiriwatsi. Paxam bara jʉtiya jopa paichim tsane jopa
ichamonaetha abe paexanaeinde, icha topiboto ichi xua
anaepana jopa nanta xeinecaeyo xua jʉntema yapoponeca.
\v 17 Paxam dota pam, dota pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi.
Barapomonae paca teicaena pepaca caponaenexa tsane
pomonaetha pomonae tomaran pentacaponaewi. Bapoxonae
barapomonae paca cuainchina judiomonae pia penacaetutsi
bontha tatsi.
\v 18 Mataʉta barapomonae paca caponaena pomonae peyanacua
ewatsi jiwi peitabaratha tatsi. Mataʉta paca caponaena
pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi pia
peitabaratha tatsi. Baxua paca cana exanaena painya tana
nejume cowʉntsixaemxae. Daichitha barapo pentacaponaewi
peitabaratha tatsi paca itacʉpaena xua pata neyabara
paebiwan pocotsiwa bayatha tapacata exanaewatsi paxam.
Mataʉtano paca itacʉpaena xua pata neyabara paebiwan
pomonae jopa judiomonae naexanaeyo peitabaratha tatsi.
\v 19 Ichitha poxonae paca caponaena pentacaponaewi beya,
jopa payabara najʉntʉ coyene exabinde pocotsiwa xua painya
nejume notsiwa tsane barapomonaetha. Nama Nacom paca tsijume
dubina po jume xua painya necaunutsiwam tsane.
\v 20 Tsipei beta jopa papaebimchipae painya coutha, ichitha
Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca tsimuxu cueicueijei
tsane. Bapon paca catsina po jumetha xua patsipaebiname.
\p
\v 21 “Jiwi caenaetsina barompaya peweicho jiwi
ichamonaetha xua ichamonae pejutebinexa tsane. Irʉ
coxiyeiwi ichamonaetha caenaetsina pia pexui xua ichamonae
pejutebinexa tsane. Irʉ pexui paxeiwi caenaetsina
ichamonaetha xua ichamonae pejutebinexa tsainchi.
\v 22 Daxita nacuanpiwi paca casebina painya tana nejume
cowʉntsixaemxae. Ichitha icha awiya paantʉyapusʉya nejume
cowʉntsiya jinompaename xua beya payacuiya werapaeya
othopaename, poxonae bequein abe pacata exana ichamonae
Nacom napaeba paca cana exanaena.
\v 23 Icha cae tomarapiwi paca abe exanaena, parʉcʉpare
icha tomara beya. Bara xainyeya paca tsipaebatsi xua xan
ponxaein Nacom Tananeitapetsin, equeicha patopeicaein beya
abʉ poxonae cataunxuae jopa panacui wetsim tsane xua
paponame daxita israelmonae pia nacua tomarantha tatsi, xua
papaeba dubenanaebiyame Nacom Pejume Diwesi.
\p
\v 24 “Pon ba aena nacuiduba xua peyaputaenexa, bapon jopa
be bapocotsinyo, pon pecuidubin jiwi, pon peyaputaein.
Mataʉta pon ba petanacuichin jopa ainya cuiyo, jopa be
bapocotsinyo pon xua peitorobixaetsi pon pia
pecanamataxeinaeinchi tatsi.
\v 25 Pon ba penacuidubin bewa nanta xeinae, bewa najei:
‘Maisa ichamonae inta abe exanatsi pon tana necuidubin.
Metha bara neichi tsane’, bewa najei. Irʉ pon ba tanacuita
pia pecanamataxeinaeinchi bewa najei: ‘Maisa ichamonae inta
abe exanatsi pon tanecanamataxeinaein. Metha bara neichi
tsane’, bewa najei. Icha pocotsi coyeneya baponbe ichi
poxonae baxua nayabara nanta xeinabe, bara pocotsi coyeneya
paca cana ichiya exana jiwi icha poxonae neyabara ichiya
namchi. Tsipei jiwi abe neyabara paeba xua jeye: ‘Maisa
bapon Beelzebú tsecae pon caurimonae pia pentacaponaein
tatsi’, jei. Mataʉta paca yabara jei tsane: ‘Maisa
barapomonae Beelzebú pijimonae tatsi po Beelzebú
caurimonae pia pentacaponaein tatsi’, paca yabara jei
tsane”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pontha bewa
ba jiwi cuitaya cunuwina
\r (Lc 12.2-7)
\p
\v 26 Equeicha Jesús jeye: “Jopa jiwi pacunuwinde xua
tapana neyabara paebiwam. Tsipei daxita diwesin, xua po
diwesin bequein anoxuae jiwi jopa yaputaeyo, bexa yaputaena.
Pocotsiwa jiwi abe nameicha exana daichitha ichamonae bexa
yaputaeponaena baxua.
\v 27 Tsipei daxita baxua xua nameicha paca tsipaebatsi,
baxua xuya patsipaebare jiwi. Po diwesi xua merawi paca
tsipaebatsi, barapo diwesi xuya ichamonae mataqueitha
patsipaebare. Po diwesi xua paxapaxeya paca tsipaebatsi,
barapo diwesi xuya panatha pana nejume canawabiya wawande.
\v 28 Tamonae pam, paca tsipaebatsi, jopa pacunuwinde
pomonae itacʉpatsi xua paca jutebina xua saya meisa painya
pepontha. Ichitha barapomonae jopa itacʉpaetsi xua equeicha
paca jumopein tʉnaxʉ jutebina. Jame paca tsipaebatsi pon
jame bewa pajume cuitaya cunuwim bapon apara jame Nacom.
Tsipei barapon Nacom itacʉpatsi xua paca bebai pin isototha
po pin isototha jopa bapana itacounayiyo xua weraweraca
painya nepaca exanaenexa painya pepon yawa painya nejumope
tʉnaxʉn.
\p
\v 29 “Jiwi ba caenaeta sito dos poyobe, saya cae
paratiyotha nantomata. Bequein barapo sitobe caenaeta jiwi
xua jopa matoma nautsiyo, poxoru saya sito, ichitha painya
Axa Nacom yaputane yawa copata poxonae barapo sitobe jiwana
iratha yajopeica xua yatʉpa.
\v 30 Nacom daxita carepaya jopa juniya paca yabara
yaputaeyo, daxota paca matana yaputane xua pontanatiyobe
painya nexeinaewa.
\v 31 Jopa pajunuwinde tsipei paxam bichocono Nacom patsita
ainya cuim, beyacaincha siri”, jei Jesús pijimonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesucristo yabara paeba xua pomonae
peyabara paebiwichi ichamonae peitabaratha tatsi
\r (Lc 12.8-9)
\p
\v 32 Equeicha Jesús namchi: “Yabara paca tsipaebatsi
pomonae xua nayopita ichamonaetha pomonae xua najei: ‘Apara
paxan Jesús pijimonae tatsi pan’, najei. Barichi xan xuya
jan tsane Nacomtha: ‘Barapomonae apara tana nejume
cowʉntsiwi’, jan tsane xuya barapo Nacom peitabaratha pon
Taxa, pon peitabocotha peecaexae.
\v 33 Ichitha pomonae xua neyabara jei ichamonaetha: ‘Jopa
bapon yaitaeinyo’, jei, xan xuya barapomonae yabara jan
tsane: ‘Apara barapomonae jopa yaitaeinyo’, jan tsane xuya
Taxa beicha, pon peitabocotha peecaexae”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua jiwi ainya
bicheiton naexanaena xua Jesús pejume cowʉntsixaetsi xua
ichamonae jopa pejume cowʉntsixaetsirʉ
\r (Lc 12.51-53; 14.26-27)
\p
\v 34 Equeicha Jesús namchi: “Jopa pananta xeinaeinde xua
patopeican saya meisa xua jiwi jʉntema jinompa tacana
exanaewa tsane. Jopa baxua tsipatopaeinyo. Apara jame
tsipatopeican taexanaenexa po coyene jiwi naba exanatsi xua
daxota ainya bicheiton penaexanaenexa. Pomonae jopa nejume
cowʉntsiyo ita aenae-aenei pomonaetha pomonae tana nejume
cowʉntsiwi.
\v 35 Coxiyan pexanto ita aenae-aenei tsainchi. Irʉ coxiwa
pexantiyo ita aenae-aenei tsainchi. Irʉrʉ ichowayo
pecopeinyo ita aenae-aenei tsainchi.
\v 36 Daxota pebin barompaya piamonae penaaitafaetabi jiwi
nacana exanatsi.
\p
\v 37 “Pon antobe paxa yawa pena beyacaincha xua neantobe
bapon jopa naexanae tsane pon tajiwimonae jiwanapin. Pon
antobe pexanto beyacaincha xua neantobe, bapon jopa naexanae
tsane pon tajiwimonae jiwanapin. Yawa pon antobe pexantiyo
beyacaincha xua neantobe bapon jopa naexanae tsane pon
tajiwimonae jiwanapin.
\v 38 Mataʉtano pon jopa awiya exana ducuanaebiyaeyo
pocotsiwa itoroban, tsipei jopa be peraxa exanaetsi icha be
xua poxonae neichi nexata bapon jopa tajiwimonaepinyo.
\v 39 Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa
bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua
beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa
ichichipan taneantobexae bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa,
po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua
beicha”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pocotsiwan
peyabara cui matomatsiwa
\r (Mr 9.41)
\p
\v 40 Equeicha Jesús namchi: “Pon xua paca matenta
weyatane pia tana neyabara jume taenexa tsane pocotsiwa
papaebiname, barapara bapon yawa neweyatanerʉ. Barapon pon
xua neweyatane, barapara mataʉtano weyataenarʉ xua
weyatainchi pon xua tana neitorobixae, bapon Nacom.
\v 41 Pon cueicueijei Nacom pia peitorobi jume diwesi, Nacom
bapontha catsina pia peyabara cui matomatsiwa tsipei barapon
pon barapo peitorobi jume pepaebin Nacom tanacuitatsi. Po
peyabara cui matomatsiwa catatsi pon Nacom peitorobi jume
pepaebin Nacom barichi tsane jʉpa catsina pontha pon
matenta weyatane, xua matenta weyatainchi pon Nacom pia
peitorobi jume pepaebin. Mataʉta irʉ pon xua pejʉntʉ
coyene xeicaein bapontha Nacom catsina peyabara cui
matomatsiwa tsipei bapon xanepanaya popona Nacom nexa. Nacom
barichi tsane jʉpa catsina pontha pon matenta weyatane xua
matenta weyatainchi pon pejʉntʉ coyene xeicaein.
\v 42 Pon xua apatsina tajiwimonae jiwana pintha bequein
jopa matowa apatsiyo mera xua bequein cae corotiyo xua
ameneque, daichitha Nacom bapontha catsina pia peyabara cui
matomatsiwa tsipei bapon tajiwimonae jiwanapin yawenatsi”,
jei Jesús.
\c 11
\s Meje yabara poxonae Juan pon jiwi Pebautisabin itoroba
pijimonae Jesús beya, peyainyabinexa tsainchi Jesús
\r (Lc 7.18-35)
\p
\v 1 Jesús najume weta xua pijimonae muxuwetsiya cuiduba,
po jiwimonae tatsi xua doce poyobe tatsi. Bapoxonae Jesús
bara weya natsixitaba xua tomarantha peponaenexa po tomaran
ena barapo nacuatha xua jiwitha pecuidubinexa Nacom pia
pexeinya jume diwesi tatsi.
\p
\v 2 Juan pon jiwi Pebautisabin, bapon jiwi pecʉbi botha
etatsi. Poxonae cataunxuae jiwi pecʉbi botha eca, bapon
jume tane xua juinya Cristo exana. Bapoxonae Juan itorobabe
Jesús beya ponbe pia pepuna jinompaewichi jiwanabe tatsibe
xua petayainyabinexatsibe Jesús beya.
\v 3 Barapomonae Jesús yainyabatsi xua Juan najume caruta,
xua jei:
\p —¿Metha bara xaniwaicha xam baponda, pon bewa patopaena
pon Mesías? ¿Ichacuitha metha bara ichʉn pawʉnae ewatan
jampa? jei baraponbe xua Juan najume caruta.
\p
\v 4 Jesus jume nota baraponbe, jeye: “Papondebe, mataʉta
Juan patsipaebarebe xuaunxuae pocotsiwa pana necui tanemebe,
mataʉtano xuaunxuae pocotsiwa pana nejume tanemebeno.
\v 5 Mataʉtano patsipaebarebe xua pomonae peitata nacʉtsi
jiwi equeicha tane, mataʉta xua pomonae pejayujayujeiwi
beta pona equeicha, mataʉtano xua pomonae peperʉ
sawichimonae equeicha perʉ wʉnae, mataʉta pomonae xua
pemuxusipanaewi equeicha muxu nasaba, mataʉta pomonae xua
pewerapaewi equeicha asʉ tsane. Mataʉta pomonae xua
peacopeibi jiwi jume tane Nacom pia pexeinya pecapanenebiyae
diwesi jume.
\v 6 Patsipaebarebe Juan xua xan janje: ‘Jʉntʉ coyene
weiweinaena pon jopa ainya ʉnthʉthʉnyo, pon xaniwaicha
neyabara jume cowʉnta’, xua jan”, jei Jesús.
\p
\v 7 Poxonae Juan pia penacana jume caitorobinbe tatsi
ponatababe, bapoxonae Jesús tamropata pitaba xua yabara
paeba jiwitha xua Juan yabara paebatsi, jeye: “Ira xuepana
susato tsurucuae nacuatha paponame. Poxonae bara beya
poponame, ¿eta xua painyatsi, painya jume taetsi pebin pon
ainya ʉnthʉthʉto cui xeina icha be naepanaewa ichi xua
saya joibo ba jʉbabiya caya tsaibi? Jume apara.
\v 8 Bara paichim. Paponame ¿painya nejumetaenexa pebin pon
peitʉpanae paparuwa nama xatata? Jume apara. Payaputaneme
pomonae peitʉpanae paparuwan nama xataba, barapomonae ba
jinompa pexeinya bontha pomonae jiwi itorobiya pia pepa
peewatsiwixaetsi.
\v 9 Jume. Jopa baxua patsiponaem xua jopa painya jume
taenexa pebin pon ainya ʉnthʉthʉto cui xeina, mataʉtano
xua jopa painya jume taenexa pebin pon peitʉpanae paparuwa
nama xatata. Apara jame baxua patsiponame xua painya nejume
taenexa pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon Juan
bichocono peainya cuin pon Nacom pia peitorobi jume
pepaebiwi jiwanapin beyacaincha ichʉn pon Nacom peitorobi
jume pepaebin.
\v 10 Juan bapon apara, pon yabara paebatsi Nacom Pejume
Diwesitha poxonae Nacom netsipaeba, nejei:
\q ‘Catsiwanae itorobinchi copiya pon
\q tana nacajume carutsin.
\q Barapon jʉntʉ cui wʉnaetsina jiwi xua daxita
\q jiwi najʉntʉ cui wʉnaetsina xam nexa, xua
\q necantenta weyataeya wabinexa poxonae
\q patopaename’, nejei Nacom Pejume Diwesitha.
\m
\v 11 Bara xaniyeya paca tsipaebatsi xua daxita Nacom
peitorobi jume pepaebiwi pomonae Juan tsiwanaya jinompatsi
bayatha, dapocotsin aibi barapomonae jiwana pon yatsicaewa
peainya cuin beyacaincha pon Juan, pon jiwi Pebautisabin.
Juan peainya cui diwesi yabara cueicueijei po coyene xua
Nacom itorobina jiwi. Ichitha po diwesi xua tamonae anoxuae
paeba barapo diwesi bichocono ainya cui diwesi beyacaincha
xua Juan cueicueijei, bequein jiwi nanta xeina xua tamonae
jopa ainya cui jiwi.
\p
\v 12 “Juan pon jiwi Pebautisabin, poxonae bapon tamropata
pitaba xua cueicueijei Nacom Pejume Diwesi xua beya anoxuae
pin bicheitomonae nejume cowʉnta pia penaexanaenexa Nacom
piamonae tatsi. Barapomonae pichichi xua penaexanaewa Nacom
piamonae tatsi pomonae Nacom itorobiya peewatsixae bequein
ichamonae ayapube taexana barapomonaetha.
\v 13 Daxita po petinae diwesin Nacom peitorobi jume
pepaebiwi tina irʉrʉ Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi
barapo naxobe peitorobi coyenewathabe yabara tsiwʉnae muxu
dutsiya paeba. Barapo peitorobi coyenewabe yabara paeba xua
bexa tsane jopaena matacabi po mataqueitha xua Nacom jʉntʉ
coyene itorobiya canamataxeinaena jiwi. Matapainya Juan
patopa. Bapoxonae irʉ Nacom tamropata pitaba xua exana
pocotsiwa bayatha yabara tsiwʉnae muxu duta.
\v 14 Icha paxam xaniwaicha paichichipame xua payabara jume
cowʉntame xua pocotsiwa barapomonae bayatha yabara paeba,
bapoxonae bara panejume cowʉntsiname xua paeban, xua jan:
‘Apara Juan bapon Elías pon caena bayatha tʉpa. Barapon
apara pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon bayatha Nacom
yabara paeba xua bepa pinae equeicha patopaena’, jan.
\v 15 Icha pamuxu dubename moya pana nejume naitaeware
pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi.
\p
\v 16 “¿Eta pocotsimonae cui jʉpatsi barapomonae pomonae
xote jinompe pomonae Nacom jume itawetatsi? ¿Etabe jʉta
ichi barapomonae? Barapomonae be pexui, pocotsixi panatha
nabarʉ jinompa. Nabarʉ wawai tsurubenanaebiya.
\v 17 Barapoxi nabarai, jeye: ‘Bayatha oibo paca tsimuxu
obatsiba ichitha jopa panawirabim. Bayatha paca tsimuxu
wecoyeichiba icha be ichi poxonae ichʉn tatʉpatsi ichitha
jopa pana itanuwe jume notsim xua painya newecoyeinexarʉ’,
jei barapoxi.
\v 18 Juan patopa pon jiwi Pebautisabin. Bapon jopa xaeyo
pan, yawa jopa apaeyo vino mera. Ichitha paxam pajam: ‘Apara
Juan xeina cauri’, pajam.
\v 19 Bapoxonae xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopan.
Xan pan taxaein yawa vino mera taapaein. Paxam pana neyabara
paebame pajam: ‘Bapon maisa jopa juniya nabanaeyo, yawa jopa
juniya apaeyo. Peatsacaewi abe peexanae jiwi pia jiton
tatsi, irʉ pomonae paratixi pentoma noteibiwi, barapomonae
pia jiton tatsi’, pana neyabara jam. Nacom piamonae tatsi
barapomonae tsita exana xua jiwi tsita exanatsi Nacom pia
peyaputae coyeneintha tatsi. Po coyene barapomonae exana,
baxua Nacom tsita pexainyei coyenetsi”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba po tomaranpiwi
jopa pejume cowʉntsiwichi
\r (Lc 10.13-15)
\p
\v 20 Nexata Jesús tamropata pitaba xua biatane ainya
tomaranpiwi, ichaxota bayatha copiya matha matowa exana pia
petsita itʉtsi coyenewan. Bequein Jesús baxua matowa
exana, ichitha barapomonae jopa icha jʉntʉ coyene xeinaeyo
xua peauraxae xua abe exana.
\v 21 Daxota barapo tomaranpiwi beya, jeye: “¡Pai jaibo,
Corazín tomarapiwi tsobenae! ¡Irʉ Betsaida tomarapiwi
tsobenae! Po tsita itʉtsi coyenewan exanan Corazín
tomaratha irʉ Betsaida tomarathano, ichʉn jopa bapana
exanaeyo barapo tsita itʉtsi coyenewan Tiro tomaratha yawa
Sidón tomaratha. Icha barapo tsita itʉtsi coyenewan
exanaetsipa Tiro tomaratha Sidón tomarathano, barapo
tomarabepiwi icha penanta xeinae coyenewatha yabara nanta
pentsipa Nacomtha. Barapomonae iratha enaetsipa yawa
paparuwan nama xatabichipa xua pocotsiwa be peru mapaton xua
axʉn, yawa ipuna nacaxuebichipa pia pepontha. Barapomonae
baxua exanaetsipa xua ichamonae petsita itapeinya xeinaewa
tsainchi xua icha jʉntʉ coyenein Nacom petsita xeinaewatsi
peauraxae abe peexanaexae bapontha.
\v 22 Paxam pomonae Corazín tomarapiwi pam irʉ Betsaida
tomarapiwi pam, bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Poxonae
barapo matacabi patopeicaena po mataqueitha Nacom yabara
paebina daxita jiwi petsita natsicuentsixaetsi abe petsita
exanaexaetsi, Tiro tomarapiwi irʉ Sidón tomarapiwi daxita
barapo tomarabepiwi bichocono peraxa jʉbebinchi. Ichitha
nama paxam pomonae Corazín tomarapiwi pam, irʉrʉ Betsaida
tomarapiwi pamdʉ, daxita paxam jopa juniya paca peraxa
jʉbebi tsane, beyacaincha xua peraxa jʉbebinchi Tiro
tomarapiwi irʉ Sidón tomarapiwi.
\v 23 ¡Incane irʉ Capernaum tomarapiwi pamdʉ! ¿Bara pana
nanta xeiname xua paca capanenebiya tsane peitaboco beicha?
Jume, apara paca itorobina petʉpae coyene cuiru bereca. Po
petsita itʉtsi coyenewan painya tomaratha exanan icha
bayatha barapo petsita itʉtsi coyenewan exanaetsipa Sodoma
tomaratha, bara cataunxuae barapo tomara ecaetsipa, xua beya
anoxuae tsipae. Tsipei barapomonae metha bayatha xeinaetsipa
icha jʉntʉ coyene xua peauraxae xua abe exana Nacomtha.
Metha bapoxonae Nacom jopa jutebichipae barapo tomarapiwi.
\v 24 Ichitha paca tsipaebatsi paxam Capernaum tomarapiwi
pam, matacabi patopeicaena po mataqueitha Nacom yabara
paebina daxita jiwi petsita natsicuentsixaetsi abe petsita
exanaexaetsi. Barapo mataqueitha bichocono paca peraxa
jʉbebina, beyacaincha xua Sodoma tomarapiwi peraxa
jʉbebinchi bichocono”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús waba jiwi: “Anetha xan berena
tapaca yawenaewa tsainchi”, jei
\r (Lc 10.21-22)
\p
\v 25 Bara caena bapoxonae Jesús jʉntʉ coyene weiweina
exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Jesús namchi,
jeye: “Axa peitaboco Necanamataxeinaem, yawa ira
Necanamataxeinaem. Wʉnae cajaintatsi tsipei jopa tsita
itʉbim pocotsiwa pexainyei coyenewa xan yabara pomonaetha
pomonae bichocono penacuidubiwi pomonae be pinyon
penatsicotaewi tsipei nanta xeina xua bichocono peyaputaewi
daxita. Jame tsita itʉtame barapo pexainyei coyenewa xua
xan yabara pomonaetha pomonae jopa bichocono penacuidubiwi,
pomonae be pexui penatsicotaewi tsipei jopa nanta xeinaeyo
xua bichocono peyaputae jiwi daxita.
\v 26 Axa, baxua exaname necatsita xanepanaexae baxua”, jei
Jesús Paxatha.
\p
\v 27 Equeicha Jesús namchi pijimonaetha, jeye: “Taxa
daxita necata xua pia peitorobi coyenewa tatsi, mataʉtano
xua pia peyaputae coyenewa tatsi. Dapon aibi pon xaniwaicha
nejʉntʉ cui coyene yaputane. Jame saya meisa Taxa Nacom,
nejʉntʉ cui coyene yaputane. Dapon aibi pon Taxa jʉntʉ
cui coyene yaputainchi. Saya jame meisa Taxaxae jʉntʉ cui
coyene yaputan. Mataʉtano barichi Taxa meisa jʉntʉ coyene
yaputainchi pon saya bara copatan xua bara Taxa pejʉntʉ
cui coyene yaputaewa tsainchi.
\v 28 Anetha xan berena daxita paxam xua tapaca yawenaewa
tsainchi. Daxita paxam xua pocotsiwa paca jʉntʉ coyene
natsepa exana painya abe neexanae cuiru coyene baxua paca
jʉntʉ cui coyene canapuxanaeya yabara jʉntemainaeinchi
xua painya nenafifinacaewatsinexa. Equeicha pena jʉntʉ
coyene paca cana exanaeinchi, xua painya nejʉntʉ coyene
weiweinaeya jinompaewa tsane.
\v 29 Pana necui coyene xeinare tacuidubi coyene painya
nenacuidubinexam tsane yawa painya neyawenaenexa tsane xua
painya necuidubiwa tsane ichamonae. Baxuan paexande tsipei
xan jopa bapana jʉntʉ cui coyene anaepanaeya tacuidubin
jiwi. Mataʉta bapana jopa tajʉntʉ cui coyene atsacaein.
Mataʉtano jopa pajʉntʉ coyene deideijeya jinompaem tsane.
Saya jame xanepanaeya painompaename tsipei paexanaename
tacuidubi cui coyenein.
\v 30 Barapo tacuidubi cui coyenewan jopa ayapubeyo painya
jʉntʉ cui coyenetha. Bara paca itacʉpa xua painya
neexanaewa tsane barapo tacuidubi cui coyenewan”, jei
Jesús.
\c 12
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae tatsi yaboto nota
trigo xu judiomonae barompaya pia pentaquei seicae
mataqueitha tatsi
\r (Mr 2.23-28; Lc 6.1-5)
\p
\v 1 Caentacabi poxonae judiomonae barompaya pia pentaquei
seicae matacabitha tatsi barapo mataqueitha Jesús irʉ
pijimonae tatsino pabi iyiya. Jesús pijimonae tatsi jainpa.
Barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua yaboto xunumenapona
trigo xu, bapoxonae pecobetha xu mata pepeta yawa xu xane.
\v 2 Poxonae fariseomonae cui tane xua Jesús pijimonae
tatsi exana, bapoxonae barapomonae Jesús tsipaebatsi, jeye:
\p —Jamaisa jinya jiwimonae nacuita barapo matacabithe
poxonae yaboto nota trigo xu. Apara jiwi jopa yabara
copatichi xua penacuichiwa po mataqueithe xua judiomonae
barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi, jei
fariseomonae.
\v 3 Jesús jume nota, jeye:
\p —Barapo tajiwimonae jopa apara abe exanaeyo. Jopa
payabara yorobim pocotsiwa bayatha David exana poxonae
jainpa, poxonae irʉ pijimonae tajainpatsirʉ. Bapon David,
pon caena bayatha israelmonae itorobiya pia pepa
Peewatsinchi.
\v 4 Bapon David irʉ pijimonae tatsi barapomonae Nacom pin
pia botha tatsi jojoniya. David xane pan, po pan ichamonae
cana exana xua Nacomtha pecatsiwatsi. Irʉ barapo pan David
pijimonae cata xua pexaenexarʉ. Barapomonae xane bequein
bara Nacom pia peitorobi coyenewatha copata xua saya meisa
sacerdotemonae itacʉpatsi xua pexaewa tsane barapo pan.
\v 5 Mataʉtano bequein payabara yorobame Moisés pia
peitorobi coyenewatha ichaxota jei: ‘Sacerdotemonaepiwi
nacuita judiomonae barompaya pia pentaquei seicae
matacabitha tatsi poxonae Nacom pin pia botha tatsi duwei
tauta xua petuxusi exanaenexa Nacom nexa’, jei. Apara barapo
coyene jopa peabe coyenewiyo. Jiwi bara copata. Jopa cui
matawentsiyo bequein bara barapo judiomonae barompaya pia
pentaquei seicae matacabitha tatsi exana taetha.
\v 6 Ichitha paca tsipaebatsi xua nama taayapusʉ itorobi
coyenewa ainya cui beyacaincha Moisés pia peitorobi
coyenewan tatsi, xuano beyacaincha barapo coyene po coyene
poxonae Nacom pin pia botha exana.
\v 7 Paxam jopa xanepanaeya payaputaem xua Nacom jei pejume
diwesitha: ‘Ichichipan xua painya nexeinaewa tsane
nantanuweya peyabara nanta xeinae ʉnthʉto xua ichamonae
painya neyawenaewa tsane. Baxua jame bichocono ichichipan
beyacaincha xua duwei petautsiwa xua petuxusi exanaewa xan
nexa’, jei Nacom Pejume Diwesitha. Icha bayatha
payaputaetsipame pocotsiwa Nacom Pejume Diwesitha paeba,
bapoxonae barapo tamonae jopa abe payabara paebimchipae
pomonae bequein bara jopa abe exanaeyo.
\v 8 Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsixae taitorobi coyene
xeinan xua jiwi tacoya taitorobiwa pentaquei seicae
matacabitha, jei Jesús, fariseomonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesús cobe wʉnae exana pon pecobe
mʉbinchi
\r (Mr 3.1-6; Lc 6.6-11)
\p
\v 9 Poxonae Jesús najume weta xua fariseomonae
tsipaebatsi, bapoxonae Jesús bara weya natsixitabiya
ponataba trigo pabi weya. Bapoxonae pona judiomonae pia
penacaetutsi bo tatsi beya, bapoxonaeno joniya barapo botha.
\v 10 Barapo botha pebin eca pon pecobe mʉbinchi. Baxotarʉ
fariseomonae ena. Barapo fariseomonae ichipa piraichi Jesús
yainyabatsi xua icha Jesús jume notsina icha jumetha xua
bapoxonae Jesús pecui yabara paebinexatsi jiwitha xua
Jesús abe exana. Barapo fariseomonae Jesús jeichichi:
\p —¿Bara Moisés pia peitorobi coyene jumewatha yabara
copata jampa xua pon atene bara axaibi peexanaewatsi
pentaquei seicae mataqueitha jampa? jei.
\p
\v 11 Jesús jume nota, jeye:
\p —¿Jintam metha pon paxam jiwana, pon xeina cae oveja,
xua poxonae jopa jutsipae icha barapo oveja mʉthʉtha
tajoparecatsi? Apara bara awiya jutsipa pia ovejaxae bara
bequein pentaquei seicae matacabi taetha.
\v 12 Nama apara bichocono jiwi yabara Nacom tsita ainya
cuichi beyacaincha xua oveja yabara Nacom tsita ainya
cuichi. Daxota Nacom copata xua bara jiwi pexanepanae coyene
exaneibina, bara bequein xua poxonae pentaquei seicae
matacabintha taetha, jei Jesús fariseomonaetha.
\p
\v 13 Nexata Jesús barai pontha pon pecobe mʉbinchi jeye:
\p —Nacobe doire, jei.
\p Poxonae bapon nacobe doita, bapoxonae nainya cobe wʉnae
tsanaya icha icha cobe ichi.
\v 14 Bapoxonae fariseomonae Jesús weya ponarʉcʉpa xua
Jesús pecui yabara paebinexatsi xua po cui coyenewatha
Jesús pebexubiwa tsainchi.
\s Meje yabara xua Jesús peyabara tsiwʉnae cui paebiwatsi
\p
\v 15 Poxonae Jesús yaputane xua yabara cui paebatsi xua
abe exana mataʉtano xua bexubapaebatsi, bapoxonae Jesús
bara weya ponataba. Mataʉtano Jesús pinmonaeno puna
poinchi. Jesús axaibi exana ducuanaebiya daxita pomonae
peatenewi.
\v 16 Mataʉta Jesús barapomonaetha itoroba, jei: “Jopa
baxua ichamonaetha pana necui yopichinde xua jiwi axaibi
taexanaewa”, jei Jesús.
\v 17 Jesús itoroba pomonae xua axaibi peexanaexae xua jopa
peyabara cueicueijeinexa tsainchi ichamonaetha. Baxua exana
xua penayabara jume cui wetsinexa xua Isaías pejume
diwesitha bayatha yabara tsiwʉnaeya tina Nacom nexa pon
Nacom peitorobi jume pepaebin. Nacom jeye, Jesús yabara:
\q
\v 18 “Bapon apara pon inta nacuita, pon itapetan,
\q pon bichocono antobein yawa xua nejʉntʉ
\q coyene weiweina exana pon.
\q Taitorobicaein tajumope tʉnaxʉ xua
\q bapon peyantsiwa tsainchi.
\q Bapon daxita nacuanpiwitha capona exanaena
\q tapexeinya jume diwesi pomonaetha pomonae
\q jopa judiomonae naexanaeyo.
\q Barapon barapo pexeinya jume diwesi caponaena,
\q xua pejume cowʉntsinexa tsane pomonae poxonae
\q jume taibina barapo pexeinya jume diwesi xua
\q bapoxonae barapomonae tayabara jʉntemainaenexa
\q abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi.
\q
\v 19 Mataʉta bapon jopa jume matsontsonobeibi tsane.
\q Bapon jopa namtsebiya wawai tsaibi tsane namtotha
\q xua jiwi bapon pejume taenexa tsaibi tsainchi, xua
\q bapon pejume naitaewatsinexa tsaibi tsainchi.
\q
\v 20 Pomonae jopa peajʉntʉcoyenesʉwi xua tana nejume
\q cowʉntsiwa, bapon jopa bebai tsaibi tsane.
\q Barapomonae capanenebiya tsainchi.
\q Mataʉtano pijimonae tatsi poxonae jʉntʉ
\q coyene faefaenena, jopa anaya jutebi tsane.
\q Bara bapon yawenaena barapomonae.
\q Bapon baxua exanaena xua pijimonae
\q yayawenaponaena beya tsane xua cui
\q amanayabina pia peaitafaetabi jiwichi.
\q
\v 21 Mataʉta daxita nacuanpiwi jiwanamonae
\q pomonae jopa judiomonae naexanaeyo barapomonae
\q bapon wʉnae ewatatsi xua bara bapon
\q barapomonae pecapanenebiwa tsainchi Nacom
\q beicha”, jei Nacom Jesús yabara Isaías pejume
\q diwesitha.
\m
\s Meje yabara poxonae Jesús baraichi xua pinae xeina
Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi
\r (Mr 3.20-30; Lc 11.14-23; 12.10)
\p
\v 22 Bapoxonae jiwi Jesús tacapatʉtsi pebin pon
muxusipana exainchi cauri, mataʉtano xua itata nacʉta
exainchino. Bapon Jesús axaibi exana. Bapoxonae pebin muxu
nasaba, beta necota, mataʉtano paebano.
\v 23 Daxita pomonae cui tane baxua, pocotsiwa Jesús exana,
daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene benaecaeya najei:
“Jina, ¿bapon apara David pia pemomoxi susato jiwi
jiwanapin tatsi jampa, pon Nacom yabara wʉnae tsiwʉnaeya
paeba xua pinae patopeicaena jampa?” jei.
\p
\v 24 Poxonae baxua fariseomonae jume tane, jeye: “Bapon
caurimonae itawetatsi apara pexeinaexae Beelzebú pia
peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi pon caurimonae pia pe
ntacaponaein tatsi”, jei fariseomonae.
\p
\v 25 Jesús yaputane xua fariseomonae nanta xeina poxonae
natsipaeba baxua, daxota jei fariseomonaetha: “Icha cae
nacuapiwi nawepu tsatabe mataʉta nababe, bapoxonae jopa
xaexaenaecaeyo. Mataʉta irʉrʉ icha cae tomarapiwi nababe,
bapoxonae jopa xapain jinompaeyo barapo tomarapiwi. Mataʉta
irʉrʉ icha cae bo matabʉxʉyomonaebe nababe, yawa nawepu
tsatajopabe bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo.
\v 26 Barichi icha Satanás pijimonae tatsi nawepu
tsatajopabe, mataʉtano nababe, bapoxonae jopa
xaexaenaecaeyo. Satanás jopa itacʉpaetsi xua itoroba
pijimonae, tsipei amsiya exana.
\v 27 Paxam pana neyabara jam: ‘Apara bapon itaweta cauri
tsipei bapon xeina Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa
tatsi, pon Beelzebú caurimonae pia pentacaponaein tatsi’,
pana neyabara jam. Icha baxua bara xainyei, ¿nexata eta po
peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi painyamonae itaweta cauri?
¿Irʉrʉ barapomonae itaweta cauri Beelzebú pia peayapusʉ
itorobi coyenewatha tatsi? Daxota painyamonae paca yaputane
xua apara paxam panaerabame.
\v 28 Ichitha nama xan cauri itawetan Nacom pia pejumope
tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi, xua
barapo pejumope tʉnaxʉ tana necatsixae pia peayapusʉ
itorobi coyenewa. Baxua apara paca tsipaebatsi painya
neyaputaenexa xua painya xantha patopan ponxaein Nacom
Tananeitapetsin.
\p
\v 29 “Dapon aibi pon itacʉpatsi xua botha joniya po botha
pon bichocono maxʉ daunwei pia bo tatsi xua daxita
penotsiwa tsane pocotsiwa bapon xeina pon maxʉ daunwei,
icha jopa copiya matha maxʉ cʉtanotsiyo. Barapocotsi jʉta
coyeneya ichin. Xan cui amanayaban Satanás daxota
neitacʉpa xua torotsiya itawetan bapon pijimonae tatsi
pomonae caurimonae.
\p
\v 30 “Pomonae jopa neyawenaeyo, barapomonae apara inta abe
exana. Barapomonae exana xua ichamonae jopa tana nejume
cowʉntsiwa tsane. Barapomonae jopa yawenaeyo xua ichamonae
nenacaetutsina tajiwimonaexae tsane.
\p
\v 31 “Daxota paca tsipaebatsi xua pocotsiwa jiwi abe
peexanae cuiru coyenein exana mataʉtano pocotsiwa xua jiwi
abe paeba, barapo coyene Nacom itacʉpatsi xua yabara
jʉntemainaena daxita barapo coyenein. Pon abe yabara paeba
Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Nacom bapana jopa yabara
jʉntemainae tsane xua bapon paeba.
\v 32 Mataʉtano xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin pon abe
neyabara paeba Nacom itacʉpatsi xua bapon peyabara
jʉntemainaewatsi pocotsiwa bapon abe neyabara paeba.
Ichitha pon nama bichocono abe yabara paeba Nacom pia
Pejumope tʉnaxʉ tatsi, Nacom jopa bapana yabara
jʉntemainae tsane bapon, anoxuae mataʉtano xua bexa
tsane”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua pinae jiwi
yaputane nae penacoichixae
\r (Lc 6.43-45)
\p
\v 33 Equeicha Jesús jeye: “Icha nae po nae pexeinya nae
bara nacoita po pethei pexeinya thei. Icha nae po nae peabe
nae bara nacoita po pethei camatsa thei. Jiwi ba nae
yaputane tsipei po nae penacoichixae.
\v 34 ¡Paxam pomonae bichocono abe peexanaewi pam! Icha
jomomonae ichi xua abe exana jiwitha bara paichim, abe
paexaname jiwitha. Paxam jopa paca itacʉpaeyo xua
xanepanaeya painya nepaebiwa, tsipei pocotsiwa painya
coibototha papaebame barapara baxua painya jʉntʉ coyenetha
pacayabara nanta xeiname.
\v 35 Pon ba pejʉntʉ coyene xanepanaein bapon ba xua
xanepana paeba, tsipei ba pejʉntʉ coyene xeicaein. Pon ba
peajʉntʉcoyenebein bapon ba xua abe paeba tsipei ba
peajʉntʉcoyenebein.
\v 36 Ichitha paca tsipaebatsi xua matacabi patopeicaena po
mataqueitha Nacom yabara paebina daxita jiwi
penatsicuentsiwa abe peexanaexae bapontha. Barapo
matacabitha daxita jiwi bewa atene tsane pepaebixae po
jumein jopa xanepanaeyo.
\v 37 Poxonae Nacom yabara paebina daxita jiwi
penatsicuentsiwa abe peexanaexae bapontha, Nacom tsanaya
tsabina pia pepaebixae jumeintha tsane. Pomonae paxam
xanepanaya papaebame ichamonaetha poxonae cataunxuae
pajinompame po irathe, Nacom xuya paca yabara jei tsane:
‘Barapomonae bara jopa abe exanaeyo’, paca yabara jei tsane.
Paxam pomonae bayatha abe papaebame poxonae cataunxuae
pajinompame po irathe Nacom xuya paca yabara jei tsane:
‘Maisa barapomonae abe pepaebiwi’, paca yabara jei tsane”,
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi
Jesús cui itorobatsi xua peexanaewa tsane pexeinya petsita
itʉtsi coyenewa
\r (Mr 8.12; Lc 11.29-32)
\p
\v 38 Nexata fariseomonae jiwanamonae irʉrʉ pomonae jiwi
pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi jiwanamonae,
daxita barapomonae Jesús cui itorobatsi, jeichichi:
\p —Pon jiwi Pecuidubim, paichichipan xua pata taewa tsane
xua tapana netsita itʉtsiwam tsane cae jinya pexeinya
netsita itʉtsi coyenewa pocotsiwa Nacom cacatsina pia
peayapusʉ itorobi coyenewatha. Bapoxonae paca jume
cowʉntsinchi, jei.
\p
\v 39 Daxita barapomonaetha Jesús barai, jeye:
\p —Pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi irʉrʉ pomonae jopa
tana nejume cowʉntsi jiwi barapomonae necui itoroba xua
taexanaewa cae coyenewa tapexeinya tsita itʉtsi coyenewa.
Ichitha jopa tsita itʉtsin tsane icha tapexeinya tsita
itʉtsi coyenewa. Saya meisa exanaein icha bayatha jʉta
coyene cana ichichi Jonás pon Nacom peitorobi jume
pepaebin, pon caena bayatha tʉpa.
\v 40 Nacom Jonás itorobatsi Nínive tomarapiwi beya
petsipaebinexa Nacom Pejume Diwesi barapomonaetha. Jonás
jopa baxua peexanaexae daxota Nacom exana xua Jonás
quianaxorecatsi duwein pon pinyo. Bapon barapo pin duwein
tsijuntutha eca acoibi po matacabiyobe, mataʉtano acoibi po
merawiyobe, beya poxonae equeicha yacabaxotsi xua asʉ
popona. Barichi tsane xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin
tʉpaein. Bapoxonae mʉthʉtha nebotsina acoibi po
matacabiyobe nexa tsane, mataʉtano acoibi po merawiyobe
nexa tsane, beya poxonae equeicha Nacom asʉ juina
neexanaena.
\v 41 Matacabi patopeicaena po matacabitha Nacom yabara
paebina daxita jiwi peperaxa exanaenexatsi penatsicuentsixae
abe peexanaexae. Barapo mataqueitha Nínive tomarapiwi
pomonae caena bayatha jinompa barapomonae abeya paca yabara
paebina poxonae umenaena Nacom peitabaratha. Baxua exanaena
tsipei barapo Nínive tomarapiwi icha jʉntʉ coyene xeina
Nacomtha peauraxae xua abe exana caena bayatha poxonae
Jonás muxuwetsiya tsipaeba barapomonaetha Nacom pia
pexeinya jume diwesi tatsi. Ichitha paxam jopa bara paichim,
jopa icha jʉntʉ coyene paxeinaem. Nama apara xote uncuanje
ponxaein taexanaein po coyenewa pepa peainya cui coyenewa
xua tacaponaewa Nacom Pejume Diwesi daxita jiwitha. Bara
pocotsi coyenewa toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha
Jonás po cui coyene exana poxonae Nacom Pejume Diwesi
capona Nínive tomarapiwitha.
\v 42 Mataʉta barapo matacabitha tsane petsiriwa, powa
caena bayatha tʉpa, bapowa asiya uncuaena Nacom
peitabaratha tatsi. Barapowa pia nacuapiwayo, po nacua
pocotsiwa parowa bereca tajʉ bereca eca. Barapowa pia
nacuapiwi tatsi itorobiya pia pepa peewatsiwayo. Barapowa
yabara cueicueijei tsane pomonae xua anoxuae jinompa poxonae
uncuaena Nacom peitabaratha tatsi. Jei tsane bapowa: ‘Maisa
pomonae xua jinompa poxonae Mesías popona po irathe deque,
barapomonae abe bichocono peexanaewi, tsipei
ajʉntʉcoyenefaetabiya jume tane pocotsiwa Mesías cuiduba
bequein Mesías bichocono peyaputaein’, jei tsane barapowa.
Barapowa baxua paebina tsipei bapowa bayatha tajʉ werena
pona, pesiwa ponaenexatsi Salomón, pon caena bayatha Israel
nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Bapowa yaputane
xua Salomón bichocono peyaputaein Nacom yabara. Daxota
bapowa ichichipa xua pecuidubiwatsi xua Salomón
pecuidubinexa Nacom yabara. Nama apara xote uncuanje
ponxaein taexanaein pocotsiwa pepa peainya cui coyenewa xua
tacuidubin Nacom yabara daxita jiwitha. Barapocotsi coyenewa
toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha Salomón po cui
coyene exana poxonae cuiduba Nacom yabara barapo
petsiriwatha, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba cauri xua caewa
nauyata pebintha
\r (Lc 11.24-26)
\p
\v 43-44 Equeicha Jesús jeye: “Poxonae pebin wepu poinchi
cauri, bapoxonae cauri pona wexotha ichaxota ira tsewa
pepoponaenexa tsane baxota. Ichitha poxonae jopa caxinaeyo
xua ichaxota pepoponaenexa bapoxonae bapon nabarai: ‘Tha
caibeya ponaetsi pebin beya ichaxota bayatha wepu ponan’,
jei cauri. Poxonae caibeya pona cauri caxina, pebin
caxinatsi xua xanepanaeya popona.
\v 45 Nexata equeicha cauri pona pebin weya. Pirapaeyo bapon
barʉ patopa siete poyobe cauri pomonae bichocono abe
beyacaincha bapon pon copiya. Daxita barapo caurimonae pebin
puna jinompatsi. Anoxuae bapon nama yatsicaya bichocono abe
cana exainchi beyacaincha poxonae copiya abe cana exainchi
poxonae saya caein. Barichi tsane caurimonae abe cana
exanaena pomonaetha pomonae anoxuae jinompa, pomonaetha
pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi, icha barapo caurimonae ichi
poxonae pebin abe cana exainchi”, jei Jesús.
\s Meje yabara xua Jesús pena tatsi irʉrʉ peyapin jiwi
tatsino
\r (Mr 3.31-35; Lc 8.19-21)
\p
\v 46 Jesús cataunxuae cueicueijei tsuncuae poxonae beya
irʉ pena tatsi peyapin jiwi tatsino pata. Daxita
barapomonaeyobe pesato beya umena bequein ichichipa Jesús
barʉ cueicueijeichi canta pin bicheito.
\v 47 Ichʉn Jesús baraichi, jeye:
\p —Ena, irʉrʉ neyapin jiwino pesato beya umena. Bepara
bequein cataei, necatsipaebinexa tsane, jei bapon.
\p
\v 48 Ichitha Jesús jopa bara jume jejeyo, saya jame
yainyaba bapontha, jeye:
\p —¿Jintam powa be taena natsicotanera? ¿Jintam pomonae
be tayapin jiwi natsicotanera? jei Jesús bapontha.
\p Baxua Jesús caunuta pia pecuidubinexa xua peyabara
caunutsinexa pomonae pia pepuna jinompaewichi.
\p
\v 49 Nexata Jesús pijimonae cowai yawa jei jiwitha:
\p —Pomonae xua cowan apara barapomonae be taena tsicotan
mataʉtano irʉ be tayapin jiwi tsicotanno.
\v 50 Pomonae xua exana pocotsiwa Taxa Nacom itoroba, pon
peitabocotha peecaeinxae, barapomonae be tayapin jiwi
tsicotan, mataʉtano irʉ be tayapixi tsicotanno, mataʉtano
irʉ be taena tsicotanno, jei Jesús.
\c 13
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua pon peʉbin yabara
\r (Mr 4.1-9; Lc 8.4-8)
\p
\v 1 Barapo mataqueitha caena Jesús bo weya pona, bapoxonae
pucua itapatha ecopa.
\v 2 Tsipei pin bicheito nacaetuta Jesustha daxota Jesús
jeratha nontabiya yawa tsiwiyo nayana toroya bapoxonae
ecoundeca. Daxita barapo pin bicheito taetabo mene itapatha
umena.
\v 3 Jesús barapo pin bicheito cuiduba pecayabara jʉta
pepaebi diwesintha.
\p Cae diwesiyotha Jesús namchi, jeye: “Pebin pon peʉbin
pontaba pia ʉbichi pabitha.
\v 4 Poxonae pon peʉbin ʉbauya, icha xu namtotha xu
othopeica. Peyapupunaewi yapata yawa xu xane.
\v 5 Icha xu, xu othopeica ibowantha ichaxota ira itafafana.
Barapoxonae barapo xu caena nainya xu xuwa tsipei jopa tajʉ
xu xuwarecaeyo.
\v 6 Ichitha poxonae xometo atsa tsina bapoxonae yaboto
tsaquiwa yawa tʉpa tsipei jopa tajʉ tabʉ opina
xuwarecaeyo.
\v 7 Icha xu, xu othopeica ichaxota pesoiwan xuwinaena.
Barapo xu yaboto nanta capanaba poxoru yawa muxuna xuwina
pesoiwan.
\v 8 Icha xu, xu othopeica ichaxota ira wʉnae. Poxonae
barapo xu, xu xuwa, xu nawʉnaeta. Icha xun, xu
nanacoitapona cien po xu matabʉxʉyobe tsiniya. Icha xun,
xu nanacoitapona sesenta po xu matabʉxʉyobe tsiniya. Icha
xun, xu nanacoitapona treinta po xu matabʉxʉyobe tsiniya.
\v 9 Icha pamuxu dubename, moya pana nejume naitaeware
pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús namchi xua exua metha
pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo yabara jane, jei
\r (Mr 4.10-12; Lc 8.9-10)
\p
\v 10 Nexata Jesús pijimonae imoxoyo caquita
umenarʉcʉpatsi yawa yainyabatsi, jeichichi:
\p —¿Eta xua metha jiwitha paebame pecayabara jʉta
pepaebi diwesin? jei Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 11 Jesús jume nota barapomonaetha, jeye: “Meisa paxam
yatsicaewa Nacom yabara paca yaputane exana po pecuidubiwa
xua moya peyawʉn xeinaewa. Barapo moya peyawʉn xeinaewa
xua jiwi jopa peyaputaewa apara xua Nacom paca cana exana
xua painya nepaca itacʉpaewa xua painya nenaexanaewa Nacom
piamonae tatsi pam, pomonae pamxaem Nacom itorobiya paca
ewata. Ichitha jame ichamonae pomonae jopa nejume
cowʉntsiyo jopa daichichi. Nacom jopa copatsiyo xua
barapomonae peyabara yaputaewa baxua. Daxota barapomonae
cuiduban pecayabara jʉta pepaebi diwesintha xua Nacom
peyabara yaputaenexatsi.
\v 12 Pon ba be conotha Nacom yabara yaputainchi, Nacom
bapontha cana exanaena xua ichawa peyabara yaputaewa tsane
beya poxonae bapon equeicha bichocono Nacom pejume
cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa ichipaeyo xua Nacom
peyabara yaputaewatsi, Nacom wepichina po coyene bapon
yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume cowʉntsiwa
tsainchi.
\v 13 Daxota jiwitha paeban pecayabara jʉta pepaebi
diwesintha. Baxua paeban barapomonaetha xua bequein pia tana
necui taibenaewatha tsane ichitha jopa pia tana necui
yaputaibenaewatha tsane. Yawa xua bequein pia tana nejume
taibenaewatha tsane ichitha jopa pia tana nejume copi
taibenaewatha tsane.
\v 14 Barapomonae baxua exana bayatha petsiwʉnae cui yabara
paebixaetsi, xua bayatha Isaías pon Nacom peitorobi jume
pepaebin, petsiwʉnae cui yabara paebixae pejume diwesitha
pocotsiwa barapomonae poxonae baxua exanaena. Isaías
Mesías nexa jeye barapomonaetha:
\q ‘Xaniwaicha pana nejume taename ichitha
\q jopa bepayaputaem tsane xua jopa painya
\q tana nejume cowʉntsinexam tsane.
\q Pana necui taename ichitha xaniwaicha jopa
\q bepayaputaem tsane xua painya tana necui
\q yabara jume cowʉntsinexam tsane.
\q
\v 15 Paxam bichocono paainya ʉnthʉtom, xua
\q jopa painya tana neyaputaexae jiwim.
\q Mataʉtano jopa xanepanaeya pajume taem tsane,
\q be pomonae penamuxujematsi jiwi pam tsane.
\q Panaichaquetsiname icha be pomonae peitata
\q nacʉtsi jiwi pam tsane.
\q Baxua paexanaename tsipei jopa bepainya tana
\q nejume taewam tsane, xua jopa painya
\q tana nejume cowʉntsinexa tsane.
\q Yawano mataʉta, baxua paexanaename tsipei
\q jopa bepainya tana necui taewam tsane xua
\q jopa painya tana nejume cowʉntsinexam tsane.
\q Mataʉta baxua paexanaename tsipei jopa bepainya
\q tana neyaputaewam tsane painya itamaiqueitontha.
\q Mataʉtano jopa painya neauraxae xua abe
\q paexaname daxota jopa paca jʉntʉ coyene
\q xanepana exanaetsi’, jei Isaías barapomonaetha
\q xua Mesías nexa”, jei Jesús.
\p
\v 16 Nexata Jesús pijimonaetha jeye: “Paxam pajʉntʉ
coyene weiweiname tsipei poxonae pana necui taneme pocotsiwa
exanan bapoxonae pana necui yaputaneme. Mataʉtano pajʉntʉ
coyene weiweiname tsipei poxonae pana nejume taneme
pocotsiwa paeban bapoxonae pana nejume cowʉntame.
\v 17 Xaniwaicha paca tsipaebatsi pin bicheitomonae, pomonae
Nacom peitorobi jume pepaebiwi, mataʉtano irʉrʉ pomonae
pejʉntʉ coyene xeicae jiwi, pomonae caena bayatha jinompa
barapomonae newʉnae ewata xua tapatopeicaewa. Daxita
barapomonae bequein bichocono betaena pocotsiwa pana necui
taneme, daichitha jopa baxua taeyo. Mataʉtano bequein
bejume taena pocotsiwa pana nejume taneme daichitha baxuan
jopa nejume taeyo”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae muxu yaputane exana
po diwesi xua pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo pon peʉbin
yabara
\r (Mr 4.13-20; Lc 8.11-15)
\p
\v 18 Equeicha Jesús jeye: “Pajume taema xua paca
tsipaebatsi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pon
peʉbin yabara:
\v 19 Pomonae bequein jume tane po pecuidubi coyenewa xua
Nacom tamropata pitaba xua ewatsiya itoroba jiwi,
barapomonae daichitha jopa yaputaeyo barapo coyenewa. Daxota
barapomonae jopa xanepanaya exanaeyo icha be pocotsi jʉta
coyeneya ichi xua pexuton xua po xuton namto othopeica. Bara
jʉta coyeneya cana ichichi pomonae jopa yaputaeyo
tacuidubiwa. Caurimonae pia pentacaponaein tatsi barapomonae
omeicha bara jʉntʉ coyene weichichi tacuidubi coyenewa
daxota barapomonae jopa nejume cowʉntsiyo.
\v 20-21 Po xuton xua xu othopa ibowantha, barapo xuton
yabara caunuta po jiwi xanepanaya jume tane Nacom Pejume
Diwesi xuano jʉntʉ coyene weiweinaya Nacom jume
cowʉntatsi. Ichitha bara caeto jume cowʉnta poxoru
barapomonae antʉfaetabiya jume jeba Nacom pejume diwesi
pejʉntʉ coyeneintha. Poxonae yaitama barapomonae bichocono
peatenexae, mataʉtano poxonae barapomonae yaitama abe
petaexanaexaetsi ichamonae xua pejume cowʉntsixae Nacom,
bapoxonae caurimonae abe exana barapomonaetha xua
barapomonae jʉntʉ coyene wejʉntemaina exanatsi xua Nacom
pecayabara jʉntemainaewatsi.
\v 22 Po xuton xua xu othopa pesoiwantha, barapo xuton
caunuta xua pomonae Nacom Pejume Diwesi jume tane ichitha
saya barompaya pia jʉntʉ coyenetha jinompa. Mataʉtano
saya ʉ copei cayabara nanta xeina. Mataʉtano saya exana
pocotsiwa jʉntʉ coyene weiweina cana exainchi. Po coyene
pebiwi exana baxuan barapocotsi jʉta coyene exana icha ichi
xua po xuton be pesoiwantha xu othopiya. Barapo xuton jopa
thei dubenaeyo. Barapocotsi jʉta coyeneya ichi barapo jiwi.
Jopa xanepanaya Nacom tsita jinompaetsi.
\v 23 Po xuton xua xu othopeica peira wʉnaewatha, bara
nacoita. Barapo xuton yabara caunuta pomonae jume tane Nacom
Pejume Diwesi, mataʉtano jume cowʉntano poxoru jʉntʉ
coyene xanepanaeya jume tane. Mataʉtano beta exana
dubenanaebiya beya matapainya jiwi cui tane xua barapomonae
bara jʉntʉ coyene xanepana Nacom peitabaratha tatsi.
Bapoxonae ichamonae barapomonae jiwana beta yawena
ichamonaetha icha barapo xuto ichi xua cien po xu
matabʉxʉyobe tsiniya tsoponae. Mataʉtano ichamonae
barapomonae jiwana beta yawena ichamonaetha icha barapo xuto
ichi xua sesenta po xu matabʉxʉyobe tsiniya tsoponae xua
jume cowʉnta. Mataʉtano ichamonae barapomonae jiwana beta
yawena ichamonaetha icha barapo xuto ichi xua treinta po xu
matabʉxʉyobe tsiniya tsoponae”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉto
pepaebi diwesiyo xua trigo xu yabara xua irʉ baxoyo xuwina
ayabo xu
\p
\v 24 Bapoxonae Jesús equeicha cuiduba jiwi icha pecayabara
jʉta pepaebi diwesiyo, jeye: “Yabara paca tsipaebatsi po
coyene xua Nacom exanaena pon jiwi ewatsiya peitorobixaetsi.
Bapon yabara paebina daxita jiwi penatsicuentsixae abe
peexanaexae. Barapo coyenewa jʉpa, icha be pocotsi coyeneya
jʉta ichi poxonae pebin ba ʉʉbapona pabitha peʉbi xuton
po peʉbi xuton pexeinya xuton.
\v 25 Ichitha poxonae cataunxuae jiwi maitumena, bapoxonae
pon pabi pexeinaein pia peaitafaetabi jitontsi tapatopatsi
pia pabitha tatsi. Bapoxonae bapon ayabo xu taʉbarecatsi
ichaxoyo ʉbareca po pexu pexeinya xu. Poxonae nacobe weta
xua ʉba ayabo xu, bapoxonae napitabiya ponataba.
\v 26 Poxonae trigo xu yaothopa bapoxonae irʉ ayabo xuwina.
\v 27 Bapoxonae pon pabi pexeinaein baraichi pomonae pia
petanacuichixaetsi: ‘Pata Tanecanamataxeinaem, icha bara
metha ʉbame po xu pexeinya xu, ¿nexata eta werena metha
ayabo pona xua xuwa?’ jei.
\v 28 Pon pabi pexeinaein jume nota pomonae pia
petanacuichiwixaetsi jeye: ‘Apara baxua inta exana pon tana
neaitafaetabi jiton’, jei. Bapoxonae bapon baraichi pomonae
pia petanacuichiwichi, jeye: ‘¿Ichichipame xua pata ponaewa
tsane bara beya pata xunaenexa barapo ayabo?’ jei.
\v 29 Ichitha bapon jume nota jeye: ‘Bara tsane itompaena
tsipei icha barapo ayabo paxunaetsipame payawa xunaetsipame
trigo xu.
\v 30 Bara saya yawa umenaena barapo ayabo beya abʉ poxonae
yawa nawetsina trigo xu. Tha nexata bapoxonae itorobichi
penacuichiwi xua copiya pexunaenexa barapo ayabo xua pepa
cunton peexanaenexa, xua petautsinexa tsane, xua bapoxonae
trigo xu pejebinexa tabotha xua trigo xu matabotha’, jei pon
pabi pexeinaein”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo po peʉbi xutiyo pewʉn mostaza xutiyo
\r (Mr 4.30-32; Lc 13.18-19)
\p
\v 31-32 Equeicha Jesús jiwi cuiduba icha pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo, jeye: “Nacom waba jiwi xua
petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi, pomonae itorobiya
peewatsixae beya pinmonae tsoponae xua pomonae jume
cowʉntapona Nacom. Barapo coyene jʉpa icha be poxonae
pebin ichi poxonae ʉbanota pabitha po peʉbi xuto tsica
xutiyo. Barapo xuto xuwa beya pin nae tsoponae. Barapo nae
pepinnaexae daxota siri pemaxʉranantha coton exana”, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua levadura yabara xua pan cotowa exana
\r (Lc 13.20-21)
\p
\v 33 Jesús equeicha cuiduba jiwi icha pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo, jeye: “Poxonae Nacom waba jiwi
petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi pomonae itorobiya
peewatsixae barapomonae pin bicheitomonae naenaexanapona.
Barapo coyene bara jʉta ichi, icha levadura matawʉn ichi
pocotsiwa cotowa exana poxonae pan exana. Petsiriwa tres po
tsoropabe trigo xu beno muxuna cauyentaba levadura matawʉn
pocotsiwa xua cotowa exana pan. Bapoxonae pentʉbʉ
naexananaya cocotowapona tsipei levadura matawʉn
muxunaxuba”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta
pepaebi diwesixitha
\r (Mr 4.33-34)
\p
\v 34 Jesús cuiduba jiwi daxita barapo coyenein xua xuan
saya ʉ pecayabara jʉta pepaebi diwesixitha. Jesús jopa
cuidubeibiyo poxonae jopa paebeibiyo pecayabara jʉta
pepaebi diwesixitha.
\v 35 Bara barapo coyeneintha Jesús cueicueijei xua
penayabara jume wetsinexa xua bayatha pon Nacom peitorobi
jume pepaebin pecui yabara wʉnae tsiwʉnaeya paebixae, xua
jeye:
\q “Jiwitha tsipaebin pecayabara jʉta pepaebi diwesintha.
\q Mataʉtano muxuna yabara tsipaebin pocotsiwa
\q moya yawʉn xeina xua jiwi jopa peyaputaewa,
\q po coyene caena bayatha moya yawʉn xeina xua
\q poxonae aena Nacom forota po cae pin nacuathe xua
\q pocotsiwa beya anoxuae tsoponae”,
\q jei bapon xua saya Jesús tapaebatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae yaputane exana po
pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua ayabo yabara
\p
\v 36 Nexata Jesús napeyaba pin bicheito jiwimonae.
Bapoxonae botha joniya. Irʉ baxota Jesús pijimonae tatsi
barapo botha najojoniyarʉ. Jesús pijimonae baraichi, jeye:
\p —Yabara pana neyaputane exande po diwesiyo xua ayabo po
ayabo xuwa trigo pabitha, jei.
\p
\v 37 Nexata Jesús namchi, jeye: “Pon ʉba po xuton
pexeinya xuton, trigo xuton jan, bapon apara bara xan
ponxaein Nacom Tananeitapetsin.
\v 38 Mataʉtano po pabitha ichaxota ʉba jan, apara jiwi
pia jʉntʉ coyenein yabara caunutan. Pocotsi xuton xua
yabara caunutan xua pexeinya xuton jan, apara yabara
caunutan pocotsi jiwimonae xua patsina Nacom pia peitorobi
nacua beicha tatsi. Po xuto peabe xuton, po xuton ayabo xu
jan, apara yabara caunutan pocotsi jiwimonae caurimonae pia
pentacaponaein tatsi pijimonae tatsi.
\v 39 Pon ʉba po xuton abe xua ayabo xu jan, apara bapon
caurimonae pia pentacaponaein tatsi yabara caunutan. Xua
bayatha xu naweta jan, apara yabara caunutan, po mataqueitha
xua Nacom daxita nacui wetsina. Mataʉtano barapo
matacabitha Nacom yabara paebina jiwi penatsicuentsiwa abe
peexanaexae bapontha. Pomonae xua trigo xu, xu siraca jan,
apara yabara caunutan matatsunpiwimonae.
\v 40 Copiya matha xuexuetapona ayabo petautsinexa isototha.
Jiwi bara jʉtiya ichainchi po matacabitha tsane Nacom
daxita yabara paebina jiwi penatsicuentsiwa abe peexanaexae
bapontha. Mataʉtano barapo cae pin nacue weraweracaena.
\v 41 Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin itorobin
tamatatsunpiwi xua jiwi penotsinexa tsainchi pomonae abe
peexanaewi, pomonae xua cana exana ichamonaetha xua
ichamonae xuya irʉ abe peexanaenexarʉ. Barapo matatsunpiwi
wenotsina pomonae abe peexanaewi pomonae tajiwimonae barʉ
jinompatsi. Barapo abe peexanaewi jopa tamonaeyo pomonae
itorobiya taewatsixae.
\v 42 Daxita barapo jiwi pomonae abe peexanaewixae bebai
tsainchi, matatsunpiwi bebai tsane ichaxota isoto jopa
itacounayiyo ataya. Baxota daxita jiwi wecoyei tsane
mataʉta baxota nantanuweya nantʉ jayabina, poxoru
bichocono atene tsane.
\v 43 Bapoxonae pomonae exana pocotsiwa Nacom ichichipa
barapomonae bichocono pexeinya coicha xeinaena po nacuatha
ichaxota Nacom itorobiya ewata piamonae pon barapomonae pia
paxaxae tatsi. Po pexeinya coicha xua barapomonae xeinaena,
bichocono itʉpana icha be xometo ichi xua poxonae pentha.
Icha pamuxu dubename, moya pana nejume naitaeware pocotsiwa
tapaca tsipaebiwatsi”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo paeba xua po peitʉpanaewa pocotsiwa bichocono
ainya matoma xua ira bʉxʉpanatha boca panatha
\p
\v 44 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Yabara paca
tsipaebatsi po coyene xua Nacom exana, pomonaetha pomonae
pejʉntʉ coyene canamataxeinaexae pon jiwi itorobiya pia
pepa peewatsinchi. Barapo coyene bara jʉta ichi, icha be
pocotsiwa peitʉpanaewa ichi pocotsiwa ainya matoma xua ira
bʉxʉpanatha boca pabitha. Poxonae pebin barapo
peitʉpanaewa jemeicha ira bʉxʉpanatha namicha taebota,
bichocono tsorobotha matatsaebota, bichocono peichichipaexae
baxua. Jopa muxu tsipaebiyo ichamonaetha. Bichocono jʉntʉ
coyene weiweina. Bapoxonae pia botha pona pecaenaetsinexa
daxita xua xuan pocotsiwan xeina. Bapoxonae barapo
paratixitha comota barapo pabi, po pabitha boca barapo
peitʉpanaewa. Bewa barichi jiwi. Bewa jiwi bichocono beita
cui jichatsi xua pexeinaewanexa tsane barapo
peajʉntʉyapusʉwa, icha poxonae pebin ichi xua
pitapeitʉpanaewatsi piraichi daxita caenaeta pocotsiwan
xeina”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua po warowa pewʉn perla
\p
\v 45 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Barichirʉ yabara paca
tsipaebatsi po coyene xua Nacom exanaena pon jiwi ewatsiya
peitorobixaetsi po coyene bichocono wʉnae. Barapo coyene
bara jʉta icha be ichi poxonae jiton warowan matowa jeita.
Barapo warowan xua bapon jeita, pewʉn perla. Bapon jeita
pecomotsinexa tsane barapo warowan, po warowan ainya
matoman.
\v 46 Poxonae bapon cae warowaxuto taebota, po warowaxuto
perla matawʉn xua bichocono ainya matoma, bapoxonae bapon
pia botha pona mataʉta bapoxonae caenaeta daxita xua xuan
pocotsiwa xeina. Bapoxonae comota po warowa bichocono ainya
matoma, po warowa pewʉn perla. Bewa barichi jiwi. Bewa jiwi
bichocono beita cui jichatsi xua pexeinaenexa
peajʉntʉyapusʉwa po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca,
icha poxonae pebin ichi xua pitaperlatsi piraichi daxita
caenaeta pocotsiwan xeina”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua pecayamonaewa yabara
\p
\v 47 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Yabara paca
tsipaebatsi po coyene xua Nacom exana pon jiwi ewatsiya
peitorobixaetsi xua poxonae yabara paebina jiwi
penatsicuentsixae abe peexanaexae. Barapo coyene bara jʉta
ichi, icha be pocotsiwa xua xota jiwi yacamona duwei ichi.
Jiwi peyacamonaewa xoya pepa mar mentha xua daxita
duweimonaein tunto pecapirenaenexa.
\v 48 Poxonae bichocono wʉncaxuba xua peyacamonaewa pomonae
peyaxunubiwi taetabo bejutaboreca. Bapoxonae enoundeca, xua
naitaʉbiya tsana pejejebaponaenexa. Po duwei pepa duwei
tsana naitaʉbiya jejebapona corotontha. Po duwei pocotsiwa
camatsawan bebai tsoponae.
\v 49 Barapocotsi jʉta coyeneya ichi tsane poxonae matacabi
patopeicaena, po mataqueitha xua poxonae nacua
weraweracaena, mataʉtano Nacom daxita yabara paebina jiwi
penatsicuentsixae abe peexanaexae bapontha. Bapo mataqueitha
matatsunpiwi patsicaena xua daxita jiwi petsabinexa
tsainchi, pomonae abe peexanae cuiru coyenein peexanae jiwi
tsana nobinchi xua pomonae xanepanaya peexanae jiwi pia
xainya weya tatsi.
\v 50 Pomonae abe peexanae cuiru coyene peexanae jiwi bebai
tsainchi isototha ichaxota jopa ataya itacounayiyo. Baraxota
wecoyei tsane mataʉtano baxota nantanuweya nantʉ
jayabina”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua pena peitʉpanaewa yawa xua peru
peitʉpanaewa yabara
\p
\v 51 Nexata Jesús pijimonae yainyaba, jeye:
\p —¿Bara daxita baxuan payaputaneme xuaunxuae paca
tsipaebatsi? jei.
\p Barapomonae Jesús jume notatsi:
\p —Aa, bara payaputan pocotsiwa xuaunxuae pana
netsipaebame pon pata Tanecanamataxeinaemxaem, jei
barapomonae.
\p
\v 52 Bapoxonae Jesús pijimonaetha namchi, jeye: 
\p —Pomonae pecuidubiwi Nacom pia peitorobi diwesi pomonae
tamonaexae barapomonae yabara cuiduba ichamonaetha xua po coyene Nacom
exana pon itorobiya peewatsin jiwi. Barapomonae xeina ainya
diwesi coyenewabe, po diwesi xua xan yabara, peru diwesi
poxonae cataunxuae aibin tsica po cae pin nacuathe tsique
yabara. Mataʉtano xeina pena diwesi poxonae xua anoxuae
poponan yabara. Barapo ainya diwesi coyenewabe barapomonae
paeba jiwitha. Barapomonae bara be jʉta ichi icha be
poxonae pon bo pexeinaein ichi. Poxonae piamonae tatsi
nantawenona paparuwa yawa pexaewa, bapon baxua bara cata
pijimonaetha, poxoru bapon jeba xua peruwa yawa xua penawa
piamonae nexa, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús Nazaret tomaratha popona
\r (Mr 6.1-6; Lc 4.16-30)
\p
\v 53 Poxonae Jesús najume weta xua cuiduba jiwi barapo
pecayabara jʉta pepaebi diwesixi bapoxonae Jesús tomara
weya pontaba.
\v 54 Bapoxonae Jesús patopa pia tomaratha, po tomara
pewʉn Nazaret tomara. Baraxota Jesús cuiduba jiwi,
judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. Pomonae jinompa
Nazaret tomaratha yabara najʉntʉ coyene cabenaeca xua
pocotsiwa Jesús cuiduba. Barapomonae natsipaeba, najei:
\p —¿Exota metha bapon nacuiduba jane, xua daxota bapon
daxita peyaputaein? ¿Jintam metha pia peayapusʉwatha tatsi
jane, poxonae po petsita itʉtsi coyene bapon exana?
\v 55 Apara saya bapon pexanto tatsi pon xua pecobe
coxonaein xua naepan pematabobiwa. Apara bapon pena tatsi
María. Apara bapon Santiago pentapin tatsi, irʉ José
pentapin tatsi, irʉ Simón pentapin tatsi, irʉ Judas
pentapin tatsitʉ irʉ.
\v 56 Mataʉtano irʉ pamcho jiwi tatsi apara jinompa barapo
tomarathe. ¿Exota metha bapon nacuiduba jane, pocotsiwa xua
beta naca cuiduba? jei barapomonae.
\p
\v 57 Daxota barapomonae Jesús casebatsi pecui uwixaetsi.
Barapomonae uwa tsipei Jesús bichocono peyaputaein. Jesús
namchi jiwitha, xua nayabara paeba, jeye:
\p —Daxita jiwi ba barʉ cui itura jina pontha pon Nacom
peitorobi jume pepaebin. Nama pia nacuapiwi tatsi irʉ pia
bomonae matabʉxʉyomonaepiwi tatsi barapomonae ba jopa
bapon barʉ cui itura jinaetsi, jei Jesús, xua nayabara
paeba.
\p
\v 58 Nazaret tomaratha, barapo tomaratha Jesús saya be
conotha exana pexeinya petsita itʉtsi coyenewan tsipei
barapo tomarapiwi Jesús jopa jume cowʉntichi.
\c 14
\s Meje yabara poxonae Juan bexotsi
\r (Mr 6.14-29; Lc 9.7-9)
\p
\v 1 Bapoxonae caena Herodes pon Galilea nacuapiwi, pia
peyanacua ewatsinchi, bapon jume tane daxita pocotsiwa
juinya xua Jesús exana.
\v 2 Herodes tsipaeba pomonae petanacuichiwixaetsi pia botha
tatsi, xua Jesús yabara paebatsi. Herodes Jesús catsawiya
yabara paebatsi, jeye: “Apara bapon Juan, pon jiw i
Pebautisabin, pon bequein bayatha tʉpa, pon equeicha asʉ
juina. Tsipei bapon peayapusʉ itorobi coyenewa xeina daxota
petsita itʉtsi coyenewa exana”, jei Herodes.
\p
\v 3 Baxua Herodes paeba tsipei caena bayatha Herodes cui
itoroba xua Juan pewaetabinexatsi, mataʉtano xua pemaxʉ
cʉbinexatsi, mataʉtano xua jiwi pecʉbi botha
peetsinexatsi. Baxua Herodes exana tsipei piowa tatsi powa
pewʉn Herodías, pia coutha baxua peichichipaexae. Barapowa
copiya Felipe xeina pon Herodes peweicho tatsi. Herodes
peweicho yacaiba yabʉyo.
\v 4 Juan bayatha paeba Herodestha, jeye: “Nacom pia
peitorobi coyenewa jopa copatsiyo xua nexeinaewa bapowa
tsipei ichʉn piowa tatsi”, jei Juan.
\p
\v 5 Daxota Herodes bichocono anaepana. Herodes ichichipa
xua Juan pebexubiwatsi. Daichitha Herodes jopa baxua
exanaeyo tsipei junuwa, jiwi cunuwatsi. Tsipei daxita jiwi
nanta xeina xua Juan apara pon Nacom pia peitorobi jume
pepaebin.
\v 6 Ichitha poxonae Herodes yantacabi jopa po matacabitha
poxonae caena bayatha nowaeuncua, barapo mataqueitha
pinmonae nacaetuta xua pexaewa yabara nacaetuta pia xaetsi.
Barapo penacaetutsiwi peitʉtha tatsi Herodías pexantiyo
tatsi nawiraba. Herodes baxua bichocono ita cui xanepanatsi.
\v 7 Herodes barapowa beya paeba, jeye:
\p —Nacom peitʉtha cata tsiwʉnae yabara paebatsi xua
pocotsiwa tacacatsiwa tsainchi pocotsiwa xua tana
newʉcaewam tsane tsipei inta pexeinya penawirabi coyene
exaname, jei Herodes.
\p
\v 8 Bapoxonae pocotsiwa pena itorobatsi barapowa Herodes
wʉcatsi baxua. Bapowa namchi, jeye:
\p —Necare Juan pentasipa xua yʉtabore paratontha, pon
jiwi Pebautisabin matasipa, jei Herodías pexantiyo tatsi.
\p
\v 9 Ichitha baxua Herodes jume taya wecoyei tsanareca
poxoru jopa ichipaeyo xua Juan petʉpaewa tsane. Tsipei
mexeya poxoru bayatha Nacom peitʉtha peyabara tsiwʉnae
paebixae xua bepa pinae catsina xua pocotsiwa pewʉcaewaxae
tsainchi, mataʉtano mexeya poxoru barapo pin bicheitotha
peitʉtha pepaebixae baxua, daxota itoroba xua bapowa bara
catinchi baxua.
\v 10 Daxota Herodes pomonae petanacuichiwixaetsi,
barapomonae Herodes cui itoroba xua Juan pewisi
ucuibinexatsi jiwi pecʉbi botha iya.
\v 11 Bapoxonae barapomonae paratontha matasipa yʉtabota
yawa carendena. Bapoxonae Herodías pexantiyo tatsi catatsi,
equeicha barapowayo xuya pena cata, Herodías catatsi, xua
peyaputaenexa xua bara cou Juan bayatha tʉpa.
\p
\v 12 Nexata pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi,
barapomonae pata jiwi pecʉbi botha. Juan petʉpaein
pitatsi. Barapoxonae barapomonae Juan mʉthʉtha xotsi.
Barapoxonae barapomonae pona Jesús beya xua baxua Jesús
peyabara tsipaebinexatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús apata pexaewa cinco mil pebiwi
\r (Mr 6.30-44; Lc 9.10-17; Jn 6.1-14)
\p
\v 13 Poxonae Jesús yaputane xua Juan tʉpa, bapoxonae
compa jeratha pona icha muxunene beya ichaxota jiwi ajibi.
Ichitha jiwi yaputane xua ichaxota Jesús pona. Daxota
pinmonae xua carepaya tomaranpiwi pecae iya pona, ichaxota
Jesús ponaena jeratha.
\v 14 Poxonae Jesús jera wenontounya, bapoxonae Jesús pin
bicheito tane. Jesús yabara nanta xeina barapomonae xua
peyawenaewa tsane. Bapoxonae Jesús axaibi exana peatenewi.
\v 15 Tsipei yaitama bayatha tabopiya tsanaichaba, daxota
Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae.
Barapomonae Jesús baraichichi, jeye:
\p —Apara bayatha tabopiya tsanaicha. Apara xote bomʉxʉn
ajibi. Barapo jiwi itorobare bʉ tsiqui tomaraxi beya
ponaena xua pecomocaenexa pexaewa xua pexaenexa, jei.
\p
\v 16 Jesús jume nota pijimonae, jeye:
\p —Apara jopa bewa ponae barapomonae, paxam jame maisa
paapare pexaewa, jei.
\p
\v 17 Jesús jume notatsi pijimonae, jeye:
\p —Xote jopa pexaewa paxeinaeinyo. Saya apara cinco po
panyobe paxeinan mataʉta saya ainyobe paxeinan duweiyobe,
jei.
\p
\v 18 Jesús jume nota:
\p —Painta xawena baxua, jei.
\v 19 Bapoxonae Jesús najume caitoroba xua bepa daxita
barapo jiwi iratha taenaetsei. Bapoxonae Jesús pecobetha
pita cinco po panyobe yawa xua barapo duweiyobe xua ainyobe.
Jesús peitaboco benecoicha yawa Nacomtha tsipaeba, jeye:
“Axa, jʉntʉ coyene weiweinan xua pexaewa pata
tanecatsiwaxaem”, jei. Poxonae Jesús najume weta xua
Paxatha tsipaeba, bapoxonae pan epa janaca, yawano duwei epa
janaqueba. Bapoxonae Jesús pijimonae caitoroba pexaewa xua
pijimonae tatsi xuya pecacataponaenexa barapo jiwi.
\v 20 Daxita barapo jiwi nabane beya barapo jiwi jain
cowʉntarʉcʉpatsi. Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi doce
po cote matabʉxʉyobe wʉnba xua bayatha nacopaba pocotsiwa
xua bayatha barapo jiwi jopa xaeyo petonsanaexae.
\v 21 Pomonae xua pexaewa nabane barapomonae cinco mil
pebiwi. Yabʉxino irʉ nanabane. Mataʉtano pexuino irʉ
nabane. Daichitha jopa ununaetsi pexui mataʉta yabʉxi jopa
ununaetsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús mene matatsun jumatha pona
\r (Mr 6.45-52; Jn 6.16-21)
\p
\v 22 Nexata bapoxonae Jesús jera beitorobiya pijimonae,
xua pijimonae copiya petsiwana warapaenexa tsainchi icha
muxunene beya xua pucua iya. Poxonae barapomonae
ponarʉcʉpaba bapoxonae Jesús barapo jiwi pu itoroba xua
penawibiyaenexa pia tomaran beya.
\v 23 Bapoxonae Jesús demxuwa beicha pona xua baxota compa
petsipaebinexa Nacomtha. Poxonae quirei tsuxubi Jesús
demxuwatha compa eca.
\v 24 Poxonae Jesús Paxa tsipaebauya, bapoxonae caena
irʉrʉ Jesús pijimonae tatsi cataunxuae tuwʉtha yana
pona. Jera maratsaca caewa carena tsaibi tsipei joibo
dawerena daunwei.
\v 25 Mataquei wʉnaeyo Jesús mene matatsun jumatha pona,
pijimonae itiya pona.
\v 26 Poxonae Jesús pijimonae taerʉcʉpatsi, barapomonae
nanthʉthʉ cui coyene nabenaeca. Junuwiya wawaya jeye:
\p —¡Pai jaibo, jina! ¡Apara dowatsi! jei barapomonae.
\p
\v 27 Jesús pijimonaetha caena nainya tsipaeba, jeye:
\p —¡Apara xan! ¡Jopa pajunuwinde! ¡Maisa pajʉntʉ
coyene weiweinare! jei Jesús.
\p
\v 28 Bapoxonae nexata Pedro Jesús baraichichi, jeye:
\p —Tanecanamataxeinaem, icha bara metha xam yatsicaewa
bapom, moya neitorobare xua mene matatsun juma ta-iyaenexa
nexainya beya, jei Pedro.
\p
\v 29 Jesús jume nota, jeye:
\p —¡Moya anetha denande! jei Jesús.
\p Nexata Pedro mene matatsun juma nontabiya dunareca jera
wereca. Bara Pedro mene matatsun juma iya pona pepatopaenexa
Jesús pia xainya beya tatsi.
\v 30 Daichitha poxonae Pedro yabara nanta xeinanareca pin
joibo, bapoxonae bichocono junuwanareca. Daxota bapoxonae
Pedro yamene jopareca. Bapoxonae Pedro jume daunweya wawaya
jeye:
\p —¡Tanecanamataxeinaem, necapanepare, nepitaxuina! jei.
\p
\v 31 Bapoxonae Jesús nainya cobe pitaxuina. Jesús namchi,
jeye:
\p —¡Maisa be conotha neyabara jume cowʉntame xua bara
tana neitacʉpaewa xua tacayawenaewa tsainchi! ¿Eta xua
metha ainya jʉntʉ coyeneintha nanta xeiname? jei Jesús.
\p
\v 32 Poxonae Jesús irʉ Pedro nontabiyabe jeratha, Jesús
bapoxonae joibo yainjei tsanaya exana.
\v 33 Daxita pomonae jeratha ena, barapomonae Jesús wʉnae
jaintatsi. Barapomonae Jesús baraichi, jeye:
\p —Bara yatsicaya apara xam Nacom Pexantom tatsim, jei
barapomonae.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pomonae
peatenewi, pomonae Genesaret nacuapiwi 
\r (Mr 6.53-56)
\p
\v 34 Bapoxonae Jesús irʉ pijimonae tatsi jeratha yana
enapona beya poxonae Genesaret nacua beya pata.
\v 35 Pomonae baxota jinompa, barapomonae Jesús caena
yaitainchi. Daxota barapomonae najume caitoroba ichamonaetha
daxita barapo Genesaret nacuapiwitha beya, xua Jesús
pepatopaexae. Bapoxonae daxita jiwi carendena peatenewi
ichaxota Jesús pucua itapatha uncua.
\v 36 Barapomonae pomonae peatenewi Jesús jume daunweya
wʉcatsi, xua Jesús bara pecui copatsinexa xua bara
petajayabinexatsi pia paparuwa tatsi xua peopirawa.
Bapoxonae daxita barapomonae axaibi tsane. Pomonae Jesús
pia paparuwa tajayabatsi daxita barapomonae equeicha axaibi
exanatsi pocotsiwa bayatha atene.
\c 15
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pebin abe pia
peexanae cuiru coyene jʉntʉ coyene webocatsi
\r (Mr 7.1-23)
\p
\v 1 Fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia
peitorobi coyene tatsi, barapomonae jiwana Jerusalén tomara
werendena. Barapomonae Jesús imoxoyo caquita
umenarʉcʉpiya yainyabatsi, jeye:
\p
\v 2 —¿Eta xua metha jinyamonae jopa exanaeyo xua
pocotsiwa wamo susato jiwi pia peitorobi cui coyenewatha
itoroba? Barapomonae pomonae jinyamonae barapo cui jopa
exanaeyo. Barapomonae jopa matha tsiwanaya nacobe
quiateibiyo poxonae beya xaiba xua jopa penataxobinexa tsane
pia jʉntʉ coyenewantha, jei daxita fariseomonae, irʉrʉ
pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi.
\p
\v 3 Nexata Jesús xuya yainyaba, jeye:
\p —Irʉrʉ paxamdʉ, ¿eta xua metha jopa paexanaem
pocotsiwa Nacom Pejume Diwesitha itoroba? ¿Eta xua metha
saya meisa paexaname pocotsiwa painya amo susato jiwi pia
peitorobi cui coyenewantha tatsi itoroba?
\v 4 Jopa bewa paexanaem tsane painya amo susato jiwi pia
peitorobi coyenewa tatsi po peitorobi coyenewa paca tsita
ainya cui bichocono beyacaincha xua Nacom Pejume Diwesi.
Tsipei Nacom Pejume Diwesitha jeye: ‘Axatha barʉ cui itura
jinare, irʉrʉ enatha barʉ cui itura jinare’, jei Nacom.
Yawa equeicha Nacom jeye: ‘Pon paxa abe yabara paeba
mataʉtano xua pena abe yabara paeba, bapon bewa tʉpaena’,
jei Nacom Pejume Diwesitha.
\v 5-6 Ichitha paxam ba papaebame xua pinae pebin ba
itacʉpatsi xua pepaebiwa xua pejeiwa paxatha yawa penatha:
‘Jopa neitacʉpaeyo xua tapaca cayawenaewatsi bara bequein
paacopeibim, tsipei daxita pocotsiwa xeinan baxua yabara
tsiwʉnae paeban xua Nacomtha bexa catsin’, xua pejeiwa.
Mataʉtano ba pajam: ‘Pon bapocotsiwa paeba, jopa
nantawenonaeyo xua paxa yawenaena. Mataʉta jopa
nantawenonaeyo xua pena yawenaena bara bequein acopeibi
taetha’, ba pajam. Poxonae baxua pacaunutsiya paebame paxam
pacana exaname xua painya amo susato jiwi pia peitorobi cui
coyenewa tatsi bichocono ainya cui coyene, beyacaincha xua
Nacom Pejume Diwesi xua ainya cui coyene.
\v 7 ¡Itara mexeya pomonae xanepanaeya pepaebi jiwi pam,
daichitha apara peajʉntʉcoyenebe jiwi pam! Bara apara
Isaías caena bayatha xaniwaicha paca yabara paeba pon Nacom
peitorobi jume pepaebin. Bapon paca yabara jeye poxonae tina
pejume diwesitha:
\q
\v 8 ‘Barapomonae itara be xanepanaeya neyabara
\q paebina jiwitha xua pinae neyabara
\q barʉ cui itura jina.
\q Daichitha barapomonae pia jʉntʉ
\q coyenewatha jopa xaniwaicha neyabara
\q barʉ cui itura jinae tsane.
\q
\v 9 Bequein barapomonae newʉnae jainteibina
\q poxonae nacaetuteibina, daichitha baxua jopa
\q yawenae tsaibi tsainchi tsipei barapomonae
\q peajʉntʉcoyenebewi.
\q Mataʉtano tsipei po peitorobi coyenewa
\q cuidubina jiwitha, apara jopa taitorobi
\q coyenewiyo tsane, apara xua saya jiwi
\q barompaya pia peitorobi coyenewa tatsi tsane’,
\q jei Isaías xua paca yabara paeba, jei Jesús.
\p
\v 10 Nexata bapoxonae Jesús waba daxita jiwi xua imoxoyo
peumendenaenexa. Yawa namchi barapo jiwitha, jeye:
\p —Pana nejume naitaeware, painya neyaputaenexa pocotsiwa
paca tsipaebatsi.
\v 11 Pocotsiwa ba pebin pecoiboto deca tsijain jojonecatsi
pexaewan, bequein jopa tsiwʉnaeya matha nacobe quiatsiyo
poxonae xaiba, barapo coyene apara ba jopa bapana pebin
jʉntʉ coyene taxobichi xua poxonae pocotsiwa pexaexae.
Jame pocotsiwa ba pebin pecoibototha caunuta, xua peabe jume
barapo jume coyene apara pebin jʉntʉ coyene taxobatsi xua
poxonae pecueicueijeixae baxua, jei Jesús.
\p
\v 12 Nexata Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi
pijimonae. Jesús pijimonae yainyabatsi, jeichichi:
\p —¿Bara yaputaneme xua fariseomonae cayabara muxu
coniquiya anaepana, xua nepaebixae baxuan? jei.
\p
\v 13 Jesús jume nota pijimonae, jeye:
\p —Taxa pon peitabocotha peecaexae xubina pon jopa pejume
cowʉntsinchi. Taxa barapocotsi jʉta coyeneya cana ichi
tsane jiwitha icha pebin ichi xua poxonae pabitha pona,
mataʉta poxonae naeyo tabʉ opina jonta daxita, pexubinexa.
\v 14 Bara barabʉ neyabara muxuconacaena, fariseomonae.
Jopa payabara jume naitaewatsinde pocotsiwa barapomonae
paeba. Tsipei barapomonae jopa xanepanaya peyawenae jiwi
ichamonaetha. Barapomonae barapocotsi jʉta coyeneya exana,
icha be pon peitata nacʉtsin ichi, xua poxonae matacapona
ichʉn xua pon peitata nacʉtsin matacapoinchi. Bapoxonae
barapo cae peitata nacʉtsinbe napuna joparecabe mʉthʉtha
deca, jei Jesús.
\p
\v 15 Nexata Pedro Jesús baraichi, jeye:
\p —Yabara pana yaputane exande po pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo xua pexaewa yabara, jei Pedro.
\p
\v 16 Jesús biataeya jume nota pijimonae, jeye:
\p —¿Paxam bara paichimdʉ icha jiwi ichi? ¿Cataunxuae
jopa painya yaputae jiwi pamdʉ?
\v 17 Bayatha paxam payaputaneme pocotsiwa pebin tsijain
jojonecatsi pexaewa pecoiboto deca baraxua jopa jʉntʉ
coyene taxobichi, tsipei barapo pexaewa jopa ponaeyo pia
jʉntʉ coyenewatha. Jame barapo pexaewa pecotsorotha pona,
bapoxonae nawexacaeca.
\v 18 Ichitha pocotsiwa pecoiboto tsina caunuta peabe jume,
baxua apara seicaya pejʉntʉ coyene wetsina jume pichapa.
Tsipei baxua penanta xeinae coyenewa, daxota pebin abeya
paeba. Daxota Nacom tsitatsi xua bapon
peajʉntʉcuicoyenebein Nacomtha.
\v 19 Tsipei pejʉntʉ coyene wetsina jume pichapa pocotsiwa
abeya penanta xeinae coyenewan, pocotsiwe meje: Ichʉn anaya
pebexotsi coyenewa, irʉ ichʉn piseuri tatsi pepichi
coyene, irʉ peita coxanae coyenewatsi coyene xua poxonae
penayaputae jiwi naperʉ nacoyoba, irʉ ichʉn piawa tatsi
pecaibi coyene, irʉ ichʉn yabara penaerabiwatsi coyene,
irʉ ichʉn yabara peaebiwatsi coyene.
\v 20 Nacom tsitatsi xua daxita barapocotsi coyenein pebin
ajʉntʉcoyenebe exanatsi xua jʉntʉ coyene taxobatsi xua
daxota jopa itacʉpaetsi xua beta exana. Ichitha pocotsiwa
pebin nabane mataʉtano xua poxonae bequein tsiwanaya matha
jopa nacobe quiatsiyo, barapocotsi coyenein pebin jopa
jʉntʉ coyene taxobichi Nacom peitʉtha tatsi, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae yabʉyo powayo penanapaincha
poponaewayo Jesús jume cowʉntatsi
\r (Mr 7.24-30)
\p
\v 21 Nexata bapoxonae Jesús barapo ira weya warapa
Genesaret nacua weya. Mataʉtano pona icha nacua beya po
nacuatha ichaxota Tiro tomara eca yawa Sidón tomara ecano.
\v 22 Yabʉyo, powayo barapo cananeamonaewayo patopa Jesús
pia xantha tatsi. Bapoxonae barapowa wawaya Jesustha jeye:
\p —¡Tanecanamataxeinaem, David pia pemomoxi susato jiwi
jiwanam! Neyabara najʉntʉ cui coyene cananta xeinare, xua
tana neyawenaenexam tsane. Taxantiyo inta cauri xeina; inta
bichocono atene exanatsi, jei bapowa.
\p
\v 23 Daichitha Jesús jopa jume notsiyo, saya moya uncua.
Nexata bapoxonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi
pijimonae. Mataʉtano jume daunweya baraichichi pijimonae,
jeye:
\p —Barapowa itawere, tsipei barapowa waputha jume daunweya
wawai, jei.
\p
\v 24 Nexata Jesús jume nota pijimonae, jeye:
\p —Nacom meisa saya neitoroba Israel piamonae susato
saineiwitha pomonae judiomonae xua tayawenaenexa
barapomonae, tsipei barapomonae Nacom tsitatsi xua
barapomonae nacabeta icha be ovejan ichi xua poxonae pipato
napuxanompa, jei.
\p
\v 25 Ichitha barapowa pentabocotha uncua yawa irabe
taeuncuareca Jesús peitabaratha tatsi tsipei bapowa barʉ
cui itura jina peauraxae, yaitama tsipei Jesús pon jiwi
pepa Pecanamataxeinaein. Bapowa namchi, jeye:
\p —¡Pon Tanecanamataxeinaem, neyawende! jei.
\p
\v 26 Jesús jume nota barapowa, jeye:
\p —Jopa xanepanaeyo icha matha cayawenatsi powayo
nenanapaincha poponaewayom poxonae cataunxuae matha jopa
yawenaeinyo pepa tamonae judiomonae. Icha baxua
exanaetsipan, bapoxonae be pitan pexui pia pexaewa
taapatsinexa aurimonae, jei.
\p
\v 27 Barapowa Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Aa, bara barichi xuaunxuae netsipaebame ponxaem
Tanecanamataxeinaem. Jopa bewa auri catsibi pexui pia
pexaewa tatsi, yaitama auri irʉ xane pocotsiwa pexui
sorobaba barapo pepʉrʉwixi pocotsiwa pexaethopaewa
pebʉxʉpana tsica. Daxota bara ichiya neichinde: Neyawende,
tsipei bara neayapusʉ itorobi coyenewa nawita xeiname jinya
axaibi exanaenexa judiomonae. Po neayapusʉ itorobi coyenewa
judiomonae jopa canantawenonaeyo barapo neayapusʉ itorobi
coyenewatha inta axaibi exande taxantiyo, jei.
\p
\v 28 Nexata Jesús jume nota, jeye:
\p —¡Yabʉyo, maisa bichocono neyabara jume cowʉntame xua
bara tana neitacʉpaewa xua tacayawenaewatsi tsainchi! Bara
cata exainchi pocotsiwa aunxuae newʉcame, jei Jesús.
\p Poxonae Jesús baxua paeba, bapoxonae nainya barapo
yabʉyo pexantiyo tatsi taaxaibi tsuxubichi.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pin bicheitomonae
peatenewi
\p
\v 29 Nexata bapoxonae Jesús bara weya pona. Galilea pucua
itapa iya pona. Bapoxonae demxuwa icha juinya, baxota ecopa.
\v 30 Ichaxota Jesús eca baxota pin bicheito jiwi ayei
pata. Barapo bicheito jiwi carendena pejayujayujeiwi, irʉ
peitata nacʉtsi jiwino, irʉ pemuxusipanaewino, mataʉta
pomonae irʉ peacowaebi jiwi xua pomonae jopa xeinaeyo xua
xota nacowaeba. Mataʉtano irʉ icha bicheitomonaeno,
pomonae peatenewi. Pomonae peatenewi Jesús pexainya
tajebarecatsi. Daxita barapomonae Jesús axaibi exana.
\v 31 Poxonae daxita jiwi baxua cui tane, pomonae jopa
judiomonae naexanaeyo daxita barapo jiwi yabara cui coyene
nanthʉthʉ cabenaeca. Bapoxonae Jesús xanepanaya
peexanaexae, barapomonae Nacom wʉnae jaintatsi, po Nacom
Israel nacuapiwi pia Nacom tatsi. Daxota barapomonae baxua
exana, tsipei Jesús equeicha paeba cana exanaeya exana
pomonae pemuxusipanaewi. Mataʉta tsipei Jesús taduba exana
pomonae bayatha jopa xeinaeyo xua xota nacowaeba. Mataʉtano
tsipei pomonae pejayujayujei jiwi equeicha beta pona.
Mataʉtano tsipei pomonae peitata nacʉtsi jiwi equeicha
beta tane.
\s Meje yabara poxonae Jesús pexaewa apata cuatro mil
pebiwi
\r (Mr 8.1-10)
\p
\v 32 Nexata Jesús waba pijimonae, jeye:
\p —Yabara cui cananta xeinan barapo pin bicheitomonae
tayawenaenexa, tsipei barapomonae acoibi po matacabiyobe
jinompa taxantha, maisa ajibi xua barapomonae penabanaewa
tsane. Jopa jainbotha bepu itorobinyo pia bon beya tatsi,
tsipei icha barapomonae jainbotha pu itorobichipan, metha
piyain namtotha xuirabathopaetsipa, jei Jesús.
\p
\v 33 Jesús baraichi pijimonae, jeye:
\p —Xote ira xuepana susato tsurucuae nacua ichaxota jiwi
ajibi. ¿Eta beya tsijeitinchi pexaewa barapomonae pomonae
pinmonaexae? jei.
\p
\v 34 Jesús yainyaba pijimonae jeye:
\p —¿Eta po panyobe paxeiname? jei.
\p Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Siete po panyobe paxeinan yawa be conothano duweixi,
poxi tsiquirixi, jei.
\p
\v 35 Nexata Jesús pijimonae najume caitoroba xua bepa
pinae barapo pin bicheito jiwi iratha taenaetsei.
\v 36 Jesús pecobetha pita barapo siete panyobe yawa
duweixino. Bapoxonae Jesús Paxatha tsipaeba: “Axa, jʉntʉ
coyene weiweinan xua pexaewa pata tanecatsiwaxaem”, jei
Jesús. Bapoxonae Jesús pijimonae tsicobe epa nantarʉbiya
jajanaquiya catsibapona xua xuya pijimonae tatsi
pecatsibaponaenexa barapo jiwitha.
\v 37 Daxita barapomonae nabane, beya barapomonae bichocono
jain cowʉntarʉcʉpatsi. Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi
siete po cotebe wʉnba pocotsiwa xua barapo jiwi jopa xaeyo
petonsanaexae.
\v 38 Pomonae xua nabane pexaewa barapomonae cuatro mil
pebiwi. Mataʉtano irʉ yabʉxi nanabane mataʉtano irʉ
pexui nanabane, daichitha daxita jopa ununaeyo.
\v 39 Bapoxonae Jesús pu itoroba xua barapo jiwi
penawibiyaenexa pia tomaran beya. Bapoxonae Jesús jeratha
nontabiya, peponaenexa Magadán nacua beya.
\c 16
\s Meje yabara poxonae fariseomonae irʉ saduceomonae Jesús
cui itorobatsi pia pexeinya petsita itʉtsi coyene xua
peitabocotha
\r (Mr 8.11-13; Lc 12.54-56)
\p
\v 1 Fariseomonae irʉ saduceomonae, barapomonae pona Jesús
beya xua Jesús pejʉntʉ coyene jʉjʉtsinexatsi.
Barapomonae Jesús cui itorobatsi pia petsita itʉtsi
coyenewa pocotsi coyenewa xua cana exana itaboco wetsica.
Icha Jesús jopa itacʉpaetsi xua exana baxua, barapomonae
pepaebinexa tsane xua deta cou Jesús jopa apara Nacom
Pexanto tatsi.
\v 2 Daichitha Jesús jume nota barapomonaetha, jeye:
“Poxonae tabopiya paxam ba pajam: ‘Baya tsane pexeinya
matacabi tsane tsipei anoxuae quiripitha itaboco tsobia’, ba
pajam.
\v 3 Ichacuitha tsipae poxonae baya, paxam ba pajam:
‘Anoxuae ema duneicaena tsipei itaboco tsaebia yawa
itʉrʉna’, ba pajam. ¡Itara mexeya pomonae xanepanaya
pepaebiwi pam, daichitha abe painya neexanaewi pam! Paxam
peitaboco payabara yaputaneme. Ema ba payabara wʉnae
yaputaneme. Mataʉtano pexeinya matacabino ba payabara
wʉnae yaputaneme, deta meisa paxam jopa pana neyabara
yaputaem mataʉtano jopa payabara yaputaem pocotsiwa exanan
tapexeinya tsita itʉtsi coyenewan.
\v 4 Barapo peajʉntʉcoyenebe jiwi irʉ pomonae jopa tana
nejume cowʉntsi jiwi, barapomonae necui itoroba tapexeinya
tsita itʉtsi coyenewa pocotsi coyene cana exanan itaboco
wetsica daichitha jopa baxua beexanaeinyo pocotsiwa
barapomonae necui itoroba. Saya meisa barapo petsita itʉtsi
coyene exanaein, icha be pocotsi coyeneya Jonás cana
ichichi pon Nacom peitorobi jume pepaebin xua poxonae pin
duweintha tsijuntutha eca acoibi po matacabibe beya equeicha
poxonae yacabaxotsi xua asʉ popona”, jei Jesús xua
nayabara paeba xua tʉpaena xua equeicha Nacom asʉ exanaena
acoibi po merawithabe.
\p Bapoxonae Jesús ponataba, yawa cuenta pona barapomonae.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae yabara yaputane
exana, pocotsiwa pan cotowa exana
\r (Mr 8.14-21)
\p
\v 5 Poxonae Jesús pijimonae tatsi icha muxunene beya pona
jeratha xua pucua iya, barapomonae jʉntemaina xua pan
capana.
\v 6 Nexata Jesús pewʉnaeya muxuweta pijimonae xua jopa
pejume cowʉntsinexa tsane fariseomonae irʉ saduceomonae
pia pecuidubiwa coyenewa tatsi po pecuidubi coyenewa jopa
Jesús pia pecuidubi coyenewa tatsi. Jesús jeye:
\p —Dota pam jopa pajume naitaewatsinde fariseomonae pia
pecuidubi coyenewa tatsi xua painya nejume cowʉntsiyainwa.
Mataʉta dota pam xua saduceomonae pia pecuidubi coyenewa
tatsi xua painya nejume cowʉntsiyainwa. Barapo pecuidubi
coyenewan jiwi ichawa beya ajʉntʉcuicoyeneyapube cana
exanapoinchi icha be pocotsi coyene ichi xua levadura
matawʉn xua pan cotowa exanapona beya poxonae pin pan, jei
Jesús.
\p
\v 7 Poxonae Jesús yabara paeba pocotsiwa xua pan cotowa
exana, bapoxonae Jesús pijimonae tatsi catsawiya nanta
xeinaeya natsipaeba caemonae, najei:
\p —Metha Jesús daxota baxua paeba metha poxoru yaitama
jopa caponaetsi pan, najei barapomonae.
\p
\v 8 Jesús yaputane pocotsiwa barapomonae natsipaeba,
daxota Jesús barai, jeye:
\p —Pocotsiwa pana natsipaebame xua jopa painya
necaponaexae pan, apara poxoru jopa pana nejume cowʉntsim.
\v 9 ¡Cataunxuae jopa pana necui yabara yaputaem! Paxam
pana necui yabara jʉntemainame poxonae cinco mil pebiwi
apatan pexaewa xua yabara jʉntemainame poxonae saya cinco
po panbe. Mataʉtano pana necui yabara jʉntemainame poxonae
equeicha doce po cotebe pawʉwʉnbaponame pocotsiwa jiwi
jopa xaeyo.
\v 10 Mataʉtano paxam pana necui yabara jʉntemainame xua
poxonae cuatro mil pebiwi apatan pexaewa xua poxonae saya
siete po panbe. Mataʉtano pana necui yabara jʉntemainame
poxonae equeicha siete po cotebe pawʉwʉnbaponame pocotsiwa
jiwi jopa xaeyo.
\v 11 Mataʉtano jopa payaputaem xua poxonae yabara paca
tsipaebatsi fariseomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi, irʉ
saduceomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi, apara jopa pan
yabara paca tsipaebichi xua jopa painya necaponaexae, jei
Jesús.
\p
\v 12 Bapoxonae matapainya Jesús jume yaputaerʉcʉpatsi
pijimonae, xua apara yabara paeba fariseomonae pia pecuidubi
coyenewan yainwa tatsi, irʉrʉ saduceomonae pia pecuidubi
coyenewan yainwa tatsi. Mataʉtano matapainya
yaputaerʉcʉpa xua apara Jesús jopa yabara paebiyo
pocotsiwa pan cotowa exana.
\s Meje yabara poxonae Pedro namchi Jesustha jeye: “Xam
apara Mesías Nacom caitorobica”, jei
\r (Mr 8.27-30; Lc 9.18-21)
\p
\v 13 Bapoxonae pirapae Jesús pona. Poxonae Jesús patopa
Cesarea de Filipo tomara pecuariya xua pepa tomaratha,
bapoxonae Jesús yainyaba pijimonae, jeye:
\p —¿Eta po jiton, po jiton xua jiwi yabara paeba xua
pinae bapon Nacom pia Peitapetsin tatsi? jei Jesús.
\p
\v 14 Jesús jume notatsi pijimonae, jeye:
\p —Ichamonae cayabara jeye: ‘Apara bapon Juan pon jiwi
Pebautisabin, pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉ
ichamonae cayabara jeye: ‘Apara bapon Elías pon equeicha
petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉrʉ ichamonae cayabara
jeye: ‘Apara bapon Jeremías pon equeicha petʉpaein asʉ
juina’, jei. Irʉrʉ ichamonae cayabara jeye: ‘Apara bapon
jiwana pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi’, jei, jei
Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 15 Nexata Jesús pijimonae barai, jeye:
\p —¿Incane irʉ paxamdʉ? ¿Eta pana neyabara jumichimdʉ
xua xan eta pondʉn? jei Jesús.
\p
\v 16 Simón Pedro Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Xam apara Mesías. Nacom caitorobica, pon asʉ popona.
Xam apara Nacom Pexanto tatsim, jei Simón Pedro.
\p
\v 17 Jesús barai, Simón Pedro baraichi, jeye:
\p —Simón, Jonás pexantom, maisa Nacom cajʉntʉ coyene
weiweina exana, tsipei bapana jiton bapocotsiwa jopa
cacuidubi pocotsiwa xua tana neyabara paebiwam. Saya apara
meisa Nacom, Taxa, cacuiduba baxua pocotsiwa tana neyabara
paebiwam, pon itabocotha eca.
\v 18 Pocotsiwa xua tana neyabara paebiwam baxua natsita
jume itapeinya xeiname xua bichocono tana necui yabara jume
cowʉntsiwam. Daxota cawʉn dutatsi po wʉn xua jei:
‘Pedro’, jei, po wʉn caunuta xua jei: ‘iboto’, jei, tsipei
ba iboto bichocono mata daunwei. Pocotsiwa xua xainyeya
neyabara paebame baxua be iboto coyene jʉtiya paebame
poxonae jam: ‘Xam apara Mesías. Nacom caitoroba, pon asʉ
popona. Xam apara Nacom Pexanto tatsim’, jam. Daxita pomonae
xua neyabara jume cowʉnta barapo pexainyeya jume tana
neyabara paebiwathaxaemxae, barapomonae tajiwimonae
exanaein. Tajiwimonae catsin taayapusʉ itorobi coyenewa xua
barapo tajiwimonae jopa peamanayabinexa tsainchi pia
peaitafaetabi jiwichi pomonae petʉpae cuiru nacua beya
ponaena.
\v 19 Xam Pedrom, cacatinchi taayapusʉ itorobi coyenewa xua
copiyam tsane caponaename tajume diwesi xua xan yabara
ponxaein Mesías, ponxaein Nacom Pexanton. Barapo tajume
diwesi caponaename judiomonaetha mataʉtano caponaename
pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Mataʉtano
xam pon tajitonxaem, pocotsiwa xam jopa copatsim barapo cae
pin nacuathe, xua pocotsiwa tamonae exana, baxuan bara irʉ
Nacom jopa copatsiyo pia peitorobi nacua beicha xua
barapomonae bara peexanaenexa baraxua. Pocotsiwa copatame
xua tajiwimonae peexanaenexa barapo cae pin nacuathe,
bapocotsiwa irʉ Nacom copata pia peitorobi nacua beicha xua
barapomonae bara peexanaenexa baxua, jei Jesús.
\p
\v 20 Nexata Jesús pijimonae muxu barai xua pijimonae jopa
peyabara pepaebinexatsi ichamonaetha baxua xua po coyene
bapon apara Mesías.
\s Meje yabara poxonae Jesús nayabara diwesi paeba po
coyene xua petʉpaewa tsane
\r (Mr 8.31-9.1; Lc 9.22-27)
\p
\v 21 Bapoxonae barapo matacabi weya Jesús tamropata pitaba
xua pijimonaetha tsipaeba pocotsi coyene Jesús cana
exanaeinchi ichamonae, jeye:
\p —Bewa ponaein Jerusalén tomara beya ichaxota pitiri
jiwi, irʉrʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi,
irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi
coyene tatsi, daxita barapomonae bichocono neperaxa jʉbina.
Mataʉtano barapomonae nebexubina. Daichitha poxonae acoibi
po matacabiyobe tsuxubi tsane equeicha Nacom tatʉpaein asʉ
neexanaena, jei Jesús.
\p
\v 22 Ichitha bapoxonae Pedro, Jesús barʉ natsixitabatsi
aisowa beya. Pedro Jesús baraichichi, jeye:
\p —Xam pon Necanamataxeinaem. ¡Jamaisa daxua paebameno,
bara! Nacom jopa copatsi tsane xua jiwi cata exanaena baxua,
jei Pedro.
\p
\v 23 Nexata Pedro peitabara beya tatsi Jesús napatomeicha
cauncuatabiya namchi, jeye:
\p —¡Xam newepu natsixitabare, tsipei be Satanám!
¡Nejʉntʉ coyene jʉjʉtame xua jopa xanepanaya taexanaewa
tsane neaichaxaibixae xua tatsitʉpaewa tsane jiwi! Xam saya
abe nanta xeiname icha pebiwi ichi. Saya jopa nanta xeinaem
pocotsiwa Nacom necayabara nanta xeina xua tatsitʉpaewa
tsane jiwi, jei Jesús.
\p
\v 24 Nexata Jesús barai pijimonae, jeye:
\p —Icha pebin ichichipa xua tajiwimonae jiwanapin
penaexanaewa tsane, bewa bapon yabara naitematsi pocotsiwa
xua bapon ichichipa pia peexanae coyenewan tatsi. Bapoxonae
jame bapon bewa eexanaponae pocotsiwa itoroban, bequein bara
bapon bexotsi ichamonae, tajiwimonae jitonxae.
\v 25 Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa,
bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua
beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa
ichichipan tana neantobexae bapon xeinaena
peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca
xua Nacom pia nacua beicha.
\v 26 Icha pebin bichocono copei xeina pocotsiwa xeina po
cae pin nacuathe, ichitha jopa xeinaeyo
peajʉntʉcoyenesʉwa po peajʉntʉcoyenesʉwa ataya
tsiteca, bapoxonae bapon jopa itacʉpaetsi xua penajʉntʉ
coyene capanepaewa xua jopa peweraweracaewa. Tsipei pebin
jopa itacʉpaetsi xua barapo copeitha matomatsina Nacomtha
xua bapon pecatsinexa tsainchi peajʉntʉcoyenesʉwa xua
barapoxonae pepatopaewanexa tsane Nacom pia nacua beicha
tatsi.
\v 27 Tsipei xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin bewa yawa
muxuna patopeicaein Nacom pia peitʉpanaewa tatsi. Mataʉta
matatsunpiwi barʉ patopeicaein. Daxita carepaya jiwitha
catsibin pocotsiwa peyabara cui matomatsiwatsi. Pomonae jopa
xapain exanaeyo ichamonaetha xuya barapocotsi coyeneya
exanaein xua antomabeya catsin. Pomonae xua xanepanaya exana
ichamonaetha pocotsiwa cui itoroban xuya barapocotsi
coyeneya exanaein matoma xanepanaya catsibin.
\v 28 Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi xua pomonae xote
umene barapomonae jiwana abʉ, copiya matha yabara yaputaena
poxonae xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin tamropata pitabin
xua itorobiya taewatsiwa tsane pomonae tana nejume
cowʉntsiwi, jei Jesús.
\c 17
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae peitʉtha pexeinya
itʉpanae coicha tsanaya naexana
\r (Mr 9.2-13; Lc 9.28-36)
\p
\v 1 Poxonae seis po matacabibe jopa, po matacabin weya
poxonae Jesús paeba baxua, bapoxonae icha matacabitha
Jesús pona demxuwa beicha. Pedro Jesús barʉ pona, irʉno
Santiago Jesús barʉ pona, irʉno Juan Jesús barʉ pona,
pon Santiago peweicho tatsi. Barapo acoibi poyobe Jesús
matacapona demxuwatha, po demxuwatha bichocono taʉcha
ichaxota jiwaibi.
\v 2 Baxoteicha daxita Pedrobarʉ peitʉtha tatsi Jesús
pexeinya itʉpanae coicha tsanaya. Bichocono itabara
daedaena icha be xometo ichi poxonae pentha. Mataʉtano
pocotsiwa penama xatatsiwa bichocono inyapana tsanaya icha
pecoicha ichi.
\v 3 Bapoxonae Pedrobarʉ taerʉcʉpa Moisés irʉ Elías
xua baponbe Jesús barʉ cueicueijeichibe.
\v 4 Bapoxonae Pedro namchi Jesustha, jeye:
\p —Pata Tanecanamataxeinaem, maisa wʉnae xua xote pata
umenaewa. Icha ichichipame, bapoxonae pacata acabinchi
acoibi po boutiyobe, cae bouto xam nexa, icha bouto Moisés
nexa, icha bouto Elías nexa, jei Pedro.
\p
\v 5 Poxonae cataunxuae Pedro cueicueijei, xua Jesús barʉ
cueicueijeichi, bapoxonae daxita barapomonae bematawacaicha
taruneicatsi tsaquinaebowa po tsaquinaebowa bichocono
pentha. Nexata barapomonae tsaquinaebowatha pejume jume tane
xua Nacom namchi, jeye: “Bapon apara Taxanto, pon bichocono
antobein, pon itapetan. Bapon bichocono nejʉntʉ coyene
weiweina exana. Bapon beta pajume taema pocotsiwa paca
tsipaeba”, jei Nacom.
\p
\v 6 Poxonae Jesús pijimonae tatsi jume taerʉcʉpa baxua,
bapoxonae barapomonae pia coutha iratha nabebeya, irabe
taebobendeca. Barapomonae bichocono pijunuwi.
\v 7 Bapoxonae Jesús pijimonae imoxoyo caquita uncuataba
yawa pijimonae warʉba, jeye:
\p —Panonobaponde, painya xoba pajunuwame, jei Jesús.
\p
\v 8 Poxonae barapomonae necobarʉcʉpa beya meisa Jesús
compa uncua, ichamonae aichurubenae.
\p
\v 9 Poxonae Jesús pijimonae barʉ duneica demxuwa wetsica,
pijimonae barai, jeye:
\p —Ichamonaetha jopa baxua patsipaebinde pocotsiwa aunxuae
pataneme xuaunxuae paca tsita itʉtatsi, beya abʉ poxonae
xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin equeicha asʉn poponaein
tatʉpae coyene weya, jei Jesús.
\p
\v 10 Nexata Jesús yainyabatsi pijimonae, jeye:
\p —Pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene
jeye: ‘Mesías matha tsiwanaya patopaeinchi Elías’, jei.
¿Eta pocotsiwa metha jane? jei Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 11 Jesús jume nota, jeye:
\p —Bara xainyei, copiya matha netsiwanaya patopa pon icha
be Elías ichi. Mataʉtano bapon cana exana jiwitha xua jiwi
cana jʉntʉ coyene weta exanaya exanatsi xua tana nejume
cowʉntsiwa tsane xua tapatopaewa tsane.
\v 12 Ichitha xan paca tsipaebatsi xua bayatha apara patopa
pon copiya matha netsiwanaya patopa pocotsin xua icha Elías
ichi. Poxonae bapon bayatha patopeica jiwi jopa yaitaeyo
bapontha pon icha Elías ichi. Saya barapo jiwi bapon abe
cana exanatsi be pocotsi coyeneya ichichipa beya poxonae
bapon yatsicaya bexotsi. Icha bapon ichichi xua poxonae cana
exanatsi, barapomonae bara neichi tsane ponxaein Nacom
Tananeitapetsin. Barapomonae irʉ nebexubina, jei Jesús.
\p
\v 13 Jesús pijimonae tatsi matapainya yaputane xua poxonae
Jesús pijimonae tsipaeba Elías yabara, apara xua Juan
yabara paebatsi pon jiwi Pebautisabin.
\s Meje yabara poxonae Jesús cauri taitaweta xua pewowin
xeina
\r (Mr 9.14-29; Lc 9.37-43)
\p
\v 14 Poxonae demxuwa weya pona, bapoxonae Jesús pijimonae
barʉ patopa ichaxota pin bicheito jiwi jinompa. Bapoxonae
pebin Jesús imoxoyo caquita uncatabatsi. Bapon
pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi. Bapon Jesús
baraichi, jeye:
\p
\v 15 —Tanecanamataxeinaem, inta taxanto yabara najʉntʉ
coyene xeinare xua jinya neyawenaenexa. Taxanto inta
waetabatsi cauri. Inta papai exanatsi. Inta coibo thamthamei
exanatsi. Matayaiba exanatsino. Mataʉta isototha inta bebai
tsaibichino. Mataʉtano mentha inta bebai tsaibichino.
\v 16 Bequein barapo taxanto xote caponanje jinyamonaetha
yawa janje: ‘Painta taxanto taitawere cauri’, jan, daichitha
jopa itacʉpaetsi xua taxanto petaitawetsinexatsi cauri, jei
bapon.
\p
\v 17 Jesús namchi daxita barapomonaetha, jeye:
\p —¡Paxam barapomonae pam pomonae jopa xapain cataunxuae
pana nejume cowʉntsim! ¡Paxam barapomonae pam,
peajʉntʉcoyenebe jiwi pam! ¿Eta po weibe nantawenonan xua
bewa tapaca barʉ ecaewatsi tsainchi xua beya poxonae tapana
nejume cowʉntsiwam tsane? Mataʉtano ¿eta po weibe
equeicha nantawenonan xua tapaca cayawenaewatsi tsainchi?
Inta xawena pewowin, jei Jesús.
\p
\v 18 Bapoxonae Jesús itaweta cauri, mataʉtano pewowin
wepu ponatsi exanatsi. Barapo pewowin nainya axaibi tsuxubi.
\p
\v 19 Bapoxonae pirapaeyo Jesús compa tsipaebatsi
pijimonae. Jesús jeichichi:
\p —¿Eta pocotsiwa metha jopa pana neitacʉpaeyo xua pata
taitawetsiwa cauri? jei Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 20 Jesús jume barai pijimonae jeye:
\p —Jopa paca itacʉpaeyo xua painya itawetsiwa cauri
tsipei jopa beta payabara jume cowʉntsim xua Nacom painya
nepaca cayawenaewa. Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Icha
paxeinaetsipame xua be peya pejume cowʉntsi coyenewiyo xua
bequein, icha mostaza xutiyo jʉta ichi xua tsica xutiyo,
ichitha bara paca itacʉpa xua urutotha painya nejeiwa:
‘Uruto bara jincoutha natabʉ jonde, icha ira beya naxore’,
xua painya nejeiwa. Bara jopa bayathiyo tsipae barapo uruto.
Dapocotsiwa apara pacata aibi, pocotsiwa peayapubeya
daunweiwa icha paxeiname tapana nejume cowʉntsiwam xua peya
jume cowʉntsiwiyo.
\v 21 Barapo cauri saya paca itacʉpa xua painya
neitawetsiwa poxonae matha payabara nainbotame mataʉtano
poxonae matha Nacomtha matowa pawʉcame, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae equeicha Jesús nayabara paeba xua
poxonae tʉpaena
\r (Mr 9.30-32; Lc 9.43-45)
\p
\v 22 Poxonae cataunxuae Jesús pijimonae barʉ popona
Galilea nacuatha, pijimonae tsipaeba, jeye:
\p —Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, jiwi necaenaetsina
ichamonaetha.
\v 23 Bapoxonae bequein nebexubina, ichitha poxonae acoibi
po matacabiyobe yapucaewina Nacom equeicha tatʉpaein asʉ
neexanaena, jei Jesús.
\p Bichocono Jesús pijimonae tatsi anthʉthʉtane, xua
poxonae Jesús pejume taexaetsi poxonae baxua paeba.
\s Meje yabara poxonae Jesús cata paratiyo xua Nacom pin
pia bo nexa
\p
\v 24 Jesús barʉ patopa pijimonae Capernaum tomaratha.
Bapoxonae pomonae paratixi penoteibiwi po paratixi
judiomonae bewa catsibeibina xua Nacom pin pia bo nexa,
barapomonae Pedro pexainya beya taponatsi. Barapomonae Pedro
yainyabatsi, jeichichi:
\p —¿Pon painya nepaca cuidubin, bapon bepa pana catsei
paratixi xua Nacom pin pia bo nexa? jei.
\p
\v 25 Pedro jume nota, jeye:
\p —Aa, bepa paca catsei, jei Pedro.
\p Poxonae Pedro botha joniya, Jesús copiya barai bapon,
jeye:
\p —Simón, ¿eta be caita cui jicha? Barapo cae pin
nacuathe, ¿eta po jiwi wʉcatsi paratixi, po paratixi xua
jiwi bewa catsibeibina pomonaetha pomonae jiwi itorobiya pia
pepa peewatsiwichi poxonae pomonae jiwi itorobiya pia pepa
peewatsiwichi wʉca? ¿Metha bara piamonae matabʉxʉ wʉca?
Ichacuitha, ¿metha bara ichamonae wʉcatsi pomonae
penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi?
¿Eta pomonae cuita wʉcatsi? jei Jesús.
\p
\v 26 Pedro Jesús jume notatsi, jeye:
\p —¡Apara jame wʉcaetsipa ichamonaetha! jei Pedro.
\p Equeicha Jesús jume nota, jeye:
\p —Nexata barapomonae jopa wʉcaeyo piamonae matabʉxʉyo.
\v 27 Barichin jopa bewa Taxa catsin tsane paratixi, yaitama
tsipei apara Taxa Pexanton tatsin. Ichitha xua barapomonae
jopa wanaca casebinexa, matha mene beya ponde. Curupobo
xoyama mentha bapoxonae po duwein copiya wana pichina
curupobo, pire barapo duwein. Bapoxonae barapo duwein
coiboto tsina paratiyo taename po paratiyo xua naca
yajʉpabe xua wamatomatsiwabe tsane Nacom pin pia bo nexa.
Bapoxonae barapo paratiyo caponde pomonae paratixi
penoteibiwi beya bara careno, jei Jesús.
\c 18
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi pijimonae
xua pon peainya cui peexanaeinchi
\r (Mr 9.33-37; Lc 9.46-48)
\p
\v 1 Nexata bapoxonae Jesús imoxoyo caquita
umenarʉcʉpatsi pijimonae, yawa pijimonae yainyabatsi,
jeichichi:
\p —¿Jintam paxan jiwana pan pon bichocono ainya cui cana
exanaeinchi po mataqueitha poxonae Nacom wabina jiwi xua
petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya
pecanamataxeinaexae? jei Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 2 Nexata Jesús waba pexuyo, yawa pijimonae tatsi
peitabarayo deca tatsi tacuaranoreca.
\v 3 Jesús namchi pijimonaetha, jeye:
\p —Bara xainyeya paca tsipaebatsi bewa paxeinaem icha
jʉntʉ coyenewa xua jopa pananta xeinaem peainya cui
coyenewa yabara. Barapocotsi jʉntʉ coyenewa pexui ba xeina
xua jopa taayapubetsi poxonae nejume cowʉnta. Bewa pananta
xeinaem icha pexui ichi poxonae nanta xeina, icha
paichichipame xua Nacom painya nepaca wabiwa xua pijimonae
tatsi painya nepaca exanaewa pomonae pamxaem Nacom itorobiya
paca ewata.
\v 4 Po jiton pon najʉntʉ coyene acaura, xua daxota
bichocono Nacom canantawenonatsi xua pejume cowʉntsiwatsi,
bapon jame ainya cui xua pecana exanaewatsi Nacom pijimonae
tatsi jiwanapin pomonae pejume cowʉntsiwichi pomonae Nacom
itorobiya peewatsixae.
\v 5 Pon matenta weyataeya waba peyawenaenexa pontha pon
tana nejume cowʉntsixae xua pocotsin icha be barapocotsi
pexuyo ichi, barapon apara bara nententa weyataeya waba. Xan
jopa meisa nententa weyataeya wabiyo apara bara irʉ matenta
weyataeya wabatsi pon tana neitorobixae, xua pon bara Nacom,
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba xua jiton jopa bewa cana
exanae ichʉntha xua irʉ abe peexanaewa tsane
\r (Mr 9.42-48; Lc 17.1-2)
\p
\v 6 “Nacom tsitatsi xua pebin bichocono abe exana poxonae
ichʉn cana exanatsi xua abe peexanae cuiru coyene exana, po
barapo ichʉn pon cataunxuae aena tana nejume cowʉntsixae.
Metha jame wʉnae tsipae xua barapo pebin pon abeya cana
exanaeya taexana ichʉntha, barapon pin iboto wisi
cʉtsipatsi yawa xua tuwʉtha xua pin mar mentha barapo
iboto cayawa cabutabachipatsino. Tsipei jopa wʉnae tsipae
xua bapon cana exana xua ichamonae abe peexanae cuiru coyene
exana pomonae cataunxuae aena nejume cowʉnta.
\v 7 Maisa bichocono jopa xanepanaeyo barapo cae pin
nacuathe nexa pomonae abe exaneiba. Barapo cae pin
nacuathepiwi ataya xeineiba po jiwi pecana exanaexaetsi xua
ichamonae cana exana xua barapo jiwi pecana exanaexaetsi xua
ichamonae cana exana xua barapo jiwi abe peexanae cuiru
coyene peexaneibinexa xua daxota jopa nejume cowʉnteibiyo.
Ichitha pebin tsocuae xua bapon abe taexana xua ichʉn abe
exanaeya taexanaetsi.
\p
\v 8 “Daxota paca tsipaebatsi icha painya cobe paca exana
xua abe painya neexanaewa tsane maisa pana nacobe ucubobare
yawa tajʉ beya pana nacobe bebande abe painya jopa
neexanaenexa. Tsipei baxua xanepana xua cae cobexi pabebam
tsane, xua saya cae cobexi painya neyawa patsiwa tsane Nacom
pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana
beyacaincha xua ainya cobebe painya necayawa bebai tsane
ichaxota po nacuatha isoto jopa itacounayiyo. Mataʉtano
icha painya taxu paca exana xua abe painya neexanaewa tsane
maisa pana nataxu ucubobare yawa tajʉ beya pana nataxu
bebande xua abe painya neexanaeyainwa. Tsipei baxua xanepana
xua cae taxuxi pabebam tsane, xua cae taxuxi painya neyawa
patsinexa Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame
yatsicaewa xanepana beyacaincha xua ainya taxube painya
necayawa bebai tsane ichaxota po nacuatha isoto jopa
itacounayiyo.
\v 9 Mataʉtano icha pocotsiwa pataneme painya
itamaiqueitotha xua icha baxua paca exana xua abe painya
neexanaewa tsane painya netaexae painya itamaiqueitotha,
maisa pana naitamaiquei jucuare. Yawa tajʉ beya pana
naitamaiquei bebande abe painya neexanaeyainwa. Tsipei baxua
xanepana xua cae itamaiqueitoxi pabebam tsane, xua cae
itamaiqueitoxi painya neyawa patsiwa tsane Nacom pia nacua
beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana beyacaincha xua
poxonae ainya itamaiqueitobe painya necayawa bebai tsane
ichaxota isoto jopa itacounayiyo”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús tsipaeba pijimonae pecayabara
jʉta pepaebi diwesiyo xua oveja yabara pon penapuxanaein
\r (Lc 15.3-7)
\p
\v 10 Equeicha Jesús jeye: “Barapocotsi pexuyo jopa catsa
jumeya pacayabara jande: ‘Maisa barapo pexuyo jopa peainya
cuiyiyo’, jopa pajande. Mataʉta pomonae aena pejume
cowʉntsiwi Nacom jopa pacayabara jande: ‘Maisa barapomonae
jopa peainya cuimonaeyo’, jopa pajande. Paca tsipaebatsi
pomonae Nacom pejume cowʉntsiwi barapomonae nantaʉta pia
matatsunpiwi po matatsunpiwi barapomonae yawenatsi. Barapo
matatsunpiwi, Taxa Nacom peitabaratha tatsi tajinompeibatsi
pia nacuatheicha, xua barapo pejume cowʉntsiwi
peyawenaenexa tsaibi tsainchi.
\v 11 Tsipei xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeican
tayawenaenexa pomonae jopa pejume cowʉntsiwi xua
barapomonae napaeba tacana exanaewa tsane.
\p
\v 12 “Pana nejume naitaeware po pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo xua paca tsipaebinchi. Barapo diwesiyo jeye: Jiton
ba xeina oveja cien poyobe. Caein tanapuxanatsi. Jiton
demxuwatha cuenta pona noventa y nueve poyobe oveja,
pewenaweneinexa oveja, pon catsawa jopa, beya matapainya
taeba.
\v 13 Xaniwaicha paca tsipaebatsi poxonae jiton oveja taeba,
bapon bichocono weiweina petaebixae oveja pon catsawa jopa,
beyacaincha xua poxonae weiweina poxonae saya noventa y
nueve poyobe po ovejamonae jopa catsawa othopaeyo.
\v 14 Barichi barapocotsi jʉta coyeneya ichi, Nacom pon
Taxa, pon peitabocotha eca, bapon jopa ichichipaeyo xua
pebarapentsiwatsi pijiwimonae xua pejume cowʉntsiwatsi
mataʉtano xua bara caeinno irʉ, pomonae aena pejume
cowʉntsiwixaetsi”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua jiton eta
bichi tsane poxonae cayabara jʉntemainaena pontha pon abe
petaexanaexaetsi
\r (Lc 17.3)
\p
\v 15 Equeicha Jesús barai pijimonae, jeye: “Icha ichʉn
pon irʉ pejume cowʉntsindʉ, icha bapon pacata abe exana,
bapon baxua yabara patsipaebare xua bapon peyaputaewa tsane
xua deta cou abe exana. Icha barapon paca jume taeya jejei
tsane pocotsiwa xua bapon abe exana bara bapoxonae paca
itacoxonaena.
\v 16 Ichacuitha icha ichʉn pon pejume cowʉntsindʉ, icha
bapon jopa paca jume cowʉntsiya jejeyo, bara nexata
equeicha pawabare pebinbe nacueyatabe xua yoroba painya
netsipaebinexa bapon xua abe peexanaexae.
\v 17 Ichitha icha awiya bapon jopa cataunxuae paca jume
cowʉntsiya jejeyo, bara nexata barapon pacaponde pomonaetha
pomonae Nacom pejume cowʉntsiwichi, xua barapomonae bapon
peyabara paebinexatsi. Icha bapon awiya cataunxuae jopa came
jume cowʉntsiya jejeyo barapomonaetha barapoxonae
barapomonae bewa yabara nanta xeinae xua bapon bara be
pocotsi jiton pon jopa bapana pejume cowʉntsin Nacom.
Ichacuitha bewa yabara nanta xeinae xua bapon bara be
pocotsi jiton jiwana, pomonae peajʉntʉcoyenebewi, pomonae
paratixi pentoma noteibiwi, po paratixi jiwi bewa
catsibeibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi
nexa.
\p
\v 18 “Xainyeya paca tsipaebatsi. Pocotsiwa paxam jopa
pacopatsim barapo cae pin nacuathe xua pocotsiwa exana
pomonae tana nejume cowʉntsiwi, bapocotsiwa bara irʉ Nacom
jopa copatsiyo pia peitorobi nacua beicha xua barapomonae
peexanaewa tsane baxua. Pocotsiwa pacopatame xua tajiwimonae
peexanaenexa barapo cae pin nacuathe bapocotsiwa irʉ Nacom
copata pia peitorobi nacua beicha xua barapomonae bara
peexanaewa tsane baxua.
\p
\v 19 “Mataʉtano paca tsipaebatsi icha paxam jiwana
nacueyatabe barapo cae pin nacuathe icha baponbe pebʉrʉya
jʉpaya yabara nanta xeinabe xua Nacomtha pewʉcaewabe,
baponbe bara baxua taexanaeinchibe pocotsiwa pewʉcaexaebe
xua Taxa Nacom bara taexanaena pon peitabocotha eca.
\v 20 Tsipei ichaxota ba nayantabe xua nacueyatabe poyobe,
xua poxonae pewʉcaenexabe Nacom xua ichacuitha ichaxota
acoibi poyobe, xua pomonae taneantobe jiwixae, bara bequein
saya caeyobe daichitha xan baxota ba uncueiban irʉ”, jei
Jesús.
\p
\v 21 Nexata Pedro Jesús yainyabatsi, jeye:
\p —Tanecanamataxeinaem, icha inta abe exana pon irʉrʉ
jume cowʉnta, ¿eta po cuiyobe tsipaebocuaein xua bewa
tacui yabara jʉntemainaewa tsane pocotsiwa inta abe exana?
¿Metha saya beya poxonae siete po jume cuiyobe tsipae? jei
Pedro.
\p
\v 22 Jesús jume nota, jeye:
\p —Ichitha jopa catsipaebichi xua saya siete po
cuiyobetham netsipaebiwa tsane xua jinya necui yabara
jʉntemainaewa tsane pocotsiwa cata abe exana. Seicaya apara
jame catsipaebatsi, xua jopa cuinaya najume baraxubim tsane
xua jinya necui yabara jʉntemainaewa tsane pon cata abe
exana xua beya bequein jame cuatrocientos noventa po
cuiyobetham tsane xua netsipaebiwa tsane, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua pon jopa yabara jʉntemainaeyo
ichʉntha
\p
\v 23 Equeicha Jesús pijimonae barai pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo, jeye: “Anoxuae paca cuidubatsi xua Nacom
yabara. Nacom pijimonae bichocono yabara jʉntemaina po abe
peexanae coyenein pijimonae tatsi exana. Nacom baxua exana
icha pebin ichi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi.
Bapon wʉca xua caewa equeicha pematomatsinexatsi xua po
matoman caena bayatha penacowaebixaetsi.
\v 24 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi tamropata
pitaba xua waba pia petanacuichiwichi. Pon copiya, bapon pon
jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi jopa equeicha caewa
tacanawitichi diez millones po paratiximonaebe.
\v 25 Barapon pon copiya pon petanacuichinxae pon jiwi
itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa jopa xeinaeyo
paratiximonae xua pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi
caewa petacanawichinexa tsainchi. Daxota pon jiwi itorobiya
pia pepa peewatsinchi itoroba ichʉntha xua barapo
petanacuichinchi caenaetaxubinchi ichʉntha xua ichʉn
pecomotsinexa tsane xua pon pebusi cui taetaeinchi
pecanaexanaenexa tsainchi. Barapon pon jiwi itorobiya pia
pepa peewatsinchi mataʉta cui itoroba xua yabʉyo
pecaenaetsinexa tsainchino, powa barapo petanacuichin piowa
tatsi. Yawano cui itoroba xua pexuino pemuxuna caenaetsinexa
tsainchi. Yawano cui itoroba xua pemuxuna caenaetsinexa
pocotsiwan xeina pon petanacuichin, xua barapo matoma
pecatsinexatsi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi.
Ichitha daxita barapo matoma awiya seica, bequein bapon
daxita baxua cana exanaetsipatsi.
\v 26 Nexata pon petanacuichin pentabocototha uncua pon jiwi
itorobiya pia pepa peewatsinchi itabaratha tatsi mataʉtano
jume daunweya namchiya jeye: ‘Tanentacaponaem, abʉ
necayabara najʉntʉ coyene xeinare, xua jopa bepijawa
neaitaconaenexa. Barapara bexa daxita pentoman
cacatsibinchi’, jei pon petanacuichin.
\v 27 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bara yabara
najʉntʉ coyene xeina peyawenaenexa, yawa yabara
jʉntemaina barapo paratiximonae, mataʉtano bara saya pu
copata.
\p
\v 28 “Daichitha bapon pon petanacuichinxae poxonae pontaba
pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya, jemeicha
caxina pia jiton pon penabarʉ nacuichinxaebe. Pon caxinatsi
bapon matoma amanayaba saya cien po paratiximonaebe. Pon
jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya pona matoma
amanayabatsi. Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya
pona bapon pia jiton coibotathʉ waetaba, muxu penaichatabi.
Pon pecoibotathʉ waetabixae bapon jei: ‘¡Equeicha inta
caewa canawire xua bayatha nentoma amanayabame!’ jei.
\v 29 Bapoxonae pon coibotathʉ waetabatsi pentabocototha
uncua pia jiton itabaratha tatsi, mataʉtano jeye: ‘Abʉ,
neyabara najʉntʉ coyene xeinare, xua jopa bepijawa
neaitaconaenexa. Barapara bexa pentoma cacatsinchi’, jei pon
coibotathʉ waetabatsi.
\v 30 Ichitha pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya
pona bapon aichaxaibi xua abʉ came pentoma ewatsiwa. Daxota
bapon pia jiton capona jiwi pecʉbi bo beya, beya abʉ
poxonae matoma catsinchi pia jiton, xua pon jiwi itorobiya
pia pepa peewatsinchi weya pona matoma catsinchi.
\v 31 Poxonae ichamonae pomonae irʉrʉ petanacuichiwi baxua
cui tane, barapomonae ʉnthʉthʉ wecoyei, tsipei ichʉn pon
irʉ petanacuichin jiwi pecʉbi botha etatsi. Bapoxonae
barapomonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi beya
pona. Barapomonae tsipaeba pontha pon jiwi itorobiya pia
pepa peewatsinchi daxita pocotsiwa pon petanacuichin cana
exana ichʉntha pon irʉrʉ petanacuichin.
\v 32 Bapoxonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi
itoroba pijimonae xua petawabinexa tsainchi pon
petanacuichinxaetsi pontha xua pon peyabara jʉntemainaexae
pocotsiwa penacowaetsixaetsi. Pon jiwi itorobiya pia pepa
peewatsinchi bapontha jeye: ‘¡Maisa pon inta nacuitame
maisa bichocono abem! Xan cayabara jʉntemainatsi daxita
barapo ainya paratiximonae tsipei tanebarʉ jumichimxaem.
\v 33 Xam bewa bayatha barichim. Bewa yabara najʉntʉ
coyene xeinaem jinya jiton xua nejʉntemainaenexa pocotsiwa
bapon cantoma amanayaba, icha xan ichin xua bayatha cayabara
najʉntʉ coyene xeinatsi tacayawenaenexa tsainchi’, jei.
\v 34 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bichocono
anaepana. Daxota bapon cui itoroba ichamonae, xua barapon
pon petanacuichinxaetsi caponaeinchi jiwi pecʉbi bo beya.
Baraxota peraxa exanaeinchi xua beya abʉ poxonae barapon
pon petanacuichinxaetsi matoma catsinchi daxita po pentoma
bayatha jopa caewa petacanawichixaetsi”, jei Jesús.
\p
\v 35 Equeicha Jesús jeye:
\p —Bara jʉta coyeneya ichi tsane icha be pon jiwi
itorobiya pia pepa peewatsinchi ichi. Poxonae bapon peraxa
exana barapo pia petanacuichinxaetsi xua bapon pia jiton
jopa pecui yabara jʉntemainaexae, Nacom pon itaboco
peecaein barichi tsane pijiwitha. Nacom exanaena baxua
poxonae barapomonae jopa xapain yabara jʉntemainaeyo
pomonaetha pomonae abe petaexanaexaetsi, jei Jesús.
\c 19
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba xua jiwi piseurixi
pepunapenteibiyainwa.
\r (Mr 10.1-12; Lc 16.18)
\p
\v 1 Poxonae Jesús najume weta xua tsipaeba pijimonae,
bapoxonae Galilea nacua weya warapa. Bapoxonae Jordán mene
deca bara bereca pona, equeicha dabeya barapo Jordán mene,
mene epa ʉncatabiya xua patopa Judea nacuatha, po nacua eca
ichaxota pocotsiwa xometo bejopiya xua po nacua Jordán mene
weya eca.
\v 2 Pin bicheitomonae puna poinchi. Baxotiya Judea nacuatha
Jesús axaibi exana peatenewi.
\p
\v 3 Bapoxonae fariseomonae piraichi Jesús imoxoyo caquita
umenarʉcʉpatsi xua Jesús pejuntʉ coyene jʉjʉtsinexatsi
daxota jeye Jesustha:
\p —¿Moisés pia peitorobi coyenewa copata xua pebin
piseuri pepunaxubiwa ichi saya poxonae ichipa? jei
fariseomonae.
\p
\v 4 Jesús fariseomonae jume notatsi, jeye:
\p —¿Jopa payorobim Nacom Pejume Diwesi? Barapo diwesitha
jeye: ‘Poxonae aena Nacom forota, Nacom forota pebin yawa
forota petsiriwa’, jei barapo Nacom Pejume Diwesitha.
\v 5 Mataʉta jeyeno Nacom Pejume Diwesitha: ‘Daxota
baxuaxae pebin paxa wepu natsata yawa pena wepu natsata xua
piowabe imoxoyo penaperʉ nacoyobinexabe. Baraponbe be cae
jiwimonae naexanabe’, jei Nacom Pejume Diwesitha.
\v 6 Bapoxonae baponbe xua ainya jiwibe aibi, bara be caein
naexanabe. Daxota pebin bapana jopa bewa punaxubi piowa,
tsipei apara bayatha Nacom cana exana xua bara be bara caein
naexanabe, jei Jesús.
\p
\v 7 Nexata fariseomonae Jesús yainyabatsi, jeye:
\p —¿Eta xua metha Moisés pia peitorobi coyenewa copata
xua jiton itacʉpatsi xua pecatsiwa papera piseuri po
paperatha tina xua pexubiwa tsane piseuri? jei fariseomonae.
\p
\v 8 Jesús jume nota, jeye:
\p —Moisés copata xua paxam painya seuriwi painya
nepunapenteibiwa jopa painya nejume cowʉntsi jiwixae Nacom.
Apara caena bayatha Nacom jopa baxua copatsiyo poxonae aena
foforatapona jiwi.
\v 9 Nama paca tsipaebatsi pon piowa punaxuba xua poxonae
yabʉyo bequein jopa nasi cui exanaeyo ichʉntha, icha bapon
ichowa pita, bapon abe exana Nacom peitʉtha tatsi tsipei
Nacom tsitatsi xua powa copiya barʉ popona apara bara piowa
tatsi, jei Jesús.
\p
\v 10 Nexata Jesús tsipaebatsi pijimonae, jeye:
\p —Icha Nacom jopa copatsiyo xua pebin piowa punaxubina
poxonae barapowa saya ʉ exana pocotsiwa pebin aichaxaibi,
baxua bichocono ajumeyapube. Metha nexata pebin jopa jitha
ecaetsipae. Bara saya pebin metha misa ecaetsipa, jeichichi
Jesús pijimonae.
\p
\v 11 Jesús barai pijimonae, jeye:
\p —Daxita jiwi ba jopa itacʉpaetsi xua peyabara yaputaewa
pocotsiwa aunxuae payabara caunutame xua jopa jitha
peenaewa. Saya meisa pomonae Nacom yabara yaputane exana
barapo coyene, barapomonae itacʉpatsi xua pecana exanaewa
barapo coyenetha xua jopa jitha peenaewa.
\v 12 Barichi acoibi po cui coyenewabe xua pebiwi jopa
penotsiwa pecotsiwaxi jiwi. Ichamonae aichaxaibi xua jitha
peenaewa tsipei barapocotsi jiwimonae bara yacuiya naexana
xua jopa penotsiwa yabʉxitha. Ichamonae jopa itacʉpaetsi
xua pecotsiwaxi penotsiwa tsipei bayatha tobʉ jucuatsi, xua
ichamonae tobʉ jucua. Daxota jopa itacʉpaetsi xua pexui
pecanaexanaewa. Ichamonae aichaxaibi xua pecotsiwaxi nota,
peichichipaexae xua saya ʉ peexanaewa pocotsiwa Nacom
itoroba. Pon itacʉpatsi xua peyabara yaputaewa xua pocotsi
coyene jopa pepichiwa pecotsiwa, bara moya jopa exanae tsane
xua pepichiwa tsane pecotsiwa, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús jeye pexuitha: “Barabʉ Nacom
beta paca yawenaena”, jei
\r (Mr 10.13-16; Lc 18.15-17)
\p
\v 13 Nexata jiwi Jesús tacaponatsi pexui xua Jesús
pejayabinexa pecobetha yawa xua Nacomtha pewʉcaenexa barapo
pexui nexa xua pejeinexa: “Barabʉ Nacom beta paca
yawenaena”, pejeinexa. Ichitha Jesús pijimonae tatsi
poxonae baxua tane, tamropata notarʉcʉpa xua barapomonae
cui matawentatsi pomonae pexui carendena tsaibi.
\v 14 Ichitha Jesús jume barai pijimonae, jeye:
\p —Bara pacopabare pexui xua tana itata patsinexa. Jopa
pexui paitawetsinde, tsipei Nacom pia peitorobi nacua tatsi
saya meisa barapomonae nexa pomonae pejʉntʉ coyene
xanepanaewi icha pexui ichi. Pexui pia cui xua tayapu
xanepanatsi xua pia jʉntʉ coyeneintha jume cowʉnta Nacom,
jei Jesús pijimonaetha.
\p
\v 15 Poxonae Jesús nacobe weta xua pexui jayabatsi yawa
xua Nacomtha tawʉca barapo pexui, xua jeye: “Barabʉ Nacom
beta paca yawenaena”, jei. Bapoxonae Jesús wepu pona
barapomonae.
\s Meje yabara poxonae pewowin pon copei pexeinaein Jesús
tsipaebatsi
\r (Mr 10.17-31; Lc 18.18-30)
\p
\v 16 Pewowin pona xua Jesús petaenexatsi. Barapo pewowin
jeye Jesustha:
\p —Ja Tanecuidubim, maisa nejʉntʉ coyene xanepanaem.
¿Eta xua copiya matha exanocuaein xua ajʉntʉyapusʉya
tapoponaewa tsane xua ataya tsane? jei.
\p
\v 17 Jesús jume barai, jeye:
\p —¿Eta xua nebaram: ‘Nejʉntʉ coyene xanepanaem’,
jam? Apara ichʉn dapon aibi pon pejʉntʉ coyene
xanepanaein. Jame meisa apara bapon Nacom compa pejʉntʉ
coyene xanepanaein. Icha ichichipame xua ajʉntʉyapusʉya
nepoponaewa xua ataya tsane, moya matha exande pocotsiwa
Moisés itoroba pia peitorobi jume coyenewantha, jei Jesús.
\p
\v 18 Pewowin Jesús jume baraichi jeye:
\p —¿Eta po peitorobi jume coyenewara? jei.
\p Jesús jume notsiya namchi xua Moisés pia peitorobi
coyenewa namchi, jeye:
\p —‘Jopa ichʉn bexubinde. Jopa ichowa pichinde ichʉn
piowa tatsi. Jopa caibinde ichʉn piawan tatsi. Jopa
naerabiya cayabara paebinde pocotsiwa ichamonae exana.
\v 19 Axatha barʉ jume cui itura jinare. Antobeinde
necatsicuarabʉ enaewi icha ichim xua jincoutha naantobem’,
jei Moises, jei Jesús.
\p
\v 20 Pewowin Jesús jume baraichi, jeye:
\p —Daxita caena bayatha barapo coyenein exaneiban. Poxonae
pexuyothan tamropata pitaban, beya anoxuae yacuiya pinyon.
¿Eta pocotsiwa meisa inta acoibi xua exanaein? jei barapo
pewowin.
\p
\v 21 Jesús jume barai, jei:
\p —Cataunxuae icha cui coyene cata seica xua pocotsiwa
neexanaewam tsane. Icha ichichipame xua jopa necata acoibiyo
nexa tsane xua pocotsiwa xanepanaya neexanaewa, matha daxita
caenaere pocotsiwa xeiname yawa catsibare pomonaetha pomonae
peacopeibi jiwi. Bapoxonae jame moya anetha, nepuna ponde.
Bequein bara bapoxonae acopeibim tsane, daichitha Nacom
cacatsina peitaboco beicha pocotsiwa Nacom necajʉntana
botsiwa pocotsiwa bichocono wʉnae, jei Jesús.
\p
\v 22 Poxonae barapo pewowin baxua jume taeba bichocono
ʉnthʉthʉ wecoyeya ponataba tsipei bichocono copei
pexeinaein.
\p
\v 23 Nexata Jesús barai pijimonaetha, jeye:
\p —Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Maisa bichocono
ayapubecai xua pomonae bichocono copei pexeinaewi naexana
Nacom pijimonae tatsi jiwana pomonae Nacom itorobiya
peewatsixae. Tsipei barapomonae bichocono antasiwayatane
barapo pia copei beyacaincha xua Nacom antobetsi.
\v 24 Equeicha paca tsipaebatsi. Bichocono acuiruyapube xua
duwein pon pewʉn camello xua pejoniyaewa acuicheto peetabʉ
wan iya. Ichitha nama yatsicaewa pon bichocono copei
pexeinaein taacuiruyapubetsi xua naexana Nacom pijimonae
tatsi jiwana pomonae Nacom itorobiya peewatsixae beyacaincha
xua poxonae acuiruyapube xua poxonae camello acuicheto
peetabʉ wan iya pejoniyaewa, jei Jesús.
\p
\v 25 Poxonae baxua Jesús jume taerʉcʉpatsi pijimonae,
barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca, yawa
Jesús jeichichi:
\p —Bapoxonae ¿jintam metha nexata itacʉpatsi xua
penacapanepaewa pia coutha? jei barapomonae.
\p
\v 26 Jesús necotsiya jeye:
\p —Pebiwi ba jopa itacʉpaetsi xua baxua exana, saya jame
meisa Nacom compa itacʉpatsi xua jiwi napaeba cana
exanatsi. Tsipei daxua ajibi pocotsiwa Nacom
taacuiruyapubetsi, jei Jesús.
\p
\v 27 Nexata Pedro jeye Jesustha:
\p —Pata Tanecanamataxeinaem, paxan daxita pacuenta ponan
pocotsiwa paxeinan pata paca puna ponaewa tsainchi. Tsipei
baxua bayatha paexanan ¿eta pocotsiwa metha nexata pana
necatsiname? jei.
\p
\v 28 Jesús jume nota, jeye:
\p —Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Po mataqueitha tsane
Nacom pena ira exanaena, barapo mataqueitha, xan ponxaein
Nacom Tananeitapetsin ecaein tapexeinya itʉpanae
ecaethopaewatha po tapexeinya itʉpanae caecaethopaewa
bichocono itʉpana. Paxam pomonae tapana nepuna jinompaewim
doce po itʉpanae eneibithopeibiwatha paenaename painya
yabara paebinexam tsane pomonae doce po matabʉxʉyobe
israelmonae pia penatsicuentsiwa abe peexanaexae.
\v 29 Daxita pomonae taneantobe jiwixae xua pecueicueijei
tsurubenanaebiyaenexa Nacom Pejume Diwesi, Nacom beta cana
exanaena barapomonae. Nacom beta cana exanaena pomonae pia
bon pecuenta ponaexae, mataʉta ichacuitha ichamonae
peweicho jiwi pecuenta ponaexae, mataʉtano ichacuitha
pamcho jiwi pecuenta ponaexae, mataʉtano ichacuitha paxeiwi
pecuenta ponaexae, mataʉtano ichacuitha pena jiwi pecuenta
ponaexae, mataʉta ichacuitha pia pexui pecuenta ponaexae,
mataʉtano ichacuitha pia iran pecuenta ponaexae.
Barapomonae barapo coyenein exana tana neantobe jiwixae,
daxota daxita barapomonaetha Nacom jopa juniya catsi tsane
barapo cae pin nacuathe. Mataʉtano barapomonaetha Nacom
catsina pia peitorobi nacuatheicha
peajʉntʉcoyeneyapusʉwa, po peajʉntʉcoyeneyapusʉwa
ataya tsiteca.
\v 30 Pomonae xua anoxuae pomonae jiwi petsita ainya cui
jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae bexa Nacom pia
peitorobi nacuatheicha jopa peainya cui jiwi tsane. Pomonae
xua anoxuae pepawi naexana, pomonae jiwi jopa petsita ainya
cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae Nacom pia
peitorobi nacuatheicha peainya cui jiwi tsane, jei Jesús.
\c 20
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo pomonae uva pabitha petanacuichiwi
\p
\v 1 Equeicha Jesús tsipaeba pijimonae pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyotha, jeye: “Nacom pijimonae matomatsina pia
nacuatheicha xua be pematomatsiwa petaexanaexaetsi pia
petanacuichiwa tatsi icha pon pabi pexeinaein ichi xua
poxonae matoma catsiba pomonaetha pomonae
petanacuichixaetsi. Pon pabi pexeinaein caemʉmbotha pona
xua jeita pomonae pia petanacuichinexa tsainchi pia uva
bacabo.
\v 2 Bapon muxu tsipaeba pia petanacuichiwichi, jeye: ‘Paxam
painta nacuire ta uva bacabo, nexata paca matoma
catsibebinchi pocotsi paratiyo xua caentaqueitha nexa’, jei.
Bapoxonae bapon pia petanacuichiwichi itoroba pia uva bacabo
beya.
\v 3 Bapoxonae equeicha bapon pona poxonae xometo tajʉ
beequeina xua pejeichinexa ichamonae pomonae
petanacuichiwichinexa tsainchi pia uva bacabo. Bapoxonae
bapon tane ichamonae, pomonae panatha saya jinompa xua jopa
nacuitompaeyo.
\v 4 Bapon barai barapomonae jeye: ‘Paxam irʉrʉ painta
nacuire ta uva pabi. Nexata beta paca matoma catsibinchi,
xua pocotsi paratiyo po horatha panacuitame nexa’, jei.
Bapoxonae barapomonae pona pabi beya penacuichinexa.
\v 5 Bapon mateinyaxae equeicha pona xua pejeichinexa
ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi tsainchi. Barichi
equeicha poxonae tabopiya pona xua pejeichinexa ichamonae
pomonae pia petanacuichiwichi tsainchi.
\v 6 Bapon equeicha pona pana beya poxonae xometo iriya
ducuanaicha xua pejeichinexa ichamonae pomonae pia
petanacuichiwichi tsainchi. Bapon equeicha tane ichamonae
pomonae xua jopa irʉ nacuitompaeyo. Bapon barai
barapomonaetha, jeye: ‘¿Eta xua metha came saya anoxuae
paumename po panathe, xua jopa panacuitompaem?’ jei pabi
pexeinaein.
\v 7 Barapomonae jume nota, jeye: ‘Canta dapon aibi pon pata
tana neitorobiwa tsane’, jei. Nexata bapon barai
barapomonae, jeye: ‘Paxam paponare, irʉrʉ painta nacuire
ta uva pabi, nexata beta paca matoma catsibinchi xua pocotsi
paratiyo po horatha painya nenacuichixae tsane’, jei pon
pabi pexeinaein.
\p
\v 8 “Poxonae quirei tsanaicha pon pabi pexeinaein, bapon
itoroba pon pia petayapucaecaeinchi uva pabi, jeye: ‘Inta
wabare pomonae inta nacuita yawa matoma catsibare.
Tamroropata wabaponde yawa matoma catsibaponde. Copiya matha
wabare pomonae opi dubena pomonae inta cotacaya nacuita
poxonae xometo iriya ducuanaicha, beya poxonae papataponaena
pomonae copiya inta nacuita caemʉmbotha’, jei.
\v 9 Nexata copiya pata pomonae cotacaya nacuita poxonae
xometo iriya ducuanaicha. Daxita barapoyobe pomonae cotacaya
nacuita bara beta matoma catsibatsi xua pocotsi paratiyo
caentaqueitha nexa, bequein bara jopa pin mataqueitha
nacuichiyo.
\v 10 Nexata bara irʉ bapoxonae pata pomonae tamropata
notarʉcʉpa xua nacuita poxonae tabopiya, bara barapomonae
irʉ beta matoma catsibatsi pocotsi paratiyo caentaqueitha
nexa. Bapoxonae irʉ pata pomonae tamropata notarʉcʉpa xua
nacuita poxonae mateinyaxae, bara barapomonae irʉ beta
matoma catsibatsi, pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa.
Bapoxonae irʉ pata pomonae tamropata notarʉcʉpa xua
nacuita poxonae xometo tajʉ beequeina, bara barapomonae
irʉ beta matoma catsibatsi, pocotsi paratiyo caentaqueitha
nexa. Bapoxonae irʉ nama pata pomonae tamropata
notarʉcʉpa xua nacuita caemʉmbotha. Barapomonae najei:
‘Metha equeicha mataropeichiya naca catsibina paratixi
tsipei nacuitatsi caemʉmbotha’, najei barapomonae.
Daʉmetha barapomonae saya matoma catsibatsi, pocotsi
paratiyo caentaqueitha nexa.
\v 11 Ichitha poxonae barapomonae matoma nota,
itaconacarʉcʉpa pontha pon peitorobixae barapomonaetha.
\v 12 Barapomonae anaya jei bapontha: ‘Pomonae nacuita
cotacaya, saya cae horatha nacuita, barapomonae matoma
catsibame pocotsi matoma pana catsibame. Nama apara paxan
daunweya panacuitan, yawa atsatha daunweya panacuitan’, jei
barapomonae.
\v 13 Ichitha pon pabi pexeinaein jume nota caeintha
barapomonae jiwanapintha, jeye: ‘Tajiton, apara jopa bara
abe pacata exanaetsi. Canaunxuae paca muxu tsipaebatsiba
paca jeichi: Paca matoma catsibinchi xua pocotsi paratiyo
caentaqueitha nexa, paca jeichi.
\v 14 Bara jinya matoma pire. Bara nawiyama. Xan ichichipan
tacoya matoma catsiban pomonae quiripitha nacuita
barapocotsi matoma, pocotsi matoma jʉpa paca catsibatsi.
\v 15 Apara xan tawaxae itacoxonan xua tantoma exanaewa.
Apara pauwame ichamonae xua jopa taasiwaxae xua tantoma
exanaewa ichamonaetha’, jei pon pabi pexeinaein.
\p
\v 16 “Nacom barapocotsi jʉta coyeneya cana ichi tsane
jiwitha icha pon pabi pexeinaein ichi poxonae cana exana
pomonaetha pomonae pia petanacuichiwichi. Pomonae xua
anoxuae pepawi naexana, pomonae jiwi jopa petsita ainya cui
jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae Nacom pia peitorobi
nacuatheicha peainya cui jiwi tsane. Pomonae xua anoxuae
pomonae xua jiwi petsita ainya cui jiwichi po cae pin
nacuathe, barapomonae bexa Nacom pia peitorobi nacuatheicha
jopa peainya cui jiwi tsane”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús nayabara paeba acoibi po
coyenebetha xua poxonae tʉpaena
\r (Mr 10.32-34; Lc 18.31-34)
\p
\v 17 Bapoxonae pirapae Jesús pona Jerusalén tomara beya.
Poxonae cataunxuae Jesús pijimonae barʉ ecapona namtotha
pomonae doce poyobe tatsi, barapo doce poyobe Jesús meisa
waba aisowa beya petsipaebinexa.
\p
\v 18 Jesús jeye:
\p —Anoxuae ponaeinchi Jerusalén tomara beya. Barapo
tomaratha xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin necaenaetsina
sacerdotemonae pia pentacaponaewitha tatsi yawa pomonaetha
pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi.
Barapomonae necaenaetsina ichamonaetha xua ichamonae tana
nebexubiwa tsane.
\v 19 Bapoxonae daxita barapomonae necaenaetsina pomonaetha
pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena
peponaewi xua barapomonae tana necui caponaenexa. Mataʉtano
barapo penanapaincha jinompaewi nebena yawano tʉparucua
neexanaena naetotha. Daichitha poxonae acoibi po matacabibe
yapu jopaena equeicha Nacom asʉ neexanaena petʉpae cuiru
coyene weya, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús wʉcatsi powa, Santiago pena
tatsi xua irʉ Juan pena tatsi
\r (Mr 10.35-45)
\p
\v 20 Nexata petsiriwa Jesús imoxoyo caquita uncuatabatsi.
Barapowa, Juan pena tatsi yawa Santiago pena tatsi. Juan
irʉ Santiago, baponbe Zebedeo pexantobe tatsi. Barapo
petsiriwa pexantobe barʉ patopa Jesustha. Barapo petsiriwa
pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi, xua Jesús
pewʉcaenexa tsainchi.
\v 21 Jesús barai bapowatha, jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa jinya newʉcaetsi? jei.
\p Bapowa Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Poxonae matacabi patopaena po mataqueitha itorobiya
ewatsiname jiwi barapo mataqueitha cawʉcatsi xua bara
itorobiname barapo taxantobe, xua nantiyabe peecaewa tsanebe
xamtha, xua ichʉn necoxa weya peecaewa tsane, xua ichʉn
netsocona weya peecaewa tsane, jei.
\p
\v 22 Ichitha Jesús baraibe baraponbe, jeye:
\p —Paxambe jopa payaputaembe xua pocotsiwa pana
newʉcaenamebe. Poxonae ichamonae abe inta exanaena bara
saya copatsin xua barapomonae bara neperaxa jʉbina. Barichi
poxoru paxambe pana neantobem, ¿bara irʉ paca itacʉpabe
xua bara pacopatsinamebe xua bara ichamonae paca peraxa
jʉbinabe? Barichin bara saya copatsin xua ichamonae bara
tʉpa neexanaena. Barichi, ¿bara irʉ paca itacʉpabe xua
bara pacopatsinamebe xua bara ichamonae tʉpa paca
exanaenabe? jei Jesús.
\p Santiago peweichobe jume notabe, jeibe:
\p —Aa, bara pana itacʉpabe, jeibe.
\p
\v 23 Jesús jume nota, jeye:
\p —Bara bara xainyei barapocotsi coyene ichamonae paca
cana exanaenabe. Ichamonae paca peraxa exanaenabe.
Mataʉtano tʉpa paca exanaenabeno icha xan necana ichi
tsane. Nama xua xantha nantiya paecamebe xua ichʉn
pocotsiwa tacoxa weya eca, yawa xua ichʉn tatsocona weya
eca, baxua jopa tacoya yabara itorobinyo. Saya jame Taxa
Nacom meisa baxua taexanaena pomonaetha pomonae caena
bayatha tsiwʉnaeta xua peenaewa tsane, jei Jesús.
\p
\v 24 Jesús pijimonae pomonae umena, pomonae diez poyobe
jume tane xua Santiago irʉ Juan Jesús wʉcatsibe.
Bapoxonae barapo diez poyobe, Santiago irʉ Juan yabara
anaepanarʉcʉpatsibe.
\v 25 Ichitha Jesús pia xainya berena pijimonae waba yawa
namchiya jeye barapomonaetha:
\p —Paxam bayatha pataneme po coyenewa ba exana pomonae
jopa judiomonae naexanaeyo. Barapomonae ba nantaʉta pomonae
pia nacua tatsi pia petaewatsiwichi tatsi. Daichitha barapo
nacua peewatsiwi aebiya itoroba piamonae, xua daxota
bichocono jiwi taayapubetsi.
\v 26 Ichitha nama paxam barapocotsi coyeneya jopa
barapaichim tsane. Seicaya nama icha jʉntʉ coyeneyatha
paca itorobatsi. Icha pon paxam jiwana icha bapon ichichipa
naexana be pocotsin canamataxeina ichamonae, bapon matha
bewa copiya daxita paxam beta amanaya pacata nacuichina.
\v 27 Mataʉtano icha pon paxam jiwana icha bapon ichichipa
naexana be pocotsin bichocono ainya cui penaexanaein xua
beyacaincha ichamonae, bapon bewa copiya matha daxita paxam
amanaya pacata nacuichina pia coya peichichipaexae.
\v 28 Icha be pocotsi coyeneya icha ichin, bara paichinde.
Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeican xua
tanacuichinexa tsane ichamonae nexa. Apara jopa baxua
tsipatopaeinyo xua ichamonae inta penacuichiwanexa tsane.
Saya patopeican tsipei ichichipan xua daxita carepaya jiwi
tayawenaewa tsane. Mataʉtano patopeican xua tatsitʉpaenexa
tsane be pentoma xua daxita jiwi pepanenebiyaenexa abe pia
peexanae cuiru coyenein weya tatsi, jei Jesús pijimonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana ponbe peitata
nacʉtsinbe
\r (Mr 10.46-52; Lc 18.35-43)
\p
\v 29 Poxonae Jesús pijimonae barʉ pontaba Jericó tomara
weya, bapoxonae Jesús puna poinchi pin bicheito.
\v 30 Barapo Jerusalén namto iya ecabe pon peitata
nacʉtsinbe. Poxonae baponbe, ponbe peitata nacʉtsinbe jume
yaputanebe xua juinya Jesús xentapona, bapoxonae jume
daunweya wawaibe, jeibe:
\p —¡Pon jiwi Necanamataxeinaem, ponxaem David pia
pemomoxi susato jiwanapim, pana neyabara najʉntʉ coyene
xeinarebe xua pata taneyawenaenexamebe! jei baraponbe ponbe
peitata nacʉtsinbe.
\p
\v 31 Barapo peitata nacʉtsinbe jume matawentatsibe barapo
pin bicheito xua moya peecaenexabe. Ichitha baponbe equeicha
jume daunweya wawaibe, beyacaincha xua poxonae copiya,
jeyebe:
\p —¡Pon jiwi Necanamataxeinaem, ponxaem David pia
pemomoxi susato jiwanapim, pana neyabara najʉntʉ coyene
xeinarebe xua pata taneyawenaenexamebe! jei baraponbe ponbe
peitata nacʉtsinbe.
\p
\v 32 Nexata Jesús naruntaba yawa wabatsibe ponbe peitata
nacʉtsinbe. Bapoxonae baponbe Jesús yainyaba, jeye:
\p —¿Eta xua jinya pata cata exanaetsibe? jei Jesús.
\p
\v 33 Baraponbe Jesús jume notatsibe, jeibe:
\p —Pon jiwi Necanamataxeinaem, bepanecotsinbe cuinaya,
jeibe baponbe.
\v 34 Nexata baponbe Jesús yabara najʉntʉ coyene xeinabe
xua pia peyawenaewa tsane. Bapoxonae baponbe Jesús
itamaiquei jayababe. Bapoxonae baponbe nainya necotaxubabe.
Jesustha napuna ponabe.
\c 21
\s Meje yabara poxonae Jesús Jerusalén tomaratha patopa
\r (Mr 11.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19)
\p
\v 1 Poxonae bara itiya pona Jerusalén tomara, Jesús bara
muxu pebarʉ patopae pijimonae Betfagé tomaratha. Barapo
Betfagé tomara demxuwa itapatororotha eca po demxuwa pewʉn
Olivowa, tsipei baxota umena olivo naein. Bapoxonae Jesús
itoroba pebinbe nacueyatabe xua doce poyobe jiwanabe.
\v 2 Jesús baraibe baponbe, jeye:
\p —Paponarebe po tomara painya itabaraya equiya. Poxonae
papatopaenamebe barapo tomaratha pacaxinaenamebe burra
pesowato xua pon quetanotatsi yawano xua penʉn quetanotatsi
pon pebto. Barapo burra paisanaxorebe yawa payama
carenandebe coxiwa yawa penʉnno.
\v 3 Icha ichʉn paca barai tsane: ‘¿Eta xua payama
isanaxubamebe burra?’ jei tsane, nexata pajandebe: ‘Pon jiwi
Pecanamataxeinaein bepa pata yama cayiyaeinjei, tsipei pinae
nantawenona’, pajandebe. Nexata bapoxonae nainya bapon paca
cobe itorobinabe xua painya neyama carenaenexambe tsane, jei
Jesús.
\p
\v 4 Poxonae Jesús daxita baxua paeba bara bapoxonae
nayabara jume weta pocotsiwa bayatha Isaías yabara paeba
pijume diwesitha xua Mesías pepatopaewa tsane Jerusalén
tomaratha, jeye:
\q
\v 5 “Patsipaebare Sión tomarapiwi.
\q Pajande: ‘Pataename pon itorobiya
\q painya pepa paca Ewatsin.
\q Pacata jʉntema patopaena, xua burriyotha
\q equeicaena, penʉntha xua burra pesowato
\q coxi tatsi’ pajande”, jei pon Nacom
\q pia peitorobi jume pepaebin,
\q bapon Isaías, xua Mesías yabara paebatsi.
\p
\v 6 Nexata Jesús pijimonae jitonbe tatsi ponabe.
Mataʉtano baponbe exanabe pocotsiwa bayatha Jesús itoroba.
\v 7 Baponbe yama carenabe burra pesowato yawa yama carenabe
penʉn. Baponbe pia paparuwan tsijuma jebicabe po paparuwan
matha weruyabe coxiwathano yawa penʉnthano. Bapoxonae
Jesús equeica penʉntha.
\v 8 Jiwi, barapo jiwi pin bicheito bichocono. Bapoxonae
barapo pin bicheito namtotha paparuwan yerababa
jejebabapoinya. Ichamonae peaxu ucuboba po axu icha coichaxu
axu ichi. Bapoxonae barapo axu, namtotha axu jejebabapoinya.
Daxita barapomonae barapo coyene exana xua Jesús pebarʉ
cui itura jinaenexa tsainchi.
\v 9 Pomonae, xua Jesús tsiwana enapoinchi irʉrʉ pomonae
Jesús peputha taenapoinchi daxita barapomonae bichocono
jume daunweya wawaya jeye:
\p —¡Pai jayana, barabʉ jiwi barʉ cui itura jinaena
bapon pon David pia pemomoxi susatopin tatsi! Bapon jiwi
yabara jei: ‘¡Bapon David pexanto tatsi!’ jei. ¡Maisa
Jesús pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, maisa
wʉnae! ¡Bapon patopa Nacom peitorobixae! ¡Maisa Nacom
bichocono wʉnae jaintatsi pon athabeicha eca! jei
barapomonae.
\p
\v 10 Poxonae Jesús patopa Jerusalén tomaratha, daxita
barapo tomarapiwi najume cayayatsiya paeba. Cae
bicheitomonae nayainyaba, jeye:
\p —¿Jintam metha bapon jane? najei.
\p
\v 11 Ichamonae jume nota, jeye:
\p —Apara bapon Jesús pon Nacom pia peitorobi jume
pepaebin, pon Nazaret tomarapin po tomara eca Galilea
nacuatha, jei ichamonae xua irʉ ichamonae jume notatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús aisowa benapuna torobabiya
pomonae Nacom pin pia botha pecaenaetsiwi
\r (Mr 11.15-19; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22)
\p
\v 12 Bapoxonae Jesús joniya Nacom pin pia botha, yawa
aisowa benapuna torobabiya pomonae caenaeta baxota. Jesús
tabʉ tayebiya bebai iratha pocotsiwa pexaethopaewan, po
pexaethopaewantha nantiya nacatsiba paratixi yawa xua tabʉ
tayebiya bebai iratha peenaewan po peenaewan ichaxota ena
pomonae caenaeta topibo.
\v 13 Jesús barai barapomonae:
\p —Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Tabo apara po
botha jiwi tanetsipaebinexa tsaibi tsane barapo botha’, jei
Nacom Pejume Diwesitha. Ichitha paxam barapo bo be pecaibiwi
pia mʉthʉ tutu pacana exaname ichaxota pijunuwi
nantsiyabeibathopa tsipei baxota panacaetutame saya ʉ xua
painya necaibinexam tsane paratixi pomonaetha pomonae xua
pateiba xua Nacom petsipaebinexatsi, jei Jesús.
\p
\v 14 Barapo Nacom pin pia botha tatsi, Jesús imoxoyo
caquita umenarʉcʉpatsi pomonae peitata nacʉtsiwi. Irʉrʉ
Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pomonae
pejayujayujeiwi. Jesús axaibi exana daxita barapomonae.
\v 15 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ
pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa
tatsi, daxita barapomonae tane pocotsiwa Jesús exana pia
pexeinya petsita itʉtsi coyenewatha. Daxita barapomonae
jume tane xua pexui wawai Nacom pin pia botha tatsi xua
pexui Jesús yabara jeichichi: “¡Pai jayana, barabʉ jiwi
barʉ cui itura jinaena bapon pon David pia pemomoxi susato
jiwanapin tatsi! Pon jiwi yabara jei: ‘Bapon David pexanto
tatsi’, jei”, jei pexui. Bapoxonae daxita pomonae
sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ pomonae jiwi
pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi anaepana
poxonae Jesús cui tainchi yawa xua jume tainchino.
\v 16 Daxita barapomonae jopa ichipaeyo xua pexui paeba,
daxota anaya Jesús jeichichi:
\p —¿Bayatha jume taneme xua baxua pexui cayabara wawaya
namchi? jei barapomonae.
\p Jesús jume nota barapomonae, jeye:
\p —Aa, bara bayatha jume tan xua pexui newʉnae jainta.
Paxam bayatha payorobame Nacom Pejume Diwesi xua pexui bara
cui copatatsi xua bara wʉnae pejainteibiwa tsane. David
pexui yabara jeichichi Nacom Pejume Diwesitha, jeye:
\q ‘Xam Nacom, cana exaname pexui poxi isainatsi,
\q irʉ poxi jinompena, xua barapoxi pexeinya
\q weixi cayabara caununaya naxʉna
\q poxonae cawʉnae jainchina’,
\q jei David Nacom Pejume Diwesitha,
\q jei Jesús daxita barapomonaetha.
\p
\v 17 Nexata Jesús daxita barapomonae wepu pona Jerusalén
tomara weya. Bapoxonae Betania tomara bewarapiya. Baxota
merawi maiteca.
\s Meje yabara poxonae Jesús biatane higuera nae xua jopa
penacoichixae
\r (Mr 11.12-14, 20-26)
\p
\v 18 Poxonae Jesús caemʉmbotha equeicha caibe iya
Jerusalén tomara beya, bichocono jainpa pona.
\v 19 Bapoxonae Jesús imoxoyo namtotha taenota higuera nae.
Imoxoyo caquita pona piyain, pia taetsi pethei. Daichitha
barapo naetha Jesús jopa taeyo pethei, saya ʉ noxu tane.
Nexata Jesús biataenota higuera nae, jeye:
\p —Bapana equeicha jopa nacoichim tsane pethei, jei Jesús
higuera naetha.
\p Bapoxonae caena nainya higuera nae yʉnuncua.
\v 20 Poxonae Jesús cui tainchi pijimonae baxua barapomonae
yabara najʉntʉ coyene cui cabenaeca bichocono. Yawa Jesús
yainyabatsi pijimonae, jeye:
\p —¿Eta xua metha higuera nae nainya yʉnuncua? jeichichi
Jesús pijimonae.
\p
\v 21 Jesús jume nota pijimonae, jeye:
\p —Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Icha xanepanaya
payabara jume cowʉntame xua Nacom painya nepaca cayawenaewa
xuano xua jopa ainya ʉnthʉton paxeinaem bara paca
itacʉpaena xua painya nepaebiwa icha ichin xua cana exanan
higuera nae. Mataʉtano bara paca itacʉpaena xua painya
nejeiwa uruto beya xua pajam: ‘Uruto natsixitabare, mar mene
beya jopare’, xua painya nejeiwa. Bapoxonae bara baxua jopa
bayathiyo tsane.
\v 22 Daxita xua xuan pocotsiwan Nacom beya pawʉcame, icha
bara xanepanaya pajume cowʉntsiya wʉcame, bara Nacom paca
catsibina baxuan, jei Jesús.
\s Meje yabara xua Jesús pia peitorobi coyenewa xeina
\r (Mr 11.27-33; Lc 20.1-8)
\p
\v 23 Nexata bapoxonae Jesús joniya Nacom pin pia botha
tatsi. Poxonae cataunxuae Jesús baxota cuidubuncua jiwi,
bapoxonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi
sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ judiomonae pia
pitiri jiwi tatsi. Daxita barapomonae Jesús yainyabatsi,
jeye:
\p —¿Eta po peayapusʉ itorobi coyenewatha cuidubame
baxuan? ¿Jintam cacata barapo peayapusʉ itorobi coyenewa?
\p
\v 24 Jesús jume nota barapomonae, jeye:
\p —Xan irʉrʉ tha barichichi paca yainyabinchi. Icha beta
pana nejume notsiname, bapoxonae xuya yabara paca
tsipaebinchi xua po peayapusʉ itorobi coyeneyatha
taexanaewa baxuan.
\v 25 ¿Jintam Juan cui itorobatsi xua bautisaba? ¿Metha
bara Nacom cui itoroba jampa? ¿Metha bara jiwi cui itoroba
jampa? Pana nejume nore, jei Jesús, xua Juan yabara
paebatsi pon caena bayatha tʉpa.
\p Nexata daxita barapomonae caemonae najume matsontsonoba,
najei: “¿Eta xua metha jei tsainchi? Icha jei tsipaetsi:
‘Juan cui itorobatsi Nacom xua pebautisabiwa jiwi’, metha
naca jei tsipae: ‘¿Eta xua metha nexata jopa pajume
cowʉntsim Juan?’ metha naca jei tsipae Jesús.
\v 26 Jiwi cui cunuwatsi icha jeichi: ‘Juan cui itorobatsi
jiwi xua bautisaba’, icha jeichi. Metha bapoxonae jiwi naca
casebichipa anaya. Tsipei daxita jiwi Juan yabara jume
cowʉntatsi xua bapon apara pon Nacom pia peitorobi jume
tatsi pepaebi jiton”, najei barapomonae.
\v 27 Nexata barapomonae Jesús baraichi, jeye:
\p —Canta jopa payaputaeinyo, jei barapomonae.
\p Nexata Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Nexata barichin tsane, jopa yabara paca tsipaebi
tsainchi po peayapusʉ itorobi coyeneyatha xua daxita
taexanaewan, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua pebin ainya pexantobe tatsi
\p
\v 28 Equeicha Jesús namchi Nacom pin pia botha daxita
barapomonaetha, xua sacerdotemonae pia pentacaponaewitha
tatsi, irʉ judiomonae pia pitiri jiwitha tatsino. Jesús
jeye:
\p —Moya pana nejume naitaeware pocotsiwa paca
tsipaebinchi. Pebin nacueyatabe poyobe tatsi pexantobe
tatsibe. Bapon caeintha nacoxi barai, jeye: ‘Owae, inta
anoxuae uva bacabo pabi nacuire’, jei.
\v 29 Bapon jume notatsi pexanto jeye: ‘Bara, aichaxaibin’,
jeichichi bapon pexanto. Daichitha equeicha bapon pexanto
tatsi nanta xeinataba, bapoxonae pona xua penacuichinexa uva
pabi, paxa tatsi pia pabi tatsi.
\v 30 Pirapae equeicha ichʉntha, nacoxi barai barapo
jumetha, jeye: ‘Owae, inta anoxuae uva pabi nacuire’, jei
bapon pexantotha. Bapon paxa jume nota, jeye: ‘Je, moya
daichane, methaunxuae ponaein’, jei paxatha. Daichitha bapon
jopa ponaeyo.
\v 31 Incane yabara paca yainyabinchi xua bapon barapo
pexantobe tatsi, ¿eta po pewowinda pon exana pocotsiwa paxa
itorobatsi? jei Jesús.
\p Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Pon copiya paxa itorobatsi, jeichichi Jesús
barapomonae.
\p Nexata Jesús jume barai barapomonae, jeye:
\p —Bara xaniyan yabara paca tsipaebatsi, pomonae paratixi
pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon
romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa, irʉrʉ
yabʉxi powaxi pesi cui weiweinaewaxi. Bara bequein
barapomonae peantʉcoyenebewi, daichitha barapomonae
naexanaena Nacom piamonae tatsi jiwana tatsi, beya poxonae
paxam irʉ panaexaname Nacom piamonae tatsi jiwana tatsi.
\v 32 Juan pon jiwi Pebautisabin patopa xua pia nepaca
cuidubinexa xua pocotsiwa bewa paexanaename painya
nexeinaenexa tsane po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ
coyene. Daichitha paxam jopa pajume cowʉntsim pocotsiwa
Juan paeba. Ichitha Juan yabara jume cowʉntatsi pomonae
paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina
pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchichi nexa.
Irʉrʉ yabʉxi powaxi pesi cui weiweinaewaxi Juan yabara
jume cowʉntatsi po coyene Nacom Juan peitorobiwatsi. Nama
paxam bequein bara Juan pacui taneme pocotsiwa exana,
daichitha jopa painya neauraxae poxonae abe paexaname.
Daxota icha jʉntʉ coyene jopa paxeinaem xua painya nejume
cowʉntsinexa Nacom, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo pomonae xua abe exana, pomonae petayapucaenaewi uva
pabi
\r (Mr 12.1-12; Lc 20.9-19)
\p
\v 33 Nexata Jesús equeicha namchi jiwitha, jeye: “Incane
pana nejume naitaeware xua paca tsipaebinchi pecayabara
jʉta pepaebi diwesiyo. Matha irʉrʉ pebin pia pabi xeina.
Bapon ʉba po ʉnbo pewʉn uva cuei ʉnbo. Yawano yapu
curarata barapo uva pabi ibowantha xua jopa pejojondenaenexa
ichamonae barapo pabitha. Yawano baxota ibo feto exana, xua
barapo ibo fetotha pecubinexa uva cuei. Mataʉtano baxota
exananota bo po bo taʉcha xua baxota pebin bara
wenecotequeica uva pabi. Bapoxonae bapon itoroba pomonae pia
uva pabi pia petayapucaenaewichi tsainchi, xua bapoxonae
barapomonae pejiwanaxaenexa pocotsiwa penawetsiwa. Bapoxonae
bapon icha nacua beya pona.
\v 34 Barapo matacabi tsuxubi po matacabitha uva cuei
naweta. Bapoxonae barapo mataqueitha pomonae pabi
petayapucaenaewi jiwana itapetanota xua penawetsiwa.
Bapoxonae pon uva pabi pexeinaein, bapon pomonae
petanacuichiwichi jiwana itoroba, xua petawʉcaenexa
tsainchi uva cuei pomonae beya, pomonae pabi
petayapucaenaewichi.
\v 35 Ichitha barapomonae, pomonae pabi petayapucaenaewichi
teica, teiquebatsi pomonae itorobatsi, pomonae pabi
pexeinaein itoroba uva pabi petayapucaenaewichi tatsi beya.
Barapomonae pomonae petayapucaenaewi pabi, cuainta caeintha
pomonae penajume carutsi jiwichi jiwanapintha. Ichʉn
bexotsi. Ichʉn ibotontha cuinbabatsi.
\v 36 Pon pabi pexeinaein barichi equeicha itoroba ichamonae
pomonae pia petanacuichiwichi. Equeicha barichi pomonae pabi
petayapucaenaewi bara jʉtiya cana exana barapomonaetha.
\p
\v 37 “Bara nama matapainya pexanto itoroba. Bapon najei:
‘Barapomonae metha taxanto inta yabara barʉ cui itura
jinaeinchi, daxota itoroban bapon’, najei bapon.
\v 38 Dapo jumetha pomonae pabi petayapucaenaewi poxonae
bapon tainchi barapomonae najei: ‘Apara bapon paxa copiniwa
pichina. Daxota bapon bʉ bexotsi xainya xeinatsi barapo uva
pabi’, najei barapomonae.
\v 39 Barapo pexanto tatsi uva pabi juma bemaxʉ cayiyatsi.
Baxotiya bexotsi”, jei Jesús.
\p
\v 40 Nexata Jesús barai barapo jiwi Nacom pin pia botha,
jeye: “Poxonae pabi pexeinaein patopaena, ¿eta be cana
ichi tsane pomonaetha pomonae barapo uva pabi pia
petayapucaenaewichi?” jei Jesús.
\p
\v 41 Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Bapon bewa jutebina barapomonae, jopa weyatae tsane
barapomonaetha xua peantʉcoyeneyapube jiwixae. Bapoxonae
itorobina ichamonae xua petayapucaenaenexa tsainchi barapo
uva pabi. Barapo pabi petayapucaenaewi matha notsina uva
cuei xua naweta. Bapoxonae tsabina pabi pexeinaein nexa yawa
irʉrʉ barapomonae nexarʉ, jei barapo jiwitha pomonae
peenaexae Nacom pin pia botha.
\p
\v 42 Nexata Jesús barai barapomonae xua nayabara paeba,
jeye:
\p —¡Paxam bara bayatha payorobameba Nacom Pejume
Diwesitha! Barapo diwesitha neyabara caunuta poxonae iboto
yabara paeba, xua jeye:
\q ‘Pebiwi pomonae ibo bon peacabiwi,
\q barapo pebiwi xuba po iboto tabʉ caboca
\q po iboto peainya cui iboto.
\q Ichitha Nacom itapeta barapo iboto xua
\q petabʉ cabocaenexa barapo peainya cui ibotoxae.
\q Waxainchi nanta xeinatsi jeichichi:
\q Maisa pocotsiwa Nacom exana naca tsita xanepana’,
\q jeichichi, jei Nacom Pejume Diwesitha
\q xua neyabara caunuta.
\m
\v 43 Daxota paca tsipaebatsi, Nacom paca itawetsina xua
jopa painya nenaexanaenexa tsane Nacom piamonae jiwana tatsi
pam. Barapo coyenewa xua Nacom piamonae jiwana tatsi
penaexanae coyenewa Nacom pichina painya xainya weya xua
ichamonaetha pecatsinexa pomonaetha pomonae petsita jʉntʉ
coyene xanepanaewichi.
\v 44 Incane iboto yabara paca tsipaebinchi. Barapo ibototha
poxonae ichauyo jopeica pepʉrʉwixi tsanaya. Mataʉtano
poxonae barapo iboto ichauyo matatsun jopeicatsi pebeno
tsanaya. Icha barapo iboto ichi poxonae cana exana
ichauxitha peainya cui ibotoxae, xan barapocotsi jʉta
coyeneya barichin pomonaetha pomonae jopa tana nejume
cowʉntsiwi. Pia jopa tana neyaputaexae barapomonae daxota
peraxa exanaein, jei Jesús.
\p
\v 45 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ
fariseomonae, poxonae jume tane barapo pecayabara jʉta
pepaebi diwesi, xua Jesús paeba, barapomonae yaputane xua
apara bara Jesús yabara paeba barapomonae.
\v 46 Bequein barapomonae Jesús muxu pewaetabichi, ichitha
barapomonae junuwa. Jiwi cunuwatsi, tsipei daxita jiwi
Jesús xanepanaya yabara paebatsi xua pinae Jesús Nacom pia
peitorobi jume pepaebiwi jiwana tatsi.
\c 22
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua pin penabanaewa peexanaewa tsane
\r (Lc 14.15-24)
\p
\v 1 Equeicha Jesús tsipaeba jiwitha pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo, jeye:
\p
\v 2 “Nacom cana exana piamonaetha pomonae jʉntʉ coyene
itorobiya ewata, icha pocotsin ichi pon jiwi itorobiya pia
pepa peewatsinchi poxonae waba, xua poxonae ichamonae
wabatsi xua petsinacaetutsinexa pexaewa xua penabanaenexa.
Baxua exana poxonae pexanto tatsi pecotsiwa pepichixae.
\v 3 Barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi
itoroba pomonae pia petanacuichiwichi xua petawabinexa
tsainchi pomonae xua bayatha petsipaebixae xua petapatsiwa
tsainchi pia botha xua bepa pinae petanabanaewa tsainchi pia
botha. Daichitha barapomonae aichaxaibi xua pepatsiwa tsane.
\v 4 Bapoxonae barapon pon jiwi itorobiya pia pepa
peewatsinchi equeicha itoroba ichamonae pomonae pia
petanacuichiwichi, jeye barapomonaetha: ‘Pomonae bayatha
tsiwaban pexaewa xua penabanaenexa painta tsipaebare
pajande: Bepa pinae nainya papatsim, tsipei pinae bayatha
pexaewa canacui wʉnaeta. Tsipei caena bayatha pinae cobe
itoroba xua petajutebiwa tsainchi vacan, yawano po duwein
bichocono nasita. Daxota bewa pinae nainya paponaem bara
beya xua painya nenanabanaenexa pexaewa, yaitama tsipei
pinae pexanto tatsi pichina pecotsiwa, pajande’, jei barapon
pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi.
\v 5 Daichitha barapomonae pomonae tsiwabatsi pexaewa,
barapomonae jume naitemata, saya meisa ʉ naitomatsiya exana
piawan. Barapomonae jiwanapin pia pabitha pona. Irʉ ichʉn
piawa caenaetauya.
\v 6 Ichamonaerʉ teica, pomonae pon jiwi itorobiya pia pepa
peewatsinchi itoroba, barapomonae teicatsi. Yawano bichocono
abe exainchi beya poxonae nama werapa.
\v 7 Nexata bapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi
bichocono caseba pomonae petajutebixaetsi pomonae bapon
itoroba. Nexata bapon itoroba pia soldadomonae xua
barapomonae xuya pejutebinexa tsainchi mataʉta xua tomara
petatautsinexa tsainchi.
\v 8 Bapon pirapae equeicha barai ichamonaetha pomonae pia
petanacuichiwichi jiwitha, jeye: ‘Bayatha bequein daxita
wetan xua penabanaewa tsane, daichitha pomonae waban jopa
xanepanaya nejume jejeyo daxota jopa bewa patsi tsane xua
penabanaenexa.
\v 9 Daxota paponde tomara namtontha, po namtontha pin
namtontha, baxotiya pomonae poxonae pacaxibeibame,
barapomonae painta wabare’, jei bapon.
\v 10 Pomonae petanacuichiwi, barapomonae pona namton beya.
Bapoxonae barapomonae, daxita pomonae caxiba namtontha,
matacayiya pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi pia bo
tatsi beya. Pomonae abe peexanaewino carendenatsi, pomonae
xanepanaya peexanaewino carendenatsi, beya poxonae bo tutu
nayʉcaxuba.
\p
\v 11 “Nexata pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bo
tutu joniya petaenexa tsane pomonae pata. Bapon itabara tane
pebin xua irʉrʉ pon baxota eca. Ichitha barapo pebin
pexeinya paparuwa jopa nama xatatsiyo icha be jopa ichiyo
ichamonae, tsipei ichamonae pexeinya paparuwa nama xataba
xua po paparuwa jiwi ba nama xataba poxonae pona
penacaetutsiwatha xua penabanaenexa pexaewa poxonae pebin
pecotsiwa pita.
\v 12 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi barai bapon,
jeye: ‘Tajiton, ¿eta xua metha xote naecame xua mataʉta
jopa pexeinya paparuwa nama xatatsim?’ jei bapon. Ichitha
bapon saya moya eca.
\v 13 Bapoxonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi
barai pomonaetha pomonae pexaewa carena tsaibi
pexaethopaewatha, jeye: ‘Bapon pacobe caecunta cʉre yawa
pataxu caecunta cʉre, yawa aisowa beya paxore ichaxota
quirei. Baxota bapon wecoyei tsane yawa baxota nantanuweya
nanta jayabina, bichocono peatenexae tsane’, jei pom jiwi
itorobiya pia pepa peewatsinchi.
\v 14 Barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi
bequein pinmonae waba ichitha saya tsiquimonaeyo pata
penabanaewatha. Icha barapon ichi Nacom bara jʉta coyene
ichiya cana ichi tsane jiwi. Nacom bequein waba pin
bicheitomonae, daichitha saya tsicamonaeyo itapetatsi,
pomonae Nacom pijimonae tatsi penaexanaenexa tsane”, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba paratixi matoma
po paratixi jiwi bewa catsibina pontha pon romanomonae
itorobiya pia pepa peewatsinchi
\r (Mr 12.13-17; Lc 20.20-26)
\p
\v 15 Nexata fariseomonae pona Jesús weya, caemonae
natsipaeba najei: “¿Eta po peyainyabiwa Jesús
taexanaeinchi xua catsawa wanaca jume notsinexa? Bapoxonae
waxainchi xain yopitatsi ichamonaetha xua bapon abeya wanaca
jume notsiwaxae”, najei fariseomonae.
\v 16 Bapoxonae barapomonae itoroba pia pepuna ponaewichi,
mataʉtano barapomonae itorobano pomonae Herodes pia pepuna
jinompaewichi. Daxita barapo matabʉxʉyobe pata Jesustha
pomonae fariseomonae itoroba. Barapomonae Jesús beya jeye:
\p —Pon jiwi Necuidubim. Bara payaputan xua bara jume
xainyeya tsipaebame jiwi, mataʉtano xua jiwi bara beta
cuidubame xua pocotsiwa jiwi bewa exanaena pexeinaenexa
tsane Nacomtha po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ coyene.
Mataʉtano jopa jiwi cunuwim poxonae cuidubame poxonae
bequein jiwi jopa ichichipaeyo baxua, tsipei xam daxita jiwi
bara catsita najʉpa.
\v 17 Incane yabara pana netsipaebare xua nanta xeiname
xuaje: ¿Metha bara Nacom pia peitorobi coyene naca itoroba
xua waxainchi paratixi catsibinchi pon romanomonae itorobiya
pia pepa peewatsinchi xua wanaca itorobixae bapon bequein
bara bapon pon penanapaincha poponaein xua icha nacua werena
peponaein? Icha jopa tsipae ¿metha daxua abe tsipae?
jeichichi Jesús barapomonae pomonae fariseomonae itoroba.
\p
\v 18 Daichitha Jesús yaputane xua bichocono barapomonae
abeya nanta xeina xua Jesús abe pecanaexanaenexa tsainchi.
Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Paxam pomonae itara mexeya xanepanaya pepaebiwi pam,
daichitha abeya pepaebiwi pam. ¿Eta xua metha pana
nejʉntʉ coyene jʉjʉtame poxonae baxua yabara pana
neyainyabame?
\v 19 Incane moya painta xawena tha taetsi barapo paratiyo,
jei Jesús.
\p Bapoxonae barapomonae barapo paratiyo Jesús tacapoinchi.
\v 20 Poxonae Jesús tane barapo paratiyo, bapoxonae
yainyaba barapomonae, jeye:
\p —¿Jintam pejumopere? ¿Yawano jintam wʉn ducuare? jei
Jesús.
\p
\v 21 Nexata Jesús jume notatsi barapomonae, jeye:
\p —Apara romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, jei
barapomonae.
\p Nexata Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Bara nexata romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi
pacare pocotsiwa xua bapon piawaxae tatsi. Mataʉtano bara
Nacom pacare xua baxua irʉ piawaxae tatsi, jei Jesús.
\p
\v 22 Poxonae barapomonae jume tane xua Jesús beta
xanepanaya jume nota, bapoxonae barapomonae yabara najʉntʉ
cui coyene cabenaeca. Bapoxonae ponarʉcʉpa Jesús weya.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi po coyene
xua equeicha asʉ pomonae pewerapeibiwi
\r (Mr 12.18-27; Lc 20.27-40)
\p
\v 23 Bapoxonae caena barapo mataqueitha saduceomonae jiwana
pata Jesús pia xantha tatsi xua Jesús piraichi
petsipaebinexatsi. Saduceomonae barompaya pia pecuidubi
coyenewa xeina xua pinae pomonae pewerapeibiwi equeicha jopa
asʉ tsaibiyo. Barapo pecuidubi coyenewa jopa jʉpaeyo po
pecuidubiwa Jesús pia pecuidubiwa tatsi xua pinae jiwi
equeicha asʉ jinompaena poxonae werapa. Daxota barapo
saduceomonae Jesús tsipaebatsi jeye:
\p
\v 24 —Pon jiwi Necuidubim, Moisés nacata tina, namchi:
‘Icha pebin piowa cuenta tʉpa, yawa jopa xeinaeyo pexui,
xuyapin bewa xuya pentapin pecoutha coseuri pichina xua
bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa tsane pexui’, jei
Moisés.
\v 25 Barichi, matha irʉrʉ cae peweicho caepiwi nabarʉ
jinompa siete poyobe. Matapin jitha eca. Bapon piowa cuenta
naxuba. Pexui jopa xeinaeyo. Pon cotacaya naexana xuya
pentapin coseuri pita xua bapoxonae pentapin pecoutha pexui
pexeinaenexa.
\v 26 Bapon irʉ cuenta tʉpa, irʉ jopa xeinaeyo pexui.
Bapoxonae ichʉn xuyapin xuya barapowa pita xua pentapin
coseuri pita. Bapon barichi irʉ cuenta tʉpa, irʉ pexui
jopa xeinaeyo. Daxita barapo siete poyobe cuenta
nanapentapona bapowa poxonae bequein xuya pecoutha
nonotaponeiba. Barapo siete poyobe, caein jiwana jopa
pecoutha tapoponaetsi pexuyo.
\v 27 Bapoxonae matapainya irʉ bapowa tʉpa.
\v 28 Xam Jesús, ba paebame, ba jam: Matacabi jopaena po
matacabitha Nacom asʉ exanaena, xua jiwi asʉ exanaeinchi
mʉthʉn wetsina, ba jam. Poxonae barapo matacabi jopaena
xua daxita jiwi asʉ jujuinaena, barapo matacabitha ¿jintam
metha bapowa xuya pichinchi, xua ichʉn pichina, xua barapo
siete poyobe caein jiwana? Tsipei caena bayatha barapo siete
poyobe caepiwi cuenta nanapentapona barapowa, jei
saduceomonae.
\p
\v 29 Nexata saduceomonae Jesús jume nota, jeye:
\p —Paxam apara catsawiya pana nejume notame, tsipei jopa
beta payaputaem xua Nacom Pejume Diwesitha payabara yorobame
baxua. Mataʉtano jopa payaputaem Nacom pia peayapusʉ
itorobi coyenewa tatsi.
\v 30 Poxonae petʉpaewi equeicha asʉ jujuinaena, jopa
jitha eenaponae tsane. Yawa barapomonae jopa pexantixi jitha
cuarebaponae tsane. Tsipei barapomonae barichi tsane icha be
matatsunpiwimonae ichi, po matatsunpiwimonae Nacom pia
nacuatheicha jinompa, xua po matatsunpiwi jopa jitha enaeyo.
\v 31 Paxam bequein bara bayatha payabara yorobame pocotsiwa
Nacom namchi Pejume Diwesitha, po coyene xua pomonae
pewerapaewi equeicha asʉ jujuina. Barapo diwesitha Nacom
jeye:
\v 32 ‘Xan Abraham pia Nacomʉn tatsin, irʉ Isaac pia
Nacomʉn tatsin, irʉ Jacob pia Nacomʉn tatsin’, jei Nacom.
Baxua Nacom paeba tsipei Abraham irʉ Isaac irʉ Jacob
pomonae bayatha pewerapaewi anoxuae equeicha caewa asʉ
jinompa Nacom pia nacuatheicha tatsi. Pomonae pewerapaewi
pomonae jopa caewa equeicha asʉ pejinompaewi, barapomonae
jopa pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca. Saya jame meisa
pomonae bayatha pewerapaewi xua caewa equeicha asʉ
pejinompaewi, pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi Nacom
barapomonae jame pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca, jei
Jesús.
\p
\v 33 Poxonae jiwi jume tane pocotsiwa Jesús cuiduba,
barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca.
\p
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po peitorobi
cui coyene pepa peainya cui coyenewa
\r (Mr 12.28-34)
\p
\v 34 Poxonae fariseomonae yaputane xua saduceomonae moya
umena xua Jesús beta pejume notsixae, bapoxonae
fariseomonae nacaetuta xua equeicha peyainyabiwanexa
tsainchi Jesús.
\v 35 Barapo fariseomonae caein jiwana, pon peyabara
yaputaein Moisés pia peitorobi coyene tatsi, bapon
ichichipa xua Jesús pejʉntʉ coyene jʉjʉtsiwatsi xua
icha bara metha Jesús abeya jume notsina. Bapon jeye
Jesustha:
\p
\v 36 —Ja pon jiwi Necuidubim, ¿eta po peitorobi coyene
pepa ainya cui coyenewara po peitorobi coyene beyacaincha
xua icha peitorobi coyene? jei.
\p
\v 37 Jesús jume nota bapon, jeye:
\p —Po peitorobi cui coyenewa pepa ainya cui coyenewa jeye:
‘Antobeinde pon jiwi Pecanamataxeinaein, bapon Nacom xua
daxita nejʉntʉ coyene wetsina, mataʉtano xua daxita jinya
nepoponae coyenewatha, mataʉtano xua daxita nenanta
xeinaewatha nentasipatha’, jei.
\v 38 Jame barapo peitorobi coyene bichocono ainya cui
coyenewa beyacaincha icha peitorobi coyene. Barapo peitorobi
coyene, po peitorobi coyene ainya cui coyenewa, Nacom copiya
itoroba.
\v 39 Po peitorobi coyene cotacaya itoroba ichaxota ba ‘dos’
jei, barapo peitorobi coyene be jume jʉpa po peitorobi
coyene copiya ducua. Irʉrʉ barapo peitorobi coyenewatha
jeye: ‘Antobeinde jinya necatsicuarabʉ ecaein icha ichim
xua jinya coutha naantobem’, jei barapo peitorobi
coyenewatha.
\v 40 Barapo peitorobi coyene jumebe caunuta, xua Moisés
pia peitorobi coyenewatha baxua yabara paeba, irʉ pomonae
Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia pecuidubi coyenewatha
baxua yabara paebarʉ, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús nayabara jei: “Mesías,
¿jintam pia pemomoxi susato jiwanapin tatsira?” jei
\r (Mr 12.35-37; Lc 20.41-44)
\p
\v 41 Poxonae fariseomonae cataunxuae nacaetutompa bapoxonae
Jesús yainyaba barapo fariseomonae, jeye:
\p
\v 42 —¿Eta xua pacayabara nanta xeiname Mesías pon Nacom
pia Peitapetsin? ¿Jintam pia pemomoxi susato jiwanapin
tatsira? jei Jesús.
\p Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Apara David, pon Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa
peewatsinchi, bapon pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi, jei
fariseomonae.
\p
\v 43 Bapoxonae Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —David yabara paeba xua Mesías apara pia
Pecanamataxeinaeinchi tatsi poxonae David cueicueijei
exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.
\p
\v 44 David salmos penaxʉnae wei diwesitha bayatha jeye:
\q ‘Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi,
\q Tanecanamataxeinaein baraichi pon Mesías, jeichichi:
\q Tacoxa werena ecare, beya abʉ tsane poxonae
\q necaaitafaetabi jiwi pia pecanamataxeinaeinchi
\q tatsi caexanaeinchi, jei Nacom’,
\q jei David salmos penaxʉnae wei diwesitha.
\m
\v 45 Icha David Mesías yabara jei: ‘Bapon Mesías
Tanecanamataxeinaein’, jei, ¿eta xua metha tsipae xua
Mesías apara David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi? jei
Jesús.
\p
\v 46 Daxita barapomonae jopa itacʉpaetsi xua Jesús pejume
notsiwatsi tsainchi, poxonae pinae David paeba xua pinae
jei: ‘Bapon Mesías Tanecanamataxeinaein’, jei. Bara nama
barapo matacabitha weya, equeicha nama Jesús jopa
bepeyainyabiwatsi barapomonae.
\c 23
\s Meje yabara poxonae Jesús muxuweta jiwi xua pomonae
fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia
peitorobi coyene tatsi barapomonae pecuiyainwa tatsi
\r (Mr 12.38-40; Lc 11.37-54; 20.45-47)
\p
\v 1 Nexata Jesús barai pin bicheito jiwi irʉ pijimonae,
jeye:
\v 2 “Pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene
tatsi irʉ fariseomonae daxita barapomonae pia pecuidubi
coyene xeina xua po coyene jiwi yaputane exanatsi po coyene
Moisés pia peitorobi coyenewatha paeba.
\v 3 Pacui yabara jume cowʉnde pocotsiwa barapomonae pia
pecuidubi coyenewan tatsi. Mataʉtano paexande pocotsiwa
barapomonae paca itoroba. Daichitha jopa paexanaeinde
pocotsiwa barapomonae exana tsipei barapomonae itara beta
pepaebiwi daichitha yabara jume toxeinchiya catsawiya exana,
barapo peitorobi coyenewan.
\v 4 Barapomonae be pocotsimonae poxonae ichamonae
itorobatsi xua pecaponaewa pocotsiwa arewe, pocotsiwa jiwi
bapana jopa itacʉpaetsi xua pecaponaewa. Daichitha
barapomonae jopa yawenaeyo pocotsiwa ichamonae itorobatsi.
Mataʉtano barapomonae jopa tayoichaeyo cae cobesitiyotha.
Icha barapomonae ichi poxonae ichamonae itorobatsi xua
pecaponaewa pocotsiwa bichocono arewe, barapocotsi jʉta
coyeneya ichi pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi
coyene tatsi, irʉ fariseomonae, daxita barapomonae itoroba
pia pecuidubi coyenewatha pocotsiwa paxam painya
neexanaenexa. Ichitha barapomonae jopa exanaeyo baxua.
Pocotsiwa barapomonae paca cui itoroba pocotsiwa painya
neexanaenexa, paxam bapana jopa paca itacʉpaeyo xua painya
neexanaewa baxuan.
\v 5 Barapomonae ichichipa nawita xua jiwi pecui taewa tsane
pocotsiwa poxonae barapomonae exana xua bapoxonae jiwi
penanta xeinaenexa xua barapomonae bara pejʉntʉ coyene
xanepanaewi. Daxota barapomonae tsica cajaxi peitapatha
querabaduba xua pebocoton. Barapo bocotontha tututha iya
jeya xua xoxitha tinaduba Nacom Pejume Diwesi. Yawa icha
cajaxi pemaxʉtha querabaduba. Yawa barapo bocotontha
tututha iya jeya xua xoxitha tinaduba Nacom Pejume Diwesi.
Mataʉta barapomonae nama xataba po paparuwan bichocono
apipiya deca, beyacaincha xua poxonae ichamonae nama xataba
po paparuwan apipiya.
\v 6 Mataʉta barapomonae nanta caxunaeneiba ichaxota nanta
caxunaeneiba pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi.
Mataʉtano barapomonae judiomonae pia penacaetutsi bontha
ichichipa nawita xua nanta caeneiba ichaxota enathopeiba
pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi.
\v 7 Mataʉta barapomonae ichichipa xua jiwi pejacobeibiwa
tsane namtontha barapomonaetha, xua jiwi pebarʉ cui itura
jineibinexa barapomonae. Mataʉtano barapomonae ichichipa
nawita xua jiwi ainya cui pecana exanaewa barapomonae
poxonae jiwi pejei tsaibinexa ‘Pomonae jiwi pecuidubiwi’
poxonae pejei tsaibinexa jiwi.
\p
\v 8 “Ichitha nama paxam jopa bewa pacopatsim xua bara jiwi
jacobiya paca necajei tsaibinexa: ‘Pata pecuidubi jiwi pam’,
paca necajei tsaibinexa xua ainya cui jiwi painya nepaca
exanae jiwixae. Painya xoba jiwi baxua bara pajume copatame,
tsipei apara paxam be caemonae jiwi pam, saya jame
panantaʉtame bara caein pon ainya cui penaexanaein painya
itʉtha.
\v 9 Pomonae po irathe jinompe jopa bewa wabi pajam ‘Axa’,
jopa bewa pajam xua painya barʉ cui itura jinaexae pomonae
jopa bequein barompaya painya axeiwi. Painya xoba jiwi baxua
bara pajume copatame, tsipei paxam panantaʉtame bara caein
painya Axa, pon pabarʉ cui itura jiname pon peitabocotha
eca.
\v 10 Mataʉtano jopa bewa pacopatsim xua bara jiwi jacobiya
paca necajei tsaibiwa: ‘Pata necanamataxeinaewi pam’, paca
necajei tsaibiwa xua ainya cui jiwi painya nepaca exanae
jiwixae. Painya xoba jiwi baxua bara pajume copatame, tsipei
apara paxam panantaʉtame bara caein pon painya
Necanamataxeinaein, jame apara bapon meisa Cristo.
\v 11 Icha pon paxam jiwana, icha bapon ichichipa naexana be
pocotsin canamataxeina ichamonae bapon matha bewa copiya
daxita paxam beta amanaya pacata nacuichina.
\v 12 Pon xua pia coutha peainya cui jiton naexana pejʉntʉ
coyenetha, Nacom exanaena xua bapon pecui pawi jiton
naexanaena. Ichitha pon xua pecui pawi jiton naexana,
pejʉntʉ coyenetha, Nacom exanaena xua bapon peainya cui
jiton naexanaena.
\p
\v 13 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi
painya necuidubiwi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam irʉ pomonae
fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya
xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae
jiwi pam. Paxam acuicoyeneyapubeya paexaname xua poxonae
jiwi bequein ichichipa naexana Nacom piamonae tatsi jiwana.
Paxam jopa pajume cowʉntsim Nacom yawa jopa pacopatsim xua
ichamonae irʉ pejume cowʉntsiwa Nacom.
\p
\v 14 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi
painya necuidubiwi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam irʉ pomonae
fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya
xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae
jiwi pam. Powaxi pecuenta werapaewaxichi piseurixi,
barapowaxi pacueranta ename pia bon. Naemata Nacom
pawʉqueibame. Jopa cuinaya pana najume copababeibim poxonae
pawʉqueibame Nacom tsipei paichichipame nawita xua jiwi
xanepanaya paca necayabara paebiwa xua bara cou paxam
pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi pam. Daxota poxonae po
mataqueitha Nacom yabara paebina daxita jiwi
penatsicuentsiwa barapo mataqueitha Nacom bichocono paca
peraxa jʉbina, beyacaincha poxonae peraxa jʉbinchi pomonae
pacuidubame.
\p
\v 15 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi
painya necuidubiwi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam irʉ pomonae
fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya
xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae
jiwi pam. Paxam tajʉ beya paponame daxita carepayan beya,
xua painya cana exanaenexa ichʉntha xua bapon pejume
cowʉntsiwa tsane painya necuidubi coyenewan xua bapoxonae
bapon be judiomonaepin penaexanaewa tsane. Bapon pacana
exaname, xua bapon bichocono equeicha mataropeicha abe
peexanaein. Daxota bapon bewa xubinchi ichaxota po nacuatha
isoto jopa itacounayiyo, icha paca cana ichi tsane poxonae
paca bebai tsane barapo nacuatha.
\p
\v 16 “¡Paxam abe peexanae jiwi tsobenae pam! Paxam
barapocotsi coyeneya jʉta panacana exaname, icha be pon
peitata nacʉtsin ichi xua poxonae ichʉn matacapoinchi pon
irʉrʉ peitata nacʉtsin. Paxam ichamonae ba pacuidubeibame
ba pajam tsaibim: ‘Icha ichʉn nayabara cui wʉnae tsimuxu
duta xua jeye: Xaniwaicha exanaein pocotsiwa xua
catsipaebatsi Nacom pia pin bo wʉnthaxae tatsi, poxonae
jei, baxua ba jopa ainya cuiyiyo poxonae ichʉn nayabara cui
wʉnae tsimuxu duta bapocotsi wʉntha’, ba pajam tsaibim xua
ichamonae poxonae pacuidubeibame. Mataʉtano ba pajam
tsaibim: ‘Icha ichʉn nayabara cui wʉnae tsimuxu duta xua
jeye: Xaniwaicha bara exanaein pocotsiwa xua catsipaebatsi
oro nainto wʉntha pocotsiwa daedaena po oro nain coroton
Nacom pin pia botha tatsi eca, poxonae jei, baxua ba xua
bapon exana bapocotsi wʉntha, baxua jame ainya cui poxonae
barapon barapo wʉntha nayabara cui wʉnae tsimuxu
dubeibina’, ba pajam tsaibim poxonae pacuidubeibame.
\v 17 ¡Paxam barapocotsi coyeneya jʉta panacana exaname,
icha be pomonae matasipa daunwei ichi poxonae jopa beta jume
cowʉntsiyo Nacom! Nacom pin pia bo bichocono ainya cui
beyacaincha oro nain, po oro nain coroton Nacom pin pia
botha tatsi ena. Tsipei barapo oro nain poxonae aisowa
beequiya Nacom pin pia bo weya jopa ainya cuiyiyo. Jame saya
meisa poxonae bo tututha eca bapoxonae ainya cui barapo oro
nain, tsipei barapo bo ainya cui cana exanatsi.
\v 18 Mataʉta ba pajam tsaibim: ‘Icha ichʉn nayabara cui
wʉnae tsimuxu duta, xua jeye: Xaniwaicha bara exanaein
pocotsiwa xua catsipaebatsi xua be pexaethopaewa wʉntha xua
ichaxota duwei tauteiba xua tuxusi exaneiba Nacom nexa,
poxonae jei, baxua ba bapon jopa bewa exanae poxoru baraxua
xua be pexaethopaewa jopa ainya cuiyiyo poxonae ichʉn
nayabara cui wʉnae tsimuxu duta bapocotsi wʉntha’, ba
pajam tsaibim poxonae ichamonae pacuidubeibame. Mataʉtano
ba pajam tsaibim: ‘Icha ichʉn nayabara cui wʉnae tsimuxu
duta xua jeye: Xaniwaicha bara exanaein pocotsiwa xua
catsipaebatsi duwei wʉntha po duwei xua bocopiya ichaxota
xua be pexaethopaewa wʉntha, poxonae jei, baxua ba bapon
jame bewa exanae poxoru po duwei xua bocopiya ichaxota xua
be pexaethopaewa, baxua jame ainya cui poxonae bapon barapo
wʉntha nayabara cui wʉnae tsimuxu dubeibina’, ba pajam
tsaibim poxonae pacuidubeibame.
\v 19 ¡Paxam barapocotsi coyeneya jʉta pana cana exaname,
icha be pomonae matasipa daunwei ichi poxonae jopa beta jume
cowʉntsiyo Nacom! Pocotsiwa xua be pexaethopaewa ichaxota
duwei tauteiba xua tuxusi exana Nacom nexa, poxonae tauta
baraxua xua be pexaethopaewa bichocono ainya cui,
beyacaincha ainya cui poxonae duwein aisowatha bexuba xua
saya pexaenexa. Tsipei duwei saya ainya cui poxonae
pocotsiwa xua be pexaethopaewatha bocopiya poxonae petuxusi
exanaewa tsane Nacom nexa. Bapoxonae barapo duwein ainya
cui, tsipei baraxua xua be pexaethopaewa ainya cui cana
exanatsi.
\v 20 Daxota pon nayabara cui wʉnae tsimuxu duta xua be
pexaethopaewa wʉntha, xua ichaxota duwei tauteiba xua
tuxusi exaneiba Nacom nexa, saya meisa jopa barapo
wʉnthiyo, mataʉtano jame nayabara cui wʉnae tsimuxu
dutsina duwei wʉntha, po duwein baxota bocopiya.
\v 21 Mataʉtano pon nayabara cui wʉnae tsimuxu duta Nacom
pin pia bo wʉntha tatsi, saya jopa meisa barapo wʉnthiyo,
mataʉtano jame nayabara cui wʉnae tsimuxu dutsina Nacom
pewʉntha tatsi. Tsipei bara Nacom pin pia bothaxae eca.
\v 22 Daxota pon nayabara cui wʉnae tsimuxu duta itaboco
wʉntha, saya meisa jopa barapo wʉnthiyo, mataʉtano jame
nayabara cui wʉnae tsimuxu dutsina Nacom pia pexeinya
peecaethopeibiwa tatsi wʉntha beicha mataʉta Nacom
pewʉntha tatsi pon baxoteicha eca.
\p
\v 23 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene painya
necuidubi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam pomonae fariseomonae
pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi
jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Paxam ba
caewaxi pajiwana wetsabeibame xua painya catsibeibinexa
Nacom poxonae diez xoyobe paxeineibame xua pocotsiwa painya
neʉbiwan. Barichi pacana exaname tsiqui xutixitha po xutoxi
pewʉn menta, mataʉtano po pexuno pewʉn anís barichi
mataʉtano po pexuno pewʉn comino. Bara bequein barapo
coyene paexaneibame, daichitha jopa paexanaem pocotsiwa
bichocono ainya cui coyenewa pocotsiwa Nacom pia peitorobi
coyenewatha itoroba. Mataʉtano jopa paexanaem po cui
coyenewatha bewa bara xaniwaicha pata exanaename jiwi.
Mataʉtano jopa paexanaem po cui coyenewatha bewa jiwi
payabara najʉntʉ coyene xeinaename painya neyawenaenexa
jiwi. Mataʉtano jopa paexanaem po cui coyenewatha xua pana
cana exaname xua beta painya nejume cowʉntsinexa Nacom.
Daxita barapo coyenein jame maisa paexanare, muxuna
pa-eexanaponde po coyene copiya pa-eexanaponame, po coyene
poxonae pajiwana nonotaponeibame poxonae pocotsiwan diez
xoyobe paxeineibame, xua pocotsiwa painya neʉbiwan.
\v 24 ¡Paxam barapocotsi coyeneya jʉta pana cana exaname,
icha be pon peitata nacʉtsin ichi xua poxonae ichʉn
matacapoinchi pon irʉrʉ peitata nacʉtsin! Paxam jopa
juniya pacayabara jume exaneibim xua Moisés pia peitorobi
coyenewatha itoroba. Daichitha jopa paexanaem po peitorobi
coyene peainya cui coyenewa Nacomtha. Barapocotsi jʉta
coyeneya paexaname icha jiton ichi poxonae mera mene caewata
paparuwatha xua pichixi pemuxuna apaeyainwa, daichitha apara
yawa apareca xua xuan poxi peconoxi.
\p
\v 25 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi
painya necuidubi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam pomonae irʉ
fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya
xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae
jiwi pam. Paxam jopa ba juniya paexaneibim poxonae meisa
panaperʉ iquicame. Daichitha bʉpana iya painya jʉntʉ
coyenetha pecaibi coyene paxeiname, peuwi coyeneno
paxeiname. Be barapocotsi jiwi pam pocotsimonae coroton saya
matawacaicha iquica yawa paratonno, ichitha atutuxuira
bichocono.
\v 26 Paxam fariseomonae pam, pocotsi jiwimonae pam pomonae
be peitata nacʉtsi jiwi pam. Copiya matha pana najʉntʉ
cui coyene barapende barapo painya neajʉntʉcoyenebewan,
bapoxonae jame xanepanaya painompaename.
\p
\v 27 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi
painya necuidubi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam irʉ pomonae
fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya
xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae
jiwi pam. Jiwi ba inyapana exana xua pocotsiwa jiton
petʉpaein peyamʉthʉ acatabiwatsi. Bequein bara baxua
inyapana daichitha xua matha bocareca bichocono ayei xua
jiton petʉpaein.
\v 28 Barapocotsi jʉta coyeneya paexaname, icha be pocotsi
coyene peayeiwa ichi xua jiton petʉpaein. Bequein panaperʉ
wʉnaetame, daichitha painya jʉntʉ coyene abe bichocono.
Bequein jiwi paca yabara nanta xeina poxonae paca cui tane
xua paxam deta cou pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi pam
Nacomtha, daichitha painya jʉntʉ coyene bichocono
paajʉntʉcoyenebem. Mataʉtano bara bequein paxam itara
mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya
pepaebi jiwi pam.
\p
\v 29 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi
painya necuidubi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam pomonae irʉ
fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya
xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae
jiwi pam. Paxam petʉpaewi pomonae Nacom pia peitorobi jume
pepaebiwi payamʉthʉ acabame boutixi. Mataʉtano pomonae
pejʉntʉ coyene xeicae jiwi payamʉthʉ itʉpana exaname.
\v 30 Mataʉta naerabiya pana najam: ‘Icha caena bayatha
jinompaetsipatsi poxonae wamo susato jiwi jinompa metha jopa
cueicha yawenaetsipaetsi poxonae barapo Nacom peitorobi jume
pepaebiwi jutebatsi’, pana najam.
\v 31 Barapo jumetha poxonae baxua pacaunutame, barapara
barapo cui coyene paexaname, icha painya amo susato jiwi
ichi poxonae barapo jʉntʉ coyeneya exana poxonae jutebatsi
Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi.
\v 32 ¡Painya amo susato jiwi abe peexanaexae, caena
bayatha bara paichinde! Poxonae pana nebexubiname moya pana
necui yabara jume cui were icha matha painya amo susato jiwi
ichi poxonae tamropata notarʉcʉpa xua barapo Nacom pia
peitorobi jume pepaebiwi jutebatsi.
\p
\v 33 “¡Maisa paxam pomonae pemuxuitorobi jiwi pam!
¡Daxota be jomomonae pacui jʉpame poxoru jomo ba cuitaya
dʉcʉpa nawa! Bara paichim anoxuae bequein paichichipame
xua Nacom pacuitaya dʉcʉpame xua abe paca exanaeyainwa.
Ichitha Nacom paca itorobina ichaxota isoto jopa
itacounayiyo. Jopa papanenebiyaem tsane barapo isoto weya.
\v 34 Itorobicaein painya xantha pomonae taitorobi jume
pepaebiwi. Mataʉta itorobicaein pomonae peyaputaewi.
Mataʉtano itorobicaein pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia
peitorobi coyene tatsi. Ichitha barapomonae pajiwana
jutebiname. Ichamonae naetotha pacobe matabobiname painya
jutebinexa tsane. Ichamonae judiomonae pia penacaetutsi
bontha tatsi pabename. Daxita carepaya tomarantha abe pacana
eexanaponaename pomonaetha pomonae taitorobi jiwi.
\v 35 Daxota Nacom paca cana exanaena xua paca peraxa
exanaena xua daxita pomonae pejʉntʉ coyene xeicae jiwi
pejujutebaponaexaetsi painya nacuatha. Painya amo susato
jiwi jujutebapona pomonae pejʉntʉ coyene xeicae jiwi.
Copiya matha Abel bexotsi pon pejʉntʉ coyene xeicaein pon
bequein jopa abe exanaeyo, beya poxonae irʉrʉ Zacarías
bexotsirʉ pon Berequías pexanto tatsi. Barapon Zacarías
pabexubame Nacom pin pia botha ichaxota xua barapo bo
tututha uncua pocotsiwa be pexaethopaewa xua ichaxota tuxusi
exana Nacom nexa xua irʉ baxota uncua pepa Nacom pia boyo
tatsi xua naitama taeuncuabe.
\v 36 Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi pomonae xua anoxuae
pajinompame bichocono paca peraxa jʉbebina tsipei daxita
paxam barapara Nacom tsitatsi xua paxam patsita xeiname
penatsicuentsiwa xua painya amo susato jiwi
pejujutebaponaexae pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi
xua irʉrʉ paxam painya nejutebaponaexaerʉ”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús Jerusalén tomarapiwi siwa
wecoyeichi
\r (Lc 13.34-35)
\p
\v 37 Bapoxonae Jesús yabara ʉnthʉthʉ wecoyei Jerusalén
tomarapiwi. Jesús wecoyeya namchi, jeye: “¡Maisa
Jerusalén tomarapiwi pam pajutebeibame pomonae Nacom pia
peitorobi jume pepaebiwi! ¡Mataʉta paxam pajutebeibame
ibotontha pomonae Nacom pacata itoroba! ¡Maisa be paca
caetucaetuteibinchi, tapaca cayawenaewatsi tsainchi, icha
wacara ichi poxonae nacoxi caetucaetuteta pecuarafetha!
¡Maisa be barichocuaein tsane, daichitha jopa
paichichipaem!
\v 38 Incane pataema Nacom nacui baraxuba xua jopa painya
nepaca caewatsiwa tsane. Daxota Nacom jopa poponaeyo pia pin
pia botha tatsi painya tomaratha.
\v 39 Paca tsipaebatsi xua equeicha jopa pana netaem tsane
beya abʉ poxonae pana neyabara jam tsane: ‘¡Maisa bapon
jiwi jʉntʉ coyene weiweina cana exanatsi pon patopa, Nacom
peitorobixae, pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi!’ pana neyabara
jam tsane”, jei Jesús fariseomonaetha.
\c 24
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ichamonae abe
exanaena Nacom pin pia bo tatsi
\r (Mr 13.1-2; Lc 21.5-6)
\p
\v 1 Jesús Nacom pin pia bo tatsi wejoniya. Poxonae nama
bara weya pona, bapoxonae Jesús imoxoyo caquita
umenarʉcʉpatsi pijimonae. Yawa pijimonae jeichichi:
\p —Maisa Nacom pin pia bo tatsi bepa wʉnae, jei
barapomonae.
\p
\v 2 Daichitha Jesús jume barai barapomonae, jeye:
\p —¡Moya caepatiyo pataema! Bara xaniyan paca
tsipaebatsi. Matacabi jopaena barapo mataqueitha ichamonae
pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena
peponaewi abe cana exanaena Nacom pin pia bo tatsi po bo
anoxuae pataneme. Apara jopa cae ibotiyo nacopatuncuae tsane
icha iboto peʉmatha. Daxita abe tsane, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua copiya matha
pewʉnaeya exanaena petsita itʉtsi coyenewa poxonae daxita
weraweracaenaba
\r (Mr 13.3-23; Lc 21.7-24; 17.22-24)
\p
\v 3 Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona demxuwatheicha po
demxuwa pewʉn demxu Olivowa tsipei baxota umena olivo
naein. Poxonae Jesús demxuwatheicha ecopiya, bapoxonae
Jesús pijimonae nameicha tsipaebatsi, jeye:
\p —Paichichipan xua xam tapata netsipaebiwam tsane, ¿eta
poxonae metha ichamonae baxua exanaena poxonae abe cana
exanaena Nacom pin pia bo tatsi? ¿Eta pocotsiwa tsane metha
xua pewʉnaeya tsita itapeinya xeinaena xua poxonae
patopeicaename, mataʉtano xua poxonae imoxoyo daxita
weraweracaenaba? jei Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 4 Nexata Jesús barai, jeye:
\p —Dota pam bʉ ichamonae naerabiya paca muxu tsipaeba xua
daxota abe paexanaetsipame.
\v 5 Tsipei tsana patsina ayei bicheito jiwi pomonae
natsicotaena icha be xan ichin. Barapomonae jei tsane:
‘Apara xan Mesías’, jei tsane. Poxonae barapomonae
muxuitorobiya paebina bapoxonae pinmonae jume cowʉntsina.
\v 6 Pajume taename xua jiwi juinya nabenoutsina xote yawa
xua juinya irʉrʉ nabenoutsina icha ira beya. Daichitha
jopa pajunuwinde, tsipei baxua pewʉnaeya matha copiya
tsane. Daichitha cataunxuae dapo matacabi aichica tsane xua
poxonae daxita weraweracaenaba yatsicaewa.
\v 7 Cae nacuapiwi irʉ icha nacuapiwino, barapo ainya
nacuapiwibe nabenoutsina. Mataʉtano irʉ pon nacua
peewatsin irʉ ichʉndʉ pon icha nacua peewatsin, baraponbe
irʉrʉ nantiya nabenabe. Mataʉtano ainya nacuantha pin
jainbo nacua tsane tsipei pin mayayo tsane. Mataʉtano domae
tsurucuae tsane ainya nacuantha. Mataʉtano ainya nacuantha
ira jijiyatsina.
\v 8 Baraxua copiya matha tsane xua jiwi atene tsoponae
tsane bichocono, xua beya jopa nama juniya tsane.
\p
\v 9 “Bapoxonae jiwi paca teiquebina, paca atene exanaena
mataʉtano paca jutebina. Daxita nacuanpiwi paca casebina
painya tana nejume cowʉntsixaemxae.
\v 10 Barapo matacabintha jiwi pentsina xua Nacom pejume
cowʉntsiwatsi. Mataʉtano daxita jiwi nacasebina, mataʉta
barapomonae piamonae caenaetsina ichamonaetha.
\v 11 Pinmonae tsana pateibina, pomonae jiwi
pemuxuitorobiwi. Tsana jei tsane: ‘Xan Nacom peitorobi jume
tapaebin, Nacom yabara paca cuidubinchi’, jei tsane. Barapo
pemuxuitorobi diwesi jume pinmonae jume cowʉntsina barapo
diwesi.
\v 12 Pinmonae jopa juniya abe exanaponae tsane daxota jiwi,
jopa caemonae nantiya naantobe tsaibi tsane.
\v 13 Ichitha pon awiya xua antʉyapusʉya nejume
cowʉntsiya poponaena xua beya yacuiya tʉpaeya jopaena
poxonae bequein abe taexanatsi ichamonae, bapon jame Nacom
napaeba cana exanaena.
\v 14 Tamonae capanaena tapexeinya jume diwesi po diwesi xua
Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae
itorobiya peewatsixae. Barapo diwesi tajiwimonae pomonae
tanejume cowʉntsi jiwi paebinoutsina daxita jiwitha.
Poxonae barapo diwesi daxita nacuanpiwi jume taena,
bapoxonae daxita barapo jiwi yaputaena xua bara matacabi
imoxoyo jopaena po mataqueitha poxonae daxita
weraweracaenaba.
\p
\v 15 “Daniel, pon Nacom peitorobi jume pepaebin bapon
caena bayatha yabara tsiwʉnaeya muxu dutsiya tina pocotsiwa
xua bichocono abe, pocotsiwa xua weraweraca cana exana.
Pataename pocotsiwa xua ichʉn Nacom pin pia bo tututha
exananotsina, pocotsiwa jopa bewa notsi baxota, pocotsiwa
Daniel bayatha yabara paeba. Bapoxonae payaputaename xua
bara imoxoyo matacabi jopaenaba poxonae daxita
weraweracaenaba”, jei Jesús. (Xan Mateon, paca baraichi:
“Pon yorobina po jume diwesi tinan, moya jume naitaewatsina
pia peyaputaenexa tsane”, paca jeichi.)
\p
\v 16 Cataunxuae Jesús cueicueijei, jeye: “Poxonae bara
pocotsiwa pataename bapoxonae pomonae Judea nacuatha
jinompa, barapomonae bewa demxuwan berʉcʉpiyaena.
\v 17 Barapo matacabitha pon bo matatupatha uncua bapon jopa
bewa botha joniya tsane xua penotsiwa tsane pocotsiwa
tabobeinchi bomʉxʉ tututha. Saya jame bewa nainya
benaetsiricuaena.
\v 18 Irʉrʉ pon pabitha popona bapon jopa bewa caibeya
ponae tsane botha xua penotsiwa tsane pia paparuwan. Saya
jame bewa nainya benaetsiricuaena.
\v 19 ¡Pai yabʉxi tsobenae powaxi pexui bʉpana taenatsi
barapo matacabitha! ¡Pai powaxi irʉ pexui isaina,
barapowaxi tsobenaerʉ! Tsipei acabe tsobenae tsane pexui.
\v 20 Poxonae pewʉnaeya tsane baxua Nacom pawʉcare xua
jopa painya nerʉcʉpaewa tsane poxonae awʉbo peaquexae
bichocono, mataʉtano xua jopa painya nerʉcʉpaewa tsane
poxonae pentaquei seicae matacabitha.
\v 21 Tsipei barapo matacabintha jiwi bichocono pin peraxa
exanaeinchi. Atene tsane beyacaincha poxonae jiwi atene
tsaibi poxonae Nacom aena nacua exana, xua equeicha nama
bichocono pin peraxa tsane. Equeicha bexa bapoxonae bapana
jopa baxua exanae tsane poxonae bichocono jiwi pin peraxa.
\v 22 Icha Nacom jopa be caentacabiyobe exanaetsipae, metha
dapomonae ajibi tsipae pomonae panenebiya barapo peatene
coyenewa weya. Daichitha Nacom be caentacabiyobe exanaena
peantobexae pijimonae, pomonae pia peitapetsiwixae tatsi.
\p
\v 23 “Bapoxonae icha ichʉn paca jei: ‘Pataema bapon apara
Mesías uncue pon Nacom itorobica’, paca jei, irʉ icha
ichʉn paca jei: ‘Pataema bapon Mesías xota uncuiye’, paca
jei, baxuan jopa pajume cowʉntsinde barapo jumein.
\v 24 Tsipei pomonae pemuxuitorobi jiwi tsana patsina.
Barapomonae natsicotaena icha be xan ichi ponxaein Mesías.
Mataʉtano barapomonae natsicotaena icha be pomonae Nacom
peitorobi jume pepaebiwi ichi tsane. Barapomonae pexeinya
petsita itʉtsi coyenewan exanaena peitabocotha, po irathe
tsaneno xua jiwi pemuxuitorobinexa tsainchi, xua jiwi pejume
cowʉntsinexa pocotsiwa barapomonae paeba. Barichirʉ
pomonaetha pomonae Nacom pia peitapetsiwi tatsi
pemuxuitorobinexa tsainchi, xua irʉrʉ icha metha
barapomonae pejume cowʉntsinexa tsanerʉ pocotsiwa
barapomonae paeba. Ichitha jopa itacʉpaetsi tsainchi xua
barapomonae pemuxuitorobiwa tsainchi.
\v 25 Baxua tsiwanaya yabara paca tsiwʉnae muxu dutatsi.
\v 26 Daxota icha jiwi paca jei tsane: ‘Pataema bapon
Mesías uncuiye ira xuepana susato tsurucuae nacua beya’,
icha paca jei, jopa bara beya paponaeinde. Mataʉta icha
paca jei: ‘Pataema bapon Mesías xote uncue bomʉxʉ
tututha’, icha paca jei, jopa baxua pajume cowʉntsinde.
\v 27 Icha yamʉxʉ ichi poxonae jemeicha yacoicha uncueica
xua coicha nayotaxuba itabocotha, barichi tsane po
matacabitha patopeicaein jemeicha. Xan ponxaein Nacom
Tananeitapetsin tsita naitʉtsin daxita jiwi.
\v 28 Quequeremonae ba nacaetuta ichaxota baurin boca. Bara
jʉta paichim tsane. Paxam pomonae tana nejume cowʉntsi
jiwi pam, pana newʉnae ewatsiname po mataqueitha
patopeicaein. Bara po mataqueitha pana nacaetutsiname”, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús nayabara paeba xua poxonae
equeicha patopaetsica ponxae Nacom pia Peitapetsin
\r (Mr 13.24-37; Lc 21.25-33; 17.26-30, 34-36)
\p
\v 29 Equeicha Jesús namchi: “Po matacabin poxonae nacui
wetsina xua jiwi pin peraxa tsane, bapoxonae xometo nainya
naquitabina. Jomocoichato jopa pentha tsane. Opiteiton
peitaboco weothopeicaena. Mataʉta Nacom napuna
torobabiyaena xua xuan itabocotha dubena. Bapoxonae jopa
xapain dubenae tsane.
\v 30 Bapoxonae daxita jiwi taena peitabocotha xua cou
equeicha apara tapatopaewa tsane ponxaein Nacom
Tananeitapetsin. Poxonae daxita nacuanpiwi netaena xua
patopaein, barapomonae pijunuwi wecoyei tsane. Jiwi netaena
ponxaein Nacom Tananeitapetsin xua patopeicaein
tsaquinaebowantha. Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha,
mataʉtano bichocono pexeinya itʉpanae coichatha
patopeicaein.
\v 31 Mataʉtano itorobin tamatatsunpiwi xua bichocono
daunweya peobinexa tsane, po peobiwa pewʉn trompeta.
Poxonae baxua jume taena tamatatsunpiwi inta caetutsina
pomonae taitapetsiwi. Nacaetutsina daxita nacuanpiwi jiwana,
irʉ ichamonae pomonae ichaxota xometo weecoinapiwi jiwana,
irʉ ichamonae pomonae ichaxota xometo bejopiyapiwi jiwana,
irʉ ichamonae pomonae pocotsiwa werenepiwi jiwana, irʉ
ichamonae pomonae pocotsiwa berequepiwi jiwana”, jei
Jesús.
\p
\v 32 Equeicha Jesús jeye: “Pajume taema barapo pecayabara
jʉta pepaebi diwesiyo xua higuera nae xua painya
nenacuidubiwa tsane. Poxonae ba pataneme xua pena noxu
xuxuwapona, bapoxonae ba payaputaneme xua bara imoxoyo wei
tsurucuae tsoponae, xua pentono perubenaenexa.
\v 33 Barapocotsi jʉta coyeneya ichi tsane poxonae
pataename daxita baxuan pocotsiwa aunxuae paca tsipaebatsi,
pocotsiwa bexa exanaena, bapoxonae payaputaename, xua bara
imoxoyo tsane xua tapatopae wʉnae tsane.
\v 34 Bara xainyeya paca tsipaebatsi daxita judiomonae
naitapataya naexanaponaena beya yacui othopaena poxonae
Nacom exanaena daxita baxuan pocotsiwa xuaunxuae paca
tsipaebatsi. Bapoxonae barapo judiomonae weraweracaena.
\v 35 Peitaboco aichurucuae tsane, mataʉtano ira
aichurucuae tsane. Meisa nama tajumein ataya tsitecaena xua
daxota daxita nayabara jume wetsina be pocotsi coyeneya
bayatha paeban”, jei Jesús.
\p
\v 36 Equeicha Jesús jeye: “Po matacabitha baxua exanaena,
mataʉta po horatha baxua exanaena jiwi jopa baxuan yabara
yaputaeyo. Irʉ matatsunpiwi pomonae peitaboco beicha
jinompa baxuan irʉrʉ jopa yabara yaputaeyo. Irʉ xan,
ponxaein Nacom Pexanton baxuan jopa yabara yaputaeinyo.
Meisa saya Nacom pon Waxa yaputane poxonae po matacabitha
baxua exanaena, mataʉtano yaputane poxonae po horatha
daxita exanaena baxua xuaunxuae paca tsipaebatsi”, jei
Jesús.
\p
\v 37 Equeicha Jesús jeye: “Icha matha ichi poxonae Noé
caena bayatha popona jiwi jopa tsaqueinaeyo xua Nacom pin
awʉbo exanaena methaunxuae. Saya barompaya icha jʉntʉ
cuitha jinompa daxota jiwi werapa. Barichi jʉta ichi tsane
poxonae patopeicaein barapo cae pin nacuathe xua ponxaein
Nacom Tananeitapetsin. Poxonae patopeicaein jiwi jopa
tsaqueinae tsane xua Nacom werapa exanaena barapo jiwi
pomonae jopa pejume cowʉntsiyoxaetsi.
\v 38 Barapo matacabintha poxonae Noé popona poxonae
cataunxuae pin ema jopa duneicaeyo, jiwi jopa tsaqueinaeyo
xua bexa pin awʉbo tsane. Barapo jiwi jʉntema nabaneiba
yawa apeiba. Yawa jiwitha jijinapona, yawa pexantixi jitha
dodoubapona beya yacuiya othopa poxonae po matacabitha Noé
pin jera naetha joniya. Bapoxonae pin ema mʉ jopa. Daxita
Noé wepu bunothopatsi pomonae jinompa poxonae Noé popona.
\v 39 Barapo jiwi jopa awʉbo yabara tsaca jinompaeyo.
Barapoxonae jemeicha pin ema uncueica. Mataʉta monapentatsi
barapo jiwi. Icha jiwi ichi poxonae Noé popona poxonae
barapo jiwi jopa nanta xeinaeyo xua nacabetsina, barichi
tsane poxonae xan patopeicaein ponxaein Nacom
Tananeitapetsin, jiwi jopa baxua yabara tsaqueinae tsane xua
poxonae equeicha patopeicaein.
\v 40 Barapo mataqueitha ainya pebinbe nacuara
nacuitauyaenabe pabitha. Ichʉn matatsunpin pichina, pejume
cowʉntsixaetsi Nacom. Ichʉn saya cuenta ponaeinchi jopa
pejume cowʉntsixaetsi Nacom.
\v 41 Irʉrʉ ainya yabʉyobe nacuara yacatoyorobauyaenabe.
Ichowa matatsunpin pichina, pejume cowʉntsixaetsi Nacom.
Ichowa saya cuenta ponaeinchi, jopa pejume cowʉntsixaetsi
Nacom.
\p
\v 42 “Tsaca pajinompeibare xua tapatopae wʉnae tsane,
tsipei jopa payaputaem po mataqueitha patopaein ponxaein
jiwi Tacanamataxeinaein.
\v 43 Meje pocotsiwe payaputaema. Icha pon bo pexeinaein
yaputaetsipa xua poxonae patopaena pon jiwi pecaibin,
bapoxonae bapon jopa maitecaetsipae. Mataʉta bapon jopa
copatsipae xua pon pecaibin petajondenaewatsi pia botha.
\v 44 Daxota bara paichinde. Tawanaetha pana nacui wʉnaere,
tsipei xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeicaein
poxonae jopa tsaca payabara jinompaem tsane tsipei jopa
payabara nanta xeinaem tsane xua tapatopaewa tsane”, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara diwesi paeba ponbe xua
bo peyapucaecaeinbe pon xua beta peexanaein irʉ xua pon
jopa beta peexanaein
\r (Lc 12.41-48)
\p
\v 45 Equeicha Jesús namchi pijimonaetha pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua pepatopaewa tsane, jeye: “Yabara paca
tsipaebatsi pon matacapopona pomonae bo pexeinaein
tanacuitatsi. Barapon xanepanaya yaputaeya matacapopona.
Poxonae bo pexeinaein wepu warapa barapomonae, pon bo
pexeinaein itoroba pontha pon bo petayapucaecaeinchi, jeye:
‘Inta beta matacapoponde, yawa inta beta pexaewa apare
daxita matacabi pomonae xua inta nacuita’, jei bo
pexeinaein.
\v 46 Pon bo petayapucaecaein bara jʉntʉ coyene
weiweinaena poxonae patopaena pon bo pexeinaein petaexaetsi
xua bara beta tayapucaeca bo, xuano bara beta peexanaexae
pocotsiwa xua bo pexeinaein itoroba.
\v 47 Xaniwaicha paca tsipaebatsi. Bo pexeinaein itorobina
xua pon petayapucaecaexaetsi bo xua bapon cana exanaeinchi
xua equeicha daxita piawan beta petayapuenaewatsi xua xuan
xeina pon bo pexeinaein.
\v 48 Ichitha ichacuitha pon bo petayapucaecaein bapon
peantʉcuiyapubein tsipae. Bapon pia coutha nanta
xeinaetsipa, najei tsipae: ‘Metha bo pexeinaein jopa cuinaya
patopae tsane’, najei tsipae pon bo petayapucaecaein.
\v 49 Bapoxonae bapon cueinta pomonae pon bo pexeinaein
tanacuitatsi. Mataʉtano bapon nanabanaetsipa nawita
ichamonae yawa cʉpatsi nanaexanaetsipano.
\v 50 Bapoxonae pon bo pexeinaein jemeicha patopaena poxonae
pon bo petayapucaecaein jopa wʉnae tsaqueinaeyo. Poxonae
bara po hora tsuxubi jopa yaputaeyo yawa poxonae barapo
matacabi tsuxubi jopa yaputaeyo.
\v 51 Pon bo pexeinaein itoroba ichamonaetha xua pebenexatsi
yawa peperaxa jʉbinexatsi tsainchi pon bo
petayapucaecaeinchi. Mataʉtano itoroba xua barapomonae
bapon pexubinexatsi ichaxota jinompa pomonae itara mexeya
wʉnaeya pepaebiwi ichitha abe peexanaewi. Barapo nacua
bereca jiwi bichocono wecoyei pomonae abe peexanaewixae,
mataʉtano nantanuweya nantʉ jayabina bichocono
peatenexae”, jei Jesús.
\c 25
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua diez powayobe xua penowaxi
\p
\v 1 Nexata Jesús equeicha icha pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo cuiduba pijimonae, jeye: “Nacom cana exanaena jiwi
xua pomonae pejʉntʉ coyene itorobiya ewatsixae, icha pebin
ichi poxonae diez powayobetha xua penowaxi cana exana powaxi
bapana jopa perʉ nacoyabiyo pebiwi. Barapo diez powayobe
nota pia lámparan xua peewatsinexa pon pia pecotsiwa
nacoyobina. Barapowaxi barompaya capona pia lámparan xua
aceite epaca.
\v 2 Icha cinco powayobe barapo diez powaxi jiwana,
barapowaxi ita coxanatsi xua penacui wʉnaetsiwa. Icha cinco
powayobe ita coxone xua penacui wʉnaetsiwa.
\v 3 Barapowaxi powaxi ita coxanatsi xua penacui wʉnaetsiwa
barapowaxi poxonae lámparan cajijinca jopa muxuna
cajijincaeyo icha aceite xua equeicha pemene epacaenexa
poxonae ameneibi tsurubenae.
\v 4 Saya meisa powaxi yaputane xua penacui wʉnaetsiwa jame
barapowaxi pia lámparan muxuna cajijinca aceite xua
equeicha pemene epacaenexa poxonae ameneibi tsurubenae.
\v 5 Tsipei pon imoxoyo pecotsiwa nacoyobina bapon jopa
cuinaya patopaeyo, daxota daxita barapo diez powayobe
itamaipanarʉcʉpa. Matapainya maitarʉcʉpa.
\v 6 Poxonae papae tsuxubi poxonae barapowaxi cataunxuae
maita, bapoxonae jume tane pon wawai xua barapowaxi
jeichichi: ‘Bara juinya dawerena pebin pon pecotsiwa
nacoyobina. Bapon panta enare painya necobe jacobinexa’, jei
pon wawai.
\v 7 Daxita barapo diez powayobe nacosabarʉcʉpa. Mataʉta
equeicha icha aceite epacarʉcʉpa xua bapoxonae pecoicha
exanaenexa.
\v 8 Bapoxonae icha cinco powayobe, powaxi jopa nacui
wʉnaetsiyo jeye ichawaxitha xua cinco powayobetha:
‘Panecatsibare icha aceite meraxi pata tha equeicha mene
epacaetsi, yaitama pata lámparan acueicheibi’, jei
barapowaxi.
\v 9 Ichitha powaxi penacui wʉnaetsiwaxi jume barai, jeye:
‘Aibi apara, canta peyauxi barompaya pacajijincan patauxi,
jopa pacajijincaeinyo xua paxam nexarʉ. Maisa ichaxota
pecaenaetsithopaewa aceite bara bepayiyande matha pacomocare
aceite xua painya nemene epacaenexa’, jei barapowaxi poxonae
xua jume barai ichawaxitha.
\v 10 Poxonae cataunxuae ichawaxi enapona xua pecomocaenexa
aceite ichamonaetha, bapoxonaerʉ pebin pecoutha patopa, pon
pecotsiwa imoxoyo nacoyobina. Powaxi bayatha nacui wʉnaeta
napuna jojoniya bapontha xua penanabanaenexa pexaewa xua
poxonae barapo pexaewa jiwi tsinacaetuta xua penabanaenexa
poxonae barapo pebin pecotsiwa nacoyobina. Bapoxonae
bomʉxʉ bichocono boupa cateitabanota.
\v 11 Bapoxonae pirapaeyo ichawaxi pata powaxi aceite
siwayiya, jeye: ‘Pata Tanecanamataxeinaem, painta boupa
saranaxorena’, jei bapowaxi.
\v 12 Ichitha bapon barapowaxi jume baraichichi, jeye:
‘Canta jopa paca yaitaetsi’, jei bapon”, jei Jesús, xua
pijimonae tsipaeba.
\p
\v 13 Bapoxonae Jesús barai pijimonaetha, jeye:
“Tawanaetha pana najʉntʉ coyene wʉnaere, tsipei jopa
payaputaem po matacabitha patopaein, mataʉtano jopa
payaputaem po horatha patopaein ponxaein Nacom
Tananeitapetsin”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo xua paratixi yabara
\r (Lc 19.11-27)
\p
\v 14 Equeicha Jesús pijimonae cuiduba pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua paratixi, jeye: “Anoxuae ichichipan
xua tapaca tsipaebiwatsi po coyene xua xan beta matomacan
pomonae inta beta penacuichiwi pomonae Nacom jʉntʉ coyene
itorobiya ewata. Barapo coyene jʉpa icha be poxonae pebin
ichi poxonae bara juntucuru warapaenaba icha nacua beya.
Pewʉnaeya poxonae warapaenaba matha waba pomonae pia
petanacuichi jiwichi tsainchi. Barapomonaetha itoroba xua
pia paratixi tatsi beta petacacomocaewa tsainchi poxonae
cataunxuae wʉnae ewatatsi xua pepatopaewa tsane.
\v 15 Ichʉntha pomonae barapomonae jiwana cata cinco mil po
paratiximonaebe. Irʉ ichʉntha cata dos mil po
paratiximonaebe. Irʉ ichʉntha cata saya be cae mil po
paratiximonaebe. Bapon daxita barapomonaetha barompaya
catsiba be pocotsi coyeneya barapomonae yapu jʉpatsi xua
poxonae pecacomocaewa tsane barapo paratiximonaetha.
Bapoxonae bapon warapa.
\v 16 Pon catatsi cinco mil po paratiximonaebe, barapo cinco
mil po paratiximonaebetha equeicha icha cinco mil po
paratiximonaebe matoma exana.
\v 17 Barichi pon catatsi dos mil po paratiximonaebe, barapo
dos mil po paratiximonaebetha equeicha matoma exana icha dos
mil po paratiximonaebe.
\v 18 Ichitha pon catatsi cae mil po paratiximonaebe, bapon
mʉthʉ cua iratha. Bapoxonae barapo mʉthʉtha bota barapo
cae mil po paratiximonaebe”, jei Jesús.
\p
\v 19 Equeicha Jesús jeye: “Poxonae ainya matacabin
yapucaewa, bapoxonae patopa pon paratixi catsiba
barapomonaetha pon barapomonae pia pecanamataxeinaeinchi
tatsi. Bapon pia petanacuichiwichi pia paratixi matoma
yabara yainyaba.
\v 20 Copiya patopa pon cinco mil po paratiximonaebe
catatsi. Bapon icha cinco mil po paratiximonaebe cata pia
pecanamataxeinaeinchitha, yawa jeye: ‘Tanecanamataxeinaem,
caena bayatha cinco mil po paratiximonaebe necatame,
equeicha icha cinco mil po paratiximonaebe cata matoma
exainchi’, jei bapon.
\v 21 Pon pecanamataxeinaein jume nota, jeye: ‘Maisa jʉntʉ
coyene wʉnaem mataʉtano xam ponxaem cayabara jume
cowʉntatsi xua xanepanaya neexaneibiwam pocotsiwa
caitorobatsi. Tsipei inta xanepanaya beta exaname bequein
poxonae be conotha caitorobatsi, daxota equeicha ichawa
caitorobatsi xua bichocono nawita. Moya tabotha nebarʉ
joniyama yawa nebarʉ jʉntʉ coyene weiweinare’, jei pon
pecanamataxeinaein.
\v 22 Bapoxonae pirapae ichʉn patopa pon dos mil po
paratiximonaebe catatsi yawa jeye pia
pecanamataxeinaeinchitha: ‘Tanecanamataxeinaem, caena
bayatha dos mil po paratiximonaebe necatame, equeicha icha
dos mil po paratiximonaebe cata matoma exainchi’, jei bapon.
\v 23 Pon pecanamataxeinaein jume nota, jeye: ‘Maisa jʉntʉ
coyene wʉnaem mataʉtano xam ponxaem cayabara jume
cowʉntatsi xua xanepanaya neexaneibiwam pocotsiwa
caitorobatsi. Tsipei inta xanepanaya beta exaname bequein
poxonae be conotha caitorobatsi, daxota equeicha ichawa
caitorobatsi xua bichocono nawita. Moya tabotha nebarʉ
joniyama yawa nebarʉ jʉntʉ coyene weiweinare’, jei pon
pecanamataxeinaein”, jei Jesús.
\p
\v 24 Equeicha Jesús jeye: “Bapoxonae matapainya patopa
pon cae mil po paratiximonaebe catatsi. Bapon atsaquiya jei
pia pecanamataxeinaeinchitha: ‘Tanecanamataxeinaem, xan
yaputan xua xam be barapocotsim pon jopa jiwi juniya
itorobeibim. Mataʉtano jiwi cobe itorobeibame xua
penoteibiwa pocotsiwa jopa jinyawiyo. Mataʉtano pexaewa xua
naweta noteibame ichaxota jopa ʉbim.
\v 25 Daxota cacunuwatsi baxua neexanaeinxae tsipei metha
inta pichipame barapo paratiximonaebe poxonae equeicha icha
paratiximonaebe cata matoma exainchi daxota jinya
paratiximonaebe mʉthʉtha xubotan. Xote barapo
paratiximonaebe caewa cata canawitatsi’, jei bapon.
\v 26 Nexata pon pecanamataxeinaein namchi jeye: ‘¡Bepa
maisa dapon abem, pon fifiname poxonae inta nacuitame! Xam
apara neyabara nanta xeiname xua xan pexaewa tanoteibiwa
pocotsiwa naweta ichaxota jopa tacoya ʉbeibinyo. Mataʉtano
xua ichamonae cobe itorobeiban xua noteiba pocotsiwa jopa
tawiyo.
\v 27 Tsipei catsawiya neyabara nanta xeiname, xua bichocono
daunwei itoroban daxota bayatha inta bewa barapo
paratiximonaebe banco botha botsipame. Nexata poxonae
equeicha patopan, icha paratiximonae equeicha matoma
xeinaetsipan xua equeicha inta pemataropeicha botsixaetsipae
poxonae ichamonae nacowaeta barapo taparatiximonaebe’, jei
pon pecanamataxeinaein.
\v 28 Bapoxonae pon pecanamataxeinaein barai pomonae baxota
umena jeye: ‘Bapon pacobe wepire barapo cae mil po
paratiximonaebe. Bapoxonae barapo paratiximonaebe pacare pon
icha diez mil po paratiximonaebe xeina.
\v 29 Pon ba be conotha Nacom yabara yaputainchi Nacom
bapontha cana exanaena xua ichawa peyabara yaputaewa tsane
xua beya poxonae bapon equeicha bichocono Nacom pejume
cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa ichipaeyo xua Nacom
peyabara yaputaewatsi, Nacom wepichina po coyene bapon
yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume cowʉntsiwa
tsainchi.
\v 30 Mataʉta bapon pon inta beta jopa nacuichiyo bapon
paxore peitaquirei nacuatha, xua barapo nacuatha
pewecoyeinexa, xua nantanuweya penantʉ jayabinexa tsane’,
jei pon pecanamataxeinaein”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús nayabara paeba xua bepa pinae
Nacom Pexanto tatsi tsabina daxita jiwi
\p
\v 31 Equeicha Jesús pijimonae tsipaeba, jeye: “Xan,
ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeicaein, irʉ
matatsunpiwi nebarʉ patsicaena. Poxonae patopeicaein,
bapoxonae ecaein pexeinya peitʉpanae ecaewatha xua tawa
tayabara paebinexa daxita jiwi xua penatsicuentsiwa abe
peexanaexae Nacomtha.
\v 32 Jiwi nacaetutsina taitabaratha pomonae daxita nacuan
werena pona. Barichin tsane icha pon oveja peewatsin ichi.
Bapon ba tsaba ovejamonae, mataʉtano tsaba icha
duweimonaeno, po duweimonae pewʉn cabra.
\v 33 Pon ovejamonae peewatsin, bapon ovejamonae cuaranoba
pecoxa weya. Cabra duweimonae petsocona weya cuaranoba. Bara
cana jʉtiya ichin tsane jiwitha, icha pon ovejamonae
peewatsin ichi. Pomonae xanepanaya peexanaewi tsana nobin.
Pomonae abe peexanaewi tsana nobin.
\v 34 Bapoxonae xan ponxaein jiwi itorobiya pepa Taewatsin
baran tsane pomonae tacoxa weya inta umena, jan tsane:
‘Anetha paxam pomonae Nacom, Taxa, paca jʉntʉ coyene
weiweina exana. Pajojoniyama Nacom pia peitorobi
nacuatheicha. Bara xoteicha caena bayatha Nacom paca
tsiwʉnaeta pocotsiwa xua paxam nexa, beya poxonae barapo
nacue forota.
\v 35 Paca itacʉpa xua papatame baxoteicha, tsipei poxonae
jainpan bayatha, bapoxonae pana neapatame pexaewa. Mataʉta
tsipei poxonae meratsipan, bapoxonae mera pana neapatame.
Mataʉta tsipei bayatha poxonae patopan painya botha poxonae
be wawatsiyo coyeneya patopan daichitha pana nententa
weyataeya wabame.
\v 36 Mataʉtano tsipei poxonae bayatha jumasa patopan,
bapoxonae paparuwa pana necatame. Mataʉtano tsipei poxonae
bayatha neromaeba yawa poxonae atenein bara pana nesiwa
poname painya tana neyawenaenexam. Mataʉtano tsipei poxonae
jiwi pecʉbi botha neeta, paxam papatame painya tana
nenecotsinexam’, jan tsane xua ponxaein jiwi itorobiya pepa
Taewatsin.
\v 37 Nexata barapomonae, pomonae tacoxa weya inta
peumenaexae pomonae xanepanaya peexanaewi, nejei tsane:
‘Pata Tanecanamataxeinaem, ¿eta poxonae paca tainchi xua
jainpame mataʉta xua poxonae paca apatʉtsi pexaewa? ¿Eta
poxonae paca cui tainchi xua meratsipame xua bapoxonae mera
paca apatatsi?
\v 38 ¿Eta poxonae paca tainchi xua poxonae be wawatsiyo
coyeneya patopame xua bapoxonae paca matenta weyataeya
wabatsi? ¿Eta poxonae paca tainchi xua poxonae jumasa
patopame xua bapoxonae paca catatsi paparuwa?
\v 39 ¿Eta poxonae paca tainchi poxonae caromaeba xua
poxonae atenemno xua bapoxonae paca siwa poinchi pata paca
cayawenaenexatsi? ¿Eta poxonae paca tainchi poxonae jiwi
pecʉbi botha caeta xua bapoxonae papatan pata
cataenexatsi?’ nejei tsane barapomonae.
\v 40 Bapoxonae xan ponxaein jiwi itorobiya pepa Taewatsin,
jume notsin barapomonaetha jan tsane: ‘Xaniyan paca
tsipaebatsi. Daxita po coyenewan paxam bayatha paexaname
tamonae jiwitha poxonae bequein barapomonae jopa peainya cui
jiwiyo, apara bara painta exaname’, jan tsane ponxaein jiwi
itorobiya pepa Taewatsin.
\p
\v 41 “Nexata xan ponxaein jiwi itorobiya pepa Taewatsin
baran tsane pomonae tatsocona weya peumenaewi, pomonae jopa
beta peexanaewi, jan tsane: ‘Panatsixibarʉcʉpare taxainya
weya, tsipei paxam pomonae abe painya neexanae jiwi pam.
Maisa po nacuatha isoto jopa cuinaya itacounayiyo baxota
paponare. Barapo iso nacua caena bayatha Nacom yabara
wʉnaeta caurimonae pia pentacaponaein tatsi nexa irʉrʉ
pia matatsunpiwimonae tatsi nexa pomonae caurimonae.
\v 42 Tsipei poxonae jainpan bayatha, jopa pexaewa pana
necatsim. Mataʉta tsipei poxonae bayatha meratsipan, jopa
mera pana neapatsim.
\v 43 Mataʉtano tsipei caena bayatha poxonae be wawatsiyo
coyeneya patopan, paxam jopa pana nententa weyataeya wabim.
Mataʉta tsipei poxonae bayatha jumasa patopan, paxam
paparuwa jopa pana necatsim. Mataʉtano tsipei caena bayatha
poxonae neromaeba yawa poxonae jiwi pecʉbi botha ecan,
paxam jopa pana nesiwa ponaem’, jan tsane.
\v 44 Nexata pomonae abe peexanaewi nejume notsina, jei
tsane: ‘Pata Tanecanamataxeinaem, ¿eta poxonae xua pata
paca cui taewathatsi xua jopa paca yawenaetsi? ¿Eta poxonae
xua pata paca cataebenaewathatsi poxonae jainpame?
Mataʉtano ¿eta poxonae xua pata paca cataebenaewathatsi
poxonae meratsipame? Mataʉtano, ¿eta poxonae xua poxonae
pata paca cataebenaewathatsi poxonae be wawatsiyo coyeneya
patopame? Mataʉtano, ¿eta poxonae xua poxonae pata paca
cataebenaewathatsi poxonae caromaeba? Mataʉtano, ¿eta
poxonae xua poxonae pata paca cataebenaewathatsi poxonae
jiwi pecʉbi botha caeta? Daxita baxuan, ¿eta poxonae xua
poxonae jopa paca yawenaetsi?’ nejei tsane barapomonae.
\v 45 Xan ponxaein jiwi itorobiya pepa Taewatsin jume notsin
barapomonae jan tsane: ‘Xaniyan paca tsipaebatsi. Daxita po
coyenewa bayatha jopa paexanaem tamonae jiwitha xua
barapomonae jopa peainya cui jiwiyoxae, apara bara jopa
painta exanaem’, jan tsane ponxaein jiwi itorobiya pepa
Taewatsin.
\v 46 Bexa bapoxonae tsane barapo abe peexanae jiwi ponaena
po nacuatha bapana jopa nacui copatsi xua atene. Pomonae
pentʉ cui xanepanae jiwi ponaena po nacuatha jiwi xeineiba
peantʉcoyeneyapusʉwa, po peantʉcoyeneyapusʉwa ataya
tsiteca”, jei Jesús.
\c 26
\s Meje yabara poxonae fariseomonae irʉ sacerdotemonae pia
pentacaponaewi tatsi daxita barapomonae Jesús yabara nanta
xeinatsi po coyeneya xua Jesús pewaetabiwa tsainchi
\r (Mr 14.1-2; Lc 22.1-2; Jn 11.45-53)
\p
\v 1 Poxonae Jesús baxua daxita najume weta, bapoxonae
pijimonae barai, jeye:
\p
\v 2 —Paxam payaputaneme xua poxonae po baya tsane, jiwi
nacaetutsina penabanaenexa pexaewa peyabara nanta xeinaenexa
barapo matacabi xua poxonae caena bayatha matha judiomonae
Egipto nacua weya panenebiya, po matacabi pewʉn Pascua
matacabi wʉn. Barapo mataqueitha ichamonae necaenaetsina
xua tʉparucua tanaexanaenexa tsane naetotha, ponxaein Nacom
Tananeitapetsin, jei Jesús.
\p
\v 3 Poxonae Jesús pijimonae baxua tsipaebuncua, bara caena
barapo mataqueitha sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi
nacaetuta. Irʉrʉ baxota nacaetuta judiomonae pia pitiri
jiwi tatsi. Barapomonae daxita nacaetuta po tututha pon
pewʉn Caifás pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein
tatsi pia pexeinya tutu botha tatsi.
\v 4 Daxita barapomonae nabarʉ muxu jei xua bepa pinae eta
bichi tsane poxonae Jesús nameicha waetabinchi xua
pebexubiwa tsainchi.
\v 5 Barapomonae najei:
\p —Abʉ jopa waetabi tsainchi poxonae jiwi Pascua matacabi
wʉntha nacaetuta penanabanaenexa pexaewa. Tsipei icha
barapo mataqueitha waetabichipatsi pinmonae anaepanaya
najume cayayataxubichipa, najei daxita barapomonae.
\s Meje yabara poxonae petsiriwa Jesús mata epatabatsi
penasiwa, po penasiwa petuxueiwa
\r (Mr 14.3-9; Jn 12.1-8)
\p
\v 6 Pirapae Jesús popona Betania tomaratha. Barapo
tomaratha Jesús popona Simón pia botha tatsi, pon copiya
bayatha peperʉ sawinchi.
\v 7 Barapo botha petsiriwa powa pesi cui weiweinaewa Jesús
imoxoyo caquita uncuatabatsi. Barapo petsiriwa capatopa
alabastro ibo wʉn bosibʉ atsato, xua bichocono wʉnca
penasiwa xua petuxueiwa, po petuxueiwa bichocono ainya
matoma. Poxonae Jesús eca pexaethopaewatha, bapoxonae
barapo petsiriwa Jesús mata epatabatsi barapo petuxuei
tuxusi nasiwatha.
\v 8 Poxonae Jesús pijimonae tatsi tane baxua, barapomonae
bichocono anaepana, yawa caemonae najeino:
\p —¿Eta pocotsiwa metha saya baxua xuba jane?
\v 9 Barapo petuxueiwa becaenaetsipatsi bapoxonae
bexeinaetsipatsi paratixi nawita xua bapoxonae barapo
paratixitha beyawenaetsipatsi peacopeibi jiwi, najei
barapomonae.
\p
\v 10 Jesús yaputane xua pijimonae tatsi baxua pepaebiwa,
daxota Jesús jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa metha barapowa pabiataneme? Pocotsiwa
barapowa inta exana apara seicayarʉ xua pexeinya coyene
inta exana.
\v 11 Barapo irathe peacopeibi jiwi paca barʉ jinompeibina
painya neyawenaenexa tsaibi tsane barapo jiwi. Ichitha nama
paxam jopa ataya paca barʉ poponae tsainchi xua pata tana
neyawenaenexam barapo irathe.
\v 12 Barapowa xua nenta epataraba tapepontha xua petuxuei
tuxusi nasiwatha apara xua tsiwanaya nenacui yabara nacui
wʉnaeta xua mʉthʉ tana neboyaenexa poxonae tʉpaein.
\v 13 Bara xaniyan paca tsipaebatsi, daxita nacuantha
poxonae jiwi cueicueijei tsane Nacom pia pecapanenebiyae
diwesi, barapo jiwi yawa yabara paebina xua pocotsiwa
poxonae bapowa inta exana xua jiwi barapowa peyabara cui
nanta xeinaenexatsi, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Judas, Jesús caenaetaxotsi
\r (Mr 14.10-11; Lc 22.3-6)
\p
\v 14 Nexata Jesús pijimonae tatsi pomonae doce poyobe
tatsi, barapo doce poyobe jiwana bara caein, bapon pewʉn
Judas Iscariote. Bapon Judas pona sacerdotemonae pia
pentacaponaewi tatsi beya xua petsipaebinexa barapomonaetha.
\v 15 Judas jeye barapomonaetha:
\p —¿Eta po paratixi pana necatsiname icha Jesús
caenaetaxubin, painya xantha? jei.
\p Nexata barapomonae Judas pentoma catatsi treinta po
paratiximonaebe, xua po paratixi bichocono matoma nawita.
\v 16 Barapoxonae Judas tamropata pitaba xua jeita xua po
coyenetha Jesús pecaenaetaxubiwa tsainchi barapomonaetha,
poxonae peyapu xanepanaewatha.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae barʉ nabane Pascua
wʉn matacabitha
\r (Mr 14.12-25; Lc 22.7-23; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26)
\p
\v 17 Nexata copiya matacabi jopa po matacabi tsiwana
penantacarucuae matacabi, xua po matacabintha poxonae jiwi
tsinacaetutsina xua penabanaewa tsane pan, po pan jopa
muxunapentsiyo levadura matawʉn, pocotsiwa xua cotowa exana
pan. Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae yawa
Jesús jeichichino:
\p —¿Exota ichichipame xua ichaxota pexaewa paca tsinacui
wʉnaetsinchi wanabanaenexa tsane xua Pascua wʉn matacabi
nexa? jei barapomonae.
\p
\v 18 Jesús barai pijimonae, jeye:
\p —Tomara beya paponde, Jerusalén tomara beya. Paponde po
botha pon bichocono pin tutu xeina. Bapontha painta jande:
‘Pon jiwi Pecuidubin namchi: Bara nama tatʉpae wʉnae
tsane. Jinya tututha tajiwimonae tha barʉ nabanaetsi
pexaewa Pascua wʉn matacabi nexa’, cajei pon jiwi
Pecuidubin, pajande, jei Jesús pijimonaetha.
\p
\v 19 Jesús pijimonae tatsi bara exana pocotsiwa bayatha
Jesús pijimonae peitorobixae. Mataʉtano barapomonae
pexaewa nacui wʉnaetajeba Pascua wʉn matacabi nexa xua
penabanaenexa.
\p
\v 20 Poxonae quirei tsanaicha bapoxonae Jesús pijimonae
barʉ eca pexaethopaewatha pomonae doce poyobe tatsi.
\v 21 Poxonae Jesús pijimonae barʉ xunaeca bapoxonae barai
pijimonae, jeye:
\p —Bara xaniyan paca tsipaebatsi caein pon paxam jiwana
pam, bapon necaenaetaxubina ichamonaetha xua tana nebexubiwa
tsane ichamonae, jei.
\p
\v 22 Nexata bapoxonae Jesús pijimonae tatsi ʉnthʉthʉ
wecoyei tsʉrʉcʉpae, nexata daxita tsana jei tsoponae
Jesustha:
\p —Tanecanamataxeinaem, apara ¿xan cacaenaetaxubinchi?
jei daxita barapomonae xua Jesús tsana yainyabapoinchi.
\p
\v 23 Jesús jume nota barapomonae, jeye:
\p —Pon cae paratotha pana nabarʉ jajaucuncuaponanbe pan,
bapon apara pon necaenaetaxubina ichamonaetha.
\v 24 Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin bewa tʉpaein,
tsipei Nacom Pejume Diwesitha baxua neyabara paeba caena
bayatha. Ichitha pebin tsocuae pon necaenaetaxubina
ichamonaetha. Metha jame wʉnae tsipae icha bapon bayatha
jopa naexaenae tsipae, tsipei bexa tsane bichocono atene
tsocuae tsane, bichocono abe tana necana exanaexae, jei
Jesús.
\p
\v 25 Nexata Judas pon Jesús caenaetaxubinchi bapon
itacaretaba, jeye Jesustha:
\p —Pon jiwi Necuidubim, ¿xan apara cacaenaetaxubinchi?
jei Judas.
\p Jesús jume nota, jeye:
\p —A, xuaunxuae bara paebame, jei.
\p
\v 26 Poxonae Jesús pijimonae barʉ xunaeca, bapoxonae
Jesús pecobetha pita pan yawa Paxatha tsipaeba, jeye:
“Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pan pata tana
necatsiwam”, jei. Bapoxonae Jesús pecobetha pan epa janaca
yawa catsiba pijimonae. Bapoxonae pijimonae barai, jeye:
\p —Paxaema po pan epa janacan. Barapo pan apara yabara
caunuta tapepon xua poxonae tapaca tsitʉpaewatsi tsainchi,
jei Jesús.
\p
\v 27 Bapoxonae Jesús equeicha pecobetha pita corotiyo yawa
Nacomtha tsipaeba, jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene
weiweinan xua corotiyotha ecareca pepa uva mera xua pata
tana necatsiwam”, jei. Bapoxonae Jesús pijimonae cata
corotiyo xua pejiwana aapaponaenexa. Bapoxonae jeye
pijimonaetha:
\p —Daxita pa-aapaponde xua barapo cae corotiyotha.
\v 28 Pena peyabara tsiwʉnae muxu dutsi coyenewa paca
tsipaebatsi. Barapo uva mera xua tsijuntutu eca corotiyotha
barapo mera yabara caunuta tajana xua jana othoparenaein
poxonae tʉpaein. Barapo jana tsita itapeinya xeinaena xua
jiwi pinmonae, yabara jʉntemainaein abe pia peexanae cuiru
coyenein tatsi.
\v 29 Daxota paca tsipaebatsi barapo uva mera jopa equeicha
paca barʉ apae tsainchi anoxuae. Meisa abʉ bexa tsane
equeicha pena coyenewatha paca barʉ apaeinchi, barapo uva
mera poxonae Nacom neexanaena xua itorobiya ewatsin jiwi,
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús namchi xua pinae Pedro Jesús
yabara jei tsainchi: “Jopa dapon yaitaeinyo”, pinae yabara
jei tsainchi Jesús
\r (Mr 14.26-31; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38)
\p
\v 30 Poxonae Jesús pijimonae barʉ najume weta xua naxʉna
Nacom nexa, bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona demxuwa
beya. Barapo demxuwa pewʉn demxu Olivowa, olivo naein
peumenaexae baxota.
\v 31 Nexata Jesús barai pijimonae, jeye:
\p —Anoxuae barapo merawithe daxita pam pana
necuentarʉcʉpaename, tapaca urapentsixaetsi tsainchi.
Baxua paexanaename tsipei Nacom Pejume Diwesitha paca yabara
cui tsiwʉnaeya jeye: ‘Poxonae ovejamonae peewatsin
bexubinchi, bapoxonae ovejamonae tsanarʉcʉpaena’, jei
Nacom. Penamchixae poxonae ichamonae newaetabina tana
nebexubinexa pana necuentarʉcʉpaename.
\v 32 Ichitha taeyarapaeyo poxonae equeicha asʉ neexanaena,
bapoxonae paca tsiwana patopiyaeinchi Galilea nacua beya
poxonae bara beya paponaename, jei Jesús.
\p
\v 33 Nexata Pedro Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Bequein ichamonae cacuentarʉcʉpaena jinya
neuraxubixae nama xan bapana jopa cacuenta naetsiricuae
tsainchi tana neuraxubixaemxae, jei Pedro.
\p
\v 34 Nexata Jesús Pedro jume baraichi, jeye:
\p —Bara xainyeya catsipaebatsi po merawithe, pewʉnaeya
poxonae beya ainya jume cuiyobetha wacara pebto fibina,
bapoxonae xam copiya acoibi po jume cuiyobetha neyabara jam
tsane: ‘Jopa dapon yaitaeinyo’, neyabara jam tsane, jei
Jesús.
\p
\v 35 Pedro Jesús baraichi:
\p —Bara bequein capuna tʉpaeinchi ichitha baxua jopa
cayabara paebi tsainchi, jei Pedro.
\p Irʉrʉ daxita Jesús pijimonae tatsi bara jumichi, nanta
jʉpiya paeba.
\s Meje poxonae Jesús Paxa tsipaeba ichaxota tsica iriyo,
po iriyo pewʉn Getsemaní
\r (Mr 14.32-42; Lc 22.39-46)
\p
\v 36 Nexata Jesús pijimonae barʉ patopa ichaxota tsica
iriyo, po iriyo pewʉn Getsemaní. Baxota Jesús barai
pijimonae, jeye:
\p —Xote abʉ paenare tha matha Taxatha tsipaebichi painya
cuariyatha xotiye, jei Jesús.
\p
\v 37 Jesús barʉ pona Pedro. Irʉ Zebedeo pexantobe tatsi
Jesús barʉ pona. Bapoxonae Jesús bichocono ʉnthʉthʉ
wecoyei, yawa bichocono ʉnthʉthʉ deideijei.
\v 38 Nexata barapo acoibi poyobetha Jesús barai, jeye:
\p —Bichocono jʉntʉ coyene natsepiya wecoyan, tsipei muxu
tatʉpae. Xote paenare, yawa payoyocare xua painya tana
nebarʉ naitaewatsinexam, jei Jesús.
\p
\v 39 Nexata Jesús equeicha tsiwiyo dabe natsixitabiya,
irabe taeuncuareca tsipei jopa juniya ajʉntʉtaneyo.
Bapoxonae Jesús Paxa tsipaeba, jeye:
\p —Axa, icha ichichipame xua tana neyawenaewam tsane,
newepire pocotsiwa anthʉthʉtane neexana. Ichitha jopa
necana exanaeinde xua pocotsiwa ichichipan, saya jame necana
exande xua pocotsiwa ichichipame, jei.
\p
\v 40 Nexata Jesús equeicha caibe iya pijimonae tatsi beya
poyobe xua acoibi poyobe, ichitha barapomonae maita. Jesús
Pedro baraichi, jeye:
\p —Maisa jopa paca itacʉpaeyo xua pata tana nebarʉ
yoyocaewam xua poxonae bequein bara cae horatha.
\v 41 Maisa payoyocare. Nacom patsipaebare xua jopa abe
painya neexanaewa tsane poxonae caurimonae pia
pentacaponaein tatsi piraichi paca jʉntʉ coyene jʉjʉta.
Painya jʉntʉ coyene wetsina bichocono paichichipame xua
Nacom painya netsipaebiwa ichitha painya pepon bichocono
paacoyenefaetabim xua painya netsipaebiwa Nacom, jei Jesús.
\p
\v 42 Equeicha Jesús bara nama caeto pona xua Paxa
petsipaebinexa. Poxonae Paxa tsipaeba, jeye:
\p —Axa, icha jopa ichichipaem xua tana newepichiwam,
pocotsiwa neajʉntʉtane exana, bara jopa necana exanaeinde
xua pocotsiwa ichichipan saya jame necana exande xua
pocotsiwa ichichipame, jei Jesús.
\p
\v 43 Bapoxonae equeicha Jesús pijimonae beya pona xua
acoibi poyobe daichitha barapo acoibi poyobe came maitumena,
tsipei bichocono itata tsacatsaquei xua itamaipana.
\v 44 Bara nexata Jesús equeicha saya cuentapona. Equeicha
Jesús pona xua Paxa petsipaebinexa xua equeicha acoibi po
cuiyobetha, barapo jumetha equeicha Jesús Paxa tsipaeba.
\v 45 Nexata equeicha Jesús pona pijimonae tatsi beya.
Bapoxonae barai pijimonae, jeye:
\p —¡Moya bara painya nepu maitumenaeinde aunxuae jopa
Nacom patsipaebim xua painya nepaca cayawenaenexa! Bayatha
tsuxubiba, po horatha poxonae xua xan ponxaein Nacom
Tananeitapetsin ichʉn necaenaetaxubina ichamonaetha,
pomonaetha pomonae peantʉcoyenebe jiwi.
\v 46 Panacosapende, panonobapondeno. Antha bʉ poinchi.
Dota dawerena pon necaenaetaxubina ichamonaetha, jei Jesús
pijimonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesús waetabatsi
\r (Mr 14.43-50; Lc 22.47-53; Jn 18.2-11)
\p
\v 47 Poxonae Jesús cataunxuae tsipaebuncua pijimonae
bapoxonae Judas patopa. Bapon Judas doce poyobe jiwana
caein, xua Jesús pepa pijimonae tatsi. Judas pinmonae barʉ
patopa. Ichamonae cusin cajijinca. Ichamonae iwabi
cajijinca. Daxota daxita barapomonae pata, tsipei
sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ pitiri jiwirʉ
daxita barapo pentacaponaewi itoroba barapomonae.
\v 48 Judas, pon Jesús caenaetaxubinchi, pewʉnaeya tsane
xua poxonae patopa bapon cou tsiwanaya paeba barapo pin
bicheitotha, cou jeye: “Pon tsutsubin, bapon apara barapo
pebin, nexata moya pawaetabare bapon”, cou jei.
\v 49 Daxota poxonae patopa, bapoxonae Judas Jesús imoxoyo
caquita poinchi, mataʉta nainya Jesús jeichichi:
\p —Pon jiwi Pecuidubim, xamda, jei Judas.
\p Bapoxonae nainya Judas Jesús tsutsubatsi.
\v 50 Nexata Jesús jume nota, jeye:
\p —Ponxaem tajitom, moya bara exande xua jinya necana
exanaetsi, jei.
\p Nexata barapomonae pomonae Judas pebarʉ patopaexae
barapomonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi,
bapoxonae Jesús waetabatsi.
\p
\v 51 Caein pon Jesús pijimonae tatsi jiwana, pon Pedro,
bapon nainya cusi namara wejonta. Bapoxonae bapon muxuyoro
catsoniba, pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi
tanacuitatsi, bapon muxuyoro catsonibatsi.
\v 52 Nexata Jesús barai pijimonae jiwana jitontha, pon
Pedro, jeye:
\p —Maisa cusi jeinca pentacuerutha. Tsipei pon ba cusitha
namawainta, bapon ba xuya bexubinchi cusitha.
\v 53 ¡Maisa xam jopa yaputaem! Icha ichichipan bara
neitacʉpa xua Taxatha tawʉcaewa, xua nainya inta
peitorobinexa pia matatsunpiwi xua bichocono ayei pin
bicheitomonae xua tana neyawenaewa tsane.
\v 54 Icha Taxa wʉcaetsipan xua bapon tana neyawenaewa
tsane bapoxonae jopa neyabara jume cui wetsipae po coyene
bayatha Nacom Pejume Diwesitha neyabara paeba, po coyene xua
tana newaetabiwa tsane xua tana nebexubiwa tsane, jei
Jesús.
\p
\v 55 Nexata Jesús barai pomonaetha pomonae Judas barʉ
patopa, jeye:
\p —Pacapatame cusin yawa iwabi be poxonae pacana ichim
pontha pon jiwi pecaibin. Daxita matacabin Nacom pin pia
botha tatsi paca barʉ poponeibatsi, paca cuidubeibatsino,
daichitha bapoxonae jame jopa pana newaetabim.
\v 56 Ichitha daxita baxuan neyabara canacui jume weta
exana, bayatha penecui yabara wʉnae tsiwanaya paebixae
pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi, Nacom Pejume
Diwesitha, jei Jesús.
\p Bapoxonae Jesús cuentarʉcʉpatsi pijimonae, meisa
Jesús barʉ umeinchi pomonae Judas bayatha barʉ patopa.
\s Meje yabara poxonae Jesús capoinchi judiomonae pia
pecanamata caitorobi jiwi bicheito tatsi pia peitabaratha
tatsi
\r (Mr 14.53-65; Lc 22.54-55, 63-71; Jn 18.12-14, 19-24)
\p
\v 57 Pomonae Jesús teicatsi barapomonae Jesús capoinchi
pon pewʉn Caifás itabaratha tatsi. Bapon Caifás, pon
sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pon peainya
cuin yatsicaya. Baxota irʉ nanacaetuta pomonae judiomonae
pecuidubiwichi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, irʉrʉ
pitiri jiwi pomonae judiomonaexae.
\v 58 Irʉ Pedro Jesús tsiwiyo tajʉ pu taetae tsiniyatsi
beya poxonae patopa panatha, po panatha ichaxota
sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tauncuatsi bo.
Poxonae Pedro pana tututha joniya bapoxonae imoxoyo naeca
policiamonaetha pecui taenexa xua po coyeneya Jesús cana
exanaeinchi pomonae nacaetuta.
\p
\v 59 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ
ichamonaeno, pomonae pecanamata caitorobi jiwi bicheito,
daxita barapomonae jeita ichamonae pomonae xua Jesús
naerabiya peyabara paebinexatsi pocotsiwa xua Jesús paeba
xuano xua exana, pia barapo jumetha paebichi xua bara Jesús
tʉpa peexanaewa tsainchi.
\v 60 Bara bequein pin bicheito pata xua Jesús abeya
peyabara paebinexatsi, ichitha cataunxuae barapomonae
pomonae pecanamata caitorobi bicheito, came jopa xeinaeyo po
jume naemata jume tsita itapeinya xeina pocotsiwa xua Jesús
paeba xua barapo jumetha Jesús pebexubinexatsi. Matapainya
bapoxonae pebinbe nacueyatabe patopabe. Baponbe Jesús abeya
yabara paebatsibe.
\v 61 Baraponbe jeibe Jesús yabara:
\p —Bapon namchi: ‘Neitacʉpa xua Nacom pin pia bo abe
taexanaewa. Bapoxonae equeicha acoibi po matacabibe barapo
Nacom pin pia bo tatsi xanebin’, jei, jeibe baponbe.
\p
\v 62 Nexata bapoxonae sacerdotemonae pia pepa
pentacaponaein tatsi asiya uncuataba yawa bapoxonae Jesús
baraichi, jeye:
\p —¿Jopa jume notsim barapomonae? ¿Bara xainyei xua po
jumein barapomonae cayabara paeba? jei sacerdotemonae pia
pepa pentacaponaein tatsi.
\p
\v 63 Daichitha saya Jesús moya uncua. Daxota bapoxonae
sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi Jesús
baraichi, jeye:
\p —Caitorobatsi Nacom peitabaratha tatsi, pon asʉ popona.
Yatsicaewa paebiname pocotsiwa bara xainyei nepaebiwa.
Incane pana netsipaebare. ¿Bara yatsicaya xam Mesías, pon
Nacom Pexantom, pon Nacom necaitorobin? jei.
\p
\v 64 Jesús jume nota, jeye:
\p —Aa, xuaunxuae bara paebame. Paca tsipaebatsi xua pana
netaename xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin Nacom pia
pecoxa weya tatsi ecaein pon peayapusʉ itorobi coyenewa
pexeinaein. Mataʉtano pana netaename poxonae equeicha
patopeicaein tsaquinaebowantha xua peitaboco wetsica, jei
Jesús.
\p
\v 65 Nexata bapon pon sacerdotemonae pia pepa
pentacaponaein tatsi pin anaetha anaya paparuwa nata
tsitsinaxuba. Bapoxonae jeye:
\p —Po jumetha xua bapon paeba barapo jume Nacom tsita
abetsi. Nama equeicha jopa wanantawenonaewa ichamonae xua
wanaca tsipaebiwa tsane xua bapon peyabara paebiwatsi. Bapon
natsiaenae exana abe pepaebixae barapo jume poxonae Nacom
Pexanto najainta. Paxam bara pajume taneme pocotsiwa bapon
paeba, pocotsiwa Nacom jopa ichipaeyo.
\v 66 ¿Eta xua pacayabara nanta xeiname xua paexanaename
bapontha abe pepaebixae? jei.
\p Daxita barapo bicheito po bicheito baxota ena, jeye:
\p —Bara xainyeya paebame. Jesús abe pia pepaebixae Nacom
tsitatsi xua bapon tsita natsicuentatsi. Daxota bapon bewa
tʉpaena, jei barapo pecanamata caitorobi jiwi bicheito.
\p
\v 67 Poxonae barapomonae Jesús itacuere cʉtatsi,
bapoxonae peonetha Jesús itabara subabatsi, yawano
bʉtsino. Ichamonae Jesús itabara tsaquibacotatsi.
\v 68 Bapoxonae barapomonae Jesús baraichi:
\p —Xam jam: ‘Xan Mesías’, jam, incane pana netsipaebare:
¿Jintam caitabara tsaquibobara xua bequein paca itacuere
cʉtatsi? jei barapomonae.
\s Meje yabara poxonae Pedro Jesús yabara paebatsi xua
jeye: “Jopa dapon yaitaeinyo”, yabara jeichichi Jesús
\r (Mr 14.66-72; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-27)
\p
\v 69 Poxonae cataunxuae Jesús cana exanompatsi bapoxonae
irʉrʉ Pedro panatha eca xua pesato beya. Bapoxonae irʉrʉ
yabʉyo, powa sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi
tanacuitatsi, bapowa Pedro imoxoyo caquita poinchi. Bapowa
Pedro jeichichi:
\p —Apara xam bayatha irʉrʉ napuna poneibame Jesús, pon
Galilea nacuapin, jei yabʉyo.
\p
\v 70 Ichitha Pedro jume matawenta bapowa, daxita jiwi
peitʉtha tatsi. Pedro jeye:
\p —Jopa yaputaeinyo pocotsiwa xua yabara paebame, jei
Pedro.
\p
\v 71 Poxonae cataunxuae Pedro ecapona xua pia ponaetsi
bomʉxʉ coiboto beya, bapoxonae irʉ ichawayo Pedro
tainchi. Barapowa tsipaeba ichamonae pomonae baxota irʉ
umena, Pedro yabara paebatsi, jeye:
\p —Apara bapon, pon napuna poponeiba Jesús pon Nazaret
tomarapin, jei barapowayo.
\p
\v 72 Equeicha Pedro jume matawenta, jeye:
\p —Bara xainyan jan. Jopa dapon yaitaeinyo pon aunxuae
payabara paebame, jei Pedro.
\p
\v 73 Equeicha bapoxonae pirapaeyo Pedro imoxoyo caquita
poinchi pomonae baxota umena. Barapomonae Pedro jeichichi:
\p —Apara bara xam irʉrʉ bapon pijimonae tatsi jiwanam,
daxota barapo jume coyeneya paebame, icha barapomonae ichi,
jei.
\p
\v 74 Nexata Pedro daunweya jeye:
\p —Bara Nacom peitabaratha xainyeya paca tsipaebatsi
pocotsiwa bara xaniwaicha tapaebiwa. Icha jopa xainyeya paca
tsipaebichipaetsi metha barabʉ Nacom abe necana
exanaetsipa. Equeicha paca tsipaebatsi, jopa dapon
yaitaeinyo xuaunxuae pon payabara paebame, jei Pedro.
\p Bapoxonae irʉrʉ caena nainya wacara pebto fibarʉ.
\v 75 Nexata Pedro nanta xeinataba xua bayatha Jesús Pedro
tsipaebatsi poxonae jeye: ‘Xam barapo merawithe, pewʉnaeya
poxonae wacara pebto fibina xam copiya acoibi po jume
cuiyobetha neyabara jam tsane: Jopa dapon yaitaeinyo,
neyabara jam tsane. Bapoxonae irʉ nainya wacara pebto
fibina’, jeichichi Pedro, xua Jesús paeba. Nexata Pedro
pesato bejoniya bichocono wecoyei, peajʉntʉtanexae xua
Jesús yabara paebatsi.
\c 27
\s Meje yabara poxonae Jesús capoinchi Pilato beya
\r (Mr 15.1; Lc 23.1-2; Jn 18.28-32)
\p
\v 1 Poxonae pentha tsina sacerdotemonae pia pentacaponaewi
tatsi irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, daxita
barapomonae yabara nacaetuta xua nanta jʉpaeya pebʉrʉya
penanta xeinaenexa po coyeneya xua Jesús pebexubiwa
tsainchi.
\v 2 Daxita barapomonae equeicha Jesús maxʉ cʉtatsi.
Bapoxonae Jesús yamaxʉ cʉtsiya capoinchi Pilato beya, pon
Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi xua romanomonae
peitorobixae.
\s Meje yabara poxonae Judas pia coutha nabexuba
\p
\v 3 Judas Jesús caenaetaxubatsi ichamonaetha. Poxonae
bapon jume tane xua ichamonae Jesús yabara paebatsi xua
bewa tʉpaena abe peexanaexae, poxonae bequein jopa abe
exanaeyo, bapoxonae Judas bichocono aura xua Jesús
pecaenaetaxubixaetsi. Daxota Judas equeicha caewa capona
barapo treinta po paratiximonaebe. Sacerdotemonae pia
pentacaponaewi catatsi irʉrʉ pitiri jiwi catatsi.
\v 4 Judas barai barapomonae, jeye:
\p —Poxonae pebin caenaetaxuban, xua jopa pon abe exanaeyo,
xua poxonae ichamonae pebexubinexa xua pejana pichapabarena,
xan apara bara abe exanan, jei.
\p Ichitha barapomonae Judas jume notatsi, jeye:
\p —Apara baxua jopa painta ainya cuiyiyo. Jame apara xam
jinya coyam poxonae baxua cana exaname, jei.
\p
\v 5 Nexata Judas barapo treinta po paratiximonaebe anaya
xoya Nacom pin pia botha. Poxonae Nacom pin pia bo weya
pona, bapoxonae Judas nabexuba pia coutha, nacoibo tathʉ
catʉtaba athawetsica.
\p
\v 6 Bapoxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi nota
po paratixi Judas bebaya. Bapoxonae barapomonae najei:
\p —Jopa naca copatsiyo xua barapo paratixi bara wajebinexa
Nacom pin pia botha tatsi nexa. Tsipei apara barapo paratixi
taxoba poxonae barapo paratixitha comotatsi pebin xua
ichamonae pebexubinexa, xua pejana pichapabarenaenexa, jei
barapomonae.
\p
\v 7 Bapoxonae daxita barapomonae pebʉrʉya nanta
xeinarʉcʉpa, najei: “Waxainchi barapo paratixitha
comotinchi tsica iriyo, po iriyotha jiton tsorobon noteiba
xua juruwaton peexaneibinexa. Barapo iriyotha tsane xua
pemʉthʉthʉqueibinexa tsainchi poxonae werapeibina pomonae
penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi”,
najei.
\v 8 Daxota barapo iriyo barapomonae wʉn duta po wʉn jeye:
“Pejana ira”, jei. Po iriyo barapo wʉntha cataunxuae jiwi
wʉn ununutapona beya anoxuae.
\v 9-10 Baraxua barapomonae exana xua bayatha pecui yabara
tsiwʉnaeya wʉnae tsimuxu dutsiya jeixae pon Nacom
peitorobi jume pepaebin, pon pewʉn Jeremías pon caena
bayatha tʉpa. Bapon Jeremías jeye: “Israelmonae pia
pentacaponaewi tatsi catsina treinta po paratiximonaebe
ichʉntha xua poxonae pecaenaetsixae tsainchi pon pejʉntʉ
coyene xeicaein. Barapo matomatha cana matomatsinchi pon
pejʉntʉ coyene xeicaein. Barapomonae baxua cana exanaena
bapontha tsipei barapomonae pebʉrʉya nanta xeinarʉcʉpa
pecana matomatsinexa. Bapoxonae equeicha barapomonae caewa
pichina barapo treinta po paratiximonaebe. Barapo
paratixitha barapomonae iriyo comotsina, po iriyotha jiton
tsorobon noteibina xua exaneibina juruwaton. Baxua bara
barapomonae exana be pocotsi coyeneya Nacom pon jiwi
Pecanamataxeinaein nejume cui itoroba”, jei Jeremías.
\s Meje yabara poxonae Jesús uncua Pilato peitabaratha
tatsi
\r (Mr 15.2-5; Lc 23.3-5; Jn 18.33-38)
\p
\v 11 Jesús cataunxuae uncua Pilato peitabaratha, pon Judea
nacuapiwi peyanacua ewatsinchi. Bapon Pilato Jesús
yainyabatsi, jeye:
\p —¿Bara yatsicaya xam judiomonae itorobiya pia pepa
Neewatsin? jei.
\p Jesús jume nota, jeye:
\p —A, xuaunxuae paebame bara baxua apara, jei Jesús
Pilato beya.
\p
\v 12 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ
judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, daxita barapomonae Jesús
abe yabara paebatsi xua pinae abe exana. Daichitha Jesús
jopa jume barabotsiyo barapomonae.
\v 13 Nexata daxota Pilato Jesús baraichi, jeye:
\p —¿Jopa jume taem pocotsiwa barapomonae bichocono abe
cayabara paeba? jei.
\p
\v 14 Ichitha Jesús jopa jume notsiyo Pilato xua pocotsiwa
ichamonae Jesús abe peyabara paebiwatsi xua mataʉta cae
jume coyenewatha jopa jume notsiyo. Daxota Pilato bichocono
yabara nantʉ coyene cui cabenaeca baxua.
\s Meje yabara poxonae Pilato jume barʉ jejei xua Jesús
bara pebexubiwa tsainchi ichamonae
\r (Mr 15.6-20; Lc 23.13-25; Jn 18.38-19.16)
\p
\v 15 Bara nama, Pilato ba pia cui xeina poxonae ba jiwi
tsinacaetuta pexaewa penanabanaenexa. Barapo matacabitha
Pilato ba caein jiwana pu sotaba pomonae jiwi pecʉbi botha
peenaewi. Pilato ba pu sotaba pon ba jiwi itapeta cowai xua
Pilato peisanaxubinexa.
\v 16 Barapo jiwi pecʉbi botha irʉrʉ eca pon bichocono
abe peexanaein, pon peyaputaeinchi daxita jiwi poxonae abe
exaneiba. Bapon pewʉn Barrabás.
\v 17 Poxonae jiwi nacaetuta, Pilato barai barapo jiwi,
jeye:
\p —¿Eta pon pu sotabocuaein? ¿Metha Barrabás jampa?
¿Metha Jesús jampa, pon Mesías baraichi? jei Pilato.
\p
\v 18 Baxua Pilato paeba tsipei bapon yaputane xua pomonae
pecanamata caitorobi bicheito, Jesús peuwixaetsi,
caenaetaxubatsi Pilatotha.
\p
\v 19 Poxonae Pilato cataunxuae pia peecaethopeibiwatha eca
xua Jesús peyabara paebinexatsi penatsicuentsiwa bapoxonae
Pilato piowa tatsi najume caitoroba ichʉntha xua jeye:
“Jopa copatsinde xua bapon pebexubinexatsi ichamonae,
tsipei apara bapon pejʉntʉ coyene xeicaein. Yaitama tsipei
merawi bapon camaitan daxota bichocono anthʉthʉrewein,
tsipei bapon dacotsiwa bexotsi”, jei bapon xua Pilato piowa
tatsi najume caitoroba.
\p
\v 20 Ichitha sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi,
irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, daxita barapomonae
jiwi cui tsacarabatsi, xua barapo jiwi Pilato pecui
itorobinexatsi xua Barrabás pepu sotabinexatsi, mataʉtano
xua Jesús pebexubinexatsino.
\v 21 Bapon Pilato equeicha barai jiwi, jeye:
\p —¿Eta pon pu sotabocuaein caein xua baponbe jiwana?
jei. Barapomonae Pilatotha jeye:
\p —Maisa Barrabás pu sotabare bara, jei barapomonae.
\p
\v 22 Equeicha Pilato yainyaba barapomonae, jeye:
\p —¿Eta xua cana exanocuaein Jesús pon Mesías baraichi?
jei.
\p Nexata pinmonae Pilato jume daunweya jume notatsi, jeye:
\p —¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! jei
barapomonae.
\p
\v 23 Nexata Pilato jume barai, jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa xua metha jane xua abe exana? jei.
\p Equeicha daʉmetha barapomonae jume daunweya jeye:
\p —¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! jei.
\p
\v 24 Poxonae Pilato yaputane xua nama taaibichiba pocotsiwa
bapon pepaebinexa picoya, xua peajumetsacaxae barapomonae,
daxota Pilato itoroba ichʉn xua petaxawenaenexa tsainchi
mera. Bapoxonae barapo meratha nacobe quiataxuba barapo jiwi
peitʉtha tatsi. Bapoxonae bapon namchi, jeye:
\p —Xan apara jopa tacoutha bexuba exanaeinyo bapon xua
daxota pejana pichapabarena pon jopa bequein abe exanaeyo.
Poxonae nacobe quiataxuban meratha, baxua tsita itapeinya
xeinan xua apara jopa tacouthinyo. Apara jame painya coutha
pam poxonae bexuba paexaname pon abe jopa exanaeyo, jei
Pilato.
\p
\v 25 Daxita barapomonae equeicha namchi, jeye:
\p —¡Paxan irʉ pata tamomoxi susato jiwi pata coutha pan
apara xua bapon bexotsi paexanan! jei daxita barapo jiwi.
\p
\v 26 Nexata Pilato nama pu sotaba Barrabás. Bapoxonae
itoroba xua soldadomonae bara Jesús moya bichocono
pecuainchinexatsi pocotsiwatha eewa xua bichocono amʉpiya
xua xota ba jiwi cuainteibatsi poxonae abe exaneiba.
Mataʉtano itorobano xua moya bara Jesús tʉparucua
exanaeinchi naetotha.
\p
\v 27 Bapoxonae soldadomonae Jesús capoinchi Pilato pia bo
tatsi beya po soldadomonae yapu eena Pilato pia bo tatsi.
Bapoxonae barapo soldadomonae waba icha soldadomonae xua
daxita barapo soldadomonae Jesús pematawacaicha umenaenexa
tsainchi.
\v 28 Bapoxonae Jesús pia paparuwa juma xuenatsi yawa juma
xatatatsi icha paparuwa, po paparuwa tsobia xua Jesús be
pecana exanaenexatsi pon jiwi itorobiya pepa Peewatsinchi.
\v 29 Bapoxonae cuane tepa xua pee tepa, yawa bapoxonae
Jesús canamitontsiya mata xatatatsi baxua xua cana exanatsi
icha be ichi pon jiwi itorobiya pepa peewatsin poxonae mata
xatatatsi tepa. Mataʉtano Jesús cobenatatsi naewa icha be
ichi pon jiwi itorobiya pepa peewatsinchi poxonae naewa
cobenatatsi poxonae itoroba jiwi. Bapoxonae Jesús
peitabaratha tatsi pentabocototha taenatsi xua Jesús
naerabiya pebarʉ cui itura jinaenexa tsainchi. Bapoxonae
Jesús cui caponatsi, jeye:
\p —¡Jaco judiomonae itorobiya pepa Neewatsim! jei
barapomonae xua Jesús canamitontatsi.
\p
\v 30 Mataʉtano Jesús yabara naone subabatsi. Mataʉtano
Jesús cobe wepitatsi naewa. Bapoxonae barapo naewatha
Jesús mata cuaintatsi.
\v 31 Poxonae Jesús canacui wetatsi xua cui caponatsi,
equeicha bapoxonae Jesús caewa juma wejontatsi xua po
paparuwa tsobia. Bapoxonae equeicha caewa juma xatatatsi po
paparuwa pia paparuwaxae tatsi. Bapoxonae Jesús capoinchi
xua tʉparucua peexanaenexatsi naetotha.
\s Meje yabara poxonae Jesús tʉparucua exanatsi naetotha
\r (Mr 15.21-32; Lc 23.26-43; Jn 19.17-27)
\p
\v 32 Poxonae Jesús namtotha caenapoinchi soldadomonae,
bapoxonae barapo soldadomonae taeba pebin, pon Cirene
tomarapin. Bapon pewʉn Simón. Bapoxonae barapo
soldadomonae Simón itorobatsi xua pecaponaenexa Jesús pia
naeto tatsi, po naetotha tʉparucua peexanaenexatsi Jesús.
\p
\v 33 Bapoxonae Jesús barʉ patatsi ichaxota po uruto be
jiton matasipa piwa. Daxota barapo uruto jiwi wʉn unuta
“Gólgota”, jei.
\v 34 Baraxotiya Jesús apatatsi vino mera, po vino mera
equeicha muxuna epareca hiel mera matawʉn po mera bichocono
atsu wʉwa. Poxonae Jesús mene pana, bapoxonae Jesús
aichaxaibi apa barapo mera.
\p
\v 35 Poxonae Jesús canacobe wetatsi xua naetotha
tʉparucua exanatsi, bapoxonae soldadomonae nata tsaba
Jesús pia paparuwan tatsi. Barapomonae ibotixi bebeya
penacueranta notsinexa Jesús pia paparuwan tatsi. Pon beta
xoya ibotiyo bapon copiya pita Jesús pia paparuwan tatsi.
\v 36 Nexata barapo soldadomonae Jesús yapu caenatsi poxoru
jopa ichipaeyo xua Jesús pepanepaewa tsane.
\v 37 Jesús pentutu wetsica tadutatsi napaewa xua barapo
napaewatha tina. Barapo petinadutsiwa jeye: “Baponje apara
judiomonae itorobiya pia pepa Peewatsinchi”, jei barapo
petinadutsiwa xua napaewatha tinaduta.
\p
\v 38 Irʉrʉ ponbe jiwi pecaibinbe tʉparucua exanatsibe
naetotha ichaxota imoxoyo Jesús ducua. Ichʉn Jesús
petsocona wetauncuiyatsi, ichʉn pecoxa wetauncuarenatsi.
\v 39 Pomonae Jesús xentapoinchi barapomonae Jesús cui
capoinchi, yawa Jesús yabara itata naichaquebatsi.
\v 40 Barapomonae Jesús jeichichi:
\p —Xam bayatha jam: ‘Nacom pin pia bo abe exanaein,
bapoxonae equeicha acoibi po matacabibe xaneibin’, jam. Moya
bara jinya coutha nacapanepare naeto wetsica icha bara metha
Nacom Pexantom tatsim, jei barapomonae.
\p
\v 41 Irʉrʉ barichi sacerdotemonae pia pentacaponaewi
tatsi irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi
coyene tatsi irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi,
daxita barapomonae Jesús cui capanatsi. Daxita barapomonae
najei:
\p
\v 42 —Bapon cain capanepeibabei ichamonae, came jopa
nacapanepaeyo. Icha bara bapon israelmonae itorobiya pia
pepa Peewatsinchi, bʉ bapon pia coutha naeto wetsica
ecoinca, xainya bapoxonae jume cowʉntatsi.
\v 43 Bapon jume cowʉnta Nacom, xua bepa pinae
capanepaeinchi, xua Nacom capanepaena. Icha Nacom ichichipa,
bʉ bara moya capanepaena, tsipei caena bayatha naca jei:
‘Apara xan Nacom Pexanton’, naca jei, jei barapomonae.
\p
\v 44 Barichirʉ baxua paeba ponbe jiwi pecaibinbe, ponbe
xua irʉrʉ cobe matatabarutatsibe naetotha. Baponbe irʉrʉ
Jesús cui caponatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús tʉpa
\r (Mr 15.33-41; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30)
\p
\v 45 Poxonae Jesús cataunxuae ducua naetotha, bapoxonae
daxita nacuantha bichocono aitaquiri xua poxonae
mataeinyaxae weya, beya yatabopiya. Tres po horabe quirei
tsuncuae.
\v 46 Bapoxonae Jesús jume daunweya wawai, jeye: “Elí,
Elí, ¿lema sabactani?” jei, (barapo jumetha xua jei:
“Tanacom, Tanacom, ¿eta pocotsiwa metha nepunaxubame?”
jei Jesús.)
\p
\v 47 Ichamonae pomonae Jesús baxota jume taeumeinchi,
barapomonae jeye:
\p —Pajume taema. Bapon waba, Elías wabatsi, pon Elías
Nacom peitorobi jume pepaebin, pon caena bayatha tʉpa, jei.
\p
\v 48 Bapoxonae caein nainya cuinaepoinya pon barapomonae
jiwana yawa pitaba esponja xua baxota pemene capichinexa
vino mera xua po mera mene atsu. Poxonae bapon baxota mene
capita, bapoxonae naewatha duta xua Jesús
petayoichaenexatsi xua peapaenexa.
\v 49 Ichitha ichamonae namchi, jeye.
\p —Abʉ, abʉ jopa apatsinde. Waxainchi abʉ matha
taeinchi icha Elías patopeicaena xua bapon
pecapanepaenexatsi, jei barapomonae.
\p
\v 50 Equeicha Jesús jume daunweya wawai, bapoxonae nama
tʉpanaicha Jesús.
\v 51 Bapoxonae paparuwa, po paparuwa Nacom pin pia botha
ducua, barapo paparuwa nainya bopiya matonta tsitsiqueica
ainya epatobe naexanabe. Mataʉtano ira jijiyataxuba,
mataʉta ibo wacapouna.
\v 52 Po mʉthʉntha pomonae pewerapeibiwi bobena, barapo
mʉthʉn coibo tupa wacapouna pocotsiwa coibo xatababanoba
xua pin ibo panawan. Barapo mʉthʉntha cataunxuae abʉ saya
bobena pomonae caena bayatha werapa. Pirapaeyo acoibi po
matacabiyobe poxonae Jesús asʉ juina exanatsi, xua Nacom
exana, bapoxonae irʉrʉ pomonae bayatha pejume
cowʉntsiwichi Nacom pomonae xua bayatha pewerapaexae
barapomonae irʉ asʉ jujuina exanatsi xua Nacom exana.
\v 53 Bapoxonae daxita barapomonae mʉthʉ we-iyiya. Daxita
barapomonae, Jerusalén tomara beya pona po tomaratha xeina
Nacom pin pia bo tatsi. Barapomonae naitʉta pinmonaetha
Jerusalén tomarapiwitha.
\p
\v 54 Bapoxonae soldadomonae pomonae Jesús yapu enatsi
irʉrʉ barapo soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, pon
romanomonaepin poxonae daxita barapomonae tane xua ira
jijiyata yawa xua tane ichawanno, bapoxonae barapomonae
bichocono junuwa. Bapoxonae barapomonae jeye:
\p —¡Apara bara yatsicaya bapon Nacom pepa Pexanto tatsi!
jei barapo soldadomonae.
\p
\v 55 Barichi irʉ ainyawaxi yabʉxi, barapowaxi Jesús
tsiwiyo tajʉ wetaeumeinyatsi. Barapowaxi Jesús bayatha
matha puna jinompatsi xua poxonae Galilea nacua weya pona
xua Jesús peyawenaenexatsi.
\v 56 Barapowaxi jiwana, ichowayo pewʉn María Magdalena,
powa Magdala tomarapiwayo. Ichowayo pewʉn María, Santiago
irʉ José baponbe penabe tatsi. Ichowayo pewʉn Salomé
bapowa Zebedeo piowa tatsi, xua irʉ bapowa Santiago irʉ
Juan baponbe pena tatsibe.
\s Meje yabara poxonae Jesús petʉpaein ibo mʉthʉtha
yauxatatababotatsi
\r (Mr 15.42-47; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42)
\p
\v 57 Poxonae quirei tsanaicha, pebin patopa ichaxota Jesús
naetotha tʉparucua. Bapon copei pexeinaein. Bapon pewʉn
José. Bapon Arimatea tomarapin. Mataʉta bapon irʉ Jesús
pia pepuna jinompaewichi jiwanapin tatsi pomonae Jesús pia
pejume cowʉntsiwichixaetsi.
\v 58 Bapon pona Pilato beya pewʉcaenexa xua Jesús
petʉpaein. Nexata Pilato najume caruta xua bara José
pecatsinexatsi Jesús petʉpaein.
\v 59 José nexata pita Jesús petʉpaein. Bapoxonae pena
paparuwatha mata quiyontabareca xua pexeinya paparuwa.
\v 60 Bapoxonae José mʉthʉ iya Jesús botatsi pena ibo
mʉthʉtha, po mʉthʉ bequein José pia mʉthʉ tatsi xua
poxonae petʉpaewa tsane. Poxonae José nacobe weta xua
yauxatatababota pin ibo panawatha, bapoxonae ponataba.
\v 61 Baxotiya ibo mʉthʉ itapatha eca María Magdalena,
powa Magdala tomarapiwayo. Irʉ ichowayorʉ María baxota
naeca.
\s Meje yabara poxonae Pilato itoroba soldadomonae xua
Jesús peyamʉthʉ eenaenexa tsainchi
\p
\v 62 Icha matacabitha po matacabitha pentaquei seica
matacabi bapoxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi
irʉrʉ fariseomonae daxita barapomonae pona Pilato beya.
\v 63 Barapomonae Pilato jeichichi:
\p —Pon pata Tanecanamataxeinaem, pananta xeinan xua barapo
pemuxuitorobin poxonae cataunxuae popona, pana tsipaeba,
jeye: ‘Poxonae acoibi po matacabibe tsuxubi tsane equeicha
asʉn tsane petʉpae coyene cuiru weya’, pana jei bapon.
\v 64 Daxota xam itorobare soldadomonae xua xaniwaicha
peyapu eenaenexa mʉthʉ xua beya poxonae acoibi po
matacabibe tsuxubi tsane. Baxua exande xua jopa pepatsinexa
tsane mʉthʉ beya Jesús pia pepuna jinompaewichi, tsipei
bʉ merawi barapomonae pichapa Jesús pia pepon. Tsipei
pirapae naerabichipa jiwitha jei tsipae: ‘Bayatha equeicha
asʉ exanatsi petʉpae cuiru coyene weya’, jei tsipae xua
Jesús yabara naerabatsi. Barapomonae baxua naerabichipa
jiwitha, baxua bichocono abe tsipae, beyacaincha poxonae
Jesús bayatha pocotsiwa paeba xua pemuxuitorobiwa, jei
barapomonae.
\p
\v 65 Pilato barai barapomonae, jeye:
\p —Bara moya pataema. Moya panore soldadomonae. Moya
mʉthʉ beya pabarʉ ponde. Paexande pocotsiwa
panantawenoname xua bʉ moya barapo soldadomonae xaniwaicha
yapu eenaena, jei Pilato.
\p
\v 66 Nexata barapomonae irʉ soldadomonae bara be-iyiya.
Bapoxonae mʉthʉ coibo daunwei exananota. Bichocono
barapomonae cateitabanota xua pin ibo panawa xua mʉthʉ
boupa ata. Mataʉtano bichocono barapomonae pemacatha
epataʉtarena boupa cʉtabarena barapo peboupa patsiwa, xua
peyaputaenexa icha ichʉn namicha patopa xua pecaibinexa
Jesús petʉpaein. Bapoxonae barapomonae cuentadendena
soldadomonae xua barapo soldadomonae peyapu eenaenexa
mʉthʉ.
\c 28
\s Meje yabara poxonae Jesús equeicha asʉ juina exanatsi
petʉpae cuiru coyene weya
\r (Mr 16.1-8; Lc 24.1-12; Jn 20.1-10)
\p
\v 1 Poxonae po pentaquei seicae matacabi yapu caewaba,
bapoxonae matacabi jopa po matacabi xua nanta carucua xua
cae semanatha xua penacuichi matacabi. Barapo mataqueitha
María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo irʉ ichawayo
María, barapowayobe caemʉmbotha siwa ponabe mʉthʉ
ichaxota Jesús yamʉthʉ uncua.
\v 2 Bapoxonae nainya ira jijiyataxuba tsipei Nacom itoroba
matatsunpin xua peitaboco wetsica pona. Barapo matatsunpin
yaupataxubanota barapo pin ibo panawa. Bapoxonae barapo ibo
panawatha ecopiya.
\v 3 Barapo matatsunpin bichocono daedaena icha be yamʉxʉ
coicha ichi. Paparuwa bichocono inyapana.
\v 4 Poxonae soldadomonae baxua taerʉcʉpa bichocono
cuitaya jijiyei tsʉrʉcʉpae, mexeya poxi werapa iratha
bobena, tsipei bichocono junuwa.
\v 5 Barapo matatsunpin namchi barapowayobetha, jeye:
\p —Jopa pajunuwindebe. Bara yaputan xua pawenawenambe
Jesús xua painya taetsibe, pon tʉpa exanadutatsi naetotha
jiwi.
\v 6 Xote apara bapon aibi. Apara bayatha equeicha asʉ
juina exanatsi petʉpae cuiru coyene weya, xua caena bayatha
painya nepaca catsipaebixae. Incane anetha xote, pacou
taemabe ichaxota bapon petʉpaein botatsi bayatha.
\v 7 Nainya papondebe weye, patsipaebarebe Jesús pijimonae
tatsi. Pajandebe: ‘Bara bequein bapon bayatha tʉpa ichitha
equeicha asʉ juina exanatsi petʉpae cuiru coyene weya.
Bapon copiya paca tsiwana ponaena Galilea nacua beya.
Baxotiya bapon pataename, pana nejei matatsunpin’, pajandebe
Jesús pijimonaetha. Poxonae bapon pataename, bapoxonae
payaputaename xuaunxuae paca tsipaebatsi bara apara xaniyei,
jei matatsunpin.
\p
\v 8 Bapoxonae barapo yabʉyobe mʉthʉ weya nainya
pontababe. Junuwiya jʉntʉ coyene weiweinabe. Barapowayobe
cuinaepoinyabe Jesús pijimonae tatsi beya xua diwesi
caponabe pocotsiwa matatsunpin paeba.
\v 9 Poxonae barapowayobe epathotha cataunxuae
cuinaecaponabe bapoxonae Jesús jemeicha uncuataba
barapowayobe pia xantha tatsi. Jesús jeye barapowayobetha:
“Jaco”, jei Jesús. Barapowayobe imoxoyo caquita ponabe
Jesustha bapoxonae pentabocototha uncuabe yawa taxu
waetababe xua Jesús wʉnae pejainchinexatsi.
\v 10 Jesús barai barapowayobe, jeye:
\p —Jopa pana necunuwindebe. Paponarebe tajiwimonae beya.
Patsipaebarebe pajandebe: Jesús paca itoroba bepa pinae
paponaem Galilea nacua beya. Bepa pinae baxotiya pataem,
pajandebe, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae soldadomonae naerabiya paeba, jeye:
“Jesús pijimonae petʉpaein pitatsi”, jei
\p
\v 11 Poxonae barapo yabʉyobe cataunxuae namtotha
ecaponabe, bapoxonae icha soldadomonae jiwana, po
soldadomonae Jesús yamʉthʉ eenatsi, barapo soldadomonae
tomara beya pona. Mataʉta sacerdotemonae pia pentacaponaewi
tatsi tsipaebatsi daxita pocotsiwa xua xuan tane.
\v 12 Barapo sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pona
pitiri jiwi beya xua caemonae peyabara natsipaebinexa xua
Jesús petʉpaein yabara. Bapoxonae daxita barapomonae
soldadomonae paratixi nawita catsibatsi xua jiwi naerabiya
petsipaebinexatsi.
\v 13 Bapoxonae barapomonae soldadomonae baraichi, jeye:
\p —Patsipaebare jiwi xua merawi poxonae pamaitumename
Jesús pijimonae tatsi pata, yawa xua bapoxonae petʉpaein
pitatsi.
\v 14 Icha Pilato pon peyanacua ewatsin jiwi jume taebina
xua Jesús petʉpaein aichurucuae, yawa icha bapon baxua
yabara paca yainyabina, bapoxonae nexata paca yabara jume
yawenaeinchi xua bapon jopa paca jutebi tsane, jei
barapomonae.
\p
\v 15 Nexata barapo soldadomonae nota paratixi yawa jiwi
tsipaeba tsiniyatsi xua sacerdotemonae pia pentacaponaewi
tatsi peitorobixae. Barapo penaerabi diwesi jume, judiomonae
jume cocowʉntapona. Anoxuae barichi po judiomonae anoxuae
jinompa, jume cocowʉntapona barapo diwesi.
\s Meje yabara poxonae Jesús cui itoroba pijimonae xua pia
diwesi tatsi daxita nacuantha petapaebiwa tsainchi
\r (Mr 16.14-18; Lc 24.36-49; Jn 20.19-23)
\p
\v 16 Nexata once poyobe pomonae xua Jesús pijimonae tatsi
barapomonae nawibiya Galilea nacua beya. Bapoxonae
barapomonae demxuwa beya pona, po demxuwa pinae Jesús
caunuta xua pinae baxota patopaena.
\v 17 Poxonae barapo once poyobe baxota Jesús
taerʉcʉpatsi, ichamonae Jesús wʉnae jaintatsi, bequein
ichamonae ainya jʉntʉ coyenein xeina xua Jesús xapain
beta jopa yabara jume cowʉntichi.
\v 18 Nexata Jesús pijimonae imoxoyo caquita pona.
Bapoxonae jeye:
\p —Nacom necata daxita peayapusʉ itorobi coyene xua
peitabocotha nexa, mataʉtano po cae pin nacuathe
tsiquenexano.
\v 19 Paponare daxita carepaya jiwitha xua daxita nacuantha.
Jiwi pacana exande xua tana nejume cowʉntsiwa tsane. Daxita
pomonae tana nejume cowʉntsiwi pabautisabare. Poxonae
pabautisabame Taxa pewʉn pawʉn taibare, mataʉtano pana
newʉn taibare, ponxaein Nacom Pexanton, mataʉtano Nacom
pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pawʉn taibare xua barapo acoibi
wʉnthabe painya paca nepaca yawenaenexa pia peayapusʉ
itorobi coyenewatha.
\v 20 Daxita barapomonae pacuidubare daxita xua xuan
pocotsiwa bayatha paca itorobatsi. Mataʉtano painya xoba
pajʉntemainame xua daxita matacabin bara ataya paca barʉ
poponeibinchi beya poxonae tsane xua equeicha patopeicaein,
jei Jesús pijimonaetha.
\p Baja Mateo.
 