\id LUK
\h SAN LUCAS
\toc1 San Lucas
\toc2 Lc
\mt1 JESUCRISTO PIA PEXEINYA DIWESI JUME TATSI LUCAS PETINAE
DIWESI
\c 1
\s Meje po diwesi yabara xua Lucas tamropata pitaba poxonae
tina
\p
\v 1 Jaco Teófilo. Ponxaem nentʉ cui xanepanaein, cata
tinatsi. Pinmonae bayatha xuya cou tina diwesi Jesús
yabara, xua ichamonae cou paeba, xua pinae Jesús poxonae
xanepanaya popona pata xantha.
\v 2 Pomonae cou xua baxua pepaebixae barapomonae pinae
copiya yatsicaewa tane daxita pocotsiwa Jesús exana pata
xantha. Mataʉtano pinae barapomonae Nacom Pejume Diwesi
tatsi cuidubeiba.
\v 3 Xan netsita wʉnae daxota nanta xeinan xua yabara
tayainyabiwa pomonae petinaexae yawa pecueicueijeixae daxita
barapo diwesin xua pinae juinya Jesús exana. Bapoxonae
cuita cata tinapoinchi Teófilo jinya neyaputaenexa tsane
daxita pocotsiwa Jesús exana juinya xua copiya tsoponae
xuano xua bapoxonae tsoponaeno.
\v 4 Baraxua cata tinatsi jinya neyaputaenexa tsane barapo
pexainyei jume po coyene ichamonae bayatha cacuiduba.
\s Meje yabara poxonae matatsunpin wʉnae yabara tsiwʉnae
paeba xua Juan naexanaena pon jiwi Pebautisabin tsane
\p
\v 5 Caena bayatha poxonae Herodes popona Judea nacuatha,
xua pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi, bapoxonaerʉ
barichi popona barapo nacuatha sacerdotepin pon pewʉn
Zacarías. Bapon jiwana po sacerdotepiwi pia matabʉxʉ jiwi
pewʉn Abías. Piseuri tatsi pewʉn Isabel. Piseuribe pia
pamo susato jiwanapin tatsibe, bapon pewʉn Aarón pon
yatsicaya tabʉ ducua sacerdotepin.
\v 6 Piseuribe Nacom tsita jʉntʉ coyene xanepanatsibe xua
bara xanepanaya peexanaewabe. Pocotsiwa Nacom pon jiwi
Pecanamataxeinaein, nacana jume diwesi itoroba baxua itapeta
beta exaneibabe. Daxota jopa yabara paebeibichibe jiwi po
coyene xua baponbe natsiaenae cuentabe xua abe
peexaneibiwabe.
\v 7 Ichitha pexui jopa xeinaeyobe, tsipei Isabel mawecowa,
mataʉtano tsipei bayatha acuewa irʉ tsipei pebin bayatha
amo tsecae.
\p
\v 8 Caentacabi poxonae Zacarías ʉ pia matabʉxʉ jiwi pia
cuitha exana Nacom nexa, bapon Zacarías xuya piamonae
itapetatsi.
\v 9 Barapomonae sacerdotemonae, pia cui coyene xeina xua
caein piamonae jiwana itapetatsi poxonae daxita barapomonae
nacuita Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein pin pia botha
tatsi. Bapon Zacarías itapetatsi xua pejoniyaenexa po tutu
peainya cui tutu Nacom pin pia botha po tututha ichaxota
exaneiba xua Nacom nexa. Barapo tututha Zacarías tauta
petuxusi exanaenexa Nacom nexa xua Nacom peitorobixae.
\v 10 Poxonae Zacarías cataunxuae tuxusi exanawiya
petuxueiwa xua tauta Nacom nexa, barapoxonae daxita pomonae
aisowa beumeinya barapomonae Nacom tsipaebompa.
\v 11 Bapoxonae Zacarías tsita naitʉtatsi matatsunpin pon
Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein itoroba. Po muxunene
pecoxa weya matatsunpin iboto caquita uncua po ibototha xua
ichaxota tauteiba petuxueiwa Nacom nexa.
\v 12 Poxonae Zacarías taeba matatsunpin jopa yaputaeyo xua
peexanaewa, bichocono pejunuwixae.
\v 13 Ichitha matatsunpin Zacarías baraichi, jeichichi:
\p —Zacarías, jopa junuwinde. Nacom bara cajume tane
poxonae tsipaebeibame bapon. Methaunxuae jinseuri Isabel
tanaexanaeinchi pexuyo. Jinseuri cata pabetsina pebin wʉto.
Xam wʉn dutsiname bapontha, po wʉn Juan, jei.
\v 14 Jʉntʉ coyene weiweinaename. Barichi pinmonae jʉntʉ
coyene weiweinaena xua bapon penaexanaexae tsane.
\v 15 Bapon Juan Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein tsita
ainya cui tsainchi. Bapon peatsaxae mera jopa apae tsane.
Vino mera jopa apae tsaneno. Poxonae cataunxuae bʉtiyotha
eca bichocono jʉntʉ coyene yʉcaeinchi Nacom pia Pejumope
tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa tatsi.
\v 16 Bapon cana exanaena xua ainya Israel nacuapiwi jume
cowʉntsina Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi xua
barapomonae barapo Nacom pia Nacom tatsi tsainchi.
\v 17 Juan tsiwanaya poponaena xua pon xua Nacom itorobina
bapon tsiwanaya poponaeinchi. Juan xeinaena Nacom pia
Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa tatsi icha cain
Elías ichi pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon Elías
bayatha tʉpa. Juan exanaena xua pexui paxeiwi antobe tsaibi
tsainchi. Mataʉtano Juan cana exanaena xua jume cowʉntsina
Nacom pomonae copiya Nacom pejumefebiwichi. Tsipei exanaena
baxua, barapomonae tsiwanaya jume cui yabara najʉntʉ
coyene wʉnaetsina, xua barapomonae pejume cowʉntsinexa
Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, jei matatsunpin.
\p
\v 18 Zacarías yainyaba matatsunpin, jeye:
\p —¿Eta nejumichim yatsicaewara xua inta naexanaena
pexuyo? Apara xan amo tsecaein. Irʉ tapetsiriwa apara inta
acue tsecaeba, jei.
\p
\v 19 Matatsunpin Zacarías jume notatsi, jeye:
\p —Apara xan Gabriel. Barapara Nacom ba imoxoyo caquita
uncueiban. Nacom neitoroba bepara catsipaebichei barapo
pexeinya jume diwesi. Daxota yatsicaya naexanaenaba nexanto.
\v 20 Incane jume taema. Yaitama jame maisa aunxuae jopa
yabara nejume cowʉntsim, daxota methaunxuae jopa cuinaya
paebim tsane. Yajume aunyeibiya yantacabi jopaename poxonae
beya abʉ nexanto naexanaena xuaunxuae catsipaebatsi, jei.
\p
\v 21 Poxonae Zacarías tsipaebauyatsi, Zacarías pesato
beya ewatumeinchi pomonae Nacom tsipaeba pesatotha.
Barapomonae nabarai: “¿Eta pocotsiwa metha Zacarías came
jopa jondenaeyo Nacom pin pia bo werena?” najei.
\v 22 Poxonae Zacarías matapainya jondena jopa itacʉpaetsi
xua petsipaebiwa barapomonaetha. Bapoxonae barapomonae nanta
xeina xua metha bara Zacarías tsita naitʉtatsi xua wʉnae
barapo tututha poxoru Zacarías pecobetha cowai
barapomonaetha. Ichitha awiya came jopa cueicueijeiyo.
\p
\v 23 Poxonae Zacarías daxita nacobe weta xua exana Nacom
nexa, Nacom pin pia botha, bapoxonae pia botha pona.
\v 24 Pirapaeyo Zacarías piseuri tatsi Isabel bʉpana
taecatsi pexuyo. Barapowa jopa naitʉtsiyo cinco po
xometiyobe. Saya pia botha eca.
\v 25 Barapowa nabarai, jeye: “Baxua Nacom inta exana pon
Tanecanamataxeinaein. Bapon baxua inta exana xua jiwi jopa
aura tana neexanaewa tsane”, najei bapowa.
\s Meje yabara poxonae matatsunpin wʉnae tsiwanaya paeba
xua Jesús naexanaena
\p
\v 26 Poxonae Isabel seis po xometiyobe yapucaewa poxonae
pexuyo bʉpana taecatsi, bapoxonae Nacom itoroba
matatsunpin, pon pewʉn Gabriel. Gabriel Nazaret tomara
beitorobiyatsi po tomara eca Galilea nacuatha.
\v 27 Gabriel patopa pesiwa ponaenexa yabʉyo, powa bapana
jopa pebin pichiyo. Bapowa muxu pepichi pecotsiwa, pon
pewʉn José. Bapon José David pia pemomoxi susato jiwana
tatsi. Caena bayatha David Israel nacuamonae itorobiya pia
pepa peewatsinchi. Barapowa powa José pecotsiwaxae tatsi
pewʉn María.
\v 28 Matatsunpin Gabriel, patopa ichaxota María eca.
Gabriel barai, María baraichi, jeye:
\p —María jaco. Nacom itapeta cayabara tsita jʉntʉ
coyene xanepanatsi beyacaincha icha yabʉxi. Mataʉtano
barapara Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein cabarʉ popona,
jei matatsunpin.
\p
\v 29 Ichitha poxonae jume taeba bapowa, yabara jume cuitaya
nabenaeca. Pia coutha nayainyaba jeye: “¿Eta xua bapon
nejacoba jane?” najei.
\v 30 Matatsunpin María baraichi, jeichichi:
\p —María, jopa junuwinde, Nacom cayabara tsita jʉntʉ
coyene xanepanatsi.
\v 31 Matha taema xam methaunxuae pexuyo yapʉrʉwa
jinaename xuano bara pabetsiname nexanto. Bapoyo wʉn
dutsiname po wʉn Jesús.
\v 32 Bapon ainya cui peexanaeinchi tsainchi. Bapon wʉn
dutinchi, icha wʉn jei tsainchi: ‘Nacom Pexanto tatsi pon
peitabocotha eca’, jei tsainchi. Nacom pon
Pecanamataxeinaein jiwi, bapon pexanto cana exanaena xua
bapon jiwi itorobiya pia pepa Peewatsinchi tsane icha matha
David cana ichichi, pon Jesús pia pamo susato jiton tatsi.
\v 33 Bapon yacui tsitecaena xua jiwi peewatsinchi
penaexanaewa tsane Israel piamonae susato saineiwi pexantha
tatsi. Pia peitorobi coyenewa tatsi jopa weraweracae tsane,
jei Gabriel, pon matatsunpin.
\p
\v 34 Nexata María jume nota matatsunpin, jeye:
\p —¿Eta xua yapʉrʉwa jinocuaein pexuyo? Apara
cataunxuae jopa nacueyabinyo, jei María.
\p
\v 35 Matatsunpin jume nota, jeye:
\p —Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi cata patopeicaena.
Mataʉtano Nacom pon bichocono pepa pejʉntʉ coyene
xanepanaein bapon, pia peayapusʉwa tatsi cantatsun
matawacaicha nontsicaena icha be tsaquinaebowa ichi tsane.
Daxota po pexuyo naexanaena, barapo pexuyo Nacom tsita
jʉntʉ coyene xanepanaeinchi. Barapo pexuyo yabara jei
tsainchi: ‘Nacom Pexanto tatsi’, jei tsainchi.
\v 36 Irʉrʉ barichi jinyamonaewayo Isabel, bequein bara
acue tsecae, ichitha anoxuae pexanto yapʉrʉwa jina.
Anoxuae barapowa seis po xometiyobe yapucaewa xua yapʉrʉwa
jina bequein copiya mawecowa.
\v 37 Dapocotsiwa aibi pocotsiwa Nacom tsita ayapubetsi,
tsipei bapon daxita bara yaputane.
\p
\v 38 Nexata María namchi, jeye:
\p —Xan bara barapowayʉn xua taexanaewayon pocotsiwa Nacom
pon jiwi Pecanamataxeinaein neitoroba. Bʉ moya bara Nacom
inta exanaena xuaunxuae netsipaebame, jei María,
matatsunpintha.
\p Bapoxonae matatsunpin napitaba.
\s Meje yabara poxonae María siwa pona, xua Isabel siwa
poinchi
\p
\v 39 Pirapaeyo María nainya pontaba tomara beya, po tomara
eca ichaxota ira marafofowa xua Judea nacuatha.
\v 40 Baxota barapowa María joniya Zacarías pia botha
tatsi. Bapoxonae Isabel jacobatsi.
\v 41 Poxonae Isabel jume tane xua María jacoba, bapoxonae
pia pexuyo tsiperʉ natsixibecatsi Isabel. Bapoxonae Nacom
pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa tatsi Isabel
jʉntʉ coyene yʉcatsi.
\v 42 Bapoxonae Isabel jume daunweya wawai xua María
baraichi, jeye:
\p —¡Nacom cayabara tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi
beyacaincha icha yabʉxi! ¡Barichi nexanto Nacom yabara
tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi!
\v 43 ¡Xam powa Tanecanamataxeinaein pena tatsim, bichocono
auran xua tana nesiwa ponaewam tsipei jopa taainya cuiwayon!
\v 44 Poxoru poxonae cajume tainchi xua nejacobame bapoxonae
pexuyo netsiperʉ weiweinaya natsixibeca.
\v 45 Jʉntʉ coyene weiweiname nejume cowʉntsixae tsipei
bara nayabara jume cui wetsina pocotsiwa Nacom pon jiwi
Pecanamataxeinaein yabara catsiwʉnae muxu duta pon
Pecanamataxeinaein jiwi xua poxonae matatsunpin catsipaeba,
jei Isabel.
\q
\v 46 Nexata María namchi, jeye:
\q “Tajʉntʉ coyene Nacom wʉnae jaintatsi
\q pon jiwi Pecanamataxeinaein.
\q
\v 47 Mataʉtano tajʉntʉ coyene Nacom yabara
\q weiweinatsi pon Tanecapanepaein.
\q
\v 48 Nacom neweyatane xua xan saya tapawin.
\q Bara barapowayʉn, powayʉn xua
\q taexanaewa pocotsiwa Nacom neitoroba.
\q Anoxuae xuano bexa tsaneno daxita jiwi pomonae
\q naitapataya naexanaponaena wʉnae nejainchina
\q tsipei Nacom nejʉntʉ coyene weiweina
\q exana bichocono beyacaincha icha yabʉxi.
\q
\v 49 Bapon Nacom pon peayapusʉ itorobi coyene
\q pexeinaein inta bichocono wʉnae exana.
\q Bapon Nacom pepa pejʉntʉ coyene xanepanaein.
\q
\v 50 Bapon Nacom yaweneibina jiwi pia peantobewaxae
\q pomonaetha pomonae copiya pecunuweibixaetsi.
\q
\v 51 Nacom tsita itʉba xua peayapusʉ
\q itorobi coyenewa xeina.
\q Baxua exana poxonae jʉntʉ coyene amanayaba
\q pomonaetha pomonae atsaquiya penayabara
\q paebiwi xua ichamonae peaebiwichi.
\q
\v 52 Nacom cui pita cana exana pomonaetha pomonae
\q pecanamataxeinaewi xua equeicha barapomonae jopa
\q naexanae tsane xua pecanamataxeinaewa jiwi.
\q Ichitha nama pomonaetha pomonae pecui pawi
\q naexana barapomonaetha Nacom cana exana xua
\q barapomonae penaexanaewa pomonae
\q pecanamataxeinae jiwi.
\q
\v 53 Pomonae xua piyain barapomonaetha Nacom cana
\q exana xua barapomonae petonsanaewa xua
\q penabanaewa po pexaewa pexeinya pexaewan.
\q Mataʉtano copei pexeinaewi barapomonaetha Nacom
\q cana exana xua barapomonae pecobesainaewa.
\q
\v 54 Nacom yaweneiba pijimonae Israel nacuapiwi
\q pomonae pia pamo susatopin tatsi,
\q bapon Israel pon tanacuita Nacom.
\q Nacom jopa yabara jʉntemainaeyo xua
\q peyaweneibiwa barapo pijimonae peantobexae.
\q
\v 55 Nacom daxita exana pocotsiwa Abraham wamo
\q susatopin yabara tsiwʉnae muxu dutatsi
\q xuano xua yabara tsiwʉnae muxu dutatsi pia
\q pemomoxi susato jiwi tatsi”, jei María.
\q
\v 56 María cataunxuae acoibi po xometiyobe eca Isabel pia
botha tatsi. Bapoxonae equeicha caibe nawiya pia bo beya.
\s Meje yabara poxonae Juan naexana pon jiwi Pebautisabin
\p
\v 57 Nexata Isabel xua bʉpana taecatsi pexuyo, perʉ cui
nauchitane. Bapoxonae pexuyo tanowaeincuatsi xua pexanto.
\v 58 Pomonae Isabel pia botha petaenaewichi, irʉrʉ
piamonae tatsi pomonae pecuariya petaenaewichi daxita
barapomonae Isabel siwa poinchi xua pejacobinexa tsainchi.
Barapomonae yaputane xua Nacom pon Pecanamataxeinaeinxae
jiwi Isabel beta taexanatsi poxonae Isabel dacotsiwa
taitorobatsi pexuyo.
\v 59 Poxonae ocho po matacabibe yapucaewa barapoxonae
pexuyo wi thabatsi xua pebin wʉtoxae xua ichaxota
nareixacaeca. Barapomonae nanta xeina xua pexuyo wʉn
dutsinchi po wʉn pexuyo paxa tatsi xeina, xua po wʉn
“Zacarías”, jei.
\v 60 Ichitha pexuyo pena tatsi namchi barapomonaetha, jeye:
\p —Jume, jame bewa jei: ‘Juan’, jei, jei pexuyo pena
tatsi.
\p
\v 61 Bapoxonae barapomonae Isabel baraichi, jeye:
\p —¿Exua? Jinyamonae dapocotsi wʉn aibiba, po wʉn:
‘Juan’, jei, jei barapomonae.
\p
\v 62 Nexata barapomonae moya pecobetha cowai Zacariastha.
Mataʉtano pecobetha cowaya yainyaba, Zacarías yainyabatsi
jeichichi: “¿Eta po wʉn jinya nexanto wʉn dutsichi?”
jei barapomonae.
\v 63 Zacarías wʉca napaewa petinaenexa tsane. Bapoxonae
barapo napaewatha jei xua tina: ‘Apara pewʉn Juan’, jei.
Bapoxonae barapomonae najʉntʉ coyene benaeca xua irʉ
bapon namchi: ‘Bara pewʉn Juan’, jei.
\v 64 Poxonae baxua exana, caena bapoxonae jemeicha
Zacarías equeicha caewa paeba. Equeicha ebato sadʉjei xua
cueicueijei. Zacarías tamropata pitaba xua wʉnae jainta
Nacom.
\v 65 Bapoxonae daxita pomonae imoxoyo jinompa ichaxota
Zacarías piseuribe poponabe, daxita barapomonae junuwa.
Mataʉtano pomonae xua pejinompaewi daxita ichaxota po ira
xua marafofowa xua barapo Judea nacuatha, daxita barapomonae
paebinouta pocotsiwa xua bayatha petaexae.
\v 66 Daxita pomonae jume tane, barapomonae najʉntʉ coyene
yabara nanta xeina nawita. Mataʉtano caemonae nantiya
nayainyaba najei: “¿Eta bichane metha pexuyo poxonae
wichabina?” najei barapomonae. Apara poxoru Nacom pon
Pecanamataxeinaein jiwi bichocono pexuyo petsita jʉntʉ
coyene xanepanaexaetsi daxota barapomonae baxua paeba.
\s Meje yabara xua Zacarías pia wei
\p
\v 67 Pexuyo paxa tatsi Zacarías, jʉntʉ coyene yʉcatsi
Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa tatsi.
Mataʉtano bapon cueicueijei po jumetha po jume Nacom cata.
Zacarías namchi, jeye:
\q
\v 68 “Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi,
\q pon Israel pia Nacom tatsi, barabʉ
\q wʉnae jainchinchi barapo Nacom.
\q Tsipei bapon bayatha patopeica waxantha.
\q Bapon bara piamonaetsi.
\q Mataʉtano bapon bayatha naca capanepa.
\q
\v 69 Pon Nacom nacata itorobica bapon pon jiwi
\q pecapanenebiyaein pia peayapusʉwatha.
\q Bapon David pia pemomoxi susato jiwana tatsi.
\q Bapon David pon Nacom pia petanacuitinchi xua
\q peexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba.
\q
\v 70 Caena bayatha Nacom yabara naca tsiwʉnae
\q muxu duta, poxonae itoroba pia peitorobi jume
\q petapaebiwichi xua wanaca tsipaebinexa.
\q
\v 71 Bara naca tsipaeba xua pinae bapon pon Nacom
\q wanacata itorobicaexae, pinae naca
\q capanepaena pomonae wanaca aitafaetabi
\q jiwi pia xainya weya tatsi.
\q Mataʉtano pinae naca capanepaena pomonae
\q wanaca ita aenae-aenei jiwi pia
\q xainya weya tatsi.
\q
\v 72 Mataʉtano Nacom naca tsipaeba xua pinae
\q wamo susatopiwi yabara canantaxeinaeinchi
\q xua peyawenaenexatsi.
\q Mataʉtano pinae jopa jʉntemainae tsane
\q xua wamo susatopiwi peyawenaponaewatsi
\q xua bayatha Nacom yabara petsiwʉnae
\q muxu dutsixae baxua.
\q
\v 73 Baraxua Nacom naca tsiwʉnae muxu duta
\q xua xainyeya bara paeba poxonae Abraham
\q tsipaebatsi, pon wamo susatopin.
\q
\v 74 Nacom Abraham tsipaebatsi xua pinae naca
\q capanenebiya tsane wanaca aitafaetabi
\q jiwi weya.
\q Baxua pinae nacata exanaena xua pinae
\q waexanaewa tsane pocotsiwa naca itoroba,
\q xuano jopa wacunuwinexa tsane
\q ichamonae pinae.
\q
\v 75 Mataʉtano nacata exanaena xua pinae beta
\q jinompaeinchi bapon peitabaratha, xuano xua
\q jʉntʉ coyene xeicaeya jinompaeinchi daxita
\q matacabintha xua jopa abe waexanaponaewa.
\q
\v 76 Irʉ xam taxantom Juan jiwi cayabara wʉn
\q dutsina pon Nacom peitorobi jume pepaebin,
\q pon itabocotha eca, cayabara jei tsane.
\q Baxua cayabara jei poxoru xam tsiwanaya
\q patopaename pon jiwi pia pepa
\q Pecanamataxeinaein.
\q Daxita jiwi jʉntʉ coyene wʉnaetsiname
\q pepatopaenexa tsane pon jiwi pia pepa
\q Pecanamataxeinaein, pon Mesías.
\q
\v 77 Nacom caitoroba Juan xua jiwi neyaputane
\q neexanaenexa tsane xua Nacom jʉntemainaena
\q jiwi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi.
\q Bapoxonae Nacom barapomonae capanenebiya
\q exanaeinchi bapon beya xua jopa Nacom petsita
\q natsicuentsixaetsi xua abe peexanaexae.
\q
\v 78 Wanacom jopa juniya wanaca antobexae xuano
\q xua wanaca yawenaexae nacata itorobicaena
\q pexanto itaboco wetsica.
\q Nacata wʉnae exanaena icha xometo ichi xua
\q nacata wʉnae poxonae pentha pena matacabixae.
\q
\v 79 Poxonae patopeicaena pon Nacom itorobicaena,
\q bapoxonae bapon jiwi jʉntʉ cui
\q weiweinaya exanaeinchi.
\q Baxua exanaeinchi, pomonaetha pomonae pejume
\q cowʉntsiwi bequein copiya barapomonae
\q muxu pewerapae bichocono abe peexanaexae.
\q Yawa Nacom naca jumope antasʉ exanaena,
\q xua jʉntema wajinompaenexa tsainchi”,
\q jei Zacarías xua pexanto barai pon Juan.
\p
\v 80 Barapo pexuyo Juan wichabeca. Mataʉtano
ajʉntʉyapusʉya popona xua Nacom yabara yaputaepona. Juan
ira xuepana susato tsurucuae nacuatha tsana popona, beya
poxonae po mataqueitha poxonae Juan tsita patopa Israel
nacuapiwi pebautisabinexa barapomonae.
\c 2
\s Meje yabara poxonae Jesús nowaeuncua pebin wʉto barapo
cae pin nacuathe
\r (Mt 1.18-25)
\p
\v 1 Irʉrʉ bapoxonae popona romanomonae itorobiya pia pepa
peewatsinchi, pon pewʉn Augusto. Bapon itoroba piamonae
peexanaenexa censo matawʉn xua pewʉn tinaewan xua daxita
carepaya tomaran jiwi wʉn tinaeinchi.
\v 2 Barapo censo matawʉn xua pewʉn tinaewan jiwi, baxua
matapainya nacobe cui jʉta poxonae Cirenio Siria nacuapiwi
pia peyanacua ewatsinchi naexana.
\v 3 Daxita jiwi tsanaya barompaya pia pepa tomaran bewa
benawibiyaena, ichaxota pia pamo jiwi tatsi tanowaeumeinchi.
\v 4 Daxota José Nazaret tomara wewarapiya, xua Galilea
nacua weya. Belén tomara bewarapiya po tomara eca Judea
nacuatha. Baraxota caena bayatha David pon judiomonae
itorobiya pia pepa peewatsinchi nacatsiwa, pon José pia
pamo jiwi susato jiwana tatsi, pon yatsicaya tabʉ ducua.
\v 5 José pecotsiwa barʉ pona pewʉn tinaenexa tsainchibe.
Barapowa pewʉn María. Barapowa pexuyo bʉpana taecatsi.
\v 6 Poxonae cataunxuae baraxota Belén tomaratha ecabe,
bapoxonae María xua bʉpana taecatsi pexuyo, bara
weaperʉtanetsiba.
\v 7 Bara bapowa tanaexanatsi pexanto pon copiya
tanacatsiwatsi. Barapo pexuyo paparuwantha tsiwixitha mata
quiyontababota jeriyotha, po naeyotha ichaxota vaca
naepanaewa xayathopa. Tsipei tutu quecona po bomʉxʉtha
ichaxota jiwi maiteiba pomonae pateiba pomonae siwa poneiba.
\s Meje yabara poxonae matatsunpiwi patsica ichaxota
pomonaetha pomonae oveja duweimonae peyapu eenaewi
\p
\v 8 Imoxoyo Belén tomaratha, pebiwi oveja duweimonae yapu
eeneiba wexotha poxonae merawi.
\v 9 Nexata jemeicha barapo pebiwi tsita naitʉtatsi
matatsunpin po matatsunpin itorobicatsi xua pon jiwi
Pecanamataxeinaein itorobica. Mataʉtano Nacom pon jiwi
Pecanamataxeinaein pia peitʉpanae coicha tatsino
barapomonae matawacaicha uncueicatsi. Barapo pebiwi
bichocono junuwa.
\v 10 Nexata matatsunpin barapomonae baraichi jeye: “Jopa
pajunuwinde. Apara paca tsipaebatsi pexeinya jume diwesi xua
po diwesi daxita jiwi jʉntʉ coyene weiweina exanaeinchi.
\v 11 Poxoru anoxuae ichowayo tanaexanatsi pexuyo. Barapo
pexuyo naexana David pia tomaratha tatsi xua Belén tomara.
Barapo pexuyo, pon jiwi pecapanenebiyaein. Bapon apara
pewʉn Mesías pon Pecanamataxeinaein jiwi, pon Nacom
weitorobicatsi.
\v 12 Bara barapo pexuyo paca ita cayopitatsi xua
pataebotsiname vaca pia boyotha. Pataebotsiname barapo
pexuyo xua paparuwatha mata quiontababotatsi jeriyotha
ichaxota po naeyotha vaca naepanaewan xayathopa”, jei
matatsunpin.
\p
\v 13 Bapoxonae jemeicha equeicha icha matatsunpiwi pin
bicheito naitʉbarʉcʉpa ichaxota icha matatsunpin uncua.
Barapo matatsunpiwi itaboco wepatsica. Barapomonae Nacom
wʉnae jaintatsi. Barapo matatsunpiwi namchi, jeye:
\q
\v 14 “¡Maisa bichocono Nacom wʉnae jaintatsi pon
\q itabocotha peecaein, peitorobixae pexanto!
\q ¡Barabʉ jiwi jʉntema jinompa barapo irathe
\q pomonae xua Nacom jʉntʉ coyene weiweina
\q exanatsi!” jei matatsunpiwi.
\p
\v 15 Poxonae matatsunpiwi athabe ichicha caibeicha itaboco
beicha, bapoxonae pomonae oveja duweimonae peyapu eenaewi
barapomonae nabarai, jeye:
\p —Bʉ poinchi Belén tomara beya wataenexa tsane
pocotsiwa bayatha Nacom exana, xuano xuaunxuae matatsunpin
naca tsipaeba pon jiwi Pecanamataxeinaein nexa, jei
barapomonae pomonae oveja duweimonae peyapu eenaewi.
\p
\v 16 Barapoxonae oveja duweimonae peyapu eenaewi nainya
ponarʉcʉpa. Barapoxonae María irʉ José
caxibarʉcʉpatsi. Irʉ pexuyo poyo boqueca jeriyotha vaca
matabotha caxibarʉcʉpatsi.
\v 17 Poxonae barapomonae taerʉcʉpa pexuyo, barapomonae
tsipaeba nawita ichamonaetha pocotsiwa bayatha barapomonae
petsipaebixaetsi matatsunpin xua pexuyo yabara.
\v 18 Daxita pomonae jume taerʉcʉpa baxua yabara najʉntʉ
coyene cabenaeca xua pomonae oveja duweimonae peyapu eenaewi
pepaebixae baxua.
\v 19 María barapo diwesi moya yawʉn xeina pejʉntʉ
coyenewatha xua jume cui cayabara nanta exaba.
\v 20 Bapoxonae oveja duweimonae peyapu eenaewi caibe
nawibiya. Barapomonae Nacom wʉnae jaintatsi petaexae xuano
pejume taexaeno xua bayatha matatsunpiwi pepaebixae.
Barapomonae namchi, jeye:
\p —Maisa Nacom pon pepa yatsicaewa pejʉntʉ coyene
xanepanaein, jei.
\s Meje yabara poxonae María irʉ José caponabe Jesús
Nacom pin pia botha tatsi
\p
\v 21 Poxonae ocho po matacabibe yapucaewa, pexuyo wi
thabatsi, xua pebin wʉtoxae xua ichaxota nareixacaeca.
Baxua judiomonae pia cui coyenetha tatsi. Barapoyo wʉn
dutatsi pewʉn Jesús, po wʉn bayatha matatsunpin wʉn
unuta xua María muxu tsipaebatsi poxonae María cataunxuae
abʉ jopa bʉpana taecaetsi pexuyo.
\p
\v 22 Nexata matacabi jopa, xua po mataqueitha María irʉ
José bewa pepon naxanebibe xua sacerdotemonaepin taexanaena
be pocotsi coyeneya bayatha Moisés pia peitorobi coyenewa
tatsi paeba xua daxota jopa penataxobinexa. Bapoxonae María
irʉ José pexuyo caponabe Jerusalén tomara beya
pecatsinexa tsanebe pexuyo Nacomtha pon jiwi
Pecanamataxeinaein xua petsita itapeinya xeinaenexabe xua
barapo pexuyo Nacom petanacuichiwa tsainchi poxonae pinyo
tsane.
\v 23-24 Baxua exana tsipei Nacom pia peitorobi diwesitha
tatsi tina, jeyei: “Daxita jiwi pia pexui tatsi, pebin
wʉtixi, poxi copiya nacatsiwena, bapoxi Nacom itapeta pia
taexanaetsi pocotsiwa Nacom ichichipa”, jei Nacom pia
peitorobi jume diwesitha tatsi. Yawa ponabe pecaponaenexabe
pepupunaein xua pecatsiwa Nacomtha xua sacerdotemonaepin
pebexubinexa xua petautsinexa xua petuxusi exanaenexa tsane
Nacomtha María nexa yawa José nexa. Nacom peitorobi
coyenewa tatsi jeyei: “Bara irʉ ainya tsaqueintobe care.
Ichacuitha icha tsaqueintobe aibi, bara irʉ ainya
topibotobe care”, jei.
\p
\v 25 Irʉrʉ barapoxonae pebin popona Jerusalén tomaratha,
bapon pewʉn Simeón. Bapon pejʉntʉ coyene xanepanaein.
Bapon wʉnae jainteiba Nacom. Bapon wʉnae ewateiba xua
Nacom itorobina pon Israel nacuapiwi pia Pecanamataxeinaein
tatsi nexa. Bapon Israel nacuapiwi pu capanepaeinchi
romanomonae weya. Barapo romanomonae icha nacua werena pona
xua Israel nacuapiwi cueranta enatsi. Tsipei barapo
romanomonae Israel nacuapiwi canamataxeinatsi. Nacom pia
Pejumope tʉnaxʉ tatsi Simeón barʉ popoinchi.
\v 26 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Simeón yaputane
exanatsi xua pinae copiya taena Mesías pon xua Nacom, pon
jiwi Pecanamataxeinaein itorobina. Bapoxonae xua pinae
pirapaeyo tʉpaena.
\v 27 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Simeón joniya
exanatsi Nacom pin pia botha tatsi. Bara José irʉ pexuyo
pena tatsino patopabe Nacom pin pia botha tatsi. Pexuyo
capatopabe petacana exanaenexa tsainchibe icha be pocotsi
coyeneya Moisés pia peitorobi coyenewatha tatsi itoroba.
\v 28 Simeón isapita pexuyo. Nacom wʉnae jaintatsino.
Simeón namchi, jeye:
\q
\v 29 “Nacom pon Tanecanamataxeinaem,
\q bara anoxuae caitacʉpa xua tanecopatsiwam
\q xua bara jʉntemiya tatʉpaewa tsane.
\q Tsipei anoxuae bara nayabara jume
\q wetame pocotsiwa bayatha yabara
\q netsiwʉnae muxu dutame.
\q Poxoru xan bapon tsocuaein xua
\q exanan xua neitorobame.
\q
\v 30 Xan yatsicaewa bara tanba,
\q pon Pecapanenebiyaein jiwi.
\q
\v 31 Bapon tan pon xua itorobicapaebame,
\q xua daxita jiwi taena xua bapon taeinchi.
\q
\v 32 Bapon yaputane exanaena xua Nacom yaputaeinchi
\q pomonae jopa judiomonae naexanaeyo.
\q Tsipei bapon be bapocotsin, xua poxonae jiwi
\q beta tane exainchi merawi xua xota yonoyonei.
\q Yawano bapon exanaena xua Israel nacuapiwi,
\q pomonae jinyamonae xua wʉnae jaintinchi
\q xua ichamonae wʉnae jainchina”, jei Simeón.
\p
\v 33 María irʉ José yabara najʉntʉ coyene cabenaecabe
pocotsiwa Simeón pexuyo yabara paebatsi.
\v 34 Nexata Simeón barai, Nacom baraichi xua María yabara
yawano xua José yabara, jeye: “Jʉntʉ coyene weiweina
exande baraponbe”, jei. Nexata Simeón, María baraichi xua
pexuyo pena tatsi:
\p —Barapo pexuyo Nacom itapeta xua bapon peexanaenexa
tsane po coyene xua Israel nacuapiwi ichamonae Nacom beya
peponaenexa xua ichacuitha icha ichamonae Nacom beya jopa
peponaenexa tsane. Yawa Nacom itoroba barapo pexuyo,
peitʉbinexa Nacom pia peayapusʉwa ichitha ichamonae jume
cui aitafaetabi tsaibi tsane.
\v 35 Daxota barapo pexuyo yaputaena pocotsiwa jiwi
pejʉntʉ coyeneintha nanta xeineibina. Ichitha xam, María,
daxita baxuan caajʉntʉcoyenerewe exanaena be poxonae
ichʉn canthʉthʉ tsapinopaena cusitha, jei Simeón xua
María tsipaebatsi.
\p
\v 36 Irʉrʉ baxota poponarʉ petsiriwa, pewʉn Ana.
Barapowayo Nacom peitorobi jume pepaebiwayo. Barapowa Fanuel
pexantiyo tatsi. Aser pon yatsicaya tabʉ ducua bapon pia
pemomoxi susato jiwana tatsi. Barapowa bara nama penapataewa
tsoponae. Barapowa caena bayatha poxonae penowayo tsecae
jitha eca. Pia pebinbe siete po weiyobe nabarʉ poponabe.
Bapoxonae pebin tʉpa.
\v 37 Barapowa caena bayatha piseuri cuenta tʉpatsi.
Anoxuae nama barapowa yaochenta y cuatro po weiyobe jopaba.
Barapowa Nacom pin pia bo weya jopa pichapeibiyo. Saya
exaneiba pocotsiwa Nacom itoroba merawintha yawa
matacabintha. Najainboteibano poxonae tsipaebeiba Nacomtha.
\v 38 Poxonae Jesús caponatsi Nacom pin pia botha xua Nacom
pecatsinexatsi bapoxonae Ana imoxoyo caquita uncua
barapomonaetha. Barapowa tsipaeba Nacomtha, jeye: “Nacom
maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua painta itorobame barapo
pexuyo”, jei Ana. Bapoxonae Ana yabara paebaxoya pexuyo
jiwitha pomonaetha pomonae wʉnae ewateiba po coyene xua
Nacom itorobina Israel nacuapiwitha pon Israel nacuapiwi
capanenebiya exanaeinchi romanomonae weya.
\s Meje yabara poxonae Jesusbarʉ caibe iyiya Nazaret tomara
beya
\p
\v 39 Nexata María irʉ José wetabeba daxita xua Nacom,
pon jiwi Pecanamataxeinaein, peitorobi jume coyenewa paeba.
Bapoxonae caibe canawiyabe pexuyo Galilea nacua beya xua pia
tomara beyabe, Nazaret tomara beyabe.
\v 40 Pexuyo wichabeca. Mataʉtano bichocono daunwei nawita,
peyaputae coyene xexeinaponano. Nacom tsita jʉntʉ coyene
xanepanapoinchi.
\s Meje yabara poxonae Jesús siwa pona Nacom pin pia bo
tatsi
\p
\v 41 Jesús pena tatsi irʉ paxa tatsi daxita weitha
poneiba Jerusalén tomara beya xua nataiba Pascua wʉn
matacabin. Barapo Pascua wʉn jei, poxonae Israel nacuapiwi
nanta xeina xua poxonae pinae bayatha pia pamo susato jiwi
tatsi capanenebiya exanatsi Egipto nacua weya, xua Nacom
capanenebiya.
\v 42 Poxonae Jesús doce po weiyobe yapu jopa, María irʉ
José irʉ Jesús, Jerusalén tomara be-iyiya. Tsipei
barapomonae pia cui xua poneiba barapo Pascua wʉn matacabin
nexa.
\v 43 María irʉ José caibe nawirenabe pia tomara berena
poxonae barapo matacabin weta. Ichitha pewowin Jesús
naruntaba Jerusalén tomaratha. Jesús pena tatsi irʉ José
jopa taeyobe xua Jesús nacopataba.
\v 44 Nanta xeinabe xua Jesús mexeya itara napunaecaponawei
pin bicheitotha. Caentacabitha María irʉ José namtotha
naecaponabe, bapoxonae itaxanawiyabe pexanto. Necobauyabe
pexanto pin bicheitotha pia matabʉxʉyo jiwimonaetha,
pijiwimonaethano.
\v 45 Jopa pexanto caxinaebe. Bapoxonae equeicha caibe iyabe
Jerusalén tomara beya, pewenaweneinexa tsanebe pexanto
baxotiya equeicha.
\p
\v 46 Poxonae acoibi po matacabiyobe yapucaewa Jerusalén
tomaratha baxota pexanto caxinabe Nacom pin pia botha tatsi.
Jesús naeca ichaxota pomonae jiwi pecuidubiwi Nacom pia
peitorobi jume. Jesús jume tane barapomonae. Mataʉtano
yainyabano nawita barapomonaetha.
\v 47 Daxita pomonae jume tane, najʉntʉ coyene cabenaeca
tsipei Jesús peyaputaein tsecae, mataʉtano tsipei Jesús
beta jume nota.
\v 48 María irʉ José poxonae baxua cui tanebe najʉntʉ
coyene cabenaecabe. María pexanto barai, jeye:
\p —Owae, ¿eta xua metha baxua painta exaname? Axa irʉ
xan paca yabara najʉntʉ coyene exabatsibe, paca
jeitompatsi, jei.
\p
\v 49 Jesús jume nota pena, jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa metha ichawa beya pana nejeitompame?
¿Metha bara jopa payaputaem jampa xua bewa necui eenaena
xua Taxa pia cui yabara tatsi? jei.
\p
\v 50 Ichitha María irʉ José jopa xapain yaputaeyobe
pocotsiwa Jesús paeba.
\p
\v 51 Jesús caibe nanawiya pena tatsibarʉtha Nazaret
tomara beya. Jesús pena jume jejei tsaibi yawano José jume
jejei tsaibichino xua daxita exana pocotsiwa Jesús
itorobeibatsi. Jesús pena, daxita baxuan moicha cacui
yabara cananta xeineibatsi pejʉntʉ coyenewatha.
\v 52 Nexata Jesús wiwichabapona yawa jʉntʉ coyene
ayapusʉya exanapoinchino Nacom pia Pejumopetha tʉnaxʉ
tatsi. Nacom irʉ jiwi Jesús antobe tsoponaetsi.
\c 3
\s Meje yabara poxonae Juan pon Pebautisabin jiwi cuiduba
ira xuepana susato tsurucuae nacuatha
\r (Mt 3.1-12; Mr 1.1-8; Jn 1.19-28)
\p
\v 1 Irʉrʉ Tiberio pon romanomonae itorobiya pia pepa
peewatsinchi tatsi yapu jopa quince po weibe xua itorobiya
canamataxeina barapo nacuanthapiwi. Bapoxonae irʉ Poncio
Pilato Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi naexana. Barichi
Herodes Galilea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi naexana. Irʉ
Herodes peweicho tatsi Felipe, bapon Iturea nacuapiwi
peyanacua ewatsinchi naexana xua Traconite nacuathano.
Barichirʉ Lisanias Abilinia nacuapiwi peyanacua ewatsinchi
naexana.
\v 2 Barichirʉ Anás irʉ Caifás baponbe sacerdotemonae
pia pepa pentacaponaeinbe tatsibe. Barapoxonaerʉ Nacom Juan
tsipaebatsi poxonae ira xuepana susato tsurucuae nacuatha
popona. Juan bapon Zacarías pexanto tatsi.
\v 3 Juan popona ducuanaeta Jordán nacuatha ichaxota
Jordán mene. Nacom Pejume Diwesi tsipaeba ducuanaeta
jiwitha. Bapon barai jiwitha, jeye:
\p —Icha jʉntʉ coyene paxeinare painya neauraxae xua abe
paexaname. Paca bautisabina ichamonae xua Nacom paca
necayabara jʉntemainaenexa abe painya neexanae cuiru
coyenein, jei Juan.
\p
\v 4 Baxua exana, peyabara jeichixaetsi xua peyabara jeixae
pon Nacom peitorobi jume pepaebin Isaías poxonae bapon tina
pejume diwesi. Barapo diwesitha Isaías caena bayatha wʉnae
tsiwʉnaeya yabara paeba xua Juan yabara. Isaías namchi,
jeye:
\q “Jume tan pon wawai ira xuepana
\q susato tsurucuae nacuatha.
\q Bapon wawai jeye: ‘Patsinajʉntʉ
\q cui coyene wʉnaere pon jiwi pia
\q pepa Pecanamataxeinaeinchi pia
\q pepatopae wʉnaeya tsane.
\q
\v 5 Daxita pemarafotontha paatsa
\q jejebapoinyama.
\q Daxita petsuton paatsa caxiquiyama.
\q Pejeyajeyowa namton bopiya dubeinya paexande.
\q Pemarafotofotowa namton, panamto dameyama.
\q Apara jopa yabara janyo namton, jame
\q apara yabara jan painya jʉntʉ coyenein.
\q Ichi paichim xua namton paxanebame bara
\q paichinde pana najʉntʉ cui wʉnaere
\q painya Nepacacanamataxeinaein nexa
\q poxonae bapon patopeicaena.
\q
\v 6 Daxita nacuapiwimonae yaputaena Nacom pia
\q pecapanenebiyae coyene tatsi’, jei pon
\q wawai”, jei Isaías pejume diwesitha.
\p
\v 7 Pin bicheito pata, xua Juan pebautisabinexa tsane. Juan
barai barapomonae jeye: “¡Paxam pomonae pemuxuitorobi jiwi
pam! ¡Paxam be bara jomomonae pam, tsipei jomo ba cuitaya
dʉcʉpa nawa! Bara paichim anoxuae paichichipame Nacom
pacuitaya dʉcʉpame xua abe paca exanaeyainwa. Jopa
papanenebiyaem tsane bequein bara paca bautisabinchi tsipei
jopa pajʉntʉ coyene xanepanaem Nacomtha.
\v 8 Xaniwaicha painompare xain ichamonae paca cui tane xua
icha jʉntʉ coyene painya nexeinaewa Nacomtha, pon jiwi
Pecanamataxeinaein. Tsipei bequein paxam pajam: ‘Waxainchi
Abraham pia pemomoxi susato jiwichixaetsi Nacom naca
capanenebiya exanaena’, pajam, daichitha paxam jopa
xaniwaicha pajume cowʉntsim Nacom. Daxota Nacom itacʉpatsi
xua paca cui matawenta pia jopa paca nepaca
capanenebiyaenexa tsane. Mataʉtano barichino Nacom
itacʉpatsi xua jiwi forotsinchi barapo ibotixi weya, po
ibotixi xote Jordán mene itapatha bobena. Barapo jiwi
naexanaena, po jiwi yatsicaewa Abraham pia pemomoxi susato
jiwi tatsi, pomonae pejume cowʉntsixaetsi Nacom.
\v 9 Poxonae pebin naein ʉba, sipari ba canacui wʉnaeta
pecaucubobinexa po naein jopa nacoichiyo. Poxonae barapo
naein ucuboba nantatsun eta xua petautsinexa isototha. Paxam
bara paca jʉta ichiya paca cana exanaena. Nacom paca yabara
nacui wʉnaeta xua paca bebai tsane isototha, ichaxota po
isototha jopa cuinaya itacounayiyo tsipei Nacom jopa
xanepanaya pata taexanaem”, jei Juan.
\p
\v 10 Nexata barapomonae Juan yainyabatsi jeichichi:
\p —¿Eta pocotsiwa Nacom ichichipa pocotsiwa pata
exanaenexa xua ichamonae pata necui taenexa tsane xua bara
pajʉntʉ coyene xanepanaein Nacomtha? jei barapomonae.
\p
\v 11 Juan jume nota, jeye:
\p —Pon ainya camisabe xeina, bapon becatsipa pontha pon
yatsicaewa jopa naʉma xatatsiyo camisa. Irʉrʉ pon
tamatecatsi penabanaewa bapon becatsipa ichʉn pontha pon
jopa xeinaeyo penabanaewa, jei Juan.
\p
\v 12 Barichirʉ pata, pomonae paratixi pentoma noteibiwi po
paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia
pepa peewatsinchi nexa. Barapomonae pata xua Juan
pebautisabinexa tsanerʉ barapomonae. Barapomonae Juan
yainyabatsi, jeichichi:
\p —Pon jiwi Necuidubim, ¿eta pocotsiwa Nacom ichichipa
pocotsiwa pata exanaewa tsane? jei barapomonae.
\p
\v 13 Juan jume nota, jeye:
\p —Saya meisa jiwi pawʉcaename paratixi xua romanomonae
paca itoroba. Jopa yabara muxuitorobiya pawʉcaeinde
ichawan, jei Juan.
\p
\v 14 Barichirʉ soldadomonae Juan yainyabatsi, jeichichi:
\p —Irʉ paxan, ¿eta pocotsiwa Nacom ichichipa pocotsiwa
pata exanaewa tsane? jei barapomonae.
\p Juan jume nota, jeye:
\p —Jopa payabara jume daunweya wecobe noteibinde ichamonae
piawan tatsi. Mataʉtano ichamonae jopa pacui yopiteibinde
pocotsiwa exana ichamonae poxonae apara jopa exaneibiyo.
Bara saya pajʉntʉ coyene weiweinare poxonae paratixi
paxeiname poxonae ichamonae xua pata exaname xua
soldadomonae pamxaem, jei Juan.
\p
\v 15 Daxita pomonae wʉnae ewateiba xua Mesías
pepatopeicaewa tsane, barapomonae poxonae Juan jume tainchi,
barapomonae pejʉntʉ coyeneintha nanta xeina, xua apara
Juan metha apara Mesíaswei.
\v 16 Ichitha Juan barai daxita barapomonae, jeye: “Xan
paca bautisabatsi meratha. Ichitha nama patopaena pon
bichocono ainya cui beyacaincha xan. Bapon pon pepa
Pecanamataxeinaein jiwi. Xan saya tapawin. Daxota auran xua
tataxu mʉ isanaxubiwa pia penataxu xatatsiwa. Bapon paca
jiwana bautisabina Nacom pia Pejumope tʉnaxʉtha tatsi.
Bapon paca jiwana cui copatsinchi xua atene tsane Jesús
pejume cowʉntsixaetsi tsane.
\v 17 Bapon pon patopaena bapon bayatha tsinacobenata po
paparato xua trigo xu nexa. Bapon trigo xu tsanaya seicaya
matapepe jejebapona. Trigo xu jejebapona, trigo xu
matabotha. Matapepe jejebapona petautsinexa isototha,
ichaxota po isoto jopa cuinaya itacounayiyo. Bara jʉta cana
ichi tsane jiwitha icha trigo xu cana ichiya ichichi jiwi
Nacom tsananobina pomonae pejume cowʉntsixaetsi pia
nacuatha nexa. Ichamonae tsananobinchi pomonae jopa pejume
cowʉntsiwichi, petautsinexa isototha ichaxota xua jopa
itacounayiyo”, jei Juan.
\p
\v 18 Icha diwesi yabara jumeno Juan barapomonaetha paeba
Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi.
\v 19 Mataʉtano Juan biatane, Herodes biatainchi pon Judea
nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi poxoru Herodes peweicho
caiba yabʉyo powa Herodías. Herodes peweicho tatsi pewʉn
Felipe. Mataʉtano Juan biatane poxoru bayatha Herodes abe
exana nawita jiwitha.
\v 20 Ichitha daʉmetha equeicha Herodes abe exana xua Juan
caenaetatsi ichamonaetha xua pecaponaenexa tsainchi jiwi
pecʉbi botha.
\s Meje yabara poxonae Jesús bautisabatsi
\r (Mt 3.13-17; Mr 1.9-11)
\p
\v 21 Poxonae cataunxuae Juan jopa ecaeyo jiwi pecʉbi
botha, Juan bautisaba ducuanaeta jiwi. Barichi irʉ Jesús
nabautisabatsi. Poxonae Jesús tsipaebuncua paxa, peitaboco
nayausaranaxuba.
\v 22 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi patopeica Jesustha,
be topiboto yaruneica. Jesús jume tane pocotsiwa peitaboco
wetsipaebicatsi, jeichichi:
\p —Xam apara Taxantom pom bichocono cantobetsi, pom
caitapetatsi. Nejʉntʉ coyene weiweina exaname, jei Nacom.
\s Meje yabara pomonae Jesús pia pamo susatopiwi tatsi
\r (Mt 1.1-17)
\p
\v 23 Poxonae Jesús treinta po weibe yapu jopa, bapoxonae
nama tamropata pitaba barompaya pia pepa peexanae coyenewan
po coyene Nacom Pejume Diwesi pecueicueijeiwa xuano jiwi
axaibi exana ducuanaebiyano. Jesús, José pexanto tatsi.
Daxita jiwi nanta xeina xua mexeya itara José yatsicaewa
pexantowei. José, Elí pexanto tatsi.
\v 24 Bapon Elí, Matat pexanto tatsi. Bapon Matat, Leví
pexanto tatsi. Bapon Leví, Melqui pexanto tatsi. Bapon
Melqui, Jana pexanto tatsi. Bapon Jana, José pexanto tatsi.
\v 25 Bapon José, Matatías pexanto tatsi. Bapon Matatías,
Amós pexanto tatsi. Bapon Amós, Nahúm pexanto tatsi.
Bapon Nahúm, Esli pexanto tatsi. Bapon Esli, Nagai pexanto
tatsi.
\v 26 Bapon Nagai, Maat pexanto tatsi. Bapon Maat, Matatías
pexanto tatsi. Bapon Matatías, Semei pexanto tatsi. Bapon
Semei, Josec pexanto tatsi. Bapon Josec, Judá pexanto
tatsi.
\v 27 Bapon Judá, Joanán pexanto tatsi. Bapon Joanán,
Resa pexanto tatsi. Bapon Resa, Zorobabel pexanto tatsi.
Bapon Zorobabel, Salatiel pexanto tatsi. Bapon Salatiel,
Neri pexanto tatsi.
\v 28 Bapon Neri, Melqui pexanto tatsi. Bapon Melqui, Adi
pexanto tatsi. Bapon Adi, Cosam pexanto tatsi. Bapon Cosam,
Elmadam pexanto tatsi. Bapon Elmadam, Er pexanto tatsi.
\v 29 Bapon Er, Josué pexanto tatsi. Bapon Josué Eliezer
pexanto tatsi. Bapon Eliezer, Jorim pexanto tatsi. Bapon
Jorim, Matat pexanto tatsi.
\v 30 Bapon Matat, Leví pexanto tatsi. Bapon Leví, Simeón
pexanto tatsi. Bapon Simeón, Judá pexanto tatsi. Bapon
Judá, José pexanto tatsi. Bapon José, Jonam pexanto
tatsi. Bapon Jonam, Eliaquim pexanto tatsi.
\v 31 Bapon Eliaquim, Melea pexanto tatsi. Bapon Melea, Mena
pexanto tatsi. Bapon Mena, Matata pexanto tatsi. Bapon
Matata, Natán pexanto tatsi.
\v 32 Bapon Natán, David pexanto tatsi. Bapon David, Isaí
pexanto tatsi. Bapon Isaí, Obed pexanto tatsi. Bapon Obed,
Booz pexanto tatsi. Bapon Booz, Sala pexanto tatsi xua icha
wʉn Salmón. Bapon Sala, Naasón pexanto tatsi.
\v 33 Bapon Naasón, Aminadab pexanto tatsi. Bapon Aminadab,
Admin pexanto tatsi. Bapon Admin, Arni pexanto tatsi. Bapon
Arni Esrom pexanto tatsi. Bapon Esrom, Fares pexanto tatsi.
Bapon Fares, Judá pexanto tatsi.
\v 34 Bapon Judá, Jacob pexanto tatsi. Bapon Jacob, Isaac
pexanto tatsi. Bapon Isaac, Abraham pexanto tatsi. Bapon
Abraham, Taré pexanto tatsi. Bapon Taré, Nacor pexanto
tatsi.
\v 35 Bapon Nacor, Serug pexanto tatsi. Bapon Serug, Ragau
pexanto tatsi. Bapon Ragau, Peleg pexanto tatsi. Bapon
Peleg, Heber pexanto tatsi. Bapon Heber, Sala pexanto tatsi.
\v 36 Bapon Sala, Cainán pexanto tatsi. Bapon Cainán,
Arfaxad pexanto tatsi. Bapon Arfaxad, Sem pexanto tatsi.
Bapon Sem, Noé pexanto tatsi. Bapon Noé, Lamec pexanto
tatsi.
\v 37 Bapon Lamec, Matusalén pexanto tatsi. Bapon
Matusalén, Enoc pexanto tatsi. Bapon Enoc, Jared pexanto
tatsi. Bapon Jared, Mahalaleel pexanto tatsi. Bapon
Mahalaleel, Cainán pexanto tatsi.
\v 38 Bapon Cainán, Enós pexanto tatsi. Bapon Enós, Set
pexanto tatsi. Bapon Set, Adán pexanto tatsi. Bapon Adán,
Nacom pexanto tatsi.
\c 4
\s Meje yabara poxonae Jesús jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi
caurimonae pia pentacaponaein tatsi xua Jesús abe coyeneya
petaexanaenexa tsane
\r (Mt 4.1-11; Mr 1.12-13)
\p
\v 1 Poxonae Jesús jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia
Pejumope tʉnaxʉ tatsi bapoxonae caibe nawiya Jordán mene
weya. Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Jesús mata cayatsi
ira xuepana susato tsurucuae nacua beya.
\v 2 Baraxotiya Jesús popona cuarenta po matacabibe.
Caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús piraichi jʉntʉ
coyene jʉjʉtatsi xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa
tsane. Barapo cuarenta po matacabibetha Jesús jopa
nabanaeyo. Poxonae barapo matacabin yapucaewa Jesús
bichocono jainpa.
\v 3 Caurimonae pia pentacaponaein tatsi, Jesús baraichi,
jeichichi:
\p —Icha xam yatsicaya Nacom Pexantom, netsita itʉre.
Barapo iboto itorobare xain pan naexanaxoya, jei caurimonae
pia pentacaponaein tatsi.
\p
\v 4 Jesús jume nota. Caurimonae pia pentacaponaein tatsi
jume notatsi, jeye:
\p —Nacom Pejume Diwesitha namchi: ‘Jopa metha bepa meisa
jiwi betiya una jinompaetsipae pan’, jei Nacom Pejume
Diwesi, jei Jesús.
\p
\v 5 Caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús
matacapoinchi ichaxota po demxuwa bichocono atororo.
Baraxotiya Jesús tsita itʉtarabatsi daxita nacuan, xua
barapo cae pin nacuathe.
\v 6 Bapoxonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús
baraichi, jeichichi:
\p —Daxita barapo nacuan cacatinchi jiwi neitorobinexa
tsane. Mataʉtano daxita cacatinchi nacuan pia pewʉnaewan,
tsipei bayatha necata daxita barapo nacuan xua
taitorobeibiwa coyenewan. Tawaxae catsin ichʉntha pontha
pon xua ichichipan xua tacatsiwa.
\v 7 Ichaunxuae nentabocototha uncuaename taitabaratha,
xuano ichaunxuae newʉnae jainchiname xua nenanta
xeinaewaxae xua xan jinya tacacanamataxeinaeinchi, bapoxonae
baxuan daxita bara cacatsinchi jinya Necanamataxeinaenexa
barapo nacuan, jei caurimonae pia pentacaponaein tatsi.
\p
\v 8 Ichitha Jesús jume nota, jeye:
\p —Yaitama Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Meisa
wʉnae jainde jinya Necanamataxeinaein Nacom. Meisa bapon
yatsicaewa taexande pocotsiwa caitoroba’, jei Nacom Pejume
Diwesitha, jei Jesús.
\p
\v 9 Cotacaya nama equeicha Jesús matacapoinchi Jerusalén
tomara beya, Nacom pin pia botha pentatupa beicha capoinchi.
Jesús baraichi, jeichichi:
\p —Icha bara xaniwaicha Nacom Pexanto tatsim,
wenaxoreinque.
\v 10 Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye:
\q ‘Nacom itorobina pia matatsunpiwi
\q necayanabinexa.
\q
\v 11 Barapo matatsunpiwi asiya cawaetaboutsina
\q pecobetha, xua jopa necataxu
\q tsaquituncuaenexa tsane ibototha poxonae
\q wenaxorecame’, jei Nacom Pejume Diwesitha,
\q jei caurimonae pia pentacaponaein tatsi.
\q
\v 12 Jesús jume nota, jeye:
\p —Barichi Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Jopa
jʉntʉ coyene jʉjʉtsiya wʉcaeinde Nacom pon jinya
Necanamataxeinaein, xua cajume jejei tsane necayawenaenexa
poxonae jopa xapain exanaem’, jei Nacom Pejume Diwesitha,
jei Jesús.
\p
\v 13 Poxonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi yaputane
xua jopa xeinaeyo po coyenetha equeicha Jesús pejʉntʉ
coyene jʉjʉtsiwa tsainchi, bapoxonae nama Jesús wepu
poinchiba xua saya bara caeto nexa.
\s Meje yabara poxonae Jesús tamropata pitaba pia
penacuichiwa Galilea nacuatha
\r (Mt 4.12-17; Mr 1.14-15)
\p
\v 14 Jesús caibe iya Galilea nacua beya. Mataʉtano jopa
juniya xeinaeyo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia
peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. Daxita jiwi pomonae
jinompa barapo nacuatha Jesús yabara paebinoutatsi.
\v 15 Jesús cuidubeiba barapomonae judiomonae pia
penacaetutsi bontha tatsi xua daxita tomarantha. Barapomonae
Jesús wʉnae jainteibatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús Nazaret tomaratha popona
\r (Mt 13.53-58; Mr 6.1-6)
\p
\v 16 Nexata Jesús Nazaret tomara beya pona, po tomaratha
ichaxota wichaba. Judiomonae barompaya pia pentaquei seicae
matacabitha tatsi Jesús joniya judiomonae pia penacaetutsi
botha tatsi tsipei pia cui xeina xua peponeibiwa barapocotsi
botha. Jesús xenta iya barapomonae peuncuaenexa
peitabaratha, peyorobinexa Nacom Pejume Diwesi, xua
barapomonae pejume taenexa.
\v 17 Nexata Jesús catatsi Isaías pejume diwesi, pon Nacom
peitorobi jume pepaebin, pon caena bayatha tʉpa. Poxonae
Jesús diboro pataxuba baxota taeba pocotsiwa baxota paeba,
xua jeye:
\q
\v 18 “Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi
\q neyanta popona.
\q Nacom neitapeta tatacueicueijeinexa tsane
\q pia pexeinya jume diwesi tatsi pomonaetha
\q pomonae peacopeibi jiwi.
\q Mataʉtano neitoroba xua tayawenaenexa
\q pomonae anthʉthʉtane.
\q Mataʉtano neitorobano xua tayawenaenexa
\q pomonae caurimonae itorobatsi nawita xua
\q barapomonae pepanenebiyaenexa.
\q Mataʉtano neitorobano xua tane tacana
\q exanaenexa pomonae peitata nacʉtsi jiwi.
\q Mataʉtano neitorobano xua tayawenaenexa
\q pomonae xua bichocono taayapubetsi xua
\q pejinompaewa tsane xua barapomonae jopa pexeinae
\q dubenanaebiyaenexa tsane barapo coyenein.
\q
\v 19 Mataʉtano neitorobano xua jiwi
\q tatsipaebinexa po coyene xua Nacom nacui
\q wʉnaeta xua jiwi peyawenaewa tsainchi
\q pomonae ichichipa xua Nacom pejume taewatsi”,
\q jei Isaías pejume diwesitha, jei Jesús xua yoroba.
\p
\v 20 Poxonae Jesús barapo diboro acataraba, bapoxonae cata
pontha pon jiwi peyawenequeibin judiomonae pia penacaetutsi
botha tatsi. Bapoxonae Jesús econeca. Daxita pomonae baxota
ena, Jesús necotenatsi xua cui ewatenatsi xua
pecueicueijeiwa tsane Jesús.
\v 21 Bapoxonae Jesús tamropata pitaba xua paeba, jeye:
\p —Anoxuae xuaunxuae pajume taneme baxua apara barapo
mataqueithe Nacom nayabara jume cui weta painya itʉtha, jei
Jesús.
\p
\v 22 Daxita carepaya jiwi Jesús xanepanaya yabara
paebatsi. Daxita barapomonae najʉntʉ coyene cabenaeca xua
pejume taexae xua po jume barapomonae petsipaebixaetsi.
Barapomonae nantiya nabarai, jeye:
\p —Maisa jume xeica bapon, jume wʉnaeya paeba. ¿Bara
bapon José pexanto tatsi jampa? najei barapomonae.
\p
\v 23 Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Metha pana netsipaebichipame icha be pocotsi diwesiyo
iche xua pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua ba jei: ‘Pon
jiwi neyawʉbin, jinya coutha nayawʉbare’, xua ba jei.
Barichi anoxuae pana nejam tsane: ‘Xua paxan pajume tan xua
juinya Capernaum tomaratha exaname, barichinde xote exande
jinya tomaratha’, pana nejam tsane, jei Jesús.
\p
\v 24 Awiya cataunxuae Jesús cueicueijei. Equeicha namchi,
jeye:
\p —Xaniwaicha paca tsipaebatsi pon ba Nacom peitorobi jume
pepaebin pia nacuamonaepiwi ba aitafaetabichi.
\v 25 Xaniyan paca baraichi xua caena bayatha poxonae Elías
popona pon Nacom peitorobi jume pepaebin, ainyawaxi powaxi
pecuenta werapaewaxichi pia seuriwi Israel nacuatha jinompa.
Barapo nacuatha cuinaya jopa duneicaeyo acoibi po weiyobe
xuano seis po xometiyobethano. Daxita jiwi piyain barapo
nacuatha Israel nacuatha.
\v 26 Nacom jopa itorobiyo, Elías jopa itorobichi xua
peyawenaenexa tsane caewayo jiwana powaxi pecuenta
werapaewaxichi pia seuriwi xua Israel nacuatha. Ichitha saya
meisa Nacom itoroba, Elías itorobatsi powatha powa pecuenta
tʉpaewayotsi piseuri, powa popona Sarepta tomaratha, xua
Sidón nacuatha xua barapowayo peyawenaenexatsi.
\v 27 Barichi Israel nacuatha pinmonae jinompa pomonae
peperʉ sawatsi jiwimonae, poxonae Eliseo popona pon Nacom
peitorobi jume pepaebin. Eliseo jopa jiwana axaibi exanaeyo.
Ichitha meisa Eliseo Naamán axaibi exanatsi pon bichocono
peperʉ sawinchi. Bapon Naamán, Siria nacuapin, jei Jesús.
\p
\v 28 Poxonae barapomonae jume tane pocotsiwa Jesús paeba
pomonae judiomonae pia penacaetutsi botha ena, bapoxonae
barapomonae Jesús casebatsi.
\v 29 Asiya umenarʉcʉpa barapomonae. Jesús tomara peʉma
beitaweyatsi. Jesús capoinchi pitapatororo itapa beya, po
tsututha bomʉxʉn jeba, xua bara wepexorecaenexa tsainchi
Jesús.
\v 30 Ichitha Jesús barapomonae xenta iya, pu seicataba.
\s Meje yabara poxonae pebin pon cauri xeina
\r (Mr 1.21-28)
\p
\v 31 Nexata Jesús pona Capernaum tomara beya po tomara eca
Galilea nacuatha. Baxotiya Jesús cuiduba jiwi po
mataqueitha pentaquei seicae matacabitha.
\v 32 Barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca tsipei
pocotsiwa bapon barapomonae cuidubatsi be pon peyaputaein
pia peayapusʉ itorobi jume coyeneya tatsi paeba.
\p
\v 33 Judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi pebin baxota
eca, pon cauri xeina. Bapon bichocono wawaya exanatsi cauri.
Bapon Jesús baraichi xua namtsebiya wawai, jeye:
\p
\v 34 —¡Jesús Nazaret tomarapim, warapare pata xainya
weya! ¿Eta xua metha patopame pata xantha xua jinya apara
abe pata neexanaetsim? ¿Apara patopame jinya pana
nejutebicham? Paca yaputainchi yawa paca yaitainchi. Xam
apara pon Nacom caitoroba, pon pepa
Nentacuiruyapuxanepanaem, jei cauri.
\p
\v 35 Jesús itaweta cauri, jeye:
\p —¡Moyande! ¡Bapon wepu ponde! jei Jesús.
\p Nexata cauri pebin iratha xotsi barapomonae peitʉtha
tatsi. Pebin wepu poinchi cauri, saya jʉntema. Equeicha
jopa ateneyono.
\v 36 Daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca,
nayainyaba namchi:
\p —¿Eta po jumera xua bapon paeba? Jamaisa barapo pebin
itaweta caurimonae pia peayapusʉya itorobi coyenewatha.
Mataʉtano barapo caurimonae bara pona.
\p
\v 37 Daxita jiwi paebinouta Capernaum tomara cuariyatha
pocotsiwa Jesús exana.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana Simón Pedro
pamiyo tatsi
\r (Mt 8.14-15; Mr 1.29-31)
\p
\v 38 Bapoxonae Jesús judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi
wejoniya. Jesús joniya Simón pia botha tatsi. Simón
pamiyo tatsi atene, domaebatsi. Barapowa piamonae tatsi
Jesús jume daunweya wʉcatsi xua bapowa axaibi peexanaenexa
tsainchi.
\v 39 Jesús imoxoyo caquita uncua pentasipatha. Jesús
domaetha namchi, jeye:
\p —Barapowatha jopa bayatha yacacaewiyande, jei Jesús.
\p Domae aichurucuae. Nainya barapowa nantacotaxuba.
Bapoxonae bapowa pexaewa apata barapomonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pin bicheitomonae
\r (Mt 8.16-17; Mr 1.32-34)
\p
\v 40 Poxonae tabopiya tsanaicha pomonae piamonae barompaya
taatenetsi pomonae xua jopa nayaromae jʉpaeyo, daxita
barapomonae Jesús betacarendenatsi. Jesús ichawa beya
jayabapona pecobetha, bapoxonae daxita carepaya axaibi.
\v 41 Barichi pomonae cauri pexeinaewi Jesús taitaweta
barapomonae. Barapo caurimonae wawaya jeye:
\p —Apara xam Nacom Pexantom, jei.
\p Bequein caurimonae baxua paeba ichitha Jesús awiya
daʉmetha itaweta caurimonae. Jesús jopa najume copatsiyo
xua equeicha pepaebiwa tsane poxoru barapo caurimonae
yaputane xua bapon yatsicaewa Mesías pon Nacom itorobica.
\s Meje yabara poxonae Jesús cueicueijei Nacom Pejume
Diwesi judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi
\r (Mr 1.35-39)
\p
\v 42 Poxonae baya juntucuru pentha tsina, Jesús tomara
weiya ichaxota jiwaibi bara beya pona. Ichitha jiwi Jesús
jeitatsi. Barapoxonae bapomonae pata ichaxota Jesús popona.
Barapomonae aichaxaibi xua Jesús pewepu warapaewa
barapomonae.
\v 43 Ichitha Jesús namchi, jeye:
\p —Bewa irʉ yabara paebin Nacom pia pexeinya jume diwesi
tatsi, po diwesi yabara xua Nacom waba jiwi
petanaexanaenexatsi piamonae pomonae Nacom jʉntʉ coyene
itorobiya ewata. Apara baxua netsiyabara itorobica, jei
Jesús.
\p
\v 44 Daxota Jesús paeba ducuanaeta Nacom Pejume Diwesi
Judea nacuatha xua judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi.
\c 5
\s Meje yabara poxonae Jesús piamonae yawena xua duwei
yamona
\r (Mt 4.18-22; Mr 1.16-20)
\p
\v 1 Caentacabi Jesús Genesaret pucua itapatha uncua. Pin
bicheito pata bichocono nacʉcʉnaxuba Jesustha, tsipei
barapomonae ichichipa jume tane Nacom Pejume Diwesi tatsi.
\v 2 Jesús ainya jerabe tane pucuatha taetabo itapatha, po
jera saya naebe. Tsipei duwei peyamonaewi bayatha nacui
wetarʉcʉpa, mataʉtano poxoru bayatha nonobouna
taetabotha. Barapomonae pia peyamonaewan iquicompa.
\v 3 Nexata Jesús jeratha nontabiya Simón pia naetha
tatsi. Jesús Simón baraichi:
\p —Tsiwiyo neyana torotaxoyam, jei Jesús.
\p Bapoxonae Jesús eca jeratha. Jesús mene wecuidubecarena
jiwi Nacom Pejume Diwesi.
\v 4 Poxonae Jesús najume weta, Simón baraichi, jeye:
\p —Jeratha ponde ichaxota pentatheibʉ. Paxoyama painya
neyacamonaewa painya necapirenaenexa duwei, jei Jesús.
\p
\v 5 Simón, Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Pon jiwi Necuidubim, bequein barapo merawithe
payamonompan, pacobesa patan. Yaitama aunxuae neitorobame,
methaunxuae xoyaein tayamonaewa, jei Simón.
\p
\v 6 Poxonae barapomonae xoya, duwei pin tunto capirena,
muxu peucubabi xua peyamonaewa.
\v 7 Nexata barapomonae moya pecobetha itacowaeba pomonae
penabarʉ yaxunobompaexae, pomonae icha jeratha jinompa
itacowaebatsi, penayawenaenexa. Barapomonae pata. Jera ainya
naebe wʉntabe duwei. Muxu pebunopaebe jerabe.
\v 8 Simón pon Jesús icha wʉn duta, xua Pedro baraichi,
bapon tane baxua. Bapoxonae bapon Jesús peitabaratha
tauncuatsi pentabocotha. Simón, Jesús baraichi, jeye:
\p —Tanecanamataxeinaein, newepu ponare, tsipei xan abe
taexanaein, jei Simón Pedro.
\p
\v 9 Poxoru Simón Pedro junuwiya najʉntʉ coyene cabenaeca
yaitama peyacamonaewatha capirena duwei pin tunto. Irʉ
pomonae Simón Pedro pia jeratha petaenaewichi barapomonae
irʉ junuwiya najʉntʉ coyene cabenaeca.
\v 10 Irʉ Zebedeo pexantobe tatsi, Santiago irʉ Juan
baponbe irʉ junuwiya najʉntʉ coyene cabenaecabe. Baponbe
ponbe Simón pebarʉ yamonaeinbe tatsibe. Ichitha Jesús
Simón baraichi, jeichichi:
\p —Simón, jopa junuwinde, anoxuae caexanaeinchi xua
pinmonae yawenaename xua barapomonae pejume cowʉntsiwa
tsane Nacom icha bayatha ichim poxonae yamoname duwei
nawita, jei Jesús.
\p
\v 11 Nexata poxonae barapo jerabe botounabe, barapoxonae
barapomonae baxuan daxita nacui barapenta. Bapoxonae
barapomonae Jesús puna poinchi.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon peperʉ
sawinchi
\r (Mt 8.1-4; Mr 1.40-45)
\p
\v 12 Jesús icha tomara siwa pona. Bapoxonae pebin patopa
pon peperʉ sawinchi. Poxonae Jesús taebatsi, bapon Jesús
peitabaratha tatsi pentabocototha tauncuatsi yawa ira
betaeuncuareca. Bapon Jesús jume daunweya wʉcatsi,
jeichichi:
\p —Pon Necanamataxeinaem jiwi, icha bara ichichipame bara
caitacʉpa xua axaibi tana neexanaewam, tsipei jinya
neayapusʉ itorobi coyenewa nexeinaem, jeichichi Jesús
bapon.
\p
\v 13 Nexata Jesús, nacobe yota, yawa mata jayaba bapon,
pon peperʉ sawinchi. Jesús barai, jeye:
\p —Bara ichichipan. ¡Bara axaibinde! ¡Bara caaperʉxaibi
exanatsi! jei Jesús.
\p Bapoxonae bapon nainya taaichurucaetsi xua peperʉ
sawiwatsi.
\v 14 Nexata Jesús barai bapon, jeye:
\p —Jopa yabara tsipaebinde ichamonaetha xua neaxaibiwam.
Saya jame meisa ponde sacerdotemonaepintha xua
nenaitʉtsinexa xua bapon necataenexa xua bayatha nejumewa.
Bapontha care pocotsiwa xua pecatsiwa Nacomtha, pocotsiwa
xua bayatha Moisés cui itoroba xua equeicha jopa jinya
nenataxobinexa jinya pepontha. Bapoxonae daxita jiwi
cayaputaena xua tsita itapeinya xeinatsi xua xam bara jumem
yawa xua perʉ wʉnaem, jei Jesús.
\p
\v 15 Ichitha daxita jiwi tajʉ beya jume taetaepona
pocotsiwa Jesús exana. Pin bicheiton nacaetutapona Jesustha
pejume taenexa tsane pocotsiwa Jesús exana. Mataʉtano
nacaetutapona xua Jesús peaxaibi exanaenexa barapomonae.
\v 16 Ichitha Jesús ichaxota jiwaibi bara beya poneiba
compa. Baxotiya Paxatha tsipaebeiba.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon pecuenobinchi
\r (Mt 9.1-8; Mr 2.1-12)
\p
\v 17 Caentacabi Jesús cuidubauya. Irʉrʉ baxotiya ena
pomonae fariseomonae jiwana tatsi. Irʉ baxota ena pomonae
jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi.
Barapomonae daxita tsiqui tomaraxi werendena po tomaraxi ena
Galilea nacuatha. Irʉ daxita tsiqui tomaraxi werendena po
tomaraxi ena Judea nacuatha, irʉ ichamonae Jerusalén
tomara werendena. Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa
tatsi Jesús yawenatsi, daxota axaibi exana peatene jiwi.
\v 18 Nexata pebiwi pata. Barapo pebiwi carendena pon
pecuenobinchi. Xua xota pocotsiwatha maiteiba, barapomonae
barapocotsiwatha carendenatsi pecuenobinchi. Barapomonae
bepa bomʉxʉtha cajojoniyaei xua bepa Jesús peitabaratha
tabotichei.
\v 19 Ichitha barapomonae jopa cajojoniyaeyo bomʉxʉtha
tsipei pin bicheito boupa quecona. Barapo bo matatupa
pereca. Nexata daxota barapo bo matatupa beenoinya.
Barapomonae barapo penta tupa weatsa caxina xoreca. Nexata
barapomonae nantiya opi quetabe bʉmacatha barapo
pemaiteibiwatha. Bapoxonae bara weyawa yorecatsi barapo
pecuenobinchi jiwi pexainya deca tatsi, Jesús peitabarayo
decano tatsi.
\v 20 Jesús tane xua barapomonae yabara cui jume cowʉnta
xua Jesús bara peitacʉpaewatsi xua axaibi peexanaewatsi
pon pecuenobinchi. Daxota Jesús barai pecuenobinchi, jeye:
\p —Tajiton cayabara cui jʉntemainatsiba abe jinya
neexanae cuiru coyenein, jei Jesús.
\p
\v 21 Nexata pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi
coyene, irʉ fariseomonae, daxita barapomonae caemonae
natsipaeba, najei: “Maisa bapon bichocono abe tsipei
pocotsiwa bapon paeba bichocono Nacom tsita ajumebetsi.
Jiton dapocotsin aibi pon xua jiwi cacui yabara
jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru
coyenein tatsi. Jame meisa apara caein Nacom yaputane xua
jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe
pia peexanae cuiru coyenein tatsi”, najei barapomonae.
\p
\v 22 Ichitha Jesús yaputane xua barapomonae caemonae
natsipaeba. Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa metha baxua pana natsipaebame?
\v 23 ¿Eta po jumetha baran tsane pecuenobinchin? ¿Metha
jan tsane: ‘Abe jinya neexanae cuiru coyenein cata
jʉntemainatsi’, jan tsane? Ichacuitha ¿metha jan tsane:
‘Asiya uncuatabare yawa ponare’, jan tsane?
\v 24 Daxota aunxuae paca tsita itapeinya xeinaeinchi xua
xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, xua xeinan taayapusʉ
itorobi coyenewa xua bara tana neitacʉpaewa xua jiwi
tayabara cacui jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanaewa abe pia
peexanae cuiru coyenein tatsi pomonae jinompa barapo cae pin
nacuathe, jei Jesús.
\p Bara nexata pecuenobinchi Jesús barai, jeye:
\p —Catsipaebatsi, nontaponde. Jinya nemaituncuaewa pire.
Jinya bo be-iyandeno, jei Jesús.
\p
\v 25 Bapoxonae pon pecuenobinchi caena nainya nontapona
barapomonae peitʉtha tatsi, yawa pita xua pemaituncuaewa.
Pia bo be-iya yawa Nacom wʉnae jaintatsi poxonae namtotha
ecapona.
\v 26 Barapomonae daxita yabara najʉntʉ coyene cabenaeca
yawa Nacom wʉnae jaintatsi. Barapomonae junuwiya namchiya
jeye:
\p —Anoxuae waxainchi tainchi xua pewʉnaewa pocotsiwa jopa
yaputaetsi, jei barapomonae.
\s Meje yabara poxonae Leví wabatsi, Jesús waba
\r (Mt 9.9-13; Mr 2.13-17)
\p
\v 27 Poxonae baxua Jesús nacui weta, bapoxonae Jesús
pontaba. Jesús tane pebin pon pewʉn Leví. Leví bapon pon
paratixi pentoma noteibin po paratixi jiwi bewa catsibina
pon romanomonae pia pepa peyanacua ewatsinchi nexa. Bapon
eca ichaxota paratixi matoma noteibeca. Jesús Leví
baraichi, jeichichi:
\p —Nepuna ponde, jei Jesús.
\p
\v 28 Bapoxonae Leví nontapona. Daxita baxua xubota, cuenta
pona. Bapoxonae Jesús puna poinchi.
\p
\v 29 Pirapaeyo Leví pin penabanaewa exana pia botha xua
Jesús tsiexanatsi. Irʉ pebiwi pinmonae pomonae paratixi
pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon
romanomonae pia pepa peyanacua ewatsinchi nexa, barapomonae
Jesús barʉ eca pexaethopeibiwatha, irʉ ichamonaeno barʉ
enatsi penabarʉ nabanaenexa tsane.
\v 30 Ichitha fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi
Moisés pia peitorobi coyenewa, daxita barapomonae Jesús
pijimonae abeya tsipaebatsi xua Jesús yabara. Barapomonae
namchi, Jesús pijimonae tatsi baraichi, jeichichi:
\p —Maisa Jesús abe exana poxoru barʉ xayeca pomonae
paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina
pon romanomonae pia pepa peyanacua ewatsinchi nexa.
Mataʉtano barʉ xayeca pomonae abe peexanae cuiru coyene
peexanaewi, jeichichi Jesús pijimonae tatsi barapomonae.
\p
\v 31 Jesús jume nota barapomonae, jeye:
\p —Pomonae ba xua xaniwaicha jinompa xua jopa ateneyo
barapomonae ba jopa canantawenonaeyo pon jiwi peyawʉbin.
Saya jame meisa pomonae ba atene canantawenona pon jiwi
peyawʉbin.
\v 32 Barichinno xan patopan apara tha jopa tawabinexa tsane
pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi. Apara tha meisa
tawabinexa tsane pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi, xua
barapomonae icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa tsane Nacomtha,
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi po coyene
xua Nacom peyabara nainbotsiwatsi
\r (Mt 9:14-17; Mr 2.18-22)
\p
\v 33 Nexata barapomonae fariseomonae irʉ pomonae jiwi
pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene, daxita barapomonae
Jesús yainyabatsi, jeichichi:
\p —Pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi jopa juniya
nainboteibiyo xua jopa juniya tsipaebeibiyo Nacomtha. Irʉ
pomonae fariseomonae barichirʉ. Ichitha nama jinyamonae
daxua jopa cou daichiyo, saya cou ʉ penabaneibi xuano saya
ʉ peapeibi cou, jeichichi Jesús.
\p
\v 34 Jesús jume nota barapomonae, jeye:
\p —Paxam jopa bewa paexanaem tsane xua ichamonae
nainbotsina, pomonae patsiwabame pexaewa xua penabanaenexa
xua poxonae pebin pecotsiwa pita. Poxonae cataunxuae awiya
bapon eca poxonae jiwi nabane, jopa ba bapoxonae nainbotsi.
\v 35 Ichitha icha pon aena piowa pita, bapon caena nainya
waetabatsi, ichamonae waetaba xua bapon tajʉ
pecaponaenexatsi, bapoxonae jame jiwi ba bewa wecoyeya
yabara nainbotsi, xua equeicha bapon caewa pepatopaewa
tsane, jei Jesús.
\p
\v 36 Mataʉtano Jesús pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo
tsipaeba barapomonae, jeye:
\p —Jiwi ba jopa exanaeyo xua pena dorouto tsiwiyo jiwana
caxinaxubeta xua peru dorouto pewan botsinexa. Icha baxua
exanaetsipa xua pena paparuwatha wan bota peru doroutotha,
bapoxonae barapo dorouto abe tsanaya. Tsipei poxonae barapo
dorouto matanaxuba barapo pena paparuwa natsaquetabiya.
Poxonae barapo pena paparuwa natsaquetabiya equeicha wan
tsitsipanarena barapo dorouto. Bapoxonae equeicha pin wan
tsanaya beyacaincha xua poxonae copiya.
\v 37 Mataʉtano jiwi ba pena vino mera jopa eparecaeyo peru
bocototha, tsipei icha baxua exanaetsipa, barapo pena vino
mera abe exanaetsipa barapo bocoto tsipei barapo bocoto jopa
nayeyetaponaeyo poxonae barapo vino mera atsaxa. Barapo pena
vino mera naxuba xuano barapo bocotono naxuba poxonae barapo
bocoto tsitsica.
\v 38 Daxota bewa jame pena vino mera eparecae pena
bocototha. Bapoxonae pena vino mera jopa naxubiyo, xuano
pena bocoto jopa nacubiyo poxoru boco yeyena xuano poxoru
pena bocoto.
\v 39 Pon ba xua peru vino mera apa pirapaeyo jopa ichipaeyo
pena vino mera. Bapon jei: ‘Maisa peru vino mera xeica,
beyacaincha pena vino mera’, jei.
\c 6
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae tatsi yaboto nota
trigo xu judiomonae barompaya pia pentaquei seicae
mataqueitha tatsi
\r (Mt 12.1-8; Mr 2.23-28)
\p
\v 1 Caentacabitha judiomonae barompaya pia pentaquei seicae
matacabitha tatsi Jesús pijimonae barʉ iya pabi iyiya.
Jesús pijimonae tatsi xunumenapona trigo xu, bapoxonae
barapomonae pecobetha xu mata pepeta yawa xu xane.
\v 2 Nexata Jesús pijimonae tatsi tayainyabatsi,
fariseomonae yainyaba, jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa baxua paexaname? Apara jiwi jopa yabara
cui copatsiyo xua ichamonae penacuichiwa barapo matacabithe,
xua judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi
tatsi, jei barapomonae.
\p
\v 3 Jesús jume nota barapomonae, jeye:
\p —Barapo tajimonae jopa apara abe exanaeyo. ¿Jopa
payabara yorobim pocotsiwa bayatha David exana poxonae
jainpa poxonae irʉ pijimonae tajainpatsirʉ? Bapon David
pon caena bayatha Israel nacuamonae itorobiya pia pepa
peewatsinchi.
\v 4 Bapon David irʉ pijimonae tatsi barapomonae Nacom pin
pia botha jojoniya. David xane pan, po pan ichamonae cana
exana xua Nacomtha pecatsiwatsi. Irʉ barapo pan David
pijimonae cata xua pexaenexarʉ. Barapomonae xane bequein
barapo Nacom pia peitorobi coyenewatha copata xua saya meisa
sacerdotemonae itacʉpatsi xua pexaewa barapo pan.
\p
\v 5 Jesús namchi, jeye:
\p —Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin taitorobi coyenewa
xeinan xua jiwi tacoya taitorobiwa pentaquei seicae
matacabitha, jei Jesús fariseomonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesús cobe wʉnae exana pon pecobe
mʉbinchi
\r (Mt 12.9-14; Mr 3.1-6)
\p
\v 6 Icha matacabitha judiomonae pia pentaquei seicae
matacabitha tatsi Jesús joniya judiomonae pia penacaetutsi
botha tatsi. Mataʉtano tamropata pitaba xua cuiduba
barapomonae. Barapo botha eca pon pecoxa weya pecobe
mʉbinchi.
\v 7 Pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene
tatsi, irʉ fariseomonae baxota ena. Daxita barapomonae
Jesús necotenatsi pecui taenexatsi icha bara metha Jesús
cobe wʉnae exanaena pentaquei seicae mataqueitha pon pecobe
mʉbinchi. Icha Jesús pon pecobe mʉbinchi axaibi exanatsi,
bapoxonae barapomonae xeinaena po coyenewa xua Jesús abe
peyabara paebiwatsi tsainchi.
\v 8 Ichitha Jesús yaputane pocotsiwa barapomonae nanta
xeina. Jesús barai pontha pon pecobe mʉbinchi, jeye:
\p —Nontaponde, uncuare xote, jei Jesús.
\p Bapon nontapona, asiya uncua Jesús peitabaratha tatsi.
\v 9 Nexata Jesús barai ichamonae, jeye:
\p —Paca yainyabinchi, ¿eta xua copata pentaquei seicae
matacabitha? ¿Wʉnae jampa? ¿Abe jampa? ¿Eta xua, xua
exana jane? ¿Xua pebin capanepatsi jampa? ¿Xua pebin
bexotsi jampa? ¿Eta xua jane? jei Jesús.
\p
\v 10 Nexata Jesús naita muxunene cauncuapona, tane pomonae
pematawacaicha enaewichi. Jesús barai pon pecobe mʉbinchi,
jeye:
\p —Nacobe doire, jei Jesús.
\p Bapon nacobe doita. Nainya cobe wʉnae tsanaya.
\v 11 Ichitha barapomonae bichocono Jesús
casebarʉcʉpatsi. Barapomonae caemonae natsipaeba najei:
\p —¿Etabe cui yabara ichainchi Jesús? jei barapomonae
fariseomonae.
\s Meje yabara poxonae Jesús itapetsiya waba pia
peitorobiwi tatsi pomonae xua doce poyobe
\r (Mt 10.1-4; Mr 3.13-19)
\p
\v 12 Barapo matacabintha Jesús pona demxuwatha
petsipaebinexa Paxa. Baraxotiya Jesús Paxa matowa tsipaeba
barapo merawitha.
\v 13 Poxonae baya xometo pentha tsina bapoxonae Jesús
pijimonae waba. Barapomonae jiwana itapetsiya waba doce
poyobe, pomonae baraichi xua jeye: “Jesús pia peitorobi
jiwi tatsi”, yabara jeichichi.
\v 14 Meje barapo doce poyobe pomonae Jesús pia peitorobiwi
tatsi. Meje barapomonae: Simón, pon icha wʉn “Pedro”,
baraichi, irʉ ichʉn pewʉn Andrés, pon Simón peweicho
tatsi, irʉ ichʉn pewʉn Santiago, irʉ ichʉn pewʉn Juan,
irʉ ichʉn pewʉn Felipe, irʉ ichʉn pewʉn Bartolomé.
\v 15 Irʉ ichʉn pewʉn Mateo, irʉ ichʉn pewʉn Tomás,
irʉ ichʉn pewʉn Santiago, pon Alfeo pexanto tatsi, irʉ
ichʉn pewʉn Simón, pon celotemonaepin.
\v 16 Irʉ ichʉn pewʉn Judas, pon Santiago pexanto tatsi,
irʉ ichʉn pewʉn Judas Iscariote, pon Jesús
caenaetaxubatsi ichamonaetha xua Jesús pebexubinexatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús pin bicheitomonae cuiduba
\r (Mt 4.23-25)
\p
\v 17 Barapo doce poyobe Jesús demxuwa webarʉ dunareca,
peira matafatanaewatha barʉ patopa. Baxota peira
matafatanaewatha pin bicheito Jesús ewatumeinchi. Ichamonae
pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi baxota umena. Irʉ
Jerusalén tomarapiwi pata xua Judea nacuapiwi. Barichi Tiro
tomarapiwi, Sidón tomarapiwino pata. Barapo tomarabe mar
mene itapatha ecabe. Daxita barapo pin bicheito pata xua
Jesús pejume taenexatsi xua cueicueijei xuano xua Jesús
pia axaibi exanaetsi peatene jiwi.
\v 18 Pomonae cauri pexeinaewi barapomonae Jesús taitaweta
cauri.
\v 19 Daxita jiwi ichichipa xua Jesús pejayabiwatsi tsipei
Jesús daxita jiwi axaibi exana pia peayapusʉwatha.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba pejʉntʉ
coyene weiweinaewa, xuano jopa pejʉntʉ coyene weiweinaewa
\r (Mt 5.1-12)
\p
\v 20 Nexata Jesús pijimonae necota. Jesús barai
pijimonae, jeye:
\p “Pajʉntʉ coyene weiweiname bequein anoxuae peacopeibi
jiwi pam. Tsipei Nacom pia pejume cowʉntsiwichi tatsi
piamonae tatsi pam, pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya
ewata.
\p
\v 21 “Pajʉntʉ coyene weiweiname, bequein bara anoxuae
pajainpame, bexa tsane patonsanaename.
\p “Pajʉntʉ coyene weiweiname, bequein bara anoxuae
pawecoyam, bexa tsane bichocono pajʉntʉ coyene
weiweinaename.
\p
\v 22 “Pajʉntʉ coyene weiweiname poxonae bequein jiwi
paca ita aenae-aenei, bequein paca itaweta bo weya xuano
poxonae bequein abeya paca muxutainyaba. Mataʉtano poxonae
bequein jiwi paca yabara abe paeba. Barapomonae baxua paca
cana exana tamonae jiwi pamxaem xua xan ponxaein Nacom
Tananeitapetsin.
\v 23 Bichocono pajʉntʉ coyene weiweinare barapo
matacabitha, tsipei peitabocotheicha Nacom paca catsibina
pia pexeinya peitʉpanaewan pocotsiwan Nacom paca jʉntana
jeba pia nacuatheicha. Icha barapomonae paca ichi,
barapomonae pia pamo susato jiwi tatsi, Nacom pia peitorobi
jume pepaebiwi barichichi abeya biatainchi yawa abe
exanatsi.
\p
\v 24 “¡Ichitha pai jaibo paxam, anoxuae copei paacabem
tsobenaem poxoru methaunxuae equeicha jopa painya neraichiwa
tsane!
\p
\v 25 “¡Pai jaibo, paxam pomonae anoxuae patonsanabename
tsipei methaunxuae bexa tsane pajainpabenaename!
\p “¡Pai jaibo, paxam pomonae pajʉntʉ coyene
weiweinabename tsipei anoxuae methaunxuae pajʉntʉ coyene
wecoyam tsane!
\p
\v 26 “¡Pai jaibo, pomonae jiwi wʉnae paca jainteibena
painya necueicueijeixae po diwesi jopa Nacom Pejume
Diwesiyo! ¡Icha barapomonae paca ichi barichi barapomonae
pia pamo susato jiwi tatsi, wʉnae jainta pomonaetha pomonae
naerabiya paeba xua pinae barapomonae Nacom pia peitorobi
jume pepaebiwi!” jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua jiwi bewa
antobe pomonaetha pomonae pia peaitafaetabi jiwichi
\r (Mt 5.38-48; 7.12)
\p
\v 27-28 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Paxamtha pomonae
beta pana nejume taneme, barapomonae paca baraichi:
Paantobeinde pomonae bequein painya nepaca caaitafaetabi
jiwi. Mataʉtano beta pata taexande pomonae paca ita
aenae-aenei. Mataʉtano amanaya beta papaebare pomonaetha
pomonae paca yabara abe paeba. Nacomtha patawʉcare pomonae
xua paca biatane.
\v 29 Icha ichʉn paca jumata tsaquinopa pecobetha, moya
equeicha icha jumata pana najumata caeware xua painya
necajumata tsaquinopaenexa. Icha ichʉn pacata pita
peamʉtiyʉ camisa, po camisa xua athawe peruyaewa yawa bara
saya moya pacopare xua equeicha painya nepacata pichiwa
tsane camisa.
\v 30 Daxita coyenexi pocotsiwa ichamonae paca wʉca moya
bara pacaichabeibare. Pon pacata pita painyawa jopa equeicha
caewa pawʉcaeinde.
\v 31 Paexande ichamonaetha xua po coyene painya
neichichipaewa xua barapomonae beta painya nepacata exanaewa
tsane.
\p
\v 32 “Icha saya meisa paantobem pomonae painya nepaca
antobexae, Nacom jopa paca cui yabara matomacae tsane.
Tsipei apara irʉ pomonae peajʉntʉcoyenebewi antobe
ichamonae pomonae peantobewixaetsi.
\v 33 Barichi icha saya beta pata exaname pomonae beta
pacata exana, Nacom jopa paca cui matomatsiyo tsaneno baxua.
Tsipei pomonae peaitabe jiwi barapocotsi coyene irʉ exana
ichamonaetha pomonae peaitabe jiwitha.
\v 34 Barichi icha saya pacatsibame ichamonae xua bexa xuya
painya nepaca catsibinexa, Nacom jopa paca cui matomatsiyo
tsane baxua. Tsipei pomonae peaitabe jiwi barichi icha
peaitabe jiwitha catsiba xua xuya equeicha
pecatsibeibinexatsi.
\v 35 Paxam jame bewa paantobem tsane painya nepaca
caaitafaetabi jiwi, xuano jame beta bewa paexanaem
ichamonaetha. Mataʉtano jame bewa bara pacatsibim ichamonae
xua jopa painya neyabara ewateibiwa xua xuya painya nepaca
catsibeibiwa tsane. Icha baxua paexanaename Nacom paca
catsibina pia nacuatheicha pocotsiwa xua paca jʉntana jeba
pia nacuatheicha. Mataʉtano Nacom paca cana exanaena pia
pexanton jiwi tatsi pam, pon peitabocotha eca. Tsipei Nacom
pejʉntʉ coyene xanepanaein, daxota yawena barapomonaetha,
pomonae bequein xua jopa wecobe noteibiya jacobeibiyo xuano
xua peaitabe jiwi.
\v 36 Payabara cui nanta xeinare po coyene xua ichamonae
painya neyawenaewa. Icha be Nacom ichi xua yabara cui nanta
xeina po coyene xua peyawenaenexatsi jiwi, bara paichinde”,
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba xua jiwi jopa bewa
yabara paebina ichamonae xua penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae
\r (Mt 7.1-5)
\p
\v 37 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Jopa ichamonae
payabara paebinde xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae.
Nexata bapoxonae Nacom jopa paca yabara paebi tsane painya
xua nenatsicuentsiwa xua abe painya exanaexae. Ichamonae
jume daunweya jopa pajande: ‘Apara bapon picoya, apara bapon
picoya’, jopa pajande. Nexata Nacom jopa paca daichi tsane
baxua. Pacui yabara jʉntemainare po coyene ichamonae pacata
abe exana, nexata Nacom paca cui yabara jʉntemainaena xua
abe painya neexanaewa.
\v 38 Ichamonaetha, jopa juniya pacatsibinde, nexata Nacom
jopa juniya paca catsibi tsane. Painya dorotha paca catsina,
beta pacata pesabina, yawa beta pacata xatabacorecaena
pecobetha yawa pacata nʉnʉcʉtaxuina. Yawa pacata wʉnca
exanaena. Icha daunweya payabara paebiname xua
penatsicuentsiwa ichamonae xua abe peexanaexae, Nacom
barichi daunweya paca yabara paebina xua painya
nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae”, jei Jesús.
\p
\v 39 Jesús tsipaeba barapomonae pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo, jeye: “Pon ba peitata nacʉtsin jopa itacʉpaetsi
xua pematacaponaewa ichʉn pon irʉ peitata nacʉtsin. Icha
bapon baxua exanaetsipabe, baponbe fetotha joparecaetsipabe.
\v 40 Pon ba aena nacuiduba xua peyaputaenexa, bapon jopa be
bapocotsinyo, pon pecuidubin jiwi, pon peyaputaein. Ichitha
pon poxonae wetsina xua nacuiduba, bapon be pia pecuidubin
cui jʉpa”, jei Jesús.
\p
\v 41 Barichi equeicha Jesús paeba caeintha pomonae
pijimonae tatsi jiwana icha pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo, jeye: “Xam be jinya jiton itata taneme poxonae
naepʉtiyo itata jopiyatsi, ichitha jopa taem xua irʉrʉ
xam nama pin naepʉto neitacueretotha ducua. Barapocotsi
jʉta coyeneya ichi, xam ba jinya jiton cui taneme xua
poxonae abe exana, ichitha jopa nayaputaem xua irʉrʉ xam
bara ichim nama bichocono abe exaname.
\v 42 Icha jopa taem pin naepʉto xua neitacueretotha ducua,
jopa caitacʉpaeyo xua nejeiwa jinya jitontha: ‘Tajiton,
cata jutinchi naepʉtiyo xua ducua neitacueretotha’, xua
nejeiwa. Xam nepaebin xua ichʉn exana xua baxua
neexanaewatha irʉ. Xam copiya nata jure barapo pin naepʉto
xua neitacueretotha ducua. Bapoxonae beta taename
nejutsinexa tsane naepʉtiyo xua jinya jiton peitacueretotha
tarucuatsi”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua pinae jiwi
yaputane nae penacoichixae
\r (Mt 7.17-20; 12.34-35)
\p
\v 43 Jesús namchi, jeye: “Po naein pexeinya naein jopa
bapana nacoichiyo po pethei camatsa thei. Barichi po naein
camatsa naein jopa bapana nacoichiyo po pethei pexeinya
thei.
\v 44 Jiwi yaputane nae po nae penacoichixae. Daxita jiwi
yaputane xua higo thei, po pethei pexeinya thei jopa bapana
teracae po naetha sojei xua camatsa nae. Mataʉtano jiwi
yaputane xua uva thei po thei ʉnbototha xuwa jopa bapana
teracae naexitha. Bara jʉta ichi jiwi yaputane xua pebin
pejʉntʉ coyene xanepanaein pon xanepanaya peexanaeinxae.
\v 45 Pon ba pejʉntʉ coyene xanepanaein, bapon ba jame ba
paeba pocotsiwa pexeinya coyene, pejʉntʉ coyene
xanepanaeinxae. Barichi pon ba peajʉntʉcoyenebein bapon ba
abe paeba, peajʉntʉcoyenebeinxae. Pocotsiwa jiwi nanta
xeina pejʉntʉ coyenetha, baxua ba pecoiboto tsina
cueicueijei”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús ainya bomʉxʉbe yabara paeba
\r (Mt 7.24-27)
\p
\v 46 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Paxam pana neyabara
jam: ‘Patatanecanamataxeinaem’, pajam, daichitha jopa
paexanaem pocotsiwa paca itorobatsi.
\v 47 Incane yabara paca tsipaebinchi pon xua patopa
taxantha, nejume naitomata pocotsiwa paeban, mataʉtano
exanano pocotsiwa ichichipan, bapon beta popona Nacom nexa.
\v 48 Bapon barapocotsi jʉta coyeneya nacana exana icha be
ichi pon bo acabanota peira matatsucaewatha xua ichaxota ira
daunwei. Meje jeye: Copiya mʉthʉn tajʉ exanareca
pecuaranobinexa bomʉxʉ naeton. Poxonae mene matacaewaxuba,
barapo bomʉxʉ jopa joparenaeyo poxoru naeton tajʉ
umenareca xuano poxoru bomʉxʉ uncua pematatsucaewatha
ichaxota ira daunwei.
\v 49 Ichitha nama pon nejume taetha, xuano jopa exanaeyo
pocotsiwa ichichipan, bapon be meje: Bapon be pocotsin bo
acabanota ichaxota ira matafatsana, xuano naeton jopa tajʉ
umenarecaeyo. Poxonae mene matacaewaxuba, barapo bomʉxʉ
joparena poxoru naeton jopa tajʉ umenarecaeyo, xuano poxoru
bomʉxʉ uncua ichaxota ira matafatsana. Barapo bomʉxʉ
nainya joparena. ¡Maisa bomʉxʉ bichocono abe!” jei
Jesús.
\c 7
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon soldadomonae
romanomonae pia pentacaponaein tatsi tanacuitatsi
\r (Mt 8.5-13)
\p
\v 1 Poxonae Jesús baxuan najume weta xua barapomonae jume
tane, bapoxonae Capernaum tomara beya pona.
\v 2 Baxotiya popona romanomonae soldadomonae pia
pentacaponaein tatsi, pon xeina pia
petanacuiteibinchixaetsi. Barapon bichocono antobe pia
petanacuitinchi. Bapon pon petanacuiteibin bichocono atene,
xua awatha petʉpae.
\v 3 Poxonae romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein
tatsi Jesús yabara jume tainchi, bapoxonae itoroba pitiri
jiwi judiomonae jiwanapiwi Jesús beya xua petaaxaibi
exanaenexa tsainchi pia petanacuichin tatsi.
\v 4 Barapomonae Jesús imoxoyo caquita poinchi. Barapomonae
Jesús jume daunweya tsipaebatsi, jeichichi:
\p —Barapo pentacaponaein, pentacui xanepanaein, daxota
yawende.
\v 5 Poxoru bapon wanacuamonae wʉnae yabara cananta
xeineibatsi. Mataʉtano bapon itoroba xua acaba pata
penacaetutsi bo pia paratixitha, jei barapo pitiri jiwi.
\p
\v 6 Nexata Jesús barʉ poinchi barapomonae. Ichitha
poxonae Jesús muxu pepatopae, romanomonae soldadomonae pia
pentacaponaein tatsi pia botha tatsi, barapo soldadomonae
pia pepa pentacaponaein tatsi, bapon itoroba pia jiwi xua
petacajume jeichinexa tsainchi Jesustha:
“Tanecanamataxeinaein, xan saya tacui pawin. Auran xua xam
nepatopaewa tsane tabotha tsipei xam ainya cuim.
\v 7 Daxota jopa patopaeinyo nexainya beya, tsipei xam ainya
cuim, xua paebiname pia peatenewatha tatsi bapoxonae bapon
axaibi bara tsane pon inta nacuiteiba.
\v 8 Xan bichi xeinan tanecanamataxeinaein, pon neitoroba.
Barichirʉ xeinan soldadomonae pomonae itorobeiban. Poxonae
ichʉn itoroban: ‘ponde’, jan, bapon pona. Poxonae ichʉn
waban: ‘antha’, jan, bapon patopa. Pon inta nacuita,
itoroban: ‘inta exande’, jan, inta exana”, jeye
pentacaponaein, jei pomonae penacajume caitorobixaetsi.
\p
\v 9 Poxonae Jesús baxua jume taeba, jume cui yabara
cananthʉthʉ nanta xeinanaya cabenaeca beta pepaebixae
romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi. Jesús
necotaba pomonae puna poinchi, barai, jeye:
\p —Xaniyan paca tsipaebatsi Israel nacuatha irʉ
dapocotsin jopa caxinaeinyo pocotsin icha pon iche pon tana
necui yabara jume cowʉntsin xua bara neitacʉpa xua axaibi
taexanaewa jiwi, jei Jesús.
\p
\v 10 Poxonae barapomonae botha caibe nawibiya, barapomonae
taeba dʉcʉpa xua axaibiya boca romanomonae soldadomonae
pia pentacaponaein tatsi pia petanacuichin tatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús petʉpaein asʉ exana pexanto
tatsi powa pecuenta tʉpaewayotsi piseuri
\p
\v 11 Poxonae Jesús baxua nacui weta, bapoxonae Naín
tomara beya pona. Jesús cueyabatsi pijimonae, irʉ pin
bicheitomonaeno napona.
\v 12 Poxonae Jesús muxu pepatopae tomaratha, Jesús tane
xua pewowin petʉpaein cajojondenatsi xua pemʉthʉthʉ
xubinexa tsainchiba, pon pena tsita compa. Barapo pewowin
powa pecuenta tʉpaewayotsi piseuri barapowa pexanto tatsi.
Barapowa puna poinchi pin bicheito.
\v 13 Bapon Jesús pon Pecanamataxeinaeinxae jiwi, barapowa
yabara cui nanta xeinatsi. Jesús barai bapowa, jeye:
\p —Jopa wecoyande, jei Jesús.
\p
\v 14 Nexata Jesús imoxoyo caquita pona petʉpaein, yacaja
jayabano. Pomonae yacaja capona yacaja caumenarʉcʉpa.
Jesús barai petʉpaein, jeye:
\p —Pewowin catsipaebatsi, nontaponde, jei Jesús.
\p
\v 15 Nexata pewowin pon tʉpa, nantacotecataba, yawa
tamropata pitaba xua pecueicueijeiwa. Jesús coxiwatha cana
cobenata pexanto.
\v 16 Poxonae pin bicheito taerʉcʉpa baxua, barapo pin
bicheito bichocono junuwa. Barapoxonae barapo pin bicheito
Nacom wʉnae jaintatsi, barapomonae namchi:
\p —Nacom peitorobi jume pepaebin, pon ainya cui, waxantha
patopa. Nacom siwa pona peyawenaenexa pijimonae pomonae pia
pejume cowʉntsiwichi, jei barapomonae.
\p
\v 17 Daxita jiwi jume tane xua Jesús exana Judea nacuatha,
irʉ po nacuan imoxoyo caquita ena Judea nacuatha.
\s Meje yabara poxonae Juan itoroba pijimonae Jesús beya
peyainyabinexa tsainchi Jesús
\r (Mt 11.2-19)
\p
\v 18 Juan pijimonae tsipaebatsi daxita baxua xua Jesús
exana. Juan waba ainya pebinbe pijimonae jiwana tatsi.
\v 19 Baponbe Juan itoroba Jesús beya xua najume caruta
baponbetha mataʉta xua Jesús peyainyabinexatsi xua icha
metha bara baponde jei pon bewa patopeicaena, bapon Cristo,
jei. Ichacuitha metha ichʉn jampa, xua pawʉnae ewatsin
jampa jei.
\v 20 Bara baponbe ponbe Juan peitorobixaebe, baponbe
imoxoyo Jesús caquita uncuatsibe. Baponbe Jesús baraichi:
\p —Juan pon jiwi Pebautisabin, bapon pana nejume caruta,
bapon namchi: ‘¿Metha bara xaniwaicha baponda, pon bewa
patopeicaena, bapon Cristo?’ jei. ‘¿Ichacuitha metha bara
ichʉn pawʉnae ewatan jampara?’ jei Juan, jei baponbe.
\p
\v 21 Poxonae baponbe patopabe, Jesús axaibi exana
peatenewi, irʉ pomonae pin domae xainchi, yawa taitaweta
pomonae cauri xeina. Mataʉtano yawenano xua equeicha tane
pomonae jopa necotsiyo.
\v 22 Baponbe jume notatsibe. Jesús jume nota, jeye:
\p —Paponarebe Juan beya. Juan patsipaebarebe xuaunxuae
pocotsiwa panecui tanemebe, mataʉtano xuaunxuae pocotsiwa
pana nejume tanemebeno. Mataʉtano patsipaebarebe xua
pomonae peitata nacʉtsi jiwi equeicha tane, mataʉtano xua
pomonae pejayujayujeimonae beta pona equeicha. Mataʉtano
xua pomonae peperʉ sawichimonae equeicha perʉ wʉnae,
mataʉtano xua pomonae pemuxusipanaewi equeicha muxu nasaba,
mataʉta xua pomonae pewerapaewi equeicha asʉ. Mataʉtano
pomonae xua peacopeibiwi jume tane Nacom pia pexeinya
pecapanenebiyae diwesi jume.
\v 23 Patsipaebare Juan xua xan janje: ‘Jʉntʉ coyene
weiweinaena pon jopa ainya ʉnthʉthʉnyo, pon xaniwaicha
neyabara cui jume cowʉnta’, xua jan, jei Jesús.
\p
\v 24 Nexata ponbe Juan itorobabe ponabe Juan beya.
Bapoxonae Jesús tsipaeba jiwitha, xua Juan yabara paebatsi,
jeye barapomonaetha: “Ira xuepana susato tsurucuae nacuatha
paponame. Poxonae bara beya paponame, ¿eta xua painyatsi?
¿Painya jume taetsi pebin pon ainya ʉnthʉthʉto cui xeina
icha be naepanaewa ichi xua saya joibo ba jʉbabiya caya
tsaibi? Jume apara.
\v 25 Bara paichim paponame, ¿painya nejume taenexa pebin,
pon peitʉpanae paparuwa nama xatata? Jume apara.
Payaputaneme pomonae peitʉpanae paparuwan nama xataba,
barapomonae jinompa pexeinya bontha pomonae jiwi itorobiya
pia pepa peewatsiwixaetsi.
\v 26 Jume. Jopa baxua patsiponaem xua jopa painya jume
taenexa pebin pon ainya ʉnthʉthʉto cui xeina, mataʉtano
xua jopa painya jume taenexa pebin pon peitʉpanae paparuwa
nama xatata. Apara jame baxua patsiponame xua painya nejume
taenexa pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon Juan
bichocono peainya cuin pon Nacom pia peitorobi jume
pepaebiwi jiwanapin beyacaincha ichʉn pon Nacom peitorobi
jume pepaebin.
\v 27 Juan bapon apara, pon yabara paebatsi Nacom Pejume
Diwesitha poxonae Nacom netsipaeba, nejei:
\q ‘Catsiwanae itorobinchi copiya pon
\q tana nacajume carutsin.
\q Barapon jʉntʉ cui wʉnaetsina jiwi,
\q xua daxita jiwi najʉntʉ cui
\q wʉnaetsina xam nexa, xua necantenta
\q weyataeya wabinexa poxonae patopaename’,
\q nejei Nacom Pejume Diwesitha.
\m
\v 28 Paca tsipaebatsi, xua daxita Nacom peitorobi jume
pepaebiwi pomonae Juan tsiwanaya jinompatsi bayatha,
dapocotsin aibi barapomonae jiwana pon yatsicaewa peainya
cuin beyacaincha pon Juan, pon jiwi Pebautisabin. Juan
peainya cui diwesi yabara cueicueijei po coyene xua Nacom
itorobina jiwi. Ichitha po diwesi xua tamonae anoxuae paeba
barapo diwesi bichocono ainya cui diwesi beyacaincha xua
Juan cueicueijei, bequein jiwi nanta xeina xua tamonae jopa
ainya cui jiwi.
\p
\v 29 “Daxita barapomonae baxua jume taerʉcʉpa. Irʉrʉ
jume taerʉcʉpa pomonae paratixi pentoma noteibiwi
romanomonae pia pepa peyanacua ewatsinchi nexa, pomonae
bayatha Juan bautisaba. Daxita barapomonae nanta
xeinarʉcʉpa xua Nacom bara pepa pentacui xanepanaein.
\v 30 Ichitha fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi
Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapomonae jume
itaweta, Nacom jume itawetatsi pocotsiwa xua Nacom
beexanaena barapomonae nexa. Mataʉtano barapomonae cui
itaweta, Juan cui itawetatsi xua pia pebautisabi coyenewa.
\p
\v 31 “Jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi tatsi, bapon Jesús
namchi, jeye: ¿Eta pocotsimonae cui jʉpatsi barapomonae
pomonae xote jinompe pomonae Nacom jume itawetatsi? ¿Etabe
jʉta ichi barapomonae?
\v 32 Barapomonae be pexui, pocotsixi panatha nabarʉ
jinompa. Nabarʉ wawai tsurubenanaebiya. Barapoxi nabarai,
jeye: ‘Bayatha oibo paca tsimuxu obatsiba ichitha jopa
panawirabim. Bayatha paca tsimuxu wecoyeichiba icha be ichi
poxonae ichʉn tatʉpatsi, ichitha jopa pana itanuwe jume
notsim xua painya newecoyeinexarʉ’, jei barapoxi.
\v 33 Juan patopa pon jiwi Pebautisabin. Bapon jopa xaeyo
pan. Mataʉtano jopa apaeyo vino mera. Ichitha paxam pajam:
‘Apara Juan puna popoinchi cauri’, pajam.
\v 34 Bapoxonae xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopan.
Xan pan taxaein yawa vino mera taapaein. Paxam pana neyabara
paebame, pajam: ‘Bapon maisa jopa juniya nabanaeyo, yawa
jopa juniya apaeyo. Peatsacae jiwi abe peexanae jiwi pia
jiton tatsi, irʉ pomonae paratixi pentoma noteibiwi
barapomonae pia jiton tatsi’, pana neyabara jam.
\v 35 Nacom piamonae tatsi barapomonae tsita exana xua jiwi
tsita exanatsi Nacom pia peyaputae coyeneintha tatsi. Po
coyene barapomonae exana baxua Nacom tsita pexeinya
coyenetsi”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús siwa pona Simón
fariseomonaepin pia bo beya tatsi
\p
\v 36 Caein fariseomonaepin bapon Jesús wabatsi petaxaenexa
tsainchi pia botha. Jesús pona bara beya yawa naeca
pexaethopaewatha penanabanaenexa tsane.
\v 37 Nexata petsiriwa patopa powa pesi cui weiweinaewa,
powa barapo tomaratha popona. Barapowa yaputane xua Jesús
nanabanaeicha fariseomonae jiwanapintha. Barapowa alabastro
ibo wʉn bosibʉ atsato capatopa Jesustha xua petuxuei
nasiwa xua bichocono wʉnca.
\v 38 Barapowa Jesús imoxoyo caquita wecoyei tsuncuaetsi
yawa peitacuere mentha Jesús taxu atatsica exanatsi.
Bapoxonae barapowa pia pentanatha baxota Jesús taxu tsewa
exanatsi. Barapowa Jesús taxu tsutsubatsi poxoru Jesús
Pecanamataxeinaein jiwi. Bapoxonae barapowa Jesús taxu
epatabatsi petuxuei nasiwatha.
\v 39 Poxonae fariseomonae jiwanapin pon Jesús pewabixaetsi
petaxaenexa tsane pia botha, poxonae bapon tane baxua, bapon
pia coutha nabarai: “Icha bapon xaniwaicha tsipae pon Nacom
peitorobi jume pepaebin tsipae metha yaputaetsipa xua powa
jayabatsi apara powa pesi cui weiweinaewa, mataʉtano xua
bapowa powa peatsacaewa. Ichitha bapon xaniwaicha jopa
daponyo pon Nacom itoroba”, jei barapon pon
fariseomonaepin.
\v 40 Nexata Jesús barai fariseomonae jiwana jiton, jeye:
\p —Simón incane catsipaebinchi, jei.
\p Bapon jume nota, jeye:
\p —Pon jiwi Necuidubimxae, moya taema, jei.
\p
\v 41 Jesús barai, jeye:
\p —Pebinbe nacueyatabe nacowaetabe paratixi ichʉntha.
Ichʉn jopa cataunxuae xuya catsiyo quinientos po
paratiximonaebe po paratixi quinientos po matacabibe nexa
poxonae nacuita. Ichʉn jopa cataunxuae xuya catsiyo
cincuenta po paratiximonaebe pontha pon penacowaetsixaetsi.
\v 42 Poxoru baponbe jopa itacʉpaetsibe xua xuya equeicha
pecatsiwa tsanebe pontha pon penacowaetsixaebe, daxota pon
penacowaetsixaetsi paratixi, bapon namchi, jeye: ‘Metha
basaya paca cui yabara jʉntemainatsibe’, jei. Incane
netsipaebare Simón xua baponbe, ¿jintam yatsicaewa
antobetsira xua beyacaincha ichʉn antobetsi xua antobe pon
nacowaetatsi paratixi? jei Jesús.
\p
\v 43 Simón jume nota, Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Bʉ, metha moya pon bichocono cacui yabara
jʉntemainatsi bichocono pon penacowaetsixae quinientos po
paratiximonaebe, jei Simón.
\p Jesús barai:
\p —Bara beta nejume notame, jei Jesús.
\p
\v 44 Nexata Jesús necota barapo petsiriwa, bapoxonae
Jesús Simón baraichi: Taema pocotsiwa barapo petsiriwa
inta exana. Xan patopan jinya botha ichitha jopa meratha
netaxu waexubim xua painya cui coyeneyathaxae xua judiomonae
pamxaem. Nama barapowa peitacuere mentha netaxu atatsica
exana yawa pia pentanatha netaxu tsewa exana.
\v 45 Xam jopa netsutsubim, ichitha bapowa poxonae caena
jonarenan awiya came netaxu tsutsuba.
\p
\v 46 Jopa nenta epatabim petuxuei tuxusi nasi mera. Ichitha
barapowa petuxuei tuxusi nasi mera netaxu epataba.
\v 47 Daxota catsipaebatsi xua bapowa matowa nasi cui
matacaeta. Daxita baxuan yabara jʉntemainan, daxota
bichocono neantobe. Ichitha nama pon be conotha nasi cui
matacaeta, be conotha yabara cui jʉntemainan. Bapon be
conotha neantobe, jei Jesús.
\p
\v 48 Equeicha Jesús namchi bapowatha. Petsiriwa baraichi,
jei:
\p —Cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsiba
abe jinya neexanae cuiru coyenewan, jei Jesús.
\p
\v 49 Pomonae Jesús pebarʉ nabanaexaetsi, barapomonae
nabarai, jeye:
\p —Bapon, ¿jintamda, jamaisa bapowa cacui yabara
jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru
coyenewan tatsi? jei barapomonae pomonae baxota naena.
\p
\v 50 Jesús barai petsiriwa, jeye:
\p —Bayatha necacapanepaewa caexainchi tsipei yabara tana
nejume cowʉntsixaem. Saya jʉntemiya poponde, jei Jesús.
\c 8
\s Meje yabara yabʉxi powaxi Jesús yanabatsi
\p
\v 1 Bapoxonae pirapae Jesús daxita tomarantha pona
ducuanaeta, tsica tomaraxithano po tomarantha pin
tomaranthano. Mataʉtano paeba ducuanaeta Nacom pia
pexeinya jume diwesi tatsi po diwesi yabara xua Nacom waba
jiwi petanaexanaenexatsi piamonae pomonae Nacom jʉntʉ
coyene itorobiya ewata. Jesús yanabatsi pia peitorobiwi
tatsi pomonae doce poyobe.
\v 2 Barichi Jesús yanabatsi petsiriwaxi, powaxi Jesús
bayatha taitaweta cauri xuano axaibi exanano xua domae
xainchi. Barapowaxi jiwana caewayo pewʉn María Magdalena,
tsipei pia tomara tatsi pewʉn Magdala. Barapowa María
powa bayatha taitawetatsi siete poyobe cauri.
\v 3 Bichirʉ petsiriwa, powa pewʉn Juana, bapowa napona.
Bapowa Juana, Cuza piowa tatsi. Bapon Cuza pon Herodes pia
bo tatsi tayapucaecatsi. Irʉ ichowa pewʉn Susana, bapowa
napona. Irʉ ichowaxi ainya yabʉxirʉ napona. Daxita
barapowaxi Jesús ʉpain exaneibatsi xua xoxi barapowaxi
pexeinaexae.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua pon peʉbin yabara
\r (Mt 13.1-9; Mr 4.1-9)
\p
\v 4 Daxita tomaranpiwi pata. Poxonae pin bicheito
nacaetuta Jesús cuiduba barapo bicheito po diwesiyo
pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo.
\v 5 Jesús barai: “Pebin pon peʉbin pontaba pia ʉbichi
pabitha. Poxonae pon peʉbin ʉbauya, icha xu namtotha
othopeica, pexu jiwi taxunaunaba, yawa pepupunaewi xu xane.
\v 6 Icha xu, xu othopeica ibowantha. Poxonae barapo xu
xuwa, barapo xu, xu yʉnna poxoru jopa tajʉ xuwarecaeyo
poxoru ibotixi nacʉcʉna yawa poxoru ira tsewa.
\v 7 Icha xu, xu othopeica ichaxota pesoiwan xuwinaena.
Barapo xu yaboto nanta capanaba poxoru yawa muxuna xuwina
pesoiwan.
\v 8 Icha xu, xu othopeica ichaxota ira wʉnae. Poxonae
barapo xu, xu xuwa, xu nawʉnaeta. Cae xuto nacoita cien po
xu matabʉxʉyobe”, jei Jesús.
\p Poxonae Jesús baxua paeba, bapoxonae jume daunweya
namchi: “Icha pamuxu dubename, moya pana nejume naitaeware
pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús namchi xua exua metha
pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo yabara, jane jei
\r (Mt 13.10-17; Mr 4.10-12)
\p
\v 9 Nexata Jesús yainyabatsi pijimonae, barapomonae
namchi, jeye: “¿Eta pocotsiwa yabara caunutame poxonae
pana netsipaebame barapo pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo?” jei bapomonae.
\v 10 Jesús jume nota, jeye: “Meisa paxam yatsicaewa
Nacom yabara paca yaputane exana po pecuidubiwa xua moya
peyawʉn xeinaewa. Barapo moya peyawʉn xeinaewa apara xua
Nacom exana xua paca cana exana xua painya nepaca
itacʉpaewa xua painya nenaexanaewa Nacom piamonae tatsi
pam, pomonae pamxaem Nacom itorobiya paca ewata. Ichitha
jame ichamonae meisa pomonae jopa nejume cowʉntsiyo jopa
daichichi Nacom jopa copatsiyo xua barapomonae peyabara
yaputaewa baxua. Daxota barapomonae cuiduban pecayabara
jʉta pepaebi diwesintha xua Nacom peyabara yaputaenexatsi.
Baxua paeban xua bequein pia tana necui taibenaewatha tsane
ichitha jopa pia tana necui yaputaibenaewatha tsane. Yawa
xua bequein pia tana nejume taibenaewatha tsane ichitha
jopa pia tana nejume copi taibenaewatha tsane”, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae muxu yaputane exana
po diwesi xua pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo pon peʉbin
yabara
\r (Mt 13.18-23; Mr 4.13-20)
\p
\v 11 Equeicha Jesús namchi: “Meje apara baxua yabara
caunutan poxonae paeban pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo:
Po xuto xua iratha xuwa nacoichiya xanepanaya exana. Barapo
xuto yabara caunuta Nacom Pejume Diwesi xua poxonae pebin
jʉntʉ coyene webocatsi pebin wʉnaeya xanepanaya cana
exanatsi.
\v 12 Po xuton xua namto beothopiya, aichurubenae. Barapo
xuton yabara caunuta xua jiwi bara jʉntʉ coyene weichichi
caurimonae pia pentacaponaein tatsi. Jiwi jʉntʉ coyene
weajumetsurubenae exanatsi Nacom Pejume Diwesi xua bayatha
po jume jume tane, xua bapoxonae jopa petajume
cowʉntsinexa tsainchi Nacom, yawa xua jopa petana
capanenebiyaenexa tsainchi Nacom beya xua Nacom exanaena.
\v 13 Po xuton xua xu othopa ibowantha, barapo xuton yabara
caunuta po jiwi xanepanaya jume tane Nacom Pejume Diwesi
xuano jʉntʉ coyene weiweinaya Nacom jume cowʉntatsi.
Ichitha bara caeto jume cowʉnta poxoru barapomonae
antʉfaetabiya jume jeba Nacom Pejume Diwesi pejʉntʉ
coyeneintha. Mataʉta cauri jʉntʉ coyene wemuxu paeba xua
abe peexanaenexa tsane. Daxota barapomonae cayabara
jʉntemaina Nacom.
\v 14 Po xuton xua xu othopa pesoiwantha barapo xuton
caunuta xua pomonae Nacom Pejume Diwesi jume tane ichitha
saya barompaya pia jʉntʉ coyeneyatha jinompa, yawa saya
ʉ copei cayabara nanta xeina, yawa saya exana pocotsiwa
jʉntʉ coyene weiweina cana exanatsi. Po coyene pebiwi
exana baxuan barapocotsi jʉta coyeneya exana icha ichi xua
po xuton be pesoiwantha xu othopiya. Barapo xuton jopa thei
dubenaeyo. Barapocotsi jʉta coyeneya ichi, barapo jiwi
jopa xanepanaya jinompaeyo Nacom nexa.
\v 15 Po xuton xua xu othopeica peira wʉnaewatha, bara
nacoita. Barapo xuton yabara caunuta pomonae jume tane
Nacom Pejume Diwesi xuano jume cowʉntano poxoru jʉntʉ
coyene xanepanaya jume tane. Mataʉtano beta exana
dubenanaebiya beya matapainya jiwi cui tane xua barapomonae
jʉntʉ coyene xanepana Nacom peitabaratha tatsi”, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae tsipaeba pecayabara
jʉta pepaebi diwesiyo xua pecoicha yabara
\r (Mr 4.21-25)
\p
\v 16 Equeicha Jesús namchi: “Poxonae jiton pecoicha
coicha exana bapoxonae jopa coicha matacatsiyo. Mataʉta
jopa coicha exanaeyo cama peʉpana deca. Jame asiya coicha
exanatsi, pecoicha taenexa pomonae jojoneibarena.
\v 17 Daxita pocotsiwa xua moya peyawʉn xeinaewa bexa
tsane jiwi yabara yaputaena. Barichi barapo diwesin xua
pecayabara jʉta pepaebi diwesin xua paebaponan jiwi
itacʉpaeinchi xua peyabara yaputaewa tsane.
\p
\v 18 “Pana nejume naitaeware painya neexanaenexa
pocotsiwa paca tsipaebatsi. Pon ba be conotha Nacom yabara
yaputainchi, Nacom bapontha cana exanaena xua ichawa
peyabara yaputaewa tsane beya poxonae bapon equeicha
bichocono Nacom pejume cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa
ichipaeyo xua Nacom peyabara yaputaewatsi, Nacom wepichina
po coyene bapon yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume
cowʉntsiwa tsainchi”, jei Jesús.
\s Meje yabara Jesús pena tatsi irʉrʉ peyapin jiwi
tatsino
\r (Mt 12.46-50; Mr 3.31-35)
\p
\v 19 Nexata Jesús pena tatsi irʉrʉ peyapin jiwi tatsino
pata ichaxota Jesús uncua. Ichitha jopa Jesús imoxoyo
caquita ponaetsi tsipei bichocono pin bicheito.
\v 20 Ichʉn Jesús baraichi:
\p —Ena, irʉrʉ neyapin jiwino pesato beya umena. Bepara
bequein cataei, jei bapon.
\p
\v 21 Jesús namchi barapomonaetha:
\p —Apara jame be taena tsicotan yawano be tayapin jiwi
tsicotan pomonae xua jume tane Nacom Pejume Diwesi xuano
xua exana pocotsiwa Nacom itoroba, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús xainya ducuanaya exana joibo,
yawa maratsacano xainya mene ducuanaya exanano
\r (Mt 8.23-27; Mr 4.35-41)
\p
\v 22 Caentacabi Jesús barʉ pona pijimonae jeratha.
Jesús pijimonae barai:
\p —Antha, poinchi icha muxunene beya, pucua beya, jei
Jesús.
\p Bara ponarʉcʉpaba.
\v 23 Poxonae cataunxuae jeratha yana enapona bapoxonae
Jesús maituncuataba. Bapoxonae jemeicha pin joibo naetaba
mentha. Mataʉta bichocono jera mene wʉnca, muxu
pebunarecae.
\v 24 Nexata Jesús yaʉbaxotsi. Jesús baraichi:
\p —¡Jesús, Patatanecuidubim, yana bunarecatsi! jei
barapomonae.
\p Nexata Jesús nacosataxuba. Jesús itawetaxuba joibo
maratsacano. Daxita caewanaya joibo yawa maratsacano.
\v 25 Nexata Jesús barai pijimonae:
\p —¿Jopa pana nejume cui yabara jume cowʉntsim xua bara
tana neitacʉpaewa xua tapaca yawenaewatsi? jei Jesús.
\p Barapomonae bichocono junuwa yawa najʉntʉ coyene
cabenaecarʉcʉpa. Barapomonae caemonae natsipaeba, jeye:
\p —¿Jintam metha baponda? ¡Jamaisa bapon itaweta joibo
yawa maratsacan xua daxita xainya dubenanaya! najei
barapomonae.
\s Meje yabara xua pebin yabara pon caurimonae pexeinaein
pon Gerasa nacuapin
\r (Mt 8.28-34; Mr 5.1-20)
\p
\v 26 Pirapaeyo jebouna Gerasa nacua itapatha, po itapa eca
Galilea nacua icha itapa panawa beya.
\v 27 Poxonae Jesús muxu penontounae jeratha, pebin pon
copiya tomarapin pon equeicha aisowapin naexana, bapon
patopa. Jesús caquita uncuatabatsi. Caena bayatha bapon
puna jinompatsi caurimonae. Paparuwa jopa yawa poponaeyo,
mataʉtano botha jopa poponaeyo, saya ibo wountha
poponeiba.
\v 28 Poxonae Jesús tainchi, iratha jopa. Pentabocototha
uncua bapon, Jesús peitabaratha tatsi. Jume daunweya
wawai:
\p —Jesús, Nacom Pexantom, pon peitabocotha eca. ¿Eta
pocotsiwa metha patopame taxantha? ¡Jume daunweya
cabaraichi jopa neperaxa exanaeinde! jei.
\p
\v 29 Daxota bapon baxua paeba yaitama Jesús taitaweta
cauri xua peponaenexa bapon pia xainya weya tatsi. Bapon
matowa teiqueibatsi cauri. Bayatha bequein jiwi taxu
cʉbeiba yawa pemaxʉno penaintotha xua bapon xua jopa
peponaenexa, ichitha bapon nain xuneiba. Bapon ira xuepana
susato tsurucuae nacua beya itorobeibatsi cauri.
\v 30 Jesús yainyaba:
\p —¿Eta po wʉm? jei Jesús.
\p Bapon jume nota exanatsi Jesustha. Bapon namchi, jeye:
\p —Tawʉn ayei, jei.
\p Baxua namchi tsipei bayatha cauri bicheito cunto pata
bapontha.
\v 31 Equeicha barapo pebin cueicueijei exanatsi barapo
cauri bicheito cunto. Barapo cauri cunto namchi, jeye:
“Jesús jopa pana neitawetsinde po nacua ira bereca
ichaxota jiwi atene tsaibi”, jei bapon xua cueicueijei
exanatsi cauri.
\v 32 Pin marrano duweimonae pitapatororotha jinompa xua
yawa xayompano. Caurimonae Jesús jume daunweya wʉcatsi,
jeye: “Pana nepu copabare marrano duweimonaetha”, jei.
Jesús namchi: “Moya pataema”, jei.
\v 33 Nexata caurimonae pebin wepu ponatsi, yawa marrano
duweimonaetha pata. Barapo marrano duweimonae dʉcʉpa, pin
pitapatororo othopareca. Pucuatha bunothopa. Caurimonae
cabunothopatsi.
\p
\v 34 Pomonae yapu eena barapo marrano duweimonae junuwiya
cuinaenouta tomarantha xuano tomaran aisowapiwi, xua
pepaebinexa xua baxua exana.
\v 35 Jiwi poxonae baxua tane, pata baxota ichaxota Jesús
uncua. Tainchi pon wepu poinchi caurimonae. Bapon Jesús
petaxu deca taecatsi, xuano paparuwa nama xatateca.
Axaibiya eca, be pocotsin jopa matsiyaibichi. Barapo jiwi
junuwa nawita.
\v 36 Pomonae copiya tane, barapomonae equeicha tsipaeba
ichamonaetha pomonaetha pomonae jopa taeyo po coyene xua
bapon equeicha jume xua copiya bequein caurimonae
pexeinaewa.
\v 37 Poxonae daxita barapo Gerasa nacuapiwi jume tane
baxua, daxita barapomonae Jesús itawetatsi xua
pewarapaenexa bara weya xua Gerasa nacua weya, poxoru
barapomonae junuwa bichocono. Daxota Jesús jeratha
nontabiya bara warapano.
\v 38 Pebin, pon wepu poinchi caurimonae, Jesús wʉcatsi
xua bepara puna ponaetsei Jesús. Ichitha Jesús jopa
copatsiyo xua pepuna ponaewa tsainchi bapon.
\p
\v 39 —Jinya bo beya ponare. Daxita paebare jiwitha xua
bayatha Nacom cata exana, jei Jesús.
\p Pebin nawiya tomara beya yawa daxita paebano tomaratha
xua po coyene bayatha Jesús taexana xua bapon tacana
exanatsi.
\s Meje yabara xua poxonae Jairo pexantiyo taaxaibi
exanatsi; yawa yabara xua bapoxonae irʉ icha yabʉyo
axaibi exanatsi poxonae Jesús pia paparuwa tajayabatsirʉ
\r (Mt 9.18-26; Mr 5.21-43)
\p
\v 40 Poxonae Jesús caibe patoparena Galilea nacua berena,
jiwi Jesús matenta weiweinaya wabatsi, tsipei daxita
barapomonae Jesús ewatatsi.
\v 41 Nexata pebin patopa pon pewʉn Jairo. Bapon Jairo pon
canamataxeina judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi. Jesús
petaxutha irabe tatayecarecatsi. Baxua Jairo exana poxoru
Jesús pon ainya cui peexanaeinchi. Bapon Jairo Jesús jume
daunweya wabatsi, jeye: “Antha tabotha ponare”, jei
Jairo.
\v 42 Bapon baxua paeba tsipei Jairo pexantiyo saya compa
tatsi. Barapowayo doce po weibe xeina. Bapowayo muxu
petʉpae.
\p Poxonae Jesús iya irʉ pin bicheito napona. Bichocono
jiwi acʉcʉ.
\v 43 Barapo pin bicheitotha yabʉyo irʉ napona. Bapowa
caena bayatha beya yadoce po weiyobe jopa xua pentabʉ
janatha boca xua be nantawane. Barapowa daxita cobe
caewitatsi xua peaxaibi exanaenexa tsainchi. Pomonae jiwi
peyawʉbiwi cobe caewita daichitha jopa axaibi exanaetsi.
\v 44 Bapoxonae barapowa imoxoyo caquita uncuataba Jesús
peputha tatsi. Barapowa Jesús pia paparuwa tatsi
tajayabatsi xua peopirawa. Bapoxonae caena nainya bapowa
ajaneibi tsanareca.
\v 45 Nexata Jesús yainyaba barapo pin bicheitotha, jeye:
\p —¿Jintam nejayabara? jei.
\p Daxita barapomonae paeba xua pinae jopa jayabichiba.
Daxota Pedro barai:
\p —Patatanecuidubim, barapo pin bicheito acʉcʉ canapuna
torobabiya tane, dacotsiwa jam: ‘¿Jintam nejayaba?’ jam,
jei Pedro.
\p
\v 46 Ichitha Jesús jume nota:
\p —Ichʉn nejayaba tsipei taayapusʉwa newepu jiwana
aichurucuae xua axaibi exanan, jei Jesús.
\p
\v 47 Petsiriwa yaputane xua cobe yaputainchi xua Jesús
cobe yaputane poxonae bapowa jayaba. Barapowa junuwiya
patopa yawa pentabocototha uncua ira betaeuncuarecano
Jesús petaxutha tatsi. Baxua exana bapowa poxoru Jesús
ainya cui peexanaeinchi. Nexata barapowa namchi barapo
bicheito peitabaratha, jeye:
\p —Apara xan jayaban. Poxonae jayaban caena nainya
axaibin, jei.
\v 48 Nexata Jesús barai, bapowa baraichi, jeye:
\p —Yabʉyo caaxaibi exanatsi tana neyabara jume
cowʉntsixaem xua bara tana neitacʉpaewa xua tacaaxaibi
exanaewatsi. Saya jʉntemiya poponde, jei Jesús.
\p
\v 49 Poxonae cataunxuae Jesús tsipaebauya bapowatha,
pebin patoparʉ pon Jairo pia bo tatsi weya pona. Bapon
tsipaeba pontha pon pecanamataxeinaeinxae judiomonae pia
penacaetutsi botha tatsi pon Jairo. Jairo baraichi,
jeichichi:
\p —Nexantiyo bayatha cata tʉpa. Jopa came fayacotsinde
pon jiwi Pecuidubin, jeichichi Jairo bapon.
\p
\v 50 Ichitha poxonae Jesús jume tane baxua, xua Jairo
baraichi, Jesús barai, Jairo baraichi, jeye:
\p —Jopa junuwinde, maisa saya nejume cowʉnde. Nexantiyo
cata axaibi tsane, jei Jesús.
\p
\v 51 Poxonae botha pata, Jesús jopa juntucuru bebarʉ
joniyaeyo ichamonae. Saya meisa Pedro irʉ Santiago irʉ
Juan irʉ powayo tʉpa paxa tatsi, bapon Jairo yawa pena
tatsi, Jesús barʉ joniya barapomonae.
\v 52 Daxita barapomonae yabʉyo siwa wawaya wecoyeichi.
Ichitha Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Jopa pawecoyande, yabʉyo apara jopa tʉpaeyo,
maituncua apara, jei Jesús.
\p
\v 53 Ichitha Jesús jume caponatsi barapomonae. Tsipei
barapomonae yaputane xua yatsicaewa apara tʉpa barapowayo.
\v 54 Nexata Jesús jume daunweya cobe pichiya barai, jeye:
\p —¡Ja, owae asiya uncuatabare! jei Jesús.
\p
\v 55 Barapowayo equeicha petʉpaewa nacosataxuba, caena
nainya asiya uncuataba. Jesús itoroba barapomonae xua
barapowayo peapatsinexatsi pexaewa.
\v 56 Barapowayo paxa tatsi irʉ pena tatsi najʉntʉ
coyene cabenaecaeya tanebe. Jesús barapomonae tsipaeba xua
jopa cui yopichi tsainchi ichamonaetha xua po coyene bapon
peexanaexae.
\c 9
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae itoroba xua
barapomonae peyabara cueicueijeinexa jiwitha po coyene xua
Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi
\r (Mt 10.5-15; Mr 6.7-13)
\p
\v 1 Jesús pijimonae caetuta pomonae xua doce poyobe. Yawa
pijimonae cata pia peayapusʉwa. Mataʉtano catano peitorobi
coyenewa xua barapomonae peitaweteibinexa tsane cauri xuano
xua peaxaibi exanaenexa tsaibi tsane jiwi pomonae atene.
\v 2 Jesús itoroba barapomonae xua barapomonae peyabara
cueicueijeinexa tsane jiwitha xua po coyene Nacom waba jiwi
xua petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itoroba
peewatsixae. Mataʉtano itoroba xua barapomonae peaxaibi
exanaenexa tsane jiwi pomonae atene.
\v 3 Jesús barai pijimonae:
\p —Jopa pacaponaeinde ichawa xua painya necawarapaenexa.
Mataʉtano jopa iwabi pacaponaeinde, yawa jopa cote
pacaponaeinde. Mataʉtano jopa pacaponaeinde pexaewa, yawa
jopa pacaponaeinde paratixi. Saya cae camisa panama
xatabare, jopa icha camisan pacaponaeinde.
\v 4 Botha po botha papatsiname, bara po botha painya nepu
enaeinde bapoxonae barapo botha painya nepu warapaeinde.
\v 5 Pomonae xua ichaxota jopa paca matenta weyataya wabiyo
barapo tomara weya pawarapare. Pana taxu wenʉnʉbabare
tsorobon po tsorobon painya taxutha dubena. Baxua paexande
xua barapomonae peyaputaenexa xua abe exana paxamtha, jei
Jesús.
\p
\v 6 Bara barapomonae ponarʉcʉpa. Mataʉtano barapomonae
pona daxita carepaya peya tomaraxitha. Mataʉtano papaeba
tsiniya Nacom pia pecapanenebiyae diwesi jume tatsi. Yawa
axaibi exana tsiniyano jiwi pomonae atene.
\s Meje yabara poxonae Herodes Juan yabara jume ʉnthʉthʉ
deideijeichi pebexubixaetsi bayatha
\r (Mt 14.1-12; Mr 6.14-29)
\p
\v 7 Bapoxonae Herodes Galilea nacuapiwi pia peyanacua
ewatsinchi daxita jume tane xua Jesús exana. Bapon Herodes
jopa xapain beta nanta xeinaeyo. Tsipei ichamonae catsawa
Jesús yabara namchichi: “Apara bapon Juan, pon bequein
bayatha tʉpa, equeicha asʉ juina”, jei.
\v 8 Irʉ ichamonae namchi: “Bapon apara Elías, pon tsita
naitʉta jiwitha”, jei. Irʉ ichamonae namchi: “Apara
pomonae bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi, barapomonae
jiwana, bapon apara, pon petʉpaein equeicha juina”, jei
barapomonae.
\v 9 Ichitha Herodes namchi:
\p —Bara bayatha ichamonae cobe itorobacoumba xua Juan
pewisi ucuibiwatsi. ¿Jintam metha bapon xua yabara jume tan
nawita xua pinae peitʉpanaewan exana? jei.
\p Herodes bichocono beyaitaena, Jesús beyaitaeinchi pon
wʉnae peexanaein.
\s Meje yabara poxonae Jesús apata pexaewa cinco mil pebiwi
\r (Mt 14.13-21; Mr 6.30-44; Jn 6.1-14)
\p
\v 10 Poxonae pata pomonae Jesús itoroba, barapomonae
Jesús tsipaebatsi pocotsiwa xua barapomonae exana. Jesús
tsana barʉ jopa barapo pijimonae tatsi xua pin bicheito
weya. Ichaxota jiwi aibi, Jesús bara beya barʉ pona
pijimonae, Betsaida tomara pecuariya beya barʉ pona.
\v 11 Ichitha poxonae barapo bicheito yaputane xua xota
Jesús ponaena, barapo bicheito irʉ Jesús puna poinchi.
Jesús matenta weiweinaya waba barapo pin bicheito.
Mataʉtano Jesús yabara tsipaeba barapo bicheitotha po
coyene xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae
pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae. Mataʉtano Jesús
axaibi exana atenemonae.
\p
\v 12 Poxonae imoxoyo tabopiya Jesús barompaya pijimonae
tatsi pomonae xua doce poyobe, barapoyobe Jesús imoxoyo
caquita umenarʉcʉpatsi. Jesús baraichichi, jeye:
\p —Barapo bicheito itorobare pejeichinexa tsane xua
ichaxota maichina xuano xua pexaewa pejeichinexa tsane
tomaranxitha yawa po bon pipatotha umena, poxoru xote aibi
pexaewa yawa bon xua ichaxota pemaichiwa tsane, jeichichi
Jesús pijimonae.
\p
\v 13 Ichitha Jesús barai pijimonae:
\p —Paxam paapare pexaewa, jei Jesús.
\p Jesús jume notatsi pijimonae:
\p —Saya apara cinco po panbe paxeinan mataʉtano saya
ainyoyobe paxeinan duweiyobe. Apara acoibi tsipei pin
bicheito. Metha paponan pata comotsinexa icha pexaewa,
daxita barapomonae nexa, jei.
\p
\v 14 Barapo bicheito be cinco mil pebiwi. Nexata Jesús
pijimonae barai:
\p —Pana nantaʉre xua ichamonae tsana eeniyaena be
cincuenta po matabʉxʉyobe tsiniya, jei.
\p
\v 15 Bara Jesús pijimonae tatsi exana pocotsiwa xua Jesús
paeba. Bapoxonae barapo pin bicheito iratha ena.
\v 16 Bapoxonae Jesús pan pita cinco po panbe, yawa duwei
ainyobe pitano. Jesús itaboco benecoicha, Paxa tsipaeba:
“Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pexaewa pata
tanecatsiwaxaem”, jei Jesús. Poxonae Jesús epa janaquiya
nacobe weta, pijimonae caitoroba xua pecatsibaponaenexa
tsane barapo bicheitotha.
\v 17 Bara daxita nabane, yawa bara daxita jain
cowʉntarʉcʉpatsi. Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi doce
po cote matabʉxʉyobe wʉnba xua bayatha nacopaba pocotsiwa
xua bayatha barapo jiwi jopa xaeyo petonsanaexae.
\s Meje yabara poxonae Pedro namchi Jesustha jeye: “Xam
apara Mesías pon Nacom caitorobica”, jei Pedro
\r (Mt 16.13-19; Mr 8.27-29)
\p
\v 18 Caentacabitha Jesús Nacom tsipaebawiya, meisa
pijimonae barʉ pona. Bapoxonae Jesús yainyaba pijimonae,
jeye:
\p —¿Eta jiwi neyabara jei po coyene xua xan bapon aparan?
jei Jesús.
\p
\v 19 Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Ichamonae cayabara, jei: ‘Apara bapon Juan pon jiwi
Pebautisabin, pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei.
Irʉ ichamonae cayabara, jei: ‘Apara bapon Elías, pon
equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉrʉ ichamonae
cayabara, jei: ‘Apara bapon jiwana pomonae Nacom peitorobi
jume pepaebiwi, pon petʉpaein equeicha asʉ juina’, jei,
Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 20 Nexata Jesús pijimonae yainyaba, jeye:
\p —Incane irʉ paxamdʉ, ¿eta pana neyabara jumichimdʉ
xua xan eta pondʉn? jei Jesús.
\p Pedro jume epa pita:
\p —Xam apara Mesías, pon Nacom caitorobica, jei Pedro.
\s Meje yabara poxonae Jesús nayabara diwesi paeba po
coyene xua petʉpaewa tsane
\r (Mt 16.20-28; Mr 8.30-9.1)
\p
\v 21 Jesús pijimonae muxu barai, xua pijimonae jopa
peyabara paebinexatsi ichamonaetha baxua.
\v 22 Yawa barai pijimonae po coyene xua bexa ichamonae
Jesús cana exanaeinchi. Jesús namchi, jeye:
\p —Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, jiwi bichocono
neperaxa jʉbina. Mataʉtano pitiri jiwi irʉrʉ
sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ pomonae
jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi,
daxita barapomonae neitawetsina. Mataʉtano barapomonae
nebexubina. Ichitha equeicha asʉ poponaein poxonae acoibi
po matacabiyobe tsuxubi tsane, jei Jesús poxonae nayabara
paeba.
\p
\v 23 Bapoxonae Jesús barai daxita pijimonae, jeye:
\p —Icha pebin ichichipa xua tajiwimonae jiwanapin
penaexanaewa tsane bewa bapon yabara naitematsi pocotsiwa
xua bapon ichichipa pia peexanae coyenewan tatsi. Bapoxonae
jame bapon bewa eexanaponae daxita matacabi pocotsiwa
itoroban bequein bara bapon bexotsi ichamonae, tajiwimonae
jitonxae.
\v 24 Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa,
bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua
beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa
ichichipan bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua
beicha.
\v 25 Icha pebin bichocono copei xeina pocotsiwa xeina po
cae pin nacuathe, ichitha jopa xeinaeyo
peajʉntʉcoyenesʉwa, po peajʉntʉcoyenesʉwa ataya
tsiteca, bapoxonae bapon jopa itacʉpaetsi xua penajʉntʉ
coyene capanepaewa xua jopa peweraweracaewa.
\v 26 Icha ichʉn neacaura, yawa nejume diwesi acaurano, xan
ponxaein Nacom Tananeitapetsin xuya bapon acauran tsane.
Baxua exanaein poxonae patopaetsicaein be jiwi pia
pecanamataxeinaein tatsi yaitʉpanae susato patopaetsicaein.
Taxa pia peitʉpanaewa tatsi yawa patopeicaein. Mataʉtano
Taxa pia matatsunpiwi tatsi nebarʉ patsicaena, jei Jesús.
\v 27 Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi xua pomonae xote
umene abʉ barapomonae jopa werapae tsane. Barapomonae
jiwana copiya matha necotsina xua po coyene Nacom waba jiwi
xua petanaexanaenexatsi piamonae pomonae itorobiya
peewatsixae, bapoxonae barapomonae werapaena, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae peitʉtha pexeinya
itʉpanae coicha tsanaya naexana
\r (Mt 17.1-8; Mr 9.2-8)
\p
\v 28 Poxonae ocho po matacabibe jopa xua poxonae Jesús
barapo diwesi paeba, bapoxonae Jesús pona demxuwa beicha
petsipaebinexa Nacom. Pedro irʉ Juan irʉ Santiago barapo
matabʉxʉyobe barʉ poinchibe.
\v 29 Poxonae Jesús cataunxuae Nacom tsipaebauya, bapoxonae
icha itabara tsanaya. Mataʉta penama xatatsiwano inyapana
tsanaya yawa bichocono daedaena tsanaya.
\v 30 Nexata pebinbe yaitʉpanae be damacu patopabe.
Baponbe, irʉ Jesús, bapoyobe nabarʉ cueicueijeibe. Ponbe
xua Jesús jemeicha tsita patopatsibe, bapon Moisés irʉ
ichʉn pewʉn Elías, ponbe xua caena bayatha naxubabe.
\v 31 Baponbe yabara barʉ cueicueijeibe xua Jesús
petʉpaewa tsane xua peraxa jʉbinchi ichamonae Jerusalén
tomaratha.
\v 32 Bequein Pedrobarʉ bichocono itamaipana daichitha
nacosatumena. Pedrobarʉ tane xua Jesús yamatawacaicha
pexeinya itʉpanae be damacu tsuncuaetsi. Mataʉtano
Pedrobarʉ tane ponbe Jesús barʉ uncua, Moisés irʉ
Elías.
\v 33 Moisés irʉ Elías, poxonae baponbe Jesús weya
naetababe, bapoxonae Pedro Jesús baraichichi, jeye:
\p —Jiwi Necuidubin, maisa wʉnae xua xote pata umenaewa.
Pacata acabinchi acoibi po boutobe, cae bouto xam nexa, icha
bouto Moisés nexa, icha bouto Elías nexa.
\p Ichitha Pedro beta jopa yaputaeyo xua baxua paeba.
\v 34 Poxonae Pedro cataunxuae barʉ cueicueijei Jesús,
bapoxonae daxita pexainya bematawacaicha taruneicatsi
tsaquinaebowa. Poxonae barapomonae tsaquinaebowa tututha
nataerʉcʉpa bichocono junuwa.
\v 35 Nexata barapomonae tsaquinaebowatha pejume jume tane
xua Nacom namchi, jeye: “Bapon apara Taxanto, pon bichocono
antobein, pon itapetan. Bapon beta pajume taema pocotsiwa
paca tsipaeba”, jei Nacom.
\p
\v 36 Poxonae Nacom najume weta, Pedrobarʉ necobarʉcʉpa
xua Jesús beya compa uncua. Pedrobarʉ saya moya. Jopa
pejumeyo ichamonaetha xua tane.
\s Meje yabara poxonae Jesús cauri taitaweta xua pewowin
xeina
\r (Mt 17.14-21; Mr 9.14-29)
\p
\v 37 Baya poxonae Jesús barapo acoibi poyobe pijimonaebe
dabe barʉ dunareca Jesús pin bicheito matenta poinchi.
\v 38 Nexata barapo bicheitotha jiwana pebin, bapon jume
daunwei wawai, jeye:
\p —Jiwi Necuidubin, incane inta taema taxanto. Bapon
taxanto inta compa pebin.
\v 39 Taxanto inta waetabatsi cauri, inta papai exanatsi,
yawa inta iratha bebaichi. Mataʉta inta coibo thamthamei
exanatsi poxoru matayaibatsi exanatsi. Inta taxanto cui
tatainchi jopa bepu sorobabeibichi barapo cauri.
\v 40 Bayatha bequein jinyamonae jume daunweya cui itoroban:
‘Painta taxanto taitawere cauri’, jan. Ichitha jopa
itacʉpaetsi xua taxanto inta petaitawetsiwatsi cauri, jei
pewowin paxa tatsi.
\p
\v 41 Jesús barai pin bicheitotha, jeye:
\p —¡Paxam barapomonae pam pomonae jopa xapain cataunxuae
pana nejume cowʉntsim! ¡Paxam barapomonae pam,
peajʉntʉcoyenebe jiwi pam! ¿Eta po weibe nantawenonan xua
bewa tapaca barʉ ecaewa tsainchi xua beya poxonae tapana
nejume cowʉntsiwam tsane? ¿Mataʉtano eta po weibe
equeicha nantawenonan xua tapaca cayawenaewatsi tsainchi?
jei Jesús.
\p Nexata Jesús barai pewowin paxa tatsi, jeye:
\p —¡Nexanto inta carenande! jei Jesús.
\p
\v 42 Poxonae pewowin cataunxuae Jesús itiya poinchi,
bapoxonae equeicha pewowin iratha xotsi cauri. Equeicha
pewowin coibo thamthamei exanatsi. Ichitha Jesús taitaweta
cauri pewowin. Jesús axaibi exana pewowin. Equeicha Jesús
caewa cata. Coxiyan caewa catatsi pexantoxae.
\v 43 Daxita barapo pin bicheito yabara najʉntʉ coyene
cabenaeca pocotsiwa pewowin pexeinya coyene taexanatsi
Nacom.
\s Meje yabara poxonae equeicha Jesús nayabara paeba xua
poxonae tʉpaena
\r (Mt 17.22-23; Mr 9.30-32)
\p Poxonae awiya cataunxuae yabara najʉntʉ coyene
cabenaecompa barapo pin bicheito pocotsiwa Jesús exana,
bapoxonae Jesús pijimonae barai:
\p
\v 44 —Incane beta pajume taema, yawa jopa pana nejume
cayabara jʉntemainaeinde. Xan, ponxaein Nacom
Tananeitapetsin jiwi, necaenaetsina ichamonaetha xua
tanebexubinexa tsane, jei Jesús.
\p
\v 45 Ichitha Jesús pijimonae jopa xapain jume yaputaetsi
xua barai. Barapomonae jopa tacopatichi Nacom xua Jesús
pejume yaputaewa tsainchi. Barapomonae junuwa xua Jesús
yabara peyainyabiwa tsainchi xua Jesús yaputane
peexanaenexa xuaunxuae paeba.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi pijimonae
po coyene xua pon peainya cui peexanaeinchi
\r (Mt 18.1-5; Mr 9.33-37)
\p
\v 46 Nexata Jesús pijimonae tatsi caemonae yabara
nayainyaba, najei: “¿Jintam paxantha bichocono peainya
cuinda xua beyacaincha ichʉn?” jei.
\v 47 Jesús yaputane baxua pocotsiwa barapomonae yabara
nanta xeina. Nexata Jesús cobe pita pexuyo yawa pexainya
cuaranoreca.
\v 48 Nexata Jesús barai pijimonae:
\p —Pon matenta weyataeya waba peyawenaenexa pontha pon
tana nejume cowʉntsixae xua pocotsin icha be barapocotsi
pexuyo ichi barapon bara apara nententa weyataeya waba. Xan
jopa meisa nententa weyataeya wabiyo apara bara irʉ matenta
weyataeya wabatsi pon tana neitorobixae xua pon bara Nacom.
Daxota pon paxam jiwana pam, pon jopa paca tsita ainya
cuiyo, bapon jame Nacom tsita ainya cuichi, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús barai pijimonae: “Pon jopa
nacata abe exanaeyo, bapon ba apara naca yawena”, jei
\r (Mr 9.38-40)
\p
\v 49 Nexata Juan Jesús baraichi, jeye:
\p —Ja Tanecuidubim, paxan caein patan pon cawʉn taiba
poxonae itaweta caurimonae, xua caurimonae itawetatsi. Paxan
baxua pacui itawetan tsipei jopa naca puna poponaeyo, jei
Juan.
\p
\v 50 Ichitha Jesús jume nota, jeye:
\p —Jopa pacui itawetsinde, tsipei pon jopa nacata abe
exanaeyo bapon ba apara naca yawena, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús jume itaweta, Santiago irʉ
Juan jume itawetatsibe
\p
\v 51 Poxonae imoxoyo matacabi jopaena, po matacabitha
Jesús athabe icha tsane, xua Nacom exanaena, bapoxonae
Jesús bichocono awiya nantʉsʉba xua peponaewa tsane
Jerusalén tomara beya.
\v 52 Jesús nawʉnae jume caitoroba pia jitonbe tatsi.
Barapo Jesús pia jitonbe tatsi ponabe Samaria nacua beya.
Ponabe xua bo tutu pewʉcaenexa tsanebe po tomara barapo
Samaria nacuatha eca xua Jesús peecaenexa.
\v 53 Ichitha barapo tomarapiwi xua Samaria nacuatha
jinompa, barapomonae aichaxaibi xua Jesús weiweinaya
pententa wabiwatsi baxota poxoru barapomonae yaputane xua
Jesús pona Jerusalén tomara beya.
\v 54 Ichitha Santiago irʉ Juan poxonae baxua tanebe, ponbe
bequein tawʉcabe bo tutu Jesús nexa, baponbe Jesús
baraichi, jeye:
\p —Patatanecanamataxeinaem, ¿xam ichichipame xua paxan
isoto pawʉcaein po isoto xua itaboco wetsica xua
petautsinexatsi barapomonae? jei baponbe.
\p
\v 55 Nexata Jesús pijimonae napatomeicha necota yawa jume
itaweta.
\v 56 Nexata equeicha Jesús pijimonae barʉ pona icha
tsiqui tomariyo beya.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba pomonae ichichipa
xua pepuna ponaewatsi
\r (Mt 8.19-22)
\p
\v 57 Poxonae namtotha enapona, pebin Jesús baraichi, jeye:
\p —Patatanecanamataxeinaem, ichichipan xua tacapuna
ponaewatsi xua ichaxota poname, jei pebin.
\v 58 Jesús jume nota, jeye:
\p —Namomonae ba pia mʉthʉn xeina ichaxota
pemaitathopeibiwa. Irʉ peyapupunaewi ba coton xeina
ichaxota peyamaitathopeibiwa. Nama xan ponxaein Nacom
Tananeitapetsin nama jopa daichinyo. Nama jopa xeinaeinyo bo
xua tabo xua xota nafifinacaecan, jei Jesús.
\p
\v 59 Jesús barai ichʉntha, jeye:
\p —Nepuna ponde.
\p Ichitha bapon Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Tanecanamataxeinaem, nepu copare xua taxa matha
mʉthʉtha xubichi copiya xua bapoxonae tacapuna
ponaenexatsi, jei.
\p
\v 60 Jesús jume nota, jeye:
\p —Bara copare xua petʉpaewi mʉthʉcaeinchi, pomonae xua
be pewerapaewi jopa betanejume cowʉntsiwixae, barapomonae
mʉthʉcaena. Ichitha xam ponare jinya neyabara tsipaebinexa
jiwitha po coyene xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi
pijimonae pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae, jei Jesús.
\p
\v 61 Nexata ichʉn Jesús baraichi, jeye:
\p —Tanecanamataxeinaem, ichichipan xua tacapuna
ponaewatsi. Ichitha copiya bara necopare xua tana napeyabiwa
tsane tamonae, tabopiwi, jei bapon.
\p
\v 62 Jesús jume nota:
\p —Pebinba jopa itacʉpaetsi xua beta penacuichiwa pabi
icha saya napatomeicha necobiya nacuita. Barapocotsi jʉta
coyeneya ichi, icha pebin exana Nacom pia petanacuichiwa
tatsi jopa xapain exanaeyo xua peyabara paebiwa po coyene
xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae
itorobiya pecanamataxeinaexae icha bapon saya cayabara nanta
xeina pocotsiwa barapo cae pin nacuathe xeina, jei Jesús.
\c 10
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae itoroba setenta y
dos poyobe pebiwi
\p
\v 1 Barapoxonae Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaeinxae
tatsi, bapon itapeta equeicha icha pijimonae tatsi setenta y
dos poyobe. Daxita tomarantha Jesús itoroba be dos poyobe
tsiniya, tsica tomaraxithano, pin tomaranthano xua ichaxota
Jesús cotacaya ponaena.
\v 2 Jesús barai barapomonae poxonae muxu peitorobi, jeye:
“Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Pabitha ba pocotsiwa
peʉbiwan naweta nawita, daichitha ba penacuichiwi pomonae
jota pinmonae aibi. Bara jʉta ichi barapo cae pin nacuathe.
Jiwi pinmonae jinompa pomonae nantawenona pejume taenexa
Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Daichitha pomonae
Nacom Pejume Diwesi cueicueijei tsurubenanaebiya
ichamonaetha barapomonae pinmonae aibi saya tsiquimonaeyo.
Daxota Nacom pawʉcare xua pecaitorobinexa tsane ichamonae
xua petacamuxu tsipaebinexa tsainchi pia pejume diwesi
pomonae barapo cae pin nacuathe pejinompaewi nexa.
\v 3 Paponde ichaxota paca itorobatsi. Paca itorobatsi pia
xainya beya pomonae jopa jume cowʉntsiyo, pomonae
itacʉpatsi xua abe painya nepaca exanaewa icha oveja ichi
xua poxonae pona ichaxota neʉthʉ jinompa xua itacʉpatsi
xua abe peexanaewatsi.
\v 4 Jopa pacaponaeinde cote. Yawa paratixi jopa
pacaponaeinde. Yawa jopa pacaponaeinde painya nenataxu
xatabiwan. Mataʉta jopa ichamonae namtotha paewatumeyaeinde
xua saya painya netsipaebinexa.
\v 5 Poxonae bomʉxʉtha pajojoniyaename, barapo bopiwi
pajacobare, pajande: ‘Barabʉ Nacom jʉntema jinompa paca
cana exanaena’, pajande.
\v 6 Icha baxota jinompa pomonae jʉntema jinompa, baxua
Nacom taexanaena xua papaebame. Ichitha icha baxota jinompa
pomonae jopa jʉntema jinompaeyo, baxua Nacom jopa taexanae
tsane xua papaebame. Equeicha caewa pacata parenaena xua
baxua papaebame.
\v 7 Barapo botha paenare. Paxaema paapareno pocotsiwa
barapomonae paca apata. Painya xoba paauram xua paca cata
tsipei baraxua xua paca cata painya matoma painya
netanacuichixae Nacom. Jopa ichawa beya paponaeinde bontha,
saya bara po botha paenare.
\v 8 Poxonae tomaratha papanenebiyam, icha barapomonae paca
matenta weyataeya waba, moya paxaema pocotsiwa barapomonae
paca apata.
\v 9 Axaibi paexande peatene jiwi, pomonae xua barapo
tomaratha ena. Barapomonae pabarande: ‘Anoxuae Nacom waba
jiwi xua petanaexanaenexatsi piamonae tatsi pomonae
itorobiya peewatsixae’, pajande.
\v 10-11 Ichitha poxonae icha tomaratha papatsiname icha
barapo tomarapiwi jopa paca matenta weyataeya wabiyo,
pajande barapomonaetha: ‘¡Po tsorobon panataxu
wenʉnʉbaban painya tomaratha, apara xua abe paexaname pata
xainya berena poxonae pana nejume itawetame! Payaputaema,
anoxuae Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae tatsi
pomonae itorobiya peewatsixae ichitha pana nejume itawetame
pomonae Nacom pata tana neitorobiwi panxaein’, pajande.
\v 12 Xaniyeya paca tsipaebatsi matacabi patopaena. Barapo
matacabitha Nacom yabara paebina jiwi xua penatsicuentsiwa
xua petsita exanaexaetsi. Barapo matacabitha jopa juniya
bichocono atene tsane pomonae paca jume itaweta. Ichitha
nama pomonae barapo tomaratha jinompa pomonae paca jume
itaweta jopa juniya atene tsane, beyacaincha poxonae Sodoma
tomarapiwi atene”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba po tomaranpiwi
jopa pejume cowʉntsiwichi
\r (Mt 11.20-24)
\p
\v 13 Jesús equeicha pijimonaetha namchi, pomonae setenta y
dos poyobe xua ichamonae yabara paebatsi, jeye: “¡Pai
jaibo Corazín tomarapiwi tsobenae! ¡Irʉ Betsaida
tomarapiwi tsobenae! Po tsita itʉtsi coyenewan exanan
Corazín tomaratha yawa Betsaida tomaratha ichʉn jopa
bapana exanaeyo barapo tsita itʉtsi coyenewan Tiro
tomaratha yawa Sidón tomaratha. Icha barapo tsita itʉtsi
coyenewan exanaetsipa Tiro tomaratha Sidón tomarathano,
barapo tomaranbepiwi icha penanta xeinae coyenewatha yabara
nanta pentsipa Nacomtha. Barapomonae iratha enaetsipa yawa
paparuwan nama xatabichipa xua pocotsiwa be peru mapaton xua
axʉn, yawa ipuna nacaxuebichipa pia pepontha. Barapomonae
baxua exanaetsipa xua ichamonae petsita itapeinya xeinaenexa
tsainchi xua icha jʉntʉ coyenein Nacom petsita xeinaewatsi
peauraxae xua abe peexanaexae.
\v 14 Poxonae barapo matacabi patopeicaena po matacabitha
Nacom yabara paebina daxita jiwi xua petsita
natsicuentsixaetsi xua abe petsita exanaexaetsi, Tiro
tomarapiwi, Sidón tomarapiwino, daxita barapo tomarabepiwi
bichocono peraxa jʉbebinchi. Ichitha nama paxam pomonae
Corazín tomarapiwi pam, irʉrʉ Betsaida tomarapiwi pamdʉ,
daxita paxam jopa juniya paca peraxa jʉbebi tsane,
beyacaincha xua peraxa jʉbebinchi Tiro tomarapiwi irʉ
Sidón tomarapiwi.
\v 15 ¡Incane irʉ Capernaum tomarapiwi pamdʉ! ¿Bara
pananta xeiname xua paca capanenebiya tsane peitaboco
beicha? Jume, apara paca itorobina petʉpae coyene cuiru
bereca.
\p
\v 16 “Pon xua paca jume naitaewata, barapara nejume
naitaewatarʉ. Pon xua paca jume itaweta, barapara nejume
itaweta xan berena. Pon xua nejume itaweta, barichi Nacom
jume itawetatsi pon xua tana neitorobixae”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae equeicha caibe parenaena Jesús
pijimonae tatsi pomonae setenta y dos poyobe pebiwi
\p
\v 17 Barapo setenta y dos poyobe jʉntʉ coyene weiweinaya
caibe nawibarena, jeye:
\p —Patatanecanamataxeinaem, caurimonae pana nejume
cowʉnta xua paitawetan poxonae paca wʉn wʉn taibatsi, jei
Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 18 Jesús jume nota, jeye:
\p —Aa, bara bayatha cauri pia pentacaponaein tatsi
Satanás tan xua jopeica itaboco wetsica icha yamʉxʉ ichi
poxonae uncueica.
\v 19 Paxam paca catatsi taayapusʉwa painya
netaxunaunabaponaewa tsane jomon yawa pʉtonno, xua jopa
painya nepaca capepeichinexa. Po peayapusʉwa paca catatsi
bichocono daunwei, beyacaincha painya nepaca caaitafaetabi
jiton, pon cauri pia pentacaponaein pia peayapusʉwa tatsi
xua xota jiwi abe exanatsi. Jiwi dapomonae aibi pomonae abe
paca cana exana.
\v 20 Jopa pajʉntʉ coyene weiweinaeinde xua caurimonae pia
paca jume jejeixae xua dʉcʉpa poxonae paitawetame, saya
jame pajʉntʉ coyene weiweinare xua Nacom painya nepaca
wʉn dubixae pia diborotha itabocotheicha.
\s Meje yabara poxonae Jesús jʉntʉ coyene weiweina
exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi
\r (Mt 11.25-27; 13.16-17)
\p
\v 21 Bara caena bapoxonae Jesús jʉntʉ coyene weiweina
exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Jesús namchi,
jeye: “Axa peitaboco Necanamataxeinaem, yawa ira
Necanamataxeinaem. Wʉnae cajaintatsi tsipei jopa tsita
itʉbim pocotsiwa pexainyei coyenewa xan yabara pomonaetha
pomonae bichocono penacuidubiwi pomonae be pinyon
penatsicotaewi tsipei nanta xeina xua bichocono peyaputaewi
daxita. Jame nama tsita itʉtame barapo pexainyei coyenewa
xan yabara pomonaetha pomonae jopa bichocono penacuidubiwi
pomonae be pexui penatsicotaewi tsipei jopa nanta xeinaeyo
xua bichocono peyaputae jiwi daxita. Axa baxua exaname
necatsita xanepanaexae baxua”, jei Jesús Paxatha.
\p
\v 22 Equeicha Jesús pijimonae barai pomonae xua setenta y
dos poyobe, jeye: “Taxa daxita necata xua pia peitorobi
coyenewa tatsi mataʉtano xua pia peyaputae coyenewan tatsi.
Dapon aibi pon xaniwaicha nejʉntʉ cui coyene yaputane.
Jame saya meisa Taxa Nacom, nejʉntʉ cui coyene yaputane.
Dapon ajibi pon Taxa jʉntʉ cui coyene yaputainchi ichʉn,
saya meisa Taxaxae jʉntʉ cui coyene yaputan. Mataʉta
barichi Taxa meisa jʉntʉ coyene yaputainchi pon saya bara
copatan xua bara Taxa pejʉntʉ cui coyene yaputaewa
tsainchi pomonae ichichipan”, jei Jesús.
\p
\v 23 Nexata Jesús pijimonae napatomeicha necota pomonae
xua doce poyobe. Meisa barapomonaebetha barai, jeye:
“Jʉntʉ coyene weiweina pomonae xua tane, pocotsiwan xua
pataneme.
\v 24 Poxoru paca tsipaebatsi, xua Nacom pia peitorobi jume
pepaebi jiwimonae irʉ nacuan peewatsiwimonae, pomonae
bayatha napenta barapomonae bequein betaena pocotsiwa
pataneme ichitha jopa taeyo. Mataʉta barapomonae bequein
bejume taena pocotsiwa pajume taneme ichitha jopa jume
taeyo”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba Samaria nacuapin,
pon wʉnae exana
\p
\v 25 Nexata irʉrʉ pon jiwi pecuidubin Moisés pia
peitorobi coyene tatsi, barapon Jesús piraichi jʉntʉ
coyene jʉjʉtsiya yainyabatsi xua barapon pejume
barabotsinexatsi. Barapon Jesús jeichichi:
\p —Ja Tanecuidubim, ¿eta xua copiya matha exanocuaein xua
ajʉntʉyapusʉya tapoponaewa tsane xua ataya tsane? jei.
\p
\v 26 Jesús jume nota, jeye:
\p —¿Eta xuara xua barapo Moisés pia peitorobi coyene
diwesitha tina? ¿Eta xua yabara yorobame barapo diwesitha?
jei Jesús.
\p
\v 27 Pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene bapon
Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Antobeinde jinya Necanamataxeinaein, bapon Nacom,
daxita xua nejʉntʉ coyene wetsina, mataʉtano xua daxita
jinya nepoponae coyenewatha, mataʉtano xua nanta xeiname,
daxita xua nenanta xeinaewatha nentasipatha, mataʉtano
daxita xua nedaunwei coyenewatham, mataʉtano antobeinde
necatsicuarabʉ ecaein icha ichim xua naantobem jinya
coutha, jei pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi
coyene.
\p
\v 28 Nexata Jesús jume nota, jeye:
\p —Bara beta nejume notame. Icha baraxua exanaename
peajʉntʉyapusʉwa xeinaename po peajʉntʉyapusʉwa xua
ataya tsiteca, jei Jesús.
\p
\v 29 Ichitha pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi
coyene tatsi, barapon awiya nanta xeina nawita, pia jiwi
nanta xeinaetsi xua bapon xeina pexeinya peyainyabiwa. Bapon
Jesús yainyabatsi, jeye:
\p —¿Jintam barʉ pomonae tanetsicuarabʉ enaewi? jei.
\p
\v 30 Nexata Jesús jume nota, jeye:
\p —Irʉrʉ pebin Jericó tomara bereca pona, Jerusalén
tomara namtotha weya pona. Poxonae awiya namtotha ecapona
jemeicha waetabatsi pomonae jiwi pecaibiwi. Barapon daxita
wecobe notatsi xua pocotsiwa xeina, yawa bʉtsi. Barapomonae
aichurubenae, tsica cuiyotha copatabatsi.
\v 31 Bapoxonae irʉ sacerdotemonaepin barapo namto ecapona.
Poxonae barapon yasusʉinya taebotatsi sacerdotemonaepin
tajʉ matawacaicha toquetaba.
\v 32 Irʉ levimonaepin baxoyo ecapona, bapon irʉ tajʉ
matawacaicha toquetaba poxonae yasusʉinya taebota.
\v 33 Ichitha Samaria nacuapin baxoyo irʉ ecapona poxonae
yasusʉinya taebota, yabara najʉntʉ coyene xeinanareca
peyawenaenexa.
\v 34 Nexata Samaria nacuapin imoxoyo caquita uncuataba pon
yasusʉinya boca. Bapon wan yawʉbecapona penasiwatha vino
merathano. Bapoxonae paparuwatha wan yarabecapona. Bapoxonae
burrotha cuaretsica piyʉntha. Bomʉxʉ beya capona ichaxota
jiwi maiteibathopa. Baxota xanepanaeya bota.
\v 35 Bapoxonae baya poxonae juntucuru Samaria nacuapin
ponaenaba, pita ainya paratixi. Bapoxonae cata pontha pon bo
pexeinaein. Samaria nacuapin barai pontha pon bo pexeinaein:
‘Barapon beta xanepanaya bore. Icha paratixi seicanaya,
equeicha bexa cacatsinchi poxonae caewa denan tsane’, jei
Samaria nacuapin, jei Jesús.
\p
\v 36 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Barapo acoibi poyobe
jiwana, ¿jintam yabara cananta xeiname xua wʉnae exana xua
peantobexaetsi pon waetabatsi pomonae jiwi pecaibiwi, yawa
xua bʉtsino?” jei Jesús.
\p
\v 37 Pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene
tatsi, bapon Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Pon xua yabara najʉntʉ coyene xeinanareca xua
peyawenaenexa, jei bapon.
\p Jesús jume nota, jeye:
\p —Ponare, icha pocotsi coyeneya Samaria nacuapin ichi
barichiya exande, xanepanaya exande ichamonaetha, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús, Marta yawa María siwa
poinchibe
\p
\v 38 Jesús pijimonae cataunxuae barʉ ecapona namtotha
Jericó tomara beya barʉ pona. Pijimonae barʉ patopa tsica
tomariyotha ichaxota petsiriwa popona powa pewʉn Marta.
Barapowa Jesús matenta weyataeya wabatsi pia botha.
\v 39 Marta peyapiyo nantaʉta powa pewʉn María. Barapowa
María Jesús caquita ecatsi xua Jesús pejume taenexatsi
pocotsiwa paeba.
\v 40 Ichitha Marta enatsi pia penacuichiwa xua Jesús
tsiexanatsi pexaewa xuano xua pijimonae tatsi nexano.
Barapowa pona Jesús beya, namchi, jeye:
\p —Tanecanamataxeinaem, ¿jopa taem xua tayapiyo necopata
xua compa nacuitan? Awiya bobena penacuichiwan. Itorobare
bʉ neyawena, jei Marta.
\p
\v 41 Ichitha Jesús jume nota, jeye:
\p —Marta, caenauya jinya nenacuichiwan xua pocotsiwa xua
ichichipame neexanaewa.
\v 42 Saya cae coyene ainya cui xua xam nantawenoname
pocotsiwa xua María exana xua barompaya itapeta xua wʉnae
exana poxonae nejume tayeca. Jiton dapocotsin aibi xua pon
María jʉntʉ coyene weaichurubenae exainchi xua nejume
tayeca, jei Jesús.
\c 11
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae yabara cuiduba xua
Nacomtha petsipaebiwa
\r (Mt 6.9-15; 7.7-11)
\p
\v 1 Caentacabi Jesús tsipaebauya Nacom ichawatha. Jesús
najume weta, bapoxonae pijimonae tatsi jiwana poyobe xua
doce poyobe Jesús baraichi, jei:
\p —Jesús, Patatanecanamataxeinaem, pana necuidubare xua
Nacomtha pata tsipaebiwa, icha Juan ichi xua pijimonae
cuiduba, jei bapon.
\p
\v 2 Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Poxonae Nacom patsipaebame, pajande:
\q ‘Pata Taxam xam ponxaem peitabocotha
\q athabeicha neecaein.
\q Barabʉ daxita jiwi cabarʉ cui itura jina
\q nejʉntʉ coyene wʉnaewa nexeinaexae.
\q Barabʉ jopaena matacabi po matacabi xua
\q poxonae xam jiwi itorobiya canamataxeinaename
\q barapo cae pin nacuathe.
\q
\v 3 Daxita matacabin pexaewa pana catsibeibare po
\q pexaewa daxita matacabi pata canantawenonaewa.
\q
\v 4 Pana neyabara cui cana jʉntemainare
\q xua abe pata catsita exanaewatsi.
\q Bapoxonae pana neyabara cui cana exanare xua
\q jopa equeicha pata catsita natsicuentsiwatsi
\q tsainchi xua abe pata catsita exanaewatsi.
\q Baraxua painta exande icha paichin ichamonaetha.
\q Tsipei paxan copiya payabara cui cana exanan
\q xua ichamonae jopa pana netsita natsicuentsiyo
\q xua abe pata tanetsita exanaewa.
\q Jopa pana copatsinde xua abe pata exanaewa
\q tsane poxonae jiwi pana nejʉntʉ coyene
\q jʉjʉta xua abe pata exanaewa tsane’,
\q pajande poxonae Nacomtha patsipaebame, jei Jesús.
\p
\v 5-6 Equeicha Jesús barai, jeye:
\p —Metha beya tsipae xua caein paxam jiwana bapon
nantaʉta pon peyaputaeinchi. Bapon pia peyaputaeinchi beya
pona papaetha. Pia peyaputaeinchi barai: ‘Tamo, cacowaetatsi
acoibi po panbe, yaitama icha taneyaputaein patopa pon
anoxuae warapa tabo berena. Jopa xeinaeinyo xua taapatsiwa
bapon’, jei pebin.
\v 7 Metha pon bomʉxʉ tututha boca bapon jume notsipa, jei
tsipae: ‘Jopa nejume fayacotsinde bomʉxʉ boupa daunwei,
tapexui barʉ maituncuan camatha. Jopa benontaponaeinyo xua
pan tacacatsiwa tsane’, jei tsipae pon bomʉxʉ tututha
boca.
\v 8 Paca tsipaebatsi bequein bapon bomʉxʉtha jopa
benontaponaeyo, bequein bara pia peyaputaeinchi, daichitha
cata poxoru jume fayacotatsi pia peyaputaeinchi. Mataʉtano
cata daxita xua pia peyaputaeinchi nantawenona.
\v 9 Daxota paca tsipaebatsi. Matowa pawʉcare Nacom,
bapoxonae paca catsibina pocotsiwa xua pawʉcame. Baraxua
matowa paexande icha paichim poxonae matowa pajeiteibame
beya poxonae pataebame, yawa icha paichim poxonae matowa
pawawam bomʉxʉtha beya poxonae ichʉn paca jume nota.
\v 10 Tsipei pon matowa wʉca ichʉn bara catatsi. Tsipei
pon matowa necoba, bara taeba. Tsipei pon bomʉxʉ
pecoibototha matowa wawai bara tacoibo sarana xorenatsi yawa
jume notatsino.
\p
\v 11-12 “Paxam pomonae pexui paxeiname paca yainyabatsi.
Poxonae painya pexui paca wʉca duwei, ¿painya pexui
pacatsipame jomo? Jume. Ichacuitha tsipae poxonae painya
pexui paca wʉca petobʉ, ¿painya pexui pacatsipame pʉto?
Jume, jopa baxua paraichim tsane.
\v 13 Bara bequein peajʉntʉcoyenebe jiwi pam, ichitha
paxam payaputaneme xua pewʉnaewan painya pexui
pacatsibeibame. Ichitha nama Nacom painya axa jopa juniya
paca catsiyo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi poxonae
pawʉcame. Nacom paca cata beyacaincha poxonae painya pexui
pacatsibeibame poxonae paca wʉqueiba”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús baraichi xua pinae xeina
Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi
\r (Mt 12.22-30; Mr 3.20-27)
\p
\v 14 Irʉrʉ Jesús taitawetauya cauri xua pebin muxusipana
exainchi. Poxonae cauri pebin wepu poinchi, bapoxonae pebin
equeicha paeba. Jiwi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca
poxonae baxua tane.
\v 15 Ichitha ichamonae namchi: “Bapon caurimonae
itawetatsi apara pexeinaexae Beelzebú pia peayapusʉ
itorobi coyenewa tatsi pon caurimonae pia pentacaponaein
tatsi”, jei barapomonae.
\p
\v 16 Ichamonae Jesús wʉcatsi: “Pana netsita itʉre
peitʉpanaewa xua peitaboco wetsica jopeicaena”, jei.
Barapomonae baxua paeba poxoru ichichipa xua Jesús tsita
itʉtsina, pia yaputaetsi icha barapon pon yatsicaewa Nacom
itoroba.
\v 17 Ichitha Jesús yaputane xua barapomonae nanta xeina.
Jesús barai:
\p “Icha cae nacuapiwi nawepu tsatabe xua mataʉta nababe,
bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. Mataʉta irʉrʉ icha cae bo
matabʉxʉyomonaebe nababe yawa nawepu tsatajopabe,
bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo.
\v 18 Barichi icha Satanás pijimonae tatsi nawepu
tsatajopabe mataʉtano xua nababe bapoxonae jopa
xaexaenaecaeyo. Satanás jopa itacʉpaetsi xua itoroba
pijimonae tsipei amsiya exana. Baxua paca tsipaebatsi tsipei
naerabiya pana baram: ‘Apara bapon cauri itaweta Beelzebú
pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi pexeinaexae pon cauri
pia pentacaponaein tatsi’, pana neyabara jam.
\v 19 Icha Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi
cauri itawetan pon cauri pia pentacaponaein tatsi, ¿nexata
eta po peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi painyamonae cauri
itaweta? ¿Irʉrʉ barapomonae cauri itawetatsi Beelzebú
pia peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi? Daxota painyamonae
paca yaputane xua apara paxam panaerabame.
\v 20 Ichitha nama xan cauri itawetan Nacom pia Pejumope
tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi xua
barapo pia pejumope tʉnaxʉ tatsi tanecatsixae. Baxua apara
paca tsipaebatsi painya neyaputaenexa, xua painya xantha
patopan ponxaein Nacom Tananeitapetsin.
\p
\v 21 “Pebin ba pon bo pexeinaein pon xua maxʉ daunwei,
bapon nayanaba xua xuan peopi sojeiwan. Daxota pocotsiwan
xua xeina pia botha bara xaniwaicha tabobeinchi.
\v 22 Ichitha icha ichʉn patopa pon beyacaincha maxʉ
daunwei, bapon ba nawita yawa caiba barapo peopi sojeiwan
xua xuan bomʉxʉ pexeinaein nanta xeina xua
barapocotsiwantha bara xaniwaicha nayaewata. Poxonae barapo
peopi sojeiwan bapon caiba tatsana ichamonae bichocono
pematataeuncuaexae.
\p
\v 23 “Pomonae jopa neyawenaeyo, barapomonae apara inta abe
exana. Barapomonae exana xua ichamonae jopa tana nejume
cowʉntsiwa tsane. Barapomonae jopa neyawenaeyo xua
ichamonae nenacaetutsina tajiwimonaexae tsane”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba cauri xua caewa
nauyata pebintha
\r (Mt 12.43-45)
\p
\v 24 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Poxonae pebin wepu
poinchi cauri, bapoxonae cauri pona wexotha ichaxota ira
tsewa pepoponaenexa tsane baxota. Ichitha poxonae jopa
caxinaeyo xua ichaxota pepoponaenexa bapoxonae bapon
nabarai: ‘Tha caibeya ponaetsi pebin beya ichaxota bayatha
wepu ponan’, jei cauri.
\v 25 Poxonae caibeya pona cauri caxina, pebin caxinatsi xua
xanepanaya popona.
\v 26 Nexata equeicha cauri pona pebin weya. Pirapaeyo bapon
barʉ patopa siete poyobe cauri pomonae bichocono abe,
beyacaincha bapon pon copiya. Daxita barapo caurimonae pebin
xeina. Anoxuae bapon nama yatsicaya bichocono abe cana
exainchi beyacaincha poxonae copiya abe cana exainchi
poxonae saya caein”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba po coyene pepa
pejʉntʉ coyene weiweinaewa
\p
\v 27 Poxonae Jesús cataunxuae cueicueijei tsuncuae barapo
diwesi, baxota pin bicheitotha petsiriwa jume daunwei wawai
Jesustha, jeye:
\p —¡Maisa ena jʉntʉ coyene weiweina powayo xua bayatha
caexana yawa xua mito caapatano! jei petsiriwa.
\p
\v 28 Ichitha Jesús barai petsiriwa, jeye:
\p —¡Bequein barichi, jame yatsicaewa jʉntʉ coyene
weiweina pomonae jume tane xua Nacom paeba xuano xua exana
pocotsiwa Nacom itoroba! jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi
Jesús cui itorobatsi xua peexanaewa tsane pexeinya petsita
itʉtsi coyenewa
\r (Mt 12.38-42; Mr 8.12)
\p
\v 29 Jesús imoxoyo matawacaicha umenatsi pin bicheito.
Jesús barai barapo pin bicheito, jeye: “Jiwi pomonae
anoxuae jinompa barapomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi.
Barapomonae necui itoroba xua bepa pinae tsita exanaein
tatsita itʉtsi coyenewa xua pexeinya coyenewa. Ichitha jopa
exanaein tsane icha tatsita itʉtsi coyenewa xua pexeinya
coyenewa, saya meisa exanaein icha bayatha jʉta coyene cana
ichichi Jonás pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon caena
bayatha tʉpa.
\v 30 Caena bayatha Nínive tomarapiwi Jonás yaputainchi
pon Nacom peitorobi jume pepaebin xua po coyene bapon Jonás
Nacom peitorobinchi, tsipei Nacom bichocono Jonás ainya cui
exanatsi. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin Nacom ainya cui
neexana. Daxita jiwi pomonae anoxuae jinompa barapomonae
neyaputane po coyene xua xan Nacom neitorobica peitaboco
wetsica.
\v 31 Matacabi patopeicaena po matacabitha Nacom yabara
paebina jiwi xua penatsicuentsiwa daxita peperaxa exanaenexa
xua abe peexanaexae. Barapo mataqueitha tsane petsiriwa powa
caena bayatha tʉpa, bapowa asiya uncuaena Nacom
peitabaratha tatsi. Barapowa pia nacua, nacuapiwayo, po
nacua pocotsiwa parowa bereca tajʉ bereca eca. Barapowa pia
nacuapiwi tatsi itorobiya pia pepa peewatsiwayo. Barapowa
yabara cueicueijei tsane pomonae xua anoxuae jinompa poxonae
uncuaena Nacom peitabaratha tatsi. Jei tsane bapowa: ‘Maisa
pomonae xua jinompa poxonae Mesías popona po irathe deque,
barapomonae abe bichocono peexanaewi tsipei
ajʉntʉcoyenefaetabiya jume tane pocotsiwa Mesías cuiduba
bequein Mesías bichocono peyaputaein’, jei tsane barapowa.
Barapowa baxua paebina poxoru bapowa bayatha tajʉ werena
pona pesiwa ponaenexatsi Salomón, pon caena bayatha Israel
nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Bapowa yaputane
xua Salomón bichocono peyaputaein xua Nacom peyabara
yaputaewatsi. Daxota bapowa ichichipa xua pecuidubinexatsi
xua Salomón pecuidubinexa Nacom yabara. Nama xote uncuanje
ponxaein taexanaein pocotsiwa pepa peainya cui coyenewa xua
tacuidubin daxita jiwitha xua Nacom yabara. Barapocotsi
coyenewa toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha po cui
coyene Salomón exana poxonae cuiduba xua barapowa
cuidubatsi xua Nacom yabara.
\v 32 Barichi barapo matacabitha Nínive tomarapiwi pomonae
caena bayatha jinompa barapomonae abeya paca yabara paebina
poxonae umenaena Nacom peitabaratha. Barapomonae baxua
exanaena tsipei barapo Nínive tomarapiwi icha jʉntʉ
coyene xeina Nacomtha peauraxae xua abe exana caena bayatha
poxonae Jonás muxuwetsiya tsipaeba barapomonaetha Nacom pia
pexeinya jume diwesi tatsi. Ichitha paxam jopa bara paichim,
jopa icha jʉntʉ coyene paxeinaem. Nama apara xote uncuanje
ponxaein taexanaein pocotsiwa pepa peainya cui coyenewa xua
tacaponaewa Nacom Pejume Diwesi daxita jiwitha. Barapocotsi
coyenewa toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha Jonás
po cui coyene exana poxonae Nacom Pejume Diwesi capona
Nínive tomarapiwitha”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba jiwi po coyene
xanepanaya peexanaewa pejʉntʉ coyene wetsina
\r (Mt 5.15; 6.22-23)
\p
\v 33 Jesús namchi jiwitha jeye: “Jiton dapon aibi pon
pecoicha cueicha exana xua quirei pebʉxʉ pana wetsina,
yawa xua cueicha matacateta cajatha. Jume, jame, asiya
cueicha exanatsi xua pecoicha taenexa pomonae jojoneibarena.
\v 34 Pecoicha ba yonoyonei merawi painya nepaca
cayawenaenexa xua beta painya netaewa tsane quireitha.
Barichi painya itacuereton painya nepaca cayawenaenexa xua
beta painya netaewa tsane. Icha painya itacuereton wʉnae
bara beta pataneme. Ichitha icha painya itacuereton abe jopa
beta pataetsipaem. Barichirʉ painya jʉntʉ coyenewan xua
painya nenanta xeinaewan. Icha painya jʉntʉ coyenewan
xanepanaetsipa bara beta Nacom payabara najʉntʉ coyene
xeinaetsipame. Ichitha icha painya jʉntʉ coyenewan jopa
xanepanaetsipae jopa beta Nacom payabara najʉntʉ coyene
xeinaetsipaem.
\v 35 Painya jʉntʉ coyenewan paca cana exanaetsipa xua
bichocono abe paexanaetsipame daxota dota pam. Painya xoba
merawi paponame icha jopa paxeinaem xua peyonoyoneiwa poxoru
cotacaya panapapeichipame. Barichi pam, painya xoba
pajinompame icha jopa paxeinaem xua pocotsiwa beta painya
neyabara nanta xeinaewa Nacom poxoru cotacaya abe
paexanaetsipame.
\v 36 Icha painya jʉntʉ coyene wʉnae, xuano xua jopa
paxeinaem peabe coyenewa painya jʉntʉ coyenewa, bara
xaniwaicha Nacom payabara yaputaneme icha poxonae pecoicha
paca cana ichi xua beta pataneme”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús muxuweta jiwi fariseomonae
irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene
tatsi barapomonae pecuiyainwa tatsi
\r (Mt 23.1-36; Mr 12.38-40; Lc 20.45-47)
\p
\v 37 Poxonae Jesús najume weta, fariseomonae jiwanapin
Jesús wabatsi xua petaxaenexa tsainchi pia botha. Jesús
joniya yawa ecoundeca pexaethopaewatha.
\v 38 Fariseomonae najʉntʉ coyene cabenaecaeya
necotecataba xua Jesús jopa matha tsiwanaya penacobe
quiatsiyoxae poxonae xane icha judiomonae ichi, xua saya pia
cui coyene tatsi xua barapomonae nanta xeina icha jopa matha
nacobe quiatsiyo Nacomtha natsicuentsipa.
\v 39 Nexata Jesús pon Pecanamataxeinaeinxae jiwi,
fariseomonaepin baraichi:
\p —Paxam fariseomonaepiwi pam, paxam jopa ba juniya
paexaneibim poxonae meisa panaperʉ iquicame. Daichitha
bʉpana iya painya jʉntʉ coyenetha pecaibi coyene
paxeiname, peuwi coyeneno paxeiname. Be barapocotsi jiwi
pam, pocotsimonae coroton saya matawacaicha iquica yawa
paratonno, ichitha atutuxuira bichocono.
\v 40 Jopa peyaputae jiwi pam. Nacom exana wapepon yawa
exana wajʉntʉ coyenewa. ¡Baxua payaputanemeba!
\v 41 Xua xoxi paxeineibame matha abʉ copiya pajiwana
tsabeibare pomonae peacopeibiwi nexa. Bapoxonae xua xoxi
nacopabeiba baxua panata copabeibare. Icha bara paichim
tsane, bara xaniwaicha pajʉntʉ coyene xanepaname Nacomtha.
Yawa jopa panantawenonaem xua pana nacobe iquiqueibame jiwi
peitʉtha xua be panatsicotaneme pocotsi pebin pejʉntʉ
coyene wʉnaein.
\p
\v 42 Equeicha Jesús namchi, jeye: “¡Paxam
fariseomonaepiwi pam tsobenae, xua peperaxa perʉ jʉbiwa
bexa paxeinaename! Daxita xua painya neʉbiwa Nacom
pacatsibeibame caewaxi poxonae diez xoyobe paxeineibame.
Irʉ xua tsiwaxino pacatsibeibame. Bequein baxua
paexaneibame ichitha Nacom jopa paantobem. Mataʉta
ichamonae jopa xapain pata exanaem. Bewa paexanaem xua Nacom
pacatsibeibame caewaxi poxonae diez xoyobe paxeiname. Yawano
bewa paantobem Nacom. Yawano bewa xainyeya paexanaem
jiwitha”, jei Jesús fariseomonaepintha.
\p
\v 43 Bapoxonae Jesús fariseomonae baraichi, jeye:
“¡Paxam fariseomonaepiwi pam tsobenae! Bexa paxeinaename
xua peperaxa perʉ jʉbiwa. Paxam paichichipeibame xua
painya nenanta caeneibiwa pexeinya peenaewantha judiomonae
pia penacaetutsi botha po peenaewan ichaxota enathopeiba
pomonae ainya cui penaexanaewi. Mataʉtano paichichipeibame
xua jiwi paca wʉnae jainteiba poxonae paca jacoba namtotha,
xua jiwi painya nepaca barʉ itura jinaenexa”, jei Jesús.
\p
\v 44 Equeicha Jesús namchi, jeye: “¡Moisés pia
peitorobi coyene tatsi, jiwi pecuidubiwi pam tsobenae!
¡Irʉ fariseomonae pam tsobenae! Poxonae jiton ba pona
namtotha jopa tsaqueinaeyo xua jiton piwa baxoyo bocareca
mʉthʉ deca, xua peayeiwa poxoru jopa wʉnaeyo. Paxam bara
paichim. Jiwi imoxoyo paca caquita pona jopa tsaqueinaeyo
xua pocotsiwa painya jʉntʉ coyenetha pananta xeiname xua
abe xua jopa pecui wʉnaewiyo”, jei Jesús.
\p
\v 45 Nexata pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi
coyene tatsi, barapomonae jiwana caein bapon Jesús
baraichi, jeye:
\p —Jiwi Necuidubin, poxonae baxua paebame, apara irʉ pana
neyabara jam poxonae catsawiya paebame, jei.
\p
\v 46 Nexata Jesús jume nota, jeye:
\p —¡Irʉ paxam Moisés pia peitorobi coyene tatsi jiwi
pecuidubiwi pam tsobenaem! Tsipei paxam ichamonae
paitorobame xua capona pocotsiwa arewe pocotsiwa jiwi bapana
jopa itacʉpaetsi xua pecaponaewa, ichitha paxam jopa pata
yoichaem, mataʉta bara cae cobesitiyotha jopa pata
yoichaem. Jiton ba itoroba ichʉntha xua pecaponaenexa
pocotsiwa jopa juniya arewiyo, xua pocotsiwa jopa
itacʉpaetsi xua pecaponaewa pon itoroba. Bara paichim paxam
ichamonae pacuidubame xua jopa itacʉpaetsi xua peexanaenexa
baxuan xua pocotsiwa irʉ xua jopa paca itacʉpaeyo xua
painya neexanaewa baxuan.
\p
\v 47 “¡Paxam patsobenaem! Paxam petʉpaewi pomonae Nacom
peitorobi jume pepaebiwi payamʉthʉ acabame boutixi bequein
painya amo susato jiwi juteba barapomonae.
\v 48 Poxonae baxua paexaname, ichamonae patsita itapeinya
xeiname xua paxam bara irʉ paichichipamerʉ pocotsiwa xua
painya amo susato jiwi juteba xua barapomonae pomonae Nacom
peitorobi jume pepaebiwi jutebatsi. Daxota barapo petʉpaewi
payamʉthʉ acabame boutixi.
\p
\v 49 “Daxota Nacom peyaputae jumetha namchi: ‘Itorobicaein
barapomonaetha taitorobi jume pepaebiwi irʉ pomonae
taitorobiwi. Ichamonae pomonae taitorobi jume pepaebiwi
jutebinchi. Ichamonae pomonae taitorobi jume pepaebiwi abe
exanaeinchi. Ichamonae, pomonae taitorobiwi jutebinchi.
Ichamonae, pomonae taitorobiwi abe exanaeinchi’, jei Nacom
peyaputae jumetha”, jei Jesús.
\v 50 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Pomonae anoxuae
jinompa Nacom cana exanaena xua barapomonae peraxa
jʉbebinchi petsitaxaetsi xua barapomonae penatsicuentsiwa
xeina, tsipei jiwi juteba xua Nacom peitorobi jume pepaebiwi
jutebatsi caena bayatha xua weya xua poxonae Nacom aena
forota barapo cae pin nacue.
\v 51 Painya amo susato jiwi jujutebapona xua pomonae
pejʉntʉ coyene xeicae jiwi jutebatsi. Copiya matha Abel
bexotsi beya poxonae irʉrʉ Zacarías bexotsirʉ. Barapon
Zacarías pabexubame Nacom pin pia botha ichaxota xua barapo
bo tututha naitama taeuncuabe xua be pexaethopaewa xua
ichaxota duwei tauteiba Nacom nexa irʉ ichaxota po tutu
yatsicaewa Nacom pia tutu. Daxota paca tsipaebatsi Nacom
cana exanaena xua daxita paxam pomonae anoxuae pajinompame
paca peraxa jʉbebina tsipei Nacom patsitame xua paxeiname
penatsicuentsiwa xua painya amo susato jiwi pejutebixae
barapomonae”, jei Jesús.
\p
\v 52 Equeicha Jesús namchi, jeye: “¡Paxam jiwi
pecuidubiwi pam tsobenaem xua Moisés pia peitorobi coyene
tatsi! Paxam ayapube paexaname xua jiwi peyaputaewa Nacom
Pejume Diwesi poxoru icha caununaya pacuidubame, xua jopa
xapain pocotsiwa Nacom paebiyo. Paxam jopa pajume cowʉntsim
Nacom mataʉta jopa pacopatsim xua ichamonae irʉ pejume
cowʉntsiwa Nacom”, jei Jesús.
\p
\v 53 Poxonae Jesús baxua paeba poxonae cataunxuae jopa
natsixatabiyo, fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi
Moisés pia peitorobi coyene, daxita barapomonae Jesús
bichocono casebatsi. Barapomonae Jesús muxu fayacotatsi xua
yainyabatsi nawita, peamuxuconae exanaenexa tsainchi.
\v 54 Barapomonae Jesús piraichi matowa yainyabatsi
peyaputaenexa icha Jesús ajumebeya jume bara botsina.
\c 12
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cueicueijei jiwitha xua
fariseomonae itara beta paeba ichitha jopa xapain exanaeyo
\p
\v 1 Poxonae cataunxuae Jesús cueicueijei tsuncuae,
bapoxonae ayei jiwi nacaetutapona Jesustha. Jiwi nataxu
taxunaunaba. Jesús tamropata pitaba xua cueicueijei
jiwitha. Copiya matha Jesús pijimonae tsipaeba, jeye:
“Dota pam jopa pajume naitaewatsinde fariseomonae pia
pecuidubi coyenewa tatsi xua painya nejume cowʉntsiyainwa.
Barapomonae itara beta paeba ichitha jopa xapain exanaeyo.
\v 2 Daxita diwesin xua po diwesin bequein anoxuae jiwi jopa
yaputaeyo, bexa yaputaena. Pocotsiwa jiwi abe nameicha exana
daichitha ichamonae bexa yaputaeponaena baxua.
\v 3 Paxam xua po diwesi merawi nameicha pana natsipaebame,
barapo diwesi ichamonae mataqueitha jume taena. Mataʉtano
pocotsiwa paxam aisawatha pana namuxu paxapaxeya tsipaebame,
barapo diwesi ichamonae panatha paca jume canawabiya wawai
tsane”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pontha bewa
ba jiwi cuitaya cunuwina
\r (Mt 10.26-31)
\p
\v 4 Equeicha Jesús pijimonae barai, jeye: “Tamonae paxam
paca tsipaebatsi jopa pacuitaya cunuwinde pomonae xua
itacʉpatsi xua paca necajutebiwa xua meisa painya pepontha.
Ichitha barapomonae jopa itacʉpaetsi xua equeicha paca
jumopein tʉnaxʉ jutebina.
\v 5 Ichitha yabara paca tsipaebatsi pontha jame bewa
pacuitaya cunuwim, bapon apara jame Nacom. Tsipei bapon
itacʉpatsi xua painya nepaca bebaiwa pin isototha po pin
isototha jopa bapana itacounayiyo xua weraweraca painya
nepaca exanaenexa painya pepon. Xaniyan paca tsipaebatsi
bewa jame pacunuwim bapon Nacom.
\p
\v 6 “Jiwi ba caenaeta siri cinco poyobe, saya ainya
paratiyobe nantomata. Bequein barapo siri caenaeta jiwi xua
jopa matoma nautsiyo, ichitha Nacom jopa yabara
jʉntemainaeyo siri, mataʉtano caeyono jopa yabara
jʉntemainaeyo.
\v 7 Irʉ daxita painya nentanan Nacom daxita matapaeicha
paca matana ununa. Jopa pajunuwinde tsipei paxam Nacom
bichocono patsita ainya cuim beyacaincha siri”, jei Jesús
pijimonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesucristo yabara paeba xua pomonae
peyabara paebiwichi ichamonae peitabaratha tatsi
\r (Mt 10.32-33; 12.32; 10.19-20)
\p
\v 8 Equeicha Jesús namchi pijimonaetha, jeye: “Yabara
paca tsipaebatsi pomonae xua nayopita ichamonaetha, pomonae
xua najei: ‘Apara paxan Jesús pijimonae tatsi pan’, najei.
Barichi xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin xuya jan tsane
matatsunpiwitha. Barapomonae apara tana nejume cowʉntsiwi,
jan tsane xuya barapo Nacom pia matatsunpiwi tatsi
peitabaratha tatsi.
\v 9 Ichitha pomonae xua neyabara jei ichamonaetha: ‘Jopa
dapon payaitaeinyo’, jei, xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin
xuya barapomonae yabara jan tsane Nacom pia matatsunpiwi
peitabaratha tatsi: ‘Apara barapomonae jopa yaitaeinyo’, jan
tsane.
\p
\v 10 “Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin pon abe neyabara
paeba Nacom itacʉpatsi xua bapon peyabara jʉntemainaewatsi
pocotsiwa bapon abe neyabara paeba. Ichitha pon nama Nacom
pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi bichocono abe yabara paebatsi
Nacom jopa bapana yabara jʉntemainae bapon.
\p
\v 11 “Paca caponaena judiomonae pia penacaetutsi bontha
ichaxota nacaetuteiba pentacaponaewi. Paca caponaena
pomonaetha pomonae peyabara paebi jiwi xua penatsicuentsiwa
xua abe peexanaexae yawa tomara pia pentacaponaewi
peitabaratha tatsi paca caponaena. Poxonae baxua paca
exanaena, jopa payabara najʉntʉ coyene exabinde pocotsiwa
xua painya nejume notsiwa xuano xua painya netsipaebiwa
tsane barapomonaetha.
\v 12 Poxonae juntucuru pacaunutsiya paebiname, bapoxonae
Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca tsijume dubina
pocotsiwa painya netsipaebiwa tsane”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae yabara tsipaeba pon
copei pexeinaein
\p
\v 13 Caein pin bicheitotha, bapon Jesús baraichi, jeye:
\p —Jiwi Necuidubim, taeweicho inta itorobare bʉ necata
xua tawa xua taxa pecopiniwa xua xuan taxa bayatha pana
nejʉntana jeba, jei.
\p
\v 14 Jesús jume epa pita, jei:
\p —Maisacai, apara dapon aibi pon necana exana xua xan
tapaca yabara paebiwatsi xua painya nenatsicuentsiwa xua abe
painya neexanaexae. Mataʉtano apara dapon aibi pon necana
exana xua xan be pon tapacata tsabibeiwatsi pocotsiwa painya
axa pia pecopiniwan tatsi, xua bayatha paca jʉntana jebeiba
painya axa, jei Jesús.
\p
\v 15 Yawa Jesús namchi, jeye:
\p —Dota xua asiwiya paantobem xua xoxi paxeiname. Bequein
pebin copei nawita xeinaetha, ichitha barapo pebin jopa
yawenaetsi xua beta pepoponaewa, jei Jesús.
\p
\v 16 Nexata Jesús tsipaeba jiwitha pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo, xua jeye: “Irʉ matha pebin popona pon
copei pexeinaein. Pia pabi tatsi pexaewa tanawetatsi nawita.
\v 17 Pon copei pexeinaein nexata pia coutha nabarai: ‘¿Eta
bichocuaein tsane? ¿Eta xota jebocuaein pocotsiwan pabitha
notan?’ jei.
\v 18 Pia coutha najume nota: ‘Bara yaputan tha xubichi
pexaewa matabon. Tha equeicha acabichi po bon bichocono pin
bon. Barapo pin bontha daxita pexaewa etsin yawa etsinno
daxita pocotsiwa xeinan.
\v 19 Nexata najʉntʉ coyene baran tsane: Bara daxita
xeiname ainya wei dapaein nexa. Nafifinacaecare, xaibare,
apeibareno, jʉntʉ coyene weiweineibare’, najei xua
najʉntʉ coyene barai pon copei pexeinaein.
\v 20 Ichitha pon copei pexeinaein Nacom barai bapon, jeye:
‘Pebin pon jopa xapain nenanta xeinaem, methaunxuae anoxuae
merawi tʉpaename. Daxita baxuan xua yabo notame, ¿jintam
metha piawa tsane?’ jei Nacom.
\v 21 Baxua barichi pon xua saya copei yabara nanta xeina
nawita pecaetubinexa. Bapon Nacom copei xeina taetha, Nacom
tsitatsi xua bapon apara acopeibi, tsipei bapon pejʉntʉ
coyene tatsi tsocuae xua Nacom jopa pejume
cowʉntsixaetsi”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po coyene xua
Nacom eena pijimonae
\r (Mt 6.25-34)
\p
\v 22 Bapoxonae Jesús pijimonae tsipaeba, jeye: “Paca
tsipaebatsi, jopa bichocono payabara najʉntʉ coyene
exabinde pexaewa xua painya neuna jinompaewa tsane. Barichi
jopa bichocono payabara najʉntʉ coyene exabinde papabʉrʉ
xua painya pepon nexa.
\v 23 Pocotsi asʉ pejinompaewa xua Nacom naca cata jame
baxua ainya cui, beyacaincha pexaewa xua peuna jinompaewa.
Pepon ainya cui irʉ, beyacaincha papabʉrʉ xua pepon nexa.
\v 24 Uni payabara yaputaema. Bapomonae jopa ʉbiyo pabitha.
Mataʉtano jopa jotsiyo pocotsiwa penawetsiwa. Jopa xeinaeyo
bomʉxʉn xua pejebinexa pexaewa. Ichitha Nacom, uni
apatatsi pexaewa. Paxam nama bichocono Nacom patsita ainya
cuim jame, beyacaincha peyapupunaewi xua Nacom tsita ainya
cuichi.
\v 25 Dapon aibi pon paxam jiwana pon itacʉpatsi xua
xeinaena icha matacabi xua po matacabitha pepoponaewa tsane
poxonae tʉpaena. Bequein bapon nayabara nantʉ exaba nawita
baxua, ichitha jopa itacʉpaetsi xua xeinaena caentacabi
equeicha.
\v 26 Icha jopa paca itacʉpaeyo xua paexaname xua be
conotha xua caentacabi nexa, ¿eta xua metha equeicha yabara
panantʉ exabame ichawan xua daunwei bichocono?
\p
\v 27 “Jame pacayabara nanta xeinare pentonon xua xuwa, xua
matono itʉpana. Pentonon jopa nacuichiyo yawa jopa
natsiexanaeyo papabʉrʉ penamaxatabinexa. Ichitha paca
tsipaebatsi xua pentonon matono itʉpana bichocono
beyacaincha pocotsi paparuwa Salomón nama xatata xua
pexeinya paparuwa. Bapon Salomón pon caena bayatha
judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pon bayatha
tʉpa.
\v 28 Pentonon, po matonon wexotha anoxuae xuwa, Nacom cana
exana xua matono itʉpana. Ichitha pebiwi baya matono
tautsina ichaxota pocotsiwatha pan seba, tsipei saya
pentono. Nacom cana exana xua pentonon bichocono wʉnae bara
bequein saya pentonon. Barichi Nacom itacʉpatsi xua beta
paca neca-eenaewa xua beta painya nejinompaenexa. Mataʉtano
Nacom paca catsina paparuwan. ¡Maisa pebiwi pam tsobenae be
conotha pajume cowʉntame Nacom!
\v 29 Jopa payabara najʉntʉ coyene exabinde pexaewa xuano
xua painya neapaewan yabara. Jopa panthʉthʉ deideijeya
jinompaeinde xua ichawa pacayabara nanta xeiname.
\v 30 Tsipei barapo cae pin nacuathe jiwi, saya i baxua
pecayabara najʉntʉ coyene exabi pocotsiwa nantawenona.
Ichitha nama paxam painya Axa Nacom panantaʉtame pon
yaputane daxita pocotsiwa xua xoxi panantawenoname.
\v 31 Meisa saya bichocono pacayabara nanta xeinare xua
painya neexanaewa xua Nacom ichichipa waba jiwi xua jiwi
wabatsi xua petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya
pecanamataxeinaexae. Icha baxua paexanaename nexata Nacom
paca catsibina xua daxita pocotsiwa panantawenoname”, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua pocotsiwa
Nacom jiwi pejʉntana jebiwatsi pia nacuatheicha
\r (Mt 6.19-21)
\p
\v 32 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Tamonae pomonae be
ovejamonae pam, painya nejunuwi jiwi pamxaem. Jopa
pajunuwinde bequein bara tsiquimonaeyo pam. Painya Axa Nacom
pia coya peichichipaexae pia coya paca cana exanaena
pijimonae tatsi jiwana pam pomonae pejume cowʉntsiwichi
pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae.
\v 33 Pacaenaere xua paxeiname. Barapo paratixi pomonae
acopeibiwi pacatsibare. Poxonae baxua paexaname, bapoxonae
xuya Nacom athabeicha paca catsibina pocotsiwa xua painya
nepaca jʉntana jebiwa pocotsiwa xua jopa naxubiyo.
Athabeicha pecaibin jopa patopaeyo painya nepaca caibinexa
pocotsiwa pajebame bara xoteicha. Mataʉtano ofo jopa xaeyo
pocotsiwa xua pajebame bara xoteicha.
\v 34 Ichaxota ba pajebame xua painya neichichipaewan baxota
ba payabara nanta xeiname nawita”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pinae bewa
nacui wʉnaetichi
\p
\v 35-36 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Pana najʉntʉ
coyene cui wʉnaere xua tapatopaewa tsane. Barapocotsi jʉta
coyeneya paichinde, icha pomonae petanacuichiwi ichi xua
nacui wʉnaeta, xua pon bo pexeinaein imoxoyo pepatopaexae.
Bapon pon bo pexeinaein nasiwa pona ichaxota jiwi nacaetuta
xua pexaenexa pexaewa poxonae pebin piowa pita. Bapon
nawirena bara werena, pomonae pia petanacuichiwichixaetsi
nainya tayausaranaxorenatsi pecoiboto poxonae bapon patopa
pia botha. Barapocotsi jʉta coyeneya paichinde. Paxam
panacui wʉnaetsiya jinompare xua tapatopeicaewa tsane.
\v 37 Poxonae bo pexeinaein patopa icha bapon tane xua
pomonae pia petanacuichiwichixaetsi jopa maichiyo bapoxonae
barapomonae jʉntʉ coyene weiweina. Bara xaniwaicha paca
tsipaebatsi bapon pon bo pexeinaeinxae pia petanacuichiwichi
cuareba pexaethopaewatha, bapoxonae apatsina pexaewa.
\v 38 Pon bo pexeinaein, bara bequein papaetha patopaetha
tsipae, ichacuitha bara bequein metha patopaetha tsipae
mataquei wʉnaeyo, ichitha barapomonae pomonae
petanacuichiwi jʉntʉ coyene weiweinaetsipa poxonae bo
pexeinaein tane xua jopa maichiyo barapomonae.
\v 39 Barichi payaputaema, icha bo pexeinaein yaputaetsipa
xua poxonae patopaena pon jiwi pecaibin jopa maitecaetsipae.
Mataʉta bapon jopa copatsipae xua pon pecaibin
petajondenaewatsi pia botha.
\v 40 Bara paichinde. Tawanaetha pana nacui wʉnaere tsipei
xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeicaein poxonae jopa
tsaca payabara jinompaem tsane poxonae jopa payabara nanta
xeinaem tsane xua tapatopaewa tsane”, jei Jesús
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara diwesi paeba ponbe xua
bo peyapucaecaeinbe pon xua beta peexanaein, irʉ xua pon
jopa beta peexanaein
\r (Mt 24.45-51)
\p
\v 41 Nexata Pedro Jesús yainyabatsi:
\p —Jesús, pata Tanecanamataxeinaem, po diwesi xuaunxuae
pana tsipaebame, xua pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo,
¿saya meisa paxan nexa? ¿Irʉ ichamonae nexano? jei Pedro.
\p
\v 42 Jesús pon Pecanamataxeinaeinxae jiwi, Pedro jume
notatsi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha pepatopaewa
tsane yabara, jeye: “Yabara catsipaebatsi pon matacapopona
pomonae bo pexeinaein tanacuitatsi. Barapon xanepanaya
yaputaeya matacapopona. Poxonae bo pexeinaein wepu warapa
barapomonae, pon bo pexeinaein itoroba pontha pon bo
petayapucaecaeinchi, jeye: ‘Inta beta matacapoponde, yawa
inta beta pexaewa apare daxita matacabi pomonae xua inta
nacuita’, jei bo pexeinaein.
\v 43 Pon bo petayapucaecaein bara jʉntʉ coyene
weiweinaena poxonae patopaena pon bo pexeinaein, petaexaetsi
xua bara beta tayapucaeca bo, xuano bara beta peexanaexae
xua bo pexeinaein itoroba.
\v 44 Xaniwaicha paca tsipaebatsi. Bo pexeinaein itorobina,
xua pon petayapucaecaexaetsi bo, bapon cana exanaeinchi xua
equeicha daxita piawa beta petayapu enaewatsi xua xuan xeina
pon bo pexeinaein.
\v 45-46 Ichitha ichacuitha pon yapucaeca bo bapon
peantʉcuiyapubein tsipae. Bapon pia coutha nanta
xeinaetsipa, najei tsipae: ‘Metha bo pexeinaein jopa cuinaya
patopae tsane’, najei tsipae. Bapoxonae bapon cueinta
pomonae pon bo pexeinaein tanacuitatsi, pebiwi yawa
petsiriwaxi. Mataʉtano bapon nanabanaetsipa nawita
ichamonae yawa cʉpatsi nanaexanaetsipano. Bapoxonae bo
pexeinaein jemeicha patopaena poxonae pon bo
petayapucaecaein jopa wʉnae tsaqueinaeyo. Poxonae barapo
hora tsuxubi jopa yaputaeyo yawa poxonae barapo matacabi
tsuxubi jopa yaputaeyo. Pon bo pexeinaein itorobina
ichamonaetha xua pebenexatsi yawa peperaxa exabinexa
tsainchi pon bo petayapucaecaein icha cana ichichi pomonae
jopa pejume cowʉntsiwi.
\p
\v 47 “Pon bo yapucaeca, bapon bequein yaputane pocotsiwa
pon bo pexeinaein itoroba xua ichichipa, ichitha jopa
exanaeyo pocotsiwa itorobatsi, xua bo pexeinaein itoroba.
Barapon bichocono peraxa jʉbinchi xua jopa peexanaexae
pocotsiwa itorobatsi.
\v 48 Ichitha ichʉn pon bo yapucaeca jopa cono yaputaeyo
pocotsiwa bo pexeinaein itoroba yawa itatemaya abe exana.
Bequein jopa cono yaputaeyo yawa itatemaya abe exana,
ichitha nantawenona xua peperaxa exanaewatsi be conotha,
tsipei abe exana be conotha. Pon ba be conotha Nacom yabara
yaputaeinchi, Nacom bapontha cana exanaena xua ichawa
peyabara yaputaewa tsane beya poxonae bapon equeicha
bichocono Nacom pejume cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa
ichipaeyo xua Nacom peyabara yaputaewatsi Nacom wepichina po
coyene bapon yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume
cowʉntsiwa tsainchi”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua jiwi ainya
bicheiton naexanaena xua Jesús pejume cowʉntsixaetsi xua
ichamonae jopa pejume cowʉntsixae
\r (Mt 10.34-36)
\p
\v 49 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Patopan barapo cae pin
nacuathe Nacom tana neitorobixae xua jiwi aperaxatane
taexanaenexa abe peexanaexae barapo jiwi. Tapatopaewaxae
jiwi atene tsane icha be ichi poxonae barapo jiwi tautatsi
isototha. ¡Maisa metha bayatha bena baxua exanocuaein
barapo isoto!
\v 50 Xan barichin tsane daxita matapaeicha aperaxatanein
tsane poxonae tʉpaein. Awiya bichocono anthʉthʉrewein xua
beya baxua inta exanaena.
\v 51 ¿Pananta xeiname xua xan apara patopan xua jiwi
jʉntema pejinompaewa tsane? Apara aibi, jopa baxua
tsipatopaeinyo. Apara jame patopeican taexanaenexa po coyene
jiwi naba exanatsi xua daxota ainya bicheiton penaexanaewa
tsane.
\v 52 Anoxuae, yawa bexa tsane cinco poyobe cae matabʉxʉyo
xua bomʉxʉtha jinompa barapomonae nawepu tsatajopaenabe.
Tres poyobe ita aenae-aenei tsane xua dos poyobe ita
aenae-aenei tsainchibe. Nantiya barapo matabʉxʉyobe naita
aenae-aenei tsanebe. Baxua exanaena xua ichamonae tana
nejume cowʉntsi jiwixae xua irʉ ichamonae jopa tana nejume
cowʉntsixae.
\v 53 Coxiyan pexanto ita aenae-aenei tsane. Coxiyan xuya
pexanto ita aenae-aenei tsainchi. Coxiwa pexantiyo ita
aenae-aenei tsane. Coxiwa xuya pexantiyo ita aenae-aenei
tsainchi. Irʉrʉ pamiyobe naita aenae-aenei tsanebe.
Pecopeinyobe naita aenae-aenei tsanebe”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús diwesi paeba xua jiwi itaboco
tane peitaboco yaputaenexa
\r (Mt 16.1-4; Mr 8.11-13)
\p
\v 54 Yawa Jesús barai jiwitha, jeye: “Poxonae
tsaquinaebowa pataneme xua pocotsiwe wejopeine: ‘Ema dawa
jopeina’, pajam. Jopa jume bara duneica.
\v 55 Poxonae joibo jopa: ‘Wei imoxoyo’, pajam. Jopa jume
bara coicha jopa.
\v 56 Itara mexeya pexeinya jʉntʉ coyene paxeiname ichitha
peajʉntʉcoyenebe jiwi pam. Itaboco yawa irano panaita
caewatame painya yaputaetsi icha ema yawa xua icha pexeinya
matacabi. Ichitha jopa payabara yaputaem xua bequein
peitʉpanaewan exanan, ichitha cataunxuae came awiya jopa
payabara yaputaem po coyene xua baxua Nacom taneitorobiwa”,
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba xua ichʉn jʉntʉ cui
xanepanaya jʉntema popona cana exana xua pon
peaitafaetabixaetsi
\r (Mt 5.25-26)
\p
\v 57 Equeicha Jesús namchi jiwitha, jeye: “¿Eta xua
metha painya coutha beta jopa pana nayabara nanta xeinaem
xua icha metha wʉnae painya neexanaewa?
\v 58 Icha ichʉn bepaca itoroba paca necaponaenexa pontha
pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae nexata bapon patsipaebare poxonae cataunxuae
namtotha paca barʉ ecapona xua painya nenaita coxone
exanaenexa. Xain bapoxonae bapon jopa paca caponae tsane
pontha pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae. Tsipei icha bapon bara beya paca caponaetsipa,
bapoxonae pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua
abe peexanaexae equeicha dabeya policiamonae beya paca
itorobichipa. Bapoxonae nama policiamonae jiwi pecʉbi bo
beya paca itorobichipa.
\v 59 Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Paxam jopa paca pu
copabi tsane jiwi pecʉbi bo weya, beya abʉ poxonae
panatsipu matomacaename daxita paratixi cuntha po paratixi
xua paxeiname”, jei Jesús.
\c 13
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ainya cui xua
icha jʉntʉ coyene pexeinaewa Nacomtha
\p
\v 1 Barapoxonae ichamonae pata. Jesús tsipaebatsi, jeye:
\p —Galilea nacuapiwi Jerusalén tomaratha capata
duweimonae, Nacom pin pia botha xua barapo duweimonae
pejutebinexa petautsinexa xua petuxusi exanaenexa Nacom
nexa. Ichitha poxonae cataunxuae baxua exanompa Galilea
nacuapiwi pon Galilea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi, pon
pewʉn Pilato poxonae bapon baxua jume taeba, xua Galilea
nacuapiwi exanompa Nacom pin pia botha, bapoxonae bapon pia
soldadomonae itoroba Nacom pin pia bo beya xua
pejutebinexatsi Galilea nacuapiwi. Daxita duwei jana, yawa
Galilea nacuamonae jiwi jana cae jana naexananaya, jei
barapomonae.
\p
\v 2 Jesús jume nota, jeye: “¿Eta xua metha pananta
xeiname? ¿Barapo pebiwi jutebatsi bichocono yatsicaya abe
peexanaewixae beyacaincha pomonae abe peexanaewi pomonae
jinompa Galilea nacuatha?
\v 3 Apara aibi. Icha jopa Nacom patsita xeinaem icha
jʉntʉ coyene, bara paichipaem, paca weraweraca
exanaetsipa.
\v 4 Ichacuitha metha pacui cananta xeiname pomonae
dieciocho poyobe, pomonae bayatha bomʉxʉtha mata
perababatsi xua po botha bichocono taicha po bo pewʉn
Siloé. ¿Barapomonae mata tsapababatsi bichocono abe
peexanaexae beyacaincha pomonae jinompa Jerusalén
tomaratha?
\v 5 Apara aibi. Icha Nacom jopa patsita xeinaem icha
jʉntʉ coyene, paxam bara paichipaem paca weraweraca
exanaetsipa”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba higuera nae xua
po diwesi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo
\p
\v 6 Nexata Jesús tsipaeba pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo. Bapon namchi, jeye: “Matha irʉrʉ pebin higuera
nae xeina po nae ʉbanota pia pabitha. Barapo pebin pia
pabitha pona pia taetsi icha yacuei dubena. Ichitha poxonae
tane jopa yacuei dubenaeyo.
\v 7 Nexata pon pabi pexeinaein tsipaeba pontha pon pabi
petayapu eenaeinchi, namchi, jeye: ‘Taema acoibi po weibe
pabitha poneiban tha bequein taibichi pethei ichitha jopa
yacuei dubeneibiyo. Ʉncataxore. Jopa ichichipaeinyo xua
came barapo nae saya uncua ichaxota ʉbanotinchi icha nae,
po nae penacoichi nae’, jei pon pabi pexeinaein poxonae
tsipaeba pon pabi petayapu eenaeinchi.
\v 8 Ichitha pon pabi petayapu eenaein jume nota:
‘Tanentacaponaem, abʉ barapo nae uncuaena barapo weithe.
Tha yaira tabaca nacuenacuena exanaetsi paraparatotha,
bapoxonae duwei petasin jebarecaetsi petabaca deca.
\v 9 Metha bapoxonae matono dubenaetsipa icha weitha. Icha
jopa matono dubenae tsane icha weitha nexata moya
beʉncataxotsi’, jei pon pabi petayapu eenaein”, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana yabʉyo pentaquei
seicae matacabitha powayo naepasi xurutsiya pona
\p
\v 10 Caentacabitha judiomonae barompaya pia pentaquei
seicae matacabitha tatsi Jesús cuidubauya Nacom Pejume
Diwesi judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi.
\v 11 Barapo botha yabʉyo eca, powa caena bayatha atene
dieciocho po weiyobe. Barapowa naepasi xurutsiya pona.
Barapowa xua juntucuru epasi boipana ajibi.
\v 12 Poxonae barapowa Jesús tane, Jesús waba barai, jeye:
\p —Yabʉyo anoxuae jopa neraichiwa, bayatha wʉnaem, jei
Jesús.
\p
\v 13 Nexata barapowa Jesús pecobetha jayaba. Bapoxonae
yabʉyo epasi naroitaba yawa barapowa wʉnae jainta, Nacom
wʉnae jaintatsi.
\v 14 Ichitha pon pecanamataxeinaein judiomonae pia
penacaetutsi bo tatsi, bapon Jesús casebatsi xua axaibi
peexanaexae pentaquei seicae matacabitha. Bapon barai
jiwitha, jeye:
\p —Bara irʉ seis po matacabibe xua be cae semanatha
tsoponeibi xua barapo matacabintha benacuitatsi. Jame barapo
seis matacabintha moya papare xua axaibi painya nepaca
exanaewa tsane. Nama jopa papatsinde pentaquei seicae
matacabitha, jei bapon pon pecanamataxeinaein judiomonae pia
penacaetutsi bo tatsi.
\p
\v 15 Bapoxonae Jesús jume nota, jeye:
\p —Itara mexeya pexeinya jʉntʉ coyene painya nexeinaewi
ichitha peajʉntʉcoyenebe jiwi pam. Ichitha paxam irʉ
panacuitame pentaquei seicae matacabitha. Burro ba payama
isanaxubame, bueyno ba payama isanaxubame painya apatsinexa
mera pepa mene beya barapo pentaquei seicae matacabitha.
\v 16 Barapowa powayo Abraham pia pemomoxi susatopiwi
jiwanawayo tatsi. Barapowa caena bayatha atene exanatsi.
Satanás atene exana dieciocho po weyobetha. Daxota irʉrʉ
barapowa xan axaibi exanan pentaquei seicae mataqueitha, jei
Jesús.
\p
\v 17 Poxonae Jesús baxua caunuta, bapoxonae pomonae Jesús
pia peaitafaetabiwichi aura tsumenae. Ichitha daxita jiwi
jʉntʉ coyene weiweina petaexae xua Jesús pexeinya
pewʉnaewa exana.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo po peʉbi xutiyo pewʉn mostaza xutiyo
\r (Mt 13.31-32; Mr 4.30-32)
\p
\v 18 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Poxonae Nacom waba
jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi, pomonae itorobiya
peewatsixae, ¿eta po coyene nacoyene jʉpabe? ¿Eta xua
paca cuidubinchi xua baxua yabara?
\v 19 Baraxua apara icha be mostaza xutiyo ichi po mostaza
xuto pebin ʉba pia pabitha. Xuwa beya pin nae tsoponae.
Pepinnaexae daxota siri exana coton pemaxʉranantha. Icha
mostaza xutiyo ichi xua beya pin nae tsoponae, bara jʉta
ichi Nacom pejume cowʉntsiwi. Bequein anoxuae tsica
bicheitiyo, bexa tsane beya pin bicheito tsoponae tsane”,
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua levadura yabara xua pan cotowa exana
\r (Mt 13.33)
\p
\v 20 Barichi Jesús namchi, jeye: “Poxonae Nacom waba jiwi
petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi pomonae itorobiya
peewatsixae barapomonae pin bicheitomonae naenaexanapona.
¿Eta po coyene nacoyene jʉpabe?
\v 21 Barapo coyene bara jʉta ichi icha levadura matawʉn
ichi, pocotsiwa cotowa exana poxonae pan exana. Petsiriwa
tres po tsoropabe trigo xu beno muxuna cauyentaba levadura
matawʉn pocotsiwa xua cotowa exana pan. Bapoxonae pentʉbʉ
naexananaya, cocotowapona tsipei levadura matawʉn
muxunaxuba”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po boupayo
tsica boupayo dena
\r (Mt 7.13-14, 21-23)
\p
\v 22 Poxonae Jesús Jerusalén namto beya pona, cuiduba
tsiniya Nacom Pejume Diwesi po bon epatotha bobena yawa
tomaranthano.
\v 23 Pomonae Jesús cuiduba barapomonae caein jiwana Jesús
yainyabatsi, jeichichi:
\p —Patatanecanamataxeinaem, ¿saya tsiquimonaeyo pomonae
capanenebiyatsi? jeichichi Jesús.
\p Nexata Jesús namchi jiwitha, jeye:
\p
\v 24 —Bequein bichocono ayapube xua naexana Nacom
pijimonae pomonae Nacom itorobiya ewata, ichitha bichocono
pajʉjʉre xua panaexaname Nacom pijimonae tatsi. Baraxua be
poxonae pin bicheitomonae ichichipa xua pejojondenaewa tsica
boupayo dena. Bichocono ayapube. Bequein barapomonae
ichichipaena xua pejojondenaewa tsane ichitha jopa itacʉpae
tsainchi.
\v 25 Barapoxonae matacabi jopaena po matacabitha poxonae
pon bo pexeinaein pecoiboto daunwei exanaena. Paxam pomonae
aisowatha paumename pecoiboto padacadacatsiname, pajam
tsane: ‘Patatanecanamataxeinaem, painta coibo saranaxorena
bomʉxʉ’, pajam tsane. Ichitha bapon paca jume notsina. Jei
tsane: ‘Bʉ canta jopa paca yaitaetsi xua jopa paca
yaputaetsi xua ichaxota werena painya neponaewi’, jei tsane.
\v 26 Paxam pajam tsane: ‘Bara cain bayatha paca barʉ
xainchiba yawa paca barʉ apatsiba, yawa bayatha jiwi
cuidubameba namtotha pata tomaratha’, pajam tsane.
\v 27 Ichitha Nacom pon painya Nepacacanamataxeinaein paca
jume notsina: ‘Aunxuae bayatha paca baraichiba: Bʉ canta
jopa paca yaitaetsi. Jopa paca yaputaetsi xua ichaxota
werena painya neponaewi’, jan. ‘Taxainya weya
panatsixibarʉcʉpare. Apara paxam peajʉntʉcoyenebe jiwi
pam, xua abe painya neexanaewi’, paca jei tsane.
\v 28 Barapoxonae pataename xua Abraham, irʉ Isaac, irʉ
Jacob, irʉ daxita Nacom peitorobi jume pepaebiwi xua ena
Nacom pia peitorobi nacuatheicha. Ichitha paxam baxoteicha
jopa pana naenaem tsane poxoru paca bebai tsane Nacom pia
peitorobi nacua weya. Daxota pawecoyam tsane anaya
nantanuweya pana nawano tsaquibasinaename poxoru paca bebai
tsane Nacom pia peitorobi nacua weya.
\v 29 Poxoru pinmonae patsina, Nacom pia peitorobi nacuatha
penabanaenexa tsane. Ichamonae pomonae ichaxota xometo
ecoina, barapomonaepiwi patsinano. Ichamonae pomonae
ichaxota xometo jopeica, barapomonaepiwi patsinano.
Ichamonae pomonae ena pocotsiwa bereca, barapomonaepiwi
patsinano. Ichamonae pomonae pocotsiwa beweyabeicha ena,
barapomonaepiwi patsinano.
\v 30 Pomonae xua anoxuae pepawi naexana pomonae jiwi jopa
petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe barapomonae
Nacom pia peitorobi nacuatheicha peainya cui jiwi tsane.
Pomonae xua anoxuae, pomonae jiwi petsita ainya cui jiwichi
po cae pin nacuathe, barapomonae bexa Nacom pia peitorobi
nacuatheicha jopa peainya cui jiwi tsane, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús Jerusalén tomarapiwi siwa
wecoyeichi
\r (Mt 23.37-39)
\p
\v 31 Barapoxonae fariseo jiwanamonae pata. Jesús
tsipaebatsi. Jeichichi:
\p —Bewa warapaetsipame barapo tomara weya. Dota bepa
Herodes cabexubei, jei.
\p
\v 32 Ichitha Jesús jume nota, jeye:
\p —Paponare painya netsipaebinexa pon jiwi
pemuxujainyabin, bapon Herodes. Pana nejume yopire pajande:
‘Taema anoxuae yawa baya tsane itawetsin caurimonae jiwi
weya yawa axaibi exanaein peatenewi. Popobaya tsane wetsin’,
jei pajande.
\v 33 Ichitha anoxuae yawa baya tsane nantawenonan xua bara
beya Jerusalén tomara beya ponaein namtotha. Barapoxonae
popobaya patopiyaein Jerusalén tomaratha. Jopa tana
neitacʉpaexae xua tatʉpaewa tajʉ Jerusalén tomara pepuya
beya ponxaein Nacom peitorobi jume tapaebin. Bewa tʉpaein
Jerusalén tomaratha, jei Jesús fariseomonaetha.
\p
\v 34 Bapoxonae Jesús yabara ʉnthʉthʉ wecoyei Jerusalén
tomarapiwi. Jesús wecoyeya namchi, jeye: “¡Maisa
Jerusalén tomarapiwi pam, pajutebeibame pomonae Nacom pia
peitorobi jume pepaebiwi! ¡Mataʉtano paxam pajutebeibame
ibotontha pomonae Nacom pacata itoroba! ¡Maisa bepaca
caetucaetuteibinchi, tapaca cayawenaewa tsainchi, icha
wacara ichi poxonae nacoxi caetucaetuteta pecuarafetha!
¡Maisa bebarichocuaein tsane daichitha jopa paichichipaem!
\v 35 Incane pataema Nacom nacui baraxuba xua jopa painya
nepaca caewatsiwa tsane. Daxota Nacom jopa poponaeyo pia pin
pia botha tatsi painya tomaratha. Paca tsipaebatsi xua
equeicha jopa pana netaem tsane, beya abʉ poxonae pana
neyabara jam tsane: ‘¡Maisa bapon jiwi jʉntʉ coyene
weiweina cana exanatsi, pon patopa Nacom peitorobixae, po
Nacom jiwi Pecanamataxeinaeinchi!’ pana neyabara jam
tsane”, jei Jesús fariseomonaetha.
\c 14
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon perʉ putsuna
\p
\v 1 Caentacabi pentaquei seicae matacabitha Jesús pona
fariseomonae pia pentacaponaewi tatsi jiwanapin pia botha
tatsi penanabanaenexa. Baxota fariseomonae ichamonae Jesús
amanayabiya tainchi pecui yaputaenexa tsainchi xua exana.
\v 2 Irʉ baxota pebin patopa ichaxota Jesús naeca. Barapo
pebin pon perʉ putsuna.
\v 3 Nexata Jesús yainyaba pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés
pia peitorobi coyene, yainyabano fariseomonae, jeye:
\p —¿Bara Moisés pia peitorobi coyene jumewatha yabara
copata jampa xua pon atene bara axaibi peexanaewatsi
pentaquei seicae matacabitha jampa? ¿Ichacuitha metha jopa
yabara copatsiyo jampa? jei Jesús.
\p
\v 4 Ichitha barapomonae moya umena. Bara Jesús jayaba
pecobetha pontha pon atene, yawa axaibi exana, tsipaebano
xua bara peponaenexa.
\v 5 Jesús tsipaeba, barapo fariseomonaetha, jeye:
\p —Paxam panantawenoname xua panacuitame pentaquei seicae
mataqueitha xua poxonae pajutsiname painya nexanto xua
poxonae butecatsi irʉba bueyno bara bequein pentaquei
seicae matacabi, jei Jesús.
\p
\v 6 Barapomonae jopa itacʉpaetsi xua Jesús pejume
notsiwatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba pomonae pexaewa
petsiwabiwichi penabanaenexa poxonae pebin piowa pita
\p
\v 7 Nexata Jesús tsipaeba barapomonae pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo pomonaetha pomonae xua pata penabanaenexa.
Baxua tsipaeba poxonae tane xua barapomonae nanta caeniya,
copiya penabanaenexa. Jesús namchi barapomonaetha, jeye:
\p
\v 8 —Poxonae ichʉn cawaba jinya nenabanaenexa tsane, jopa
nantacaecaeinde ichaxota enothopeiba pomonae peainya cui
jiwi. Poxoru metha irʉrʉ patopaetsipa pon bichocono jiwi
tsita ainya cuichi pon beyacaincha xam.
\v 9 Pon xua cawaba, irʉ xua wabatsi pon jiwi tsita ainya
cui naexanatsi, bapon cabarai tsipae: ‘Incane nontaponde
icha muxunenetha ecare. Cotacaya xaema. Ichaxota ecame,
baxota ecaena pon jiwi tsita ainya cui naexanatsi’, jei
tsipae pon xua paca mata canabane. Nexata icha muxunenetha
uranaya ecoundecaetsipame.
\v 10 Daxota poxonae cawaba nenabanaenexa, cotacaya
ecareinca necajeinexa poxonae patopa pon paca mata canabane:
‘Tajiton, icha muxunenetha ecare ichaxota xaiba pomonae jiwi
tsita ainya cui naexanatsi’, jei. Bapoxonae pomonae pata xua
penabanaenexa barapomonae cayaitaena xua xam pon jiwi tsita
ainya cui naexaname.
\v 11 Pon pia coutha peainya cui jiton naexana pejʉntʉ
coyenetha, Nacom exanaena xua bapon pecui pawi jiton
naexanaena. Ichitha pon xua pepawi naexana pejʉntʉ
coyenetha Nacom exanaena xua bapon peainya cui jiton
naexanaena, jei Jesús.
\p
\v 12 Yawano Jesús barai pontha pon pexaewa
petsiwabixaetsi, jeye:
\p —Poxonae pexaewa tsiexaname yawano ichacuitha xua
poxonae pin penabanaewa tsiexaname, jopa wabinde jinya
jiwimonae penabanaenexa. Irʉ jopa wabinde eweichomonae irʉ
jinyamonae irʉ pomonae copei pexeinaewi. Poxoru barapomonae
pentoma exanaetsipa xua xuya catsi wabichipa penabanaewa.
\v 13 Jame maisa poxonae jiwi pexaewa tsiexaname yawano
ichacuitha pin penabanaewa tsiexaname, wabare pomonae
peacopeibi jiwi. Yawa wabare pomonae jopa peainya cui jiwi,
irʉ pejayujayujei jiwino, irʉ pomonae peitata nacʉtsi
jiwino.
\v 14 Bapoxonae jʉntʉ coyene weiweinaename. Barapomonae
jopa itacʉpaetsi xua xuya necatsi wabiwa penabanaewa xua
pentoma nexa. Ichitha Nacom cata exanaena pentoma poxonae
jiwi asʉ exanaeinchi pomonae pejʉntʉ coyene wʉnae jiwi,
xuano xua exana pocotsiwa Nacom itoroba, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua pin penabanaewa peexanaewa tsane
\r (Mt 22.1-10)
\p
\v 15 Poxonae baxua jume tane, pomonae xua xayena,
barapomonae caein jiwana Jesús baraichichi, jeichichi:
\p —¡Pon xua nanabane Nacom pia peitorobi nacuatheicha
tatsi, bapon bichocono jʉntʉ coyene weiweina! jeichichi
Jesús bapon.
\p
\v 16 Nexata Jesús jume nota, jeye:
\p —Pebin pin penabanaewa tsiexana jiwi. Barapo pebin
itoroba ichʉn, xua pewabinexa ayei bicheito.
\v 17 Poxonae barapo hora tsuxubi poxonae pexaewa nacui
wʉnaeta, bapon itoroba pia petanacuichinchi xua
pewabinexatsi pomonae bayatha wabatsi. Barapon namchi:
‘Pajande jiwi: Antha pajojondena jei. Pexaewa weta jei,
pajande’, jei pon mata canabane.
\v 18 Ichitha daxita barapomonae paeba xua pinae enatsi xua
peexanaewa. Ichʉn namchi: ‘Bayatha pabi comotan, tha canta
matha taetsi. Nexata nejume yopire pinae jopa casebinde
yaitama pinae jopa patopae tsane, jande’, jei.
\v 19 Ichʉn namchi: ‘Canta diez poyobe comotan buey. Tha
canta matha taetsi. Nexata nejume yopire pinae jopa
casebinde yaitama pinae jopa patopae tsane, jande’, jei.
\v 20 Ichʉn namchi: ‘Canta anoxuaetha taseuri pitan. Nexata
nejume yopire pinae jopa itacʉpaetsi xua pepatopaewa tsane,
jande’, jei.
\v 21 Poxonae caibe nawiya pon penajume caitorobinchi bapon
daxita baxua tsipaeba pia pecanamataxeinaeinchitha. Nexata
pon pecanamataxeinaein caseba pomonaetha pomonae bequein
pewabixae, xua jopa pepatsixae. Bapon barai pia
petanacuichinchi, jeye: ‘Nainya ponde tomara namtontha, yawa
tsiqui namtoxitha tomara cuariya. Berene peacopeibiwi
caponde, penabenaewi caponde, pejayujayujeimonae caponde,
pomonae peitata nacʉtsi jiwi berene caponde’, jei pon
pecanamataxeinaein.
\v 22 Pon petanacuichin pia pecanamataxeinaeinxaetsi, bapon
pia pecanamataxeinaeinxaetsi barai: ‘Tanecanamataxeinaem,
xua neitorobame bayatha exanan, ichitha bomʉxʉ jopa tutu
canaʉpaxubiyo, jiwi yayatha’, jei.
\v 23 Nexata bapon jume notatsi pia pecanamataxeinaeinchi:
‘Equeicha nainya ponde tomara cuariya beya po namton pin
namtontha, yawa tsiqui namtoxithano tomara cuariya. Baxota
jume daunweya itorobare pomonae xua taneme xua pepatsinexa
tabotha petutu canaʉpaxubinexa tsane.
\v 24 Catsipaebatsi, pomonae bequein waban ichitha jopa
patsiyo, barapomonae jopa nabanae tsane tabotha’, jei pon
pecanamataxeinaein, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba xua pinae bewa matha
nacui barapentsi pia peexanaewan poxonae Jesús pepuna
jinompaewa tsainchi
\r (Mt 10.37-38)
\p
\v 25 Pin bicheitomonae Jesús puna poinchi. Jesús
napatomeicha necota, namchi barapomonaetha, jeye:
\v 26 “Icha pebin ichichipa xua tajiwimonae jiwanapin
penaexanaewa tsane, bapon bewa yabara naitematsi pia
peexanaewa. Bapon jame bewa neantobe tsane beyacaincha xua
paxatha, beyacaincha xua penatha, beyacaincha xua piowatha,
beyacaincha xua pia pexuitha, beyacaincha xua peweichowitha,
beyacaincha xua pamchoxitha, yawano xua beyacaincha naantobe
pia coutha, nexata bapon bara tajiwimonaepin. Ichitha icha
jopa baxua exanaeyo xua bichocono nama tana neantobewa,
bapon jopa tajiwimonaeyo.
\v 27 Mataʉtano pon jopa awiya exana ducuanaebiyaeyo
pocotsiwa itoroban, tsipei jopa beperaxa exanaetsi icha be
xua poxonae neichi nexata bapon jopa tajiwimonaepinyo.
\v 28 Poxonae pebin imoxoyo bo exana, po bo, pin bo, copiya
matha nanta xeina xua bo yabara, copiya coichaxu ununa, icha
jʉpa xua pecʉbaponaenexa pomonae nacuita bo.
\v 29 Ichacuitharʉ saya naewa wetanota, poxoru coichaxu axu
weraweraca. Daxota jopa yaputaeyo xua pewetsiwa. Ichamonae
pata, barapomonae bo taenota. Poxonae tane barapomonae cui
capona, bapon cui caponatsi.
\v 30 Barapomonae namchi tsane, jei tsane: ‘Barapon
tamropata pitaba bo xua acaba, ichitha jopa itacʉpaetsi xua
pewetsiwa’, jei tsane”, jei Jesús.
\v 31 Equeicha Jesús namchi: “Irʉrʉ pon jiwi itorobiya
pia pepa peewatsinchi ichichipa xua jiwi naba exana ichʉn
beya pontha pon irʉ jiwi itorobiya pepa peewatsin. Poxonae
bapon baxua exana, copiya nanta xeina, najei tsane:
‘Jamaisa, saya beisa diez mil po soldadomonae bicheitobe
neyaewatacua, bapon netsi veinte mil po soldadomonae
bicheitobe yaewatatsi. Metha tamonae jopa inta itacʉpaetsi
xua peamanayabiwa barapo veinte mil bicheitotha xua taxainya
berena ponaena’, najei tsane.
\v 32 Icha barapon jopa itacʉpaetsi xua peamanayabiwa,
bapon najume caitorobina ichʉntha, poxonae cataunxuae tajʉ
eca, ichʉn pon icha nacuapiwi itorobiya pia pepa
peewatsinchi xua petapaebinexa tsainchi xua jopa penabiwa
tsane yabara, xua equeicha jʉntema pejinompaenexa.
\v 33 Icha bapon ichi pon jiwi itorobiya pia pepa
peewatsinchi xua baraxuba xua nanta xeina, xua penabiwa
tsane, barichi icha paxam jopa pabarapentsim daxita
pocotsiwa paxeiname, jopa paca itacʉpaeyo xua tajiwimonae
painya nenaexanaewam”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús diwesi yabara paeba xua
bequein sare xoya pexaewatha ichitha awiya axaibi
\r (Mt 5.13; Mr 9.50)
\p
\v 34 Equeicha Jesús jeye: “Sare beno, bara beno wʉnae.
Ichitha icha barapo sare beno jopa abenataeyo, bapoxonae
jopa peitacʉpaewatsi xua equeicha peabenataewa.
\v 35 Barapo sare jopa ira nexiyo tsipei naein jopa beta
xuwa exanaetsi. Daxota barapo sare jiwi bewa xubi. Icha
pamuxu dubename moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca
tsipaebiwatsi”, jei Jesús.
\c 15
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo xua oveja pe-eenaein yabara xua poxonae pia oveja
taeba
\r (Mt 18.10-14)
\p
\v 1 Pomonae paratixi pentoma noteibiwi, po paratixi jiwi
bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa
peewatsinchi nexa, irʉ pomonae abe peexanae cuiru coyene
peexaneibiwi daxita barapomonae Jesús imoxoyo caquita
umenarʉcʉpatsi xua Jesús pejume taenexatsi.
\v 2 Daxota fariseomonae irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi
Moisés pia peitorobi coyene tatsi daxita barapomonae Jesús
abe yabara paebatsi. Barapomonae namchi, jeye:
\p —Barapo pebin napona pomonaetha pomonae abe peexanae
cuiru coyene peexanaewi, yawa barapomonaetha nanabane, jei.
\p
\v 3 Tsipei Jesús yabara paebatsi barapomonae, daxota
nexata Jesús tsipaeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo
jeye:
\v 4 “Jiton ba xeina oveja cien poyobe, caein
tanapuxanatsi. Jiton wexotha cuenta pona noventa y nueve
poyobe oveja pewenaweneinexa oveja pon beya matapainya
taeba.
\v 5 Poxonae jiton oveja taeba pon aichurucuae, jʉntʉ
coyene weiweinaya bota peutucuratha.
\v 6 Poxonae jiton oveja capatopa botha bapoxonae piamonae
waba pomonae petaenaewichi pia botha, pia jiwi wabano,
wabano pomonae petsicuarabʉ enaewichi. Jiton daxita
barapomonaetha barai, jeye: ‘Panebarʉ jʉntʉ coyene
weiweinare tsipei oveja bayatha taeban pon bayatha inta
aichurucuae’, jei bapon piamonaetha.
\v 7 Xaniyan paca tsipaebatsi. Icha jiton ichi poxonae
jʉntʉ coyene weiweina petaebixae oveja, barichi pomonae
peitaboco beicha ena. Bapomonae bichocono jʉntʉ coyene
weiweina poxonae ichʉn Nacom tsita xeinatsi icha jʉntʉ
coyene pon copiya penacui matacaetsin xua abe peexanae cuiru
coyene exana. Barapomonae bapon yabara toxeinchiya jʉntʉ
coyene weiweinatsi beyacaincha poxonae yabara jʉntʉ coyene
weiweinatsi pomonae xua noventa y nueve poyobe jiwi pomonae
xanepanaya peexanaewi, pomonae jopa Nacom pentichi”, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo xua yabʉyo yabara xua poxonae taeba paratiyo
\p
\v 8 Equeicha Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo, jeye: “Petsiriwa diez po paratiyobe xeina xua
pecacomocae paratixi. Cae paratiyo taaichurucuaetsi, daxota
pecoicha coicha exana. Bo tutu camona bewayo, beya
matapainya taeba.
\v 9 Poxonae barapowa paratiyo taeba bapoxonae pia jitowaxi
waba, wabano powaxi petsicuarabʉ enaewaxichi. Barapowa
namchi barapowaxitha: ‘Pana nebarʉ jʉntʉ coyene
weiweinare poxoru bayatha taeban paratiyo, po paratiyo
bayatha inta aichurucuae’, jei.
\v 10 Paca tsipaebatsi barichi peitabocotheicha Nacom pia
matatsunpiwimonae tatsi bichocono jʉntʉ coyene weiweina
poxonae ichʉn Nacom tsita xeinatsi icha jʉntʉ coyene pon
copiya penacui matacaetsin xua abe peexanae cuiru coyene
peexanaein”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo xua pebin yabara pon pexanto cayabara cui
jʉntemaina xua abe exana
\p
\v 11 Barichi equeicha Jesús paeba icha pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo, jeye: “Jiton xeina pexantobe.
\v 12 Pon xuyapin paxa barai: ‘Axa, necare xua necopiniwa
tsane pocotsiwa xua pana nejʉntana jebame bequein
cataunxuae poponame’, jei xuyapin. Nexata barapo jumetha
coxiyan pexantobe tsata catabe.
\v 13 Pirapaeyo xuyapin piawa caenaeta xua paxa catatsi.
Barapo paratixi cuntha tajʉ beya pona icha nacua beya. Icha
nacuatha abe exana. Barapo paratixi cobe caewitatsi xua nasi
cui matacaeta yabʉxitha.
\v 14 Poxonae bapon daxita paratixi wetaxuba, irʉrʉ mayayo
tsuxubirʉ barapo nacuatha, barapon muxu piyain petʉpae.
\v 15 Nexata bapon jeita penacuichiwa ichʉntha xua barapo
nacuatha. Bara barapon itorobatsi xua petayapu eenaenexa
marranomonae.
\v 16 Bapon piyain ichichipa xane marranomonae pexunenowa
xua petsebocoton, tsipei bapon jopa catichi pexaewa.
\v 17 Nexata bapon pia coutha nanta xeinanaya najei:
‘¡Maisa taxa pia petanacuichiwichi tatsi pexaewa ajainbe,
tonsana nawita! Nama xota ecanje tain muxu tatʉpae.
\v 18 Tha tacoyo beya nawiyaetsi ichaxota taxa popona. Metha
jan tsane: Axa, Nacom tsita abe exanan, yawa catsita abe
exanatsino.
\v 19 Daxota equeicha jopa be taxanto, nejam. Nenatsicotaema
be jinya necata nacuichiwi jiwanan, jan tsane’, najei barapo
xuyapin.
\v 20 Nexata bapon paxa beya caibe nawiya.
\p “Poxonae cataunxuae tajʉ jiniya, paxa taebiyatsi,
coxiyan pexanto yabara nantanuweya cui nanta xeina. Coxiyan
pexanto matenta cuinaepoinya. Nexata pexanto cobe jayaba.
Jʉntʉ coyene weiweinaya pexanto naisa cateita waetaba
peantobexae.
\v 21 Nexata barapo xuyapinxae paxa barai: ‘Axa, Nacom abe
tsita exanan, yawa abe catsita exanatsino. Daxota equeicha
jopa be taxanto nejam. Nenatsicotaema be jinya necata
nacuichiwi jiwanan’, jei barapo xuyapin.
\v 22 Ichitha coxiyan barapo jumetha barai pia
petanacuichiwichi: ‘Nainya papire pexeinya paparuwa
pamaxatare taxanto. Yawa anillo pacobesi xatare. Yawa pataxu
xatare xua penataxu xatatsiwa.
\v 23 Vacayo pebtiyo poyo nasiteca pacarenande. Pabexore.
¡Bʉ xainchi!
\v 24 Poxoru barapo taxanto mexeya nacata tʉpawejan,
ichitha anoxuae asʉ. Bayatha nacata aichawiya, anoxuae
matapainya netsita patopa’, jei coxiyan. Nexata bapoxonae
tamropata notarʉcʉpa xua weiweina poxonae xane”, jei
Jesús.
\p
\v 25 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Irʉrʉ pin
penabanaewa exanompa, irʉrʉ matapin pabitha popona.
Poxonae bo benawirena busi taeba xua busi tanbaba yawa jume
tane xua juinya nawiraba.
\v 26 Nexata barapon pon matapinxae waba caein pomonae
penacuichiwi. Yainyaba, jeye: ‘¿Eta xua juinya busi
exanompa?’ jei.
\v 27 Nexata barapon pon penacuichiwi jiwana jume nota.
Jeye: ‘Apara poxoru neyapin patopa. Axa pana itoroba bepa
pinae pabexubin vaca pebtiyo poyo nasiteca, poxoru pinae
neyapin xanepanaya asʉya pepatopaexae’, jei.
\v 28 Ichitha barapon pon matapinxae barapo jumetha
anaepana. Jopa bejoniyaeyo botha. Coxiyan pesato bejoniya,
pexanto jume daunweya waba: ‘Owae, antha, antha jonarena’,
jei coxiyan.
\v 29 Nexata barapo coxiyan pexanto jume notatsi: ‘Bara xam
caena bayatha yaputaneme xua ainya wei cata nacuitatsi yawa
jopa cajumefebichi. Ichitha bapana jopa necatsim peweinyo
cabritiyo, tajiwimonae tabarʉ nabanaenexa.
\v 30 Ichitha barapo nexanto anoxuae cata patopa, xua jinya
paratixi caewitaxuba xua penasi cui matacaetsiwa yabʉxitha.
Xam penacuichiwi itorobame xua vacayo pebtiyo bexubina poyo
nasiteca tayapin nexa’, jei barapon pon matapinxae.
\p
\v 31 “Nexata coxiyan jume nota pexanto: ‘Owae, apara xam
cabarʉ poponeibatsi. Daxita pocotsiwan xeinan, apara bara
jinyawa.
\v 32 Ichitha anoxuae wʉnae nawita xua pin penabanaewa,
yawa jʉntʉ coyene weiweinaeinchi poxoru barapo neyapin,
pon xua mexeya nacata tʉpawejan, anoxuae asʉ popona. Caena
bayatha nacata aichurucuae, yawa anoxuae matapainya naca
tsita patopa’, jei coxiyan poxonae pexanto tsipaeba”, jei
Jesús.
\c 16
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo xua pebin yabara pon jopa xanepanaya peyapucaecaein
bo
\p
\v 1 Equeicha Jesús tsipaeba pijimonae pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo. Jesús jeye: “Matha irʉ pebin popona pon
copei pexeinaein. Bapon xeina pon bo petayapucaecaeinchi.
Bapon pon copei pexeinaein tsipaebatsi ichamonae xua pinae
pon bo petayapucaecaeinxaetsi jopa pinae xapain exanaeyo,
saya pinae abe exana, jei ichamonae.
\v 2 Nexata bo pexeinaein pon copei pexeinaeinxae, bapon
waba pia petayapucaecaeinchi bo. Bapon barai pontha pon bo
petayapucaecaeinchi, jeye: ‘¿Jame ichamonae jume tan xua
pinae inta abe exaname xua tawan? Incane tha taetsi xua po
paperantha tinadubame pocotsiwa inta caenaetame, xuano xua
inta comocame. Tsipei jopa becaexanaetsi equeicha xua inta
yapucaecame daxita tawan’, jei.
\v 3 Nexata pon bo peyapucaecaeinxae nacui yabara nanta
xeina pia coutha, nabarai: ‘¿Eta pocotsiwa exanocuaein
anoxuae tsipei nama pon tanecanamataxeinaein imoxoyo
necopata xua bapoxonae jopa taxeinaewa tsane pocotsiwa
taexanaewa? Jopa nebusi coxonaeyo xua naein taʉncatsiwa
pabitha. Auran tsipae xua saya amanaya i tawʉqueibiwa
paratixi.
\v 4 Jaina, bara yaputan xua po coyeneya exanaein poxonae
tanecanamataxeinaein necopatsina, xua poxonae jopa xeinaein
tsane tanacuichiwa xua ichamonae tanententa wabeibinexa pia
botha’, jei.
\v 5 Nexata bapon pon bo petayapucaecaein daxita
tamropatsiya wawabapona pomonae pia pecanamataxeinaeinchi
petantoma amanayabixaetsi. Bapon matha yainyaba pontha pon
copiya patopa jeye: ‘¿Eta xoyobe matoma amanayabame xua
jopa cataunxuae catsim pontha pon tanecanamataxeinaein?’
jei.
\v 6 Bapon jume nota, pon bo peyapucaecaein, jume notatsi,
jeye: ‘Cien po penasi mera bosibʉbe xua pin bosixibʉn tha
baxua catichi, ichitha cataunxuae jopa baxota matomatsinyo
barapo penasi mera bosibʉn’, jei. Pon bo petayapucaecaein
xuya jume nota: ‘Taema xote xeinanje jinya papera xua
tinadutame, cien po nasi bosixibʉn, jam, xua bexa
matomatsiname. Xote nainya ecoundeinque barapo
netinadutsiwa, iquinaxore. Icha itaneto dure xua saya
cincuenta po penasi mera bosixibʉbe, jande’, jei pon bo
petayapucaecaein.
\v 7 Bapoxonae equeicha ichʉntha yainyaba: ‘Incane irʉ
xamdʉ, ¿eta xoyobe tanecanamataxeinaein taacoibichi xua
catsiname bapon?’ jei. Bapon jume nota, pon bo
petayapucaecaein jume notatsi, jeye: ‘Tha catichi cien po
sacube aro sacun’, jei bapon. Nexata pon bo petayapucaecaein
xuya jume nota: ‘Taema xote xeinanje jinya papera xua
bayatha tinadutame xua cien po sacube, jam, xua bexa
matomatsiname pontha pon tanecanamataxeinaeintha. Xote
nainya ecoundeinque barapo itaneto tsitsinaxore, icha pena
netinadutsiwa tinadure xua saya ochenta po sacube, jande’,
jei pon bo petayapucaecaein.
\v 8 Ichitha bo pexeinaein yabara paeba pon bo
petayapucaecaeinchi xua pinae bequein bara bapon abe taexana
ichitha yaputane xua pocotsiwa pia coutha nayawena xua
poxonae pia jiwimonae peexanaewa. Daxota paca tsipaebatsi
pomonae anoxuae jinompa barapo cae pin nacuathe, pomonae
jopa penejume cowʉntsiwi nama barichi. Barapomonae yabara
najʉntʉ coyene wʉnaeta xua po coyene cae jiwimonae
penaexanaewa xua daxota cae jiwimonae nantiya
penayaweneibinexa. Baxua barapomonae exana beyacaincha
pomonae Nacom pejume cowʉntsiwi.
\p
\v 9 “Paca tsipaebatsi ichamonae pacatsibeibare paratixi
xua painya jiwi painya neexaneibinexa po paratixi xeina
pomonae barapo cae pin nacuathepiwi pomonae abe peexanaewi.
Bapoxonae poxonae jopa paxeinaem tsane paratixi pomonae
bayatha payawename barapomonae paca matenta weiweinaya
wabina po bontha xua ataya tsitecaeya pajinompaename.
\p
\v 10 “Pon xua xanepanaya yapucaeca xua poxonae peya
penacuichiwiyo, barichi beta yapucaeca xua poxonae pin
penacuichiwa. Pon naerabiya exana poxonae peya
penacuichiwiyo, barichi naerabiya exanaena xua poxonae pin
penacuichiwa.
\v 11 Icha paxam jopa xanepanaya patayapuenaem xua paratixi
xua barapo cae pin nacuathe nexa, Nacom jopa paca itorobiyo
xua patayapuenaename xua bapon pia pexeinya pexeinaewa
tatsi.
\v 12 Icha jopa xanepanaya payapucaecaem ichʉn piawa, metha
nexata jopa paca catsipae xua painyawa nexa tsane painya
neyapucaenaewamxae.
\p
\v 13 “Jiton dapon aibi pon xeina ainya pia
pecanamataxeinaeinchibe tatsi xua pon beta tanacuita barapo
pia ainya pecanamataxeinaeinchibe tatsi. Tsipei barapo
petanacuichin meisa antobeya taexana caeintha pon pia
pecanamataxeinaeinchi poxonae itorobatsi. Icha pia
pecanamataxeinaeinchi jopa taraichiyo. Cae pia
pecanamataxeinaeinchi xanepanaya taexana. Icha pia
pecanamataxeinaeinchi abeya taexana. Barichi jiton pon
bichocono antobe Nacom, jopa itacʉpaetsi xua bichocono
peantobewa paratixi poxonae yawa bichocono antobetsi
Nacom”, jei Jesús.
\p
\v 14 Ichitha fariseomonae pomonae xua bichocono antobe
nawita paratixi, barapomonae baraxua Jesús jume tayenatsi,
yawa Jesús cui caponatsi.
\v 15 Nexata Jesús fariseomonae baraichi, jeye: “Paxam
barapomonae pam, xua ichamonae paca yabara nanta xeina xua
pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi pam. Ichitha Nacom paca
jʉntʉ coyene yaputane xua peajʉntʉcoyenebe jiwi pam. Xua
pocotsiwan jiwi bichocono tsita ainya cuichi, baxuan Nacom
bichocono tsita abetsi”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús diwesi yabara paeba Moisés
pia peitorobi coyene tatsi, yawa po coyene Nacom waba jiwi
petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya
pecanamataxeinaexae
\p
\v 16 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Caena bayatha jiwi
xeina Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, yawano xua
pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia pecuidubiwa
tatsi, beya Juan patopa. Barapoxonae caena poxonae Juan
popona pon jiwi Pebautisabin, jiwi paebinouta po coyene
Nacom xua waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi
pomonae itorobiya peewatsixae. Jiwi bewa yabara najʉntʉ
coyene sʉbi awiya xua pepatsinexa Nacom pia peitorobi nacua
beicha tatsi.
\p
\v 17 “Yapu xanepana xua itaboco yawa ira peweraweracaewa.
Nama Nacom peitorobi jume ajumeyapusʉ bapana jopa
peweraweracaewa bequein bara cae peitorobi coyene”, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús cuiduba xua jiwi piseurixi
pepuna penteibiyainwa
\r (Mt 19.1-12; Mr 10.1-12)
\p
\v 18 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Pon punaxuba piowa
yawa ichowa pichapa, bapon abe exana piseuritha yawa Nacom
peitʉtha tatsi, tsipei Nacom tsitatsi xua powa copiya barʉ
popona apara bara piowa tatsi. Barichi pon pita petsiriwa
powa pepunaxubixae piseuri, bapon barichi pia coutha abe
natsiexana, tsipei Nacom ichowa yabara nanta xeina xua
bapowa cataunxuae pia pebin xeina bequein bara punaxuba”,
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús diwesi yabara paeba xua pon
copei pexeinaein irʉ ichʉn pon Lázaro
\p
\v 19 Equeicha Jesús tsipaeba icha diwesi, jeye: “Matha
irʉrʉ barichi pebin pon copei pexeinaein. Pexeinya
paparuwan xua pena paparuwa nama xatabapona. Mataʉta daxita
matacabi peitʉpanae nabanaewa exaneiba.
\v 20 Irʉrʉ ichʉn pebin popona, pon pewʉn Lázaro pon
peacopeibin. Bapon Lázaro wan nawita xeina peparʉtotha.
Bapon iratha eca pon copei pexeinaein pia bo boupatha weya
tatsi.
\v 21 Xua pon copei pexeinaein pia pexaethopaewatha
taothopeicatsi pexaewa pepʉrʉwan, baraxua Lázaro
ichichipa xaiba. Yawa aurimonae pata xua Lázaro pewan
daebinexatsi.
\v 22 Icha matacabitha Lázaro tʉpa. Matatsunpiwi Lázaro
jumope pitatsi. Jumope capoinchi ichaxota Abraham popona
athabeicha. Irʉrʉ pon copei pexeinaein tʉpa, yawa
mʉthʉtha xotsi.
\p
\v 23 “Pon copei pexeinaein patopa ichaxota pateiba pomonae
pewerapeibiwi barapo petʉpae cuiru coyene nacuatha. Bapon
bichocono atene. Bapon athabeicha necoicha. Bapoxonae
Abraham tajʉ taebiyatsi asiyeicha, yawa xua Lázaro barʉ
equiyatsi.
\v 24 Pon copei pexeinaein wawai: ‘Tamo susato jiwanam,
Abraham, necui yabara nanta xeinare. Inta Lázaro itorobinca
taneebato memeinyatsinexa meratha poxoru bichocono netaxua
po isotothe uncuan’, jei.
\v 25 Ichitha Abraham jume nota: ‘Tamonae susato jiwanam,
nanta xeinatabare xua caena bayatha poxonae cataunxuae asʉ
poponame, xeiname xua acabem xua pocotsiwan ichichipame xua
nexeinaewa. Xanepanaya poponame. Ichitha nama Lázaro jopa
daichiyo poxonae cataunxuae asʉ popona. Jopa xanepanaya
poponaeyo. Xote bapon wʉnae yabara nantanuweya cananta
xeinatsi xua peyawenaenexatsi. Ichitha nama xam jopa
caraichiyo. Bichocono caperʉ weyawa.
\v 26 Yawa pin pitapatororo naca yacaincha ducua. Daxota
pomonae ichichipa bara bedunareca taxainya wereca jopa
itacʉpaetsi xua bara beparecaena nexainya bereca. Irʉ
pomonae nexainya weruneina jopa itacʉpaetsi xua taxainya
betsina pepatsinaenexa’, jei.
\p
\v 27 “Nexata pon copei pexeinaein jume nota: ‘Nexata tamo
susatopim cawʉcatsi inta Lázaro itorobare taxa pia bo
beya.
\v 28 Baxota xeinan cinco poyobe tayapin jiwi. Abraham
Lázarotha najume carure xua bʉ tayapin jiwi jopa
pepatsinexarʉ tsane ichaxota uncuan xua bichocono atenein’,
jei.
\v 29 Ichitha Abraham jume nota: ‘Apara neyapin jiwi xeina
Moisés pia peitorobi coyene tatsi, yawa Nacom peitorobi
jume pepaebiwi pia penacuidubiwan tatsi. Bʉ barapomonae
exana pocotsiwa baraxua pejume coya’, jei Abraham.
\v 30 Pon copei pexeinaein jume nota: ‘Aa, tamo susato
jitom, Abraham, ichitha icha petʉpaewi jiwana caein siwa
ponaena barapomonae beya, barapomonae jume cowʉntsina yawa
icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa tsane Nacomtha’, jei.
\v 31 Ichitha Abraham jume nota: ‘Icha barapomonae jopa
exanaeyo xua peexanaewa pocotsiwa Moisés pia peitorobi
coyene tatsi itoroba, xuano xua Nacom peitorobi jume
pepaebiwi pia pecuidubiwan tatsi, barapomonae jopa jume
cowʉntsipae bara bequein Nacom taitorobichipa xua jiwana
caein pomonae petʉpaewi’, jei Abraham”, jei Jesús.
\c 17
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba xua jiton jopa bewa cana
exanae ichʉntha xua irʉ abe peexanaewa tsane
\r (Mt 18.6-7, 21-22; Mr 9.42)
\p
\v 1 Jesús namchi pijimonaetha, jeye: “Barapo nacuathepiwi
ataya xeineiba po jiwi pecana exanaexaetsi xua ichamonae
cana exana xua barapo jiwi abe peexanae cuiru coyene
peexaneibinexa xua daxota jopa nejume cowʉnteibiyo. Ichitha
pebin tsocuae xua bapon cana exana, xua ichʉn cana
exanatsi, xua ichʉn abe peexanaewa tsane.
\v 2 Metha jame wʉnae tsipae xua barapo pebin pin iboto
wisi cʉtsipatsi pin mar mentha barapo iboto cayawa
cabutabachipatsino. Tsipei jopa wʉnae tsipae xua bapon cana
exana xua ichamonae abe peexanae xuiru coyene exana pomonae
cataunxuae aena nejume cowʉnta.
\v 3 ¡Dota pam, xua jopa bara paichim tsane!
\p “Icha ichʉn pon irʉ pejume cowʉntsindʉ, icha bapon
pacata abe exana, bapon baxua yabara patsipaebare. Icha icha
jʉntʉ coyene paca tsita xeinaena peauraxae xua pacata
exana, bapoxonae pacui yabara jʉntemainare pocotsiwa bapon
pacata exana.
\v 4 Bequein bara bapon abe pacata exana, siete po cuiyobe
xua cae matacabitha, yawa paca tsipaeba siete po jumeyobe,
bapon jeye: ‘Maisa auran tsocuae xua abe pacata exanatsi,
equeicha jopa pacata abe exanae tsainchi’, jei pon abe
exana. Daxota paca jeichi xua nantawenona peyabara
jʉntemainaewa baxua xua po coyene bapon pacata abe exana”,
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pin pejume
cowʉntsi coyenewa
\p
\v 5 Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi, equeicha pia
peitorobiwi baraichi, jeye:
\p —Pana cana exande xua bichocono pata jume cowʉntsiwa
beyacaincha xua anoxuae, jei barapomonae.
\p
\v 6 Nexata Jesús pia peitorobiwi jume nota, jeye:
\p —Icha paxeinaetsipame xua be peya pejume cowʉntsi
coyenewiyo xua bequein icha mostaza xutiyo jʉta ichi xua
tsica xutiyo ichitha bara paca itacʉpa xua naewatha painya
nejeiwa: ‘Ee, naewa jinya coutha natabʉ jonde yawa pin mar
mene beya equeicha uncuare’, painya nejeiwa. Bapoxonae
barapo nae jopa bayatha tsipae poxonae pajam tsipae baxua,
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba xua pocotsiwa jiwi bewa
exanae pocotsiwa pentacaponaein itoroba
\p
\v 7 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Metha ba paxam jiwana
caein xeina pia petanacuichinchi pon penacuichin bapon ira
cacobauya, mataʉta vaca yapu capopona. Bapoxonae bapon pon
penacuichin wexua wenawirena, bo benawirena. Pon paxam
jiwana caein metha bapon jopa jei tsipae: ‘Anetha, jondena
matha xaema’, jopa jei tsipae bapon.
\v 8 Jame bapon jei tsipae: ‘Pexaewa netsiʉpain exanare.
Inta carena tsaibinde pexaewa pexaethopaewatha poxonae
xunaecan. Bapoxonae cotacaya bexa nabanare’, jei tsipae pon
paxam jiwana.
\v 9 Pon penacuichin jopa jei tsipaetsi: ‘Jaco xua
taneyawenaewam’, jopa jei tsipae pon paxam jiwana. Tsipei
saya taexanatsi xua bapon peitorobixae.
\v 10 Icha pon petanacuichin ichi xua taexana
peitorobixaetsi pia pentacaponaein, paxam bara jʉta
paichinde. Poxonae pawetame pocotsiwa Nacom paca itoroba,
pajande: ‘Paxan pata nebusi cui tataewimonae pan xuano pata
pecui pawi pan, tsipei saya paexanan xua pocotsiwa bewa
paexanaein’, pajande”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana diez poyobe
pebiwi, pomonae peperʉ sawichimonae
\p
\v 11 Poxonae Jesús cataunxuae ecapona Jerusalén tomara
beya nexa, Samaria nacua iya pona yawa Galilea nacua iya
pona.
\v 12 Poxonae Jesús tsica tomariyotha patopa, diez poyobe
pebiwi pata Jesús pia xantha tatsi. Barapo diez poyobe
peperʉ sawichimonae, ichitha barapomonae Jesús tajʉ
wetaeumendenatsi.
\v 13 Barapomonae wawai, jeye:
\p —Jesús, pon Patatanecuidubim, pana neyabara najʉntʉ
coyene xeinare jinya pata tana neyawenaenexam, jei barapo
peperʉ sawichimonae.
\p
\v 14 Poxonae Jesús tane barapomonae, Jesús barai, jeye:
\p —Paponare sacerdotemonaetha painya nepaca cataenexa, jei
Jesús.
\p Poxonae cataunxuae namtotha enapona, bapoxonae
barapomonae perʉ jume tsʉrʉcʉpae xua peperʉ sawiwatsi
barapomonae.
\v 15 Barapo diez poyobe jiwana caein, poxonae bapon taeba
xua axaibi tsʉrʉcʉpae, bapoxonae Jesús beya pona, xua
caibeya pona, yawa jume daunweya Nacom wʉnae jaintatsi.
\v 16 Barapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha
tatsi. Yawa irabe taeuncuareca xua Jesús pejacobinexatsi.
Barapo pebin apara pon seicaya Samaria nacuapin.
\v 17 Nexata Jesús namchi, jeye:
\p —¿Diez poyobe itara axaibi exanan? ¿Incane dapo nueve
poyobe jane?
\v 18 Bapon apara penanapaincha jinompaewi jiwanapin. Yawa
cou compa caiberena pia wʉnae jainchichi Nacom, jei Jesús.
\p
\v 19 Nexata Jesús equeicha pebin baraichi, jeye:
\p —Nontaponde pondeno, bayatha axaibim tana neyabara jume
cowʉntsixaemxae xua bara tana neitacʉpaewa xua axaibi
tacaexanaewatsi, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba po coyene xua
poxonae Nacom itorobiya ewatsina jiwi
\r (Mt 24.23-28, 36-41)
\p
\v 20 Fariseomonae Jesús yainyabatsi namchi, jeye:
\p —¿Eta poxonae Nacom itorobina pon peitapetsinxae pata
tanecapanenebiwa exanaenexa, xuano xua itorobiya pata
taneewatsiwa? jeichichi barapomonae Jesús.
\p Jesús jume nota, jeye:
\p —Poxonae Nacom itorobiya ewatsina jiwi, barapo coyene
jiwi jopa itacʉpaetsi xua petaewa baxua.
\v 21 Daxota jiwi jopa jei tsane: ‘Baraxote bayatha patope’,
jopa jei tsane. Mataʉtano jopa jei tsane ‘Xoteiche bayatha
patope’, jopa jei tsane. Tsipei apara po coyene xua Nacom
itorobiya ewatsina jiwi barapo coyene patopa jiwitha. Daxota
Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewatsina jiwi pomonae pejume
cowʉntsiwixaetsi Nacom, jei Jesús.
\p
\v 22 Nexata Jesús barai pijimonae, jeye:
\p —Matacabin othopaena po matacabintha poxonae
paichichipame xua painya tana netaewam xua ponxaein Nacom
Tananeitapetsin xuano xua muxuna bepataebenaename caentacabi
xua barapo matacabin jiwana. Dapo jumetha jopa painya nepaca
itacʉpaewa tsane xua painya tana netaewam tsane xuano xua
caentacabi xua barapo matacabin jiwana.
\v 23 Ichamonae paca jei tsane: ‘Baraxote bayatha patopa
bapon’, paca jei tsane. Ichacuitha paca jei tsane:
‘Baraxoteicha bayatha patopa bapon’, paca jei tsane, ichitha
jopa paponaeinde bara beya yawa jopa pajume cowʉntsinde.
\v 24 Icha yamʉxʉ ichi xua jemeicha yacoicha uncueica, xua
coicha nayotaxuba itabocototha, barichi tsane po matacabitha
poxonae patopeicaein ponxaein Nacom Tananeitapetsin.
\v 25 Ichitha copiya nantawenona xua neperaxa jʉbina
ichamonae. Yawa neitawetsinano pomonae xua anoxuae jinompa.
\v 26 Icha matha ichi poxonae Noé caena bayatha popona jiwi
jopa tsaqueinaeyo xua Nacom pin awʉbo exanaena methaunxuae.
Saya barompaya icha jʉntʉ cuitha jinompa daxota jiwi
werapa. Barichi jʉta ichi tsane poxonae patopeicaein barapo
cae pin nacuathe xua ponxaein Nacom Tananeitapetsin. Poxonae
patopeicaein jiwi jopa tsaqueinae tsane xua Nacom werapa
exanaena barapo jiwi pomonae jopa pejume cowʉntsiyoxaetsi.
\v 27 Pomonae jinompa poxonae Noé popona, barapomonae
jʉntema nabaneiba, yawa apeiba, yawa apeiba yawa jiwitha
jijinapona yawa pexantixi jitha dodoubapona, beya yantacabi
othopa poxonae po matacabitha Noé pin jera naetha joniya.
Bapoxonae pin ema mʉ jopa. Daxita Noé wepu bunothopatsi
pomonae jinompa poxonae Noé popona.
\v 28 Barichirʉ jiwi pocotsiwa ichamonae exana poxonae
ichʉn pebin popona pon pewʉn Lot. Barapomonae nabaneiba,
yawa apeiba, yawa comaqueiba, yawa caenaeteiba, yawa pexaewa
ʉbeiba, yawa bomʉxʉn acabeiba.
\v 29 Poxonae bapon Lot Sodoma tomara wenaetabiya,
barapoxonae iso itere mʉ, mʉ othopeica tomaratha, yawa
pocotsiwa be ibo pʉrʉ baxua itaboco weothopeicano xua
bichocono atou. Daxita Sodoma tomarapiwi werapa.
\v 30 Icha Sodoma tomaratha ichi xua jemeicha iso itere mʉ,
mʉ othopeica yawa xua jemeicha ibo pʉrʉ itaboco
weothopeica, bara jʉta ichin tsane jemeicha patopeicaein
ponxaein Nacom Tananeitapetsin poxonae jiwi tsita
naitʉtsin.
\p
\v 31 “Barapo matacabitha icha ichʉn bo matatupatha uncua,
barapon jopa bewa botha joniyae tsane xua penotsiwa tsane
pocotsiwa tabobeinchi bomʉxʉ tututha. Irʉ pon pabitha
popona jopa bewa caibeya ponae tsane botha, saya jame nainya
benaetsiricuaena.
\v 32 Pacui yabara nanta xeinare Lot piseuri tatsi xua tʉpa
poxonae jopa nainya naetsiricuaeyo piawan caibe pesiwa
necoyaexae.
\v 33 Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa,
bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa po
peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua
beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa
ichichipan bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua
beicha.
\p
\v 34 “Paca tsipaebatsi po mataqueitha patopaein, ainya
pebinbe ponbe xua nanta jʉpaya maitecabe, caein matatsunpin
pichina, pon pejume cowʉntsixae Nacom. Ichʉn saya cuenta
ponaeinchi jopa pejume cowʉntsiyoxae Nacom.
\v 35 Irʉrʉ ainya yabʉyobe nacuara yacatoyorobauyaenabe,
ichowa matatsunpin pichina pejume cowʉntsixae Nacom. Ichowa
saya cuenta ponaeinchi jopa pejume cowʉntsixae Nacom.
\v 36 Irʉrʉ ainya pebinbe nacuara nacuitauyaenabe pabitha,
ichʉn matatsunpin pichina, ichʉn saya cuenta ponaeinchi”,
jei Jesús.
\p
\v 37 Poxonae baxua Jesús pijimonae jume tainchi, Jesús
yainyabatsi jeichichi, jeye:
\p —Pata Tanecanamataxeinaem, ¿exota metha baxua exanaena?
jeichichi pijimonae.
\p Jesús pijimonae jume nota pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyotha, jeye:
\p —Quequeremonae ba nacaetuta ichaxota baurin boca. Bara
jʉta paichim tsane paxam pomonae tana nejume cowʉntsi jiwi
pam pana newʉnae ewatsiname po mataqueitha patopeicaein,
barapo mataqueitha panacaetutsiname, jei Jesús.
\c 18
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo xua yabʉyo yabara powa pecuenta tʉpaewayotsi
piseuri xua irʉ pon jiwi peyabara paebin xua
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae
\p
\v 1 Jesús pijimonae tsipaeba pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo xua pecuidubinexa, jeye: “Paxam daxita matacabi
bewa pawʉqueibim Nacom. Painya xoba
paajʉntʉcoyenefaetabim tsaibim poxonae pawʉqueibame”,
jei Jesús.
\v 2 Equeicha Jesús pijimonae barai, jeye: “Matha irʉrʉ
tomaratha popona pon jiwi peyabara paebin xua
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Bapon jopa Nacom
cunuwichi. Yawa bapon jopa beta yabara nanta xeinaeyo
jiwitha xua peyawenaenexa.
\v 3 Barapo tomaratha irʉrʉ popona petsiriwa, powa
pecuenta tʉpaewayotsi piseuri. Barapowa siwa poneiba pontha
pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae. Barapowa jei tsaibi bapontha: ‘Neyawende,
ichʉn inta abe exana’, jei tsaibi.
\v 4 Pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae bapon ainya matacabin juntucuru jopa
beexaneibiyo pocotsiwa barapowa wʉqueiba. Ichitha bapon
matapainya nanta xeina. Najei: ‘Xan apara jopa Nacom
cunuwinyo. Mataʉta jopa beta tayabara nanta xeineibin jiwi
xua tayawenaenexa.
\v 5 Ichitha barapo pecuenta tʉpaewayotsi piseuri matowa
nefayacota daxota neamuxufaetabi exana. Metha moya barapowa
yawenaein, xua equeicha barapowa jopa penesiwa ponaenexa,
tsipei bichocono amuxufaetabin’, najei pon jiwi peyabara
paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae”, jei
Jesús.
\p
\v 6 Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi equeicha namchi,
jeye: “Baxua apara pocotsiwa paeba pon jiwi peyabara paebin
xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae xuano pon jopa beta
yabara nanta xeinaeyo jiwitha xua peyawenaenexa. Pajume
naitaeware pocotsiwa bapon paeba.
\v 7 ¿Eta xua metha pananta xeiname? ¿Metha bara Nacom
came bayatha tsaibi poxonae jiwi yaweneibatsi pomonae xua
pewʉqueibixaetsi? ¡Jume, apara! Nacom nainya jiwi
yaweneiba poxonae barapo jiwi abe exaneibatsi ichamonae,
beyacaincha xua barapowa yawenatsi. Jame yatsicaewa Nacom
yaweneiba pomonaetha pomonae peitapetsixae pewʉqueibixaetsi
merawitha yawa mataqueithano.
\v 8 Paca tsipaebatsi xua Nacom jopa bayatha tsaibiyo xua
peyaweneibinexa pomonae nejume cowʉnta. Xan ponxaein Nacom
Tananeitapetsin poxonae patopeicaein, ¿metha bara pin
bicheito taeyopeicaein jampa, pomonae xua xanepanaya beta
tana nejume cowʉntsiya jinompaewi pomonae Nacom
pewʉqueibiwichi?” jei Jesús pijimonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo yabara xua fariseomonae irʉ pon paratixi matoma
penoteibin
\p
\v 9 Jesús icha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo tsipaeba
pomonaetha pomonae jiwi peaebiwi pomonae xua nayabara nanta
xeina xua pinae beta jume cowʉnta xua pinae ichamonae jopa
daichiyo.
\v 10 Jesús namchi, jeye: “Irʉrʉ ainya pebinbe Nacom pin
pia bo beya ponabe, xua baxotiya pewʉcaenexabe Nacom.
Ichʉn fariseomonaepin, ichʉn bapon jiwana pomonae paratixi
pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon
romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa.
\v 11 Fariseomonaepin nantacotuncua yawa penthʉtotha wʉca
Nacomtha. Poxonae tsipaeba Nacom, jeye: ‘Nacom meisa xam
nejʉntʉ coyene xanepanaein. Jʉntʉ coyene weiweinan xua
tana neyawenaewam tsipei xan jopa be ichamonaeinyo pomonae
xua jiwi pecaibiwi, yawa xua peabewi, xuano xua penasi cui
matacaetsiwi yabʉxitha. Mataʉtano xan jopa dapomonae
jiwananyo pomonae xua paratixi pentoma noteibiwi po paratixi
jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa
peewatsinchi nexa.
\v 12 Xan cayabara nainbotatsi ainya cuiyobe xua cae
semanatha, beta tacawʉqueibinexatsi. Mataʉtano cae
paratixi jiwana wetsabeiban xam nexa poxonae diez po
paratiximonaebe xeineiban. Yawano daxita xua xeinan baxuano
jiwana tsaban xam nexa’, jei fariseomonaepin.
\v 13 Ichitha pon paratixi pentoma noteibin auranaya tajʉ
beuncuiya. Saya irabe necoreca yawa jopa athabe necoichaeyo.
Saya ʉ penantanuweya penanthʉthʉ jayabi abe
peexanaeinxae. Bapon Nacom wʉca, jeye: ‘Jaibo, Nacom
neyabara najʉntʉ coyene cui xeinare xua tana neyawenaewam
tsane bequein bara taajʉntʉcoyeneyapubein’, jei pon
paratixi matoma penoteibin.
\v 14 Barapon pon paratixi penoteibin poxonae najume weta
xua wʉca Nacom, nawiya pia bo beya. Paca tsipaebatsi xua
barapon Nacom tsitatsi xua jopa xeinaeyo xua
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Ichitha
fariseomonaepin jopa daichichi tsipei bapon awiya
peajʉntʉcoyenebein. Pon xua pia coutha peainya cui jiton
naexana pejʉntʉ coyenetha, Nacom exanaena xua bapon pecui
pawi jiton naexanaena. Ichitha pon xua pepawi naexana
pejʉntʉ coyenetha, Nacom exanaena xua bapon peainya cui
jiton naexanaena”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús jeye pexuitha: “Barabʉ Nacom
beta paca yawenaena”, jei
\r (Mt 19.13-15; Mr 10.13-16)
\p
\v 15 Nexata jiwi Jesús tacaponatsi pexui, xua Jesús
pejayabinexa pecobetha yawa xua Nacomtha petawʉcaenexa
barapo pexui xua pejeinexa: “Barabʉ Nacom beta paca
yawenaena”, pejeinexa. Ichitha Jesús pijimonae tatsi
poxonae baxua tane, tamropata notarʉcʉpa xua barapomonae
cui matawentatsi pomonae pexui carendena tsaibi.
\v 16 Ichitha Jesús waba pexui. Jesús pijimonae barai:
\p —Bara pacopabare pexui xua tana itata patsinexa. Jopa
pexui paitawetsinde, tsipei Nacom pia peitorobi nacua tatsi
saya meisa barapomonae nexa pomonae pejʉntʉ coyene
xanepanaewi icha pexui ichi. Pexui pia cui xua tayapu
xanepanatsi xua pia jʉntʉ coyeneintha jume cowʉnta Nacom.
\v 17 Xaniyan paca tsipaebatsi. Pon jopa yabara jume
cowʉntsiyo xua icha be jopa pexui ichiyo xua ba pexui
tayapu xanepanatsi xua jume cowʉnta, bapon bapana jopa
naexanae tsane Nacom pijimonae tatsi pomonae Nacom itorobiya
ewata, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae pewowin pon copei pexeinaein Jesús
tsipaebatsi
\r (Mt 19.16-30; Mr 10.17-31)
\p
\v 18 Caein pon pentacaponaewi jiwanapin bapon Jesús
yainyabatsi, jeichichi:
\p —Ja Tanecuidubim, maisa nejʉntʉ coyene wʉnaem. ¿Eta
xua copiya matha exanocuaein xua ajʉntʉyapusʉya
tapoponaewa tsane xua ataya tsane? jei.
\p
\v 19 Jesús jume epa pita, jeye:
\p —¿Eta xua nebaram: ‘Nejʉntʉ coyene xanepanaem’, jam?
Apara ichʉn dapon aibi pon pejʉntʉ coyene xanepanaein.
Jame meisa apara bapon Nacom compa pejʉntʉ coyene
xanepanaein.
\v 20 Xam yaputaneme po coyene Moisés pia peitorobi
coyenewatha itoroba xua jeye: ‘Jopa ichowa pichinde ichʉn
piowa tatsi, jopa ichʉn bexubinde, jopa caibinde ichʉn
piawan tatsi, jopa naerabiya cayabara paebinde pocotsiwa
ichamonae exana. Axatha jume barʉ cui itura jinare.
Mataʉtano enatha jume barʉ cui itura jinare’, jei Moisés,
jei Jesús.
\p
\v 21 Pon pentacaponaein jume epa pita, jeye:
\p —Daxita caena bayatha barapo coyenein exaneiban, poxonae
pexuyothan tamropata pitaban, beya anoxuae yacuiya pinyon,
jei.
\p
\v 22 Poxonae Jesús baxua jume tane, Jesús barai, jeye:
\p —Cataunxuae icha cui coyene cata seica xua pocotsiwa
neexanaewam tsane. Icha ichichipame xua jopa necata
acoibiyonexa tsane xua pocotsiwa xanepanaeya neexanaewa,
matha daxita caenaere pocotsiwa xeiname, yawa catsibare
pomonaetha pomonae peacopeibi jiwi. Bapoxonae jame moya
anetha, nepuna ponde. Bequein bara bapoxonae acopeibim
tsane, daichitha Nacom cacatsina peitaboco beicha, pocotsiwa
Nacom necajʉntana botsiwa pocotsiwa bichocono wʉnae, jei
Jesús.
\p
\v 23 Poxonae barapo pebin jume taeba, bichocono jʉntʉ
wecoyei, tsipei bichocono copei pexeinaein.
\v 24 Poxonae Jesús tane xua barapon jʉntʉ coyene
wecoyei, Jesús barai, jeye:
\p —¡Maisa bichocono ayapubecai xua copei pexeinaewi
naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana pomonae itorobiya
canamataxeina! Tsipei barapomonae bichocono antasiwayatane
barapo pia copei, beyacaincha xua Nacom antobetsi.
\v 25 Nama bichocono acuiruyapube xua duwein pon pewʉn
camello xua bapon pejoniyaewa acuicheto peetabʉ wan iya.
Ichitha nama yatsicaewa pon bichocono copei pexeinaein
taacuiruyapubetsi xua naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana
pomonae itorobiya canamataxeina beyacaincha xua poxonae
acuiruyapube xua poxonae camello acuicheto peetabʉ wan iya
pejoniyaewa, jei Jesús.
\p
\v 26 Pomonae xua baxua jume taerʉcʉpa, barapomonae Jesús
yainyabatsi, jeye:
\p —Bapoxonae ¿jintam metha nexata itacʉpatsi xua
penacapanepaewa pia coutha? jei barapomonae.
\p
\v 27 Jesús jume nota, jeye:
\p —Pebiwi ba jopa itacʉpaetsi xua baxua exana, saya jame
meisa Nacom compa itacʉpatsi xua jiwi napaeba cana
exanatsi. Tsipei daxua ajibi pocotsiwa Nacom
taacuiruyapubetsi, jei Jesús.
\p
\v 28 Pedro barai, Jesús baraichi:
\p —Tapata Tanecanamataxeinaem, paxan daxita pacuenta ponan
pocotsiwa paxeinan pata paca puna ponaewa tsainchi, jei
Pedro.
\p
\v 29 Jesús jume nota, jeye:
\p —Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Nacom beta cana
exanaena daxita pomonae peyabara cueicueijeixae po diwesi
xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi
pomonae itorobiya peewatsixae. Nacom beta cana exanaena
barapomonae pia bon pecuenta ponaexae, yawa piseuri pecuenta
ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae peweichowi
pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae
pamchowi pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena
pomonae paxei jiwi pecuenta ponaexae, mataʉtano peniwi
pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae pia
pexui pecuenta ponaexae.
\v 30 Barapomonae barapo coyenein exana taneantobe jiwixae,
daxota daxita barapomonaetha Nacom jopa juniya catsi tsane
barapo cae pin nacuathe. Mataʉtano barapomonaetha Nacom
catsina pia peitorobi nacuatheicha peajʉntʉcoyeneyapusʉwa
po peajʉntʉcoyeneyapusʉwa ataya tsiteca, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús nayabara paeba acoibi po
coyenebetha xua poxonae tʉpaena
\r (Mt 20.17-19; Mr 10.32-34)
\p
\v 31 Bapoxonae Jesús pijimonae compa waba aisowa beya xua
pomonae doce poyobe tatsi. Jesús barai barapomonae, jeye:
“Anoxuae ponaeinchi Jerusalén tomara beya. Baraxotiya tana
nayabara jume cui wetsinexa bara nama, po coyene Nacom pia
peitorobi jume pepaebiwi newʉnae tsiwanaya yabara tina xua
xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin.
\v 32 Yawa necaenaetsina pomonaetha pomonae penanapaincha
jinompaewi, xua icha nacua werena peponaewi xua barapomonae
tanecui caponaenexa. Mataʉtano abe neyabara paebina. Yawa
neyabara naone subabina.
\v 33 Yawa necuainchina, barapomonae nebexubina. Daichitha
poxonae acoibi po matacabibe yapu caewina equeicha asʉ
neexanaena petʉpae cuiru coyene weya”, jei Jesús.
\p
\v 34 Ichitha Jesús pijimonae tatsi jopa yaputaeyo baxua
xua pocotsiwa Jesús pijimonae tsipaeba. Barapomonae jopa
jume ita cui cʉpaetsi poxoru Jesús barompaya nabarʉ jume
yabara canamchi, baxua barapomonae taayapubetsi bichocono.
\s Meje yabara poxonae Jesús Jericó tomaratha axaibi exana
pon peitata nacʉtsin
\r (Mt 20.29-34; Mr 10.46-52)
\p
\v 35 Poxonae Jesús itiya pona Jericó tomara, pon peitata
nacʉtsin namtotha eca, yawa jiwi wʉqueibeca paratixi.
\v 36 Poxonae bapon ponxae peitata nacʉtsin jume tane xua
juinya pin bicheito pona, bapoxonae bapon yainyaba,
ichamonae yainyabatsi, jeye: “¿Eta xua metha juinya pin
bicheito pona?” jei pon peitata nacʉtsin.
\v 37 Bapon ponxae peitata nacʉtsin jume notatsi, jeye:
“Apara Jesús, Nazaret tomarapin xote imoxoyo patope”,
jei.
\v 38 Nexata bapon pon peitata nacʉtsin jume daunweya
wawai, jeye:
\p —Jesús, David pia pemomoxi susato jiwanapim, ponxaem
Nacom necaitapetsim neyabara najʉntʉ coyene xeinare jinya
tana neyawenaenexam, jei pon peita nacʉtsin.
\p
\v 39 Pomonae xua pin bicheito matacaenapoinchi, barapomonae
pon peitata nacʉtsin jume matawentatsi xua moya peecaenexa.
Ichitha bapon equeicha jume daunweya wawai, jeye:
\p —Jesús, David pia pemomoxi susato jiwanapim ponxaem
Nacom Necaitapetsim neyabara najʉntʉ coyene xeinare jinya
tana neyawenaenexam, jei pon peitata nacʉtsin.
\p
\v 40 Nexata Jesús naruntaba. Jesús namchi, jeye:
\p —Painta maxʉ xawena, jei.
\p Poxonae pon peitata nacʉtsin imoxoyo patopa Jesustha,
Jesús yainyaba, barai, jeye:
\p
\v 41 —¿Eta xua jinya tacata exanaetsi? jei.
\p Pon peitata nacʉtsin jume nota, jeye:
\p —Jesús Tananecanamataxeinaem, benecotsin cuinaya, jei.
\p
\v 42 Jesús jume nota, barai, jeye:
\p —Moya necore antha. Axaibi caexanatsi tana neyabara jume
cowʉntsixaemxae xua bara tana neitacʉpaewa xua
tacayawenaewatsi, jei.
\p
\v 43 Caena nainya bapon necotaxuba. Yawa Jesús puna
poinchi. Mataʉtano Nacom wʉnae jaintatsi. Poxonae pin
bicheito baxua cui tane, irʉrʉ daxita barapo bicheito
Nacom wʉnae jaintatsi.
\c 19
\s Meje yabara poxonae pebin pon pewʉn Zaqueo Jesús jume
cowʉntatsi
\p
\v 1 Jesús Jericó tomaratha patopa. Bapoxonae bapon barapo
tomara xenta iya.
\v 2 Baxota Jericó tomaratha pebin popona, pon copei
bichocono pexeinaein. Bapon pewʉn Zaqueo. Bapon pon
pecanamataxeinaein pomonae paratixi pentoma noteibiwi po
paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia
pepa peewatsinchi nexa.
\v 3 Barapon Zaqueo bequein ichichipa xua Jesús
peyaitaewatsi, ichitha Jesús jopa taetsi tsipei pin
bicheito, mataʉtano poxoru Zaqueo xataxatequeca.
\v 4 Nexata Zaqueo nanta cacuinaepoinya, peitiya
ecoinyaenexa tsane naetha, po nae imoxoyo namtotha uncua
ichaxota Jesús ponaena, xua Jesús barapo naetheicha
xaniwaicha peyaitaenexatsi.
\v 5 Jesús barapo nae cacuita ecapona, bara asiya necoicha.
Poxonae Zaqueo naetha tayeichatsi, Jesús namchi, jeye:
\p —Zaqueo, nainya ecoinca tha jinya botha ecaetsi anoxuae,
jei Jesús.
\p
\v 6 Bapoxonae Zaqueo nainya dunatabica. Mataʉtano Jesús
matenta weiweinaya wabatsi pia botha.
\v 7 Poxonae pin bicheito baxua tane, Jesús abe yabara
paebatsi, jeye:
\p —Maisa Jesús bewa jopa ponae barapo botha, tsipei bapon
abe peexanae cuiru coyene peexanaein, jei barapo bicheito.
\p
\v 8 Nexata Zaqueo nantacotuncua pia botha, yawa jeye
Jesustha:
\p —Taema Jesús Tanecanamataxeinaem, tha daxita jiwana
wetsabichi pocotsiwa xeinan, tacatsibinexa tsane pomonaetha
pomonae peacopeibiwi. Mataʉtano pomonae xua naerabiya
wʉcan cae paratixi equeicha caewa tha catsibichi cuatro po
paratixibe, jei Zaqueo.
\p
\v 9 Jesús jume nota, jeye:
\p —Anoxuae Nacom cana exana xua barapomonae
pecapanenebiyae jiwichi, pomonae barapo botha peenaewi.
Zaqueo, xam Abraham pia pemomoxi susatopiwi jiwanam.
\v 10 Daxota xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopan
tawenaweneinexa tsane pomonae abe peexanae cuiru coyene
peexanaewi pomonae icha xam ichim, xua tacapanenebiyaenexa
tsane barapomonae, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo xua diez po paratixibe yabara
\r (Mt 25.14-30)
\p
\v 11 Barapomonae jume tayena xua Jesús paeba barapo
jiwitha poxonae Zaqueo yabara paebatsi. Daxota Jesús
cuiduba barapo jiwi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha,
tsipei barapomonae nanta xeina xua Jesús pona Jerusalén
tomara beya xua itara mexeya barapomonae itorobiya pia pepa
peewatsinchi tatsi naexanaenawejei.
\p
\v 12 Bapoxonae Jesús jeye: “Matha irʉrʉ pebin popona.
Barapo pebin jiwanapin pomonae peainya cui jiwi pomonae
barompaya piamonae matabʉxʉmonae. Barapo pebin tajʉ pona
icha nacuatha xua barapon icha nacuatha peexanaenexa
tsainchi pocotsin be jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi,
xua itorobiya peewatsinexa piamonae. Barapoxonae caibe
nawiyaena pia nacuatha.
\v 13 Poxonae cataunxuae jopa tajʉ ponaeyo matha waba diez
poyobe pebiwi, xua petanacuichinexatsi. Daxita
barapomonaetha barompaya catsina be cae paratixi xua
pocotsiwa ainya matoma. Barapo pebin namchi pomonaetha
pomonae pia petanacuichiwichi, jeye: ‘Barapo paratixitha
pacomocare, equeicha pacaenaere xuya, painya xuya nawita
nexeinaponaenexa paratixi. Payacobe cui othopare poxonae
beya patopaein’, jei barapo pebin.
\v 14 Ichitha bapon casebatsi piamonae, pomonae jinompa pia
nacuatha tatsi. Pomonae bapon casebatsi, barapomonae itoroba
ichamonae xua pecoyo wepetayiyaenexatsi poxonae bapon penta
caponaein naexanopiya ichaxota pon jiwi itorobiya pia pepa
peewatsinchi. Xua barapo penacajume caitorobiwichi
pejeinexa: ‘Ponxaem jiwi itorobiya pia pepa neewatsin,
taema, apara bapon piamonae aichaxaibichi xua peexanaewatsi
pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi’, jei penacajume
caitorobiwichi, xua saya tapaeba.
\p
\v 15 “Daichitha barapon cana exanatsi, pon jiwi itorobiya
pia pepa peewatsinchi, xua ichʉn cana exana pon irʉ jiwi
itorobiya pia pepa peewatsinchi, bapoxonae equeicha bapon
caibe nawiya pia nacua beya. Poxonae bapon pia nacuatha
patopa bapon waba pia petanacuichiwichi pomonaetha pomonae
catsiba paratixi. Waba peyaputaenexa icha barapomonae metha
comoca yawa caenaeta icha be pocotsi coyeneya bayatha bapon
itoroba.
\v 16 Pon copiya patopa bapon namchi: ‘Tanecanamataxeinaem,
po paratixi necatame, barapo paratixitha comocan, xuya
equeicha caenaetan, equeicha diez po paratixibe matoma
xeineiban’, jei pon copiya patopa.
\v 17 Pon pecanamataxeinaein jume nota, jeye: ‘Maisa xam
beta exaname pon inta nenacuichim. Yaitama beta eexanaponame
xua peyauyo caitorobatsi daxota pentacaponaein caexanatsi
xua necanamataxeinaewa tsane diez po tomariyobepiwi’, jei.
\v 18 Irʉ icha petanacuichinchi patopa. Bapon jeye:
‘Tanecanamataxeinaem, po paratixi necatame, barapo
paratixitha comocan, equeicha caenaetan, equeicha matoma
xeineiban cinco po paratixibe’, jei.
\v 19 Pon pecanamataxeinaein jume nota. Bapontha jeye: ‘Xam
pentacaponaein caexanaeinchi xua necanamataxeinaenexa cinco
po tomariyobepiwi’, jei.
\p
\v 20 “Irʉ icha pia petanacuichinchi patopa, bapon jeye:
‘Tanecanamataxeinaem, taema xote xeinanje jinya paratiyo,
cata mata quiyontabatsi painyaweratha.
\v 21 Yaitama cacui cunuwatsi, tsipei be barapocotsim pon
jopa jiwi juniya itorobeibim. Mataʉtano jiwi cobe
itorobeibame xua noteibina pocotsiwa jopa jinyawiyo.
Mataʉtano pexaewa xua naweta noteibame ichaxota jopa
ʉbim’, jei.
\v 22 Nexata pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi
namchi: ‘Bepa maisa dapon abem. Apara xam jinya coutha
nanatsicuentsi exaname abe nepaebixae. Xam yaputaneme xua
xan pon jopa jiwi juniya taitorobeibin, xuano xua pexaewa
naweta tanoteibiwa xua ichaxota jopa tacoya ʉbeibinyo,
mataʉtano xua ichamonae cobe itorobeiban xua noteiba
pocotsiwa jopa tawiyo.
\v 23 Tsipei catsawiya neyabara nanta xeiname xua bichocono
daunweya itoroban daxota bayatha inta bewa barapo paratiyo
banco botha botsipame xua equeicha poxonae patopan, icha
paratiyo equeicha matoma xeinaetsipan xua equeicha inta
pemataropeichabotsixae tsipae poxonae ichamonae nacowaeta
barapo paratiyo’, jei.
\v 24 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi barai,
pomonae xua ena baxota baraichi: ‘Barapon pacobe wepire
barapo paratiyo, nexata barapo paratiyo pacare pon xua
equeicha diez po paratixibe matoma exanaeya xeina’, jei pon
jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi.
\v 25 Pomonae ena, barapomonae jume epa nota, jeye: ‘Pon
jiwi itorobiya pepa neewatsin, equeicha icha paratiyo jopa
catsinde bapontha. Bayatha apara diez po paratixibe xeina’,
jei barapomonae.
\v 26 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi barapomonae
jume notatsi, jeye: ‘Paca tsipaebatsi, pon ba be conotha
Nacom yabara yaputainchi Nacom bapontha cana exanaena xua
ichawa peyabara yaputaewa tsane beya poxonae bapon equeicha
bichocono Nacom pejume cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa
ichipaeyo xua Nacom peyabara yaputaewatsi, Nacom wepichina
po coyene bapon yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume
cowʉntsiwa tsainchi.
\v 27 Yabara paca tsipaebatsi pomonae taneaitafaetabi jiwi.
Barapomonae neaichaxaibi xua jiwi itorobiya pepa taewatsin
tanecana exanaewa. Barapomonae pacarenenande ichaxota ecan.
Barapomonae pajutebare ichaxota ecan’, jei pon jiwi
itorobiya pia pepa peewatsinchi”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús Jerusalén tomaratha patopa
\r (Mt 21.1-11; Mr 11.1-11; Jn 12.12-19)
\p
\v 28 Poxonae Jesús baxua najume weta, bapoxonae pona
Jerusalén tomara beya.
\v 29 Jesús itiya patopa Betfagé tomara, Betania tomarano
xua saya patopa demxuwatha po demxuwa pewʉn Olivowa tsipei
baxota umena olivo naein. Bapoxonae nacueyatabe poyobe
itoroba poyobe xua pijimonaexae tatsi jiwanabe pomonae xua
doce poyobe.
\v 30 Jesús barai baponbe, jeye:
\p —Paponarebe po tomara painya itabaraya equiya. Poxonae
papatopaenamebe barapo tomaratha, pacaxinaenamebe burro pon
penʉn pon pequetanotsin, pon jopa ichamonae tsijuma enaeyo.
Payama isanaxorebe bepayama carenandebe.
\v 31 Icha ichʉn paca barai: ‘¿Eta pocotsiwa payama
isanaxubamebe burro?’ icha paca jei bapon, nexata pajandebe:
‘Pon Wanacanamataxeinaein bepa pata yama cayiyaeinjei,
tsipei pinae nantawenona’, pajandebe, jei Jesús.
\p
\v 32 Poxonae baponbe tomaratha patopabe, tanebe be pocotsi
coyeneya bayatha Jesús namchi.
\v 33 Poxonae baponbe burro yama isacauyabe, baponbe
yainyabatsibe pomonae barapo burro pexeinaexae. Baponbe
baraichibe:
\p —¿Eta pocotsiwa burro payama isacauyamebe? jeichichibe
baponbe.
\p
\v 34 Baraponbe jume notabe barapomonaetha, jeye:
\p —Pon Pecanamataxeinaein jiwi bepa pinae patayama
cayiyaein, tsipei pinae nantawenona, jeibe baponbe.
\p
\v 35 Baraponbe burro tayama cayabe, Jesús tayama cayatsi.
Baraponbe burro paparuwa tsijuma jebicabe po paparuwan
aitiyʉ xua baponbe pia paparuwan tatsi, bapoxonae Jesús
cuaretsicatsi.
\v 36 Jesús burrotha ecapona. Jiwi paparuwan namtotha
yerababa jejebabapoinya. Barapo paparuwan Jesús matatsun
ecapona burrotha. Barapomonae baxua exana tsipei Jesús
matenta weyatainchi xua patopa.
\v 37 Poxonae Jesús muxu perunadecae demxuwa wereca, po
demxuwa pewʉn Olivowa, tsipei baxota umena olivo naein
barapoxonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi,
barapomonae jʉntʉ coyene weiweinaya jume daunweya wawai.
Yawano Nacom wʉnae jaintatsi xua bayatha pexeinya petsita
itʉtsi coyenewan petaexae xua Nacom exana.
\v 38 Barapomonae jeye:
\p —¡Pai jayana! ¡Maisa Jesús pon jiwi itorobiya pia
pepa peewatsinchi, maisa wʉnae, bapon patopa Nacom
peitorobixae! ¡Pomonae xua peitabocotha jinompa jʉntʉ
coyene weiweina bichocono! ¡Maisa Nacom bichocono wʉnae
jaintatsi pon athabeicha eca! jei Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 39 Nexata fariseo jiwanamonae, pomonae naenapona pin
bicheitotha, barapomonae Jesús baraichi:
\p —Pon jiwi Necuidubim, jinya jiwimonae baxua jume
matawende: ¡Moya pande! jande, jei fariseo jiwanamonae.
\p
\v 40 Ichitha Jesús jume epa pita, jeye:
\p —Paca tsipaebatsi, icha barapomonae metha moya tsipae
bara nexata iboton jume daunweya wawai tsipae, jei Jesús.
\p
\v 41 Poxonae Jesús imoxoyo Jerusalén tomaratha patopa,
poxonae tomara tane, Jesús jʉntʉ coyene wecoyei
tsanareca, poxoru Jerusalén tomaramonae yabara wecoyeichi.
\v 42 Jesús namchi, jeye: “¡Pai maisa bepayaputaename xua
pocotsi jʉntʉ coyene jʉntema jinompa paca cana exana!
Nama anoxuae baxua nantsiyata. Jopa paca itacʉpaeyo xua
painya nexeinaewa painya jʉntʉ coyenetha.
\v 43 Meisa matacabi pacata jopaena po matacabi abe. Barapo
matacabitha painya nepaca caaitafaetabi jiwi paca yatomara
yatoxoroto exanaxubina. Tsorobo paca yacaincha acabina. Yawa
paca yacaincha umenaena daxita muxuneneintha.
\v 44 Paxam Jerusalén tomarapiwi pam, yawano painya
pexuino, ichamonae paca jutebina. Painya bon iratha paca
yawa bebai tsane. Jopa cae iboto asiya uncuiyae tsane,
omeicha othopeicaena. Tsipei paxam jopa Nacom payaitaem xua
poxonae paca necasiwa ponaewa”, jei Jesús Jerusalén
tomarapiwimonae yabara.
\s Meje yabara poxonae Jesús aisowa benapuna torobabiya
pomonae Nacom pin pia botha pecaenaetsiwi
\r (Mt 21.12-17; Mr 11.15-19; Jn 2.13-22)
\p
\v 45 Jesús Nacom pin pia botha joniya. Baxota Jesús
aisowa benapuna torobabiya pomonae caenaeta baxota.
\v 46 Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Nacom Pejume Diwesitha jeye: ‘Tabo apara po botha xua
jiwi tanetsipaebinexa tsaibi tsane barapo botha’, jei Nacom
Pejume Diwesitha. Ichitha paxam barapo bo be pecaibiwi pia
mʉthʉ tutu pacana exaname, ichaxota pijunuwi
nantsiyabeibathopa, tsipei baxota panacaetutame saya ʉ xua
painya necaibinexam tsane paratixi pomonaetha pomonae xua
pateiba xua Nacom petsipaebeibinexatsi, jei Jesús.
\p
\v 47 Nacom pin pia botha daxita matacabi Jesús cuidubeiba.
Ichitha sacerdotemonae pia pentacaponaewi, irʉ pomonae jiwi
pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, irʉrʉ
tomara pia pentacaponaewi daxita barapomonae Jesús yabara
nanta xeinatsi nawita xua pebexubinexa tsainchi.
\v 48 Ichitha jopa itacʉpaetsi barapomonae xua Jesús
pebexubiwa tsainchi tsipei pin bicheito beta xanepanaya
Jesús jume tayenatsi.
\c 20
\s Meje yabara xua Jesús pia peitorobi coyenewa xeina
\r (Mt 21.23-27; Mr 11.27-33)
\p
\v 1 Caentacabi Jesús Nacom pin pia botha joniya. Barapo
botha Jesús cuiduba jiwi. Yawa Nacom pia pecapanenebiyae
diwesi yabara cueicueijei. Bapoxonae irʉ sacerdotemonae pia
pentacaponaewi tatsi pata. Irʉ pata pomonae jiwi
pecuidubiwi xua Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Irʉ
pata pomonae penapatae jiwi.
\v 2 Daxita barapomonae Jesús baraichi, jeye:
\p —Incane pana tsipaebare, ¿eta po peitorobi coyenewatha
cuidubame baxuan? ¿Jintam cacata barapo peitorobi coyene?
jei.
\p
\v 3 Nexata Jesús jume nota, jeye:
\p —Xan irʉrʉ tha barichichi paca yainyabinchi pana
nejume nore.
\v 4 ¿Jintam Juan cui itorobatsi jane xua jiwi
pebautisabinexa tsainchi? ¿Metha bara Nacom cui itoroba
jampa? ¿Metha bara jiwi cui itoroba jampa? jei Jesús.
\p
\v 5 Barapomonae caemonae yabara natsipaeba pocotsiwa Jesús
pepaebiwa. Barapomonae jeye: “¿Eta xua metha jei tsainchi?
Icha jei tsipaetsi xua Juan cui itorobatsi Nacom xua
pebautisabiwa jiwi, metha naca jei tsipae: ‘¿Eta xua metha
nexata jopa pajume cowʉntsim Juan?’ metha naca jei tsipae
Jesús.
\v 6 Icha jei tsipaetsi Juan cui itorobatsi jiwi, metha
apara jiwi naca jutebina ibotoxitha, tsipei daxita barapo
jiwi nanta xeina xua Juan pon Nacom peitorobi jume
pepaebin”, najei barapomonae.
\v 7 Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Canta jopa payaputaeinyo xua pon Juan cui itorobatsi
xua jiwi pebautisabiwatsi, jei barapomonae.
\p
\v 8 Nexata Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Nexata barichin tsane. Jopa yabara paca tsipaebi
tsainchi, po peitorobi coyeneyatha exanan xua daxita
taexanaewan, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi
diwesiyo pomonae xua abe exana, pomonae petayapucaenaewi uva
pabi
\r (Mt 21.33-44; Mr 12.1-11)
\p
\v 9 Nexata Jesús diwesi tsipaeba jiwitha po diwesi
pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Jesús jeye: “Matha irʉ
pebin pin uva pabi xeina. Bapon ʉba po ʉnbo pewʉn uva
cuei ʉnbo. Bapoxonae bapon itoroba pomonae pia uva pabi
petayapucaenaewichi tsainchi, xua bapoxonae barapomonae
pejiwanaxaenexa pocotsiwa penawetsiwa. Bapoxonae bapon icha
nacua beya pona ainya wei nexa.
\v 10 Matacabi tsuxubi xua uva cuei naweta. Bapoxonae barapo
mataqueitha pomonae pabi petayapucaenaewi jiwana itapeta
nota xua penawetsiwa. Bapoxonae pon uva pabi pexeinaein,
caein jiwana itoroba pomonae pia petanacuichiwichi jiwana,
xua petawʉcaenexa tsainchi uva cuei pomonae beya pomonae
pabi petayapucaenaewichi. Ichitha barapon pon najume
caitorobatsi, bapon bʉtsi. Bapon caibe cobesa iya.
\v 11 Pon uva pabi pexeinaein bapon equeicha caein jiwana
itoroba pomonae pia petanacuichiwichi jiwana. Bapon barichi
bichocono bʉtsi, caibe cobesa nawiya yawa jopa catichi.
\v 12 Pon uva pabi pexeinaein equeicha caein jiwana itoroba
pomonae pia petanacuichiwichi jiwana. Barichi pomonae pabi
petayapucaenaewi barapon bʉtsi yawa wan exanatsi yawa pabi
weya xotsi.
\p
\v 13 “Pon uva pabi pexeinaein matapainya nanta xeina
najei: ‘¿Eta xua metha exanaein? Metha taxanto itorobin pon
bichocono antobein. Metha poxonae taxanto taeinchi, metha
inta yabara barʉ cui itura jinaeinchi’, najei.
\v 14 Dapo jumetha pomonae uva pabi petayapucaenaewi poxonae
bapon taeinchi, barapo petayapucaenaewi uva pabi najei
tsane: ‘Apara bapon paxa copiniwa pichina. Daxota bapon bʉ
bexotsi xua xainya xeinatsi barapo uva pabi’, najei
barapomonae.
\v 15 Barapo pexanto tatsi uva pabi juma bemaxʉ cayiyatsi.
Baxotiya bexotsi”, jei Jesús.
\p Nexata Jesús barai barapomonae, pomonae jume tayenatsi
Jesús, jeye: “Pon uva pabi pexeinaein, ¿eta be cana ichi
tsane pomonaetha pomonae barapo uva pabi pia
petayapucaenaewichi?
\v 16 Pon uva pabi pexeinaein patopaena pia uva pabitha,
pomonae uva pabi peyapucaenaewi daxita barapomonae
jutebinchi. Barapoxonae barapo uva pabi ichamonae xuya
catinchi xua petayapucaenaenexa tsainchi barapo uva pabi”,
jei Jesús.
\p Pomonae Jesús jume tayenatsi poxonae baxua jume tane xua
Jesús paeba, barapomonae Jesús jume itawetatsi, jeye:
\p —¡Bara, jopa bepajume taeinyo baxua, tsipei xua paebame
Nacom jopa copatsiyo pata xantha xua pata tanejutebinexa
ichamonae! jei barapomonae.
\p
\v 17 Ichitha Jesús tane, barapomonae tainchi. Jesús jeye:
\p —Incane pajume taema pocotsiwa Nacom Pejume Diwesitha
neyabara caunuta poxonae iboto yabara paeba, jeye:
\q ‘Pebiwi pomonae ibo bon peacabiwi,
\q barapo pebiwi xuba po iboto tabʉ
\q caboca, po iboto peainya cui iboto.
\q Ichitha Nacom itapeta barapo iboto xua
\q petabʉ cabocaenexa peainya cui ibotoxae’,
\q jei Nacom Pejume Diwesitha.
\m
\v 18 Incane iboto yabara paca tsipaebinchi. Barapo ibototha
poxonae ichauyo jopeica pepʉrʉwixi tsanaya. Mataʉtano
poxonae barapo iboto ichauyo matatsun jopeicatsi pebeno
tsanaya. Icha barapo iboto ichi poxonae cana exana
ichauxitha peainya cui ibotoxae, xan barapocotsi jʉta
coyeneya barichin pomonaetha pomonae jopa tana nejume
cowʉntsiwi. Pia jopa tana neyaputaexae barapomonae daxota
peraxa exanaeinchi, jei Jesús.
\p
\v 19 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae
jiwi pecuidubiwi xua Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi,
daxita barapomonae juntucuru Jesús teicatsi poxoru
barapomonae yaputane xua yabara paebatsi xua Jesús paeba.
Nexata Jesús jopa teicaetsi poxoru jiwi cunuwatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba paratixi matoma
po paratixi jiwi bewa catsibina pontha pon romanomonae
itorobiya pia pepa peewatsinchi
\r (Mt 22.15-22; Mr 12.13-17)
\p
\v 20 Barapomonae itoroba, ichamonae itorobatsi xua
petataenexa tsainchi. Pomonae xua itorobatsi, barapomonae
naexana itara mexeya pentʉ cui xanepanaewi. Barapomonae
pona Jesús beya, xua Jesús naerabiya pecui jume
yopichinexa tsainchi xua exana yawa xua paeba. Pia bapoxonae
Jesús waetabichi yawa pia caponaetsi pontha pon Judea
nacuapiwi peyanacua ewatsinchi. Bapon peajumeyapusʉ
itorobiwa xeina, xua po peajumeyapusʉ itorobiwa cata pon
romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi.
\v 21 Daxota barapomonae Jesús yainyabatsi jeye:
\p —Pon jiwi Necuidubim. Bara payaputan xua bara jume
xainyeya tsipaebame jiwi, mataʉtano xua jiwi bara beta
cuidubame xua pocotsiwa jiwi bewa exanaena pexeinaenexa
tsane Nacomtha po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ coyene.
Mataʉtano jopa jiwi cunuwim poxonae cuidubame poxonae
bequein jiwi jopa ichichipaeyo baxua, tsipei xam daxita jiwi
catsita najʉpa.
\v 22 Incane yabara pana netsipaebare xuaje: ¿Metha bara
Nacom pia peitorobi coyene naca itoroba xua waxainchi
paratixi catsibinchi pon romanomonae itorobiya pia pepa
peewatsinchi xua wanaca itorobixae bapon bequein bara pon
penanapainchi poponaein? Icha jopa tsipae, ¿metha daxua abe
tsipae? jeichichi Jesús barapomonae pomonae fariseomonae
itoroba.
\p
\v 23 Ichitha Jesús yaputane xua piraichi baxua
yainyabatsi.
\p
\v 24 Daxota jeye:
\p —Incane moya painta xawena paratiyo, tha taetsi.
¿Jintam pejumopere? ¿Yawano jintam wʉn ducuare? jei
Jesús.
\p Barapomonae jume nota, jeye:
\p —Apara romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, jei
barapomonae.
\p
\v 25 Nexata Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Bara nexata romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi
pacare pocotsiwa xua bapon piawaxae. Mataʉtano Nacom pacare
xua baxua irʉ piawaxae tatsi, jei Jesús.
\p
\v 26 Barapomonae jopa itacʉpaetsi xua Jesús
pewaetabiwatsi daxita jiwi peitʉtha, tsipei Jesús beta
jume nota barapomonae. Barapomonae yabara najʉntʉ cui
coyene cabenaeca pocotsiwa xua Jesús xanepanaya beta jume
nota, daxota barapomonae saya moya umena.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi po coyene
xua equeicha asʉ pomonae pewerapeibiwi
\r (Mt 22.23-33; Mr 12.18-27)
\p
\v 27 Bapoxonae saduceomonae jiwana pata Jesús pia xantha
tatsi xua Jesús piraichi petsipaebinexatsi. Saduceomonae
barompaya pia pecuidubi coyenewa xeina xua pinae pomonae
pewerapeibiwi equeicha jopa asʉ tsaibiyo. Barapo
pecuidubiwa jopa jʉpaeyo po pecuidubiwa Jesús pia
pecuidubiwa tatsi xua pinae jiwi equeicha asʉ jinompaena
poxonae werapa. Daxota saduceomonae Jesús siwa poinchi.
Saduceomonae Jesús baraichi:
\p
\v 28 —Pon jiwi Necuidubim. Moisés nacata tina, namchi:
‘Icha pebin piowa cuenta tʉpa, yawa jopa xeinaeyo pexui,
xuyapin bewa pentapin pecoutha coseuri pichina xua bapoxonae
pentapin pecoutha pexeinaenexa tsane pexui’, jei Moisés.
\v 29 Barichi, matha irʉ cae peweicho jiwi xua caepiwi
nabarʉ jinompa siete poyobe. Matapin jitha eca. Bapon piowa
cuenta naxuba. Pexui jopa xeinaeyo.
\v 30 Pon cotacaya naexana xuya pentapin coseuri pita xua
bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa pexui. Bapon irʉ
cuenta tʉpa, irʉ jopa xeinaeyo pexui.
\v 31 Bapoxonae ichʉn xuyapin xuya barapowa pita xua
pentapin coseuri pita. Bapon barichi irʉ cuenta tʉpa, irʉ
pexui jopa xeinaeyo. Daxita barapo siete poyobe cuenta
nanapentapona barapowa poxonae bequein xuya pecoutha
nonotaponeiba. Barapo siete poyobe, caein jiwana jopa
pecoutha tapoponaetsi pexuyo.
\v 32 Bapoxonae matapainya irʉ barapowa tʉpa.
\v 33 Xam, Jesús, ba paebame, ba jam: ‘Matacabi jopaena po
matacabitha Nacom asʉ exanaena xua jiwi asʉ exanaeinchi
mʉthʉ wetsina’, ba jam. Poxonae barapo matacabi jopaena
xua daxita jiwi asʉ jujuinaena, barapo matacabitha,
¿jintam metha barapowa xuya pichinchi, xua ichʉn pichina,
xua barapo siete poyobe caein jiwana? Tsipei caena bayatha
barapo siete poyobe caepiwi cuenta nanapentapona barapowa,
jei saduceomonae.
\p
\v 34 Nexata saduceomonae, Jesús jume nota. Jesús jeye:
\p —Barapo nacuathe pebiwi yawa yabʉxi, barapomonae jitha
eenapona.
\v 35 Pomonae xua Nacom itapeta waba, poxonae barapomonae
patsina Nacom pia nacuatha, barapomonae jopa equeicha jitha
eenaponae tsane, yawa jopa pexantixi jitha cuarebaponae
tsane.
\v 36 Tsipei barapo nacuatheicha, barapomonae bexa jopa
werapae tsane icha matatsunpiwi ichi xua jopa werapaeyo.
Mataʉta barapomonae Nacom pia pexui, tsipei barapomonae
equeicha asʉ barapo petʉpae coyene weya.
\v 37 Caena bayatha Moisés yabara naca cuiduba xua pomonae
pewerapeibiwi xua equeicha asʉ tsaibi tsane, po diwesitha
naewa yabara tina po naewa taxuncua. Barapo diwesitha Nacom
pon Pecanamataxeinaein jiwi, namchi: ‘Xan Abraham pia
Nacomʉn tatsin, irʉ Isaac pia Nacomʉn tatsin, irʉ Jacob
pia Nacomʉn tatsin’, jei Nacom.
\v 38 Baxua Nacom paeba tsipei Abraham irʉ Isaac, irʉ
Jacob pomonae bayatha pewerapaewi anoxuae equeicha caewa
asʉ jinompa Nacom pia nacuatheicha tatsi. Pomonae
pewerapaewi pomonae jopa caewa equeicha asʉ pejinompaewi,
barapomonae jopa pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca. Saya
jame meisa pomonae bayatha pewerapaewi caewa equeicha asʉ
pejinompaewi pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi Nacom,
barapomonae jame pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca, jei
Jesús.
\p
\v 39 Nexata pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi
coyene tatsi, barapomonae jiwanamonae Jesús baraichi, jeye:
\p —Pon jiwi Necuidubim, maisa bara beta xanepanaya
paebame, jei barapomonae.
\p
\v 40 Saduceomonae equeicha jopa Jesús yainyabichi xua
equeicha beta pejume notsiwatsiyainwa.
\s Meje yabara poxonae Jesús nayabara jei: “Mesías,
¿jintam pia pemomoxi susato jiwanapin tatsira?” jei
\r (Mt 22.41-46; Mr 12.35-37)
\p
\v 41 Equeicha Jesús nayabara paeba pomonaetha pomonae jiwi
pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Jesús jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa metha jiwi paeba xua pinae Mesías
bapon David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi?
\v 42-43 Tsipei David jei salmos penaxʉnae weixi
diwesintha:
\q ‘Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi
\q Tanecanamataxeinaein baraichi pon
\q Mesías jeichichi:
\q Tacoxa werena ecare, beya abʉ tsane poxonae
\q necaaitafaetabi jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi
\q tatsi caexanaeinchi, jei Nacom’,
\q jei David salmos penaxʉnae weixi diwesintha.
\m
\v 44 Icha David yabara jei xua Mesías yabara jeichi: Bapon
Mesías Tanecanamataxeinaein, jei, ¿eta xua metha tsipae
xua Mesías apara David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi?
jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús muxuweta jiwi xua pomonae jiwi
pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi barapomonae
pecuiyainwa tatsi
\r (Mt 23.1-36; Mr 12.38-40; Lc 11.37-54)
\p
\v 45 Pomonae xua umena daxita barapomonae Jesús jume
taeumeinchi poxonae Jesús pijimonae tsipaeba. Jesús
namchi, jeye:
\v 46 “Dota pam, dota pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia
peitorobi coyene tatsi. Barapomonae pia pecuidubi coyenewan
tatsi pecuiyainwa pande. Jopa paexanaeinde icha barapomonae
ichi xua barapomonae bichocono ichichipa xua penama xatabiwa
po paparuwan apipiya deca xua be pomonae peainya cui jiwi
penaexanaewi naexana. Barapomonae bichocono ichichipa xua
jiwi namtotha jacobeibina xua barapomonae pejacobinexatsi
xua jiwi pebarʉ cui itura jineibinexa barapomonae xua
barapomonae pebarʉ cui itura jineibinexatsi. Barapomonae
bichocono ichichipa xua nanta caeneiba judiomonae pia
penacaetutsi bontha tatsi ichaxota ba enathopeiba pomonae
peainya cui jiwi penaexanaewi. Mataʉta barapomonae
bichocono ichichipa xua eneiba ichaxota ba eneiba pomonae
peainya cui jiwimonae poxonae pexaewan tsinacaetuteiba xua
poxonae penabaneibinexa tsane.
\v 47 Mataʉtano barapomonae powaxi pecuenta werapaewaxichi
piseurixi, barapowaxi cueranta enatsi pia bon. Barapomonae
naemata jopa cuinaya najume copababeibiyo poxonae
tsipaebeiba Nacom. Barapomonae bichocono peraxa jʉbebinchi
poxonae po mataqueitha Nacom yabara paebina jiwi xua pia
penatsicuentsiwa xua abe petsita exanaexaetsi. Barapomonae
bichocono atene tsane xua poxonae beyacaincha ichamonae
atene exanaeinchi xua jopa pejume cowʉntsixaetsi Nacom”,
jei Jesús.
\c 21
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua petsiriwa
paratiyobe cata Nacomtha, powa pecuenta tʉpaewatsi piseuri
\r (Mr 12.41-44)
\p
\v 1 Nacom pin pia botha Jesús tane xua baxota pomonae
copei xeinaewi paratixi jeya Nacom nexa ichaxota jiwi
jebeiba paratixi.
\v 2 Barichi Jesús tane xua irʉ ainya tsica paratiyobe
jeca baxota powa pecuenta tʉpaewatsi piseuri, yawa bapowa
peacopeibiwayo.
\v 3 Jesús jeye:
\p —Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Barapo yabʉyo powa
pecuenta tʉpaewatsi piseuri, barapowa peacopeibiwayo.
Daichitha barapowa jeca ainya paratiyobe Nacom nexa. Bapowa
cata beyacaincha ichamonae daxita pomonae nawita jeya xua
Nacom nexa.
\v 4 Daxita barapomonae jeya pocotsiwa tanacopabeibatsi.
Ichitha nama bapowa bichocono peantobexae Nacom daxota
omeicha jeca po paratiyobe bequein canantawenona xua pexaewa
tsane, bequein bichocono peacopeibiwayo, jei Jesús
pijimonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ichamonae abe
exanaena Nacom pin pia bo tatsi
\r (Mt 24.1-2; Mr 13.1-2)
\p
\v 5 Ichamonae yabara natsipaeba nawita Nacom pin pia bo
tatsi. Barapomonae najei: “¡Maisa Nacom pin pia bo tatsi
bepa wʉnae! ¡Maisa bepa wʉnae xua jiwi tutu pepena
peitʉpanaewan barapo Nacom pin pia botha xua Nacom nexa!”
jei barapomonae. Nexata Jesús jeye:
\p
\v 6 —Matacabi jopaena po mataqueitha tsane ichamonae
pomonae penanapaincha jinompaewi pomonae xua icha nacua
werena peponaewi abe exanaena Nacom pin pia bo tatsi,
xuaunxuae pataneme po bo. Jopa cae ibotiyo nacopatuncuae
tsane icha iboto peʉmatha, daxita abe tsane, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua copiya matha
pewʉnaeya exanaena petsita itʉtsi coyenewa poxonae daxita
weraweracaenaba
\r (Mt 24.3-28; Mr 13.3-23)
\p
\v 7 Nexata jiwi Jesús yainyabatsi, jeye:
\p —Pon jiwi pata Pecuidubim, ¿eta poxonae metha ichamonae
baxua exanaena poxonae abe cana exanaena Nacom pin pia bo
tatsi? ¿Eta pocotsiwa tsane xua pewʉnaeya tsita itapeinya
xeinaena po coyene xua poxonae imoxoyo daxita
weraweracaenaba? jei Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 8 Jesús jume barai: “Dota pam bʉ ichamonae naerabiya
paca muxu tsipaeba xua daxota abe paexanaetsipame. Tsipei
tsane patsina ayei bicheito jiwi pomonae natsicotaena icha
be xan ichin. Barapomonae jei tsane: ‘Apara xan, Mesías’,
jei tsane. Ichʉn jei tsane: ‘Anoxuae Mesías patopaena’,
jei tsane. Ichitha paxam jopa payabara jume cowʉntsinde
pocotsiwa xua barapomonae paeba.
\v 9 Pajume taename xua jiwi juinya nabenoutsina xote, yawa
xua juinya irʉrʉ nabenoutsina icha ira beya. Daichitha
jopa pajunuwinde, tsipei baxua pewʉnaeya matha copiya
tsane. Daichitha cataunxuae dapo matacabi aichica tsane xua
poxonae daxita weraweracaenaba yatsicaewa”, jei Jesús.
\p
\v 10 Equeicha Jesús namchi: “Cae nacuapiwi irʉ icha
nacuapiwino barapo ainya nacuapiwibe nabenoutsina.
Mataʉtano irʉ pon nacua peewatsin irʉ ichʉndʉ pon icha
nacua peewatsin baponbe irʉ nantiya nabenabe.
\v 11 Mataʉtano ainya nacuantha ira jijiyatsina. Mataʉtano
ainya nacuantha jainbo nacua tsane, tsipei pin mayayo tsane.
Mataʉtano domae tsurucuae tsane ainya nacuantha. Mataʉtano
Nacom peitabocotha peitʉpanaewan itʉtsina, xua jiwi
bichocono cunuwa.
\p
\v 12 “Poxonae baxua pewʉnaeya tsane jiwi paca teiquebina,
paca atene exanaena. Judiomonae pia penacaetutsi botha paca
caponaena painya paca yabara paebinexa painya
nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae. Yawa paca
caponaena jiwi pecʉbi botha. Paca caponaenano nacua
peewatsiwi peitabaratha tatsi, painya tana nejume
cowʉntsixaemxae. Yawano paca caponaena pentacaponaewi
peitabaratha tatsi, pomonae irʉ itoroba jiwitha xua pon
nacua peewatsin nexa painya tana nejume cowʉntsixaemxae.
\v 13 Barapoxonae paca cui itacʉpaena xua barapomonaetha
tapana neyabara paebiwam pocotsiwa bayatha paca tsita
exanatsi.
\v 14 Pananta xeinare painya jʉntʉ coyenetha, pana
najande: ‘Jopa tsiwanaya yabara nacui wʉnaetsi tsainchi xua
ichamonae watsipaebiwatsi xua abe wanaca yabara paebiwa’,
pana najande.
\v 15 Tsipei xan paca tsimuxu dutinchi po jume xua
pacaunutsiname, xua po jumetha beta paca yaputane exanaena.
Barapo jume pacata exanatsi xua painya paca necaaitafaetabi
jiwi jopa paca jume matanonopentsi tsane, xuano xua jopa
peitacʉpaenexa tsainchi xua abe painya nepaca yabara
paebiwa.
\v 16 Paca caenaetsina ichamonae icha jiwitha pomonaetha
pomonae jiwi pecanamataxeinaewi. Irʉ painya axeiwi yawa
painya ena jiwi paca caenaetsina ichamonaetha. Irʉ painya
eweicho jiwi paca caenaetsina ichamonaetha. Irʉ painya
amoyo jiwi paca caenaetsina ichamonaetha. Irʉ painya
jiwimonae paca caenaetsina ichamonaetha. Barichi ichamonae
pomonae paxam jiwana pam jutebinchi.
\v 17 Daxita nacuanpiwi paca casebina, painya tana nejume
cowʉntsixaemxae.
\v 18 Ichitha Nacom paca capanenebiyaena painya nejʉntʉ
coyenein panenebiyaenexa.
\v 19 Awiya paantʉyapusʉya nejume cowʉntsiya jinompare
poxonae bequein ichamonae abe pacata exana xua beya
payacuiya werapaeya othopaename xua painya xeinaewa tsane
peajʉntʉyapusʉwa po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca.
\p
\v 20 “Poxonae pataename xua soldadomonae xua icha
nacuapiwi yacaincha matawacaicha yatoxoroto naexanaxubina
Jerusalén tomara bapoxonae payaputaename xua barapo tomara
bara imoxoyo abe exanaeinchi.
\v 21 Barapo mataqueitha, daxita pomonae Judea nacuatha
jinompa barapomonae bewa demxuwan berʉcʉpiyaena. Irʉ
pomonae Jerusalén tomarapiwi, barapomonae bewa bara
berʉcʉpiyaena. Irʉ pomonae pabitha jinompa, barapomonae
jopa bewa dʉcʉpaetsipae tomara beya.
\v 22 Tsipei barapo matacabintha Nacom cui itorobina,
ichamonae cui itorobinchi, xua jiwi peraxa exanaeinchi, icha
be po coyeneya Nacom Pejume Diwesitha yabara paeba baxua.
\v 23 ¡Pai yabʉxi tsobenae powaxi pexui bʉpana taenatsi
barapo matacabitha! ¡Pai powaxi irʉ pexui isaina,
barapowaxi tsobenaerʉ! Tsipei acabe tsobenae tsane pexui.
Mataʉtano Nacom cui itorobina barapo nacuathe, ichamonae
cui itorobinchi xua barapo nacuathepiwi pin peperaxa
jʉbiwatsi tsainchi.
\v 24 Ichamonae cusitha jutebinchi. Ichamonae yamaxʉ
cʉbiya caponaeinchi icha nacuan beya. Barapo Jerusalén
tomaratha pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua
werena peponaewi dubenanaebiyaena beya barapo matacabi
yacobe cui othopaena, po matacabitha xua Nacom cobe
matawentsina xua equeicha jopa enae tsane barapo tomaratha
barapomonae”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús nayabara paeba xua poxonae
equeicha patopaetsica ponxae Nacom pia Peitapetsin
\r (Mt 24.29-35, 42-44; Mr 13.24-37)
\p
\v 25 Equeicha Jesús jeye: “Bapoxonae xometotha
naitʉtsina peitʉpanaewa, yawa jomocoichatotha, yawa
opiteitontha. Barapo irathe daxita nacuanpiwi yabara
najʉntʉ coyene cabenaenoutsina. Mataʉtano busi taena pin
maratsacan busi xua busi jopa xainya mene ducuaeyo.
Bichocono jiwi najuinyacaena.
\v 26 Jiwi pijunuwi muxu pewerapae tsane poxonae nanta
xeinaena po coyene Nacom exanaena barapo cae pin nacuathe.
Mataʉta junuwina xua exanaena itabocotha poxonae Nacom
napuna torobabiyaena xua xuan itabocotha dubena. Bapoxonae
jopa xapain dubenanaeyo tsane.
\v 27 Bapoxonae jiwi netaena ponxaein Nacom Tananeitapetsin
xua tsaquinaebowatha patopeicaein. Nacom pia peayapusʉwa
itorobi coyenewatha, mataʉtano bichocono pexeinya itʉpanae
coichatha yawa patopeicaein.
\v 28 Poxonae baxuan juntucuru exanaenaba,
panantʉsʉbarʉcʉpare, athabe panecotumeinyama, tsipei
bara imoxoyo paca necapanenebiwa tsane”, jei Jesús.
\p
\v 29-30 Nexata Jesús pijimonae tsipaeba pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo xua higuera nae, jeye: “Pataema nae po nae
pewʉn higuera nae, xuano ichacuitha icha naeinno xua
pataneme xua pena noxu xuxuwa pona. Nexata bapoxonae
payaputaema xua imoxoyo wei tsurucuae tsoponae.
\v 31 Nexata barapocotsi jʉta coyeneya icha tsane xuaunxuae
paca tsipaebatsi xua poxonae jiwi muxu pijunuwi pewerapae
tsane. Bapoxonae payaputaename xua bara imoxoyo tsane
poxonae xua tapatopae wʉnae tsane poxonae jiwi itorobiya
ewatsin.
\p
\v 32 “Bara xaniyeya paca tsipaebatsi daxita judiomonae
naitapataya naexanaponaena beya yacui othopaena poxonae
Nacom exanaena daxita baxuan pocotsiwa xuaunxuae paca
tsipaebatsi. Bapoxonae barapo judiomonae weraweracaena.
\v 33 Peitaboco aichurucuae tsane, mataʉta ira aichurucuae
tsane. Meisa nama tajumein ataya tsitecaena xua daxota
daxita nayabara jume wetsina be pocotsi coyeneya bayatha
paeban.
\p
\v 34 “Dota pam, pana neyabara cananta xeinaeya jinompare.
Painya xoba pana najʉntʉ coyene ararana exaname xua pana
nasi cui matacaetame yabʉxitha xuano xua pana nacʉpa
exaname peatsaxae meratha, yawano xua saya i pananta xeiname
xua panantawenoname xua saya paxam nexa. Bapoxonae barapo
matacabi xain jopa paca benaecae tsane poxonae jopaena.
\v 35 Tsipei barapo matacabi jemeicha jopaena, icha be
pocotsi jʉta coyeneya ichi poxonae duwein jemeicha
aʉtabatsi mayatha. Barapo matacabi jopaena daxita barapo
cae pin nacuathe yajiwi canaʉpaxuinchi.
\v 36 Tsaca pajinompeibare xua tapatopae wʉnae tsane.
Matowa patsipaeba dubenanaebiyama Nacom. Patsipaebeibare xua
Nacom paca capanenebiya exanaena baxua weya xua poxonae
Nacom cana exanaena ichamonaetha xuaunxuae paca tsipaebatsi.
Barichi patsipaebeibareno xua painya nepaca itacʉpaewa
tsane xua painya neumenaewa taitabaratha ponxaein Nacom
Tananeitapetsin”, jei Jesús pijimonaetha.
\p
\v 37 Daxita matacabi Jesús cuidubeiba jiwi Nacom pin pia
botha Jerusalén tomaratha. Merawitha tsaibi demxuwa beya
poneiba xua baxotiya peecaenexa tsaibi tsane, po demxuwa
pewʉn Olivos.
\v 38 Daxita matacabi jiwi caemʉmbotha tsaibi pateiba Nacom
pin pia botha xua Jesús pejume taenexa tsaibi tsainchi.
\c 22
\s Meje yabara poxonae fariseomonae irʉ sacerdotemonae pia
pentacaponaewi tatsi daxita barapomonae Jesús yabara nanta
xeinatsi po coyeneya xua Jesús pewaetabiwa tsainchi
\r (Mt 26.1-5, 14-16; Mr 14.1-2, 10-11; Jn 11.45-53)
\p
\v 1 Bara nama imoxoyo matacabi jopa po matacabitha xua jiwi
nacaetuta pexaenexa pan xua jopa cotowiyo. Barapo matacabi
pewʉn Pascua matacabi wʉn. Barapo Pascua matacabi wʉntha
jiwi yabara nanta xeina po matacabi poxonae caena bayatha
matha judiomonae Egipto nacua weya panenebiya.
\v 2 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae
jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, daxita
barapomonae nabarʉ muxu jei xua bepa pinae eta bichi tsane
poxonae Jesús waetabinchi pebexubinexatsi. Cataunxuae jopa
exanaeyo, canta jiwi cunuwatsi.
\p
\v 3 Bapon Judas caein jiwana pomonae doce poyobe pomonae
Jesús pijimonaexae tatsi. Judas icha wʉn xeina, po wʉn
“Iscariote”, baraichi. Nexata bapoxonae Satanás
caurimonae pia pentacaponaein tatsi, Judas imoxoyo peinya
caquita uncuatabatsi peitorobinexatsi xua abe peexanaewa
tsane.
\v 4 Judas siwa pona sacerdotemonae pia pentacaponaewi
tatsi, irʉ policiamonae xua pebarʉ cueicueijeinexa tsane.
Barapomonae policiamonae pentacaponaewi, xua pomonae
peyabara umenaewi Nacom pin pia bo tatsi. Daxita
barapomonaetha Judas tsipaeba xua pocotsi coyeneya poxonae
Jesús caenaetinchi barapomonaetha.
\v 5 Barapomonae bichocono ichichiparʉcʉpa baxua. Yawa
barapomonae Judas muxu tsipaebatsi xua paratixi
catsibapaebatsi.
\v 6 Judas bara yabara jejei xua barapomonae paeba.
Bapoxonae Judas tamropata pitaba xua jeita xua po coyenetha
Jesús pecaenaetaxubiwa tsainchi barapomonaetha poxonae
peyapu xanepanaewatha poxonae jiwaibi tsʉrʉcʉpae.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae barʉ nabane Pascua
wʉn matacabitha
\r (Mt 26.17-29; Mr 14.12-25; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26)
\p
\v 7 Nama matacabi jopaba po matacabitha poxonae jiwi
tsinacaetutsina xua penabanaenexa pan po pan jopa muxuna
pentsiyo levadura matawʉn pocotsiwa xua cotowa exana pan.
Barapo penantacarucuae matacabitha ba corderoxi pebtoxi xua
oveja coxi jutebatsi xua jiwi pexaenexa.
\v 8 Pedro irʉ Juan itorobatsibe, Jesús itoroba. Jesús
barai, jeye:
\p —Paponarebe panacui wʉnaerebe pexaewa Pascua wʉn
matacabi nexa waxaenexa tsainchi, jei Jesús.
\p
\v 9 Baponbe, Pedro irʉ Juan, Jesús yainyabatsibe. Jeibe:
\p —¿Exota ichichipame xua xota pexaewa paca
tsiwʉnaetsinchi wanabanaenexa tsane xua Pascua wʉn
matacabi nexa? jei barapomonae.
\p
\v 10 Jesús jume nota. Jeye:
\p —Poxonae tomaratha papatopaenamebe, pataenamebe pebin.
Barapo pebin juruwatotha yantana ponaena mera. Bapon papuna
ponarebe bo beya ichaxota bapon joniyaena.
\v 11 Pon bo pexeinaein pabarande: ‘Pon jiwi Pecuidubin
cabarai: ¿Incane tutura, po tututha tajiwimonae barʉ xaein
Pascua wʉn matacabi nexa? jeye Pecuidubin’, pajandebe, jei
Jesús.
\v 12 Equeicha Jesús jeye:
\p —Bapoxonae pon bo pexeinaein paca tsita ita
cayopichinabe po tutu pin tutu. Barapo tutu, po tutu xua
asiyeicha, barapo tutu bayatha xaneba. Barapo tututha
pexaewa panacui wʉnaetajebare xua wanabanaenexa pexaewa
barapo Pascua wʉn matacabi nexa, jei Jesús.
\p
\v 13 Barapoyobe ponabe, penamchixae daxita tanebe be
pocotsi coyeneya Jesús bayatha paeba. Bapoxonae pexaewa
nacui wʉnaetajebabe Pascua wʉn matacabi nexa xua
penabanaenexa.
\p
\v 14 Poxonae barapo hora tsuxubi poxonae quirei tsanaicha,
Jesús barʉ ecoundeca pexaethopaewatha pijimonae pomonae
doce poyobe pomonae pia peitorobiwixae tatsi Jesús.
\v 15 Nexata Jesús barai, jeye:
\p —Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweinan xua tapaca
cabarʉ nacaetutsiwatsi, yawa tapaca cabarʉ nabanaewatsi
barapo Pascua wʉn nabanae matacabithe, xua baxua matha
pewʉnaeye tsane xua poxonae tatʉpaewa tsane.
\v 16 Daxota paca tsipaebatsi xua equeicha jopa tapaca barʉ
nacaetutsiwatsi tsainchi xua wanabanaewa tsane Pascua wʉn
matacabitha. Equeicha exanaeinchi barapo penabanaewa po
mataqueitha poxonae Nacom neexanaena xua jiwi itorobiya
ewatsin, jei Jesús.
\p
\v 17 Nexata Jesús pecobetha pita corotiyo, Nacomtha
tsipaeba, jeye:
\p —Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua corotiyotha
ecareca pepa uva mera xua pata tanecatsiwam, jei.
\p Yawa barai pijimonae, jeye:
\p —Barapo corotiye pana nacobe wenonotaponde tamropata
tsiwixi pa-aapaponde.
\v 18 Daxota paca tsipaebatsi barapo uva mera jopa equeicha
paca barʉ apae tsainchi anoxuae. Meisa abʉ bexa tsane pena
coyenewatha paca barʉ apaeinchi barapo uva mera poxonae
Nacom neexanaena xua jiwi itorobiya ewatsin, jei Jesús.
\p
\v 19 Jesús pecobetha pita pan, Nacomtha tsipaeba, jeye:
\p —Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pan pata
tanecatsiwam, jei.
\p Bapoxonae Jesús pecobetha epa janaca pan, yawa catsiba
pijimonae. Pijimonae barai, jeye:
\p —Paxaema po pan epa janacan. Barapo pan apara neyabara
caunuta tapepon xua poxonae tapaca tsitʉpaewatsi tsainchi.
Baxua paexaneibare bapocotsiwa xuaunxuae pan paca barʉ
xainchi. Barapo coyene paexaneibare painya tana neyabara
jʉntanaineibinexa tsaibi tsane, jei Jesús.
\p
\v 20 Poxonae Jesusbarʉ najain weta, barapoxonae Jesús
yabara paeba corotiyo, icha ichi xua yabara paeba pan.
Jesús jeye:
\p —Nacom exana pena pecapanenebiyae coyene jiwi nexa.
Barapo pecaapaewiyotha uva mera paapame, xuaunxuae paapame,
apara natsicotane be tajana xua tatʉpaein jana jopeicaein.
Barapo pejanatha paca jʉntʉ coyene cui capanepaeinchi abe
painya neexanae cuiru coyenein weya.
\v 21 Pebin taxantha necacuita namaxʉ yʉtabota
pexaethopaewatha, barapo pebin necaenaetsina ichamonaetha
xua tanebexubinexa tsane ichamonae.
\v 22 Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin bewa tʉpaein,
tsipei Nacom Pejume Diwesitha baxua neyabara paeba caena
bayatha. Ichitha pebin tsocuae pon necaenaetaxubina
ichamonaetha, jei Jesús.
\p
\v 23 Nexata barapomonae caemonae nantiya nayainyaba, jeye:
“¿Jintam metha caenaetatsi Jesús?” najei barapomonae.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae tatsi, yabara najume
matsontsonoba xua barapoyobe caein ainya cui jiwana
exanaeinchi pon xua barapo doce poyobe jiwana
\p
\v 24 Pirapaeyo Jesús pijimonae tatsi najume matsontsonoba
xua barapoyobe caein ainya cui jiwana exanaeinchi pon xua
barapo doce poyobe jiwana.
\v 25 Nexata Jesús jume barai: “Pomonae jopa judiomonae
naexanaeyo, barapomonae ba nantaʉta piamonae pomonae nacua
peewatsiwi. Barapomonae pomonae jiwi itorobiya pia pepa
peewatsiwichi barompaya piamonaexae jopa juniya
itorobeibiyo. Barapomonae pomonae jiwi itorobiya pia pepa
peewatsiwichi baxua exana, xua daxita jiwi pia jeichi:
‘Maisa barapomonae pomonae jiwi itorobiya pia pepa
peewatsiwichi wʉnae nacata exana xua naca itoroba’, pia
jeichi jiwi.
\v 26 Ichitha paxam jopa bewa paraichim tsane xua aebiya
painya neitorobiwa tsane. Jame, icha cui bewa paxeinare. Pon
ainya cui peexanaeinchi paxamtha xua beyacaincha ichamonae
bapon bewa naexanaena be pon pecui pawi. Pon xua jiwi
itorobeiba, bapon bewa naexanaena be pon amanaya tanacuita
ichʉn nexa.
\v 27 Irʉ ainya pebinbe. Ichʉn pexaethopaewatha ecoundeca.
Ichʉn pexaewa apata. Pon ecoundeca apatatsi. ¿Jintamda pon
ainya cui peexanaeinchira xua beyacaincha ichʉn? Pon xua
jiwi apata pexaewa bapon jopa ainya cui peexanaeinchi. Jame
pon pententa apatinchi bapon jame pon peainya cui
peexanaeinchi, xua beyacaincha ichʉn. Nama painya xantha
ecan, xua tacoya nacana exanan be pon xua pexaewa jiwi
taapatsin, pocotsin jopa ainya cuiyiyo.
\p
\v 28 “Paxam barapomonae pam, pomonae meisa pana nebarʉ
jinompeibame poxonae bequein ichamonae inta abe exana.
\v 29 Daxota paca catatsi taitorobi coyenewan icha Taxa
Nacom neichi xua necata barapo peitorobi coyenewan.
\v 30 Barapo peitorobi coyenewan paca catatsi, painya
nenabarʉ nabanaenexa taitorobeibi nacuatheica. Paenaename
pexeinya peitʉpanae enaewantha, painya neyabara paebinexa
tsane pomonae doce po bicheito cuntiyobe, pomonae Israel pia
pemomoxi susato jiwimonae tatsi xua penatsicuentsiwa abe pia
peexanaexae”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús namchi xua pinae Pedro Jesús
yabara jei tsainchi: “Jopa dapon yaitaeinyo”, pinae yabara
jei tsainchi Jesús
\r (Mt 26.31-35; Mr 14.27-31; Jn 13.36-38)
\p
\v 31 Equeicha Jesús jeye:
\p —Simón jan, caurimonae pia pentacaponaein tatsi, bapon
Satanás newʉca: ‘Jinyamonaepin necare’, nejei. Bapon
ichichipa xua abe cata exanaena xua taneitawetsinexam tsane.
Icha jiwi ichi xua pebeno daunweya yasisita pexubinexa
pesiberapewa. Barichi caurimonae pia pentacaponaein tatsi
ichichipa cajʉntʉ coyene itorobina xua taneitawetsinexam
tsane.
\v 32 Ichitha xan Taxa beicha cata tsipaebatsi xua jopa tana
neyabara jʉntemainaenexam tsane xua tana nejume
cowʉntsiwam. Ichitha Satanás cacana exanaena xua tana
nejumefebiwam saya bara caeto tsane. Bapoxonae equeicha
caewa nejume cowʉntsiname. Poxonae equeicha caewa nejume
cowʉntsiname, nexata ichamonae pomonae tana nejume
cowʉntsiwi barapomonae yawenaename xua ajʉntʉyapusʉya
tana nejume cowʉntsiwa tsane, jei Jesús.
\p
\v 33 Simón Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Tanecanamataxeinaem, maisa be cabarʉ poponaeinchi.
Bara bequein ichamonae cacaponaena jiwi pecʉbi botha
ichitha awiya capuna tʉpaeinchi. Mataʉta bequein
tʉpaename ichitha awiya capuna tʉpaeinchi, jei Simón
Pedro.
\p
\v 34 Jesús jume nota, jeye:
\p —Pedro, catsipaebatsi bexa necaunutsiname acoibi po jume
cuiyobe neyabara jam tsane: ‘Dapon jopa yaitaeinyo’,
neyabara jam tsane. Barapoxonae irʉ tsane wacara pebto
fibina, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae bara nama barapo matacabi tsane po
matacabitha Jesús waetabatsi
\p
\v 35 Nexata Jesús pijimonae yainyaba, jeye:
\p —Poxonae bayatha paca itorobatsi paca jeichi: ‘Jopa
paratixi doro pacaponaeinde, jopa cote pacaponaeinde, jopa
panataxu xatabinde xua penataxu xatabiwa’, jan. ¿Eta xoyo
pacata seica xua xoyo pacobena poname? jei Jesús.
\p Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Ajibi, bara paxeinan pocotsiwa panantawenonan, jei.
\p
\v 36 Nexata Jesús jume nota. Barapomonae jume notatsi.
Namchi:
\p —Anoxuae paca tsipaebatsi xua icha cui coyeneya. Pon
cote xeina, moya bewa caponae. Pon xeina paratixi doro, moya
bewa caponae. Pon peaitiyʉ camisa xeina, bapon bewa
caenaetsina barapo camisa, barapo paratixitha bewa comotsina
cusi.
\v 37 Poxoru paca tsipaebatsi caena bayatha Nacom Pejume
Diwesitha neyabara paeba, jeye: ‘Bapon cayabara cananta
xeinaeinchi jei tsane bapon jiwana caein pomonae peabewi’,
jei Nacom Pejume Diwesitha xua pinae jiwi jei tsane. Jiwi
nantawenona xua baxua neyabara caunutsina xua Nacom
peneyabara jumichixae baxuan pejume diwesitha, jei Jesús.
\p
\v 38 Barapomonae Jesús jume notatsi. Jeye:
\p —Patatanecanamataxeinaem, xote bayatha paxeinan ainya
watobe cusi, jei.
\p Jesús jume nota, jeye:
\p —Bara, bare, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús Paxa tsipaeba ichaxota tsica
iriyo po iriyo pewʉn Getsemaní
\r (Mt 26.36-46; Mr 14.32-42)
\p
\v 39 Nexata Jesús tomara weya pona. Bapon pona demxuwa
beya po demxuwa pewʉn demxu Olivowa, olivo naein
peumenaexae baxota poxoru pia cui xua poneiba baxota
petsipaebeibinexa Paxa. Jesús pijimonae puna poinchi.
\v 40 Poxonae barapo demxuwatha patopa, Jesús pijimonae
barai:
\p —Nacom patsipaebare xua jopa abe painya neexanaewa tsane
xua caurimonae paca itoroba.
\p
\v 41 Nexata Jesús pijimonae tsiwiyo wepu natsixitaba. Saya
jopa tajʉyo. Be poxonae pebin ibotiyo xoya xua be
pocotsiwatha naruntabiya jopeica. Jesús pentabocototha
ecoundeca. Paxa tsipaeba.
\v 42 Jesús namchi: “Axa, icha ichichipame xua tana
neyawenaewam, inta pire xua ajʉntʉcoyenerewe neexana.
Ichitha jopa neexanaeinde be pocotsi coyeneya ichichipan.
Saya jame necana exande be pocotsi coyeneya ichichipame”,
jei Jesús.
\p
\v 43 Bapoxonae Jesús tsita naitʉtatsi matatsunpin pon
itaboco wetsica pona. Barapo matatsunpin Jesús antʉsʉya
cana exanatsi poxonae yawenatsi.
\v 44 Bichocono Jesús ajʉntʉtane tsipei Paxa copatatsi
xua jiwi petsitʉpaewa tsainchi. Paxa beya bichocono matowa
jume daunweya tsipaeba. Yawano bichocono najaneta. Barapo
penajanetsiwa poxonae iratha othopeica be pejana
othothopeica.
\p
\v 45 Poxonae najume wetaba xuano xua asiya uncuano
bapoxonae pijimonae beya pona. Jesús tane pijimonae xua
tamaitumeinchi. Barapomonae maita tsipei jʉntʉ cuerona xua
wecoyei, xua Jesús yaitama petʉpapaebixae.
\v 46 Nexata Jesús pijimonae barai, jeye:
\p —¿Eta xua metha pamaitame? Panonobaponde Nacom
patsipaebare xua jopa abe painya neexanaenexa tsane
pocotsiwa caurimonae paca itoroba, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús waetabatsi
\r (Mt 26.47-56; Mr 14.43-50; Jn 18.2-11)
\p
\v 47 Cataunxuae abʉ Jesús pijimonae tsipaebuncua
poxonaerʉ jiwi pin bicheito pata. Caein Jesús pijimonae
tatsi jiwana, pon pewʉn Judas, pomonae xua doce poyobexae,
bapon pin bicheito matacapona. Judas Jesús imoxoyo caquita
uncuatabatsi xua Jesús petsutsubinexa tsainchi.
\v 48 Nexata Judas baraichi, Jesús barai, jeye:
\p —Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, ¡Judas, jamaisa
netsutsubame, apara metha jinya necaenaetichi ichamonaetha!
jei Jesús.
\p
\v 49 Pomonae Jesús pijimonae tatsi caquita umeinchi,
poxonae barapomonae baxua tane xua Judas Jesús tsutsubatsi
xua pecaenaetsinexatsi ichamonaetha, bapoxonae barapomonae
Jesús baraichi:
\p —Pata Tanecanamataxeinaem, ¿barapomonae cusitha
paucuboban? jei Jesús pijimonae tatsi.
\p
\v 50 Jesús pijimonae tatsi jiwana caein, bapon muxuyoro
catsoniba, pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi
tanacuitatsi bapon muxuyoro catsonibatsi po muxuyoroto
pecoxa werucuiya.
\v 51 Ichitha Jesús barai bapon jeye:
\p —Bara, bara, jei Jesús.
\p Pon muxuyoro catsonibatsi Jesús muxuyoro jayaba
pecobetha. Bapoxonae bapon equeicha muxuyoro ducuanaya.
\v 52 Jesús tsipaeba, sacerdotemonae pia pentacaponaewi
tatsi tsipaebatsi. Yawano tsipaebano pomonaetha pomonae
penapataewi. Barichi tsipaebano pomonaetha pomonae Nacom pin
pia bo peyapu enaewi. Daxita barapomonaetha Jesús
cueicueijei, pomonae ichichipa xua Jesús pewaetabiwatsi.
Jesús jeye:
\p —¡Pacapatame cusin yawa iwabi, icha paichim poxonae
pacana exaname pontha pon jiwi pecaibin!
\v 53 Poxonae daxita matacabi Nacom pin pia botha paca barʉ
poponeibatsi, jopa pana newaetabim. Ichitha anoxuae barapo
matacabi tsuxubi nama po matacabitha Nacom paca yabara cui
copata xua painya neexanaewa tsane pocotsiwa paca
necaitorobixae cauri, bapon Satanás pon peyaitaquireya
jinaein.
\s Meje yabara poxonae Pedro Jesús yabara paebatsi xua
jeye: “Jopa dapon yaitaeinyo”, yabara jeichichi Jesús
\r (Mt 26.57-58, 69-75; Mr 14.53-54, 66-72; Jn 18.12-18,
25-27)
\p
\v 54 Nexata daxita barapomonae Jesús teicatsi. Yawano
capoinchino sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pia
bo beya tatsi. Pedro, Jesús tsiwiyo tajʉ pu taetae
tsiniyatsi.
\v 55 Baraxotiya sacerdotemonae pia pentacaponaein tatsi pia
botha tatsi bara po botha aisowa beya panatha tututha isoto
itutaeta. Soldadomonae barapomonae nayatoxoroto exanaxubiya
ena isototha. Baraxota irʉ Pedro naeca.
\v 56 Yabʉyo powa sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein
tatsi tanacuitatsi, poxonae Pedro tainchi barapowa, xua irʉ
naeca baxota isototha barapowa Pedro caununaya baraichichi,
jeichichi:
\p —Bapon irʉ apara bayatha Jesús puna poponeibatsi, jei.
\p
\v 57 Ichitha Pedro jume matawenta, jei:
\p —¡Petsiriwa, barapo pebin jopa yaitaeinyo! jei Pedro.
\p
\v 58 Bapoxonae pirapaeyo irʉ ichʉndʉ pebin patopa. Bapon
Pedro irʉ tainchi xua irʉ naeca baxota. Pedro baraichi
bapon, jeye:
\p —Xam apara irʉ Jesús pijimonae tatsi jiwanam, jei.
\p Ichitha Pedro jume barai, jeye:
\p —¡Pebin, jopa dapomonae jiwananyo apara! jei Pedro.
\p
\v 59 Poxonae cae hora yapucaewa, irʉrʉ ichʉn Pedro
matowa baraichichi:
\p —Bapon apara napuna poneiba Jesús, tsipei bapon Galilea
nacuapindʉ, jei.
\p
\v 60 Ichitha Pedro jume barai, jeye:
\p —¡Pebin, daʉmetha jopa taeinyo xua paebame! jei Pedro.
\p Poxonae Pedro cataunxuae baxua cueicueijei, bapoxonae
caena nainya wacara pebto caein fiba.
\v 61 Nexata Jesús napatomeicha necota, Pedro necoyatsi.
Nexata Pedro nanta xeinataba xua bayatha Jesús Pedro
tsipaebatsi, poxonae jeye: “Xam barapo merawithe,
pewʉnaeya poxonae wacara pebto fibina xam copiya acoibi po
jume cuiyobetha neyabara jam tsane: ‘Jopa dapon yaitaeinyo’,
neyabara jam tsane. Barapoxonae irʉ nainya wacara pebto
fibina”, jeichi Pedro xua Jesús paeba.
\v 62 Nexata Pedro pesato bejoniya. Bichocono wecoyei,
peajʉntʉtanexae xua Jesús yabara paebatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús cui caponatsi
\r (Mt 26.67-68; Mr 14.65)
\p
\v 63 Pomonae Jesús yapucaumeinchi, daxita barapomonae
Jesús cui caponatsi, yawa bʉtsino.
\v 64 Jesús itacuere cʉtatsi, paparuwatha yawa itabara
cuaintatsino. Barapomonae Jesús baraichi:
\p —Incane pana netsipaebare, ¿jintam caitabara
tsaquibobara xua bequein paca itabara cʉtatsi? jei.
\p
\v 65 Daxita barapomonae Jesús tsʉmʉ jume barʉ paebatsi
ainya jumeintha.
\s Meje yabara poxonae Jesús capoinchi judiomonae pia
pecanamata caitorobi jiwi bicheito tatsi pia peitabaratha
tatsi
\r (Mt 26.59-66; Mr 14.55-64; Jn 18.19-24)
\p
\v 66 Poxonae pentha tsina nabarʉ nacaetuta penapataewi
judiomonae, irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi,
irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi
coyene tatsi. Daxita barapomonae Jesús capoinchi pecanamata
caitorobi bicheito itabaratha tatsi xua peyainyabinexatsi,
jeichi:
\p
\v 67 —Incane pana netsipaebare, ¿Xam Mesías, pon Nacom
necaitorobin? jei.
\p Jesús jume epa pita jeye:
\p —Icha: ‘Aa’, paca jei tsipaetsi, apara jopa pana nejume
cowʉntsitsipaem.
\v 68 Icha paca yainyabichipatsi tayainyabiwan apara jopa
pana nejume notsipaem.
\v 69 Ichitha ponxaein Nacom Tananeitapetsin ecaein Nacom
pia pecoxa weya tatsi, po Nacom peayapusʉ itorobi coyenewa
pexeinaein, jei Jesús.
\p
\v 70 Bapoxonae daxita barapomonae Jesús baraichi:
\p —¿Nexata metha xam Nacom Pexanto tatsim? jei.
\p Jesús jume epa pita jeye:
\p —Aa, barichi xuaunxuae papaebame painya coutha, jei.
\p
\v 71 Nexata barapomonae caemonae natsipaeba najei:
\p —Anoxuae jopa nantawenonaetsi xua ichamonae Jesús
peyabara paebiwatsi. Tsipei anoxuae nama yatsicaewa jume
tainchi, xua bapon pia coutha nayabara paeba, jei
barapomonae.
\c 23
\s Meje yabara poxonae Jesús uncua Pilato peitabaratha
tatsi
\r (Mt 27.1-2, 11-14; Mr 15.1-5; Jn 18.28-38)
\p
\v 1 Nexata daxita penayatoxoroto exanaxubiya enae jiwi
barapomonae asiya umenarʉcʉpa, Jesús teicatsi yawa
capoinchi Pilato peitabaratha tatsi. Pilato bapon pon Judea
nacuapiwi peyanacua ewatsinchi.
\v 2 Baxota daxita barapomonae Jesús cui yopitatsi xua abe
exana, jeye:
\p —Barapo pebin patan xua wajiwimonae jume cui tsacabatsi
xua anaepana cana exanatsi. Yawano pajume tanno pocotsiwa
jopa bewa pinae paratixi matoma catsi pontha pon romanomonae
itorobiya pia pepa peewatsinchi. Mataʉta bapon nayabara
paeba: ‘Xan apara Mesías pon jiwi itorobiya pepa
Taewatsin’, jei, jei barapomonae.
\p
\v 3 Nexata Pilato Jesús yainyabatsi, jeye:
\p —¿Xam judiomonae itorobiya pia pepa Neewatsin? jei.
\p Jesús jume nota namchi, jeye:
\p —Xuaunxuae paebame bara baxua apara, jei Jesús.
\p
\v 4 Nexata Pilato barai sacerdotemonae pia pentacaponaewi
tatsi yawa baraino jiwi, jeye:
\p —Jopa jume itaraerowinyo bapon xua po jumetha penayaita
anae exanaewa, xua pebexubinexatsi barapo pebin, jei.
\p
\v 5 Ichitha barapomonae jume daunweya cueicueijei, jeye:
\p —Jiwi jopa juniya jume cui tsacabichi xua anaepana
exanatsi pia pecuidubiwantha, daxita Judea nacuatha. Baxua
Galilea nacuatha tamropata pitaba, equeicha aunxuae waxainya
becui joparene, jei.
\s Meje yabara poxonae Jesús uncua Herodes peitabaratha
tatsi
\p
\v 6 Poxonae Pilato baxua jume taeba barapo bicheito
baraichi, jeye:
\p —¿Jesús bara Galilea nacuapin? jei Pilato barapo
bicheitotha.
\p
\v 7 Barapo bicheito namchi, jeye:
\p —Aa, bapon Galilea nacuapin, jei barapomonae.
\p Bapoxonae Pilato itoroba, Jesús itorobatsi, Herodes
peitabaratha beya. Bapon Herodes pon Galilea nacuapiwi
peyanacua ewatsinchi. Herodes siwa poneiba Jerusalén
tomara.
\v 8 Poxonae Jesús taebatsi Herodes, bapon bichocono
jʉntʉ coyene weiweinanareca, tsipei bayatha Herodes
cuinaya betaena. Herodes saya jume taiba xua Jesús
yopiteibatsi. Herodes ichichipa tane xua Jesús petsita
itʉtsi coyenewa exanaena.
\v 9 Herodes Jesús matowa yainyabatsi. Ichitha Jesús jopa
jume notsiyo.
\v 10 Baraxota irʉ ena sacerdotemonae pia pentacaponaewi
tatsi. Irʉrʉ baxota ena pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés
pia peitorobi coyenewa tatsi. Daxita barapomonae Jesús
bichocono abe yabara paebatsi Herodes pia xantha tatsi.
\v 11 Nexata Herodes yawano pia soldadomonae tatsino daxita
barapomonae Jesús tsʉmʉ jume barʉ paebatsi. Jesús cui
caponatsi, pexeinya paparuwa juma xatatatsi pocotsi
paparuwan nama xataba pomonae peyanacua ewatsi jiwi.
Equeicha Jesús itorobatsi Pilato peitabaratha beya, Herodes
bara beitorobiya.
\v 12 Barapo matacabitha Herodes irʉno Pilato
naitacoxonabe. Baponbe caena bayatha saya penaita
aenae-aenei jitonbe.
\s Meje yabara poxonae Pilato jume barʉ jejei xua Jesús
bara pebexubiwa tsainchi ichamonae
\r (Mt 27.15-26; Mr 15.6-15; Jn 18.39–19.16)
\p
\v 13 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ
judiomonae pia pentacaponaewi, irʉrʉ daxita jiwi, daxita
barapo bicheito Pilato waba xua barapo bicheito
penacaetutsinexa.
\v 14 Pilato barai barapo bicheito, jeye:
\p —Paxam barapo pebin pacaponame taxantha. Pajam: ‘Barapo
pebin daxita jiwi jume cui tsacabatsi xua anaepana
exanatsi’, pajam. Bayatha bequein baxua barapo pebin yabara
yainyaban painya itabaratha pocotsiwa bayatha payabara
paebame taxantha, ichitha jopa jume itaraerowinyo bapon, xua
po jumetha penayaita anae exanaewa xua yabara pana
netsipaebame.
\v 15 Icha ichin xua jopa jume itaraerowinyo Herodes
barichi. Daxota equeicha Jesús caibe itorobarenatsi
waxainya berena. Yaitama Jesús jopa abe exanaeyo, daxota
jopa bewa bexubi.
\v 16 Tha cueintichi bapon. Tha bapoxonae pu copatichi, jei
Pilato.
\p
\v 17 Poxonae Pascua matacabintha ichʉn ba bewa
isanaxubichi. Pilato barapo Pascua matacabintha nantawenona
xua isanaxubina caein pon jiwi pecʉbi botha peecaein, pon
xua jiwi ichichipa, xua bapon peisanaxubinexa tsainchi.
\p
\v 18 Bapoxonae daxita jiwi jume daunweya wawai, jeye:
\p —¡Soldadomonae itorobare xua bapon pebexubinexatsi!
¡Barrabás painta pu sotabare! jei.
\p
\v 19 Barrabás jiwi pecʉbi botha etatsi, tsipei caena
bayatha matacapona ichamonae xua barapo tomarapiwi najume
tsacaba cana exanatsi xuano xua jiwi jutebatsi.
\v 20 Pilato ichichipa xua Jesús pu copatatsi. Daxota
equeicha barapo bicheito tsipaebatsi xua Jesús yabara
paebatsi.
\v 21 Ichitha equeicha barapo bicheito jume daunweya wawai
Pilatotha, jeye:
\p —¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! ¡Bewa maisa
naetotha tʉparucua exanaem! jei.
\p
\v 22 Equeicha Pilato tsipaeba barapo bicheito, jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa xua metha jane xua abe exana? Xan jopa
jume itaraerowinyo bapon xua po jumetha penayaita anae
exanaewa xua pebexubinexatsi bapon. Tha cueintichi, tha
bapoxonae pu copatabichi, jei.
\p
\v 23 Barapo bicheito jopa juniya wawayo xua naetotha
tʉparucua peexanaenexatsi Jesús. Irʉrʉ sacerdotemonae
pia pentacaponaewi tatsi jume daunweya wawairʉ, beya
capanepa po coyene ichichipa pecana exanaewa.
\v 24 Daxota Pilato namchi: “Moya paexande be pocotsi
coyeneya paichichipame”, jei Pilato.
\v 25 Nexata Pilato nama pu sotaba pon jiwi pecʉbi botha
peecaein, pon jiwi ichichipa xua bapon peisanaxubiwa
tsainchi. Bapon pewʉn Barrabás, pon waetabatsi poxonae
jiwi najume tsacaba xuano poxonae jiwi jutebatsi. Bapoxonae
Jesús copatatsi, Pilato copata, xua Jesús bara
pebexubinexatsi judiomonae pejumeyainwa tatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús tʉparucua exanatsi naetotha
\r (Mt 27.32-44; Mr 15.21-32; Jn 19.17-27)
\p
\v 26 Poxonae Jesús cataunxuae caenapoinchi tʉpa
peexanadutsinexatsi naetotha, pebin waetabatsi, soldadomonae
waetaba. Bapon pewʉn Simón, Cirene tomarapin. Bapon wexua
werena pona. Bapon peutucuratha tabotsicatsi naeto, xua
pecaponaenexa Jesús peputha tatsi.
\p
\v 27 Jesús peputha tapoinchi pin bicheito, irʉ ainya
yabʉxino Jesús peputha tapoinchi. Daxita barapowaxi
nantanuweya siwa namtsebiya wecoyeichi Jesús.
\v 28 Ichitha Jesús necotabiya barai barapowaxi, jeye:
\p —Yabʉxi Jerusalén tomarapiwaxi pam, jopa pana nesiwa
namtsebiya wecoyande. Jame maisa painya coutha pana nasiwa
wecoyande, painya pexuino pasiwa wecoyande.
\v 29 Tsipei matacabin othopaena po matacabintha jiwi atene
tsane. Barapo mataqueintha, jiwi jei tsane: ‘Jʉntʉ coyene
weiweina po yabʉxi jopa pexui xeinaeyo. Jʉntʉ coyene
weiweina po yabʉxi jopa bapana bʉtixitha taenaetsi pexui.
Jʉntʉ coyene weiweina po yabʉxi bapana pexui jopa
isainae’, jei tsane jiwi barapo matacabintha.
\v 30 Yawano jiwi namchi tsane: ‘Maisa xanepana xua
wawerapaewa xua wanaca cʉnʉbabiwa demxuwan, yawano
tsorobon naca matatsun wetoxebabina xua jopa wanaca
itʉtsiwa tsane’, jei tsane jiwi barapo matacabintha.
\v 31 Xan wʉnae exanan dacotsiwa jiwi jopa juniya neperaxa
exanaeyo. Ichitha pomonae abe peexanaewi nama jopa juniya
bichocono peraxa exanaetsi beyacaincha xua neperaxa exana,
jei Jesús.
\p
\v 32 Cataunxuae Jesús ecapona. Irʉrʉ ponbe abe matowa
peexanaeinbe, baponbe Jesús peputha tacapoinchibe, xua
baponbe irʉ pebexubinexa tsainchibe poxonae Jesús bexotsi.
\v 33 Daxita jiwi Jesús barʉ patatsi ichaxota po uruto be
jiton matasipa piwa. Po uruto wʉn caunuteiba xua jei
tsaibi: “La Calavera”, jei. Barapo uruto matasoitotha
Jesús tʉparucua exanatsi naetotha. Irʉrʉ ponbe jiwi
pecaibinbe tʉparucua exanatsibe naetotha ichaxota imoxoyo
Jesús ducua. Ichʉn Jesús petsocona wetauncuiyatsi, irʉ
ichʉn pecoxa wetauncuarenatsi.
\v 34 Poxonae Jesús naetotha ducua, Jesús jeye:
\p —Axa yabara cui jʉntemainare po coyene barapomonae
necana exana, tsipei barapomonae jopa yaputaeyo xua necana
exana, jei Jesús.
\p Soldadomonae nata tsaba Jesús pia paparuwan tatsi.
Bapomonae ibotixi bebeya penacueranta notsinexa Jesús pia
paparuwan tatsi. Pon beta xoya ibotiyo bapon copiya pita
Jesús pia paparuwan tatsi.
\v 35 Baraxota Jesús taeumeinchi jiwi. Ichitha nama
pentacaponaewi Jesús cui caponatsi, barapomonae jeye:
\p —Bapon cain capanepeibabei ichamonae, came jopa
nacapanepaeyo. Icha bara bapon Mesías, pon Nacom pia
peitapetsin, bʉ bara bapon pia coutha nacapanepa naeto
wetsica, jei barapomonae.
\p
\v 36 Soldadomonae irʉ Jesús cui capoinchi, imoxoyo
caquita umenapoinchino. Barapo soldadomonae Jesús apatatsi
po mera pewʉn vino, po mera mene atsu.
\v 37 Barapo soldadomonae Jesús baraichi, jeye:
\p —¡Icha xaniwaicha judiomonae itorobiya pia pepa
Neewatsim, moya jinya coutha nacapanepare! ¡Naeto wetsica
ecoinca! jei soldadomonae.
\p
\v 38 Jesús pentutu wetsica tadutatsi napaewa xua barapo
napaewatha tina. Barapo petinadutsiwa jeye: “Baponje apara
judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi”, jei barapo
petinadutsiwa.
\p
\v 39 Ponbe Jesús pecuariya tacobe matatabarutatsibe, ponbe
matowa abe peexanaeinbe, baponbe caein ichʉn, bapon Jesús
biatainchi petʉpaeyainwa naetotha. Bapon namchi:
\p —¡Icha xaniwaicha xam Mesías, ponxaem Nacom caitapeta,
moya jinya coutha nacapanepare! ¡Yawano pana
necapaneparebe! jei bapon.
\p
\v 40 Pon icha naetotha ducua, bapon jume matawenta, pon
Jesús casebatsi, bapon jume matawentatsi. Pon icha naetotha
ducua namchi, jeye:
\p —¿Xam jopa cuitaya junuwim Nacom? Aparaunxuae
tʉpaeinchibe ichaunxuae Jesús ichi tsane.
\v 41 Waxainchibe jopa juniya naca peraxa jʉbiyobe abe
waexanaexaebe, apara bara xainwaicha xua nacata exana tsipei
bayatha apara abe exanatsibe. Ichitha nama ponje jopa apara
abe exanaeyo, jei.
\p
\v 42 Nexata pon baxua penamchixae, bapon Jesús baraichi,
jei:
\p —Jesús, neyabara cananta xeinare xua tana
neyawenaenexam po matacabitha poxonae patopeicaename xua
jiwi neitorobinexam tsane, jei bapon.
\p
\v 43 Jesús jume nota, jeye:
\p —Xaniwaicha bara catsipaebatsi, anoxuae tsane cabarʉ
ecaeinchi ichaxota jiwi jʉntʉ coyene weiweinathopeiba,
peitʉpanae nacuatheicha, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús tʉpa
\r (Mt 27.45-56; Mr 15.33-41; Jn 19.28-30)
\p
\v 44 Poxonae Jesús cataunxuae ducua naetotha, bapoxonae
daxita nacuantha bichocono aitaquiri xua poxonae mateinyaxae
weya, beya yatabopiya. Tres po horabe quirei tsuncuae.
\v 45 Poxonae cataunxuae xometo jopa penthiyo, bapoxonae
paparuwa, po paparuwa Nacom pin pia botha ducua, barapo
paparuwa nainya bopiya matonta tsitsiqueica.
\v 46 Nexata Jesús jume daunweya wawai, jeye:
\p —Axa, nejumope pire, po jumope tana necatsixaemxae, jei
Jesús.
\p Poxonae Jesús baxua caunuta, bapoxonae Jesús
tʉpanaicha.
\p
\v 47 Soldadomonae pia pentacaponaein tatsi Roma nacuapin,
poxonae bapon baxua taeba, bapoxonae Nacom wʉnae jaintatsi,
jeye:
\p —Jaina, apara baraponje jopa abe exanaeyo, itara
ichamonae yopita xua abe exana, jei bapon.
\p
\v 48 Daxita pomonae xua baxua taeumena baxota, barapomonae
pia bo benawibiya. Poxonae namtotha enapona, daxita
barapomonae nantacari cuainbobenapona poxoru bichocono
ajʉntʉcoyenetane xua Jesús pewisiwatsi.
\v 49 Ichitha pomonae Jesús peyaitae jiwi, irʉ yabʉxino,
powaxi Jesús puna dendenatsi Galilea nacua werena, daxita
barapomonae Jesús tajʉ wetaeumeinyatsi poxonae ichamonae
Jesús bexotsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús petʉpaein ibo mʉthʉtha
yauxatatababotatsi
\r (Mt 27.57-61; Mr 15.42-47; Jn 19.38-42)
\p
\v 50 Irʉrʉ pebin popona, bapon pewʉn José, Arimatea
tomarapin. Arimatea tomara eca Judea nacuatha. Bapon
pentacui xanepanaein. Yawano beta pepoponaein Nacom
peitʉtha tatsi. José, bapon jiwana caein pomonae
judiomonae pia pecanamata caitorobi bicheito tatsi.
\v 51 Barapon José yabara jume cowʉntsiya wʉnae ewateiba
po coyenewa xua poxonae Mesías patopaetsica pon jiwi
itorobiya peewatsinexatsi. Poxonae pomonae pecanamata
caitorobi bicheito exana poxonae Jesús bexotsi, baxua José
jopa pebʉrʉya nacayabara nanta xeinaeyo.
\v 52 José Pilato siwa poinchi. Pilato wʉcatsi Jesús
petʉpaein, José wʉca.
\v 53 José naeto wepichica Jesús petʉpaein. Bapoxonae
José mata quiyontabareca barapo pexeinya paparuwatha.
Bapoxonae José ibo mʉthʉ iya boya, po mʉthʉ jiwi
mʉthʉ tofobobapona. Barapo mʉthʉtha cataunxuae
petʉpaein ichʉn jopa boyaetsi.
\v 54 José baxua exana po mataqueitha pewʉn penacui
xaxainchi matacabi poxonae judiomonae ba weta daxita xua
penacuitsiwa pewʉnaeya poxonae jopaena pentaquei seicae
matacabi. Barapo pentaquei seicae matacabi imoxoyo jopaena.
\p
\v 55 Powaxi Jesús puna dendenatsi Galilea nacua werena,
barapowaxi pona mʉthʉtha, petaenexa xua Jesús mʉthʉtha
xotsi.
\v 56 Poxonae barapowaxi bo benawibiya, bapoxonae nacui
wʉnaetajeba petuxueiwan yawa penasiwanno, xua Jesús
petʉpaein tsixaxaintajebatsi.
\c 24
\s Meje yabara poxonae Jesús equeicha asʉ juina exanatsi
petʉpae cuiru coyene weya
\r (Mt 28.1-10; Mr 16.1-8; Jn 20.1-10)
\p
\v 1 Barapowaxi botha cuicuina peseicae matacabitha, Moisés
pia peitorobi coyeneya pepaebixae, barapo matacabi yabara.
\p Poxonae judiomonae pia pentaquei seicae matacabi tatsi
yapu caewaba bapoxonae patopa matacabi po matacabi xua
copiya ducua cae semanatha. Barapo matacabitha poxonae aena
pentha tsina, yabʉxi pona mʉthʉ beya ichaxota Jesús
boca. Barapowaxi capona petuxueiwan yawa penasiwanno xua
bayatha xaxaintajeba. Barapowaxi cueyabatsi icha yabʉxi.
\v 2 Poxonae barapowaxi barapo mʉthʉ beya pata, barapowaxi
taerʉcʉpa xua po ibo panawatha yauxatatababota xua pin ibo
panawa barapo ibo mʉthʉ bayatha cou yaupataxubabota.
\v 3 Barapowaxi jojoniya mʉthiya ichitha barapowaxi jopa
taeyo xua Jesús pon Pecanamataxeinaein petʉpaein
pebocuaewa.
\v 4 Barapowaxi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca. Jopa
yaputaeyo xua exana tsipei jopa taeyo xua Jesús petʉpaein
boca. Barapowaxi tsita naitʉtatsi nacueyatabe pebinbe ponbe
xua asiya uncuabe, xuano xua yawa paparuwa nama xatatabe, po
paparuwa bichocono daedaena.
\v 5 Barapowaxi bichocono junuwa, pijunuwi irabe necobareca.
Barapo pebinbe barapowaxi baraichi, jeibe:
\p —¿Eta xua metha petʉpae cuiru coyenewatha
panecobompame pon equeicha asʉ barapo petʉpae cuiru coyene
weya?
\v 6 Xote jopa bocaeyo bapon. Bayatha bapon asʉ petʉpae
cuiru coyene weya. Payabara jume nanta xeinare xua bayatha
bapon paca tsipaeba poxonae cataunxuae Galilea nacuatha
popona.
\v 7 Paca jeye: ‘Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, bewa
necaenaetsina pomonaetha pomonae abe peexanaewi. Barapo abe
peexanaewi naetotha tʉparucua neexanadutsina. Ichitha
equeicha po matacabi acoibibetha asʉn juina neexanaena
petʉpae cuiru coyene weya’, paca jei Jesús, jei barapo
pebinbe xua barapowaxi tsipaebatsi.
\p
\v 8 Nexata barapowaxi baxua jume cui yabara nanta
xeinarʉcʉpa xua bayatha barapowaxi tsipaebatsi, xua Jesús
tsipaeba.
\v 9 Poxonae barapowaxi mʉthʉ wenawibiya tomara beya,
barapowaxi daxita paeba pocotsiwa tane. Jesús pia
peitorobiwi tatsi pomonae xua once poyobe barapomonae
tsipaebatsi, ichamonaeno tsipaebatsino, pomonae Jesús jume
cowʉntatsi.
\v 10 Powaxi yopita, xua powaxi Jesús pia peitorobiwi
tsipaebatsi, ichowayo pewʉn María Magdalena powa Magdala
tomarapiwayo, irʉ ichowayo Juana, ichowayo María, Santiago
pena tatsi, yawanorʉ ichowaxino powaxi saya napona.
\v 11 Ichitha Jesús pia peitorobiwi tatsi nanta xeina xua
barapowaxi jopa xainyeyo, yawano jopa jume cowʉntsichi
barapowaxi.
\p
\v 12 Bapoxonae Pedro mʉthʉ becuinaepoinya. Mʉthʉ
tututha tane xua meisa paparuwa boca. Bapon pia bo benawiya.
Bapon baxua yabara nanta xeina nawita.
\s Meje yabara poxonae Jesús pebinbe tsita naitʉta
namtotha poxonae Emaús tomara beya ponabe
\r (Mr 16.12-13)
\p
\v 13 Barapo matacabitha Jesús pijimonae tatsi jiwanabe
namtotha ecaponabe, siwa ponabe tomara, po tomara pewʉn
Emaús. Barapo tomara eca once po kilómetrobe xua
Jerusalén tomara weya.
\v 14 Baraponbe yabara natsipaebecaponabe namtotha xua
mexuaetha exana.
\v 15 Poxonae cataunxuae yabara natsipaebecaponabe yawa
yabara najume matsontsonobecaponabe, bapoxonae Jesús
imoxoyo caquita uncuatababe yawa naponano.
\v 16 Bequein baraponbe Jesús tainchi, ichitha baponbe jopa
ita cui canaʉpaetsibe xua Jesús peyaitaewatsi.
\v 17 Nexata Jesús yainyaba, baponbe baraichibe, jeye:
\p —¿Eta xua namtotha yabara pana natsipaebecaponamebe?
jei Jesús.
\p Baponbe jʉntʉ wecoyeya naruntababe peyabara
natsipaebecaponaexaebe xua mexuaetha exana.
\v 18 Ponbe penacueyatsixaebe caein pewʉn Cleofas. Bapon
Cleofas Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Daxita pomonae jinompa Jerusalén tomaratha, daxita
barapomonae yaputane xua exana barapo matacabintha. ¿Meisa
xam compam jopa yaputaem xua mexuaetha exana? jei.
\p
\v 19 Nexata Jesús baraibe baponbe, jei:
\p —¿Eta xua exanara barapo tomaratha? jei.
\p Baraponbe jume notabe, jeibe:
\p —Apara pana natsipaebecaponanbe xua jiwi exana, pajan:
‘Xua po coyeneya Jesús Nazaret tomarapin cana exanatsi’,
pajan. ‘Pon Nacom peitorobi jume papaebin, pon peitʉpanae
petsita itʉtsi coyenein exana Nacom pia peayapusʉ itorobi
coyeneya tatsi’, pajan. ‘Pon xanepanaya pecueicueijein Nacom
peitʉtha tatsi, xuano xua jiwi peitʉtha tatsi’, pajan.
\v 20 Sacerdotemonae pata tanecanamataxeinaewi irʉ pata
pecanamata caitorobiwi piraichi Jesús cobe waetabatsi pia
Pilato peitorobinexa soldadomonae xua Jesús tʉparucua
peexanaenexa tsainchi naetotha.
\v 21 Bequein pawʉnae ewatan xua Jesús patopa xua
peyawenaenexa tsane Israel nacuapiwi xua barapo Israel
nacuapiwi panenebiya peexanaenexatsi, ichitha bapon jopa
capanenebiyaeyo barapomonae. Yawano acoibi po matacabibe pu
caewa poxonae Jesús bexotsi.
\v 22 Yabʉxi, powaxi xua paxan jiwana pan, barapowaxi pona
mʉthʉ beya poxonae aena pentha tsina. Pona ichaxota Jesús
boca. Barapowaxi pana tsipaeba xua tane. Daxua pana
nenabenaeca exana bichocono.
\v 23 Barapowaxi pinae jopa taeyo Jesús petʉpaein.
Bapoxonae pana netsipaeba xua pinae barapowaxi tsita
naitʉtatsi matatsunpiwi. Pinae matatsunpiwi namchi:
‘Bayatha Jesús asʉ’, jei pinae.
\v 24 Bapoxonae pata jiwimonae, barapomonae jiwana mʉthʉ
beya pona. Barapomonae bara tane baxua, xua yabʉxi yopita.
Ichitha Jesús petʉpaein jopa taetsi, jeibe xua Jesús
tsipaebatsi.
\p
\v 25 Nexata Jesús jume nota baraponbe, jeye:
\p —Paxam pomonae jopa peyaputae jiwi pam, xuano xua bewayo
pajume cocowʉntaponame pocotsiwa bayatha Nacom peitorobi
jume pepaebiwi paeba.
\v 26 Paxam payaputaneme xua Mesías pon Nacom itapeta,
copiya bewa peraxa exanaeinchi. Nacom cana exanaena xua
bapon patopaena Nacom pia peitorobi nacua beicha xua
pexeinaenexa tsane Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa
tatsi, jei Jesús.
\p
\v 27 Nexata Jesús tsipaeba baraponbe xua daxita i dapo
diborontha Jesús yabara paebatsi Nacom Pejume Diwesitha.
Copiya matha Jesús yaputane exana po diwesin xua Moisés
tina xua Jesús yabara paebatsi. Bapoxonae equeicha Jesús
yaputane exana xua po diwesi Nacom peitorobi jume pepaebiwi
tina, xua Jesús yabara paebatsi.
\p
\v 28 Jesús, irʉ barapo pebinbe imoxoyo pata tomaratha, po
tomara siwa ponaena. Barapo pebinbe naruntababe, ichitha
Jesús mexeya maisa pona namto tomara weya.
\v 29 Ichitha baponbe Jesús jume daunweya baraichi, jeye:
\p —Pana nebarʉ ecare, apara bayatha tabopiya tsanaicha,
quirei tsanaicha apara, jeibe.
\p Daxota Jesús puna joniya ichaxota baraponbe patopabe xua
barponbe pebarʉ ecaenexa tsainchibe.
\v 30 Nexata poxonae Jesús barʉ eca pexaethopaewatha
baponbe, bapoxonae Jesús wecobe pita pan. Paxa barai:
“Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pata tana
necatsiwam barapo pan”, jei. Bapoxonae Jesús epa janaxuba
pan. Baponbe catatsibe.
\v 31 Poxonae Jesús baxua exana, caena bapoxonae baponbe
Jesús yaitainchi. Baponbe yaitaebabe. Bapoxonae Jesús
yacuinaya jemeicha aichurucuae tsanaya.
\v 32 Baponbe natsipaebabe, najeibe:
\p —Maisa jʉntʉ coyene weiweinatsibe poxonae namtotha
naca tsipaebecaponabe. Bapon naca yaputane exanabe xua bapon
peyabara paebiwatsi Nacom Pejume Diwesitha, jei baponbe.
\p
\v 33 Bapoxonae caena yacuinaya caibe iyabe Jerusalén
tomara beya. Baraxotiya Jerusalén tomaratha baponbe
caxinabe penacaetutsi jiwi pomonae once poyobe pomonae
Jesús pia peitorobiwi tatsi. Irʉrʉ nanacaetuta pomonae
cueyaba xua pomonae once poyobe pia pecueyabiwichi.
\v 34 Barapo penacaetutsi jiwi namchi baponbetha, jeye:
\p —Apara xainyei. Bara Jesús pon Pecanamataxeinaein,
asʉ. Apara bapon Jesús Simón tsita naitʉtatsi, jei
barapo penacaetutsimonae.
\p
\v 35 Nexata baponbe daxita yabara paebabe barapo
penacaetutsi jiwitha xua baponbe namtotha
cuidubecapoinchibe. Mataʉta paebabeno xua baponbe
matapainya yaitaebabe xua Jesús yaitaebatsi poxonae Jesús
pan epa janaxuba, xuano xua poxonae catatsibeno pan.
\s Meje yabara poxonae Jesús tsita naitʉta pijimonae
Jerusalén tomaratha
\r (Mt 28.16-20; Mr 16.14-18; Jn 20.19-23)
\p
\v 36 Poxonae cataunxuae tsipaebabe barapo diwesi, bapoxonae
Jesús jemeicha tsita naitʉta barapomonae peitabaratha.
Jesús jacoba barapomonae, jeye:
\p —Barabʉ Nacom jʉntema jinompa paca cana exana, jei
Jesús barapo penacaetutsimonaetha.
\p
\v 37 Barapomonae bichocono nabenaeca, yawa bichocono
cuitaya junuwa. Barapomonae nanta xeina xua metha Jesús
perowatsi tainchi.
\v 38 Ichitha Jesús barai barapo penacaetutsimonae, jeye:
\p —¿Eta xua metha junuwiya pana nabenaecame? ¿Eta xua
metha ainya ʉnthʉton pam?
\v 39 Pana necobe taema, yawa pana netaxu taema. Apara bara
xan tsocuaein. Pana nejayabare, yawa pana neyaputaema xua
xan pepa jiton. Dowatsi bapana jopa wi ducuae, yawa bapana
jopa piwa ducuae. Ichitha aunxuae nama yatsicaewa xaniwaicha
pana netaneme xua xan pepa jiton icha paxam paichim, jei
Jesús.
\p
\v 40 Poxonae baxua Jesús najume weta, nacobe wan itʉba,
yawa nataxu wan itʉba.
\v 41 Ichitha came awiya barapomonae jopa jume cowʉntsiyo
poxoru barapo diwesi barapomonae tsita jume xeicatsi yawa
barapo diwesi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca exanatsi.
Jesús jeye:
\p —¿Paxam xote penabanaewiyo paxeiname? jei Jesús.
\p
\v 42 Nexata barapomonae Jesús catatsi duweiyo, poyo seba.
\v 43 Jesús wecobe pita, yawa xane barapomonae peitʉtha
tatsi.
\v 44 Bapoxonae Jesús namchi barapomonaetha:
\p —Caena bayatha paca tsipaebatsi poxonae cataunxuae paca
barʉ ecatsi. Paca jeichiche: ‘Daxita po coyenein neyabara
tina, daxita baxuan peneyabara jeixae, bewa necana exanaena.
Daxita xua Moisés po diwesintha neyabara tina, bewa necana
exanaena. Daxita pocotsiwa Nacom peitorobi jume pepaebiwi
neyabara tina, bewa necana exanaena. Daxita xua salmos
penaxʉnae weixi diwesintha neyabara tina, bewa necana
exanaena’, paca jeichiche, jei Jesús.
\p
\v 45 Jesús barapomonae yaputane exana xua Nacom Pejume
Diwesi paeba.
\v 46 Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Nacom Pejume Diwesitha neyabara jei: ‘Mesías bewa
tʉpaena, yawa equeicha asʉ tsane po matacabi acoibibe
petʉpae coyene cuiru weya.
\v 47 Yawano bewa barapomonae Mesías pia pejume
cowʉnchiwichi bewa tsipaebina daxita nacuantha Nacom Pejume
Diwesi tatsi Mesías pia peayapusʉ itorobi coyeneyatha
tatsi. Copiya petamropata notsinexa Jerusalén tomara weya.
Barapomonae jei tsane jiwitha: Bewa icha jʉntʉ coyene
Nacom patsita xeinaem xua bapoxonae Nacom painya nepaca
cayabara jʉntemainaewa tsane abe painya neexanae cuiru
coyenewa, jei tsane barapomonae’, jei Nacom Pejume
Diwesitha, jei Jesús.
\v 48 Equeicha Jesús barai pijimonae, jeye:
\p —Paxam daxita jiwi patsipaebiname daxita xua pataneme.
\v 49 Mataʉta pataemano xua pacata itorobicaeinchi Nacom
pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi xua bayatha Taxa yabara paca
tsiwʉnae muxu duta. Barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ
tatsi yawa patopaena peayapusʉ itorobi coyenewa. Paenare
xote Jerusalén tomaratha, beya poxonae barapon yawa pacata
patopaena pia peayapusʉ itorobi coyenewa Nacom pia nacua
tatsi wetsica, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús athabe juinya Nacom pia
peitorobi nacua beicha tatsi
\r (Mr 16.19-20)
\p
\v 50 Nexata Jesús pijimonae barʉ pona Jerusalén tomara
weya, Betania tomara bebarʉ iya. Jesús namaxʉ yoicha
itaboco beicha yawa tsipaeba Nacomtha xua pijimonae tatsi
nexa, xua pijimonae petayawenaenexatsi.
\v 51 Poxonae cataunxuae Jesús tsipaebuncua Nacom xua
pijimonae tatsi nexa, bapoxonae Jesús athabe juinya
exanatsi peitaboco beicha, Nacom exana.
\v 52 Poxonae Jesús pijimonae tatsi baxua tane, bapoxonae
barapomonae Jesús pecoutha tatsi namchi: “Maisa
Wanacanamataxeinaein wʉnae”, jei. Barapomonae Jerusalén
tomara beya jʉntʉ coyene weiweinaya caibe nawibiya.
\v 53 Barapomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi Nacom pin
pia botha, baxota Nacom jopa juniya wʉnae jainteibichi.
\p Baja Lucas.
