\id MRK
\h SAN MARCOS
\toc1 San Marcos
\toc2 Mr
\mt1 JESUCRISTO PIA PEXEINYA DIWESI JUME TATSI MARCOS
PETINAE DIWESI
\c 1
\s Meje yabara poxonae Juan pon Pebautisabin jiwi cuiduba
ira xuepana susato tsurucuae nacuatha
\r (Mt 3.1-12; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28)
\p
\v 1 Baraxue tamropata pitaban xua Jesucristo pia pexeinya
jume diwesi tatsi. Bapon Jesucristo, Nacom Pexanto tatsi.
\p
\v 2 Bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin, pon pewʉn
Isaías, bapon tina petinae diwesitha. Isaías tina Nacom
nexa, Nacom barapo diwesitha jeye Pexantotha:
\q “Itorobin copiya pon tana najume caitorobin
\q xua catsiwanaya itorobinchi.
\q Bapon cana exanaena jiwitha xua jiwi yabara
\q aura tsane abe pia peexanae cuiru coyenein
\q tatsi, xua poxonae nepatopae wʉnaeya tsane.
\q
\v 3 Pon itorobin bapon jume tan pon xua wawai
\q ira xuepana susato tsurucuae nacuatha.
\q Bapon wawaya jeye: ‘Patsinajʉntʉ cui
\q coyene wʉnaere, pon jiwi pia pepa
\q Pecanamataxeinaeinchi nexa pia pepatopae
\q wʉnaeya tsane’, jei pon xua wawai”,
\q jei Isaías petinae diwesitha.
\p
\v 4 Nexata Juan pon Isaías peyabara paebixae bapon ira
xuepana susato tsurucuae nacuatha patopa. Bapon Juan
bautisaba ducuanaebiya, xua jiwi bautisabatsi merantha.
Mataʉtano bapon tsipaeba jiwitha Nacom pia pexeinya jume
diwesi tatsi. Bapon Juan jeye jiwitha: “Icha jʉntʉ
coyene paxeinare painya neauraxae xua abe paexaname.
Bapoxonae Nacom paca yabara jʉntemainaena abe painya
neexanae cuiru coyenein”, jei Juan.
\v 5 Daxita Judea nacuamonae, irʉrʉ Jerusalén
tomarapiwi, daxita barapomonae pona ichaxota beya Juan
bautisaba jiwi ira xuepana susato tsurucuae nacuatha.
Poxonae barapomonae nayopita Nacomtha xua bepa pinae Nacom
tsita auratsi xua abe peexanaexae bapoxonae barapomonae
Juan bautisaba Jordán mentha.
\p
\v 6 Juan jumaina duwein nabocoto, po duwein pewʉn
camello. Coreinya bocoto maraina. Xane pocotsiwa yapupuna
pocotsiwan be sure poxi. Mataʉtano bana daeba.
\v 7 Barapon pomonaetha pebautisabixae tsipaeba, jeye:
“Pon nepuna patopaena, apara bapon Mesías. Bapon
bichocono peayapusʉ itorobi coyenewa xeina beyacaincha
xan. Bapon pon jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi. Xan
bichocono tapawin daxota bapon bichocono tsita pin ura
xeinan xua tataxu mʉ isanaxubiwa tsane pia penataxu
xatatsiwa tatsi. Tsipei xan bichocono tapawin, beyacaincha
pomonae amanaya petanacuichiwi pia pentacaponaewi poxonae
barʉ cui itura jina pia pentacaponaewichi.
\v 8 Paca bautisabatsi meratha, ichitha nama barapon
Mesías paca bautisabina Nacom pia Pejumope tʉnaxʉtha
tatsi poxonae Nacom paca najumope catsibina”, jei Juan
jiwitha xua Jesús yabara.
\s Meje yabara poxonae Jesús bautisabatsi
\r (Mt 3.13-17; Lc 3.21-22)
\p
\v 9 Barapo dapaetha Jesús Nazaret tomara weya pona, po
tomara eca Galilea nacuatha. Bapon Jordán mentha patopa,
ichaxota Juan bautisaba. Baraxota Jesús bautisabatsi.
\v 10 Poxonae mene wejuina barapoxonae caena nainya Jesús
itaboco necoicha xua peitaboco nayausaranaxuba. Jesús tane
xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi patopa bapontha xua
be topiboto yaruneica.
\v 11 Barapoxonae Jesús jume tane pocotsiwa peitaboco
wetsipaebicatsi, jeichichi: “Xam apara Taxantom, pom
bichocono caantobetsi, pom caitapetatsi. Nejʉntʉ coyene
weiweina exaname”, jei Nacom.
\s Meje yabara poxonae Jesús jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi
caurimonae pia pentacaponaein tatsi xua Jesús abe coyeneya
petaexanaenexa tsane
\r (Mt 4.1-11; Lc 4.1-13)
\p
\v 12 Poxonae Jesús nanacui wetatsi xua bautisabatsi
bapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Jesús nainya
itorobatsi ira xuepana susato tsurucuae nacua beya.
\v 13 Jesús ira xuepana susato tsurucuae nacuatha popona
cuarenta po matacabibe. Baraxota pichiwan xua camatsawan
jinompa ichaxota Jesús popona pocotsiwan bichocono atsaca.
Caurimonae pia pentacaponaein tatsi pon Satanás Jesús
piraichi jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi xua Jesús abe coyeneya
petaexanaenexa tsane. Pirapae matatsunpiwimonae po
matatsunpiwimonae Nacom itoroba, barapomonae pata Jesustha
xua Jesús pecui matateicaenexa tsainchi, mataʉtano xua
peapatsinexatsi tsainchi.
\s Meje yabara poxonae Jesús tamropata pitaba pia
penacuichiwa xua Galilea nacuatha
\r (Mt 4.12-17; Lc 4.14-15)
\p
\v 14 Nexata poxonae ichamonae Juan maxʉ waetabatsi xua
peetsinexatsi jiwi pecʉbi botha, bapoxonae Jesús Galilea
nacuatha patopa. Jesús paeba ducuanaeta jiwitha Nacom pia
pexeinya jume diwesi tatsi.
\v 15 Jesús namchi jeye: “Nacom bayatha yabara necana cui
weta exana po coyeneya xua poxonae tapatopaewa. Daxota jiwi
itacʉpatsi xua naexana Nacom piamonae, pomonae Nacom
itorobiya peewatsixae. Daxota icha jʉntʉ coyene paxeinare
Nacomtha xua painya neauraxae xua abe paexaname, Nacom
piamonae painya nenaexanaenexa tsane. Pajume cowʉnde Nacom
pia pexeinya jume diwesi tatsi”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús waba cuatro poyobe pebiwi,
pomonae duwei peyamonaewi
\r (Mt 4.18-22; Lc 5.1-11)
\p
\v 16 Poxonae Jesús pona Galilea pucua itapatha, bapoxonae
tane ponbe peyaxunubinbe duwei. Ichʉn pewʉn Simón,
ichʉn pewʉn Andrés. Baponbe bara cae peweichobe. Baponbe
peweichobe duwei yamonauyabe pucuatha.
\v 17 Jesús waba, baraponbe wabatsibe. Jesús jeye:
\p —Anetha, pana nepuna pondebe. Paca cuidubinchibe.
Anoxuae nama xan paca exanaeinchibe xua pinmonae
payawenaenamebe xua barapomonae pejume cowʉntsiwa tsane
Nacom icha bayatha paichimbe poxonae payamonamebe duwei
nawita, jei Jesús.
\p
\v 18 Bara caena baraponbe botabe barapo peyamonaewa.
Bapoxonae napuna ponabe Jesustha.
\p
\v 19 Jesús equeicha pona. Bapoxonae equeicha ichʉnbe
tainchibe. Baraponbe ichʉn pewʉn Santiago, irʉ ichʉn
pewʉn Juan. Baponbe Zebedeo pexantobe tatsi. Jeratha
mataquerabauyabe peyamonaewa xua ucupouna.
\v 20 Jesús nainya waba, baponbe wabatsibe: Jesús
baraibe: “Anetha, pana nepuna pondebe”, jei Jesús.
Baponbe paxa cuenta ponabe jera weya, pon pewʉn Zebedeo.
Mataʉtano cuenta ponabe pomonae Zebedeo pia peyawenae
jiwichi tatsi xua yamona duwei. Baponbe Jesustha napuna
ponabe.
\s Meje yabara poxonae pebin pon cauri xeina
\r (Lc 4.31-37)
\p
\v 21 Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona Capernaum
tomara beya. Bapoxonaerʉ judiomonae barompaya pia
pentaquei seicae matacabi tatsi tsuxubi. Barapo matacabitha
Jesús pijimonae barʉ joniya judiomonae pia penacaetutsi
botha tatsi.
\v 22 Barapo jiwi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca, tsipei
pocotsiwa Jesús barapomonae cuidubatsi be pon peyaputaein
pia peayapusʉ itorobi jume coyeneya tatsi paeba. Jesús
jopa cuidubiyo be judiomonae pia pecuidubiwi pia coyeneya
tatsi.
\v 23 Pebin pon cauri xeina barapon eca barapo judiomonae
pia penacaetutsi botha tatsi.
\p
\v 24 Bapon wawaya jeye:
\p —¡Jesús Nazaret tomarapim, pana wepu warapare! ¿Eta
xua metha patopame pata xantha xua jinya apara abe pata
neexanaetsim? ¿Apara patopame jinya pana nejutebichim?
Paca yaputainchi yawa paca yaitainchi xam apara pon Nacom
caitoroba, pon pepa Nentacuiruyapuxanepanaem, jei pebin pon
cauri xeina.
\p
\v 25 Jesús taitaweta, pebin taitawetatsi cauri. Jesús
cauritha jeye:
\p —¡Moyande! ¡Barapon wepu ponde! jei Jesús cauritha.
\p
\v 26 Barapoxonae cauri pebin naichababa exanatsi. Poxonae
cauri barapo pebin bichocono wawai exanatsi, bapoxonae
barapo cauri pebin wepu poinchi.
\v 27 Daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca.
Daxota nayainyaba, jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa jane? ¿Jamaisa baxua mexeya pena
pecuidubi coyenewa? Maisa barapo pebin Jesús bichocono
peayapusʉ itorobi coyenewa pexeinaein. Mataʉtano
caurimonae jume cowʉnta poxonae pocotsiwa bapon itoroba,
najei barapomonae.
\p
\v 28 Bapoxonae caena nainya daxita pomonae jinompa Galilea
nacuatha jume taerʉcʉpa pocotsiwa juinya Jesús exana.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana Simón Pedro
pamiyo tatsi
\r (Mt 8.14-15; Lc 4.38-39)
\p
\v 29 Jesús caena nainya pona judiomonae pia penacaetutsi
bo tatsi weya. Bapoxonae Jesús joniya Simón pia botha
tatsi po bo xua irʉ Andrés pia bo tatsi. Barapo botha
Santiago irʉ Juan Jesús barʉ joniya.
\v 30 Simón pamiyo tatsi domae xainchi. Barapowa camatha
boca. Poxonae Jesús patopa barapomonae caena nainya Jesús
tsipaebatsi, jeye: “Simón pamiyo tatsi domae xainchi”,
jei.
\v 31 Jesús caquita pona Simón pamiyo tatsi. Bapoxonae
bapowa cobe pitatsi. Barapowa asiya cuaranotatsi. Bapoxonae
barapowa caena nainya taaichurucuaetsi domae. Nexata
barapowa pexaewa apata barapomonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pin
bicheitomonae
\r (Mt 8.16-17; Lc 4.40-41)
\p
\v 32 Poxonae tabopiya tsanaicha xua quirei tsanaicha,
bapoxonae jiwi Jesús tacapoinchi pomonae peatenemonaewi,
irʉ pomonae caurimonae xeina.
\v 33 Daxita barapo tomarapiwi nacaetuta bomʉxʉ boupatha.
\v 34 Jesús axaibi exana pinmonae pomonae xeina daxita
coyenexi xua xoxi peatenewa. Mataʉtano Jesús taitaweta
pomonae cauri xeina. Jesús jopa copatsiyo xua
pecueicueijeiwa caurimonae, tsipei caurimonae Jesús cui
yaputainchi.
\s Meje yabara poxonae Jesús cueicueijei Nacom Pejume
Diwesi judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi
\r (Lc 4.42-44)
\p
\v 35 Baya poxonae caemʉmbotha poxonae cataunxuae
quiriquirica Jesús nacosataxuba. Bapoxonae tomara weya
pona xua ichaxota jiwaibi bara beya pona. Baraxotiya Jesús
tsipaebauya, Nacom tsipaebatsi.
\v 36 Nexata Simón irʉ pomonae Jesús pepuna jinompae
jiwichi, barapomonae Jesús pu barainatsi.
\v 37 Poxonae barapomonae Jesús caxibatsi, bapoxonae
Jesús tsipaebatsi, jeye:
\p —Daxita jiwi cawenawenei, jei.
\p
\v 38 Jesús jume nota jeye:
\p —Barabʉ ponaeinchi icha tomaran beya, barapo
tomarantha irʉ tacueicueijeinexa tsane Nacom pia pexeinya
jume diwesi tatsi. Daxota apara baxua tsipatopeican, jei
Jesús.
\p
\v 39 Bapoxonae Jesús siwa pona ducuanaeta daxita tomaran
Galilea nacuatha. Judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi
Nacom pia pexeinya jume diwesi Jesús tsipaeba barapo
judiomonaetha. Mataʉtano Jesús taitaweta caurimonae.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon peperʉ
sawinchi
\r (Mt 8.1-4; Lc 5.12-16)
\p
\v 40 Bapoxonaerʉ pebin, pon peperʉ sawinchi, Jesús
caquita poinchi. Bapoxonae bapon pentabocototha uncua
Jesús peitabaratha tatsi xua Jesús pebarʉ cui itura
jinaexaetsi. Bapon matowa Jesús wʉcatsi, jeye:
\p —Icha bara ichichipame bara caitacʉpa xua axaibi tana
neexanaewam, tsipei jinya neayapusʉ itorobi coyenewa
nexeinaem, jei bapon.
\p
\v 41 Jesús yabara najʉntʉ coyene xeina bapon, xua
peyawenaenexa. Jesús nacobe yota, bapoxonae bapon mata
jayabatsi, jeye:
\p —Bara ichichipan. ¡Bara axaibinde! ¡Bara
caaperʉxaibi exanatsi! jei Jesús.
\p
\v 42 Bapoxonae bapon nainya taaichurucuaetsi xua peperʉ
sawiwatsi. Mataʉtano axaibi tsanayano.
\v 43-44 Bapoxonae Jesús jume daunweya itorobiya jeye:
\p —Jopa yabara tsipaebinde ichamonaetha xua neaxaibiwam.
Saya jame meisa ponde sacerdotepintha xua nenaitʉtsinexa
xua bapon necataenexa xua bayatha nejumewa. Care bapontha
pocotsiwa xua pecatsiwa Nacomtha, pocotsiwa bayatha Moisés
cui itoroba xua equeicha jopa jinya nenataxobinexa jinya
pepontha. Bapoxonae daxita jiwi cayaputaena xua tsita
itapeinya xeinatsi xua xam bara jumem yawa xua perʉ
wʉnaem, jei Jesús.
\p
\v 45 Daichitha poxonae bapon pona jopa moya yawʉn
xeinaeyo. Bapon yabara tsipaebapona ichamonaetha pocotsiwa
xua bayatha peaxaibiwa. Daxota Jesús jopa itacʉpaetsi xua
naitʉtsiya pata ducuanaebiya tomarantha. Daxota Jesús
tomaran cuariya popona xua aisowantha. Jiwi pomonae daxita
ichawan werena pona, barapomonae Jesús pia xantha tatsi
tapatatsi.
\c 2
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon
pecuenobinchi
\r (Mt 9.1-8; Lc 5.17-26)
\p
\v 1 Poxonae be caentacabiyobe yapucaewa, bapoxonae Jesús
equeicha caibeya pona Capernaum tomara beya. Jiwi yopita
xua pinae Jesús botha eca.
\v 2 Pin bicheito nacaetuta ichaxota po botha Jesús
patopa, beya poxonae mataʉta bo coibo quecona.
Barapomonaetha Jesús tsipaeba Nacom pia pexeinya jume
diwesi tatsi.
\v 3 Bapoxonae pebiwi pata cuatro poyobe. Barapo pebiwi
yapaparuwa capata pon pecuenobinchi.
\v 4 Tsipei pin bicheito, daxota barapo pebiwi jopa
itacʉpaetsi xua Jesús imoxoyo pecaquita ponaewatsi.
Daxota barapo pebiwi bomʉxʉtha pentatupa wereca atsa
caxinaxoreca ichaxoya Jesús uncuareca. Barapo mʉthʉ deca
pon pecuenobinchi yapaparuwa yorecatsi.
\v 5 Poxonae Jesús yaputane xua barapomonae yabara cui
jume cowʉnta xua bara Jesús peitacʉpaewatsi xua axaibi
peexanaewatsi pon pecuenobinchi, bapoxonae pecuenobinchitha
Jesús tsipaebiya jeye:
\p —Tajitom cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana
exanatsiba abe jinya neexanae cuiru coyenein, jei Jesús.
\p
\v 6 Ichitha baraxota irʉ naena pomonae jiwi pecuidubiwi
Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae nanta
xeinaeya najei:
\v 7 “Maisa bapon bichocono abe tsipei pocotsiwa bapon
paeba bichocono Nacom tsita ajumebetsi. Jiton dapocotsin
aibi pon xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana
exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi. Jame meisa
apara caein Nacom yaputane xua jiwi cacui yabara
jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae
cuiru coyenein tatsi”, najei.
\v 8 Barapoxonae caena nainya Jesús yaputane pejʉntʉ
coyenewatha pocotsiwa barapomonae pia coutha nayainyaba.
Jesús jeye barapomonaetha:
\p —¿Eta pocotsiwa metha baraxua pana natsipaebame?
\v 9 ¿Eta po jumetha baran tsane pecuenobinchi? ¿Metha
jan tsane: ‘Jinya abe neexanae cuiru coyenein cata
jʉntemainatsi’, jan tsane? Ichacuitha ¿metha jan tsane:
‘Nontaponde, bara pire jinya nemaituncuaewa, yawa bara
ponare’, jan tsane?
\v 10 Daxota anoxuae paca tsita itapeinya xeinaeinchi, xua
xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, xua xeinan taayapusʉ
itorobi coyenewa xua bara tana neitacʉpaewa xua jiwi
tayabara cacui jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanaewa abe
pia peexanae cuiru coyenein tatsi pomonae jinompa barapo
cae pin nacuathe, jei Jesús.
\p Bapoxonae Jesús tsipaeba pontha pon pecuenobinchi.
Jesús jeye:
\p
\v 11 —Catsipaebatsi, nontaponde. Jinya nemaituncuaewa
pire. Jinya bo be-iyandeno, jei Jesús.
\p
\v 12 Bapoxonae bapon caena nainya nontapona barapomonae
peitʉtha tatsi, yawa pita xua pemaituncuaewa. Bapoxonae
bapon bo tutu weya pona barapo pin bicheito peitʉtha
tatsi. Daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene
cabenaeca, yawa Nacom wʉnae jaintatsi, jeye:
\p —Maisa waxainchi bapana bayatha jopa taetsi pocotsiwa
wʉnae pocotsiwe icha be iche, jei barapomonae.
\s Meje yabara poxonae Leví wabatsi, Jesús waba
\r (Mt 9.9-13; Lc 5.27-32)
\p
\v 13 Barapoxonae Jesús pona Galilea pucua itapatha.
Bapoxonae baxotiya pin bicheito pata Jesús pia xantha
tatsi. Barapomonaetha Jesús cuiduba.
\v 14 Poxonae Jesús cataunxuae ecapona Galilea pucua
itapatha, bapoxonae Leví tainchi. Bapon Leví Alfeo
pexanto tatsi. Bapon Leví eca ichaxota bapon paratixi
matoma noteibeca po paratixi jiwi bewa catsibina pon
romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. Jesús Leví
tsipaebatsi, Jesús jeye:
\p —Nepuna ponde, jei Jesús.
\p Bapoxonae Leví nontapona, yawa Jesús puna poinchino.
\p
\v 15 Pirapaeyo Jesús Leví barʉ eca pexaethopeibiwatha,
xua Leví pia botha tatsi xua Jesús pebarʉ xaenexatsi.
Barichi Jesús barʉ eca pinmonae barapo pexaethopeibiwatha
pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa
catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi
nexa. Irʉrʉ Jesús barʉ eca ichamonae pomonae abe
peexanae cuiru coyenein peexanae jiwi. Mataʉtano Jesús
pijimonae barʉ eca barapo pexaethopaewatha. Pinmonae
Jesús barʉ eca tsipei pinmonae Jesús puna poinchi.
\v 16 Ichitha pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia
peitorobi coyenewa tatsi irʉrʉ fariseomonae, daxita
barapomonae Jesús tainchi poxonae Jesús barʉ xayeca
pomonae paratixi pentoma noteibiwi, irʉ pomonae abe
peexanae cuiru coyenein peexanae jiwi. Pomonae Jesús
tainchi daxita barapomonae Jesús pijimonae tatsi
jeichichi:
\p —Maisa Jesús pon painya nepaca cacuidubin abe exana
poxoru barʉ xayeca pomonae paratixi penoteibiwi,
mataʉtano, barʉ xayeca pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi,
jei barapomonae.
\p
\v 17 Poxonae Jesús jume tane baraxua, bapoxonae Jesús
jume nota, jeye:
\p —Pomonae ba xua xaniwaicha jinompa xua jopa ateneyo
barapomonae ba jopa canantawenonaeyo pon jiwi peyawʉbin.
Saya jame meisa pomonae ba atene barapomonae jame
canantawenona pon jiwi peyawʉbin. Barichi xan patopan
apara tha jopa tawabinexa tsane pomonae pejʉntʉ coyene
xanepanae jiwi. Saya apara tawabinexa pomonae abe peexanae
cuiru coyene peexanaewi tayawenaenexa tsane barapomonae,
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi po coyene
xua Nacom peyabara nainbotsiwatsi
\r (Mt 9.14-17; Lc 5.33-39)
\p
\v 18 Caentaqueitha Juan pia pepuna jinompaewichi, irʉrʉ
fariseomonae, nainbota Nacomtha xua saya pewʉcaenexa
Nacomtha. Poxonae barapomonae nainbota, bapoxonae ichamonae
Jesús siwa poinchi. Barapomonae Jesús yabara yainyabatsi
barapo penainbotsi coyene. Barapomonae jeye Jesustha:
\p —Juan pia pepuna jinompaewichi, irʉ fariseomonae jopa
juniya Nacom peyabara nainbotsiwatsi poxonae Nacom
wʉqueibatsi. Ichitha jinyamonae jopa daichiyo, jopa
nainbotsiyo Nacomtha xua saya pewʉcaenexa Nacomtha, jei
barapomonae Jesustha.
\p
\v 19 Jesús jume nota barapomonae, jeye:
\p —Jiwi ba jopa bewa wecoyeya yabara nainbotsi poxonae
ichamonae pexaewa tsinacaetuta penabanaenexa xua poxonae
pebin pecotsiwa pita. Poxonae cataunxuae awiya bapon eca
pexaewa penabanaewatha bapoxonae jiwi ba pebʉrʉya nabane.
Jopa bewa yabara nainbotsi tsane.
\v 20 Ichitha icha pon aena piowa pita, caena nainya
waetabatsi, ichamonae waetaba xua tajʉ bapon
pecaponaenexatsi, bapoxonae jame jiwi ba bewa wecoyeya
yabara nainbotsi, xua equeicha bapon caewa pepatopaewa
tsane.
\p
\v 21 “Jiwi ba jopa exanaeyo xua pena dorouto tsiwiyo
jiwana caxinaxubeta xua peru dorouto pewan botsinexa. Icha
baxua exanaetsipa xua pena paparuwatha wan bota peru
doroutotha, bapoxonae barapo dorouto abe tsanaya tsipae.
Tsipei poxonae barapo dorouto matanaxuba barapo pena
paparuwa natsaquetabiya. Poxonae barapo pena paparuwa
natsaquetabiya equeicha wan tsitsipanarena barapo dorouto.
Bapoxonae equeicha nama bichocono pin wan tsanaya
beyacaincha xua poxonae copiya.
\v 22 Mataʉtano jiwi ba pena vino mera jopa eparecaeyo
peru bocototha, tsipei icha baxua exanaetsipa, barapo pena
vino mera abe exanaetsipa barapo bocoto. Tsipei barapo
bocoto jopa nayeyetaponaeyo poxonae barapo vino mera
atsaxa. Barapo pena vino mera naxuba xuano barapo bocoto
naxuba poxonae barapo bocoto tsitsica. Daxota bewa jame
pena vino mera eparecae pena bocototha. Bapoxonae pena vino
mera jopa naxubiyo. Yawa pena bocoto jopa naxubiyo poxoru
boco yeyena yawa poxoru pena bocoto”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae tatsi yaboto nota
trigo xu judiomonae barompaya pia pentaquei seicae
mataqueitha tatsi
\r (Mt 12.1-8; Lc 6.1-5)
\p
\v 23 Caentacabi poxonae judiomonae barompaya pia pentaquei
seicae matacabi tatsi, barapo matacabitha Jesús, irʉ
pijimonae tatsino pabi iyiya. Jesús pijimonae tatsi
jainpa. Barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua yaboto
xunumenapona trigo xu. Bapoxonae pecobetha xu mata pepeta.
\v 24 Poxonae fariseomonae cui tane xua Jesús pijimonae
tatsi exana, bapoxonae fariseomonae Jesús tsipaebatsi,
jeye:
\p —Jamaisa jinya jiwimonae nacuita barapo matacabithe,
poxonae yaboto nota trigo xu. Apara jiwi jopa yabara cui
copatsiyo xua ichamonae penacuichiwa barapo matacabithe xua
judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi,
jei fariseomonae.
\p
\v 25 Jesús jume nota, jeye:
\p —Barapomonae tajiwimonae jopa apara abe exanaeyo.
¿Jopa payabara yorobim pocotsiwa bayatha David exana
poxonae jainpa, poxonae irʉ pijimonae tajainpatsirʉ?
Bapon David, pon caena bayatha israelmonae itorobiya pia
pepa peewatsinchi.
\v 26 Bapon David, irʉ pijimonae tatsi, barapomonae
jojoniya Nacom pin pia botha tatsi poxonae pon pewʉn
Abiatar tanacuita Nacom. Bapon Abiatar sacerdotemonae pia
pepa pentacaponaein tatsi. David xane pan, po pan ichamonae
cana exana xua Nacom pecatsiwatsi. Irʉ barapo pan David
pijimonae cata xua pexaenexarʉ. Barapomonae xane bequein
bara Nacom pia peitorobi coyenewatha copata xua saya meisa
sacerdotemonae itacʉpatsi xua pexaewa tsane barapo pan,
jei Jesús.
\p
\v 27 Equeicha Jesús namchi, jeye:
\p —Nacom, jiwi pewʉnaeya taexanatsi pentaquei seicae
matacabi. Barapo pentaquei seicae matacabi Nacom tsiexana
jiwi, xua barapo matacabitha jiwi penafifinacaewatsinexa.
Nacom jopa ainya cui cana exanaeyo pentaquei seicae
matacabi xua beyacaincha jiwi.
\v 28 Daxota xan ponxaein Nacom tana neitapetsixae xeinan
taitorobi coyenewa xua jiwi tacoya taitorobiwa pentaquei
seicae matacabitha, jei Jesús fariseomonaetha.
\c 3
\s Meje yabara poxonae Jesús cobe wʉnae exana pon pecobe
mʉbinchi
\r (Mt 12.9-14; Lc 6.6-11)
\p
\v 1 Jesús equeicha joniya judiomonae pia penacaetutsi
botha tatsi. Baraxota pon pecobe mʉbinchi eca.
\v 2 Barichi pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi
coyene tatsi, irʉ fariseomonae baxota ena. Daxita
barapomonae Jesús necotenatsi pecui taenexatsi icha bara
metha Jesús cobe wʉnae exanaena pentaquei seicae
mataqueitha pon pecobe mʉbinchi. Icha Jesús pon pecobe
mʉbinchi axaibi exanatsi, bapoxonae barapomonae xeinaena
po coyenewa xua Jesús abe peyabara paebiwatsi tsainchi.
\v 3 Bapoxonae Jesús barai pontha pon pecobe mʉbinchi,
jeye:
\p —Nontaponare. Uncuare xote, jei Jesús.
\p
\v 4 Pomonae Jesús tainchi Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Paca yainyabinchi, ¿eta xua copata pentaquei seicae
matacabitha? ¿Wʉnae jampa? ¿Abe jampa? ¿Eta xua metha
tsipae? ¿Xua pebin capanepatsi jampa? ¿Xua pebin bexotsi
jampa? ¿Eta xua jane? jei Jesús.
\p Ichitha barapomonae jopa jume notsiyo, saya moya umena.
\v 5 Nexata Jesús necota barapomonae. Anaya Jesús caseba
barapomonae. Mataʉtano jʉntʉ coyene wecoyei, tsipei
barapomonae jopa beyaputaeyo pocotsiwa bapon exana. Jesús
barai pon pecobe mʉbinchi:
\p —Nacobe doire, jei Jesús.
\p Bapon nacobe doita. Bapoxonae bapon nainya cobe wʉnae
tsanaya.
\v 6 Bapoxonae fariseomonae Jesús weya ponarʉcʉpa.
Bapoxonae barapomonae nacaetuta Herodes pijimonaetha tatsi
xua pecui yabara paebinexatsi xua po cui coyenewatha Jesús
pebexubiwa tsainchi.
\s Meje yabara poxonae pin bicheito nacaetuta Galilea pucua
itapatha
\p
\v 7 Jesús pijimonae barʉ pona Galilea pucua itapa beya.
Irʉrʉ pin bicheitomonae Jesús puna poinchi pomonae
Galilea nacua weya pona.
\v 8 Irʉrʉ pomonae Judea nacua werena pona irʉrʉ
pomonae Jerusalén tomara werena pona, daxita barapomonae
Jesús puna poinchi. Irʉrʉ Idumea nacuapiwi Jesús puna
poinchi. Irʉrʉ ichamonae Jesús puna poinchi pomonae icha
muxunenetha jinompa xua Jordán mentha. Irʉrʉ Tiro
tomarapiwi Jesús puna poinchi. Irʉrʉ Sidón tomarapiwi
Jesús puna poinchi. Daxita barapo bicheito Jesús itata
patatsi poxonae jume tane daxita xua juinya pocotsiwan
Jesús exana.
\v 9 Tsipei pin bicheito, daxota Jesús pijimonae itoroba
xua jera petaxawenaewa tsainchi xua petsaquibabiyainwatsi
barapo pin bicheito.
\v 10 Yaitama Jesús axaibi exaneiba pin bicheito pomonae
atenemonae, daxota irʉ ichamonae Jesús imoxoyo caquita
poinchi. Barapomonae ichichipa xua Jesús pejayabiwatsi xua
barapomonae irʉ axaibi peexanaenexatsirʉ.
\p
\v 11 Pomonae caurimonae pexeinaewi, poxonae barapomonae
Jesús tainchi, barapomonae pentabocototha umena Jesús
peitabaratha tatsi. Barapomonae wawaya jeye xua caurimonae
wawai peexanaexaetsi:
\p —¡Maisa bara xam Nacom Pexantom! jei barapomonae xua
wawaya exanatsi caurimonae.
\p
\v 12 Jesús jume daunweya itoroba barapomonae, jeye:
\p —Jopa pana neyabara paebinde ichamonaetha xua xan Nacom
Pexanton, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús itapetsiya waba pia peitorobi
jiwi tatsi pomonae xua doce poyobe
\r (Mt 10.1-4; Lc 6.12-16)
\p
\v 13 Bapoxonae Jesús demxuwatha pona. Barapo demxuwatha
Jesús waba pomonaetha xua peichichipaexae xua itapetsiya
waba. Barapoxonae barapomonae Jesús pia xantha tatsi
tapatatsi.
\v 14 Jesús itapetsiya waba doce poyobe xua pomonae
pebarʉ jinompaenexatsi. Mataʉtano barapomonae Jesús
itoroba xua daxita jiwitha petacueicueijeinexatsi Nacom
Pejume Diwesi.
\v 15 Barapomonaetha Jesús cata pia peayapusʉ itorobi
coyenewa tatsi, xua cauri ichamonae petaitawetsinexatsi
pomonae xua cauri pepuna jinompaewichi.
\v 16 Meje barapomonae pewʉnxi tatsi pomonae Jesús waba:
Simón pon icha wʉn wʉn dutatsi “Pedro”, baraichi.
\v 17 Ichʉn pewʉn Santiago. Ichʉn pewʉn Juan pon
Santiago peweicho tatsi. Baraponbe Zebedeo pexantobe tatsi.
Baraponbetha Jesús icha wʉn wʉn dutabe “Boanerges” jei
(xua po wʉntha xua jei: “Yamʉxʉ pexantobe tatsi”,
jei). Barapo wʉn wʉn duta tsipei peajʉntʉcoyenesʉnbe.
\v 18 Ichʉn pewʉn Andrés. Irʉ ichʉn pewʉn Felipe.
Irʉ ichʉn pewʉn Bartolomé. Irʉ ichʉn pewʉn Mateo.
Irʉ ichʉn pewʉn Tomás. Irʉ ichʉn pewʉn Santiago pon
Alfeo pexanto tatsi. Irʉ ichʉn pewʉn Tadeo. Irʉ ichʉn
pewʉn Simón pon celotemonaepin.
\v 19 Irʉ ichʉn pewʉn Judas Iscariote. Barapon Judas pon
Jesús caenaetaxubatsi ichamonaetha pebexubinexatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús baraichi xua pinae xeina
Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi
\r (Mt 12.22-32; Lc 11.14-23; 12.10)
\p
\v 20 Bapoxonae Jesús, irʉ pomonae pia peitapetsiwi tatsi
botha jojoniya. Bapoxonae equeicha pin bicheito nacaetuta
Jesús pia xantha tatsi. Daxota Jesús irʉ pijimonae tatsi
jopa itacʉpaetsi xua penabanaewa tsane.
\v 21 Jesús piamonae matabʉxʉyo tatsi jume tane xua jiwi
paeba xua pinae juinya Jesús matayaibatsi. Daxota
barapomonae pata, xua Jesús pewaetabinexatsi, xua pia bo
beya pecaponaenexatsi.
\p
\v 22 Mataʉtano pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia
peitorobi coyene tatsi, pomonae Jerusalén werena pona,
barapomonae jiwitha jeye Jesús yabara: “Bapon caurimonae
itawetatsi, apara pexeinaexae Beelzebú pia peayapusʉ
itorobi coyene tatsi, pon caurimonae pia pentacaponaein
tatsi”, jei barapomonae pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés
pia peitorobi coyenewa tatsi.
\p
\v 23 Bapoxonae Jesús waba barapomonae pia xainya berena.
Yawano Jesús pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo tsipaeba,
jeye: “Caurimonae pia pentacaponaein tatsi jopa
itacʉpaetsi xua peitawetsiwa icha caurimonaetha, xua pecae
caurimonaexae.
\v 24 Icha cae nacuapiwi nawepu tsatabe xua mataʉta
nababe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo.
\v 25 Mataʉta irʉrʉ icha cae bo matabʉxʉyomonaebe
nababe yawa nawepu tsatajopabe, bapoxonae jopa
xaexaenaecaeyo.
\v 26 Barichi icha Satanás, pijimonae tatsi nawepu
tsatajopabe mataʉtano xua nababe, bapoxonae jopa
xaexaenaecaeyo. Satanás jopa itacʉpaetsi xua itoroba
pijimonae, tsipei amsiya exana.
\p
\v 27 “Dapon ajibi, pon itacʉpatsi xua botha joniya po
botha pon bichocono maxʉ daunwei pia bo tatsi xua daxita
notsina pocotsiwa bapon xeina pon maxʉ daunwei icha jopa
copiya matha maxʉ cʉtanotsiyo.
\p
\v 28 “Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Pocotsiwa jiwi abe
peexanae cuiru coyenein exana, mataʉtano pocotsiwa xua
jiwi abe paeba, barapo coyenein Nacom itacʉpatsi xua
yabara jʉntemainaena xua barapo jiwi abe exana.
\v 29 Pon abe yabara paeba Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ
tatsi, Nacom bapana jopa yabara jʉntemainae tsane xua
bapon paeba. Bara bapon ataya atene tsane ichaxota jopa
itacounayiyo isoto xua bapon abe peexanaexae”, jei Jesús.
\p
\v 30 Jesús baraxua paeba, tsipei pomonae jiwi pecuidubiwi
Moisés pia peitorobi coyene tatsi barapomonae bayatha
naerabiya paeba xua pinae Jesús cauri xeina. Ichitha pon
Jesús xeina apara Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.
Daxota barapomonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tsita
natsicuentatsi, tsipei Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi
abe yabara paebatsi.
\s Meje yabara Jesús pena tatsi, irʉrʉ peyapin jiwi
tatsino
\r (Mt 12.46-50; Lc 8.19-21)
\p
\v 31 Pirapae Jesús pena tatsi, irʉ peyapin jiwi tatsi
pata Jesustha. Ichitha barapomonae pesato beumeinya.
Bapoxonae najume caruta ichamonaetha xua petawabinexa
tsainchi Jesús.
\v 32 Po bicheito Jesús matawacaicha enatsi, barapomonae
Jesús tsipaebatsi, jeye:
\p —Ena, irʉrʉ neyapin jiwino, pesato beya umena. Bepara
bequein cataei. Bepara bequein catsipaebei, jei.
\p
\v 33 Ichitha Jesús jume barai barapomonae, jeye:
\p —¿Jintam powa be taena natsicotanera? ¿Jintam pomonae
be tayapin jiwi natsicotanera? jei Jesús.
\p
\v 34 Bapoxonae Jesús necota pomonae pematawacaicha
enaewichi. Jesús jeye:
\p —Barapomonae pomonae xote umene apara be taena
tsicotan, mataʉtano be tayapin jiwi tsicotan.
\v 35 Pomonae exana pocotsiwa Nacom itoroba, pon
peitabocotha peecaeinxae, barapomonae be tayapin jiwi
tsicotan, mataʉtano irʉ be tayapixi tsicotanno,
mataʉtano irʉ be taena tsicotanno, jei Jesús.
\c 4
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua pon peʉbin yabara
\r (Mt 13.1-9; Lc 8.4-8)
\p
\v 1 Equeicha Jesús tamropata pitaba xua cuiduba Galilea
pucua itapatha. Bapoxonae pin bicheito nacaetuta ichaxota
Jesús cuidubuncua. Tsipei pin bicheito daxota Jesús
jeratha nontabiya xua peecaenexa, po nae mentha ducuiya.
Barapo pin bicheitomonae taetabo itapatha umena.
\v 2 Jesús barapomonaetha cuiduba pecayabara jʉta pepaebi
diwesintha.
\p Poxonae Jesús cuiduba barapomonae, jeye:
\v 3 “Pana nejume naitaeware barapo diwesiyo: Pebin pon
peʉbin ponataba pia ʉbichi pabitha.
\v 4 Poxonae pon peʉbin ʉbauya, icha xu namtotha
othopeica. Pepupunaewi yapata. Bapoxonae barapo xu xu xane.
\v 5 Icha xu, xu othopeica ibowantha ichaxota xua ira
itafafana. Barapoxonae barapo xu caena nainya xu xuwa,
tsipei jopa tajʉ xu xuwarecaeyo.
\v 6 Ichitha poxonae xometo atsa tsina, bapoxonae yaboto
tsaquiwa yawa tʉpa tsipei jopa tajʉ tabʉ opina
xuwarecaeyo.
\v 7 Icha xu, xu othopeica ichaxota pesoiwan xuwinaena.
Barapo xu yaboto nanta capanaba poxoru yawa muxuna xuwina
pesoiwan. Daxota barapo xu jopa xu nacoichiyo.
\v 8 Icha xu, xu othopeica ichaxota ira wʉnae. Poxonae
barapo xu, xu xuwa, xu nawʉnaeta. Icha xun, xu
nanacoitapona treinta po xu matabʉxʉyobe tsiniya. Icha
xun, xu nanacoitapona sesenta po xu matabʉxʉyobe tsiniya.
Icha xun, xu nanacoitapona cien po xu matabʉxʉyobe
tsiniya”, jei Jesús barapo pin bicheitomonaetha.
\p
\v 9 Equeicha Jesús jeye: “Icha pamuxu dubename, moya
pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi”,
jei Jesús poxonae pijimonae muxuconaquiya tsipaeba.
\s Meje yabara poxonae Jesús namchi xua exua metha
pecayabara jʉta pepaebi diwesin
\r (Mt 13.10-17; Lc 8.9-10)
\p
\v 10 Nexata poxonae Jesús pipatotha eca, bapoxonae barʉ
eca pomonae pia pepuna ponaewichi, irʉno pijimonae tatsi
pomonae doce poyobe. Barapomonae Jesús yainyabatsi jeye:
“¿Eta pocotsiwa yabara caunutame poxonae barapo
pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo cuidubame?” jei
barapomonae.
\v 11 Jesús jume nota barapomonae, jeye: “Meisa paxam
yatsicaewa Nacom yabara paca yaputane exana po pecuidubiwa
xua moya peyawʉn xeinaewa. Barapo moya peyawʉn xeinaewa
apara xua Nacom paca cana exana xua painya nepaca
itacʉpaewa xua painya nenaexanaewa Nacom piamonae tatsi
pam, pomonae pamxaem Nacom itorobiya paca ewata. Ichitha
meisa jame ichamonae pomonae jopa nejume cowʉntsiyo jopa
daichichi. Nacom jopa copatsiyo xua barapomonae peyabara
yaputaewa baxua. Daxota barapomonae cuiduban pecayabara
jʉta pepaebi diwesintha, xua Nacom peyabara
yaputaenexatsi.
\v 12 Baxua paeban xua bequein pia tana necui taibenaewatha
tsane ichitha jopa pia tana necui yaputaibenaewatha tsane.
Yawa xua bequein pia tana nejume taibenaewatha tsane
ichitha jopa pia tana nejume copi taibenaewatha tsane.
Poxoru bapomonae jopa icha jʉntʉ coyene xeinaeyo
Nacomtha, daxota barapomonae Nacom tsita natsicuentatsi abe
petsita exanaexaetsi xuano Nacom jopa yabara jʉntemainaeyo
abe pia peexanae coyenein tatsi”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae muxu yaputane exana
po diwesi xua pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, pon
peʉbin yabara
\r (Mt 13.18-23; Lc 8.11-15)
\p
\v 13 Equeicha Jesús barapomonaetha muxu tsipaeba, jeye:
“Tsipei jopa payaputaem po pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo xua peʉbin yabara paeban daxota jopa
payaputaemtsipae bequein ainya pecayabara jʉta pepaebi
diwesin paca tsipaebichipatsi.
\v 14 Paca tsipaebatsi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo
xua iche: Pon peʉbin jʉpa, icha be ichi pon Nacom Pejume
Diwesi pepaebi ducuanaebiyaein.
\v 15 Po xuton xua namto beothopiya, aichurubenae. Barapo
xuton yabara caunuta xua jiwi bara jʉntʉ weichichi
caurimonae pia pentacaponaein tatsi, pon Satanás. Jiwi
jʉntʉ coyene weajumetsurubenae exanatsi Nacom Pejume
Diwesi xua bayatha po jume jume tane, xua bapoxonae jopa
petajume cowʉntsinexa tsainchi Nacom, yawa xua jopa
petanacapanenebiyaenexa tsainchi Nacom beya, xua Nacom
exanaena.
\v 16-17 Po xuton xua xu othopa ibowantha, barapo xuton
yabara caunuta po jiwi xanepanaya jume tane Nacom Pejume
Diwesi, xuano jʉntʉ coyene weiweinaya Nacom jume
cowʉntatsi. Ichitha bara caeto jume cowʉnta, poxoru
barapomonae ajʉntʉfaetabiya jume jeba Nacom Pejume Diwesi
pejʉntʉ coyeneintha. Poxonae yaitama barapomonae
bichocono peatenexae, mataʉtano poxonae barapomonae
yaitama abe petaexanaexaetsi ichamonae xua pejume
cowʉntsixae Nacom, bapoxonae caurimonae abe exana
barapomonaetha, xua barapomonae jʉntʉ coyene
wejʉntemaina exanatsi xua Nacom pecayabara
jʉntemainaewatsi.
\v 18-19 Po xuton xua xu othopeica pesoiwantha, barapo
xuton caunuta xua pomonae Nacom Pejume Diwesi jume tane,
ichitha saya barompaya pia jʉntʉ coyeneyatha jinompa,
yawa saya ʉ copei cayabara nanta xeina, yawa saya exana
pocotsiwa jʉntʉ coyene weiweina cana exainchi. Po coyene
pebiwi exana baxuan bara jʉtiya ichiya exana xua po xuton
be pesoiwantha othopiya. Barapo xuton jopa thei dubenaeyo.
Barapocotsi jʉta coyeneya ichi, barapo jiwi. Jopa
xanepanaya jinompaeyo Nacom nexa.
\v 20 Po xuton xua xu othopeica peira wʉnaewatha, bara
nacoita. Barapo xuton yabara caunuta pomonae jume tane
Nacom Pejume Diwesi, mataʉtano jume cowʉntano poxoru
jʉntʉ coyene xanepanaya jume tane. Mataʉtano beta exana
dubenanaebiya beya matapainya jiwi cui tane xua barapomonae
jʉntʉ coyene xanepana Nacom peitabaratha tatsi. Bapoxonae
ichamonae barapomonae jiwana beta yawena ichamonaetha icha
barapo xuto ichi xua treinta po xu matabʉxʉyobe tsiniya
tsoponae. Mataʉtano ichamonae barapomonae jiwana beta
yawena ichamonaetha icha barapo xuto ichi xua sesenta po xu
matabʉxʉyobe tsiniya tsoponae. Mataʉtano ichamonae
barapomonae jiwana beta yawena ichamonaetha icha barapo
xuto ichi xua cien po xu matabʉxʉyobe tsiniya tsoponae”,
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae tsipaeba pecayabara
jʉta pepaebi diwesiyo xua pecoicha yabara
\r (Lc 8.16-18)
\p
\v 21 Equeicha Jesús barapomonaetha tsipaeba, jeye:
“Poxonae jiton pecoicha, coicha exana, bapoxonae jopa
coicha matacatsiyo cajatha. Yawa jopa coicha exanaeyo cama
peʉpana deca. Jame asiya coicha exanatsi, xua pecoicha
taenexa pomonae jojoneibarena.
\v 22 Daxita pocotsiwa xua moya peyawʉn xeinaewa bexa
tsane jiwi yabara yaputaena. Barichi po diwesin xua
pecayabara jʉta pepaebi diwesin xua paebapona jiwi barapo
diwesin jiwi itacʉpaeinchi xua peyabara yaputaewa tsane.
\v 23 Icha pamuxu dubename, moya pana nejume naitaeware
pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi”, jei Jesús poxonae
pijimonae muxuconaquiya tsipaeba.
\p
\v 24 Equeicha Jesús barapomonae barai, jeye: “Pana
nejume naitaeware painya neexanaenexa pocotsiwa paca
tsipaebatsi. Icha ichamonae daunweya payabara paebiname
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacom barichi daunweya
paca yabara paebina painya nenatsicuentsiwa xua abe painya
neexanaexae. Mataʉtano equeicha ichawano mataropeicha paca
catsina.
\v 25 Pon ba be conotha Nacom yabara yaputainchi Nacom
bapontha cana exanaena xua ichawa peyabara yaputaewa tsane
beya poxonae bapon equeicha bichocono Nacom pejume
cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa ichipaeyo xua Nacom
peyabara yaputaewatsi Nacom wepichina po coyene bapon
yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume cowʉntsiwa
tsainchi”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo paeba xua peʉbi xuto yabara
\p
\v 26 Nexata equeicha Jesús namchi, jeye: “Yabara paca
cuidubatsi po coyene xua Nacom itorobiya ewata piamonae.
Barapo coyene bara jʉta coyeneya ichi, icha pebin ichi
poxonae peʉbi xu xu bebeya.
\v 27 Poxonae nacobe weta xua ʉba, bapoxonae pabi weya
pona. Bara bequein bapon jopa yawenaeyo xua barapo xuton
xuxuwapona mataqueitha, merawithano poxonae pebin
maitequeiba, daichitha awiya barapo xu xuxuwapona.
\v 28 Daxota barapo xu xuxuwapona tsipei ira yawena xua
barapo xu xuxuwapona. Copiya pepaboto xuwina, bapoxonae
pepato naexana. Bapoxonae pepa xu xu dubena xua bichocono
axucʉcʉ.
\v 29 Poxonae pepa xu xu naweta barapo matacabitha pebin
pona xua penotsinexa pocotsiwa naweta”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo po peʉbi xutiyo pewʉn mostaza xutiyo
\r (Mt 13.31-32; Lc 13.18-19)
\p
\v 30 Jesús barapomonae tsipaeba, jeye: “Poxonae Nacom
waba jiwi xua petanaexanaenexatsi piamonae tatsi pomonae
itorobiya peewatsixae, ¿eta po coyene nacoyene jʉpabe?
¿Eta xua paca cuidubinchi xua baxua yabara?
\v 31-32 Nacom pijimonae tatsi mataropeicha bichocono
pinmonae tsoponae xua pomonae jume cowʉntapona Nacom.
Baraxua icha be mostaza xutiyo ichi po xutiyo bichocono
tsica xutiyo beyacaincha xua icha pethei xutiyo. Barapo
mostaza xutiyo pebin ʉba pia pabitha. Xuwa beya pin nae
tsoponae. Pepinnaexae daxota siri coton exana
pemaxʉranantha. Icha mostaza xutiyo ichi xua beya pin nae
tsoponae, bara jʉta ichi Nacom pejume cowʉntsiwichi,
pomonae bapon itorobiya peewatsixae. Bequein anoxuae tsica
bicheitiyo, bexa tsane beya pin bicheito tsoponae tsane”,
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta
pepaebi diwesixitha
\r (Mt 13.34-35)
\p
\v 33 Jesús jiwitha ainya pecayabara jʉta pepaebi
diwesixi tsipaeba poxonae cuiduba Nacom Pejume Diwesi, icha
barapocotsi diwesixi ichi xuaunxuae po diwesixi paeba.
Awiya cuidudubapona beya poxonae barapomonae xainwaicha
yaputane.
\v 34 Saya meisa barapomonaetha Jesús cuidubeiba
pecayabara jʉta pepaebi diwesixi coyenexitha. Poxonae
Jesús meisa pijimonae barʉ eca, bapoxonae Jesús
pijimonae yabara muxu yaputane exana pecayabara jʉta
pepaebi diwesixi coyenexi.
\s Meje yabara poxonae Jesús xainya ducuanaya exana joibo,
yawa maratsacano xainya mene ducuanaya exanano
\r (Mt 8.23-27; Lc 8.22-25)
\p
\v 35 Barapo mataqueitha poxonae quirei tsanaicha Jesús
pijimonae tsipaeba, jeye:
\p —Antha poinchi icha muxunene beya, pucua beicha, jei
Jesús.
\p
\v 36 Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ wepu pona barapo pin
bicheito. Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ poinchi jeratha,
po jeratha Jesús cuidubeca barapo pin bicheito. Barichi
icha jeranno naponano.
\v 37 Bapoxonae mentha jemeicha naetaba pin joibo.
Maratsacan jeratha mene othopa, muxu jera pebunarecae.
\v 38 Ichitha Jesús jera tafetha maituncua, nantasipa
yʉyʉtuncua paparuwatha xua xota nacuenacuena. Jesús
pijimonae yaʉbatsi, jeichichi:
\p —Pon pata Necuidubin, ¿jopa catsita ainya cuiyo xua
waxainchi bunathopaeinchi? jei barapomonae.
\p
\v 39 Bapoxonae Jesús asiya uncua, yawa joibo itawetaxuba.
Jesús jeye maratsacantha:
\p —¡Barande, bara xainya mene ducuanayama! jei Jesús.
\p Bapoxonae joibo caewanaya, yawa mene xainya ducuanaya.
\v 40 Nexata Jesús barai pijimonae, jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa metha bichocono pajunuwame?
¿Cataunxuae jopa pana nejume cui yabara jume cowʉntsim
xua bara tana neitacʉpaewa xua tapaca yawenaewatsi? jei
Jesús.
\p
\v 41 Barapomonae bichocono najʉntʉ coyene cabenaeca,
yawa caemonae natsipaeba najei:
\p —¿Metha jintamda baponda? ¡Jamaisa bapon itawetaxuba
joibo yawa maratsacan xua daxita xainya dubenanaya! najei
barapomonae.
\c 5
\s Meje yabara xua pebin pon caurimonae xeina pon Gerasa
nacuapin
\r (Mt 8.28-34; Lc 8.26-39)
\p
\v 1 Jesús, irʉ pijimonae tatsi pata icha muxunene beya
xua barapo pucuathiya. Po iratha Jesusbarʉ pata barapo ira
pewʉn Gerasa nacua.
\v 2 Poxonae Jesús jera wenontouna bapoxonae patopa pebin
pon caurimonae xeina. Bapon ibo wou weya patopa Jesustha.
\v 3 Barapo pebin poponeiba ibo wountha. Dapon aibi pon
itacʉpatsi xua bapon pecʉtsiwatsi, mataʉtano metha
bequein penaintotha tsipae.
\v 4 Bapon matowa penaintotha taxu cʉbeibatsi, yawa maxʉ
cʉbeibatsi xua bapon peyapucaeneibinexa tsainchi.
Daichitha bapon barapo nain nain epa xuneiba. Dapon aibi
xua bapon pecui amanayabiwatsi.
\v 5 Barapon mataqueitha poponeiba, yawa merawitha
poponeiba. Mataʉtano atororotha yawa ibo wountha wawai
tsopoponeibi. Mataʉtano ibotixitha pia coutha nathabeiba.
\v 6 Poxonae barapo pebin Jesús tajʉ taebatsi, bapoxonae
cuinaepona Jesús beya. Bapon pentabocototha uncua Jesús
peitabaratha tatsi xua Jesús pebarʉ cui itura jinaexaetsi
peainya cuinxae.
\v 7 Bapon wawaya jeye Jesustha:
\p —Jesús pon Nacom Pexantom, pon peitabocotha eca, ¿eta
pocotsiwa metha taxantha patopame? Jume daunweya cabaraichi
jopa neperaxa exanaeinde, jei.
\p
\v 8 Bapon baxua paeba tsipei Jesús copiya namchi, jeye:
\p —¡Caurimonae pam, bapon pawepu ponare! jei Jesús.
\p
\v 9 Jesús yainyaba bapontha:
\p —¿Eta po wʉm? jei.
\p Bapon jume nota jeye:
\p —Tawʉn Ayei, tsipei paxan caurimonae pan ayei jiwi
pan, jei bapon xua paeba exanatsi caurimonae.
\p
\v 10 Barapo caurimonae Jesús muxu fayacotatsi xua bepa
pinae barapomonae jopa bewa itawetichi icha nacua beya.
\v 11 Ichaxota imoxoyo peitapatororotha baxota jinompa pin
marranomonae. Barapo marrano duweimonae xayompa peitapa
tororotha.
\v 12 Caurimonae Jesús wʉcatsi, jeye:
\p —Icha pana itawetame, moya pana nepu copabare marrano
duweimonaetha, jei caurimonae.
\p
\v 13 Bapoxonae Jesús copata xua bara caurimonae ponaena
marrano duweimonaetha pebin weya. Barapo marranomonae
dʉcʉpa. Pin pitapatororo othopareca. Pucuatha bunothopa.
Yawa caurimonae cabunathopatsi. Barapo marranomonae dos mil
po duweimonaebe.
\p
\v 14 Bapoxonae pomonae peyapu eenaewi marranomonae,
barapomonae bichocono junuwiya cuinaepona tomara beya, jiwi
petsipaebinexatsi baxua yabara, yawa jiwi petsipaebinexatsi
tomara cuariya beya. Bapoxonae jiwi pata petaenexa
pocotsiwa Jesús cana exana pebintha.
\v 15 Poxonae barapomonae pata Jesustha, bapoxonae
barapomonae tane pebin pon bayatha cauri xeina. Barapo
pebin moya eca, paparuwa nama xatatano, mataʉtano jʉntema
eca. Bapoxonae barapomonae bichocono junuwa.
\v 16 Pomonae bayatha tane xua pocotsiwa Jesús bayatha
cana exana pebintha, pontha pon cauri xeina, baxua yabara
paeba ichamonaetha pomonae pata. Mataʉtano yabara paeba
pocotsiwa Jesús cana exana marrano duweimonaetha.
\v 17 Bapoxonae barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua
Jesús itawetatsi, jeye: “Maisa bewa warapaename Gerasa
nacua weya, po nacua pata nacua weya”, jei barapomonae.
\p
\v 18 Poxonae Jesús jeratha nontabiya, bapo pebin pon
bayatha caurimonae xeina, bapon Jesús wʉcatsi xua bepa
pinae Jesús puna ponaetsi.
\v 19 Ichitha Jesús jopa copatsiyo xua pepuna ponaenexa
tsainchi bapon. Saya jame Jesús bapontha jeye:
\p —Maisa jinya bo beya ponare ichaxota jinyamonae
matabʉxʉyo beya. Barapomonaetha tsipaebare daxita
pocotsiwa Nacom cacana exana. Mataʉtano barapomonaetha
tsipaebare xua Nacom bara cayabara najʉntʉ coyene xeina
pia necayawenaenexa, jei Jesús.
\p
\v 20 Bapoxonae barapo pebin ponataba. Mataʉtano tamropata
pitaba xua cueicueijei daxita pocotsiwa bayatha Jesús cana
exana bapontha. Barapon baxua tsipaeba Decápolis
tomarantha, po tomaran xua diez po tomaranbe xua imoxoyo
nacacuita ena. Daxita jiwi barapo tomaran najʉntʉ coyene
cabenaeca poxonae jume tane xua barapon paeba.
\s Meje yabara xua poxonae Jairo pexantiyo taaxaibi
exanatsi; yawa yabara xua bapoxonae irʉ icha yabʉyo
axaibi exanatsi poxonae Jesús pia paparuwa tajayabatsirʉ
\r (Mt 9.18-26; Lc 8.40-56)
\p
\v 21 Poxonae Jesús caibeya pona jeratha icha muxunene
beya pucua iya, bapoxonae pin bicheito Jesús pia xantha
tapatatsi pitapatha.
\v 22 Bapoxonae caein patopa pon judiomonae pia
penacaetutsi bo tatsi pecanamataxeinaewi jiwanamonaepin.
Bapon pewʉn Jairo. Poxonae bapon Jesús tainchi, Jesús
peitabaratha tatsi pentabocototha tauncuatsi.
\v 23 Bapon Jairo bichocono Jesús wʉcatsi. Jairo jeye:
\p —Taxantiyo muxu imoxoyo petʉpae. Anetha, inta
taxantiyo necobetha mata jayabare, axaibi jinya
neexanaenexa tsane. Bapoxonae inta asʉ pepoponaenexa
tsane, jei Jairo.
\p
\v 24 Bapoxonae nexata Jairo Jesús puna pona. Pin bicheito
Jesús puna poinchi, yawa barapo bicheito tsaquibabatsi.
\v 25 Barapo pin bicheitotha irʉ napona yabʉyo powa
atene. Barapowa caena bayatha beya yadoce po weiyobe jopa
xua pentabʉ janatha boca xua be nantawane.
\v 26 Barapowa bichocono atene tsaibi bequein siwa poneiba
pomonaetha pomonae peyawʉbiwi jiwi. Barapomonae bapowa
daxita cobe matapaeteibatsi paratixi xua bapowa
peyawʉbixaetsi, daichitha bapowa jopa yawenaetsi baxua.
Saya equeicha bichocono abe tsoponae bapowa.
\v 27 Poxonae bapowa jume tane xua pinae juinya Jesús
axaibi exana jiwi, bapoxonae bapowa imoxoyo caquita
uncuataba Jesús peputha tatsi xua pin bicheitotha.
Barapowa Jesús pia paparuwa tatsi tajayabatsi xua
peopirawa.
\v 28 Barapowa pia coutha natsipaeba, najei: “Icha saya
Jesús pia paparuwa tajayabin, bapoxonae axaibin tsane”,
najei.
\v 29 Poxonae barapowa tajayaba Jesús pia paparuwa tatsi,
bapoxonae caena nainya bapowa ajaneibi tsanareca. Bapowa
pia coutha nayaputane xua bayatha axaibi.
\v 30 Jesús pia coutha nayaputane xua ichʉn axaibi
peexanaewatsi, tsipei pia pepon weya taajiwanatsurucuaetsi
pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. Bapoxonae Jesús
napatomeicha necota jiwitha, jeye:
\p —¿Jintam inta paparuwa jayabara? jei Jesús.
\p
\v 31 Nexata Jesús pijimonae jume notatsi, jeye:
\p —Apara xam bayatha taneme xua pin bicheito
catsaquibaba. ¿Eta xua metha pana yainyabame: ‘¿Jintam
metha inta paparuwa jayabara?’ jam? jei pijimonae tatsi.
\p
\v 32 Ichitha Jesús daxita jʉpaya tane peyaputaenexa pon
pejayabiwatsi.
\v 33 Barapowa bichocono junuwa, tsipei yaputane xua
barapowa Jesús jayabatsi poxonae axaibi exanatsi. Barapowa
jijiyeya patopa Jesustha, yawa pentabocototha uncua Jesús
peitabaratha tatsi xua Jesús pebarʉ cui itura jinaexaetsi
peainya cuinxae. Barapowa bara xainyeya paeba daxita
pocotsiwa xua exana.
\v 34 Jesús jeye barapowatha:
\p —Yabʉyo, caaxaibi exanatsi tana neyabara jume
cowʉntsixaem xua bara tana neitacʉpaewa xua tacaaxaibi
exanaewatsi. Saya jʉntemiya poponde. Bara axaibim tsaibim
tsane xua bara nepu tsitecae tsane, jei Jesús.
\p
\v 35 Poxonae Jesús cataunxuae cueicueijei tsuncuae
barapowatha, bapoxonae pata pomonae Jairo pia botha
petanacuichi jiwichi. Bapon Jairo pecanamataxeinaein
judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi. Barapomonae jeye
Jairotha pon pexantiyo taatenetsi:
\p —Nexantiyo bayatha cata tʉpa. ¿Eta xua metha came
fayacotame pon jiwi Pecuidubin? jei barapomonae.
\p
\v 36 Bequein bara baxua Jesús jume tane, ichitha baxua
Jesús jopa jume naitaewatsiyo. Jesús jeye Jairotha:
\p —Jopa junuwinde, saya maisa nejume cowʉnde, jei
Jesús.
\p
\v 37 Bapoxonae Jesús jopa copatsiyo xua pepuna ponaewatsi
tsainchi ichamonae. Saya meisa Jesús copata, xua pepuna
ponaenexa tsainchi Pedro, irʉ Santiago irʉ Juan pon
Santiago peweicho tatsi.
\v 38 Poxonae Jesusbarʉ pata Jairo pia botha tatsi,
bapoxonae Jesusbarʉ tane pin bicheito xua ajumeyaexa.
Barapomonae bichocono wecoyei, yawa wawai xua Jairo
pexantiyo petatʉpaexaetsi.
\v 39 Bapoxonae Jesús joniya botha, yawa tsipaeba
barapomonaetha, jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa metha paajumeyaexam, xua yawa
pawecoyam? Barapo pexuyo apara jopa tʉpaeyo, apara
maituncua, jei Jesús.
\p
\v 40 Ichitha barapomonae Jesús jume cui caponatsi. Nexata
barapo pin bicheito Jesús pesato beitaweya. Meisa saya
Jesús barʉ joniya coxiyʉn, coxiwano ichaxota Jairo
pexantiyo tatsi petʉpaeyo tabocatsi. Mataʉtano Jesús
pijimonae barʉ joniya poyobe acoibi poyobe.
\v 41 Barapowayo Jesús cobe pita, yawa jeye:
\p —Talita, cum, jeichichi (xua apara jeichi: “Yabʉyo,
asiya uncuare, catsipaebatsi”, jei Jesús.)
\p
\v 42 Barapoxonae barapowa caena nainya nontapona, powa xua
doce po weibe xeina powayo Jairo pexantiyoxae tatsi.
Barapowa asiya uncua, yawa itacʉpatsi xua peponaewa.
Barapoxonae barapo pin bicheito poxonae baxua Jesús cui
tainchi najʉntʉ coyene cabenaeca.
\v 43 Bapoxonae Jesús jume daunweya itoroba jiwitha xua
baxua jopa peyabara paebinexatsi ichamonaetha pocotsiwa
Jesús cana exana barapowayotha. Bapoxonae Jesús itoroba
xua barapo pexuyo bara peapatsiwa tsainchi pexaewa.
\c 6
\s Meje yabara poxonae Jesús Nazaret tomaratha popona
\r (Mt 13.53-58; Lc 4.16-30)
\p
\v 1 Nexata Jesús Capernaum tomara weya warapa, equeicha
caibeya pia tomara beya warapa xua Nazaret tomara beya.
Irʉrʉ Jesús pijimonae puna poinchi.
\v 2 Poxonae judiomonae barompaya pia pentaquei seicae
matacabi tatsi tsuxubi, barapo matacabitha Jesús tamropata
pitaba xua cuiduba judiomonaetha judiomonae pia
penacaetutsi botha tatsi. Pinmonae pomonae Jesús jume
tayenatsi, barapomonae najʉntʉ coyene cabenaeca, jeye:
\p —¿Eta xota metha bapon nacuiduba daxita baxua jane?
¿Jintam metha cata bapontha barapo peyaputae coyene jane,
xua daxota bapon pexeinya petsita itʉtsi coyenewa exana?
\v 3 Apara bapon pon naepan pematabobin. Bapon apara María
pexanto tatsi, apara irʉ Santiago pentapin tatsi, irʉ
José pentapin tatsi, irʉ apara Judas pentapin tatsi, irʉ
Simón pentapin tatsi. Apara bara irʉ pamchowaxi tatsi
watomaratha jinompa, jei barapomonae.
\p Daxota barapomonae jopa xapain Jesús yabara jume
cowʉntsichi.
\v 4 Ichitha Jesús jeye barapo jiwitha:
\p —Daxita jiwi ba barʉ cui itura jina pontha pon Nacom
peayapusʉ itorobi jume pepaebin. Nama pia tomarapiwi
tatsi, irʉ piamonae tatsi irʉ pia bomonae
matabʉxʉyomonaepiwi tatsi, barapomonae ba jopa bapon
barʉ cui itura jinaetsi, jei Jesús.
\p
\v 5 Daxota Jesús jopa itacʉpaetsi xua pexeinya petsita
itʉtsi coyenewan peexanaewa barapo Nazaret tomaratha po
tomara pia tomaraxae tatsi. Saya meisa Jesús axaibi exana
tsicamonaeyo pomonae peatenewi.
\v 6 Jesús najʉntʉ coyene cabenaeca, tsipei barapomonae
jopa yatsicaewa jume cowʉntsichi.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae itoroba xua
barapomonae peyabara cueicueijeinexa jiwitha po coyene xua
Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi
\r (Mt 10.5-15; Lc 9.1-6)
\p Daxota Jesús cuidubapona tsiqui tomaraxitha po tomaraxi
ena Nazaret tomara pecuariya.
\v 7 Jesús waba pijimonae pomonae doce poyobe tatsi.
Jesús tamropata pitaba xua tsana itoroba tsiniya
tomarantha be dos poyobe tsiniya. Jesús pijimonae cata pia
peayapusʉ itorobi coyenewa, xua pijimonae tatsi
peitawetsinexa caurimonae.
\v 8 Jesús pijimonae itoroba, xua pijimonae tatsi jopa
pecaponaenexa pocotsiwan xua poxonae namtontha peponaenexa.
Itoroba xua saya meisa pecaponaenexa naeton po naeton
penacobena bababi naeton. Jopa bewa barapomonae
pecaponaenexa cotein, yawa jopa bewa pecaponaenexa
pexaewan, yawa jopa bewa pecaponaenexa paratixi.
\v 9 Yawa Jesús pijimonae itoroba xua bara nataxu xatabina
sapaton, po sapaton pebʉxʉmʉbiwan. Mataʉtano
barapomonae bewa nama xatabina saya be cae camisan. Jopa
bewa caponae icha camisan.
\v 10 Jesús pijimonae barai, jeye:
\p —Poxonae papatame tomaratha moya bara paenare po botha
papatame, xua beya abʉ poxonae pawarapaename barapo tomara
weya.
\v 11 Icha, icha tomarapiwi jopa paca matenta weyataeya
wabiyo, mataʉtano icha jopa paca jume naitaewatsiyo
pocotsiwa papaebame, nexata bapoxonae barapo tomara weya
pawarapare. Po tsorobon painya taxutha dubena panataxu
wenʉnʉbabare barapo tomaratha. Baxua paexande xua
barapomonae peyaputaenexa xua apara barapomonae abe exana
paxamtha, jei Jesús.
\p
\v 12 Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi ponarʉcʉpa Jesús
pia xainya weya tatsi. Barapomonae cueicueijei jiwitha xua
bewa pinae jiwi icha jʉntʉ coyene xeinae Nacomtha xua
peauraxae xua abe peexanae cuiru coyene exana Nacomtha.
\v 13 Barichino barapomonae taitaweta cauri pomonae cauri
xeina. Mataʉtano barapomonae caxueba penasiwatha
pomonaetha pomonae peatenewi. Bapoxonae barapomonae axaibi
exana pinmonae pomonae peatenewi.
\s Meje yabara poxonae Juan bexotsi pon Pebautisabin jiwi
\r (Mt 14.1-12; Lc 9.7-9)
\p
\v 14 Herodes pon Galilea nacuapiwi itorobiya pia pepa
peewatsinchi bapon jume tane xua juinya jiwi daxita jume
tane pocotsiwa Jesús exana. Daxota bapon jeye:
\p —Juan pon jiwi Pebautisabin pon bequein bayatha tʉpa,
equeicha asʉ juina. Daxota barapon Jesús xeina barapo
peayapusʉ itorobi coyenewa xua exana pexeinya petsita
itʉbi coyenewan, jei Herodes.
\p
\v 15 Ichamonae Jesús yabara jeichichi:
\p —Bapon apara Elías xua equeicha asʉ, pon bayatha
tʉpa, jei.
\p Irʉrʉ ichamonae jeye:
\p —Bapon apara pon Nacom peitorobi jume pepaebin icha
pomonae ichi pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi pomonae
caena bayatha jinompa, jei xua ichamonae paeba.
\p
\v 16 Poxonae Herodes baxua jume tane, jeye:
\p —Apara bapon Juan, pon yabara xua bayatha najume
carutan xua bapon pewisi ucuibiwatsi. Anoxuae bapon
equeicha asʉ petʉpae cuiru coyene weya, jei Herodes.
\p
\v 17 Herodes baxua paeba, tsipei caena bayatha Herodes cui
itoroba xua Juan pewaetabinexatsi, mataʉtano xua pemaxʉ
cʉbinexatsino mataʉtano xua jiwi pecʉbi botha
peetsinexatsi. Herodes baxua exana tsipei piowa tatsi powa
pewʉn Herodías pia coutha baxua peichichipaexae. Barapowa
copiya Felipe xeina pon Herodes peweicho tatsi. Herodes
peweicho yacaiba yabʉyo.
\v 18 Daxota Juan jiwi pecʉbi botha etatsi, tsipei Juan
Herodes tsipaebatsi, jeichichi: “Nacom pia peitorobi
coyenewa jopa copatsiyo xua xeiname bapowa tsipei bapowa
eweicho piowa tatsi”, jei Juan.
\p
\v 19 Daxota bapowa Herodías Juan bichocono casebatsi.
Bequein bapowa ichichipa xua Juan pecaenaetaxubiwatsi xua
ichamonae pebexubiwatsi tsainchi, ichitha jopa itacʉpaetsi
bapowa.
\v 20 Herodías jopa itacʉpaetsi xua peexanaewa baxua,
tsipei Herodes Juan cunuwatsi. Bapon yaputane xua Juan bara
xaniwaicha peexanaein, xuano mataʉtano bara jʉntʉ coyene
xanepana Nacomtha. Daxota jopa copatsiyo xua Juan bara abe
pecana exanaenexa tsainchi. Bequein Herodes yabara
ʉnthʉthʉ deideijei pocotsiwa Juan pepaebixae, daichitha
awiya ichichipa pocotsiwa Juan pepaebiwa.
\v 21 Ichitha matacabi jopa, po matacabitha Herodías
itacʉpatsi xua Juan abe pecana exanaewatsi. Herodes
yantacabi jopa, po matacabitha caena bayatha Herodes
naexana poxonae pexuyo. Barapo matacabitha Herodes exana
pin penabanaewa. Bapon waba pomonae irʉ pentacaponaewi,
pomonaetha itoroba xua irʉ tacanamataxeinatsi icha
tomarantha. Irʉno wabano pomonae soldadomonae pia pepa
pentacaponaewi tatsi. Irʉno wabano pomonae ainya cui
penaexanae jiwi Galilea nacuatha.
\v 22 Herodías pexantiyo tatsi patopa po tututha ichaxota
nabanathopa. Barapowa tsita yaweibuncua xua barapomonae
tane. Baxua Herodes ichichi xeica xua bapowa yaweibuncua.
Irʉrʉ pomonae baxota naxayena, ichichi xeica baxua.
Bapoxonae Herodes jeye bapowatha.
\p —Newʉcare pocotsiwa xua neichichipaewa, bapoxonae
cacatsinchi jinya beta neyaweibixae, jei Herodes.
\p
\v 23 Bapon Herodes yabara tsiwʉnae muxu dutsiya jeye:
\p —Bara cacatsinchi pocotsiwa xua newʉcame. Metha
bequein newʉcaetsipame xua tanacua epa toyatsipan baraxua
bara cacatsinchi, jei.
\p
\v 24 Barapowa pona xua peyainyabinexa pena, jeye:
\p —Ena, ¿eta pocotsiwa metha wʉcacuaein? jei.
\p Barapowayo pena jume notatsi, jeye:
\p —Wʉcare Juan pentasipa tatsi, pon jiwi Pebautisabin
matasipa, jei Herodías.
\p
\v 25 Barapowayo barapoxonae caena nainya pona ichaxota eca
Herodes. Jeye bapontha:
\p —Ichichipan xua nainya anoxuae tanecatsiwam tsane
paratontha Juan pentasipa tatsi, pon jiwi Pebautisabin
matasipa, jei.
\p
\v 26 Barapoxonae Herodes bichocono ʉnthʉthʉ wecoyei.
Ichitha tsipei bayatha yabara petsiwʉnae muxu dutsixae xua
bepa pinae catsina pocotsiwa wʉcaeinchi, mataʉtano tsipei
pejume taexaetsi pomonae bayatha waba, daxota Herodes jopa
bejume totabiyo pocotsiwa wʉcatsi.
\v 27 Bapoxonae caena nainya Herodes itoroba
soldadomonaepin xua pecarenaenexa tsane paratontha Juan
pentasipa tatsi. Bapon pona jiwi pecʉbi bo beya.
Baraxotiya Juan wisi ucuibatsi.
\v 28 Barapo soldadomonaepin matasipa carena paratontha.
Bapon cata yabʉyotha. Barapowayo xuya pena cata.
\p
\v 29 Pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi jume tane xua
pinae Juan bexotsi. Barapoxonae barapomonae pona jiwi
pecʉbi bo beya xua Juan pepichinexa tsainchi petʉpaein,
yawano xua peboyaenexa tsainchi ibo wou mʉthʉ iya.
\s Meje yabara poxonae Jesús apata pexaewa cinco mil
pebiwi
\r (Mt 14.13-21; Lc 9.10-17; Jn 6.1-14)
\p
\v 30 Barapoxonae pirapae Jesús pia peitorobiwi tatsi,
Jesús barʉ nacaetutatsi. Barapomonae Jesús tsipaebatsi
xua daxita pocotsiwan barapomonae peexanaexae, yawano
pocotsiwa xua bayatha barapomonae cuiduba.
\v 31 Jesús pijimonae tsipaeba, jeye:
\p —Anetha poinchi, xua wanafifina ewatsinexa tsainchi
saya caeto ichaxota jiwaibi beya, jei Jesús.
\p Daxota Jesús baxua paeba, tsipei pinmonae Jesús itata
pateibatsi, xua poxonae naepanaya poneiba. Daxota Jesús
irʉ pijimonae tatsi jopa itacʉpaetsi xua pexaewa tsane.
\v 32 Barapoxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi compa
ponarʉcʉpa jeratha ichawatha beya xua ichaxota jiwaibi
beya.
\v 33 Ichitha pin bicheitomonae tane poxonae Jesús irʉ
pijimonae tatsi jeratha pona. Barapo pin bicheitomonae
Jesusbarʉ yaitainchi. Barapo pin bicheitomonae daxita
tomaran wecuinaeyiya. Bapoxonae pata ichaxota jiwaibi beya.
Barapomonae tsiwanaya patatsi Jesús.
\v 34 Poxonae Jesús jera wenontouna bapoxonae Jesús tane
pin bicheito. Jesús yabara najʉntʉ coyene xeina xua
barapomonae peyawenaenexatsi. Barapomonae jopa xeinaeyo pon
peyawenaein barapomonaetha icha be oveja ichi poxonae jopa
xeinaeyo pon peyapu eenaein. Daxota Jesús barapomonaetha
cuiduba ainya coyenein.
\v 35 Poxonae tabopiya tsanaichaba Jesús pijimonae itata
patatsi, jeye Jesustha:
\p —Bayatha tabopiya tsanaicha. Xote apara bon ajibi xua
ichaxota jiwi jinompa.
\v 36 Barapomonae itorobare ichaxota po bon pipatotha umena
yawa ichaxota xua tomaranxitha xua imoxoyo wacuariya xua
barapomonae pecomocaewa pexaewa. Tsipei xote pexaewa ajibi,
jei pijimonae tatsi.
\p
\v 37 Ichitha Jesús pijimonae barai, jeye:
\p —Paxam jame moya paapare pexaewa, jei.
\p Barapomonae jeye:
\p —¿Xam ichichipame xua pata ʉpain comocaewa tsane
barapo bicheitomonae ainya panmonaein xua pata comocaenexa
doscientos po paratiximonaebetha pocotsi paratiximonaebe
xeineiba pomonae nacuiteiba doscientos matacabibetha? jei
barapomonae.
\p
\v 38 Jesús barai pijimonae, jeye:
\p —Pan ¿eta xoyobe paxeiname? Incane matha pataema, jei.
\p Poxonae barapomonae yaputane jeye Jesustha:
\p —Cinco po panyobe, yawa dos poyobe duweiyobe, jei
barapomonae.
\p
\v 39 Jesús pijimonae najume caruta xua bepa daxita barapo
bicheito iratha taenaetsei naepanaewatha xua pepa bicheiton
tsana naexana tsiniya.
\v 40 Barapo pin bicheito pepa bicheito naexana tsiniya.
Icha bicheito cien poyobe tsiniya. Icha bicheito cincuenta
poyobe tsiniya.
\v 41 Barapoxonae Jesús pecobetha pita pan cinco po
panyobe. Yawa pita duweiyobe xua dos poyobe. Bapoxonae
Jesús peitaboco benecoicha, Nacomtha tsipaeba jeye: “Axa
maisa jʉntʉ coyene weiweinan, xua pexaewa pata
tanecatsiwaxaem”, jei Jesús. Barapoxonae Jesús epa
janaxuba pan. Jesús pijimonae cata barapo pan, xua
pijimonae tatsi xuya pecatsibaponaenexa barapo pin
bicheitotha. Barichi Jesús duweiyobe epa janaxubabe.
Bapoxonae apata barapo pin bicheitotha.
\v 42 Barapo pin bicheito bara daxita nabane. Bara jain
cowʉntarʉcʉpatsi.
\v 43 Barapoxonae Jesús pijimonae tatsi doce po cotebe
wʉmba xua nacopaba xua bayatha barapo jiwi jopa xaeyo
petonsanaexae.
\v 44 Pomonae xua barapo pan pexaexae barapomonae cinco mil
pebiwimonae.
\s Meje yabara poxonae Jesús mene matatsun jumatha pona
\r (Mt 14.22-27; Jn 6.16-21)
\p
\v 45 Pirapae Jesús pijimonae itoroba xua peponaenexa
jeratha, xua icha muxunene beya. Barapomonae Jesús tsiwana
payatsi Betsaida tomara beya. Barapoxonae Jesús napeyaba
barapo pin bicheito.
\v 46 Poxonae Jesús napeyaba barapo pin bicheito,
bapoxonae Jesús pona demxuwatheicha xua petsipaebinexa
Nacomtha.
\v 47 Poxonae bayatha quirei tsanaicha, bapoxonae Jesús
pijimonae tatsi irʉ jeratha tuwʉtha yanapona. Jesús irʉ
compa pecaetha popona.
\v 48 Jesús tane xua barapomonae bichocono daunweya
nowaeta tsipei dawerena bichocono joibo daunwei. Poxonae
mataqueiwʉnaeyo tsoponae, Jesús pijimonae imoxoyo caquita
pona. Bapon mene matatsun jumatha pona. Jesús juntucuru
xenta iya barapomonae.
\v 49 Poxonae Jesús pijimonae tainchi xua mene matatsun
jumatha pona, barapomonae itaraerowiya nanta xeina, xua
Jesús itara mexeya dowatsiwejei. Yawa barapomonae wawai.
\v 50 Daxota barapomonae bichocono wawai, tsipei daxita
barapomonae tane, yawa bichocono cuitaya junuwa. Ichitha
Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —¡Apara xan! ¡Jopa pajunuwinde! ¡Maisa pajʉntʉ
coyene weiweinare! jei Jesús.
\p
\v 51 Bapoxonae Jesús jeratha nontabiya barapomonae pia
xantha tatsi. Barapoxonae joibo caewanaya exana.
Barapomonae bichocono najʉntʉ coyene cabenaeca.
\v 52 Barapomonae baxua exana, tsipei barapomonae
cataunxuae jopa yaputaeyo xua apara Jesús pon Nacom
itoroba. Bequein bapon pexeinya petsita itʉtsi coyenewa
exana poxonae apata pan pin bicheitomonaetha, barapomonae
jopa beyaputaeyo pia jʉntʉ coyenewantha.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pomonae
peatenewi, pomonae Genesaret nacuapiwi
\r (Mt 14.34-36)
\p
\v 53 Jesús, irʉ pijimonae tatsi bara pitapa
berubenathopiya xua pucua weya. Genesaret nacuatha pata.
Baxota jera quetanota pitapatha.
\v 54 Poxonae Jesús jera wenontouna, bapoxonae caena
nainya pinmonae Jesús yaitaerʉcʉpatsi.
\v 55 Bapoxonae barapo jiwi bara wecuinaeyiya daxita barapo
ira weya. Mataʉtano carendena pocotsiwa pemaichiwatha
pomonae atenemonae, Jesús pia xainya betacayiyatsi.
\v 56 Daxitantha ichaxota Jesús ponaena, ichaxota bequein
tsica tomaraxi, ichaxotano bequein pin tomaran, ichaxotano
bequein tomaran cuariya, daxita barapomonae capona
peatenewimonae. Barapo peatenewimonae jebatsi namtontha.
Barapomonae Jesús wʉcatsi xua Jesús petajayabinexatsi
pia paparuwa peopirato tatsi. Daxita pomonae Jesús pia
paparuwa tajayabatsi daxita barapomonae axaibi
tsʉrʉcʉpeibi.
\c 7
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pebin abe
peexanae cuiru coyene jʉntʉ webocatsi
\r (Mt 15.1-20)
\p
\v 1 Nexata fariseomonae, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi
Moisés pia peitorobi coyene tatsi xua pomonae Jerusalén
tomara werendena, daxita barapomonae Jesús imoxoyo caquita
poinchi.
\v 2 Barapomonae tane xua Jesús pijimonae tatsi jiwana
najʉntʉ coyene taxoba xuano xua daxota Nacom tsita
natsicuentatsi abe peexanaexae poxoru jopa matha nacobe
quiatsiyo poxonae xane. Daxota barapomonae nanta xeina xua
Jesús pijimonae tatsi pomonae peantʉcuiruyapube jiwi.
\v 3 (Barapomonae aichaxaibi xua Jesús pijimonae tatsi
jopa matha nacobe quiatsiyo poxonae xane, tsipei
fariseomonae irʉ daxita judiomonae jopa daichiyo.
Barapomonae pia cui xeina xua jopa xaibiyo poxonae jopa
matha tsiwanaya daunweya nacobe quiateibiyo. Barapomonae
barapo cui coyene exana xua po cui coyene pia pamo susato
jiwi tatsi copiya cananta forota.
\v 4 Poxonae barapomonae caibe nawibeibarena ichaxota po
bon xua pexaewa pecaenaetsiwan weya, bapoxonae copiya
tsiwanaya merantha naperʉ tsicababeiba xua poxonae xane.
Barichi barapomonae icha coyeneinno exanapona xua peitorobi
coyenewantha itoroba xua poxonae corotixi itapa quiata,
yawano corotonno xua caseta itapa quiata yawano paraton po
paraton pecaxae paraton itapa quiata yawa caman.)
\v 5 Bapoxonae fariseomonae, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi
Moisés pia peitorobi coyene tatsi, jeye Jesustha:
\p —¿Eta xua metha jinya jiwimonae jopa exanaeyo xua
pocotsiwa wamo susato jiwi pia peitorobi cui coyenewatha
itoroba xua penajʉntʉ coyene taxobiyainwa? Jinyamonae
barapo cui jopa exanaeyo xua jopa matha tsiwanaya nacobe
quiateibiyo poxonae beya xaiba. Daxota jinyamonae pomonae
peantʉcuiruyapube jiwi xua penajʉntʉ coyene taxobixae,
jei barapomonae.
\p
\v 6 Jesús jume nota barapomonae, jeye:
\p —Bara Isaías pon Nacom peitorobi jume pepaebin beta
xaniwaicha paca yabara paeba xua paxam pomonae itara mexeya
xanepanaeya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya
peexanae jiwi pam. Bapon paca yabara tinaeya jeye, xua
Nacom paeba:
\q ‘Barapomonae neyabara barʉ cui itura jina
\q poxonae cueicueijei tsaibi, ichitha pejʉntʉ
\q coyenewantha jopa neantobeyo.
\q
\v 7 Pocotsiwa poxonae barapomonae wʉnae
\q nejainta saya pejume pawi.
\q Po pecuidubiwa xua barapomonae cuiduba jiwitha
\q saya apara jiwi pia peitorobi coyenewa tatsi’,
\q jei Nacom xua Isaías tatina Nacom, jei Jesús.
\m
\v 8 Equeicha Jesús jeye barapo fariseomonaetha irʉ
pomonaetha pomonae pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene
tatsi:
\p —Saya paxam panaitematame pocotsiwa Nacom pia peitorobi
coyenewa tatsi painya exanaenexa po peitorobi coyenewa
painya amo susato jiwi copiya canamata forota. Paxam baxua
paexaname poxonae jiwi paitorobame xua jiwi matha penacobe
quiateibinexa poxonae xaiba penajʉntʉ coyene
taxobiyainwa, jei Jesús.
\p
\v 9 Equeicha Jesús barapomonaetha jeye:
\p —Itapetsiya painya neexanaenexa pocotsiwa painya amo
susato jiwi pia peitorobi coyenewatha itoroba, daxota
bichoina pajume itawetame Nacom pia peitorobi coyenewa
tatsi.
\v 10 Bayatha Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba,
jeye: ‘Axa barʉ cui itura jinare, irʉ ena barʉ cui itura
jinare’, jei. Equeicha bapon Moisés jeye: ‘Pon abe yabara
paeba paxa, xua jopa peyawenaewa paxa ichacuitha tsipae xua
penatha, bara bapon bewa tʉpaena’, jei Moisés.
\v 11 Ichitha paxam papaebame, xua pinae pebin bara
itacʉpatsi xua paxatha tsipaeba, ichacuitha xua penatha
xua jeye: ‘Jopa neitacʉpaeyo xua tapaca cayawenaewatsi,
tsipei daxita pocotsiwa xeinan xua bequein pocotsiwatha
tapaca cayawenaewatsi tsainchi baxuan daxita Nacomtha
catan’, xua jei pebin.
\v 12 Poxonae pebʉrʉya payabara nanta xeiname xua bapon
baxua paeba, bapoxonae bara pacopatame xua barapo pebin
jopa penantawenonaewa xua peyawenaewa paxatha, irʉrʉ xua
penatha.
\v 13 Poxonae paexanaponame pocotsiwa painya amo susato
jiwi pia peitorobi coyenewatha itoroba, xuano xua ichamonae
pacana exaname xua baxua irʉ exana bapoxonae paxam Nacom
pia peitorobi jume pecui pawi jume pacana exaname. Barichi
ichawanno xua be jʉpa xua peabe coyenein paexanameno, jei
Jesús.
\p
\v 14 Equeicha Jesús waba barapo bicheito pia xainya
berena, jeye:
\p —Daxita paxam pana nejume taema yawa pana nejume copi
yaputaema pocotsiwa paca tsipaebinchi.
\v 15 Pocotsiwa ba pebin pecoiboto deca tsijain jojonecatsi
pexaewan, barapo coyene apara ba jopa bapana pebin
antʉcuiruyapube exanaetsi xua poxonae pocotsiwa
peexanaexae. Jame pocotsiwa ba pebin nanta xeina xua
pecoibototha caunuta xua peabe jume, barapo jume
coyenewatha jame pebin antʉcuiruyapube exanatsi xua
poxonae pecueicueijeixae baxua.
\v 16 Icha pamuxu dubename, moya pana nejume naitaeware
pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi, jei Jesús.
\p
\v 17 Poxonae Jesús jiwi cuenta pona yawa bo bejoniya,
bapoxonae Jesús pijimonae yabara yainyabatsi barapo
pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo.
\v 18-19 Jesús jume nota pijimonae jeye:
\p —¡Paxam bara paichim icha fariseomonae ichi! Jopa
payabara yaputaem barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo
xua pexaewa yabara. Bayatha paxam payaputaneme pocotsiwa
pebin tsijain jojonecatsi pexaewa pecoiboto deca, barapo
pexaewa jopa abe cana exanaeyo pebin pia jʉntʉ coyenewa.
Barapo pexaewa pebin jopa antʉcuiruyapube exanaetsi.
Barapo pexaewa jopa ponaeyo pia jʉntʉ coyenewatha. Jame
barapo pexaewa pecotsorotha pona. Bapoxonae pexaewa
aichurucuae nawexacaeca, jei Jesús.
\p Poxonae Jesús baxua paeba jiwi yaputane xua daxita
pexaewan bara wʉnae pexaenexa. Jopa jiwi antʉcuiruyapube
exanaetsi.
\v 20 Equeicha Jesús namchi, jeye:
\p —Pocotsiwa pebin pecoibototha caunuta xua peabe jume,
barapo jume coyenewatha jame pebin antʉcuiruyapube
exanatsi.
\v 21-22 Tsipei pejʉntʉ coyenewatha pebin nanta xeina,
xua meje bapocotsiwanje: Abe penanta xeinae coyenewa, irʉ
peita coxanae coyenewatsi coyenewa xua poxonae penayaputae
jiwi naperʉ nacoyaba, irʉ ichʉn piawa tatsi pecaibi
coyenewa, irʉ ichʉn anaya pebexotsi coyenewa, irʉ ichʉn
piseuri tatsi pepichi coyenewa, irʉ ichʉn piawa tatsi
peichichipae coyenewa, irʉ abe peexanae coyenewa, irʉ
ichʉn pemuxuitorobiwatsi coyenewa, irʉ peyʉyʉjei
coyenewa, irʉ peuwi coyenewa, irʉ ichʉn peyabara
naerabiwatsi coyenewa, irʉ ichamonae peaebi coyenewatsi,
irʉ jopa xainyeya peexanae coyenewa poxonae bequein
yaputaetha xua jopa bewa exanae.
\v 23 Daxita barapo coyenein pejʉntʉ coyene weya jume
pichapa. Barapo jume coyeneintha pebin antʉcuiruyapube
exanatsi, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae yabʉyo powayo penanapaincha
poponaewayo Jesús jume cowʉntatsi
\r (Mt 15:21-28)
\p
\v 24 Bapoxonae Jesús bara weya pona. Tiro tomara beya
pona. Sidón tomara beya ponano. Jesús botha joniya.
Bequein Jesús aichaxaibi xua jiwi yaputane ichaxota bapon
eca, ichitha Jesús jopa itacʉpaetsi xua nameicha eca.
\v 25 Barapoxonae caena nainya petsiriwa jume tane xua
Jesús botha eca. Barapowa pexantiyo tatsi cauri xeina.
Daxota barapo petsiriwa patopa Jesustha. Yawa
pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi xua bapowa
petsita ainya cuixaetsi.
\v 26 Barapowa penanapaincha poponaewayo pecueicueijeixae
griegojume. Jopa judiomonae jitowayiyo. Bapowa
sirofeniciamonaewayo naexana penaexanaexae Fenicia
tomaratha xua Siria nacuatha. Barapowa Jesús wʉcatsi
jeye:
\p —Taxantiyo inta taitawere cauri, jei barapowa.
\p
\v 27 Ichitha Jesús jume nota barapowatha pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyotha, jeye:
\p —Jopa bewa ba auri apatsi pexaewa pocotsiwa pexui pia
pexaewa tatsi. Baxua caunutsiya apara yabara paeban xua
jopa bewa catsin tsane pomonaetha pomonae penanapaincha
jinompaewi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua pocotsiwa
barompaya judiomonae piawa tatsi. Daxota jopa wʉnaeyo xua
cayawenatsi, jei Jesús.
\p
\v 28 Barapowa jume nota Jesustha pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyotha, jeye:
\p —Aa, bara barichi xuaunxuae netsipaebame ponxaem
Tanecanamataxeinaem. Xainyei paebame. Jopa ba bewa auri
catsibi pexui pia pexaewa tatsi. Daichitha auri ba xane
pocotsiwa pexui sorobaba barapo pepʉrʉwixi pocotsiwa
pexaethopaewa pebʉxʉpana tsica othopeica. Bara jʉtiya
ichiya necana ichinde, daichitha neyawende, jei bapowa.
\p
\v 29 Barapoxonae Jesús barai barapowatha, jeye:
\p —Bara xaniwaicha paebame daxota cayawenatsi. Moya bara
bara beya ponare. Bara bayatha nexantiyo wepu poinchi
cauri, jei Jesús.
\p
\v 30 Poxonae barapowa patopa pia botha, pexantiyo taebota
xua camatha jʉntema boca. Mataʉtano tane xua bapowayo
bayatha wepu poinchi cauri.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon
pemuxusipanaein
\p
\v 31 Bapoxonae Jesús Tiro tomara weya pona, xua caibeya
pona, ichaxota Sidón tomara iya pona. Mataʉtano ichaxota
diez po tomaranbe iya pona po tomaran pewʉn Decápolis.
Bapoxonae Galilea pucuatha patopa.
\v 32 Baraxotiya Jesús pia xainya berena tacapoinchi pebin
pon muxusipana, mataʉtano xua jopa itacʉpaetsi xua
pecueicueijeiwa. Pomonae pecarendenaexae bapon, barapomonae
Jesús wʉcatsi, xua Jesús penta jayabiwa tsane xua bapon
axaibi peexanaenexa tsainchi.
\v 33 Barapo pebin Jesús aisowa bebarʉ poinya pin
bicheito pia xainya weya tatsi. Jesús pecobesitobetha
nantiyabe muxu yauxatata. Poxonae naone sutaba peone
pecobetha bapoxonae barapo cobetha ebato jayaba bapontha.
\v 34 Bapoxonae Jesús peitaboco benecoicha, yawa najumei
cajujuina, yawano jeino bapontha: “¡Efata!” jeichichi,
(xua jeichichi: “¡Muxu nasabare!” jeichichi.)
\p
\v 35 Bapoxonae caena nainya bapon muxu nasaba nantiyabe.
Mataʉtano bara ebato xanepana. Mataʉtano bara itacʉpatsi
xua pecueicueijeiwa beta.
\v 36 Bapoxonae Jesús barai barapomonae, jeye: “Jopa
ichamonaetha pana neyabara paebinde pocotsiwa exanan”, jei
Jesús. Bequein Jesús matowa tsipaeba baxua, daichitha
barapomonae awiya baxua yabara paebeiba ichamonaetha
beyacaincha xua Jesús jume matawenta.
\v 37 Barapomonae najʉntʉ coyene cabenaeca, yawa jeino:
“¡Maisa barapon bichocono daxita coyeneya xanepana exana!
Pomonae pemuxusipanaewi equeicha beta jume tane, yawa bara
cueicueijei”, jei barapomonae.
\c 8
\s Meje yabara poxonae Jesús pexaewa apata cuatro mil
pebiwi
\r (Mt 15.32-39)
\p
\v 1 Bapoxonae icha matacabitha pinmonae nacaetuta Jesús
pia xantha tatsi. Jopa xeinaeyo pocotsiwa xua pexaewa
tsane. Bapoxonae Jesús waba pijimonae, yawa jeye:
\p
\v 2 —Barapomonae yabara najʉntʉ coyene xeinan
tayawenaenexa, tsipei barapomonae bayatha xote nebarʉ
jinompa acoibi po matacabibe. Anoxuae jopa xeinaeyo xua
pocotsiwa pexaewa tsane.
\v 3 Icha barapomonae jainbotha pu itorobichipan pia bon
beya, piyain namtotha xuirabathopaetsipa. Metha
xuirabathopaetsipa tsipei ichamonae bayatha tajʉ
werendena, jei Jesús.
\p
\v 4 Jesús pijimonae jume notatsi, jeye:
\p —Paxan jopa pana itacʉpaeyo xua barapomonae pexaewa
pata apatsiwa, tsipei xote jiwaibi xua pata comocaenexa
pexaewa, jei Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 5 Jesús yainyaba pijimonae, jeye:
\p —¿Eta po panyobe paxeiname? jei.
\p Jesús jume notatsi pijimonae, jeye:
\p —Siete po panyobe paxeinan, jei.
\p
\v 6 Nexata Jesús pijimonae najume caruta xua bepa pinae
barapo jiwi iratha taenaetsei. Jesús pecobetha pita barapo
siete panyobe. Bapoxonae Nacomtha tsipaeba jeye: “Axa,
maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pexaewa pata
tanecatsiwaxaem”, jei Jesús. Bapoxonae Jesús pan epa
janaquiya nacobe weta. Bapoxonae Jesús pijimonae
catsibapona, xua pijimonae tatsi xuya pecatsibaponaenexa
barapo bicheitotha.
\v 7 Barichino barapomonae be conotha xeina duweixi poxi
tsiquirixi. Jesús Paxa tsipaeba jeye: “Axa, maisa jʉntʉ
coyene weiweinan xua pata tanecatsiwaxaem duweixi”, jei
Jesús. Poxonae Jesús epa janaca, bapoxonae pijimonae cobe
itoroba xua pecatsibaponaenexa barapo bicheitotha.
\v 8 Daxita barapomonae bara xane. Daxita bara jain
cowʉntarʉcʉpatsi. Pirapae awiya equeicha wʉmba siete po
cotebe xua nacopaba pocotsiwa xua barapomonae bayatha jopa
xaeyo petonsanaexae.
\v 9-10 Pomonae nabane pexaewa, barapomonae cuatro mil
pebiwi. Bapoxonae Jesús pu itoroba barapomonae, xua
penawibiyaenexa pia tomaran beya. Bapoxonae caena nainya
Jesús, irʉ pijimonae tatsi, jeratha nonobabiya
pewarapaenexa Dalmanuta nacua beya.
\s Meje yabara poxonae fariseomonae Jesús cui itorobatsi
xua peexanaewa tsane pexeinya petsita itʉtsi coyenewa
\r (Mt 16.1-4; Lc 12.54-56)
\p
\v 11 Bapoxonae fariseomonae pata Jesustha. Barapomonae
tamropata notarʉcʉpa xua najume matsontsonoba exana
Jesustha. Barapomonae Jesús pejʉntʉ coyene
jʉjʉtsinexatsi, daxota Jesús piraichi cui itorobatsi pia
petsita itʉtsi coyenewa pocotsi coyenewa xua cana exana
itaboco wetsica. Barapomonae jopa bapon jume cowʉntsichi
icha jopa itacʉpaetsi xua exana petsita itʉtsi coyenewa.
\v 12 Jesús najumeicauna pejʉntʉ coyene weya poxoru
barapomonae bapon amuxucoyenefaetabi exanatsi. Bapoxonae
jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa metha barapomonae tapexeinya tsita
itʉtsi coyenewa necui itoroba jane? Bara xainyeya paca
tsipaebatsi jopa bapana beexanaeinyo baxua, xua barapomonae
necui itoroba, jei Jesús.
\p
\v 13 Bapoxonae Jesús cuenta pona barapomonae jeratha,
peponaenexa icha muxunene beya xua pucua iya.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae yabara yaputane
exana pocotsiwa pan cotowa exana
\r (Mt 16.5-12)
\p
\v 14 Jesús pijimonae tatsi jʉntemaina xua capona pan.
Meisa cae pan capona jeratha, po nae pin naetha.
\v 15 Jesús itoroba pijimonae, jeye:
\p —Dota pam, jopa pajume naitaewatsinde fariseomonae pia
pecuidubi coyenewa tatsi xua painya nejume cowʉntsiyainwa.
Mataʉtano dota pam, xua Herodes pia pecuidubi coyenewa
tatsi xua painya nejume cowʉntsiyainwa. Barapo pecuidubi
coyenewan jiwi ichawa beya ajʉntʉcuicoyeneyapube cana
exanapoinchi icha be pocotsi coyene ichi xua levadura
matawʉn xua pan cocotowa exanapona beya poxonae pin pan,
jei Jesús.
\p
\v 16 Jesús pijimonae tatsi tamropata notarʉcʉpa xua
caemonae natsipaeba, najei: “Metha apara poxoru
jʉntemainatsi xua caponatsi po pan xua levadura cotowa
exana, daxota metha baxua Jesús jʉntʉ coniquiya naca
muxu tsipaeba”, najei barapomonae.
\p
\v 17 Jesús yaputane pocotsiwa pijimonae tatsi natsipaeba.
Ichitha poxoru Jesús yabara paeba xua fariseomonae irʉ
Herodes pia pecuidubiwan tatsi daxota Jesús yainyaba
piamonae:
\p —¿Eta xua metha pana natsipaebame xua jopa painya
necaponaexae pan? Baxua papaebame apara poxoru jopa pana
nejume yabara cowʉntsim pocotsiwa paca cuidubatsi.
Cataunxuae jopa pana necui yabara yaputaem poxoru jopa
paichichipaem xua painya neyaputaewa tsane painya jʉntʉ
coyeneintha.
\v 18 Paxam bequein pana necui taneme, ichitha jopa
xaniwaicha pana necui yaputaem. Mataʉtano bequein bara
pana nejume taneme ichitha jopa xaniwaicha pana nejume copi
yaputaem. Mataʉtano pajʉntemainame poxonae pexeinya
petsita itʉtsi coyenewa exanan jiwi nexa poxonae pan catan
jiwitha.
\v 19 Poxonae janacan pan xua cinco po panbe xua cinco mil
pebiwi nexa, ¿eta po cotethabe pawʉnbaponame xua
pocotsiwa nacopaba? jei Jesús.
\p Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Doce po cotebe apara, jei Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 20 —Poxonae janacan pan xua siete po panbe xua cuatro
mil jiwi nexa, ¿eta po cotethabe pawʉnbaponame xua
pocotsiwa nacopaba? jei Jesús.
\p Barapomonae Jesús jume notatsi jeye:
\p —Siete po cotebe apara, jei Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 21 Nexata Jesús pijimonae barai xua muxu jei:
\p —Metha matapainya payaputaename xua apara jopa yabara
paca tsipaebichi pan. Apara jame paca tsipaebatsi xua jopa
bewa pajume cowʉntsim tsane fariseomonae irʉ Herodes pia
pecuidubiwan tatsi, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús itacuere wʉnaeta pon peitata
nacʉtsin Betsaida tomaratha
\p
\v 22 Jesús pijimonae barʉ botouna jeratha Betsaida
tomaratha. Barapo tomarapiwi jiwana carendena pon peitata
nacʉtsin, Jesús pia xantha tatsi. Barapomonae Jesús
wʉcatsi, xua bapon pemata jayabinexatsi xuano xua axaibi
peexanaenexatsi.
\v 23 Jesús cobe pita pon peitata nacʉtsin. Bapon cobe
capoinchi aisowa beya xua tomara weya. Bapoxonae Jesús
naone sutaba bapon peitamaiqueitobetha, itacuere jayabano.
Jesús bapon yainyaba jeye:
\p —¿Bara caitacʉpa xua netaewa? jei Jesús.
\p
\v 24 Bapon necotaxuba, bapoxonae Jesús jume notatsi,
jeye:
\p —Pebiwi tan, daichitha itanonojan. Jiwi saya be naewan
jinompa, jei bapon.
\p
\v 25 Equeicha Jesús pecobetha itamaiquei jayaba
nantiyabe. Barapo pebin daunweya naitata babatsiya tane.
Bapoxonae itamaiquei xanepana. Bapon bara beta matapainya
wʉnae tane.
\v 26 Jesús itorobiya jeye bapon xua penawiyaenexa pia bo
beya:
\p —Jopa tomaratha ponaeinde xua jopa baxua taneyabara
cueicueijeinexa jiwitha, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Pedro namchi Jesustha jeye: “Xam
apara Mesías pon Nacom caitorobica”, jei
\r (Mt 16.13-20; Lc 9.18-21)
\p
\v 27 Bapoxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi pata tsiqui
tomaraxitha, po tomaraxi pewʉn Cesarea de Filipo. Poxonae
namtotha cataunxuae enapona, bapoxonae Jesús pijimonae
yainyaba, jeye:
\p —¿Eta jiwi neyabara jei po coyene xua xan bapon
aparan? jei Jesús.
\p
\v 28 Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Ichamonae cayabara jei: ‘Apara bapon Juan, pon jiwi
Pebautisabin pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉ
ichamonae cayabara jei: ‘Apara bapon Elías, pon equeicha
petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉrʉ ichamonae cayabara
jei: ‘Apara bapon jiwana, pomonae Nacom peitorobi jume
pepaebiwi’, jei, jei Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 29 Bapoxonae Jesús pijimonae yainyaba, jeye:
\p —¿Incane irʉ paxamdʉ? ¿Eta paneyabara jumichimdʉ
xua xan eta pondʉn? jei Jesús.
\p Bapoxonae Pedro, Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Xam apara Mesías, pon Nacom caitorobica, jei Pedro.
\p
\v 30 Jesús pijimonae muxu barai xua pijimonae jopa
peyabara paebinexatsi ichamonaetha baxua.
\s Meje yabara poxonae Jesús nayabara diwesi paeba po
coyene xua petʉpaewa tsane
\r (Mt 16.21-28; Lc 9.22-27)
\p
\v 31 Bapoxonae Jesús tamropata pitaba xua pijimonae
tsipaeba pocotsi coyene xua Jesús cana exanaeinchi
ichamonae, Jesús jeye: “Xan ponxaein Nacom
Tananeitapetsin jiwi bichocono neperaxa jʉbina. Mataʉtano
pitiri jiwi, irʉrʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi
tatsi, irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia
peitorobi coyene tatsi, daxita barapomonae neitawetsina.
Mataʉtano barapomonae nebexubina. Ichitha equeicha asʉ
poponaein poxonae acoibi po matacabiyobe tsuxubi tsane”,
jei Jesús.
\v 32 Baxua Jesús pijimonae wʉnaeya muxu tsipaeba xua
barapomonae bara xaniwaicha peyaputaenexa. Bapoxonae Pedro,
Jesús compa aisowa bebarʉ poinyatsi, Pedro Jesús jume
daunweya tsipaebatsi xua Jesús jopa pepaebinexa baxua.
\v 33 Jesús pijimonae napatomeicha necota. Bapoxonae jume
daunweya jeye Pedrotha:
\p —¡Xam be pon caurimonae pia pentacaponaein tatsim!
Bara newepu ponare, tsipei xam jopa beta nanta xeinaem icha
be jopa Nacom ichim poxonae xua beta nanta xeina. Saya xam
nanta xeiname icha jiwi ichi poxonae nanta xeina, jei
Jesús.
\p
\v 34 Bapoxonae Jesús waba pin bicheito, mataʉtano wabano
pijimonae, yawa jeye daxita barapomonaetha:
\p —Icha pebin ichichipa xua tajiwimonae jiwanapin
penaexanaewa tsane, bewa bapon yabara naitematsi pocotsiwa
xua bapon ichichipa pia peexanae coyenewan tatsi. Bapoxonae
jame bapon bewa eexanaponae pocotsiwa itoroban, bequein
bara bapon bexotsi ichamonae, tajiwimonae jitonxae.
\v 35 Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa,
bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua
beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa
ichichipan tana neantobexae xuano xua pecueicueijeixae
Nacom Pejume Diwesi, bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua
beicha.
\v 36 Icha pebin bichocono copei xeina pocotsiwa xeina po
cae pin nacuathe, ichitha jopa xeinaeyo
peajʉntʉcoyenesʉwa po peajʉntʉcoyenesʉwa ataya
tsiteca, bapoxonae bapon jopa itacʉpaetsi xua penajʉntʉ
coyene capanepaewa xua peweraweracaewa tsane.
\v 37 Tsipei pebin jopa itacʉpaetsi xua barapo copeitha
Nacom pematomatsiwatsi, xua bapon pecatsinexa tsainchi
peajʉntʉcoyenesʉwa xua barapoxonae pepatopaewa tsane
Nacom pia nacua beicha tatsi.
\v 38 Icha ichʉn neacaura, yawa nejume diwesi acaurano
jiwi peitabaratha tatsi, pomonaetha pomonae jopa tana
nejume cowʉntsi jiwi, pomonaethano pomonae bichocono abe
peexanaewi, xan xuya barichin tsane. Xan ponxaein Nacom
Tananeitapetsin, bapon xuya acauran tsane. Baxua exanaein
poxonae patopaetsicaein be jiwi pia Pecanamataxeinaein
tatsi yaitʉpanae susato patopaetsicaein. Taxa pia
peitʉpanaewa tatsi yawa patopeicaein. Mataʉtano Taxa pia
matatsunpiwi tatsi nebarʉ patsicaena, jei Jesús.
\c 9
\p
\v 1 Barichino Jesús jeye:
\p —Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi xua pomonae xote
umene barapomonae jiwana abʉ copiya matha yabara yaputaena
xua po coyene Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi
piamonae pomonae itorobiya taewatsixae taayapusʉwatha.
Bapoxonae barapomonae werapaena, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae peitʉtha pexeinya
itʉpanae coicha tsanaya naexana
\r (Mt 17.1-13; Lc 9.28-36)
\p
\v 2 Poxonae seis po matacabibe jopa, xua Jesús paeba
baxua bapoxonae pirapae Jesús barʉ pona Pedro, irʉ
Santiago irʉ Juan. Barapoyobe Jesús compa barʉ pona
demxuwatheicha po demxuwa bichocono taʉcha. Baxoteicha
barapoyobe peitʉtha tatsi, Jesús pexeinya itʉpanae
coicha tsanaya.
\v 3 Pocotsiwa Jesús pia penama xatatsiwa bichocono
daedaena, yawa bichocono inyapana, beyacaincha poxonae jiwi
bichocono paparuwa matanaca xua inyapana exana.
\v 4 Bapoxonae Pedro, irʉ Santiago irʉ Juan Elías
taerʉcʉpatsi, irʉ Moisés ponbe caena bayatha naxubabe.
Baponbe Jesús barʉ cueicueijeichibe.
\v 5 Bapoxonae Pedro namchi, jeye Jesustha:
\p —Pon jiwi Necuidubim maisa wʉnae xua xote pata
umenaewa. Pacata acabinchi acoibi po boutiyobe, cae bouto
xam nexa, icha bouto Moisés nexa, icha bouto Elías nexa,
jei Pedro.
\p
\v 6 Pedro baxua paeba, bequein jopa yaputaeyo pocotsiwa
yabara cueicueijei, tsipei poxoru saya barapomonae
bichocono pijunuwi.
\v 7 Bapoxonae daxita barapomonae pia xainya bematawacaicha
taruneicatsi tsaquinaebowa. Barapo tsaquinaebowatha pejume
jume tane, xua Nacom Jesús yabara cueicueijeichi, jeye:
“Bapon apara Taxanto pon bichocono antobein pon itapetan.
Bapon beta pajume taema pocotsiwa paca tsipaeba”, jei
Nacom.
\v 8 Barapoxonae caena nainya poxonae necobarʉcʉpa
barapomonae, baponbe jopa taetsi, meisa saya Jesús compa
uncua.
\v 9 Poxonae Jesús pijimonae barʉ juinca demxuwa wetsica,
bapoxonae Jesús tsipaeba barapo acoibi poyobe, jeye:
“Ichamonaetha jopa yabara patsipaebinde pocotsiwa
xuaunxuae pataneme xua tapaca catsita exanaewatsi. Jopa
payabara paebinde beya abʉ poxonae equeicha asʉn
poponaein tatʉpae coyene weya, xan ponxaein Nacom
Tananeitapetsin”, jei Jesús.
\v 10 Daxota barapoyobe jopa yabara paebiyo ichamonaetha
xua tane. Saya barapoyobe pia coutha namicha natsipaebabe
najeibe: “¿Eta xua metha baraxuara xua Jesús paeba xua
pinae petʉpae coyene weya asʉ tsane?” najeibe.
\v 11 Barapoxonae barapo acoibi poyobe Jesús yainyabatsi,
jeibe:
\p —Pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene
tatsi, ¿eta xua metha bapomonae paeba xua pinae bewa
copiya patopaena Elías, xua pinae beya poxonae patopaena
Mesías? jei barapoyobe.
\p
\v 12 Jesús barapoyobe jume notatsi, jeye:
\p —Bara xainyei, Nacom Pejume Diwesitha paeba xua pon be
Elías copiya netsiwana patopaena. Mataʉtano paeba xua
bapon cana nantʉ coyene weta exanaena jiwi pia jʉntʉ
coyenewantha xua jiwi pejume cowʉntsinexa Nacom.
Mataʉtano barapo Nacom Pejume Diwesitha paeba xua xan
ponxaein Nacom Tananeitapetsin ichamonae neperaxa jʉbina.
Mataʉtano bichocono abeya neyabara paebina.
\v 13 Ichitha nama xan paca tsipaebatsi xua pon be Elías
bayatha apara patopa. Bapontha abeya cana exanatsi
ichamonae, icha be pocotsiwa barapomonae ichichipa xua
bapon pecana exanaewatsi. Bayatha baxua Nacom Pejume
Diwesitha peyabara tsiwʉnae muxu dutsixae, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cauri taitaweta xua pewowin
xeina
\r (Mt 17.14-21; Lc 9.37-43)
\p
\v 14 Bapoxonae pirapaeyo barapo acoibi poyobe Jesús barʉ
nawiya ichaxota ichamonae pijimonae tatsi tajinompatsi.
Bapoxonae barapomonae tane xua Jesús pijimonae tatsi
pomonae baxota petajinompaewixaetsi barʉ nacaetutatsi pin
bicheito. Irʉ baxota naena pomonae jiwi pecuidubiwi
Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapo pecuidubiwi
Jesús pijimonae tatsi jume matsontsonobatsi.
\v 15 Barapo pin bicheito najʉntʉ coyene nabenaeca
poxonae Jesús taerʉcʉpatsi. Bapoxonae barapo pin
bicheito caena nainya Jesús pexainya betacuinaeyiyatsi xua
Jesús pejacobinexatsi.
\v 16 Bapoxonae Jesús yainyaba barapo pin bicheito, jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa metha tajiwimonae pajume
matsontsonobame? jei Jesús.
\p
\v 17 Caein pon uncua baxota, bapon Jesús jume notatsi,
jeye:
\p —Pon jiwi Pecuidubim, xote nexantha cata caponatsi
taxanto. Bapon taxanto cauri xeina, xua daxota inta
muxusipana exanatsi.
\v 18 Poxonae taxanto taibatsi cauri, inta iratha bebai
tsaibichi. Bapoxonae inta coibo thamthamei exaneibatsi.
Mataʉtano inta nawano xane exanatsi. Daxota inta
cuenecuenona. Bequein wʉcan jinyamonae, janje: ‘Painta
taxanto taitawere cauri’, jan, daichitha jopa itacʉpaetsi
xua inta taxanto petaitawetsinexatsi cauri, jei bapon.
\p
\v 19 Bapoxonae Jesús anaya barai pijimonae, jeye:
\p —¡Paxam barapomonae pam, pomonae jopa xapain
cataunxuae pana nejume cowʉntsim! ¿Eta po weibe
nantawenonan xua bewa tapaca barʉ ecaewatsi tsainchi xua
beya poxonae tapana nejume cowʉntsiwam tsane? Mataʉtano
¿eta po weibe equeicha nantawenonan xua tapaca
cayawenaewatsi tsainchi? Pon cauri xeina painta barʉ
awena, jei Jesús.
\p
\v 20 Bapoxonae Jesús pexantha tacapoinchi barapo pewowin.
Poxonae Jesús tainchi cauri, bapoxonae pewowin naichababa
exanatsi. Barapo pewowin bapoxonae iratha xotsi. Yawa
iratha natorenababa exanatsi. Yawa coibo thamthamei
exanatsi.
\v 21 Pexuyo paxa tatsi, Jesús yainyaba, jeye:
\p —¿Eta po weiyobe barapo pewowin xeina baxua xua cauri
xeina? jei.
\p Barapon Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Caena bayatha baxua xeina poxonae pexuyo tsecae.
\v 22 Matowa cauri inta taxanto isototha bebai tsaibichi.
Mataʉtano inta mentha bebai tsaibichi pebexubinexatsi.
Icha caitacʉpa xua neexanaewa tsane baxua, pana yabara
najʉntʉ coyene xeinare jinya tapana neyawenaenexam tsane,
jei pexuyo paxa tatsi.
\p
\v 23 Jesús jume nota bapon, jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa metha barapo jumetha netsipaebame xua
tana neitacʉpaewa yabara? Tsipei ponba jume cowʉnta bara
Nacom yawena xua peitacʉpaewatsi xua daxitantha beta cana
exana, jei Jesús.
\p
\v 24 Bapoxonae pexuyo paxa tatsi jume daunweya wawaya
jeye:
\p —Bara cajume cowʉntatsi. Neyawende xua equeicha
bichocono matowa tacajume cowʉntsinexa tsainchi, jei
pexuyo paxa tatsi.
\p
\v 25 Poxonae Jesús tane xua pin bicheito imoxoyo
nacaetutapona, bapoxonae Jesús itaweta cauri, jeye:
\p —Xam caurim pom muxusipana exaname jiwi, bara
caitawetatsi. Bara xubiriware barapo pewowin. Equeicha
bapana jopa caewa patopaeinde bapontha, jei Jesús.
\p
\v 26 Bapoxonae cauri pewowin papai exanatsi. Yawano
naichababa exanatsi. Barapo cauri pewowin cuenta poinchi,
barapoxonae barapo pewowin be petʉpaeyo boca iratha.
Daxota daxita barapo pin bicheito paeba xua pinae barapo
pewowin apara tʉpa.
\v 27 Barapo pewowin Jesús cobe pita, yawano asiya
cuaranota. Bapoxonae barapo pewowin nantacotuncuataba.
\p
\v 28 Bapoxonae Jesús joniya botha. Jesús pijimonae compa
seicaya tsipaebatsi, jeichichi:
\p —¿Eta pocotsiwa metha jopa pana neitacʉpaeyo xua pata
taitawetsiwa cauri? jei barapomonae.
\p
\v 29 Jesús pijimonae jume nota, jeye:
\p —Barapocotsimonae caurimonae paca itacʉpa xua painya
neitawetsiwa saya meisa poxonae memecabiya matowa pawʉcame
Nacomtha, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae equeicha Jesús nayabara paeba xua
poxonae tʉpaena
\r (Mt 17.22-23; Lc 9.43-45)
\p
\v 30 Poxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi bara weya pona,
bapoxonae Galilea nacua iya pona. Bapon jopa beyaputaetsi
xua ichaxota ponaena, xua ichamonae yaputaena.
\v 31 Baxua Jesús exana, tsipei pijimonae cuiduba. Jesús
barai pijimonae xua nayabara paeba, jeye:
\p —Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin jiwi necaenaetsina
ichamonaetha. Yawano nebexubina. Ichitha poxonae acoibi po
matacabibe yapucaewina, bapoxonae equeicha asʉ poponaein,
jei Jesús.
\p
\v 32 Ichitha barapomonae pomonae Jesús pijimonae jopa
jume yaputaetsi xua Jesús yabara paeba. Mataʉtano
barapomonae junuwa xua Jesús peyabara yainyabiwa tsainchi
barapo jume.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi pijimonae
xua pon peainya cui peexanaeinchi
\r (Mt 18.1-5; Lc 9.46-48)
\p
\v 33 Jesús pijimonae barʉ patopa Capernaum tomaratha.
Poxonae Jesús pijimonae botha barʉ patopa, bapoxonae
pijimonae yainyaba, jeye:
\p —¿Eta xua namtotha pana najume matsontsonobaponame?
jei Jesús.
\p
\v 34 Barapomonae saya moya umena peauraxae, tsipei
namtotha najume matsontsonobapona xua po coyene metha
jintam ainya cui peexanaewatsi tsainchi pon barapomonae
jiwanaxae.
\v 35 Nexata poxonae Jesús eca, bapoxonae pijimonae waba,
pomonae doce poyobe, yawa jeye:
\p —Pon ichichipa xua ichamonae ainya cui petsita
naexanaewatsi, bapon bewa pia coutha pecui pawi jiton
naexanae petanacuichinexa ichamonae, jei Jesús.
\p
\v 36 Bapoxonae Jesús pita pexuyo, yawa pijimonae tatsi
peitabarayo deca tatsi tacuaranoreca. Jesús isaeca barapo
pexuyo, jeye:
\p
\v 37 —Pon matenta weyataeya waba peyawenaenexa pontha pon
tana nejume cowʉntsixae xua pocotsin icha be barapocotsi
pexuyo ichi, barapon apara bara nententa weyataeya waba.
Xan jopa meisa nententa weyataeya wabiyo, apara bara irʉ
matenta weyataeya wabatsi pon tana neitorobixae xua pon
bara Nacom, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús barai pijimonae: “Pon jopa
nacata abe exanaeyo, bapon ba apara naca yawena”, jei
\r (Mt 10.42; Lc 9.49-50)
\p
\v 38 Nexata Juan namchi Jesustha, jeye:
\p —Ja Tanecuidubim, paxan caein patan pon cawʉn taiba
poxonae itaweta caurimonae, xua caurimonae itawetatsi.
Paxan baxua pacui itawetan, tsipei jopa naca puna
poponaeyo, jei Juan.
\p
\v 39 Ichitha Jesús Juan jume notatsi, jeye:
\p —Bapon baxua jopa pacui itawetsinde, tsipei dapon aibi
pon pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana poxonae newʉn
taiba xua bapoxonae cotacaya abeya neyabara paeba.
\v 40 Tsipei pon abe jopa nacata exanaeyo, bapon apara naca
yawena.
\v 41 Pon paca yawena xua mera paca cata xua bequein tsica
corotiyotha xua irʉ pejume cowʉntsixae, xua xan Criston
tajiwimonae pamxaem, baxua peexanaexae, Nacom catsina
bapontha pematomatsiwa baxua nexa, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba xua jiton jopa bewa
cana exanae ichʉntha xua irʉ abe peexanaewa tsane
\r (Mt 18.6-9; Lc 17.1-2)
\p
\v 42 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Nacom tsitatsi xua
pebin bichocono abe exana poxonae natsicuenta ichʉn cana
exanatsi xua abe peexanae cuiru coyene exana, po barapo
ichʉn pon cataunxuae aena tana nejume cowʉntsixae. Metha
jame wʉnae tsipae xua barapo pebin pon abeya cana exanaeya
taexana ichʉntha, barapon pin iboto wisi cʉtsipatsi yawa
xua tuwʉtha xua pin mar menetha barapo ibototha cayawa
cabutabachipatsino.
\v 43-44 Icha painya cobe paca exana xua abe painya
neexanaewa tsane, maisa panacobe ucubobare. Tsipei baxua
xanepana xua cae cobexi pabebam tsane, xua saya cae cobexi
painya neyawa patsiwa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi.
Baxua jame yatsicaya xanepana beyacaincha xua ainya cobebe
painya necayawa bebaiwa tsane ichaxota po nacuatha isoto
jopa itacounayiyo, xua ataya tsiteca.
\v 45-46 Mataʉtano icha painya taxu paca exana xua abe
painya neexanaewa tsane, maisa panataxu ucubobare. Tsipei
baxua xanepana xua cae taxuxi pabebam tsane, xua cae taxuxi
painya neyawa patsinexa Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua
jame yatsicaewa xanepana beyacaincha xua ainya taxube
painya necayawa bebaiwa tsane ichaxota po nacuatha isoto
jopa itacounayiyo xua ataya tsiteca.
\v 47 Mataʉtano icha pocotsiwa pataneme painya
itamaiqueitotha xua icha baxua paca exana xua abe painya
neexanaewa tsane, painya netaexae painya itamaiqueitotha,
maisa pana naitacuere jucuare. Tsipei baxua xanepana xua
cae itamaiqueitoxi pabebam tsane, xua cae itamaiqueitoxi
painya neyawa patsiwa tsane Nacom pia peitorobi nacua
beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana, beyacaincha
xua poxonae ainya itamaiqueitobe painya necayawa bebaiwa
tsane ichaxota isoto jopa itacounayiyo.
\v 48 Barapo nacuatha isoto jopa itacounayiyo xua ataya
tsiteca yawa oro jopa tʉpaeyo.
\p
\v 49 “Tsipei daxita jiwi pia pejʉntʉ coyenein tatsi
nacui wʉnaetsina Nacom nexa pocotsi coyenewantha xua jiwi
taayapubetsi bichocono xua jiwi atene exanatsi pocotsiwa
icha be isoto ichi. Mataʉtano daxita pocotsiwan jiwi tauta
xua petuxusi exanaewa Nacomtha, barapocotsiwa copiya yawa
muxuna nacui xaxainchina sare beno.
\v 50 Sare beno, bara bena wʉnae. Ichitha icha barapo sare
beno jopa abenataeyo bapoxonae jopa peitacʉpaewatsi xua
equeicha peabenataewa. Bara paichinde poxonae icha be sare
beno ichi. Paxeinare pocotsi coyene pexeinya jʉntʉ coyene
xua jopa po jʉntʉ coyene abeyo. Mataʉtano jʉntema
nantiya pana nabarʉ jinompare”, jei Jesús.
\c 10
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba xua jiwi piseurixi
pepunapenteibiyainwa
\r (Mt 19.1-12; Lc 16.18)
\p
\v 1 Jesús ponataba Capernaum tomara weya. Bapoxonae Judea
nacuatha patopa. Yawa patopa Jordán mene iya icha
muxunenetha, po muxunene xua Judea nacua weya. Baxotiya
equeicha jiwi pin bicheitomonae nacaetuta ichaxota Jesús
uncua. Equeicha Jesús cuiduba barapomonaetha, tsipei pia
cui xua cuidubeiba.
\v 2 Bapoxonae ichamonae fariseomonae, barapomonae piraichi
Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi xua Jesús
pejʉntʉ cui coyene jʉjʉtsinexatsi, daxota jeye:
\p —¿Metha bara Moisés copata jampa xua pebin
pepunaxubiwa piowa icha saya metha ichichipa jampa? jei.
\p
\v 3 Jesús jume epa pita barapomonae, jeye:
\p —¿Eta xua bapon Moisés paca itoroba? jei.
\p
\v 4 Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Moisés copata xua jiton itacʉpatsi xua pecatsiwa
papera piseuri, po paperatha tina xua pexubiwa tsane
piseuri. Bara bapoxonae bapon xubina piseuri, jei
barapomonae.
\p
\v 5 Bapoxonae Jesús jume nota barapomonaetha, jeye:
\p —Moisés paca cata barapo peitorobi coyenewa, tsipei
paxam jopa bepajume cowʉntsim painya jʉntʉ coyenewatha.
\v 6 Tsipei poxonae Nacom aena forota daxita, pejume
diwesitha jeye: ‘Nacom exana pebin, mataʉtano exana
yabʉyo’, jei.
\v 7 Equeicha Nacom jeye: ‘Daxota pebin paxa wepu natsata,
yawa pena wepu natsata xua piowabe imoxoyo penaperʉ
nacoyobinexabe.
\v 8 Baraponbe be cae jiwimonae naexanabe’, jei. Bapoxonae
baponbe xua ainya jiwibe aibi, bara be caein naexanabe.
\v 9 Daxota pebin bapana jopa bewa punaxubi piowa. Tsipei
apara bayatha Nacom cana exana xua bara be caein naexanabe,
jei Jesús.
\p
\v 10 Poxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi botha jinompa,
bapoxonae Jesús pijimonae yabara yainyabatsi baxua.
\v 11 Bapoxonae Jesús jume epa pita, jeye:
\p —Pon punaxuba piowa, yawa ichowa pita, bapon abe exana
piseuritha yawa Nacom peitʉtha tatsi, tsipei Nacom
tsitatsi xua powa copiya barʉ popona, apara bara piowa
tatsi.
\v 12 Barichi icha petsiriwa punaxuba pia pebin, yawa pita
icha pebin, bapoxonae bapowa abe exana pia pebintha, yawa
Nacom peitʉtha tatsi, tsipei Nacom tsitatsi xua pon copiya
xeina, apara bara pia pebin tatsi, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús jeye pexuitha: “Barabʉ
Nacom beta paca yawenaena”, jei
\r (Mt 19.13-15; Lc 18.15-17)
\p
\v 13 Nexata jiwi Jesús pexui tacaponatsi xua Jesús
pejayabinexa pecobetha, yawa xua Nacomtha pewʉcaenexa
barapo pexui nexa xua pejeinexa: “Barabʉ Nacom beta paca
yawenaena”, pejeinexa. Ichitha Jesús pijimonae tatsi
poxonae baxua tane, tamropata notarʉcʉpa xua barapomonae
cui matawentatsi pomonae pexui carendena tsaibi.
\v 14 Poxonae Jesús baxua jume tane, jopa ichipaeyo
pocotsiwa pijimonae tatsi paeba, daxota anaya jeye:
\p —Bara pacopabare pexui xua tana itata patsinexa. Jopa
pexui paitawetsinde, tsipei Nacom pia peitorobi nacua tatsi
saya meisa barapomonae nexa pomonae pejʉntʉ coyene
xanepanaewi icha pexui ichi. Pexui pia cui xua tayapu
xanepanatsi xua pia jʉntʉ coyeneintha jume cowʉnta
Nacom.
\v 15 Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Pon jopa yabara jume
cowʉntsiyo xua icha be jopa pexui ichiyo xua ba pexui
tayapu xanepanatsi xua jume cowʉnta, bapon bapana jopa
naexanae tsane Nacom pijimonae tatsi pomonae Nacom
itorobiya ewata, jei Jesús.
\p
\v 16 Bapoxonae Jesús tsana tamropata nonotapona pexui,
yawa pecobetha pexui jayabiya tawʉcatsi Nacom. Jeye:
“Barabʉ Nacom beta yawenaena barapo pexui”, jei.
\s Meje yabara poxonae pewowin pon copei pexeinaein Jesús
tsipaebatsi
\r (Mt 19.16-30; Lc 18.18-30)
\p
\v 17 Poxonae Jesús aena warapa, bapoxonae pebin Jesús
pia xainya betacuinaerenatsi. Bapon pentabocototha uncua
Jesús peitabaratha tatsi, xua pebarʉ cui itura
jinaenexatsi Jesús, tsipei Jesús pon peainya cuin. Bapon
jeye Jesustha:
\p —Ja Tanecuidubim, maisa nejʉntʉ coyene xanepanaem.
¿Eta xua copiya matha exanocuaein xua ajʉntʉyapusʉya
tapoponaewa tsane xua ataya tsane? jei bapon.
\p
\v 18 Bapoxonae Jesús jume nota, jeye:
\p —¿Eta xua nebaram: ‘Nejʉntʉ coyene xanepanaem’, jam?
Apara ichʉn dapon aibi pon pejʉntʉ coyene xanepanaein.
Jame meisa apara bapon Nacom compa pejʉntʉ coyene
xanepanaein.
\v 19 Xam bara yaputaneme po coyene Moisés pia peitorobi
coyenewatha itoroba, xua jeye: ‘Jopa ichʉn bexubinde. Jopa
ichowa pichinde ichʉn piowa tatsi. Jopa caibinde ichʉn
piawan tatsi. Jopa naerabiya cayabara paebinde pocotsiwa
ichamonae exana. Jopa ichamonae yabara muxujainyabinde xua
caibame. Axatha barʉ jume cui itura jinare. Mataʉtano
enatha barʉ jume cui itura jinare’, jei Moisés, jei
Jesús.
\p
\v 20 Pewowin Jesús jume baraichi, jeye:
\p —Pon jiwi Necuidubim, daxita caena bayatha barapo
coyenein exaneiban. Poxonae pexuyothan tamropata pitaban,
beya anoxuae yacuiya pinyon, jei bapon.
\p
\v 21 Jesús antobeya necota bapontha, jeye:
\p —Cataunxuae icha cui coyene cata seica xua pocotsiwa
neexanaewam tsane. Icha ichichipame xua jopa necata
acoibiyo nexa tsane xua pocotsiwa xanepanaeya neexanaewa,
matha daxita caenaere pocotsiwa xeiname, yawa catsibare
pomonaetha pomonae peacopeibi jiwi. Bapoxonae jame moya
anetha, nepuna ponde. Bequein bara bapoxonae acopeibim
tsane, daichitha Nacom cacatsina peitaboco beicha pocotsiwa
Nacom necajʉntana botsiwa pocotsiwa bichocono wʉnae, jei
Jesús.
\p
\v 22 Poxonae barapo pewowin baxua jume taeba, bichocono
nantanuweya pontaba, tsipei bichocono copei pexeinaein.
\p
\v 23 Bapoxonae Jesús necota jiwi, yawa jeye pijimonaetha:
\p —¡Maisa bichocono ayapubecai xua copei pexeinaewi
naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana pomonae itorobiya
canamataxeina! Tsipei barapomonae bichocono antasiwayatane
barapo pia copei, beyacaincha xua Nacom antobetsi, jei
Jesús.
\p
\v 24 Jesús pijimonae tatsi yabara najʉntʉ coyene
cabenaeca pocotsiwa xua Jesús paeba. Ichitha Jesús
pijimonae equeicha tsipaeba, jeye:
\p —Pomonae tamonae pamxaem, ¡maisa bichocono ayapubecai
xua pomonae copei pexeinaewi jume cowʉntsina Nacom!
Barapomonae nanta xeina xua pia copeitha nayawena xua
daxota jopa canantawenonaeyo xua Nacom pejume
cowʉntsiwatsi.
\v 25 Bichocono acuiruyapube xua duwein, pon pewʉn camello
xua bapon pejoniyaewa acuicheto peetabʉ wan iya. Ichitha
nama yatsicaewa pon bichocono copei pexeinaein
taacuiruyapubetsi xua naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana
pomonae itorobiya canamataxeina beyacaincha xua poxonae
acuiruyapube xua poxonae camello acuicheto peetabʉ wan iya
pejoniyaewa, jei Jesús.
\p
\v 26 Poxonae Jesús pijimonae jume taerʉcʉpatsi xua
paeba bapoxonae najʉntʉ coyene cabenaeca bichocono.
Barapomonae caemonae nayainyaba, najei:
\p —Bapoxonae ¿jintam metha nexata itacʉpatsi xua
pecapanepaewa pia coutha? jei barapomonae.
\p
\v 27 Jesús tane barapomonae, yawa jeye:
\p —Pebiwi ba jopa itacʉpaetsi xua baxua exana, saya jame
meisa Nacom compa itacʉpatsi xua jiwi napaeba cana
exanatsi. Tsipei daxua ajibi pocotsiwa Nacom
taacuiruyapubetsi, jei Jesús.
\p
\v 28 Nexata Pedro Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Paxan daxita pacuenta ponan pocotsiwa paxeinan pata
paca puna ponaewatsi tsainchi, jei Pedro.
\p
\v 29 Jesús Pedro jume notatsi, jeye:
\p —Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Nacom beta cana
exanaena daxita pomonae pecueicueijeixae Nacom pia
pecapanenebiyae diwesi yawa taneantobexae beyacaincha xua
ichamonae antobetsi. Nacom beta cana exanaena barapomonae
pia bon pecuenta ponaexae inta peexanaexae. Mataʉtano beta
cana exanaena pomonae peweichowi pecuenta ponaexae.
Mataʉtano beta cana exanaena pomonae pamchowi pecuenta
ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae paxeiwi
pecuenta ponaexae, mataʉtano peniwi pecuenta ponaexae.
Mataʉtano beta cana exanaena pomonae pia pexui yawa pia
iran pecuenta ponaexae.
\v 30 Nacom barapomonaetha catsina po irathe pentoma xua
cien po cuiyobe tsane. Barapomonae xeinaena bon, mataʉtano
nantaʉtsina peweichowi, irʉ pamchowi tatsi, irʉ peniwi
tatsi, irʉ pia pexui tatsi, yawa iranno. Daxita
barapomonaetha tsicotane be barompaya piamonae tatsi.
Barapo cae pin nacuathe barapomonae peraxa jʉbinchi
taneantobexae, daichitha barapomonae xeinaena Nacom pia
peitorobi nacuatheicha peajʉntʉyapusʉwa po
peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca.
\v 31 Pomonae xua anoxuae, pomonae jiwi petsita ainya cui
jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae bexa Nacom pia
peitorobi nacuatheicha jopa peainya cui jiwi tsane. Pomonae
xua anoxuae pepawi naexana pomonae jiwi jopa petsita ainya
cui jiwichi, po cae pin nacuathe, barapomonae Nacom pia
peitorobi nacuatheicha peainya cui jiwi tsane, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús nayabara paeba acoibi po
coyenebetha xua poxonae tʉpaena
\r (Mt 20.17-19; Lc 18.31-34)
\p
\v 32 Poxonae Jesús pijimonae cataunxuae namtotha barʉ
ecapona xua Jerusalén tomara beya, Jesús pijimonae
tsiwana nantacapona. Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi
najʉntʉ coyene cabenaeca, tsipei Jesús nainya
nantacapona. Irʉ pomonae Jesús puna poinchi yabara
junuwa, tsipei yaputane xua Jesús abe cana exanaeinchi
barapo tomarapiwi. Bapoxonae Jesús pijimonae compa waba
aisowa beya xua pomonae doce poyobe tatsi. Jesús tamropata
pitaba xua tsipaeba pijimonae xua pocotsiwa imoxoyo
ichamonae Jesús cana exanaeinchi.
\v 33 Jesús jeye pijimonaetha: “Anoxuae ponaeinchi
Jerusalén tomara beya. Baxotiya xan ponxaein Nacom
Tananeitapetsin, necaenaetsina ichamonae sacerdotemonae pia
pentacaponaewitha tatsi, yawa pomonaetha pomonae jiwi
pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae
itorobina xua nebexubina. Mataʉtano necana cobenatsina
pomonaetha pomonae penanapaincha jinompaewi xua pomonae
icha nacua werena peponaewi.
\v 34 Barapomonae necui caponaena, yawa necueinchinano.
Mataʉtano yawa necana one subabina. Bapoxonae nebexubina.
Daichitha poxonae acoibi po matacabibe weraweracaena
equeicha asʉ poponaein petʉpae coyene weya”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Santiago irʉ Juan Jesús
yainyabatsibe
\r (Mt 20.20-28)
\p
\v 35 Bapoxonae Santiago irʉ Juan ponbe Zebedeo pexantobe
tatsi, baponbe Jesús imoxoyo caquita uncuatabatsibe, jeibe
Jesustha:
\p —Pon jiwi Necuidubim, paichichipan xua painta
exanaename pocotsiwa paca wʉcaeinchi, jei.
\p
\v 36 Nexata Jesús yainyaba baponbetha, jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa paichichipamebe xua pacata
exanaeinchibe? jei.
\p
\v 37 Baponbe Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Matacabi jopaena, po mataqueitha itorobiya ewatsiname
jiwi poxonae ecaename jinyawa xua pexeinya itʉpanae
ecaethopaewatha. Barapo mataqueitha copare xua paxanbe
nantiyabe paecaeinbe patawantha xua pexeinya itʉpanae
ecaethopaewatha. Ichʉn pocotsiwa necoxa weya ecaena.
Ichʉn pocotsiwa netsocona weya ecaena, jeibe baponbe.
\p
\v 38 Bapoxonae Jesús baraibe baponbetha, jeye:
\p —Paxambe jopa payaputaembe pocotsiwa pana newʉcamebe.
Poxonae ichamonae abe inta exanaena, xan bara saya copatsin
xua barapomonae bara neperaxa jʉbina. Barichi poxoru
paxambe tapana neantobexaembe, ¿bara irʉ paca itacʉpabe
xua bara pacopatsinamebe xua bara ichamonae paca peraxa
jʉbinabe? Barichin bara saya copatsin xua ichamonae bara
tʉpa neexanaena. Barichi, ¿bara irʉ paca itacʉpabe xua
pacopatsinamebe xua bara ichamonae tʉpa paca exanaenabe?
jei Jesús.
\p
\v 39 Barapoyobe jume notabe Jesustha, jeye:
\p —Aa, bara baxua pana neitacʉpabe, jeibe.
\p Jesús jume notabe baponbetha, jeye:
\p —Bara bara xainyei, barapocotsi coyene ichamonae paca
cana exanaenabe. Ichamonae paca peraxa jʉbinabe.
Mataʉtano ichamonae bara tʉpa paca exanaenabe, icha xan
necana ichi tsane.
\v 40 Nama xua xantha nantiya paecamebe xua ichʉn
pocotsiwa tacoxa weya eca, yawa xua ichʉn tatsocona weya
eca, baxua jopa tacoya yabara itorobinyo. Saya jame Taxa
Nacom meisa baxua taexanaena pomonaetha pomonae caena
bayatha tsiwʉnaeta xua peenaenexa tsane, jei Jesús.
\p
\v 41 Jesús pijimonae tatsi pomonae umena, pomonae diez
poyobe, barapomonae jume tane xua Santiago irʉ Juan Jesús
wʉcatsibe. Bapoxonae barapo diez poyobe, Santiago irʉ
Juan yabara anaepanarʉcʉpatsibe.
\v 42 Ichitha Jesús pia xainya berena pijimonae waba yawa
namchiya jeye barapomonaetha:
\p —Paxam bayatha pataneme po coyenewa ba exana pomonae
jopa judiomonae naexanaeyo. Barapomonae ba nantaʉta
pomonae pia nacua tatsi pia petaewatsiwichi tatsi.
Daichitha barapo nacua peewatsiwi aebiya itoroba piamonae
xua daxota bichocono jiwi taayapubetsi.
\v 43 Ichitha nama paxam barapocotsi coyeneya jopa bara
paichinde. Seicaya nama icha jʉntʉ coyeneyatha paca
itorobatsi. Icha pon paxam jiwana, icha bapon ichichipa
naexana be pocotsin canamataxeina ichamonae, bapon matha
bewa copiya daxita paxam beta amanaya pacata nacuichina.
\v 44 Mataʉtano pon xua paxam jiwana, icha bapon ichichipa
naexana be pocotsin bichocono ainya cui penaexanaein xua
beyacaincha ichamonae, bapon matha bewa copiya daxita paxam
beta amanaya pacata nacuichina icha pon pebusi cui
taetaeinchi ichi.
\v 45 Icha be pocotsi coyeneya ichin bara paichinde. Xan
ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeican xua
tanacuichinexa tsane ichamonae nexa. Apara jopa baxua
tsipatopaeinyo xua ichamonae inta penacuichiwanexa tsane.
Saya patopeican tsipei ichichipan xua daxita carepaya jiwi
tayawenaewa tsane. Mataʉtano patopeican xua
tatsitʉpaenexa tsane be pentoma xua daxita jiwi
pepanenebiyaenexa abe pia peexanae cuiru coyenein weya
tatsi, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon peitata
nacʉtsin, pon pewʉn Bartimeo
\r (Mt 20.29-34; Lc 18.35-43)
\p
\v 46 Bapoxonae Jesús irʉ pijimonae tatsi pata Jericó
tomaratha. Jesús irʉ pijimonae tatsi tomara we-iyiya xua
irʉrʉ pin bicheitomonae napona. Irʉrʉ bapoxonae pebin
pon pewʉn Bartimeo, pon Timeo pexanto tatsi, bapon
namtotha eca.
\v 47 Poxonae Bartimeo jume tane xua juinya Jesús imoxoyo
pona, pon Nazaret tomarapin, bapoxonae bapon Bartimeo
tamropata pitaba xua wawaya jeye:
\p —¡Jesús, David pia pemomoxi susato jiwanapim, ponxaem
Nacom necaitapetsim neyabara najʉntʉ coyene xeinare jinya
tana neyawenaenexam! jei.
\p
\v 48 Pinmonae jume matawenta bapontha xua moya peecaenexa.
Ichitha bapon equeicha bichocono jume daunweya wawai, jeye:
\p —¡Jesús, David pia pemomoxi susato jiwanapim, ponxaem
Nacom Necaitapetsim neyabara najʉntʉ coyene xeinare jinya
tana neyawenaenexam tsane! jei bapon.
\p
\v 49 Bapoxonae Jesús naruntaba yawa namchi pijimonaetha,
jeye:
\p —Maisa painta wabare, jei Jesús.
\p Bapoxonae pon peitata nacʉtsin wabatsi, yawa
barapomonae jeye bapontha:
\p —Bara najʉntʉ tsacatabare, jopa amurande.
Nontaponare, aunxuae cawaba, jei barapomonae.
\p
\v 50 Bapoxonae pon peitata nacʉtsin pia penauyapatsiwa
xubiriwa, yawa jirawʉna. Bapoxonae pona Jesustha.
\v 51 Jesús yainyaba bapontha, jeye:
\p —¿Eta xua jinya tacata exanaetsi? jei.
\p Bapon Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Pon jiwi Pecuidubim, benecotsin cuinaya, jei.
\p
\v 52 Jesús jume nota bapontha, jeye:
\p —Bara moya ponde. Bara bayatha caitacuere xanepana
exanatsi, tana neyabara jume cowʉntsixaemxae xua bara tana
neitacʉpaewa xua tacayawenaewatsi, jei Jesús.
\p Bapoxonae caena nainya pon peitata nacʉtsin necotaxuba.
Bapoxonae bapon Jesús puna poinchi namtotha.
\c 11
\s Meje yabara poxonae Jesús Jerusalén tomaratha patopa
\r (Mt 21.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19)
\p
\v 1 Poxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi muxu pepatsi
Jerusalén tomaratha copiya pata Betfagé tomaratha yawa
Betania tomaratha, po tomara xua nacacuita ecabe. Barapo
tomarabe cuariya demxuwa eca, po demxuwa pewʉn Olivowa,
xua baxota olivo naein peumenaexae. Bapoxonae Jesús
nacueyatabe poyobe itoroba ponbe pijimonae tatsi jiwana.
\v 2 Jesús barai baponbetha, jeye:
\p —Paponarebe, po tomara painya itabaraya equiya. Poxonae
papatopaenamebe barapo tomaratha, bapoxonae pacaxinaenamebe
burro pon penʉn pon pequetanotsin, po burro ichamonae jopa
tsijuma enaeyo. Barapo burro paisanaxorebe. Bapoxonae
payama carenandebe.
\v 3 Icha ichʉn paca yainyabiya jeye: ‘¿Eta xua payama
isanaxubamebe burro?’ paca jei, nexata pajandebe: ‘Pon jiwi
Pecanamataxeinaein bepa pata yama cayiyaeinjei tsipei pinae
nantawenona. Bexa nainya equeicha payama carenaein’,
pajandebe, jei Jesús.
\p
\v 4 Barapomonae ponarʉcʉpa. Yawa caxinarʉcʉpa barapo
burro pebto, pon quetanota imoxoyo bo coibototha xua aisowa
beya namtotha. Bapoxonae barapoyobe yama isanaxubabe barapo
burro.
\p
\v 5 Pomonae baxota jinompa barapomonae baponbe yainyabatsi
jeye:
\p —¿Eta xua paexanamebe? ¿Eta xua burro
paisanaxubamebe? jeichichibe baponbe.
\p
\v 6 Bara baraponbe jume notabe barapomonaetha pocotsiwa
bayatha Jesús pejume itorobixae. Bara baraponbe
tacopatatsibe xua bara peyama isanaxubinexabe.
\v 7 Bapoxonae baponbe tayama cayabe burro Jesús tayama
cayatsibe. Bapoxonae pia paparuwan tsijuma jebicabe, yawa
Jesús tsijuma equeica.
\v 8 Bapoxonae jiwi pinmonae namtotha yerababa
jejebabapoinya pia paparuwan. Ichamonae peaxu po axu be
coichaxu axu ucuboba. Barapo axu namtotha jebapoinya xua
Jesús ainya cui exanatsi.
\v 9 Pomonae Jesús tsiwana nanta cajinjincatsi, irʉ
pomonae Jesús peputha tajinjincatsi, barapomonae Jesús
yabara wawaya jeichichi:
\p —¡Pai jayana, maisa Jesús pon jiwi itorobiya pia pepa
peewatsinchi maisa wʉnae, bapon patopa Nacom peitorobixae!
\v 10 ¡Bara wʉnae jaintatsi pon patopeica xua jiwi
peitorobinexatsi, icha David ichi pon wamo susatopin
poxonae bapon Israel nacua itorobiya ewata! ¡Maisa Nacom
bichocono wʉnae jaintatsi pon athabeicha eca! jei
barapomonae.
\p
\v 11 Bara bapoxonae Jesús patopa Jerusalén tomaratha,
yawa joniya Nacom pin pia botha tatsi. Jesús naita cui
wetaba xua tane daxita pocotsiwa jiwi exana barapo botha.
Bapoxonae equeicha Jesús pijimonae barʉ ponataba Betania
tomara beya, poyobe xua doce poyobe, tsipei bayatha
tabopiya.
\s Meje yabara poxonae Jesús biatane higuera nae xua jopa
penacoichixae
\r (Mt 21.18-19)
\p
\v 12 Icha matacabitha baya, poxonae Jesús irʉ pijimonae
tatsi Betania tomara weya pona, Jesús jainpapona.
\v 13 Tajʉ weya Jesús tane higuera nae xua noxu tsuncuae.
Jesús higuera nae beya pona piyain petaenexa pethei,
ichitha saya noxu tane, tsipei cataunxuae dapo dapae aibi
po dapaetha higuera nae nacoita.
\v 14 Bapoxonae Jesús barai higuera nae, jeye:
\p —Bapana jopa equeicha nacoichim tsane, xua jiwi jopa
necathei xaenexa, jei Jesús.
\p Jesús pijimonae jume tainchi baxua poxonae higuera nae
barai.
\s Meje yabara poxonae Jesús aisowa benapuna torobabiya
Nacom pin pia botha pomonae pecaenaetsiwi
\r (Mt 21.12-17; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22)
\p
\v 15 Bapoxonae pirapaeyo Jesús pijimonae barʉ patopa
Jerusalén tomaratha. Jesús joniya Nacom pin pia botha
tatsi. Bapoxonae Jesús aisowa benapuna torobabiya barapo
Nacom pin pia bo weya pomonae pecaenaeta jiwi baxota.
Jesús tabʉ tayebiya bebai iratha pocotsiwa pexaethopaewa
po pexaethopaewantha nantiya nacatsiba paratixi, yawa xua
irʉrʉ baxota topibo caenaeta.
\v 16 Jesús jopa copatsiyo xua jiwi piawan capona Nacom
pin pia bo tatsi tutiya iya.
\v 17 Jesús cuiduba barapomonae, jeye:
\p —Nacom Pejume Diwesitha jeye: ‘Tabo apara po botha xua
daxita nacuanpiwi tanetsipaebinexa tsaibi tsane barapo
botha’, jei Nacom Pejume Diwesitha. Ichitha paxam barapo bo
be pecaibiwi pia mʉthʉ tutu pacana exaname, ichaxota
pijunuwi nantiyabeibathopa. Tsipei baxota panacaetutame
saya ʉ xua painya necaibinexam tsane paratixi pomonaetha
pomonae xua pateiba xua Nacom petsipaebeibinexatsi, jei
Jesús.
\p
\v 18 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ
pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene
tatsi, daxita barapomonae jume tane xua Jesús paeba.
Bapoxonae barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua jeita po
coyenewatha Jesús bexubinchi. Barapomonae bequein
ichichipa Jesús bexotsi ichitha baxua jopa exanaeyo tsipei
barapomonae junuwa xua jiwi anaepana xua barapo
sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pecasebiwatsi
irʉno xua pecasebiwatsi pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés
pia peitorobi coyene. Tsipei barapomonae jiwi cunuwatsi,
xua daxita jiwi peichichipaexae nawita pocotsiwa Jesús
cuiduba.
\v 19 Poxonae xometo iriya ecanaicha bapoxonae Jesús
pijimonae barʉ ponataba barapo tomara weya.
\s Meje yabara poxonae higuera nae yʉnuncua
\r (Mt 21.20-22)
\p
\v 20 Baya poxonae pentha tsina, Jesús pijimonae baxoyo
barʉ ecapona yawa tane xua higuera nae yʉnuncua xua
daxita petabaca opina wetsina.
\v 21 Bapoxonae Pedro yabara nanta xeinataba xua mexuae
Jesús biatane higuera nae. Bapoxonae jeye Jesustha:
\p —Pon jiwi Necuidubim, taema po higuera nae mexuae
biataneme, bayatha yʉnuncua, jei Pedro.
\p
\v 22 Bapoxonae Jesús jeye pijimonaetha:
\p —Paxam bichocono pajume cowʉnde Nacom.
\v 23 Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Icha xanepanaeya pana
neyabara jume cowʉntame xua Nacom painya nepaca
cayawenaewa xuano xua jopa ainya ʉnthʉton paxeinaem, bara
paca itacʉpaena xua painya nepaebiwa icha ichin xua cana
exanan higuera nae. Mataʉtano bara paca itacʉpaena xua
painya nejeiwa uruto beya, xua pajam: ‘Uruto,
natsixitabare, mar mene beya jopare’, xua painya nejeiwa.
Bapoxonae bara baxua jopa bayathiyo tsane.
\v 24 Daxita xua xuan pocotsiwan Nacom beya pawʉcame, icha
bara xanepanaeya pajume cowʉntsiya wʉcame, bara Nacom
paca catsibina baxuan.
\v 25 Poxonae Nacomtha patsipaebame, icha ichʉn abe pacata
exana, copiya payabara jʉntemainare bapon pocotsiwa pacata
abe exana, xua xuya beta painya necayabara
canantaxeinaenexa. Barichi Nacom pon peitabocotha eca xuya
paca yabara jʉntemainaena pocotsiwa abe painya neexanae
cuiru coyenein paexaname.
\v 26 Ichitha icha jopa payabara jʉntemainaem ichʉn
pocotsiwa pacata abe exana, barichi Nacom pon itabocotha
eca, jopa paca yabara jʉntemainae tsane pocotsiwa abe
painya neexanae cuiru coyenein paexaname, jei Jesús.
\s Meje yabara xua Jesús pia peitorobi coyenewa xeina
\r (Mt 21.23-27; Lc 20.1-8)
\p
\v 27 Bapoxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi caibe nawibiya
Jerusalén tomara beya. Poxonae Jesús Nacom pin pia botha
joniya xua yawa tututha iya ponano, bapoxonae
sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi
pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi irʉ pitiri
jiwi, barapomonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi.
\v 28 Barapomonae Jesús yainyabatsi, jeichichi:
\p —¿Eta po peayapusʉ itorobi coyenewatha cuidubame
baxuan? ¿Jintam cacata barapo peayapusʉ itorobi coyenewa?
jei barapomonae.
\p
\v 29 Jesús jume nota barapomonae, jeye:
\p —Xan irʉrʉ tha barichichi paca yainyabinchi. Icha
beta pana nejume notsiname, bapoxonae xuya yabara paca
tsipaebinchi xua po peayapusʉ itorobi coyeneyatha exanan
baxuan.
\v 30 ¿Jintam Juan cui itorobatsi xua bautisaba? ¿Metha
bara Nacom cui itoroba jampa? ¿Metha bara jiwi cui itoroba
jampa? Pana nejume nore, jei Jesús.
\p
\v 31 Nexata daxita barapomonae caemonae najume
matsontsonoba, najei: “¿Eta xua metha jei tsainchi? Icha
jeichipaetsi: ‘Juan cui itorobatsi Nacom, xua pebautisabiwa
jiwi’, metha naca jeichipae: ‘¿Eta xua metha nexata jopa
pajume cowʉntsim Juan?’ metha naca jeichipae Jesús.
\v 32 Jiwi cui cunuwinchi icha jei tsainchi: ‘Juan cui
itorobatsi jiwi, xua bautisaba’, icha jei tsainchi. Metha
bapoxonae jiwi naca casebichipa anaya”, najei barapomonae.
Barapomonae jiwi cunuwatsi tsipei daxita jiwi Juan yabara
jume cowʉntatsi, xua apara bapon Nacom pia peitorobi jume
tatsi pepaebi jiton.
\v 33 Bapoxonae barapomonae namchi Jesús beya, jeye:
\p —Canta jopa payaputaeinyo, jei barapomonae.
\p Nexata Jesús barai barapomonaetha, jeye:
\p —Nexata barichin tsane jopa yabara paca tsipaebi
tsainchi po peayapusʉ itorobi coyeneyatha exanan xua
daxita taexanaewan, jei Jesús.
\c 12
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo pomonae xua abe exana, pomonae
petayapucaenaewi uva pabi
\r (Mt 21.33-46; Lc 20.9-19)
\p
\v 1 Bapoxonae Jesús tamropata pitaba xua cuiduba jiwitha
pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha, jeye: “Matha irʉrʉ
pebin pin uva pabi xeina. Bapon ʉba po ʉnbo pewʉn uva
cuei ʉnbo. Yawa yapucurarata barapo pia uva pabi ibowantha
xua jopa pejojondenaenexa ichamonae barapo pabitha. Yawano
baxota ibo feto exana, xua barapo ibo fetotha pecubinexa
uva cuei. Mataʉtano baxota exananota bo, po bo bichocono
taʉcha xua baxota pebin bara wenecotequeica uva pabi.
Bapoxonae bapon itoroba pomonae pia uva pabi pia
petayapucaenaewichi tsainchi, xua bapoxonae barapomonae
pejiwanaxaenexa pocotsiwa penawetsiwa. Bapoxonae bapon icha
nacua beya pona.
\v 2 Barapo matacabi tsuxubi, po matacabitha uva cuei
naweta. Bapoxonae barapo mataqueitha pomonae pabi
petayapucaenaewi jiwana itapeta nota xua penawetsiwa.
Bapoxonae pon uva pabi pexeinaein, bapon pomonae
petanacuichiwichi jiwana itoroba, xua petawʉcaenexa
tsainchi uva cuei pomonae beya pomonae pabi
petayapucaenaewichi.
\v 3 Ichitha barapomonae pomonae uva pabi petayapucaenaewi
barapomonae waetaba pon copiya patopa, pon uva pabi
pexeinaein itoroba. Yawa bapon bʉtsino. Bapoxonae bapon
caibe cobesa itorobiyatsi.
\v 4 Pon uva pabi pexeinaein equeicha itoroba ichʉn pon
pia petanacuichinchi. Barichirʉ bapon ibotontha matasipa
cuinbabatsi, yawa abe jumetha biatainchi.
\v 5 Equeicha pon uva pabi pexeinaein itoroba ichʉn pon
pia petanacuichinchi. Barichirʉ bapon bexotsirʉ. Equeicha
ichamonae itorobatsi. Ichamonae bʉtsi, irʉ ichamonae
jutebatsi.
\p
\v 6 “Cataunxuae awiya bapon pexanto tanacopatatsi, pon
pexanto compa tatsi, po pexanto bichocono antobe.
Matapainya bapon pexanto cotacaya itoroba bara beya. Bapon
nanta xeinaeya jeye: ‘Metha barapomonae taxanto inta yabara
barʉ cui itura jinaeinchi’, jei coxiyʉn.
\v 7 Dapo jumetha pomonae uva pabi petayapucaenaewi poxonae
bapon tainchi, barapomonae najei: ‘Apara bapon paxa
copiniwa pichina. Daxota bapon bʉ bexotsi xua xainya
xeinatsi barapo uva pabi’, najei barapomonae.
\v 8 Bapoxonae barapomonae pon uva pabi pexeinaein pexanto
tatsi tawaetabatsi. Poxonae bexotsi bapoxonae petʉpaein
aisowa beya xotsi uva pabi pecuariya beya”, jei Jesús.
\p
\v 9 Bapoxonae Jesús yainyaba, jeye: “Pon uva pabi
pexeinaein, ¿eta be cana ichi tsane pomonaetha pomonae
barapo uva pabi pia petayapucaenaewichi? Apara bapon
patopaena xua pejutebinexa tsane pomonae uva pabi pia
petayapucaenaewichi. Bapoxonae barapo uva pabi catsina
ichamonaetha xua petayapucaenaenexa tsainchi barapo uva
pabi”, jei Jesús.
\p
\v 10-11 Equeicha Jesús nayabara paeba barapomonaetha,
jeye: “¡Paxam bara bayatha payorobameba Nacom Pejume
Diwesi! Barapo diwesitha neyabara caunuta poxonae iboto
yabara paeba, jeye:
\q ‘Pebiwi pomonae ibo bon peacabiwi, barapo
\q pebiwi xuba po iboto tabʉ caboca,
\q po iboto peainya cui iboto.
\q Ichitha Nacom itapeta barapo iboto xua
\q petabʉ cabocaenexa peainya cui ibotoxae.
\q Waxainchi nanta xeinatsi jeichichi: Maisa
\q pocotsiwa Nacom exana naca tsita xanepana,
\q jeichichi’, jei Nacom Pejume Diwesitha”,
\q jei Jesús.
\p
\v 12 Poxonae bapomonae jume tane xua Jesús paeba, Jesús
muxu pewaetabichi. Tsipei bapomonae yaputane xua apara
barapomonae yabara paebatsi poxonae Jesús cueicueijei
barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Daxota Jesús
casebatsi. Tsipei barapomonae jiwi cunuwatsi, daxota Jesús
jopa waetabichi. Bapoxonae bara saya ponarʉcʉpa.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba paratixi
matoma po paratixi jiwi bewa catsibina pontha pon
romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi
\r (Mt 22.15-22; Lc 20.20-26)
\p
\v 13 Bapoxonae pirapaeyo Jesús pia xainya
betaitorobiyatsi fariseomonae jiwana, irʉrʉ pomonae
Herodes pia pepuna jinompaewichi jiwana tatsi, xua daxita
barapomonae piraichi Jesús petsipaebinexatsi xua Jesús
xuya abeya pejume notsinexa.
\v 14 Bara barapomonae Jesús pia xantha tatsi tapatatsi,
jeye Jesustha:
\p —Pon jiwi Necuidubim. Bara payaputan xua bara jume
xainyeya tsipaebame jiwi, xua mataʉtano jiwi bara beta
cuidubame xua pocotsiwa jiwi bewa exanaena pexeinaenexa
tsane Nacomtha po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ
coyene. Mataʉtano jopa jiwi cunuwim poxonae cuidubame
poxonae bequein jiwi jopa ichichipaeyo baxua, tsipei xam
daxita jiwi bara catsita najʉpa. Xam jume xainyeya
cuidubeibame jiwi Nacom pia peitorobi coyenewa. Incane
yabara pana netsipaebare xua nanta xeiname, xuaje: ¿Metha
bara Nacom pia peitorobi coyene naca itoroba xua waxainchi
paratixi catsibinchi pon romanomonae itorobiya pia pepa
peewatsinchi xua wanaca itorobixae bapon bequein bara bapon
pon penanapaincha poponaein xua icha nacua werena pona?
Icha jopa tsipae, ¿metha daxua abe tsipae? jeichichi
Jesús barapomonae pomonae fariseomonae itoroba.
\p
\v 15 Daichitha Jesús yaputane, xua barapomonae itara
mexeya xanepanaeya pepaebi jiwi ichitha abeya peexanae
jiwi. Jesús jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa metha painya daichi pana nejʉntʉ
coyene jʉjʉtame? Moya painta xawena paratiyo, tha taetsi,
jei Jesús.
\p
\v 16 Bapoxonae barapomonae barapo paratiyo Jesús
tacapoinchi. Poxonae Jesús tane barapo paratiyo, bapoxonae
Jesús yainyaba barapomonae, jeye:
\p —¿Jintam pejumopere? ¿Yawano jintam wʉn ducuare? jei
Jesús.
\p Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Apara romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, jei
barapomonae.
\p
\v 17 Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Bara nexata romanomonae itorobiya pia pepa
peewatsinchi pacare pocotsiwa xua bapon piawaxae tatsi.
Mataʉtano bara Nacom pacare xua baxua irʉ piawaxae tatsi,
jei Jesús.
\p Barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca
pocotsiwa xua Jesús xanepanaeya beta jume nota.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi po coyene
xua equeicha asʉ pomonae pewerapeibiwi
\r (Mt 22.23-33; Lc 20.27-40)
\p
\v 18 Bapoxonae saduceomonae jiwana pata Jesús pia xantha
tatsi xua Jesús piraichi petsipaebinexatsi. Saduceomonae
barompaya pia pecuidubi coyenewa xeina xua pinae pomonae
pewerapeibiwi equeicha jopa asʉ tsaibiyo. Barapo pecuidubi
coyenewa jopa jʉpaeyo po pecuidubiwa Jesús pia
pecuidubiwa tatsi xua pinae jiwi equeicha asʉ jinompaena
poxonae werapa. Daxota barapomonae Jesús tsipaebatsi,
jeye:
\p
\v 19 —Pon jiwi Pecuidubim. Moisés nacata tina, namchi:
‘Icha pebin piowa cuenta tʉpa, yawa jopa xeinaeyo pexui,
xuyapin bewa xuya pentapin pecoutha coseuri pichina xua
bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa tsane pexui’, jei
Moisés.
\v 20 Barichi, matha irʉ cae peweicho caepiwi nabarʉ
jinompa siete poyobe. Matapin jitha eca. Bapon piowa cuenta
naxuba. Pexui jopa xeinaeyo.
\v 21 Pon cotacaya naexana xuya pentapin coseuri pita xua
bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa pexui. Bapon irʉ
cuenta tʉpa, irʉ jopa xeinaeyo pexui. Bapoxonae ichʉn
xuyapin xuya barapowa pita xua pentapin coseuri pita. Bapon
barichi irʉ cuenta tʉpa, irʉ pexui jopa xeinaeyo.
\v 22 Daxita barapo siete poyobe cuenta nanapentapona
barapowa poxonae bequein xuya pecoutha nonotaponeiba.
Barapo siete poyobe, caein jiwana jopa pecoutha
tapoponaetsi pexuyo. Bapoxonae matapainya irʉ bapowa
tʉpa.
\v 23 Xam, Jesús, ba paebame, ba jam: ‘Matacabi jopaena po
matacabitha Nacom asʉ exanaena, xua jiwi asʉ exanaeinchi
mʉthʉn wetsina’, ba jam. Poxonae barapo matacabi jopaena
xua daxita jiwi asʉ jujuinaena, barapo matacabitha
¿jintam metha bapowa xuya pichinchi, xua ichʉn pichina,
xua barapo siete poyobe caein jiwana? Tsipei caena bayatha
barapo siete poyobe, caepi jiwi cuenta nanapentapona
barapowa, jei saduceomonae.
\p
\v 24 Bapoxonae Jesús jume nota barapomonae, jeye:
\p —Paxam apara catsawiya pana nejume notame, tsipei jopa
beta payaputaem xua Nacom Pejume Diwesitha payabara
yorobame baxua. Mataʉtano jopa payaputaem Nacom pia
peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi.
\v 25 Poxonae petʉpaewi asʉ jujuinaena jopa jitha
eenaponae tsane. Yawa barapomonae pexantixi jopa jitha
cuarebaponae tsane. Tsipei barapomonae barichi tsane icha
be matatsunpiwimonae ichi, po matatsunpiwi Nacom pia
nacuatheicha jinompa, xua po matatsunpiwi jopa jitha
enaeyo.
\v 26 Paxam bequein bara bayatha payorobame pocotsiwa Nacom
yabara namchi pejume diwesitha xua pomonae equeicha asʉ
jujuina pomonae pewerapeibiwi. Barapo diwesitha Nacom
cueicueijei ichaxota xua poxonae po naewa taxuncua, Nacom
jeye: ‘Xan Abraham pia Nacomʉn tatsin, irʉ Isaac pia
Nacomʉn tatsin, irʉ Jacob pia Nacomʉn tatsin’, jei
Nacom.
\v 27 Baxua Nacom paeba, tsipei Abraham, irʉ Isaac, irʉ
Jacob pewerapaewi anoxuae equeicha caewa asʉ jinompa,
Nacom pia nacuatheicha tatsi. Pomonae pewerapaewi, pomonae
caewa equeicha asʉ jopa pejinompaewi, barapomonae jopa pia
Nacom tatsi, pon itabocotha eca. Saya jame meisa pomonae
pewerapaewi caewa equeicha asʉ pejinompaewi, barapomonae
jame pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca. Daxota paxam
catsawa papaebame, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po peitorobi
cui coyene pepa peainya cui coyenewa
\r (Mt 22.34-40)
\p
\v 28 Caein pon jiwanamonaepin pomonae jiwi pecuidubiwi
Moisés pia peitorobi coyene tatsi, bapon jume tane xua
Jesús irʉ saduceomonae najume matsontsonobiya paeba.
Mataʉtano bapon jume tane xua Jesús xanepanaeya betiya
jume nota barapomonaetha. Daxota bapon yainyaba Jesustha,
jeye:
\p —¿Eta po peitorobi coyene pepa peainya cui coyenewara,
po peitorobi coyene beyacaincha icha peitorobi coyene? jei
bapon.
\p
\v 29 Jesús jume nota bapontha, jeye:
\p —Po peitorobi cui coyenewa pepa peainya cui coyenewa
jeye: ‘Paxam Israel nacuamonaepiwi pam pajume taema xuaje
meje: Pon jiwi Pecanamataxeinaein bara compa pepa Pata
Nacom, icha Nacom ajibi.
\v 30 Antobeinde Jinya Necanamataxeinaein bapon Nacom xua
daxita nejʉntʉ coyene wetsina, mataʉtano xua daxita
jinya nepoponae coyenewatha, mataʉtano xua daxita nenanta
xeinaewatha nentasipatha, mataʉtano daxita nedaunwei
coyenewatham’, jei barapo peitorobi coyenewatha, po
peitorobi coyenewa pepa peainya cui coyenewa.
\v 31 Po peitorobi coyene cotacaya itoroba ichaxotaba ‘dos’
jei, barapo peitorobi coyene be jume jʉpa po peitorobi
coyene copiya ducua. Irʉrʉ barapo peitorobi coyenewatha
jeye: ‘Antobeinde jinya necatsicuarabʉ ecaein icha ichim
xua jinya coutha naantobem’, jei barapo peitorobi
coyenewatha. Icha peitorobi coyenewa aibi po peitorobi
coyene peainya cui coyenewa, po peitorobi coyenewa xua
beyacaincha po peitorobi coyenewe, jei Jesús.
\p
\v 32 Bapoxonae caein jiwanamonaepin pomonae jiwi
pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, bapon jeye
Jesustha:
\p —Bara beta paebame pocotsiwa aunxuae paebame ponxaem
jiwi Necuidubim. Bara xainyeya paebame xua pinae pepa Nacom
bara compa popona xua icha pepa Nacom ajibi.
\v 33 Mataʉtano bara xainyeya paebame xua pinae bewa Nacom
antobetsi xua daxita wajʉntʉ coyene wetsina, mataʉtano
xua daxita wajinompae coyenewatha, mataʉtano xua daxita
wananta xeinaewatha wantasipantha, mataʉtano daxita
wadaunwei coyenewantha. Mataʉtano bara xainyeya paebame
xua wanacatsicuarabʉ enaewi bewa pinae antobe tsainchi
icha ichichi xua wacoutha naantobetsi. Baraxua jame
bichocono peainya cui coyenein pocotsiwa bewa exanaetsi,
beyacaincha xua duwein ompin tautatsi yawa xua ichawan
tautatsi xua watuxusi exanaenexa Nacom nexa, jei bapon.
\v 34 Poxonae Jesús jume tane xua bapon beta jume nota,
Jesús jeye:
\p —Bara saya tsiwiyo cata seica xua jinya nejume
cowʉntsinexa xua nenantaʉtsinexa Nacom pon jiwi itorobiya
pia pepa Peewatsinchi, jei Jesús.
\p Bapoxonae nama dapon ajibi xua pon Jesús peyainyabinexa
tsainchi.
\s Meje yabara poxonae Jesús nayabara jei: “Mesías,
¿jintam pia pemomoxi susato jiwanapin tatsira?” jei
\r (Mt 22.41-46; Lc 20.41-44)
\p
\v 35 Bapoxonae Jesús yabara cuiduba Nacom pin pia botha
tatsi, xua pon Mesías baraichi xua nayabara paeba Jesús,
jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa metha pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés
pia peitorobi coyene tatsi paeba xua pinae Mesías bapon
David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi?
\v 36 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi David cueicueijei
exanatsi. David jeye:
\q ‘Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi,
\q Tanecanamataxeinaein baraichi pon Mesías,
\q jeichichi: Tacoxa werena ecare, beya abʉ
\q tsane poxonae necaaitafaetabi jiwi pia
\q pecanamataxeinaeinchi tatsi caexanaeinchi, jei
\q Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi’, jei David.
\m
\v 37 Icha David Mesías yabara jei, ‘Bapon Mesías
Tanecanamataxeinaein’, jei, ¿eta xua metha tsipae xua
Mesías apara David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi?
jei Jesús.
\p Barapo pin bicheito bichocono tsimuxu wʉnaetsi
pocotsiwa Jesús cueicueijei.
\s Meje yabara poxonae Jesús muxuweta jiwi xua pomonae
jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi
barapomonae pecuiyainwa tatsi
\r (Mt 23.1-36; Lc 11.37-54; 20.45-47)
\p
\v 38 Poxonae Jesús cuiduba jiwitha, jeye: “Dota pam,
dota pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene
tatsi. Barapomonae pia pecuidubi coyenewan tatsi
pecuiyainwa pande. Jopa paexanaeinde icha bapomonae ichi
xua barapomonae bichocono ichichipa xua penama xatabiwa po
paparuwan apipiya deca xua be pomonae peainya cui jiwi
penaexanaewi naexana. Barapomonae bichocono ichichipa xua
jiwi namtontha jacobeibina barapomonaetha xua jiwi pebarʉ
cui itura jineibinexa barapomonae.
\v 39 Barapomonae bichocono ichichipa xua nanta caeneiba
judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi ichaxota ba
enathopeiba pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi.
Mataʉtano barapomonae bichocono ichichipa xua eneiba
ichaxota ba eneiba pomonae peainya cui jiwimonae poxonae
pexaewan tsinacaetuteiba penabaneibinexa tsane.
\v 40 Mataʉtano barapomonae powaxi pecuenta werapaewaxichi
piseurixi barapowaxi cueranta enatsi pia bon. Barapomonae
naemata jopa cuinaya najume copababeibiyo poxonae
tsipaebeiba Nacom. Barapomonae bichocono peraxa jʉbebinchi
poxonae po mataqueitha Nacom jiwi yabara paebina
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha. Barapomonae
atene tsane beyacaincha poxonae ichamonae atene exanaeinchi
xua jopa pejume cowʉntsixaetsi Nacom”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua petsiriwa
paratiyobe cata Nacomtha, powa pecuenta tʉpaewatsi piseuri
\r (Lc 21.1-4)
\p
\v 41 Poxonae Jesús eca Nacom pin pia botha tatsi xua
peitabara weya, xua ichaxota jiwi jeyeiba paratixi Nacom
nexa, bapoxonae Jesús tane xua pinmonae pomonae copei
pexeinaewi paratixi nawita jeya ichaxota jiwi jeyeiba
paratixi Nacom nexa.
\v 42 Barapoxonaerʉ yabʉyo patopa, powa pecuenta
tʉpaewatsi piseuri. Barapowa bichocono peacopeibiwayo.
Bapowa jeca ainya pecacomocae paratiyobe Nacom nexa. Barapo
paratiyobe tsiqui paratiyobe.
\v 43 Bapoxonae Jesús pijimonae waba, yawa jeye
barapomonaetha:
\p —Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Barapo yabʉyo, powa
pecuenta tʉpaewatsi piseuri, bapowa peacopeibiwayo.
Daichitha barapowa jeca ainya paratiyobe Nacom nexa. Bapowa
cata beyacaincha ichamonae daxita pomonae xua jeya xua
Nacom nexa.
\v 44 Daxita barapomonae jeya pocotsiwa tanacopabeibatsi.
Ichitha nama bapowa bichocono peantobexae Nacom daxota
omeicha jeca pocotsiwa bequein canantawenona xua
pepoponaewa tsane bequein bichocono peacopeibiwayo, jei
Jesús pijimonaetha.
\c 13
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ichamonae
abe cana exanaena Nacom pin pia bo tatsi
\r (Mt 24.1-2; Lc 21.5-6)
\p
\v 1 Poxonae Jesús Nacom pin pia bo wejoniya, bapoxonae
caein Jesús pijimonae jiwana tatsi, Jesús tsipaebatsi
jeichi:
\p —¡Pon jiwi Necuidubim, taema maisa pexeinya iboton,
yawa pexeinya ibo bo! jei bapon.
\p
\v 2 Ichitha Jesús jume nota bapontha, jeye:
\p —Aunxuae pataebename barapo iboton yawa xua pexeinya
bon. Apara jopa cae ibotiyo nacopatuncuae tsane icha iboto
peʉmatha. Daxita abe tsane, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua copiya matha
pewʉnaeya exanaena petsita itʉtsi coyenewa poxonae daxita
weraweracaenaba
\r (Mt 24.3-28; Lc 21.7-24; 17.22-24)
\p
\v 3 Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona demxuwatheicha,
po demxuwa pewʉn demxu Olivowa tsipei baxota umena olivo
naein. Poxonae Jesús ecopiya demxuwatheicha, po demxuwa
Nacom pin pia bo itama tayecatsi, bapoxonae Jesús
pijimonae tatsi Pedro, irʉ Santiago irʉ Juan, irʉ
Andrés, barapoyobe Jesús namicha tsipaebatsi.
\v 4 Barapoyobe jeye:
\p —Paichichipan xua xam tapata netsipaebiwam tsane ¿eta
poxonae metha ichamonae baxua exanaena poxonae abe cana
exanaena Nacom pin pia bo tatsi? ¿Eta pocotsiwa tsane
metha xua pewʉnaeya tsita itapeinya xeinaena po coyene xua
poxonae imoxoyo daxita weraweracaenaba? jei Jesús
pijimonae tatsi.
\p
\v 5 Jesús jume nota barapomonaetha, jeye: “Dota pam, bʉ
ichamonae naerabiya paca muxu tsipaeba, xua daxota abe
paexanaetsipame.
\v 6 Tsipei tsana patsina ayei bicheito jiwi pomonae
natsicotaena icha be xan ichin. Barapomonae jei tsane:
‘Apara xan Mesías’, jei tsane. Poxonae barapomonae
muxuitorobiya paebina, bapoxonae pinmonae jume cowʉntsina.
\p
\v 7 “Pajume taename xua jiwi juinya nabenoutsina xote,
yawa xua juinya irʉrʉ nabenoutsina icha ira beya.
Daichitha jopa pajunuwinde, tsipei baxua pewʉnaeya matha
copiya tsane. Daichitha cataunxuae dapo matacabi aichica
tsane xua poxonae daxita weraweracaenaba yatsicaewa.
\v 8 Cae nacuapiwi irʉ icha nacuapiwino, barapo ainya
nacuapiwibe nabenoutsina. Mataʉtano irʉ pon nacua
peewatsin irʉ ichʉndʉ pon icha nacua peewatsin, baponbe
irʉ nantiya nabenabe. Mataʉtano ainya nacuantha ira
jijiyatsina. Mataʉtano ainya nacuantha jainbo nacua tsane
tsipei pin mayayo tsane. Baxua copiya matha tsane xua jiwi
atene tsoponae tsane bichocono xua beya jopa nama juniya
tsane.
\p
\v 9 “Ichitha dota pam, tsipei poxonae baxua pewʉnaeya
tsane jiwi paca teiquebina painya nepaca caenaetsinexa
pomonaetha pomonae tomaran pentacaponaewi. Mataʉtano paca
cuainchina judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Yawa
paca caponaena nacua peewatsiwi peitabaratha tatsi, painya
tana nejume cowʉntsixaemxae. Yawa paca caponaena
pentacaponaewi peitabaratha tatsi pomonae irʉ itoroba
jiwitha xua pon nacua peewatsin nexa painya tana nejume
cowʉntsixaemxae. Barapoxonae bara paca cui itacʉpaena xua
barapomonaetha tapana neyabara paebiwam pocotsiwa bayatha
paca tsita exanatsi.
\v 10 Barapo pecapanenebiyae diwesi, tamonae bewa
paebinoutsina daxita nacuanpiwitha xua poxonae pewʉnaeya
tsane xua daxita weraweracaenaba.
\v 11 Poxonae barapomonae paca caponaena pomonaetha pomonae
tomara pecanamataxeinaewi xua pia painya nepaca cayabara
paebinexa tsane xua painya nenatsicuentsiwa xua abe painya
neexanaexae bapoxonae jopa patsiwanaya junuwiya najʉntʉ
coyene exabinde xua painya netsipaebiwa tsane barapomonae.
Paxam jame papaebare pocotsiwa xua caena bapoxonae Nacom
cueicueijei paca exanaena. Bapoxonae po jume pacueicueijam
tsane apara jopa poxoru painya coya paichichipaem, apara
jame Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi baxua paca
cueicueijei exanaena.
\v 12 Jiwi barompaya pia peweicho jiwi caenaetsina
ichamonaetha xua pejutebinexa tsainchi. Irʉrʉ coxiyeiwi
ichamonaetha caenaetsina pia pexui. Irʉ pexui paxa jiwi
caenaetsina ichamonaetha pejutebinexa tsainchi.
\v 13 Daxita nacuanpiwi paca casebina painya tana nejume
cowʉntsixaemxae. Ichitha pomonae awiya antʉyapusʉya
nejume cowʉntsiya jinompaena xua beya yacuiya werapaeya
othopaena poxonae bequein abe taexanatsi ichamonae
barapomonae jame Nacom napaeba cana exanaena.
\p
\v 14 “Daniel pon Nacom peitorobi jume pepaebin, bapon
caena bayatha yabara tsiwanaya muxu dutsiya tina pocotsiwa
xua bichocono abe, pocotsiwa xua weraweraca cana exana.
Pataename pocotsiwa xua ichʉn Nacom pin pia bo tututha
exananotsina, pocotsiwa jopa bewa notsi baxota, pocotsiwa
Daniel bayatha yabara paeba. Bapoxonae payaputaename xua
bara imoxoyo matacabi jopaenaba poxonae daxita
weraweracaenaba”, jei Jesús. (Xan Marcos paca baraichi:
“Pon yorobina po jume diwesi tinan moya jume naitaewatsina
pia peyaputaenexa tsane”, paca jeichi.) Equeicha Jesús
jeye: “Poxonae barapocotsiwa pataename bapoxonae pomonae
Judea nacuatha jinompa, barapomonae bewa demxuwan
berʉcʉpiyaena.
\v 15 Barapo matacabitha pon bo matatupatha uncua, bapon
jopa bewa botha joniyae tsane xua penotsiwa tsane pocotsiwa
tabobeinchi bomʉxʉ tututha. Saya jame bewa nainya
benaetsiricuaena.
\v 16 Irʉrʉ pon pabitha popona, bapon jopa bewa caibeya
ponae tsane botha xua penotsiwa tsane pia paparuwan. Saya
jame bewa nainya benaetsiricuaena.
\v 17 ¡Pai yabʉxi tsobenae powaxi pexui bʉpana taenatsi
barapo matacabitha! ¡Pai irʉ powaxi pexui isaina
barapowaxi tsobenaerʉ! Tsipei acabe tsobenae tsane pexui.
\v 18 Poxonae pewʉnaeya tsane baxua Nacom pawʉcare xua
jopa painya nerʉcʉpaewa tsane poxonae awʉbo peaquexae
bichocono.
\v 19 Tsipei barapo matacabintha jiwi bichocono pin peraxa
exanaeinchi. Atene tsane beyacaincha poxonae jiwi atene
tsaibi poxonae Nacom aena nacua exana, xua equeicha nama
bichocono pin peraxa tsane. Equeicha bexa bapoxonae bapana
jopa baxua exanae tsane poxonae bichocono jiwi pin peraxa.
\v 20 Icha Nacom jopa be caentacabiyobe exanaetsipae metha
dapomonae ajibi tsipae pomonae panenebiya barapo peatene
coyenewa weya. Daichitha Nacom be caentacabiyobe exanaena
peantobexae pijimonae, pomonae pia peitapetsiwixae tatsi.
\p
\v 21 “Bapoxonae icha ichʉn paca jei: ‘Pataema bapon
apara Mesías uncue pon Nacom itorobica’, paca jei, irʉ
icha ichʉn paca jei: ‘Pataema bapon Mesías xota uncuiye’,
paca jei, barapo jumein jopa pajume cowʉntsinde.
\v 22 Tsipei pomonae pemuxuitorobi jiwi tsana patsina.
Barapomonae natsicotaena icha be xan ichin ponxaein
Mesías. Mataʉtano barapomonae natsicotaena icha be
pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi ichi tsane.
Barapomonae pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exanaena
peitabocotha, po irathe tsaneno xua jiwi pemuxuitorobinexa
tsainchi xua jiwi pejume cowʉntsinexa pocotsiwa
barapomonae paeba. Barichirʉ pomonaetha pomonae Nacom pia
peitapetsiwi tatsi pemuxuitorobinexa tsainchi xua irʉrʉ
icha metha barapomonae pejume cowʉntsinexa tsanerʉ
pocotsiwa barapomonae paeba. Ichitha jopa itacʉpae
tsainchi xua barapomonae pemuxuitorobiwa tsainchi.
\v 23 Tsaca pajinompare, tsipei baxua tsiwanaya yabara paca
tsiwʉnae muxu dutatsi”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús nayabara paeba xua poxonae
equeicha patopaetsica ponxae Nacom pia Peitapetsin
\r (Mt 24.29-35,42,44; Lc 21.25-36)
\p
\v 24 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Po matacabintha
poxonae nacui wetsina xua jiwi pin peraxa tsane, bapoxonae
xometo nainya naquitabina. Jomocoichato jopa pentha tsane.
\v 25 Opiteiton peitaboco weothopeicaena. Mataʉta napuna
torobabiyaena Nacom xua xuan itabocotha dubena. Bapoxonae
jopa xapain dubenanaeyo tsane.
\v 26 Bapoxonae daxita jiwi taena peitabocotha xua po
coyene apara tapatopeicaewa tsaneba tsaquinaebowatha
peitaboco wetsica ponxaein Nacom Tananeitapetsin. Nacom pia
peayapusʉ itorobi coyenewatha mataʉtano bichocono
pexeinya itʉpanae coichathano patopeicaein.
\v 27 Mataʉtano itorobin tamatatsunpiwi xua inta
pecaetutsinexa pomonae taitapetsiwi. Nacaetutsina daxita
nacuanpiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae ichaxota xometo
weecoinapiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae ichaxota xometo
bejopiyapiwi, jiwana, irʉ ichamonae pomonae pocotsiwa
werenepiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae pocotsiwa
berequepiwi jiwana.
\p
\v 28 “Payaputaema barapo pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo xua higuera nae. Jeye: Poxonae ba pataneme xua
pena noxu xuxuwapona, bapoxonae ba payaputaneme xua bara
imoxoyo wei tsurucuae tsoponae, xua pentono perubenaenexa.
\v 29 Barapocotsi jʉta coyeneya ichi tsane poxonae
pataename daxita baxuan pocotsiwa aunxuae paca tsipaebatsi
pocotsiwa bexa exanaena, bapoxonae payaputaename, xua bara
imoxoyo tsane xua tapatopae wʉnae tsane.
\v 30 Bara xainyeya paca tsipaebatsi daxita judiomonae
naitapataya naexanaponaena beya yacuiya othopaena poxonae
Nacom exanaena daxita baxuan pocotsiwa xuaunxuae paca
tsipaebatsi. Bapoxonae barapo judiomonae weraweracaena
pomonae poxonaerʉ barapo matacabitha jinompa.
\v 31 Peitaboco aichurucuae tsane. Mataʉtano ira
aichurucuae tsane. Meisa nama tajumein ataya tsitecaena xua
daxota daxita nayabara jume wetsina be pocotsi coyeneya
bayatha paeban.
\p
\v 32 “Po matacabitha baxua exanaena, mataʉtano po
horatha baxua exanaena jiwi jopa baxua yabara yaputaeyo.
Irʉ matatsunpiwi pomonae peitaboco beicha jinompa baxuan
irʉrʉ jopa yabara yaputaeyo. Irʉ xan ponxaein Nacom
Pexanton baxua jopa yabara yaputaeinyo. Meisa saya Nacom,
pon Waxa yaputane poxonae po matacabitha baxua exanaena.
Mataʉtano yaputane poxonae po horatha daxita exanaena
baxua xuaunxuae paca tsipaebatsi.
\p
\v 33 “Tsaca pajinompeibare xua tapatopae wʉnae tsane.
Yawa Nacomtha patsipaeba dubenanaebiyama, tsipei jopa
payaputaem po mataqueitha patopaein.
\v 34 Barapocotsi coyeneya jʉta ichi poxonae xan
patopeicaein taitorobinexa tsane jiwi, icha be poxonae
pebin ichi poxonae warapaena icha nacua beya. Poxonae bapon
pewʉnaeya tsane xua warapaena pia bo weya, copiya matha
waba pia petanacuichiwichi. Bapon daxita pia
petanacuichiwichi barompaya cobenata petanacuichiwantsi
tatsi. Mataʉtano bapon itoroba pon bo coiboto eena xua
xanepanaeya bo pe-eenaenexa.
\v 35 Paxam tsaca pajinompare, tsipei jopa payaputaem
poxonae patopeicaein, icha be barapomonae ichi poxonae jopa
yaputaeyo poxonae pepatopaewa tsane pia
pecanamataxeinaeinchi pon bo pexeinaeinxae. Barapomonae
jopa yaputaeyo icha barapon patopaena poxonae quirei
tsanaicha, ichacuitha icha bapon patopaena papaetha,
ichacuitha icha bapon patopaena mataqueiwʉnaeyo,
ichacuitha icha bapon patopaena baya tsane.
\v 36 Barapomonae jopa yaputaeyo xua pia
pecanamataxeinaeinchi nainya patopaena xua yaichamaicha
mata taenabounaeinchi poxonae maitumena.
\v 37 Meje xuaje paca tsipaebatsi, xua paca jeichi: ‘Tsaca
pajinompare’, paca jeichi, baxua irʉ daxita jiwitha
tsipaeban”, jei Jesús.
\c 14
\s Meje yabara poxonae fariseomonae irʉ sacerdotemonae pia
pentacaponaewi tatsi daxita barapomonae Jesús yabara nanta
xeinatsi po coyeneya xua Jesús pewaetabiwa tsainchi
\r (Mt 26.1-5; Lc 22.1-2; Jn 11.45-53)
\p
\v 1 Acoibi po matacabiyobe cataunxuae seica poxonae jiwi
nacaetutsina penabanaenexa pexaewa, peyabara nanta
xeinaenexa barapo matacabi xua poxonae caena bayatha matha
judiomonae Egipto nacua weya panenebiya. Barapo matacabi
pewʉn Pascua matacabi wʉn. Barapo Pascua matacabi wʉntha
jiwi xane pan, po pan xua jopa cotowiyo. Sacerdotemonae pia
pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés
pia peitorobi coyene tatsi, daxita barapomonae nabarʉ muxu
jei xua bepa pinae eta bichi tsane poxonae Jesús nameicha
waetabinchi pebexubinexatsi.
\v 2 Ichitha barapomonae najeye:
\p —Abʉ jopa waetabi tsainchi poxonae jiwi Pascua
matacabi wʉntha nacaetuta penanabanaenexa pexaewa. Tsipei
icha barapo mataqueitha waetabichipatsi pinmonae anaepanaya
najume cayayataxubichipa, najei daxita barapomonae xua
Jesús yabara paebatsi.
\s Meje yabara poxonae petsiriwa Jesús mata epatabatsi
penasiwa, po penasiwa petuxueiwa
\r (Mt 26.6-13; Jn 12.1-8)
\p
\v 3 Poxonae Jesús Betania tomaratha popona, bapoxonae
Jesús Simón pia bo tatsi betajoniyatsi, pon peperʉ
sawinchi. Poxonae Jesús eca pexaethopaewatha, bapoxonae
patopa petsiriwa. Bapowa capatopa alabastro ibo bosibʉ
atsato, xua bichocono wʉnca penasiwa xua petuxueiwa.
Barapo petuxueiwa bichocono ainya matoma. Poxonae wacataba
barapo bosibʉ, bapoxonae Jesús mata epatabatsi barapo
petuxuei nasiwatha.
\v 4 Pomonae irʉ baxota ena, barapomonae jiwana anaepana,
yawa caemonae najei:
\p —¿Eta pocotsiwa metha saya xuba jane barapo petuxuei
nasiwa?
\v 5 Barapo petuxuei nasiwa becaenaetsipatsi. Bapoxonae
bexeinaetsipatsi trescientos po paratiximonaebe po
paratiximonaebe xua namatomata xua poxonae trescientos
matacabibe nexa xua poxonae nacuita. Barapo paratixitha
beyawenaetsipatsi peacopeibi jiwi, najei barapomonae.
\p Bapoxonae barapomonae barapowa casebatsi.
\p
\v 6 Ichitha Jesús jeye barapomonaetha:
\p —Moya pande, bara pacopare. ¿Eta pocotsiwa metha
barapowa pabiataneme? Pocotsiwa barapowa inta exana apara
seicayarʉ xua pexeinya coyene inta exana.
\v 7 Barapo irathe peacopeibi jiwi paca barʉ jinompeibina
ataya tsaibi tsane. Paca itacʉpa xua beta pata exaname
barapomonae poxonae paichichipame. Ichitha nama paxam jopa
ataya paca barʉ poponae tsainchi barapo irathe poxonae
paca itacʉpa xua pana neyawename.
\v 8 Barapowa xua nenta epataraba tapepontha xua petuxuei
tuxusi nasiwatha apara xua tsiwanaya nenacui yabara nacui
wʉnaeta xua mʉthʉ tana neboyaenexa poxonae tʉpaein.
\v 9 Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Daxita nacuanthan
poxonae jiwi cueicueijei tsane Nacom pia pecapanenebiyae
diwesi barapo jiwi yawa yabara paebina xua pocotsiwa
poxonae bapowa inta exana xua jiwi bapowa peyabara cui
nanta xeinaenexatsi, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Judas, Jesús caenaetaxotsi
\r (Mt 26.14-16; Lc 22.3-6)
\p
\v 10 Barapoxonae Judas Iscariote pon doce poyobe jiwana,
pomonae Jesús pijimonaexae tatsi, bapon sacerdotemonae pia
pentacaponaewi tatsi beya pona. Bapon pona xua
petsipaebinexa xua Jesús caenaetaxubinchi barapomonaetha.
\v 11 Poxonae barapomonae baxua jume taerʉcʉpa bichocono
ichichiparʉcʉpa baxua. Yawa barapomonae Judas Iscariote
muxu tsipaebatsi xua paratixi catsibapaebatsi. Bapoxonae
Judas tamropata pitaba xua jeita, xua po coyenetha Jesús
pecaenaetaxubiwa tsainchi barapomonaetha poxonae peyapu
xanepanaewatha.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae barʉ nabane Pascua
wʉn matacabitha
\r (Mt 26.17-29; Lc 22.7-23; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26)
\p
\v 12 Nexata copiya matacabi jopa po matacabi tsiwana
penanta carucuae matacabi xua po matacabintha poxonae jiwi
tsinacaetutsina, xua penabanaenexa pan, po pan jopa muxuna
pentsiyo levadura matawʉn, pocotsiwa xua cotowa exana pan.
Barapo penanta carucuae matacabitha ba corderoxi pebtoxi
xua oveja coxi jutebatsi xua jiwi pexaenexa. Bapoxonae
barapo jiwi cayabara nanta xeina xua caena bayatha pia pamo
susato jiwi tatsi corderoxi juteba yawa xane beya poxonae
panenebiya Egipto nacua weya. Barapo matacabitha Jesús
pijimonae yainyabatsi, jeye:
\p —¿Exota ichichipame xua xota pexaewa paca
tsiwʉnaetsinchi wanabanaenexa tsane xua Pascua wʉn
matacabi nexa? jei barapomonae.
\p
\v 13 Bapoxonae Jesús itoroba nacueyatabe poyobe ponbe xua
doce poyobe jiwana, pomonae Jesús pijimonae tatsi. Jesús
jeye:
\p —Tomara beya paponarebe. Barapo tomarathiya pantenta
ponaenamebe pebin pon mera yantana ponaena juruwatotha.
Bara bapon papuna pondebe.
\v 14 Bo beya paponarebe ichaxota bapon joniyaena. Pon bo
pexeinaein pabarande: ‘Pon jiwi Pecuidubin cabarai:
¿Incane tutura, po tututha tajiwimonae barʉ nabanaein
pexaewa Pascua wʉn matacabi nexa?’ jei bapon, pajandebe.
\v 15 Bapoxonae bapon paca tsita itacayopichinabe po tutu
pin tutu po tutu xua asiyeicha po tutu xua bayatha tutu
xaneba. Barapo tututha pexaewa pana cui wʉnaetajebare xua
wanabanaenexa pexaewa barapo Pascua wʉn matacabi nexa, jei
Jesús.
\p
\v 16 Bara bapoxonae baponbe ponatababe. Bara patopabe
tomaratha. Bara tanebe daxita be po coyeneya bayatha Jesús
paeba. Bapoxonae pexaewa nacui wʉnaetajebabe Pascua wʉn
matacabi nexa xua penabanaenexa.
\p
\v 17 Poxonae quirei tsanaicha bapoxonae Jesús pijimonae
barʉ patopa barapo tututha.
\v 18 Poxonae Jesús pijimonae cataunxuae barʉ xunaboca
pexaethopaewatha, bapoxonae Jesús pijimonae barai, jeye:
\p —Bara xainyeya paca tsipaebatsi caein pon paxam jiwana
pam pon nebarʉ xaeuncua bapon necanaetaxubina
ichamonaetha, jei Jesús.
\p
\v 19 Nexata bapoxonae Jesús pijimonae tatsi ʉnthʉthʉ
wecoyei tsʉrʉcʉpae, nexata daxita tsana jei tsoponae
Jesustha:
\p —¿Apara xan cacaenaetaxubinchi? jei daxita barapomonae
xua Jesús tsana yainyabaponatsi.
\p
\v 20 Jesús jume nota barapomonaetha, jeye:
\p —Pon paxam jiwana pam xua doce poyobe jiwana xua cae
paratotha pana nabarʉ jajaucuncuaponanbe pan apara bapon
necaenaetaxubina ichamonaetha.
\v 21 Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin bewa tʉpaein,
tsipei Nacom Pejume Diwesitha baxua neyabara paeba caena
bayatha. Ichitha pebin tsocuae pon necaenaetaxubina
ichamonaetha. Metha jame wʉnae tsipae icha bapon bayatha
jopa naexanaetsipae, tsipei bexa tsane bichocono atene
tsocuae tsane, bichocono abe tana necana exanaexae, jei
Jesús.
\p
\v 22 Poxonae Jesús pijimonae barʉ xaeuncua, bapoxonae
Jesús pecobetha pita pan. Yawa Paxatha tsipaeba, jeye:
“Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pan pata
tanecatsiwam”, jei. Bapoxonae Jesús pecobetha pan epa
janaca, yawa catsiba pijimonae. Bapoxonae pijimonae barai,
jeye:
\p —Paxaema po pan epa janacan. Barapo pan apara neyabara
caunuta tapepon xua poxonae tapaca tsitʉpaewatsi tsainchi,
jei Jesús.
\p
\v 23 Bapoxonae Jesús equeicha pecobetha pita corotiyo,
yawa Nacomtha tsipaeba, jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene
weiweinan xua corotiyotha ecareca pepa uva mera xua pata
tanecatsiwam”, jei. Bapoxonae Jesús pijimonae cata
corotiyo xua pejiwana aapaponaenexa. Daxita barapomonae
bara jiwana aapapona.
\v 24 Bapoxonae Jesús jeye pijimonaetha:
\p —Pena petsiwʉnae muxu dutsi coyenewa paca tsipaebatsi.
Barapo uva mera po mera xua corotiyotha tsijuntu eca yabara
caunuta tajana barapo uva mera xua jana othoparenaein
poxonae tʉpaein. Barapo jana tsita itapeinya xeinaena xua
jiwi pinmonae yabara jʉntemainaein abe pia peexanae cuiru
coyenein tatsi.
\v 25 Bara xainyeya paca tsipaebatsi, barapo uva mera jopa
equeicha paca barʉ apae tsainchi anoxuae. Meisa abʉ bexa
tsane pena coyenewatha paca barʉ apaeinchi barapo uva mera
poxonae Nacom neexanaena xua itorobiya ewatsin jiwi, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús namchi xua pinae Pedro Jesús
yabara jei tsainchi: “Jopa dapon yaitaeinyo”, pinae
yabara jei tsainchi Jesús
\r (Mt 26.30-35; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38)
\p
\v 26 Poxonae Jesús pijimonae barʉ najume weta xua
naxʉna Nacom nexa, bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona
demxuwa beya. Barapo demxuwa pewʉn demxu Olivowa, olivo
naein peumenaexae baxota.
\v 27 Nexata Jesús pijimonae barai, jeye:
\p —Anoxuae barapo merawithe daxita pam pana
necuentarʉcʉpaename tapaca urapentsixaetsi tsainchi.
Baxua paexanaename, tsipei Nacom Pejume Diwesitha paca
yabara cui tsiwʉnaeya jeye: ‘Poxonae ovejamonae peewatsin
bexubin, bapoxonae ovejamonae tsanarʉcʉpaena’, jei Nacom.
Penamchixae poxonae ichamonae newaetabina tanebexubinexa
pana necuentarʉcʉpaename.
\v 28 Ichitha taeyarapaeyo Nacom equeicha asʉ neexanaena.
Bapoxonae paca tsiwana patopiyaeinchi Galilea nacua beya,
poxonae bara beya paponaename, jei Jesús.
\p
\v 29 Nexata Pedro Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Bequein ichamonae cacuentarʉcʉpaena jinya
neuraxubixae, nama xan bapana jopa cacuenta naetsiricuae
tsainchi taneuraxubixaemxae, jei Pedro.
\p
\v 30 Nexata Jesús Pedro jume baraichi, jeye:
\p —Bara xainyeya catsipaebatsi, po merawithe pewʉnaeya
poxonae ainya jume cuiyobetha wacara pebto fibina,
bapoxonae xam copiya acoibi po jume cuiyobetha neyabara jam
tsane: ‘Jopa dapon yaitaeinyo’, neyabara jam tsane, jei
Jesús.
\p
\v 31 Ichitha Pedro equeicha jume daunweya, jeye:
\p —Bara bequein capuna tʉpaeinchi ichitha baxua jopa
cayabara paebi tsainchi, jei Pedro.
\p Irʉrʉ daxita Jesús pijimonae tatsi bara jumichi,
nanta jʉpiya paeba.
\s Meje yabara poxonae Jesús Paxa tsipaeba ichaxota tsica
iriyo, po iriyo pewʉn Getsemaní
\r (Mt 26.36-46; Lc 22.39-46)
\p
\v 32 Nexata Jesús pijimonae barʉ patopa ichaxota tsica
iriyo po iriyo pewʉn Getsemaní. Baxota Jesús barai
pijimonae, jeye:
\p —Xote abʉ paenare tha matha Taxatha tsipaebichi, jei
Jesús.
\p
\v 33 Jesús barʉ pona Pedro irʉ Santiago irʉ Juan.
Bapoxonae Jesús bichocono ʉnthʉthʉ wecoyei, yawa
bichocono ʉnthʉthʉ deideijei.
\v 34 Nexata barapo acoibi poyobetha Jesús barai, jeye:
\p —Bichocono jʉntʉ coyene natsepiya wecoyan, tsipei
muxu tatʉpae. Xote paenare, yawa payoyocare xua painya
tanebarʉ naitaewatsinexam, jei Jesús.
\p
\v 35 Nexata Jesús tsiwiyo dabe natsixitabiya, irabe
taeuncuareca, tsipei jopa juniya ajʉntʉtaneyo. Jesús
yaputane xua bichocono tsiatene tsane xua daxita jiwi abe
pia peexanae coyenein tatsi. Daxota Jesús Paxa wʉca xua
icha itacʉpatsi xua jopa penantawenonaewa xua peatenewa.
\v 36 Bapoxonae Jesús Paxa tsipaeba, jeye: “Axa
caitacʉpa xua daxita exaname. Icha ichichipame xua
taneyawenaewam tsane, newepire pocotsiwa neajʉntʉtane
exana. Ichitha jopa necana exanaeinde xua pocotsiwa
ichichipan. Saya jame necana exande xua pocotsiwa
ichichipame”, jei.
\p
\v 37 Nexata Jesús equeicha caibe iya ichaxota pijimonae
jiwana tatsi taenatsi xua acoibi poyobe. Ichitha
barapomonae maita. Jesús Pedro baraichi, jeye:
\p —Simón, ¿maituncuame? ¿Jopa caitacʉpaeyo xua
yoyocame xua jinya tanebarʉ naitaewatsinexam, mataʉtano
xua bara cae horathano?
\v 38 Maisa payoyocare. Nacom patsipaebare xua jopa abe
painya neexanaewa tsane poxonae caurimonae pia
pentacaponaein tatsi piraichi paca jʉntʉ coyene jʉjʉta.
Painya jʉntʉ coyene wetsina bichocono paichichipame xua
Nacom painya netsipaebiwa, ichitha painya pepon bichocono
paacoyenefaetabim xua painya netsipaebiwa Nacom.
\p
\v 39 Equeicha Jesús bara nama caeto caibeya pona xua Paxa
petsipaebinexa barapo jumetha, po jumetha copiya Paxa
tsipaeba.
\v 40 Bapoxonae equeicha Jesús pijimonae beya pona xua
acoibi poyobe. Daichitha barapo acoibi poyobe came
maitumena, tsipei bichocono itata tsacatsaquei xua
itamaipana. Barapomonae jopa yaputaeyo xua Jesús
petsipaebiwatsi poxonae yaichamaicha mata
taenanaboumeinchi.
\v 41 Bara nexata equeicha Jesús saya cuenta pona
pijimonae, xua Paxa equeicha petsipaebinexa. Equeicha
pijimonaetha patopa acoibi po cuiyobetha. Jesús jeye
pijimonaetha:
\p —¡Moya bara painya nepu maitumenaeinde, aunxuae jopa
Nacom patsipaebim xua painya necayawenaenexa! Bayatha
tsuxubi po horatha xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin,
ichʉn necaenaetaxubina ichamonaetha, pomonaetha pomonae
peantʉcoyenebe jiwi.
\v 42 Panacosabapende, panonobapondeno. Antha bʉ poinchi.
Dota dawerena pon necaenaetaxubina ichamonaetha, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús waetabatsi
\r (Mt 26.47-56; Lc 22.47-53; Jn 18.2-11)
\p
\v 43 Poxonae Jesús cataunxuae tsipaebuncua pijimonae,
bapoxonae Judas patopa. Bapon Judas doce poyobe jiwana
caein pomonae Jesús pepa pijimonaexae tatsi. Judas
pinmonae barʉ patopa Jesustha. Ichamonae cusin cajinjinca.
Ichamonae iwabi cajinjinca. Daxota daxita barapomonae pata
tsipei sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ
pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene
tatsi, irʉ pomonae pitiri jiwirʉ daxita barapo
pentacaponaewi itoroba barapomonaetha.
\v 44 Judas pon Jesús caenaetaxubinchi beya poxonae bapon
patopa cou tsiwanaya paeba barapo pin bicheitotha cou
Jesús yabara paebatsi, cou jeye: “Pon tsutsubin bapon
apara barapo pebin Jesús. Nexata moya bara pawaetabare.
Pacaponde xua soldadomonae xainwaicha pecʉtsinexa tsane”,
jei Judas.
\p
\v 45 Nexata Judas Jesús imoxoyo caquita poinchi.
Bapoxonae nainya Jesús jeichichi:
\p —Pon jiwi Necuidubim, ¿xamda? jei Judas.
\p Bapoxonae nainya Judas Jesús tsutsubatsi.
\v 46 Nexata barapomonae pomonae Judas pebarʉ patopaexae,
Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi. Bapoxonae Jesús
waetabatsi.
\p
\v 47 Caein pon Jesús pijimonae tatsi jiwana, bapon nainya
cusi namara wejonta. Bapoxonae bapon muxuyoro catsoniba,
pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi
tanacuitatsi bapon muxuyoro catsonibatsi.
\v 48 Bapoxonae Jesús jeye jiwitha:
\p —Pacapatame cusin, yawa iwabi ichi be poxonae pacana
ichim pontha pon jiwi pecaibin.
\v 49 Daxita matacabin Nacom pin pia botha tatsi paca barʉ
poponeibatsi. Paca cuidubeibatsino. Daichitha bapoxonae
jame jopa pana newaetabim. Ichitha daxita baxuan neyabara
canacui jume weta exana, bayatha Nacom Pejume Diwesitha
tana necui yabara wʉnae tsiwanaya paebixae pomonae Nacom
peitorobi jume pepaebiwi.
\p
\v 50 Bapoxonae Jesús daxita pijimonae cuentarʉcʉpatsi.
\p
\v 51 Bapoxonae pewowin Jesús puna poinchi pon saya meisa
paparuwatha naepa yaraba. Barapo pewowin waetabatsi pomonae
Judas barʉ patopa.
\v 52 Ichitha barapo pewowin nama xuetacuta pia paparuwa
epato. Tamasa naetsiricua.
\s Meje yabara poxonae Jesús capoinchi judiomonae pia
pecanamata caitorobi jiwi bicheito tatsi pia peitabaratha
tatsi
\r (Mt 26.57-68; Lc 22.54-55, 63-71; Jn 18.12-14, 19-24)
\p
\v 53 Pomonae Jesús teicatsi, barapomonae Jesús capoinchi
pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pia bo
tatsi beya, pon yatsicaya peainya cuin. Baxota irʉ
sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi nanacaetuta. Irʉ
pitiri jiwino nanacaetuta. Baxota irʉ nanacaetuta pomonae
jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Daxita
barapo penacaetutsi jiwi, barapomonaetha jiwi wʉn duta
“Pecanamata caitorobi jiwi bicheito”, jei.
\v 54 Irʉ Pedro Jesús tsiwiyo tajʉ pu taetae tsiniyatsi
beya poxonae patopa panatha, po panatha ichaxota
sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tauncuatsi bo.
Poxonae Pedro pana tututha joniya bapoxonae naeca imoxoyo
policiamonaetha pomonae Nacom pin pia bo tatsi pe-eenaewi.
Pedro cui tane po coyeneya xua Jesús cana exanatsi pomonae
nacaetuta. Pedro nonopeca isototha.
\p
\v 55 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ
ichamonaeno pomonae pecanamata caitorobi jiwi bicheito,
daxita barapomonae jeita ichamonae pomonae xua Jesús
naerabiya peyabara paebinexatsi pocotsiwa xua Jesús paeba,
xuano xua exana, pia barapo jumetha paebichi xua bara
Jesús tʉpa peexanaewa tsainchi. Bara bequein pin bicheito
pata xua Jesús abeya peyabara paebinexatsi, ichitha
cataunxuae barapomonae pomonae pecanamata caitorobi jiwi
bicheito came jopa xeinaeyo po diwesi xua daxota Jesús
pebexubinexatsi.
\v 56 Pinmonae bequein Jesús yabara naerabiya paebatsi,
ichitha tsanaya barompaya pia diwesin paeba.
\v 57 Ichamonae asiya umena, yawa naerabiya Jesús yabara
paebatsi.
\p
\v 58 Barapomonae jeye:
\p —Paxan pajume tan xua bapon Jesús paeba, jeye: ‘Xan
abe exanaein barapo Nacom pin pia bo, po bo jiwi pia coutha
acaba. Acoibi po matacabibe icha bo equeicha exanaein po bo
jiwi jopa exanaeyo’, jei Jesús, jei barapomonae.
\p
\v 59 Daichitha barapomonae awiya came cataunxuae tsanaya
barompaya ichawan paeba. Barapomonae pia pepaebiwan xua
Jesús peyabara paebiwatsi jopa pebʉrʉya nanta jʉpaya
nanta xeinaeyo.
\p
\v 60 Bapoxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein
tatsi asiya uncuataba xua daxita peitabaratha tatsi.
Bapoxonae bapon Jesús yainyabatsi, jeichichi:
\p —¿Jopa jume notsim barapomonae? ¿Bara xainyei xua po
jumein barapomonae cayabara paeba? jei bapon.
\p
\v 61 Daichitha Jesús saya moya uncua. Jopa jume notsiyo
bapontha. Daxota equeicha sacerdotemonae pia pepa
pentacaponaein tatsi jeye Jesustha:
\p —¿Bara yatsicaya xam Mesías pon Nacom necaitorobin,
pon Nacom Pexantom, po Nacom wʉnae pajainteiban? jei
bapon.
\p
\v 62 Bapoxonae Jesús jume nota bapontha jeye:
\p —Aa, bara xan tsocuaein apara, Nacom Pexanton apara.
Paxam pana netaename xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin
ecaein Nacom pecoxa weya tatsi, pon peayapusʉ itorobi
coyenewa pexeinaein. Mataʉtano pana netaename poxonae
equeicha patopeicaein tsaquinaebowantha xua peitaboco
wetsica, jei Jesús.
\p
\v 63 Nexata bapoxonae sacerdotemonae pia pepa
pentacaponaein tatsi, pin anaetha anaya pia paparuwa nata
tsitsinaxuba, peyabara anaepanaexaetsi Jesús, jeye:
\p —¡Nama equeicha jopa wanantawenonaewa ichamonae xua
wanaca tsipaebiwa tsane xua bapon peyabara paebiwatsi!
Bapon natsiaenae exana abe pepaebixae barapo jume poxonae
Nacom pexanto najainta.
\v 64 Bara paxam pajume taneme pocotsiwa bapon paeba
pocotsiwa Nacom jopa ichipaeyo. ¿Eta xua pacayabara nanta
xeiname xua paexanaename bapontha abe pepaebixae? jei.
\p Daxita barapo pecanamata caitorobi jiwi bicheito jeye:
\p —Bara xainyeya paebame. Jesús abe pia pepaebixae,
Nacom tsitatsi xua bapon Nacom tsita natsicuentatsi. Daxota
bapon bewa tʉpaena, jei barapo pecanamata caitorobi jiwi
bicheito.
\p
\v 65 Bapoxonae barapomonae jiwana, peonetha Jesús anaya
itabara subabatsi. Poxonae Jesús itacuere cʉtatsi,
bapoxonae Jesús itabara tsaquibacotatsi pecobetha.
Barapomonae jeye Jesustha:
\p —Incane pana netsipaebare: ¿Jintam caitabara
tsaquibobara xua bequein paca itabara cʉtatsi? jei
barapomonae.
\p Bapoxonae irʉ policiamonae pomonae Nacom pin pia bo
tatsi peenaewi Jesús itabara cuaintatsi.
\s Meje yabara poxonae Pedro Jesús yabara paebatsi xua
jeye: “Jopa dapon yaitaeinyo”, xua yabara jeichichi
Jesús
\r (Mt 26.69-75; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-29)
\p
\v 66 Poxonae cataunxuae Jesús cana exanompatsi bapoxonae
irʉrʉ Pedro eca panatha tsica xua bo peʉma werena.
Bapoxonae yabʉyo patopa powa sacerdotemonae pia pepa
pentacaponaein tatsi tanacuitatsi.
\v 67 Poxonae barapowa Pedro tainchi xua nonopeca, Pedro
came taeuncuatsi. Pedro jeichichi:
\p —Apara xam bayatha irʉrʉ napuna poneibame Jesús, pon
Nazaret tomarapin, jei yabʉyo.
\p
\v 68 Ichitha Pedro jume matawenta bapowa, jeye:
\p —Jopa dapon yaitaeinyo, mataʉtano jopa yaputaeinyo
pocotsiwa xua yabara paebame, jei Pedro.
\p Bapoxonae Pedro pona bomʉxʉ coiboto beya. Bapoxonae
wacara pebto fiba.
\v 69 Equeicha bapowa Pedro tainchi. Bapoxonae bapowa
tamropata pitaba xua tsipaeba pomonaetha pomonae baxota
irʉ umena. Bapowa Pedro yabara paebatsi, jeye:
\p —Apara bapon pomonae Jesús pijimonae tatsi jiwanapin,
jei.
\p
\v 70 Equeicha Pedro jume matawenta bapowa, jeye:
\p —Jopa dapon yaitaeinyo, jei Pedro.
\p Pirapaeyo pomonae umena baxota equeicha Pedro
tsipaebatsi jeichichi:
\p —Bara xaniwaicha barapomonae jiwanam. Apara xam Galilea
nacuapim, jei pomonae umena.
\p
\v 71 Nexata Pedro jume daunweya, jeye:
\p —Bara Nacom peitabaratha xainyeya paca tsipaebatsi
pocotsiwa bara xainyeya tapaebiwa. Icha jopa xainyeya paca
tsipaebichipaetsi metha barabʉ Nacom abe necana
exanaetsipa. Equeicha paca tsipaebatsi: ‘Jopa dapon
yaitaeinyo’, xuaunxuae pon payabara paebame, jei Pedro.
\p
\v 72 Bapoxonae irʉrʉ caena nainya wacara pebto equeicha
fiba. Nexata Pedro nanta xeinataba xua bayatha Jesús Pedro
tsipaebatsi poxonae jeye: ‘Xam barapo merawithe pewʉnaeya
poxonae ainya jume cuiyobetha wacara pebto fibina xam
copiya acoibi po jume cuiyobetha neyabara jam tsane: Jopa
dapon yaitaeinyo neyabara jam tsane. Bapoxonae nainya irʉ
wacara pebto fibina’, jeichichi Pedro xua Jesús paeba.
Nexata bapoxonae Pedro bichocono wecoyei
peanthʉthʉtanexae xua Jesús peyabara paebiwatsi.
\c 15
\s Meje yabara poxonae Jesús uncua Pilato peitabaratha
tatsi
\r (Mt 27.1-2, 11-14; Lc 23.1-5; Jn 18.28-38)
\p
\v 1 Poxonae pentha tsina sacerdotemonae pia pentacaponaewi
tatsi, irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, irʉ
pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenein
tatsi, irʉrʉ ichamonae pomonae pecanamata caitorobi
bicheito jiwi jiwana, daxita barapomonae yabara nacaetuta
xua nanta jʉpaya pebʉrʉya penanta xeinaenexa po coyeneya
xua Jesús pebexubiwa tsainchi. Bapoxonae barapomonae
Jesús maxʉ cʉtatsi. Bapoxonae capoinchi Pilato beya.
\v 2 Pilato Jesús yainyabatsi, jeye:
\p —¿Bara xam yatsicaya judiomonae itorobiya pia pepa
neewatsin? jei.
\p Jesús jume nota, jeye:
\p —Xuaunxuae paebame bara baxua apara, jei Jesús.
\p
\v 3 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi namchi
Pilatotha, jeye:
\p —Bapon Jesús bichocono exana pocotsiwa xua abe, jei
barapomonae.
\v 4 Equeicha Pilato yainyaba Jesustha, jeye:
\p —¿Jopa jume notsim pocotsiwa barapomonae abe cayabara
paeba? Maisa barapomonae bichocono abe cayabara paeba, jei
Pilato.
\p
\v 5 Ichitha Jesús jopa equeicha jume notsiyo, Pilato jopa
jume notichi. Daxota Pilato najʉntʉ coyene cabenaeca
poxoru Jesús jopa nayabara paebiyo xua pia coya
penayawenaenexa.
\s Meje yabara poxonae Pilato jume barʉ jejei xua Jesús
bara pebexubiwa tsainchi ichamonae
\r (Mt 27.15-31; Lc 23.13-25; Jn 18.38-19.16)
\p
\v 6 Bara nama matacabi jopa poxonae ba Pilato pia cui
xeina poxonae ba jiwi tsinacaetuta pexaewa penanabanaenexa.
Barapo matacabitha Pilato ba pu sotaba pon ba jiwi itapeta
cowai xua Pilato peisanaxubinexa pomonae jiwi pecʉbi botha
peenaewi jiwanamonaepin.
\v 7 Barapo jiwi pecʉbi botha irʉrʉ eca pon pewʉn
Barrabás. Bapon bichocono abe peexanaein tsipei caena
bayatha matacapona ichamonae xua barapomonae najume tsacaba
cana exanatsi xuano xua jiwi jutebatsi.
\v 8 Bapoxonae pin bicheito jiwi pata Pilatotha, xua Pilato
pewʉcaenexa tsainchi xua bapon exanaena pia cui coyeneya
poxonae xua isanaxubina caein pomonae jiwi pecʉbi botha
peenaewi jiwanapin.
\v 9 Bapoxonae Pilato yainyaba barapomonae Jesús yabara,
jeye:
\p —¿Paichichipame xua tapu sotabiwa tsane pon judiomonae
itorobiya pia pepa peewatsinchi? jei.
\v 10 Baxua Pilato paeba, tsipei bapon yaputane xua
sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi Jesús uwatsi.
Daxota barapomonae Jesús caenaetaxubatsi Pilatotha.
\v 11 Ichitha barapo sacerdotemonae pia pentacaponaewi
tatsi jiwi jume cui tsacabatsi xua anaepana cana exanatsi,
xua Pilato pecui itorobinexatsi xua Barrabás pepu
sotabinexatsi, xua Jesús jopa pepu sotabinexatsi.
\v 12 Equeicha Pilato yainyaba barapo jiwi, jeye:
\p —¿Eta xua cana exanocuaein pon pawʉn dutame, xua
pajam: ‘Judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi?’ pajam,
jei.
\p
\v 13 Barapomonae Pilato daunweya jume notatsi, jeye:
\p —¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! jei.
\p
\v 14 Bapoxonae Pilato jeye barapomonaetha:
\p —¿Eta pocotsiwa xua metha jane, xua abe exana? jei.
\p Ichitha equeicha daʉmetha jume daunweya, jeye:
\p —¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! jei.
\p
\v 15 Pilato ichichipa xua bapon jopa peita
aenae-aeneiwatsi jiwi. Daxota Pilato Barrabás nama pu
sotabatsi. Bapoxonae Pilato itoroba xua soldadomonae bara
Jesús moya pecuainchinexatsi pocotsiwatha eewa xua
bichocono amʉpiya xua xota jiwi cuainteibatsi poxonae abe
exaneiba. Mataʉtano itorobano xua moya bara Jesús
tʉparucua exanaeinchi naetotha.
\p
\v 16 Bapoxonae soldadomonae Jesús capoinchi Pilato pia bo
tatsi beya po soldadomonae yapu eena Pilato pia bo tatsi.
Bapoxonae barapo soldadomonae waba icha soldadomonae xua
daxita barapo soldadomonae Jesús pematawacaicha umenaenexa
tsainchi.
\v 17 Bapoxonae Jesús pia paparuwa juma xuenatsi. Yawa
juma xatatatsi icha paparuwa po paparuwa tsobia xua Jesús
be pecana exanaenexatsi pon jiwi itorobiya pia pepa
peewatsinchi. Yawa poxonae nacobe weta xua fata pee
bapoxonae Jesús muxuna mata xatatatsi barapo pee tepa.
\v 18 Bapoxonae barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua
Jesús cui caponaeya jeichichi:
\p —¿Xamda? ¡Apara xam barapom pon judiomonae itorobiya
pepa Neewatsin! jei.
\p
\v 19 Po naewa xua Jesús cobenatatsi bayatha, barapo naewa
Jesús cobe wepitatsi. Bapoxonae barapo naewatha Jesús
mata cuaintatsi. Mataʉtano Jesús yabara naone subabatsi.
Bapoxonae barapomonae Jesús peitabaratha tatsi
pentabocototha taumeinchi, xua Jesús naerabiya wʉnae
pejainchinexa tsainchi.
\v 20 Poxonae Jesús cana cui wetatsi xua cui caponatsi
equeicha bapoxonae Jesús caewa juma wejontatsi xua po
paparuwa tsobia. Bapoxonae equeicha caewa juma xatatatsi po
paparuwa pia paparuwaxae tatsi. Bapoxonae Jesús capoinchi
xua pecobe matabobinexatsi naetotha pebexubinexatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús tʉparucua exanatsi naetotha
\r (Mt 27.32-44; Lc 23.26-43; Jn 19.17-27)
\p
\v 21 Poxonae Jesús namtotha caenapoinchi soldadomonae,
bapoxonae barapo soldadomonae taeba pebin, pon Cirene
tomarapin pon pewʉn Simón. Bapon wexua werena pona. Bapon
Alejandro paxa tatsi, irʉ xua Rufo paxa tatsi. Bapoxonae
barapo soldadomonae Simón itorobatsi xua pecaponaenexa
Jesús pia naeto tatsi, po naetotha tʉparucua
peexanaenexatsi Jesús.
\p
\v 22 Bapoxonae Jesús capoinchi uruto beya, po uruto be
jiton matasipa piwa, daxota barapo uruto jiwi wʉn unuta
“Gólgota”, jei.
\v 23 Baraxotiya Jesús apatatsi vino mera, po vino mera
equeicha muxuna epareca mirra mera matawʉn po mera
bichocono atsu. Ichitha Jesús jopa apaeyo.
\v 24 Mataʉtano bapoxonae Jesús tʉparucua exanatsi.
Bapoxonae barapo soldadomonae nata tsaba Jesús pia
paparuwan tatsi. Barapomonae bebeya ibotixi penacueranta
notsinexa Jesús pia paparuwan tatsi.
\p
\v 25 Poxonae baya a las nueve tsuxubi, bapoxonae Jesús
tʉparucua exanatsi naetotha.
\v 26 Jesús pentutu wetsica tadutatsi napaewa xua barapo
napaewatha tina. Barapo petinae dutsiwa Jesús yabara
jeichichi: “Baponje apara judiomonae itorobiya pia pepa
peewatsinchi”, jei barapo petinae dutsiwa.
\v 27 Irʉrʉ ponbe jiwi pecaibinbe tʉparucua exanatsi
naetotha imoxoyo ichaxota Jesús ducua. Ichʉn Jesús
petsocona wetarucuiyatsi, ichʉn pecoxa wetarucueinatsi.
\v 28 Poxonae barapomonae baxua exana, bara barapomonae
yabara jume cui weta pocotsiwa xua bayatha Nacom Pejume
Diwesitha Mesías yabara paebatsi xua jiwi paeba, xua jeye:
“Bapon pomonae abe peexanaewi jiwana”, jei.
\p
\v 29 Pomonae Jesús xenta poinchi barapomonae Jesús cui
capoinchi. Yawa Jesús yabara itata naichaquebatsi.
Barapomonae jeye Jesustha:
\p —¡Xam bayatha jam: ‘Nacom pin pia bo abe exanaein,
bapoxonae equeicha acoibi po matacabibe xanebin’, jam!
\v 30 ¡Moya bara jinya coutha nacapanepare naeto wetsica
icha bara metha Nacom Pexantom tsipaem! jei barapomonae.
\p
\v 31 Irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ
pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene
tatsi, barapomonae Jesús cui capoinchi, yawa najei Jesús
yabara:
\p —Bapon cain capanepeibabei ichamonae, came jopa
nacapanepaeyo.
\v 32 ¡Icha bara bapon Mesías, pon israelmonae itorobiya
pia pepa peewatsinchi, bʉ bapon bara pia coutha naeto
wetsica ecoinca! ¡Xainya bapoxonae jume cowʉntatsi xua
wataexae tsane! najei barapomonae.
\p Barichirʉ baxua paebabe ponbe jiwi pecaibinbe, ponbe
xua irʉrʉ cobe matatabadutatsibe naetotha. Baponbe
irʉrʉ Jesús cui caponatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús tʉpa
\r (Mt 27.45-56; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30)
\p
\v 33 Poxonae Jesús cataunxuae ducua naetotha, bapoxonae
daxita nacuantha bichocono aitaquiri xua poxonae
mateinyaxae weya, beya yatabopiya. Tres po horabe quirei
tsuncuae.
\v 34 Bapoxonae Jesús jume daunweya wawai jeye: “Eloi,
Eloi, ¿lema sabactani?” jei, (barapo jumetha xua jei:
“Tanacom, Tanacom, ¿eta pocotsiwa metha nepunaxubame?”
jei Jesús.)
\p
\v 35 Ichamonae pomonae baxota Jesús jume taeumeinchi,
barapomonae jeye:
\p —Pajume taema, bapon waba, Elías wabatsi, pon Elías
Nacom peitorobi jume pepaebin pon caena bayatha tʉpa, jei.
\p
\v 36 Bapoxonae caein bapomonae jiwana nainya cuinaepoinya
yawa pitaba esponja xua baxota pemene capichinexa vino mera
xua po mera mene atsu. Poxonae bapon baxota mene capita,
naewatha duta xua Jesús petayoichaenexatsi xua
petsutsubinexa. Bapon jeye:
\p —Abʉ, abʉ jopa apatsinde. Waxainchi abʉ matha
taeinchi icha Elías patopeicaena xua bapon pepichinexatsi
naeto wetsica, jei.
\p
\v 37 Bapoxonae Jesús jume daunweya wawai. Bapoxonae nama
tʉpanaicha Jesús.
\v 38 Bapoxonae paparuwa, po paparuwa Nacom pin pia botha
tatsi ducua, barapo paparuwa nainya bopiya epa matonta
tsitsiqueica ainya epatobe naexanabe.
\v 39 Soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, pon
romanomonaepin pon Jesús peitabaratha tauncuatsi, poxonae
bapon tane xua Jesús tʉparucua, bapon jeye:
\p —Apara bara yatsicaya bapon Nacom pepa Pexanto tatsi,
jei.
\p
\v 40 Barichi irʉ ainyawaxi yabʉxi barapowaxi Jesús
tsiwiyo tajʉ wetaeumeinyatsi. Barapowaxi jiwana, ichowayo
pewʉn María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo.
Ichowayo irʉ pewʉn María, Santiago pon xuyapin, irʉ
José matapin, baponbe penabe tatsi. Ichowayo irʉ pewʉn
Salomé.
\v 41 Barapowaxi Jesús bayatha matha puna jinompatsi xua
Jesús peyawenaenexatsi xua poxonae Galilea nacuatha
popona. Irʉ ichowaxi yabʉxi pinmonae powaxi Jesús barʉ
patopa Jerusalén tomaratha.
\s Meje yabara poxonae Jesús petʉpaein ibo mʉthʉtha
yauxatatababotatsi
\r (Mt 27.57-61; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42)
\p
\v 42 Po mataqueitha pewʉn penacui xaxainchi matacabi
poxonae judiomonae ba weta daxita xua penacuichiwa
pewʉnaeya poxonae jopaena pentaquei seicae matacabi,
poxonae quirei tsanaicha barapo penacui xaxainchi
matacabitha bapoxonae patopa pebin Pilatotha.
\v 43 Bapon pon pepatopaexae bapon pewʉn José, pon
Arimatea tomarapin. Bapon pomonae pecanamata caitorobi jiwi
bicheito jiwanapin. Bapon barʉ cui itura jineibatsi jiwi.
Bapon yabara jume cowʉntsiya wʉnae ewateiba po coyenewa
xua poxonae Mesías patopaetsica pon jiwi itorobiya
peewetsinexatsi. José ajʉntʉcoyenetsaquiya patopa Pilato
pia xantha tatsi pewʉcaenexa Jesús petʉpaein.
\v 44 Bapoxonae Pilato yabara najʉntʉ coyene
cabenaecataba xua bayatha Jesús tʉpa. Daxota bapon
itoroba soldadomonae pia pentacaponaein tatsi pia
yaputaetsi po coyene xua eta poxonae bayatha tʉpa.
\v 45 Poxonae barapo soldadomonae pia pentacaponaein tatsi
paeba xua pinae bayatha Jesús tʉpa, bapoxonae Pilato
copata xua José bara pichina Jesús petʉpaein.
\v 46 Bapoxonae José pexeinya paparuwa comota. José naeto
wepichica Jesús petʉpaein. Yawa mata quiyontabareca
barapo pexeinya paparuwatha. Bapoxonae José ibo mʉthʉ
iya boya Jesús petʉpaein. Yawa torenababapoinya pin ibo
panawa. Yawa barapo ibo panawatha yauxatatabanota.
\v 47 María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo irʉ icha
María powa José pena tatsi, barapowabe tanebe ichaxota
Jesús petʉpaein boyatsi.
\c 16
\s Meje yabara poxonae Jesús equeicha asʉ juina exanatsi
petʉpae cuiru coyene weya
\r (Mt 28.1-10; Lc 24.1-12; Jn 20.1-10)
\p
\v 1 Nexata barapo judiomonae pia pentaquei seicae matacabi
tatsi yapucaewaba poxonae quirei tsanaicha xua icha
matacabi jopa. Bapoxonae María Magdalena, powa Magdala
tomarapiwayo, irʉ icha María powa Santiago pena tatsi,
irʉ ichowayorʉ powa pewʉn Salomé, daxita barapowaxi
comoca petuxueiwan peponaenexa xua Jesús peperʉ
epababinexatsi petʉpaein.
\v 2 Bapoxonae baya caemʉmbotha, po matacabitha xua nanta
carucua cae semanatha, barapowaxi capata petuxueiwan
ichaxota Jesús ibo mʉthʉ iya boyatsi. Bapoxonae xometo
pichatabina.
\v 3 Barapowaxi caewaxi natsipaebenapona, najei:
\p —¿Jintam metha nacata pataxubina barapo ibo panawa xua
yauxatatababotatsi? najei.
\p
\v 4 Daichitha poxonae barapowaxi taerʉcʉpa xua po pin
ibo panawatha yauxatatababota barapo ibo mʉthʉ bayatha
cou yaupataxubanota.
\v 5 Barapowaxi jojoniya barapo ibo mʉthʉ iya. Barapo ibo
mʉthʉ tutu iya pewowin eca po muxunene pecoxa weya. Bapon
nama xatata paparuwa, po paparuwa bichocono apiya yawa
bichocono inyapana. Barapo yabʉxi bichocono junuwa,
pewowin cunuwatsi.
\v 6 Ichitha barapo pewowin jeye barapo yabʉxitha:
\p —Jopa pajunuwinde. Paxam pajeitame Jesús Nazaret
tomarapin, pon bayatha naetotha tʉpa. Ichitha bapon
anoxuae xote jopa bocaeyo. Bayatha asʉ petʉpae cuiru
coyene weya. Pataema ichaxota Jesús bayatha botatsi
petʉpaein.
\v 7 Bara paponare, yawano patsipaebare Pedro irʉ
ichamonae pomonae Jesús pijimonae tatsirʉ. Nexata
pajande: ‘Bepa Jesús paca tsiwana patopiyaei Galilea nacua
beya poxonae bara bepaiyiyaename. Bapoxonae baxotiya
pataename bapon icha be pocotsi coyeneya paca tsipaeba
bayatha’, pajande, jei pewowin barapo yabʉxitha.
\p
\v 8 Barapo yabʉxi ibo mʉthʉ wejojondena. Yawa bara weya
dʉcʉpa tsipei bichocono pijunuwi jijiyei. Barapo yabʉxi
jopa paebiyo ichamonaetha poxoru bichocono junuwa.
\s Meje yabara poxonae Jesús María tsita naitʉtatsi
powayo Magdala tomarapiwayo
\r (Jn 20.11-18)
\p
\v 9 Poxonae Jesús asʉ exanatsiba petʉpaewa weya po
mataqueitha opi carucua xua cae semanatha poxonae aena
pentha, bapoxonae Jesús tsita naitʉta María Magdalena,
powa Magdala tomarapiwayo. Barapowa caena bayatha Jesús
taitaweta cauri siete poyobe xua bapowa xeina barapo cauri,
xua equeicha bapowa jopa pexeinaenexa.
\v 10 Poxonae Jesús tainchi bapowa pona pemuxu
tsipaebinexa pomonaetha pomonae anoxuae anthʉthʉtane yawa
wecoyei xua Jesús petʉpaexae. Barapomonae bayatha Jesús
pepuna jinompaewichi.
\v 11 Poxonae barapomonae jume tane xua juinya Jesús asʉ
popona, yawa xua bapowa bayatha Jesús tainchi, barapomonae
baxua jopa yabara jume cowʉntsiyo.
\s Meje yabara poxonae Jesús pebinbe tsita naitʉta
namtotha poxonae Emaús tomara beya ponabe
\r (Lc 24.13-35)
\p
\v 12 Pirapae bapoxonae equeicha Jesús tsita naitʉta
pijimonae tatsi jiwanabetha icha cui coyeneyatha xua
poxonae jopa xapain yaitaetsi poxonae namtotha pipatotha
ecaponabe aisawatha.
\v 13 Bapoxonae baponbe caibe nawiyabe. Yawa tsipaebabe
ichamonaetha xua Jesús pijimonaetha tatsi xua po coyene
bayatha Jesús baponbe tsita naitʉtatsibe. Ichitha
barapomonae barichirʉ irʉ jopa jume cowʉntsiyorʉ barapo
diwesi pocotsiwa baponbe paebabe.
\s Meje yabara poxonae Jesús cui itoroba pijimonae xua pia
diwesi tatsi daxita nacuantha petapaebiwa tsainchi
\r (Mt 28.16-20; Lc 24.36-49; Jn 20.19-23)
\p
\v 14 Pirapae Jesús tsita naitʉta pijimonae pomonae once
poyobe poxonae barapomonae pexaethopaewatha iratha ena.
Jesús pin jumetha muxutaenaquiya exana xua jopa pejume
cowʉntsixaetsi mataʉtano peyabara muxusipanaexaetsi
mataʉta xua jopa peyabara jume cowʉntsixaetsi pocotsiwa
paeba pomonae tane xua Jesús equeicha bayatha asʉ popona
petʉpae cuiru coyene weya.
\v 15 Jesús jeye pijimonaetha: “Paponare, daxita
nacuantha beya. Patsipaebare daxita jiwitha barapo
pecapanenebiyae diwesi jume.
\v 16 Pomonae neyabara jume cowʉntsina xua xan apara Nacom
Pexanton tatsi, mataʉtano xua bautisabatsi, barapomonae
capanenebiyaeinchi xua jopa peweraweracaenexa. Ichitha
pomonae jopa neyabara jume cowʉntsiyo xua xan Nacom
Pexanton tatsi, barapomonae peraxa jʉbebinchi xua Nacom
peyabara paebixae xua pinae barapomonae jopa jume
cowʉntsiyo.
\v 17-18 Pomonae neyabara jume cowʉntsina xua xan Nacom
Pexanton tatsin muxuna exanaein xuaje pocotsiwe:
Barapomonae taitawetsina ichamonae cauri poxonae tawʉntha
wʉqueibina; mataʉtano barapomonae pena jumeintha
cueicueijei tsane; icha barapomonae jomon notsina
pecobetha, jopa barapomonae tʉpa exanae tsainchi jomon;
mataʉtano icha barapomonae apaena po mera jiwi tʉpa
exanatsi barapo mera jopa abe exanae tsainchi barapomonae;
mataʉtano barapomonae itacʉpaeinchi xua jayabina
pecobetha pomonae peatenewi, xua bapoxonae barapo peatenewi
peaxaibinexa tsaibi tsane”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús athabe juinya Nacom pia
peitorobi nacua beicha tatsi
\r (Lc 24.50-53)
\p
\v 19 Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi, poxonae bapon
najume weta xua cueicueijei pijimonaetha, bapoxonae Jesús
asiya peitaboco beicha juinya exanatsi, xua Nacom exana.
Bara xoteicha Jesús Paxa cuaretatsi pecoxa weya ainya cui
peexanaenexatsi.
\v 20 Bara barapomonae Jesús pijimonae tatsi ponarʉcʉpa.
Yawano barapomonae cueicueijei tsurubenanaebiya jiwitha
barapo pecapanenebiyae diwesi jumein daxita nacuantha.
Bapon Jesús pon jiwi pepa Pecanamataxeinaeinchi yawena
barapomonaetha. Mataʉtano Jesús cana exana barapomonaetha
xua barapomonae muxuna exana pexeinya petsita itʉtsi
coyenewan xua daxota pocotsiwa barapomonae cueicueijei
jiwitha bara pexainyei jumein. Je, bara ichi tsane.
\p Baja Marcos.
