\id JHN
\h SAN JUAN
\toc1 San Juan
\toc2 Jn
\mt1 JESUCRISTO PIA PEXEINYA DIWESI JUME TATSI JUAN PETINAE
DIWESI
\c 1
\s Meje yabara poxonae Mesías jiwi forotatsi, pon pewʉn
“Pejume”, baraichi
\p
\v 1 Poxonae cataunxuae daxita nacuan jopa forotsiyo,
bapoxonae irʉrʉ caena bayatha Mesías popona, pon Nacom
Pexanto tatsi, pon pewʉn “Pejume”, baraichi. Bapon Nacom
caena bayatha barʉ poponeiba. Bapon apara bara Nacom.
\v 2 Poxonae aena copiya, bapoxonae bapon caena bayatha
Nacom barʉ popona.
\v 3 Nacom cana exana xua Mesías daxita nacuan foforota.
Dapocotsiwa aibi xua yaseicanaya xua pocotsiwa bapon jopa
exanaeyo.
\v 4 Bapon Mesías, pon “Pejume” baraichi bapon asʉ cana
exana daxita jiwi tsipei bapon ataya xeina peasʉ coyenewa.
Mataʉtano bapon pena jʉntʉ coyeneno cana catsiya
taexanano jiwi xua jiwi yaputaena po coyene pexainyei
coyenewa.
\v 5 Icha pecoicha ichi xua jiwi yaweinchi xua beta
pejinompaenexa poxonae quirei, bara jʉta ichi Mesías.
Bapon jiwi yaweinchi xua beta xanepanaya pejijinaponaenexa
poxonae bapon Mesías cuiduba jiwi. Caurimonae pia
pentacaponaein tatsi bequein ichichipa xua Mesías
peamanayabiwatsi, ichitha caurimonae pia pentacaponaein
tatsi jopa itacʉpaetsi xua Mesías peamanayabiwatsi tsipei
bichocono Mesías peayapusʉwa xeina.
\p
\v 6 Bapoxonae irʉ Nacom itoroba pebin, pon pewʉn Juan.
\v 7 Bapon patopa xua Mesías peyabara paebinexatsi, po wʉn
xua jei “Pon Nacom itorobica”, jei. Bapon Juan daxita jiwi
jʉntʉ coyene cui tsacaraba xua jiwi Mesías pewʉnaeya
tatsi, penajʉntʉ cui wʉnaetsinexa xua daxita jiwi Mesías
pejume cowʉntsinexa tsainchi.
\v 8 Juan apara Mesías aibi. Apara saya pia Mesías wʉnae
yabara paebichi xua Juan peitorobixaetsi baxua.
\v 9 Bapon Mesías patopeica po cae pin nacuathe tsique
peyawenaenexa daxita carepaya jiwitha pia pecuidubi
coyenewantha.
\p
\v 10 Bapon popona barapo cae pin nacuathe tsique. Bara
bequein bapon exana pia coya barapo nacue, po cae pin
nacuatha tsica pona, daichitha barapo cae pin nacuathepiwi
jopa Mesías yaitaetsi po coyene xua bapon po cae pin
nacuathe tsique forota daxita.
\v 11 Bequein bapon bara pia nacuatha patopeica, daichitha
barapo cae pin nacuapiwi bapon jopa weiweinaya matenta
wabichi. Mataʉtano jopa yaputaetsi xua po coyene bapon
Mesías apara pon Nacom itoroba.
\v 12 Ichitha ichamonae pomonae bapon matenta weiweinaya
wabatsi xuano xua bapon jume cowʉntatsi, barapomonae
Mesías cana exana xua po coyeneya barapomonae Nacom
piamonae tatsi penaexanaewa tsane.
\v 13 Tsipei barapomonae jopa naexanaeyo Nacom pia pexui xua
poxoru be jiton coyeneya penaexanumenaponaexae. Mataʉtano
barapomonae jopa naexanaeyo Nacom pia pexui xua poxoru pebin
peichichipaexae xua pepichiwa piowa. Mataʉtano barapomonae
jopa naexanaeyo Nacom pia pexui xua poxoru coxiyʉn
peichipaexae xua pexeinaewa pia pexui. Saya jame barapomonae
Nacom pia pexui tatsi naexana, tsipei Nacom cana exana
baxua.
\p
\v 14 Barapon Mesías pon pewʉn “Pejume”, baraichichi,
bapon poxonae naexana po cae pin nacuathe tsique bara bapon
yatsicaya pepa jiton. Mataʉtano naca barʉ popona bapon.
Bapon wʉn ununatatsi “Jesús” baraichichi. Mataʉtano
bapon pejʉntʉ coyene wetsina bichocono jiwi antobetsi.
Mataʉtano bapon xainyeya pepaebin. Mataʉtano paxan pacui
tan xua Jesús exaneiba pia pexeinya peayapusʉwatha po
pexeinya peayapusʉwa Jesús Paxa catatsi. Bapon Nacom
Pexanto tatsi, bara yatsicaya compa tatsi pepa Pexanto.
\v 15 Juan yabara paeba, Jesús yabara paebatsi. Juan jeye:
“Bara barapon apara pon bayatha yabara paeban xua poxonae
janje: ‘Pon cotacaya patopa xua xan tsiwana patopan, bapon
jame bichocono peainya cuin, beyacaincha xan. Tsipei bapon
caena bayatha popona poxonae xan aibin xua poxonae abʉ
cataunxuae jopa naexanaeinyo’, janje”, jei Juan.
\p
\v 16 Bapon Jesús naca cata daxita pia peyaputae coyenewan.
Jopa juniya amanaya naca catsiyo baxuan, xua pocotsiwa
nantawenonatsi jʉntema watsita jinompaenexa tsane bapon.
\v 17 Moisés naca cata Nacom pia peitorobi coyenewan tatsi.
Baxuan bichocono jopa juniya ayapubeyo. Ichitha Jesucristo,
pon “Mesías” baraichi xua pocotsiwa naca cuiduba xua
pinae Nacom jopa juniya antobeyo jiwi, xuano xua pocotsiwa
naca cuiduba bara baxua yatsicaya pexainyei jume.
\v 18 Dapon aibi pon Nacom petaewatsi. Nacom Pexanto tatsi,
pon yatsicaewa compa tatsi bapon naca cana exana xua Nacom
wayaputaewatsi, paxa imoxoyo pebarʉ poponaexaetsi.
\s Meje yabara poxonae Juan pon jiwi Pebautisabin Jesucristo
yabara cueicueijeichi
\r (Mt 3.11-12; Mr 1.7-8; Lc 3.15-17)
\p
\v 19 Judiomonae pomonae ena Jerusalén tomaratha
barapomonae sacerdotemonae itorobatsi irʉrʉ levitamonae
itorobatsi Juan beya, xua Juan peyainyabinexatsi xua
pejeinexatsi: “¿Xam jintamʉmda?” pejeinexatsi.
\v 20 Juan beta nayabara paeba, jeye:
\p —Xan Mesías apara aibin, pon Nacom itorobicaena, pon
wanaca capanenebiwa tsane, jei Juan.
\p
\v 21 Nexata equeicha Juan yainyabatsi, jeichichi:
\p —¿Metha nexata xam jintamʉmda? ¿Bara xam bapom pon
Nacom peitorobi jume pepaebim pon pewʉn Elías, pon bayatha
tʉpa? jei barapomonae.
\p Juan jume nota, jeye:
\p —Xan bapon apara aibin, jei.
\p Equeicha Juan yainyabatsi, jeichichi:
\p —¿Nexata jintam metham? ¿Xam bapom pon Nacom peitorobi
jume nepaebim pon bewa patopeicaena juinya pata
tanecuidubinexa tsane Nacom Pejume Diwesi? jei barapomonae.
\p Equeicha Juan jume nota, jeye:
\p —Jume, xan apara aibin dapon, jei Juan.
\p
\v 22 Nexata daxita barapomonae Juan baraichi, jeye:
\p —¿Eta pom metham? Tsipei xua pata tanejume notsiwam
pata tha xuya tsipaebichi pomonae pana nejume caitoroba.
¿Etabe pana nejumichim tsane xua jinya coutha nenayabara
paebiwam? jei barapomonae.
\p
\v 23 Nexata Juan jume nota, jeye:
\p —Xan bapon aparan pon wawan ichaxota ira xuepana susato
tsurucuae nacua beya, xua jan: ‘Patsi najʉntʉ cui coyene
wʉnaere, pon jiwi pia pepa Pecanamataxeinaeinchi nexa pia
pepatopae wʉnaeya tsane’, xua jan ponxaein xua wawan ira
xuepana susato tsurucuae nacua beya. Bayatha Isaías pejume
diwesitha taneyabara jume cui wʉnae tsiwanaya paebixae pon
Nacom peitorobi jume pepaebin, jei Juan.
\p
\v 24 Daxita pomonae Juan barʉ cueicueijeichi, barapomonae
fariseomonae itoroba.
\v 25 Daxita barapomonae Juan yainyabatsi, jeichichi:
\p —Icha xam bapon Mesías aibim xuano xua icha Elías
aibim, yawa icha xam bapon aibim pon Nacom peitorobi jume
nepaebin, ¿nexata jintam cacui itoroba xua nebautisabiwa
jiwi? jei barapomonae.
\p
\v 26 Juan jume nota, jeye:
\p —Xan meratha bautisaban, ichitha ichʉn beta exanaena
beyacaincha xan. Bapon bara bequein painyamonae pia xantha
tatsi popona ichitha bapon jopa payaitaem.
\v 27 Bequein bapon nepuna patopaena, ichitha pocotsiwa
bapon exana bichocono ainya cui beyacaincha pocotsiwa
exanan. Bichocono pin ura tsita xeinan xua tataxu mʉ
isanaxubiwa tsane pia penataxu xatatsiwa tatsi, jei Juan.
\p
\v 28 Daxita baxuan Juan yainyabatsi ichaxota po tomara
pewʉn Betania. Barapo tomara eca icha pocotsiwa xometo
weecoina xua icha muxunenetha eca Jordán mentha. Barapo
muxunenetha Juan bautisaba jiwi.
\s Meje yabara xua poxonae Jesús pon “Cordero”,
baraichichi
\p
\v 29 Icha mataqueitha Juan tane, Jesús tainchi xua Juan
pexainya tarenatsi. Bapoxonae Juan jiwitha jeye: “Incane
pataema pon pejʉntʉ coyene xeicaein pon Nacom itorobica,
pon ‘Cordero’, baraichichi xua oveja pebto penʉn. Apara
bapon pon jiwi petsitʉpaewa tsainchi xua abe pia peexanae
cuiru coyenein tatsi icha poxonae ovejiyo ichi poxonae
tsitʉpa jiwi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi.
\v 30 Bara bapon apara pon bayatha yabara paeban poxonae
janje: ‘Pon cotacaya patopa xua xan tsiwʉna patopan, bapon
jame bichocono peainya cuin, beyacaincha xan. Tsipei bapon
caena bayatha popona poxonae xan aibin xua poxonae abʉ
cataunxuae jopa naexanaeinyo’, janje.
\v 31 Xan copiyatha jopa yaputaeinyo xua Jesús bapon
barapara Mesías, pon icha wʉn Cristo, pon Nacom itorobica.
Ichitha xan patopan tabautisabinexa meratha Israel piamonae
susato saineiwi xua barapomonae bapon peyaputaewa
tsainchi”, jei Juan.
\p
\v 32 Juan yawa namchi, jeye: “Poxonae bapon bautisaban
bapoxonae tan Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi xua
peitaboco weruneica xua be topiboto yaruneica. Barapo Nacom
pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi, bapon pexantha tapatopatsi.
\v 33 Xan cataunxuae bapoxonae xaniwaicha jopa yaitaeinyo
bapon. Ichitha pon xua necui itoroba xua jiwi bautisaban
meratha, nejei bapon: ‘Taename tajumope tʉnaxʉ xua be
topiboto tsecae xua peitaboco weruneica, po tajumope
tʉnaxʉ bapon pia xantha tapatopatsi. Poxonae baxua taename
bapoxonae yaputaename xua barapo pebin apara pon jiwi
pebautisabiwa tsainchi tajumope tʉnaxʉtha. Bapon barompaya
pia pebautisabi coyenewa exanaena xua poxonae barapo
tajumope tʉnaxʉ catsibina pomonaetha pomonae
piamonaethaxae. Barapoxonae barapo tajumope tʉnaxʉ
barapomonae yanaba jinompaeinchi’, jei Nacom.
\v 34 Bapoxonae bapon yaitan xua deta cou apara Mesías,
yaitama tan xua poxonae bayatha Nacom netsipaeba. Daxota
paca tsipaebatsi xua bapon barapara Nacom Pexanto tatsi”,
jei Juan jiwitha.
\s Meje yabara xua poxonae Jesús itapeta pomonae copiya
pomonae Jesús pijimonae tatsi
\p
\v 35 Icha mataqueitha equeicha Juan pon jiwi Pebautisabin
pecoutha patopa xuano xua pebinbe nacueyatabe puna poinchi
ponbe xua pia pepuna ponaewichi jiwanabe tatsi.
\v 36 Poxonae Juan tane xua Jesús dawerena ichaxoyo Juan
dena, bapoxonae Juan jeye xua Jesús yabara jeichi:
\p —¡Pataema apara bapon pon ‘Cordero’ baraichi xua oveja
pebto penʉn pon Nacom itorobica xua petsitʉpaenexa jiwi
abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi! jei Juan.
\p
\v 37 Barapo pebinbe ponbe Juan pia pepuna ponaewichi
jiwanabe tatsi, baraponbe Juan jume tainchibe xua Juan baxua
paeba. Bapoxonae barapo pebinbe Jesús puna poinchibe.
\v 38 Nexata Jesús napatomeicha necota caibeya yawa tanebe
xua barapo pebinbe Jesús puna poinchibe. Bapoxonae baponbe
Jesús yainyaba, jeye:
\p —¿Painya eta xuatsi?
\p Jesús jume notatsibe baponbe, jeibe:
\p —Pon jiwi Necuidubim, ¿exota poponame? jeibe.
\p
\v 39 Jesús jume nota baponbe, jeye:
\p —Anetha, matha pataema, jei Jesús.
\p Nexata napuna ponabe yawa natanebe ichaxota Jesús
popona. Barapo mataqueitha naecabe ichaxota Jesús popona.
Jopa nawiyaebe tsipei xometo tabopiya tsanaichaba.
\p
\v 40 Ponbe Juan pejume taexaetsibe xuano pepuna
ponaexaetsibe Jesús, caein pewʉn Andrés, Simón Pedro
peweicho tatsi.
\v 41 Andrés copiya matha peweicho wenawenei pon pewʉn
Simón. Andrés barai peweicho, jeye:
\p —Paxan pacaxinan pon pewʉn Mesías, jei Andrés.
(Barapo wʉn yabara caunuta xua jei “Cristo”, jei.)
\p
\v 42 Bapoxonae Andrés peweicho capona, Simón capoinchi
ichaxota Jesús uncua. Poxonae Jesús tane xua poxonae
Simón tainchi, jeye:
\p —Xam Simón Juan pexanto tatsim. Ichitha xam anoxuae
newʉn Cefas tsane, barapo wʉn Cefas wʉn jei: ‘Iboto’,
jei, jei Jesús. Seicaya griego jume wʉn ‘Pedro’, jei
barapo wʉn irʉ jei: ‘Iboto’, jei.
\s Meje yabara poxonae Jesús Felipe wabatsi, irʉ Natanael
wabatsi
\p
\v 43 Bapoxonae icha mataqueitha Jesús ichichipa xua
peponaewa Galilea nacua beya. Bapoxonae Jesús, Felipe
caxinatsi, yawa jeichichi:
\p —Nepuna ponde, jei Jesús.
\p
\v 44 Barapon Felipe Betsaida tomarapin, po tomaratha irʉ
Andrés popona irʉ Pedro.
\v 45 Nexata Felipe Natanael wenaweneichi, yawa Felipe barai
bapon, jeye:
\p —Pebin pacaxinan, pon bayatha Moisés yabara tsiwʉnae
cui tina pia peitorobi diwesi jume coyenewatha. Mataʉtano
pon bayatha irʉrʉ Nacom peitorobi jume pepaebiwi yabara
tsiwʉnae cui tina. Bapon apara Jesús, José pexanto tatsi.
Bapon Jesús pon Nazaret tomarapin, jei Felipe.
\p
\v 46 Natanael jeye:
\p —Dapon pebin pon pejʉntʉ coyene xanepanaein Nazaret
tomara weya bapana jopa ponae. Tsipei daxita barapo
tomarapiwi apara peajʉntʉcuiruyapubewi, jei Natanael.
\p Felipe jume barai, jeye:
\p —Anetha incane matha taema, jei Felipe.
\p
\v 47 Poxonae Jesús tane xua Natanael imoxoyo caquita pona,
Jesús jeye:
\p —Patopa pebin pepa israelmonaepin, pon jopa jiwi
pemuxuitorobin, pon xaniwaicha pejume cowʉntsin Nacom, jei
Jesús.
\p
\v 48 Nexata Natanael Jesús yainyabatsi. Natanael jeye:
\p —¿Eta ichim xua taneyaitaewam? jei.
\p Jesús jume nota, jeye:
\p —Bayatha catainchi poxonae higuera nae tabacatha uncuame
poxonae cataunxuae Felipe jopa cawabiyo, jei Jesús.
\p
\v 49 Bapoxonae Natanael jume nota, jeye:
\p —Pon jiwi Necuidubim. ¡Apara xam bara Nacom Pexantom!
¡Apara bara xam Israel nacuamonae itorobiya pia pepa
Neewatsim! jei Natanael.
\p
\v 50 Jesús jume nota, jeye:
\p —Xam nejume cowʉntame poxonae xua saya catsipaebatsi
xua cacataewatsi higuera naetha. Ichitha bexa necotsiname
xua exanaein pocotsiwa pexeinya peitʉpanae tsita
itʉtsiwan, beyacaincha xua saya aunxuae catsipaebatsi, jei
Jesús.
\p
\v 51 Equeicha Jesús jeye:
\p —Xaniyan paca tsipaebatsi paxam pataename xua Nacom
peitaboco saranaxuicaena. Mataʉtano pataename matatsunpiwi
xua jujuneibicaena xote tsique taxantha pia taneyawenaetsi.
Mataʉtano pataename xua equeicha caibe jujuneibiyaena
taxainya weicha, ponxaein Nacom Tananeitapetsin, jei Jesús.
\c 2
\s Meje yabara poxonae jiwi tsinacaetuta pexaewa Caná
tomaratha xua penabanaenexa xua poxonae pebin pita pecotsiwa
\p
\v 1 Poxonae acoibi po matacabibe yapucaewa, bapoxonae
irʉrʉ pexaewa tsinacaetuta Caná tomaratha xua Galilea
nacuatha xua pebin pecotsiwa pepichixae. Jesús pena tatsi
irʉ baxota natane pewabixaetsi.
\v 2 Irʉ Jesús wabatsi, irʉ pijimonae tatsi wabatsi xua
penaponaewa tsane barapo pexaewa petsinacaetutsiwatha xua
poxonae pebin pecotsiwa pita.
\v 3 Vino mera omeicha mene weranapenta tsipei daxita jiwi
apa. Daxota Jesús pena baraichi, jeye:
\p —Nama equeicha ameneibi vino mera omeicha mene
weranapenta, jei Jesús pena tatsi.
\p
\v 4 Jesús jume nota, jeye:
\p —Ena, abʉ bexabʉ abʉ jopa yabara neyainyabinde baxua.
Canta daxua aichica xua petsita itʉbiwa taexanaewa, jei
Jesús.
\p
\v 5 Bapoxonae barapowa barai pomonaetha pomonae pexaewa
carena tsaibi, jeye:
\p —Moya paexande xua pocotsiwa bapon paca itoroba, jei
barapowa.
\p
\v 6 Baxota iratha ena seis po juruwatobe sayawan. Barapo
pin juruwaton barompaya cae juruwatontha tsiniya cincuenta
po mera bosibʉ matabʉxʉyobe tutu canaʉpa. Icha
juruwatontha tsiniya setenta po mera bosibʉ matabʉxʉyobe
tutu canaʉpa. Barapo juruwatontha ba judiomonae mene
yaebeiba xua barapo merantha penacobe quiateibinexa xua
daxota jopa Nacom petsita najʉntʉ coyene taxobeibinexatsi.
\v 7 Pomonae pexaewa carena tsaibi barapomonae Jesús barai,
jeye:
\p —Barapo saya juruwatontha pawʉnbare mera, jei.
\p Bapoxonae barapomonae barapo juruwaton wʉnba.
\v 8 Bapoxonae Jesús barai, jeye:
\p —Anoxuae barapo juruwaton tsiwixi pajiwana mene wenore
xua po mera equeicha vino mera exanan. Pacaponare pontha
pexaewa mata canabane, jei Jesús.
\p Daxota barapomonae bara baxua exana xua Jesús
peitorobixae.
\v 9 Pon mata canabane pexaewa, bapon mene pana barapo vino
mera, po vino mera copiya saya mera. Ichitha bapon jopa
yabara yaputaeyo xua barapo vino mera xua eta werena metha
mene capona. Saya meisa pomonae mene eepacapona barapo
juruwatontha barapomonae yaputane xua barapo juruwatontha
jiwana mene nota xua po mera vino mera naexana. Bapoxonae
pon mata canabane pexaewa waba, pon pecotsiwa pita bapon
wabatsi.
\v 10 Bapon barai, pon pecotsiwa pita baraichi, jeye:
\p —Daxita jiwi ba poxonae aena copiya matha apata po vino
mera mene xeica. Poxonae jiwi ba wenaxuba po vino mera
xeica, bapoxonae ba barapo jiwi ba equeicha apatatsi po vino
mera be conotha xaexaeca. Ichitha nama xam icha coyene
exaname. Po vino mera be conotha mene xaexaeca matha copiya
apatame jiwi barapo vino mera. Poxonae barapo vino mera jiwi
wenaxuba po vino mera be conotha mene xaexaeca bapoxonae
apatame po vino mera bichocono xeica, jei bapon.
\p
\v 11 Baxua xua Jesús exana Caná tomaratha xua Galilea
nacuatha. Barapo pexeinya petsita itʉtsi coyenewa poxonae
xua aena copiya matha exana pia peayapusʉwatha. Poxonae
baxua Jesús pijimonae cui tainchi, Jesús jume cowʉntatsi
pijimonae.
\p
\v 12 Poxonae baxua pexaewa najain weta bapoxonae Jesús
pona Capernaum tomara beya. Bapon pena barʉ pona yawa
peweicho jiwi barʉ pona, mataʉtano pijimonae barʉ pona.
Baxota Capernaum tomaratha daxita Jesusbarʉ be
caentacabiyobe ena.
\s Meje yabara poxonae Jesús aisowa benapuna torobabiya
pomonae Nacom pin pia botha pecaenaetsiwi
\r (Mt 21.12-13; Mr 11.15-18; Lc 19.45-46)
\p
\v 13 Tsipei poxoru imoxoyo barapo matacabi tsaneba xua
Pascua wʉn matacabin daxota Jesusbarʉ Jerusalén tomara
beya pona. Barapo Pascua wʉn matacabin, po matacabin
poxonae judiomonae yabara nanta xeina xua pinae caena
bayatha pia pamo susato jiwi tatsi panenebiya Egipto nacua
weya.
\v 14 Baxota Jesús caxina Nacom pin pia botha pomonae
baxota caenaeta buey duweimonae, yawa ovejamonaeno yawa
topibomonae caenaetano. Mataʉtano Jesús tane xua pomonae
ena pexaethopaewantha ichaxota paratixi nantiya nacatsiba
jiwi.
\v 15 Poxonae Jesús tane barapomonae, Jesús bapoxonae
exana xua pocotsiwa xota cuainta xua duwein perʉ mʉto.
Daxita barapomonae Jesús Nacom pin pia bo wenapuna
torobabiya. Yawano Jesús muxuna itaweta xua barapomonae
piawanxae, bueymonaeno, ovejamonaeno. Pomonae xua ena
pexaethopaewantha xua ichaxota nantiya nacatsiba paratixi
Jesús iratha tabebai paratixi, yawa irabe tayebabareca
torobabiya pexaethopaewan.
\v 16 Pomonae baxota caenaeta topibo, Jesús barai
barapomonae, jeye:
\p —¡Daxita baxuan panore barapo Nacom pin pia bo weya
pocotsiwan pacaenaetame! ¡Barapo Nacom pin pia bo jopa
pacana exanaeinde xua be pocotsi bo jiwi ichaxota caenaeta
pexaewa! jei Jesús.
\p
\v 17 Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi yabara jume cui nanta
xeinarʉcʉpa xua Nacom Pejume Diwesitha namchi xua Cristo
yabara jeichichi xua jeye: “Yabara nejʉntʉ coyene yʉca
xua yabara nanta xeinan xua pocotsiwa Taxa pia pin pia botha
tatsi xeina. Daxota jiwi necaseba”, jei Nacom Pejume
Diwesitha xua Cristo yabara paebatsi.
\p
\v 18 Nexata judiomonae Jesús yainyabatsi, jeye:
\p —¿Eta po pexeinya petsita itʉtsi coyenewa pana netsita
itʉtsiname? Bapoxonae xain payaputaein xua bara cou xam
deta xeiname Nacom pia peitorobi coyenewa tatsi xua daxota
jiwi cui itawetame Nacom pin pia bo tatsi weya, jei.
\p
\v 19 Jesús jume nota, jeye:
\p —Icha barapo bo weraweraca paexanaename, equeicha acoibi
po matacabibetha beta caewa xanebin, jei Jesús.
\p
\v 20 Nexata barapo judiomonae Jesús tsipaebatsi, jeye:
\p —Jiwi barapo Nacom pin pia bo tatsi acaba ainya wei,
cuarenta y seis po weibetha nacobe weta. ¿Eta pocotsiwa
baxua paebame xua jinya saya acoibi po matacabibetha
equeicha wʉnae exanaetsi? jei judiomonae.
\p
\v 21 Po bo xua Jesús yabara paeba apara xua nayabara paeba
pia pepon.
\v 22 Daxota poxonae Jesús equeicha asʉ juina petʉpae
cuariyatha Jesús pijimonae yabara jume cui nanta xeinatsi
xua bayatha Jesús paeba. Daxota jume cowʉnta Nacom Pejume
Diwesi. Yawano Jesús jume cowʉntatsi pocotsiwa xua paeba.
\s Meje yabara xua po coyene Jesús daxita jʉntʉ coyene
yaputane jiwi
\p
\v 23 Poxonae Jesús Jerusalén tomaratha popona xua Pascua
wʉn matacabintha bapoxonae pin bicheitomonae Jesús jume
cowʉntatsi. Daxota barapo bicheiton jume cowʉnta tsipei
tane Jesús pia pexeinya petsita itʉtsi coyenewan tatsi.
\v 24 Jesús jopa yabara jume cowʉntsiyo barapomonae
bequein jume cowʉntatsi taetha. Tsipei Jesús daxita
jʉntʉ coyene yaputane jiwi xua ainya jʉntʉ coyene
pexeinaewa.
\v 25 Daxota jopa nantawenonaeyo xua ichamonae Jesús
petsipaebiwatsi icha jiwi yabara. Tsipei bapon Jesús daxita
jʉntʉ coyenein yaputane jiwi.
\c 3
\s Meje yabara poxonae Nicodemo Jesús tsipaebatsi
\p
\v 1 Irʉrʉ pebin popona pon fariseomonaepin, pon pewʉn
Nicodemo. Bapon judiomonae canamataxeinatsi.
\v 2 Bapon Nicodemo merawi Jesús siwa poinchi, yawa Jesús
jeichichi:
\p —Pon jiwi Necuidubim, bara paxan payaputan xua Nacom
caitoroba xua jinya pata tanecuidubiwam tsane. Tsipei ichʉn
jopa itacʉpaetsi xua pexeinya petsita itʉtsi coyenewan
peexanaewa Nacom pia peayapusʉwatha tatsi icha Nacom jopa
yantsiyo bapon icha be xua poxonae ichim poxonae xua exaname
Nacom necayantsixae, jei Nicodemo.
\p
\v 3 Nexata Jesús Nicodemo jume notatsi, Jesús jeye:
\p —Xaniyan catsi paebatsi. Pon equeicha jopa caewa
naexanaeyo xua pena jiton penaexanaenexa, bapon jopa
itacʉpaetsi xua Nacom piamonae tatsi penaexanaewa pomonae
Nacom itorobiya peewatsixae, jei Jesús.
\p
\v 4 Nicodemo Jesús jume epa notsiya yainyabatsi. Nicodemo
jeye:
\p —¿Eta bichi xua pebin pon bayatha pinyo xua equeicha
caewa pena jiton naexana? ¿Metha bara itacʉpatsi xua pena
equeicha tsiperʉ wepatopa xua equeicha caewa penaexanaenexa
pena jiton? jei Nicodemo.
\p
\v 5 Jesús jume nota, jeye:
\p —Xaniyan catsipaebatsi. Pon meratha jopa bautisabichi
xuano xua icha jopa xeinaeyo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ
tatsi po jumope tʉnaxʉ bapon icha jʉntʉ coyene xeina
pecana exanaenexatsi, bapon jopa itacʉpaetsi xua Nacom
piamonae tatsi penaexanaewa pomonae Nacom itorobiya
peewatsixae.
\v 6 Pomonae pena jiwi tsiperʉ wenaexana bara jiwi coyeneya
yacuiya naexana. Pomonae naexana Nacom piamonae tatsi
barapomonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi cana exana xua
barapomonae pexeinaewa icha jʉntʉ coyene. Barapomonae
yacuiya naexana Nacom piamonae tatsi tsipei exana pocotsiwa
Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi itoroba.
\v 7 Jopa najʉntʉ coyene cabenaecaeinde xua
tacatsipaebiwatsi xua tacajeiwatsi: ‘Daxita jiwi bewa pena
jiwi naexanae equeicha’, tacajeichiwatsi xua.
\v 8 Joibo ba pona ichaxota ichichipa peponaewa. Joibo busi
taneme, ichitha jopa yaputaem xua ichaxota weponarena, yawa
jopa yaputaem xua xota ponaena. Icha jiwi ichi xua jopa
taeyo joibo ichitha tane xua joibo bubujei barichi jiwi jopa
taeyo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Saya jiwi yaputane
xua icha jiwi jʉntʉ coyene xeica cana exainchi barapo
Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi, jei Jesús.
\p
\v 9 Nexata Nicodemo equeicha Jesús yainyabatsi, jeye:
\p —¿Eta metha bichi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi?
jei Nicodemo.
\p
\v 10 Jesús jume barai, Nicodemo jume baraichi, Jesús
jeye:
\p —Xam pon daxita neyaputaein israelmonae pexantha tatsi
yawa pon jiwi necuidubim barapomonae pexantha tatsi. Bequein
barapo jitom ichitha jopa baxua yabara yaputaem xua
tacatsipaebiwatsi.
\v 11 Xaniyan catsipaebatsi xua paxanbe, Juan, pon jiwi
Pebautisabin, irʉ xan Jesús paca tsipaebatsi xua
pocotsiwan payaputanbe. Mataʉtano paxanbe bara yatsicaewa
pata paebinbe xua patanbe bayatha. Ichitha paxam pomonae
judiomonae pam jopa yabara pana nejume cowʉntsim pocotsiwa
paxanbe paca tsipaebatsi.
\v 12 Icha jopa pana nejume cowʉntsim pocotsiwan xua barapo
cae pin nacuathe yabare paca tsipaebatsi bara paichim jopa
pana nejume cowʉntsipaem icha yabara paca tsipaebichipatsi
pocotsiwan Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi.
\p
\v 13 “Dapon aibi pon peitaboco beicha pona Nacom beicha
xua equeicha caewa patopeica bara wetsica. Daxota jiwi jopa
yabara yaputaeyo Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi.
Saya meisa jame xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin
patopeican tanacua wetsica daxota yabara yaputan Nacom pia
peitorobi nacua beicha tatsi.
\v 14-15 Caena bayatha ira xuepana susato tsurucuae
nacuatha, pinmonae werapa poxoru jomon sinebatsi. Daxota
Moisés penainto asiya duta xua be jomo canaxobiya exana.
Pomonae jomon sinebatsi, poxonae barapomonae tane barapo
penain jomo, bapoxonae jopa werapaeyo. Icha Moisés ichi
bara neichi tsane jiwi. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin,
ichamonae asiya naetotha tʉparucua neexanaena. Barichi
tsane pomonae yabara nejume cowʉntsina po coyene xua xan
naetotha tatsitʉpaewa tsane xua barapomonae abe pia
peexanae cuiru coyenein tatsi, barapomonae jopa weraweracae
tsane. Barapomonae xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca”, jei Jesús.
\s Meje yabara xua Nacom daxita jiwi bichocono antobetsi
barapo cae pin nacuathe
\p
\v 16 Equeicha Jesús nayabara paeba poxonae Nicodemo
tsipaebatsi. Jesús jeye: “Nacom antobe bichocono daxita
carepaya jiwi xua barapo cae pin nacuathe. Daxota Nacom
Pexanto itoroba pon yatsicaya compa tatsi. Pon Nacom Pexanto
tatsi jume cowʉntatsi, bapon jopa weraweracae tsane. Bapon
peajʉntʉyapusʉwa xeinaena, po peajʉntʉyapusʉwa ataya
tsiteca.
\v 17 Nacom Pexanto jopa itorobicaeyo xua saya barapo cae
pin nacuepiwi atene peexanaenexatsi xua penatsicuentsixae
xua abe peexanaexae Nacomtha. Saya apara jame Nacom Pexanto
itorobica xua jiwi pecapanenebiyaenexatsi penatsicuentsiwa
weya.
\p
\v 18 “Pon Nacom Pexanto tatsi yabara jume cowʉntatsi,
bapon jopa Nacom tsitatsi xua atene peexanaewa tsainchi xua
penatsicuentsixae xua abe peexanaexae Nacomtha. Ichitha nama
pon Nacom Pexanto tatsi jopa yabara jume cowʉntsichi bapon
Nacom bayatha tsitatsi xua atene peexanaewatsi tsainchi xua
penatsicuentsixae jopa peyabara jume cowʉntsixaetsi Nacom
Pexanto tatsi, pon bara compa.
\v 19 Pomonae jopa Nacom Pexanto tatsi yabara jume
cowʉntichi, barapomonae Nacom bayatha tsitatsi xua atene
peexanaewatsi xua penatsicuentsixae xua abe peexanae cuiru
coyenein peexanaexae. Tsipei poxonae Nacom Pexanto tatsi
patopeica po cae pin nacuathe tsique, barapomonae ichichipa
exana abe peexanaewan beyacaincha xua peexanaewa pocotsiwa
Nacom itoroba.
\v 20 Tsipei daxita pomonae abe peexanaewi barapomonae Nacom
Pexanto tatsi aichaxaibichi daxota jopa imoxoyo caquita
ponaetsi bapon. Barapomonae jopa ichipaeyo xua
peyaputaewatsi, xua Nacom Pexanto tatsi peyaputaewa xua
pocotsiwa barapomonae abe exana.
\v 21 Ichitha pomonae pejume cowʉntsiwi, pomonae yatsicaewa
beta xanepanaya exana, barapomonae Nacom Pexanto tatsi
imoxoyo caquita poinchi. Tsipei barapomonae ichichipa xua
peyaputaewatsi xua Nacom Pexanto tatsi peyaputaewa tsane xua
pocotsiwa barapomonae wʉnae peexanaexae, xua pocotsiwa
Nacom peitorobixae”, jei Jesús Nicodemotha poxonae
nayabara paeba.
\s Meje yabara poxonae Juan pon jiwi Pebautisabin equeicha
Jesús yabara cueicueijeichi
\p
\v 22 Poxonae Jesús najume weta xua poxonae Nicodemo
tsipaebatsi, bapoxonae pirapae Jesús pijimonae barʉ pona
Judea nacua beya. Barapo nacuatha Jesús ainya matacabintha
pijimonae barʉ popona. Mataʉtano baxota Jesús pijimonae
cui itoroba xua jiwi pebautisabiwa tsainchi.
\v 23 Irʉrʉ Juan bautisaba jiwi Enón tomaratha, po tomara
eca ichaxota imoxoyo po tomara pewʉn Salim. Tsipei baxota
menein nawita. Pinmonae Juan itata patatsi, yawa Juan
bautisaba barapomonae.
\v 24 Juan baxua pewʉnaeya exana xua poxonae jiwi pecʉbi
botha etatsi.
\p
\v 25 Bapoxonae pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi tatsi
irʉ judiomonaeno, barapomonae yabara barʉ najume
matsontsonobatsi pebautisabi coyenewa.
\v 26 Barapomonae Juan siwa poinchi xua Juan yabara
peyainyabinexa tsainchi baxua. Jeye Juantha:
\p —Pon jiwi Necuidubim, incane matha taema. Pon caniwi
cabarʉ popona Jordán mentha xua icha muxunene beya, pon
bayatha yabara pana netsipaebame, bapon nama anoxuae
bautisabauya jiwi yawa bapon puna poinchi daxita jiwi, jei
Juan pijimonae tatsi xua Jesús yabara paebatsi.
\p
\v 27 Nexata Juan barai barapomonae, jeye:
\p —Jiwi ba jopa xeinaeyo icha Nacom jopa catsiyo.
\v 28 Paxam bara yatsicaewa pana nejume taneme xua paca
jeichi: ‘Xan dapon aibin Mesías’, jan. ‘Apara bapon pia
pewʉnaeya tatsi Nacom neitoroba’, jan.
\v 29 Poxonae ba pebin pecotsiwa pita bapon pona yabʉyo pia
botha tatsi. Pon piowa pepichixae bapon pia jiton tatsi
bichocono jʉntʉ coyene weiweina xua bapon piowa pepichixae
poxonae jume taeuncua xua pia jiton tatsi piowa pita. Icha
pebin cana ichichi pia jiton, bara jʉta ichin Jesucristotha
anoxuae. Bichocono jʉntʉ coyene weiweinan tsipei daxita
jiwi Mesías puna poinchi.
\v 30 Bapon bewa mataropeicha ainya cui naexanaponae jiwi
peitʉtha tatsi. Xan bewa jopa ainya cui naexanaponaein
tsane jiwi peitʉtha tatsi, jei Juan.
\s Meje yabara poxonae Juan yabara paeba pon peitaboco
wetsica pona
\p
\v 31 Equeicha Juan piamonae barai, jeye:
\p —Pon peitaboco wetsica pona, bapon jame bichocono
peyaputaein beyacaincha xua ichamonae. Pon xua po irathepin
bapon apara saya jiton. Bapon saya yabara cueicueijei
pocotsiwa po irathe yabara. Ichitha pon peitaboco wetsica
pona, bapon daxita canamataxeina.
\v 32 Bapon bequein jiwi yabara tsipaebatsi pocotsiwa xua
bayatha tane peitabocotha, xuano xua pocotsiwa bayatha jume
tane peitabocotha, ichitha jiwi jopa jume cowʉntsiyo
pocotsiwa bapon paeba.
\v 33 Icha pebin jume cowʉnta pocotsiwa paeba pon peitaboco
wetsica peponaexae xua Nacom yabara paebatsi, barapon tsita
itapeinya xeina ichamonaetha, xua apara Nacom bara
xaniwaicha pepaebin.
\v 34 Pon xua Nacom itoroba bara bapon cueicueijei Nacom
pejumein tatsi, tsipei Nacom jopa juniya nacana jumope
tʉnaxʉ catsiyo xua bapon peyawenaewa tsainchi.
\v 35 Nacom bichocono antobe Pexanto. Pexanto cata
peayapusʉ itorobi coyenewa xua bapon daxitan
pecanamataxeinaewa tsane.
\v 36 Pon Nacom Pexanto tatsi yabara jume cowʉntinchi,
bapon peajʉntʉyapusʉwa xeinaena, po peajʉntʉyapusʉwa
jopa bapana weraweracaeyo. Ichitha pon Nacom Pexanto tatsi
jopa yabara jume cowʉntichi, bapon jopa xeinae tsane barapo
peajʉntʉyapusʉwa. Nama bapon Nacom cana exanaena xua
bapon bichocono atene peexanaewa tsainchi, jei Juan.
\c 4
\s Meje yabara poxonae Jesús tsipaeba powayo Samaria
nacuapiwayo
\p
\v 1 Jesús jume tane xua jiwi tsipaeba fariseomonaetha xua
jeye: “Jesús pinmonae xeina, pomonae pia pepuna
ponaewichi. Jesús toxeinchiya jopa juniya bautisabiyo jiwi
beyacaincha xua poxonae Juan bautisaba jiwi”, jei jiwi
fariseomonaetha.
\v 2 (Daʉmetha Jesús apara jopa bautisabiyo. Apara jame
Jesús pijimonae tatsi bautisaba jiwi.)
\v 3 Poxonae Jesús jume yaputane xua jiwi paeba
fariseomonaetha, bapoxonae Jesús pijimonae Judea nacua
webarʉ warapiya. Caibeya warapa Galilea nacua beya.
\p
\v 4 Poxonae warapa Galilea nacua beya bewa ponaena ichaxoyo
Samaria nacua iya, tsipei namto baxoyo ducuiya.
\v 5 Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ patopa Sicar
tomaratha, po tomara eca Samaria nacuatha. Barapo tomara,
Sicar tomara eca ichaxota imoxoyo po iriyo caena bayatha
Jacob pexanto cata. Barapo Jacob pexanto tatsi pewʉn José.
Jacob irʉ pexanto tatsi caena bayatha tʉpabe.
\v 6 Barapo iriyotha mene mʉthʉ eca, barapo mene mʉthʉ
pewʉn, “Jacob pia mʉthʉ”, jei. Tsipei Jesús
natsepapona namto dena, tsipei tajʉ werena pona, daxota
barapo mene mʉthʉ mʉxʉbʉrʉtha ecopa. Mataʉtano
bapoxonae mateinyaxae tsuxubi irʉ.
\v 7-8 Irʉ bapoxonae Jesús pijimonae tatsi tomara be-iyiya
pecomocaenexa pexaewa. Barapomonae pecoutha tatsi yabʉyo
Samaria nacuapiwayo patopa ichaxota Jesús po mene mʉthʉ
mʉxʉbʉrʉtha eca. Jesús barai bapowa, jeye:
\p —Mera necare, jei Jesús.
\p
\v 9 Bapoxonae barapo Samaria nacuamonaepiwayo Jesús jume
notatsi. Barapowa jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa metha mera nebarʉ ununame? Apara
judiomonaepim irʉ xan apara Samaria nacuamonaewayon, jei.
\p Barapowa baxua paeba tsipei judiomonae irʉ Samaria
nacuamonae daxita barapomonae jopa naita coxonaeyo.
\v 10 Nexata Jesús jume nota, jeye:
\p —Icha xam yaputaetsipame xua pocotsiwa Nacom cata
jiwitha, yawa icha neyaputaetsipame pon aunxuaein mera
cawʉcatsi, bapoxonae jame newʉcaetsipame mera, xua icha
mera, po mera jiwi peajʉntʉyapusʉwa xeina cana exainchi,
po peajʉntʉyapusʉwa jopa bapana weraweracaeyo, jei
Jesús.
\p
\v 11 Bapowa Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Pon jiwi Necanamataxeinaem, apara jopa xeinaem xua xota
mene capatame. Yawa po mene mʉthe apara tajʉ deca. ¿Jinya
exota po mene boca inta mene capitichi, po mera jiwi
ajʉntʉyapusʉ exainchi?
\v 12 Barapon Jacob pata tamo susatopin pana cata barapo
mene mʉthʉ. Bapon barapo mene mʉthʉ mene capaneiba
peapeibinexa, irʉ pia pexui tatsi mene capaneiba xua
peapeibinexa, mataʉtano mene capaneiba peapateibinexa pia
duweimonaein. ¿Metha bara Jacob toxeincha ainya cuim,
beyacaincha bapon? jei bapowa.
\p
\v 13 Jesús jume nota, jeye:
\p —Daxita pomonae xua po mene mʉthʉthe mene capaneiba
xua peapeibinexa equeicha meratsipouneibina.
\v 14 Ichitha pon apa xua po mera catan, bapon equeicha jopa
caewa meratsipae tsane. Barapo mera icha ira bʉpana mene
ichi xua epatoya mene jujuina poxoru bichocono ira
bʉxʉpana mene nayʉca. Barichi po coyene xua cacatinchi
barapo coyene cajʉntʉ coyene yʉca cacana exanaena,
bapoxonae xeinaename peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa xua ataya tsiteca, jei Jesús.
\p
\v 15 Nexata bapowa Jesús jume notatsi, bapowa jeye:
\p —Pon jiwi Necanamataxeinaem, dapo mera necare xua jopa
caewa tameratsipouneibiwa tsane yawa xua equeicha po mene
mʉthʉthe jopa tapateibiwa tsane xua mera
tacapanathopeibinexa, jei barapowa.
\p
\v 16 Jesús jume nota, jeye:
\p —Moya matha iyande, matha jinseuri wabare. Nexata
bapoxonae xote papatoparebe, jei Jesús.
\p
\v 17 Bapowa jume nota, Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Taseuri apara jopa xeinaeinyo, jei.
\p Nexata Jesús jume barai, jeye:
\p —Bara xainyeya paebame poxonae jam, ‘Taseuri jopa
xeinaeinyo’, jam.
\v 18 Tsipei caena bayatha cinco poyobe pebiwi punaxubame.
Pon xua anoxuae barʉ poponame, apara jinseuri aibi. Poxonae
paebame baxua bara xainyeya paebame, bara jopa naerabim, jei
Jesús.
\p
\v 19 Barapowa poxonae Jesús baxua jume tainchi barapowa
jeye:
\p —Pon jiwi Necanamataxeinaem, bara catainchi xua xam
apara pon Nacom peitorobi jume nepaebim.
\v 20 Pata tamo susato jiwi, Samaria nacuamonaepiwi,
barapomonae wʉnae jainteiba Nacom xote po demxuwathe.
Ichitha paxam judiomonae pam, papaebame xua pinae bewa jiwi
wʉnae jainteibina Nacom bomʉxʉtha po bo uncua Jerusalén
tomaratha po bo Nacom pin pia bo tatsi, jei barapowa.
\p
\v 21 Jesús jume nota, jeye:
\p —Yabʉyo moya yabara nejume cowʉnde xua
tacatsipaebiwatsi. Tsipei barapo matacabi imoxoyo patopaena,
po mataqueitha xua wʉnae pajainteibiname Nacom. Nama jopa
painya nenantawenonaewam tsane xua painya neponaewa, po
demxuwathe yawa Jerusalén tomara beya xua wʉnae painya
nejainteibiwa tsane Nacom.
\v 22 Paxam Samaria nacuamonae pam, jopa payaputaem pon
wʉnae pajainteibame. Paxan nama judiomonae pan payaputan
pon wʉnae pajainteiban, tsipei pon pecapanenebiyaein jiwi
apara bapon judiomonae jiwanapin.
\v 23 Ichitha anoxuae nama patopa po mataqueitha poxonae
pomonae xaniwaicha wʉnae pejainchiwa Nacom, barapomonae
icha coyene cuitha Nacom wʉnae jaintinchi, xua barapomonae
pia Paxaxae tatsi. Barapomonae xaniwaicha pia pejʉntʉ
coyenewatha wʉnae jainchina Nacom. Tsipei Nacom baxua
ichichipa xua wʉnae pejainchiwatsi xua jiwi wʉnae
pejainchiwa pejʉntʉ coyenewatha.
\v 24 Nacom pejʉntʉ coyene xanepanaein pon peinya
jumopein. Daxota pomonae Nacom wʉnae pejainchiwatsi,
barapomonae bewa xaniwaicha pejʉntʉ coyenewatha wʉnae
jainchina Nacom, jei Jesús.
\p
\v 25 Barapowa jume nota, jeye:
\p —Yaputan xua patopeicaena pon pewʉn Mesías, (xua pon
icha wʉn “Cristo” baraichi). Poxonae bapon patopeicaena
daxita yabaran pana necuidubina, jei bapowa.
\p
\v 26 Jesús jume nota, jeye:
\p —Apara xan bapon, pon aunxuaein catsipaebatsi, jei
Jesús.
\p
\v 27 Bapoxonae equeicha Jesús pijimonae tatsi pata. Daxita
barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca xua Jesús
tsipaeba Samaria nacuamonaewayo. Ichitha dapon aibi xua pon
pejeiwa Jesustha, “¿Eta xua metha jinya xuatsi? ¿Eta
pocotsiwa metha bapowa tsipaebame?” xua pon pejeiwa.
\v 28 Nexata bapowa juruwato cuenta iya tomara be-iya,
nainya yacuinaya iya. Bapowa jiwi tsipaeba, jeye:
\p
\v 29 —Anetha, pataema pebin ichaxota mʉthʉ mene. Bapon
yabara netsipaeba daxita pocotsiwa bayatha caena exanan.
¡Apara bapon metha Mesías! jei bapowa.
\p
\v 30 Bapoxonae jiwi tomara we-iyiya peponaenexa ichaxota
Jesús popona.
\v 31 Irʉrʉ Jesús pijimonae jume daunweya baraichichi,
jeye:
\p —Pon Patatanecuidubim, matha xaema, jeichichi pijimonae.
\p
\v 32 Jesús jume barai pijimonae, jeye:
\p —Xan xeinan pexaewa, po pexaewa jopa payaputaem, jei
Jesús.
\p
\v 33 Jesús pijimonaexae tatsi nexata bara caemonae
nayainyaba, jeye:
\p —¿Metha bara ichʉn Jesús apatatsi pexaewa? najei
barapomonae.
\p
\v 34 Ichitha Jesús pijimonae jume barai, jeye:
\p —Icha pebin ichi xua bewa nabanaena, barichin xan bewa
exanaein pocotsiwa Nacom ichichipa pocotsiwa bapon tana
necui itorobixae. Mataʉtano bewa nacui wetsin Nacom pia
penacuichiwa tatsi xua tana neitorobixae. Daxota xua
bapoxonae tanejʉntʉ coyene yʉcaewa tsane be poxonae pebin
xua pexaewa una tonsana.
\v 35 Paxam ba pajam: ‘Abʉ cataunxuae cuatro po xometobe
yapu seica pabitha xua pexaewa penawetsiwa tsane’, ba pajam.
Ichitha nama paca jeichi: ‘Pataema bayatha pexaewa naweta
xua pabitha’, paca jeichichi. Barapocotsi jʉta coyeneya
paca jeichi: ‘Jiwi barapo cae pin nacuathe bayatha najʉntʉ
cui coyene wʉnaetaba xua pejume taenexa Nacom Pejume Diwesi
xua pejume cowʉntsinexa’, paca jeichi.
\v 36 Catsibin pomonae tamonaexae pocotsiwa xua
pematomatsiwa xua inta ichamonae peyawenaexaetsi xua irʉrʉ
be tamonae jiwi penaexanaenexa. Pomonae nejume cowʉnta
barapomonae catsibin peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo. Tsipei pomonae
tajume diwesi pecueicueijeiwi copiya xuano irʉ pomonae
tajume diwesi cotacaya xuya yaputane cana exana xua daxota
jiwi nejume cowʉnta, daxita barapomonae matabʉxʉyobe
nabarʉ jʉntʉ coyene weiweina xua ichamonae nejume
cowʉnta pecana exanaexaetsi.
\v 37 Tsipei po diwesiyo xua tsica diwesiyo, po diwesiyo
yabara canaʉta jʉtsiya pepaebiwa bara apara xaniwaicha, po
diwesiyo xua ba jeye: ‘Ichʉn ʉba, irʉ ichʉn xuya jota
poxonae naweta’, xua jei po diwesiyo.
\v 38 Paca itorobatsi xua inta payawename jiwi xua
tajiwimonae penaexanaenexa xua po coyene jopa pacata
ayapubeyo xua poxonae paexaname baxua. Baxua paexanaename
bequein bara jopa dapomonae pam pocotsimonae copiya tajume
diwesi paeba barapo jiwitha. Jame paxam apara barapomonae
pam, xua xuya cotacaya yaputane pacana exaname barapo
tajiwimonae. Baraxua icha be poxonae ichi poxonae ichʉn
xuya jota cotacaya poxonae ichʉn copiya ʉba, jei Jesús.
\p
\v 39 Bapoxonae pin bicheitomonae pomonae barapo tomaratha
jinompa xua Samaria nacuatha, Jesús jume cowʉntatsi,
tsipei barapo petsiriwa pejeixae: “Bapon Jesús yabara
netsipaeba daxita pocotsiwa bayatha caena exanan”, jei.
\v 40 Poxonae barapo Samaria nacuapiwi Jesustha pata,
bapoxonae Jesús jume daunweya jeichichi: “Pana barʉ ecare
pata tomaratha”, jeichichi. Daxota Jesús ainya matacabibe
naeca barapo tomaratha.
\v 41 Bichocono pinmonae Jesús jume cowʉntaponatsi poxonae
jume tane xua Jesús paeba.
\v 42 Nexata barapomonae bapowa tsipaebatsi, jeichichi:
\p —Anoxuae nama pajume cowʉntan jopa meisa saya poxoru
pata tanetsipaebiwam. Mataʉtano bara pajume cowʉntan
tsipei yatsicaewa pata muxutontha pajume tan pocotsiwa bapon
paeba. Mataʉtano bara payaputan xua bapon pon jiwi
Pecapanenebiyaeinchi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi
weya xua barapo jiwi jopa peweraweracaenexa, jei
barapomonae.
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon
pentacaponaein pexanto tatsi
\p
\v 43 Poxonae barapo ainya matacabibe yapucaewa, bapoxonae
Jesús pijimonae Samaria nacua webarʉ warapiya xua barʉ
pona Galilea nacua beya. Ichitha pijimonae jopa barʉ
patopaeyo pia tomaratha Nazaret tomaratha.
\v 44 Tsipei Jesús bayatha pijimonae tsipaeba xua nayabara
jeye:
\p —Pon ba Nacom peitorobi jume pepaebin, bapon ba pia
nacuapiwi jopa barʉ cui itura jinaetsi, jei Jesús.
\v 45 Poxonae Jesús pijimonae barʉ patopa Galilea
nacuatha, barapo Galilea nacuapiwi Jesús matenta weyataya
wabatsi. Tsipei caena bayatha barapo Galilea nacuapiwi
Jesús tainchi Jerusalén tomaratha, poxonae jiwi nacaetuta
xua penabanaenexa pexaewa po matacabintha pewʉn Pascua wʉn
matacabin poxonae jiwi yabara canantana xeina xua caena
bayatha pia pamo susato jiwi tatsi panenebiya Egipto nacua
weya. Mataʉtano tsipei poxoru bayatha barapomonae tane
daxita pocotsiwa Jesús exana baxota.
\p
\v 46 Bapoxonae Jesús pecoyo barʉ pona pijimonae Caná
tomara beya xua po tomara eca barapo Galilea nacuatha.
Barapo Caná tomara, po tomaratha ichaxota bayatha Jesús
meratha equeicha vino mera cana exana. Poxonae Jesús Caná
tomaratha eca, irʉrʉ pebin pon pentacaponaein Capernaum
tomaratha popona. Bapon pexanto taatenetsi. Barapo
pentacaponaein tanacuita, pon jiwi itorobiya pia pepa
peewatsinchi tanacuitatsi.
\v 47 Barapon pon pentacaponaein yaputane xua Jesús
pijimonae barʉ patopa Galilea nacuatha xua Judea nacua weya
pona. Bapoxonae Jesús siwa poinchi. Bapon Jesús jume
daunwei jeichichi:
\p —Tabo beya ponde. Inta taxanto axaibi exande tsipei
imoxoyo petʉpae, jei bapon.
\p
\v 48 Nexata Jesús barai bapon xua piamonae tatsirʉ, jeye:
\p —Paxam jopa yabara pana nejume cowʉntsim. Saya poxonae
pexeinya petsita itʉtsi coyenewan paca tsita exaneibatsi
bapoxonae deta pana nejume cowʉnteibame, jei Jesús.
\p
\v 49 Ichitha pentacaponaein jume nota, jeye:
\p —Pon Necanamataxeinaem jiwi, anetha nainya iyande, xua
pewʉnaeya tsane poxonae taxanto tʉpaena, jei.
\p
\v 50 Nexata Jesús jume barai bapon, jeye:
\p —Moya caibe nawiyama jinya bo beya. Bayatha cata axaibi
nexanto, jei Jesús.
\p Barapo pentacaponaein yabara jume cowʉnta pocotsiwa
Jesús paeba. Bara pontaba pia bo beya.
\v 51 Poxonae barapo pentacaponaein cataunxuae ecapona
namtotha xua pia bo beya pona, bapoxonae bapon matenta
poinchi pomonae pia petanacuichiwixaetsi pia botha. Bapon
jeichichi:
\p —Nexanto bayatha cata axaibi, jei barapomonae.
\p
\v 52 Nexata bapon yainyaba pia petanacuichiwichi, jeye:
\p —¿Eta poxonae inta taxanto axaibi? ¿Eta xoyo poxonae
ecatabiya xometo? jei bapon.
\p Barapomonae jume nota, jeye:
\p —Mexuae axaibi tsuxubi poxonae mateinyaxae pepuya weya
bapoxonae yasataxotsi domae, jei barapomonae.
\p
\v 53 Nexata pexuyo paxa tatsi yabara nanta xeinataba xua
barapo mateinyaxae pepuya weya xua mexuae Jesús namchi
jeye: “Moya caibe nawiyama jinya bo beya, bayatha nexanto
cata axaibi”, jei Jesús. Bapoxonae bapon irʉ pomonae pia
botha petaenaewichi Jesús yabara jume cowʉntatsi.
\p
\v 54 Barapo pexeinya petsita itʉtsi coyenewa xua poxonae
equeicha Jesús cotacaya exana poxonae caibe warapiya
Galilea nacua beya poxonae Judea nacua wewarapiya.
\c 5
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon pecuenobinchi
ichaxota po fetiyo pewʉn Betzata
\p
\v 1 Bapoxonae pirapae Jesús pona Jerusalén tomara beya.
Barapo tomaratha judiomonae nacaetuta xua penabanaenexa
pexaewa.
\v 2 Barapo tomaratha xua iboton peyacaincha toxoro dutsi
acabiwa coiboton cae boupa iya barapo boupa pewʉn “Oveja
pia boupa”, jei. Imoxoyo barapo boupa iya eca tsica mene
fetiyo. Barapo fetiyo hebreo jumetha pewʉn “Betzata”,
jei. Barapo fetiyotha cinco po boutiyobe umena.
\v 3 Barapo boutontha peatenewi iratha bobenapoinya,
ichamonae pomonae peitata nacʉtsi jiwi, irʉ ichamonaeno
pomonae pejayujayujei jiwi, irʉ ichamonaeno pomonae
pecuenobiwichi. Barapomonae ewatabobena xua barapo mene
fetiyo mene najirababa.
\v 4 Tsipei ichacuitha tsaibi matatsunpin patopeiqueiba
barapo mene fetiyotha xua peitaboco wetsica pona. Barapo
matatsunpin mene najirababa exana barapo mene fetiyo. Pon
copiya maxʉ cayatsi mene beya xua baxota cuaranotatsi,
bapoxonae axaibi exainchi.
\v 5 Baxota pebin irʉ boca pon caena bayatha atene treinta
y ocho po weiyobetha.
\v 6 Jesús tane xua bapon iratha boca. Mataʉtano Jesús
yaputane xua bapon ainya dapaein bayatha ewata boca. Jesús
yainyaba bapontha, jeye:
\p —¿Ichichipame xua neaxaibiwa? jei Jesús.
\p
\v 7 Pon atene Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Pon Necanamataxeinaem jiwi, dapon inta aibi pon
taneyawenaewa xua mene betanemaxʉ cayaenexa poxonae
matatsunpin mene najirababa exana. Poxonae tacoutha
taepatotha iya tsaibin ichʉn copiya netsiwana patopeiba.
Bapon axaibi, copiya pecaxinaexae mene, jei pon atene.
\p
\v 8 Jesús jume barai, jeye:
\p —Asiya uncuare. Pire jinya nebocaewa. Bara ponde, jei
Jesús.
\p
\v 9 Bapoxonae caena nainya axaibi tsuxubi. Yawa pita pia
pebocaewa, bara ponano. Ichitha barapo matacabi apara po
matacabi pentaquei seicae matacabi.
\v 10 Daxota judiomonae barai pontha pon axaibi exainchi.
Jeichichi:
\p —Apara anoxuae po matacabi xua pentaquei seicae
matacabi. Barapo mataqueitha jopa cacopatsiyo xua bara
necaponaewa jinya nebocaewa, jei judiomonae.
\p
\v 11 Bapon jume barai judiomonae, jeye:
\p —Pon neaxaibi exana bapon nebarai: ‘Pire jinya
nebocaewa, bara ponde’, nejei bapon, jei bapon
judiomonaetha.
\p
\v 12 Nexata judiomonae yainyaba bapon, jeye:
\p —¿Jintam bapon pon baxua cabarai: ‘Pire jinya
nebocaewa, bara ponde’, jei? jei barapomonae.
\p
\v 13 Ichitha bapon jopa wʉn taeyo pon peaxaibi
exanaexaetsi, tsipei Jesús pin bicheitotha naita cafetaba.
\v 14 Pirapae bapon Jesús taeba Nacom pin pia botha tatsi.
Jesús barai bapon, jeye:
\p —Incane nejume taema. Jame caaxaibi exanatsi. Equeicha
jinxoba abe exaname, tsipei bapoxonae bichocono atenem
tsipae beyacaincha xua poxonae copiya atenem, jei Jesús.
\p
\v 15 Nexata barapo pebin pona judiomonae beya xua
pejeinexa:
\p —Apara pon neaxaibi exana bapon apara Jesús, jei bapon.
\p
\v 16 Daxota Jesús abe tsiyabara jeitapoinchi xua
pebexubiwa tsainchi yaitama Jesús axaibi exana pon atene po
mataqueitha pentaquei seicae mataqueitha.
\v 17 Ichitha Jesús jeye barapomonaetha:
\p —Taxa, apara cataunxuae nacuiteiba daxita matacabintha.
Xan barichin bara bequein pentaquei seicae matacabi tan, jei
Jesús.
\p
\v 18 Daxota bichocono nama judiomonae jopa juniya
anaepanaeyo, yawa ichichipa xua Jesús pebexubiwa tsainchi.
Barapomonae anaepana tsipei yaitama Jesús po mataqueitha
pentaquei seicae matacabitha nacuita poxonae bequein
barapomonae jopa copatsiyo. Mataʉtano anaepana tsipei
Jesús naexana xua Nacom pecui jʉpaewatsi, yawa tsipei
jeye: “Nacom, Taxa”, jei.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pexeinaewa
pia peayapusʉ itorobi coyenewa
\p
\v 19 Nexata equeicha Jesús barai barapo judiomonae, jeye:
“Xaniyan paca tsipaebatsi xua xan Nacom Pexanton jopa
exanaeinyo pocotsiwa tacoutha ichichipan. Saya jame exanan
pocotsiwa Taxa cui tan pocotsiwa exana. Daxota bapocotsiwan
baxua exanan.
\v 20 Taxa bichocono neantobe, yawa netsita itʉta daxita
xua bapon pocotsiwa exana. Taxa equeicha ichawanno netsita
itʉtsina pocotsiwa xua bichocono wʉnae beyacaincha xua
bayatha exanan. Bapoxonae yabara pana najʉntʉ cui coyene
cabenaecaename.
\v 21 Taxa equeicha asʉ cana exana pomonae caena bayatha
werapa. Xan barichin tsane Nacom Pexantonxaein equeicha asʉ
cana exanaein pomonae pewerapaewi, pomonae xua ichichipan
xua asʉ tacana exanaewa.
\v 22 Taxa jopa ba yabara paebiyo jiwi xua penatsicuentsiwa
xua abe peexanaexae. Saya meisa xan Pexanto tatsixaein
necata barapo peayapusʉ itorobi coyenewa xua tayabara
paebiwa jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae
Nacomtha.
\v 23 Baxua Taxa barapo peayapusʉ itorobi coyenewa necata
xua daxita jiwi tana nebarʉ cui itura jinaenexa xua icha
barapo jiwi ichi xua poxonae Taxa barʉ cui itura jinatsi.
Xan ponxaein Nacom Pexantoxaein ponxaein Nacom tana
neitorobixae pon jopa nebarʉ cui itura jinaeyo bapon
barichi Taxa jopa barʉ cui itura jinaetsi.
\p
\v 24 “Bara xainyeya paca tsipaebatsi xua xan, Nacom
Pexantoxaein, pon xanepanaya nejume naitaewata pocotsiwa
paeban xuano xua Taxa jume cowʉntatsi bapon
peajʉntʉyapusʉwa xeinaena po peajʉntʉyapusʉwa xua
ataya tsiteca. Bapon bapana jopa yabara caunutsin tsane xua
bapon Nacom bayatha tsitatsi xua bapon penatsicuentsiwa xua
daxota bapon bewa tʉpaena abe peexanaexae. Tsipei bapon be
barapocotsin, bara be pocotsin xua equeicha asʉ exanan
petʉpae cuiru coyene weya.
\v 25 Xainyeya paca tsipaebatsi. Apara anoxuae barapo
matacabi patope, po mataqueitha pomonae be pewerapaewi jopa
pexeinaexae peajʉntʉyapusʉwa, barapomonae nejume taena.
Yawano icha barapomonae nejume cowʉntsina bapoxonae
xeinaena peajʉntʉyapusʉwa.
\v 26 Taxa xeina xua peajʉntʉyapusʉwa, po pia
peajʉntʉyapusʉwa tatsi jopa weraweracaeyo. Daxota bara
tayapu xanepanatsi xua ichʉn pecatsinexatsi barapo
peajʉntʉyapusʉwa. Mataʉtano Taxa necata barapo
peajʉntʉyapusʉwa xua daxota xuya jiwi catan.
\v 27 Taxa pia peayapusʉ itorobi coyenewa necata xua jiwi
tayabara paebinexa xua penatsicuentsiwa xua abe
peexanaewixae Nacomtha. Tsipei naexanan pepa Jiton daxota
necui jʉpa xua barapo pia peayapusʉ itorobi coyenewatha
jiwi tayabara paebiwa xua penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae.
\v 28 Jopa baxua payabara najʉntʉ coyene cabenaecaeinde
pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi. Tsipei patopaena icha
matacabi po mataqueitha pomonae pewerapaewi nejume taena.
\v 29 Barapomonae pomonae pewerapaewi mʉthʉ wejujuinaena.
Pomonae xua xanepanaya exana xua poxonae caena bayatha
jinompa, barapomonae asʉ exanaeinchi xua pexeinaewa tsane
peajʉntʉyapusʉwa. Ichitha nama pomonae abe exana xua
poxonae caena bayatha jinompa, barapomonae asʉ exanaeinchi
xua peyabara paebinexatsi xua penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae Nacomtha”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús tsita itapeinya xeina jiwi xua
bara xeina peayapusʉ itorobi coyenewa
\p
\v 30 Cataunxuae awiya Jesús cueicueijei judiomonaetha.
Jesús jeye: “Jopa exanaeinyo pocotsiwa tacoutha
ichichipan. Jiwi yabara paeban xua penatsicuentsixae xua abe
peexanaexae Nacomtha be pocotsi coyeneya Taxa tanecui
itorobixae. Baxua xua pocotsiwa poxonae jiwi yabara paeban
xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae apara bara
xanepana. Tsipei jopa exanaeinyo pocotsiwa tacoutha
ichichipan jame saya exanan pocotsiwa Taxa ichichipa, pon
tana neitorobixae.
\v 31 Icha saya meisa nayabara paebichipan tacoutha, yawa
icha ichʉn jopa neyabara jume yawenaetsipae metha bapoxonae
pana neyabara jam tsipaem: ‘Apara pocotsiwa bapon pia coutha
nayabara paeba jopa xainyeyo’, pana neyabara jam tsipaem.
\v 32 Ichitha ichʉn neyawena xua tana neyabara paebiwa
tsipei paeban xua pocotsiwa bapon paeba. Nanta jʉpaya
papaebanbe. Apara bapon Nacom bara Taxa. Bara yaputan po
coyene bapon xua tana neyabara paebiwa apara bara xainyei.
\v 33 Paxam ichamonae paitorobame Juan beya, xua Juan
peyainyabiwa tsainchi, pocotsiwa Juan yabara paca jume nota
xua xan yabara, bara apara xainyei.
\v 34 Xan jopa jiton nantawenonaeinyo xua tana nebarʉ jume
yawenaewa xua jiwi yabara tana nejume cowʉntsiwa xua bara
xainyeya tapaebin. Saya yabara paca tsipaebatsi pocotsiwa
Juan tana neyabara paebiwa. Poxonae baxua pajume
cowʉntsiname pocotsiwa Juan tana neyabara paebiwa bapoxonae
paca capanenebiyaena abe painya neexanae cuiru coyenein weya
xua jopa painya atene tsaibiwa tsane abe painya
neexanaewantha.
\v 35 Poxonae pecoicha itanata, jiwi ba caeto jʉntʉ coyene
weiweina poxoru ichichipa barapo coicha xua yonoyonei. Icha
pecoicha ichi Juan barichi. Poxonae Juan paca cuiduba copiya
pajʉntʉ coyene weiweiname caeto, poxoru paichichipame
barapo diwesi pocotsiwa bapon paca tsipaeba.
\v 36 Ichitha nama xan xeinan xua pocotsiwa ainya cui
beyacaincha xua po diwesi Juan tana neyabara paebiwa. Baxuan
xua xuan pocotsiwa exanan apara bara xua pocotsiwa Taxa
neitoroba. Po pexeinya petsita itʉbiwan xua exanan poxonae
baxuan jiwi necui tane bapoxonae nejume cowʉnta xua Taxa
necata barapo peayapusʉ itorobi coyenewa.
\v 37 Mataʉtano Taxa, pon tana neitorobixae, beta
xanepanaya neyabara paeba. Ichitha paxam jopa bapana Nacom
pajume taem xua pejume. Mataʉtano jopa bapana pataem pia
pepon.
\v 38 Nacom Pejume Diwesi jopa paxeinaem painya jʉntʉ
coyeneintha tsipei jopa pana nejume cowʉntsim ponxaein xua
Nacom tana neitorobixae.
\v 39 Paxam matowa pana nacuidubame Nacom Pejume Diwesi,
tsipei pananta xeiname xua pia bapoxonae Nacom painya nepaca
catsibichi pia peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa
jopa weraweracaeyo. Ichitha Nacom Pejume Diwesi, po diwesi
payorobame, apara xua tana neyabara paebiwa.
\v 40 Ichitha jopa bapana pana nejume cowʉntsim xua tapaca
catsibinexatsi barapo peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo.
\p
\v 41 “Jopa netsita ainya cuiyiyo xua bara jiwi tana
nebarʉ cui itura jinaewa xua ainya cuin tanaexanaexae.
\v 42 Mataʉtano paca jʉntʉ coyene yaputainchi xua painya
jʉntʉ coyeneintha jopa Nacom paantobem.
\v 43 Xan, Nacom Taxa tana neitorobixae, pacata patopatsi,
daichitha jopa pana nejume cowʉntsim. Ichitha icha ichʉn
pacata patopaetsipa pon pia coutha naitoroba, bapon
xanepanaya pajume cowʉntsipame.
\v 44 Jopa paca itacʉpaeyo xua pana nejume cowʉntsiname
tsipei saya pananta xeiname xua pia jiwi paca necayabara
barʉ cui itura jineibiwa. Jopa pananta xeinaem xua po
coyene Nacom paca necayabara barʉ cui itura jinaewa tsane.
\v 45 Jopa pananta xeinaeinde xua Taxatha tapaca yabara
paebiwatsi xua po coyene abe painya neexanaewa. Xan dapon
apara aibin xua abe tapaca yabara paebiwatsi. Paxam pananta
xeiname, pana najam: ‘Caena bayatha Nacom nacana jume diwesi
cata Moisestha xua jiwi pejume cowʉntsiwa tsane. Jume
cowʉntatsi barapo diwesi, daxota Nacom naca capanenebiya
tsane’, pana najam. Daichitha jopa paexanaem pocotsiwa
Moisés paca itoroba. Poxoru tsipei jopa Nacom pajume
cowʉntsim daxota Nacomtha abe paexaname.
\v 46 Icha pajume cowʉntsipame pocotsiwa Moisés neyabara
tinaeya paeba, metha irʉrʉ pana nejume cowʉntsipame,
tsipei Moisés neyabara tina.
\v 47 Icha jopa pajume cowʉntsim pocotsiwa Moisés neyabara
paeba, bara paichipaem jopa pana nejume cowʉntsipaem”, jei
Jesús xua judiomonae tsipaebatsi.
\c 6
\s Meje yabara poxonae Jesús apata pexaewa cinco mil pebiwi
\r (Mt 14.13-21; Mr 6.30-44; Lc 9.10-17)
\p
\v 1 Poxonae Jesús najume weta judiomonaetha, bapoxonae
Jesús pijimonae barʉ pona jeratha xua Galilea pucua icha
muxunene beya. Barapo pucua icha wʉn Tiberias pucua.
\v 2 Pin bicheito Jesús puna poinchi, tsipei Jesús cui
tainchi xua exana pia pexeinya petsita itʉtsi coyenewan,
poxonae axaibi exana peatenewi.
\v 3 Nexata Jesús pijimonae barʉ ecoinya demxuwa icha.
Bapoxonae baxoteicha Jesús pijimonae barʉ ecopiya.
\v 4 Imoxoyo bara nama patopaena matacabi xua judiomonae pia
Pascua wʉn matacabi tatsi.
\v 5 Jesús tane xua puna poinchi pin bicheito. Bapoxonae
Jesús barai, Felipe baraichi jeichichi:
\p —¿Eta xota metha pexaewa barapomonae ʉpain
comocaeinchi? jei Jesús Felipetha.
\p
\v 6 Baxua Jesús Felipe yainyabatsi, pia xua Felipe jume
taetsi, xua po coyeneya Felipe pejume notsiwa tsane. Tsipei
Jesús yaputane po coyeneya xua imoxoyo peexanaewa.
\v 7 Nexata Felipe Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Bequein doscientos po pan matabʉxʉmonae
comocaetsipathatsi jopa awiya jʉpaetsipae xua daxita
barompaya pexexeinaponaewa barapo bicheito. Barapo denario
paratiyo matawʉn xua bichocono matoma nawita xua
caentaqueitha nexa xua matoma xeineiba pomonae penacuichiwi,
jei Felipe.
\p
\v 8 Bapoxonae Andrés pon irʉrʉ Jesús pijimonae tatsi
jiwana jiton, pon Simón Pedro peweicho tatsi, bapon Jesús
jeichichi:
\p
\v 9 —Meje pewowin wʉto uncue. Bapoyo cinco po panbe
xeina, po pan xua cebada beno pan. Mataʉtano bapoyo duweiyo
ainyobe capana. ¡Ichitha apara jopa yapu jʉpaeyo xua pin
bicheito! jei Andrés.
\p
\v 10 Nexata Jesús jume nota pijimonae, jeye:
\p —Daxita jiwi patsipaebare xua peenaewa tsane iratha,
jei.
\p Baxota naepanaewan nawita. Baxota pebiwi iratha ena.
Barapo bicheito bara be cou cinco mil pebiwi.
\v 11 Nexata Jesús pecobetha pita pan, po pan xua pexuyo
capatopa. Bapoxonae Jesús Paxatha tsipaeba: “Axa, maisa
jʉntʉ coyene weiweinan xua pata tana necatsiwaxaem
pexaewa”, jei Jesús. Bapoxonae Jesús pijimonae tsicobe
jajanacapona pan. Equeicha Jesús pijimonae tatsi
cacatsibapona barapo pan barapo cinco mil pebiwitha. Jesús
barichiya exana poxonae duweiyobe pita. Mataʉtano pijimonae
tsicobe jajanacapona barapo bicheito nexa. Barapo cinco mil
pebiwi bara xane xua ichichipa piyainxae.
\v 12 Poxonae daxita tonsanarʉcʉpa, bapoxonae Jesús
pijimonae barai:
\p —Panore xua barapomonae jiwana xane. Pajebare, jopa
pabebande, jei Jesús.
\p
\v 13 Barapomonae Jesús pijimonae tatsi nonotapona
pocotsiwa barapo pin bicheito jiwana xaexaepona. Jesús
pijimonae tatsi doce po cotebe wʉnba xua bayatha po cinco
panbe jiwana xaexaepona pin bicheito po pan xua cebada beno
pan.
\v 14 Barapo cinco mil jiwi poxonae Jesús cui tainchi xua
pexeinya petsita itʉtsi coyenewa exana, jeye:
\p —Apara bara bapon pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon
xua juinya bewa pinae patopaena po nacuathe xua wanacuatha
tsica, jei.
\p
\v 15 Ichitha Jesús yaputane xua barapomonae ichichipa xua
po coyene Jesús penaexanaewa tsane be pon jiwi itorobiya
pia pepa peewatsinchi tsane barapo bicheito pia nacuatha
tatsi. Daxota equeicha Jesús ponataba demxuwa beya, xua
compa peecaenexa.
\s Meje yabara poxonae Jesús mene matatsun jumatha pona
\r (Mt 14.22-27; Mr 6.45-52)
\p
\v 16 Poxonae quirei tsanaicha Jesús pijimonae tatsi pucua
itapa bepareca.
\v 17 Bapoxonae jeratha nonobabiya. Barapo pucua iya jeratha
epataʉta iyiya xua pepatsiwa tsane Capernaum tomara beya.
Jesús cuenta iyiyatsi poxoru bayatha quirei, yawano poxoru
Jesús jopa cataunxuae patopaeyo.
\v 18 Bapoxonae pin joibo tsuxubi. Yawa maratsaca
muxunenababa jera.
\v 19 Poxonae Jesús pijimonae tuwʉtha yana panenebiya,
bapoxonae Jesús pijimonae tainchi. Jesús mene matatsun
juma dena pona jera dena. Bapoxonae barapomonae bichocono
junuwa.
\v 20 Ichitha Jesús pijimonae barai, jeye:
\p —¡Apara xan! ¡Jopa pajunuwinde! jei Jesús.
\p
\v 21 Bapoxonae Jesús pijimonae yaitaerʉcʉpatsi.
Bapoxonae Jesús jʉntʉ coyene weiweinaya wabatsi pijimonae
xua jeratha penontabinaenexa. Bapoxonae nainya patarʉcʉpa
Capernaum tomaratha.
\s Meje yabara poxonae jiwi Jesús wenaweneichi
\p
\v 22 Icha mataqueitha pin bicheito, pomonae umena pucua
itapatha xua icha muxunenetha, barapomonae tane xua Jesús
pijimonae cuenta ponarʉcʉpatsi jeratha, po jera saya bara
cae nae xua po nae baxota boca.
\v 23 Poxonae cataunxuae Jesús yabara nanta xeinatsi baxua,
bapoxonae icha jera naein pata xua po naein Tiberias tomara
werendena. Barapo jera naein pata ichaxota po iriyo itama
tayeca xua ichaxota bayatha Jesús, pon
Wanacanamataxeinaein, Paxa tsipaeba xua jeye: “Axa, maisa
jʉntʉ coyene weiweinan xua pata tanecatsiwam pan”, xua
jei, xuano xua baxota Jesús apata pan jiwitha.
\v 24 Barapomonae yaputane xua Jesús aichurucuae.
Mataʉtano yaputane xua Jesús pijimonae tatsi aichurubenae.
Daxota jeran notarʉcʉpa Capernaum tomara be-iyiya xua
Jesús pewenaweneiwa tsainchi.
\s Meje yabara xua Jesús apara bapon yabara caunutatsi xua
poxonae po pexaewa Nacom jiwi itaboco wetaitorobicatsi
\p
\v 25 Poxonae barapomonae pata icha muxunene beya xua pucua
iya, bapoxonae Jesús tainchi. Barapomonae Jesús
yainyabatsi, jeichichi:
\p —Pon jiwi Necuidubim, ¿eta poxonae xote patopame? jei
barapomonae.
\p
\v 26 Jesús jume barai barapo jiwi, jeye:
\p —Xaniyan paca tsipaebatsi. Pana newenawenam, tsipei
bayatha pana najain taneme pexaewa xua beya poxonae
patonsaname. Apara jopa baxua patsipatsim xua bayatha tapaca
tsita exanaexaetsi pexeinya tatsita itʉtsi coyenewan.
\v 27 Jopa pananta xeinaeinde xua saya pexaewa pana
natsiʉpain nacuitame, po pexaewa saya nainya weraweraca.
Saya meisa jame payabara nanta xeinare xua peajʉntʉyapusʉ
coyenewa, po peajʉntʉyapusʉ coyenewa jiwi ajʉntʉyapusʉ
exanatsi, po peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo. Taxa,
Nacom, barapo peajʉntʉyapusʉwa necata, po
peajʉntʉyapusʉwa xuya paca catsinchi ponxaein Nacom
Tananeitapetsin, jei Jesús.
\p
\v 28 Nexata barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye:
\p —¿Eta xua bewa paexanaein xua xainyeya pata exanaewa
tsane pocotsiwa Nacom ichichipa? jei.
\p
\v 29 Nexata Jesús jume nota barapomonae, jeye:
\p —Jame Nacom baxua ichichipa xua pata tanejume
cowʉntsiwam tsane ponxaein xua barapon Nacom, Taxa,
neitoroba, jei Jesús.
\p
\v 30 Nexata barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye:
\p —¿Eta po jinya pexeinya netsita itʉtsi coyenewa, pana
netsita itʉtsiname? Icha paca cui taeinchi baxua xua pana
netsita itʉtsiname nexata bapoxonae xua xain paca jume
cowʉntatsi.
\v 31 Ichaxota ira xuepana susato tsurucuae nacuatha wamo
susato jiwi xane pexaewa, po pexaewa Nacom taitorobica
itaboco wetsica. Barapo pexaewa maná matawʉn. Barapomonae
baxua cana exanatsi be pocotsi coyeneya Nacom Pejume
Diwesitha yabara jeichichi: ‘Nacom cata barapomonaetha
pexaewa, po pexaewa itaboco wetaitorobica’, jei Nacom Pejume
Diwesitha, jei barapomonae.
\p
\v 32 Nexata Jesús jume barai barapomonae, jeye:
\p —Xaniyan paca tsipaebatsi, Moisés barapo pexaewa apara
jopa wamo susato jiwi catsichi, po pexaewa xua itaboco
wetaitorobicatsi. Apara jame Nacom, Taxa, barapo pexainyei
nabanae pexaewa taitorobica.
\v 33 Po pexaewa Nacom itaboco wetaitorobica, apara neyabara
wʉnae caunuta. Nacom neitorobica xua tacana exanaewa tsane
jiwi barapo cae pin nacuathe xua jiwi pexeinaewa tsane
peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa
weraweracaeyo, jei Jesús.
\v 34 Nexata barapomonae Jesús baraichichi, jeye:
\p —Patatanecanamataxeinaem, barapo pexaewa pana
catsibeibare daxita matacabi tsaibi, jei.
\p
\v 35 Jesús jume nota, jeye:
\p —Xan apara bapon xua po pexaewa Nacom itaboco
wetaitorobica jiwi xua po pexaewa tana neyabara wʉnae
caunutsixae ponxaein jiwi peajʉntʉyapusʉwa tacatsin.
Bequein jiwi xaiba pexaewa daichitha equeicha jainpouneiba,
yawa equeicha meratsipouneiba. Jame pon patopa taxantha yawa
pon nejume cowʉnta bara xeina daxita pocotsiwa
penantawenonaewa.
\v 36 Bara bayatha bequein paca tsipaebatsi, daichitha jopa
pana nejume cowʉntsim bequein pana netaneme.
\v 37 Daxita pomonae xua Taxa necata, barapomonae bara
tamonae. Barichi pomonae nejume cowʉnta, barapomonae jopa
beban tsane.
\v 38 Xan apara jopa baxua tsipatopeicaeinyo itaboco wetsica
xua taexanaewa tsane pocotsiwa tacoutha ichichipan. Apara
saya jame baxua tsipatopan xua taexanaewa tsane pocotsiwa
Taxa ichichipa.
\v 39 Tsipei Taxa ponxae neitoroba, barapon ichichipa xua
daxita jiwi beta ta-eenaewa tsane pomonae tana necatsixae.
Mataʉtano Taxa jopa ichipaeyo xua barapomonae jiwana caein
tanexubiwa. Mataʉtano Taxa ichichipa xua equeicha asʉ cana
exanaein petʉpae coyene cuariya weya pomonae tana
necatsixae xua poxonae po matacabi opi ducuaenaba po cae pin
nacuathe.
\v 40 Paxam yabara paca tsipaebatsi xua pocotsiwa Taxa
peichichipaewa. Daxita pomonae neyabara paebina po coyene
xua xan apara Nacom Pexanton, xuano xua nejume cowʉnta,
barapomonae xeinaena peajʉntʉyapusʉwa xua ataya tsiteca.
Barapomonae asʉ exanaein petʉpae coyene cuariya weya
poxonae matacabi opi ducuaenaba po cae pin nacuathe, jei
Jesús.
\p
\v 41 Poxonae Jesús baxua nayabara paeba bapoxonae
judiomonae Jesús abe yabara paebatsi, tsipei Jesús jeye:
“Xan apara bapon po pexaewa Nacom itaboco wetaitorobica
jiwi xua po pexaewa tana neyabara wʉnae caunutsixae
ponxaein jiwi peajʉntʉyapusʉwa tacatsin”, jei Jesús.
\v 42 Barapomonae najei caemonae:
\p —Apara bapon Jesús, José pexanto tatsi. Apara coxiyʉn
bayatha yaputainchi, coxiwano yaputainchino. ¿Eta pocotsiwa
metha naca tsipaeba xua pinae itaboco wetsica pona? najei
barapomonae.
\p
\v 43 Nexata Jesús jume barai, jeye:
\p —Jopa caemonae pana natsipaebinde xua abe papaebame.
\v 44 Dapon aibi pon peitacʉpaewatsi xua pia coutha
pepatopaewa xantha xua tana nepuna ponaewa tsane icha Taxa
pon tana neitorobixae, pia coutha jopa copatsiyo xua jiwi
pepatsinexa xantha. Barapomonae asʉ exanaein petʉpae
coyene cuariya weya poxonae po mataqueitha daxita
weraweracaena po nacuathe.
\v 45 Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia petinae diwesintha
jeye: ‘Daxita jiwi Nacom yaputane cana exanaena’, jei barapo
Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia petinae diwesintha.
Daxota daxita pomonae Taxa jume tainchi xuano xua jume
cowʉntatsino barapomonae bara pata taxantha.
\p
\v 46 “Dapon aibi pon Taxa tainchi. Jame meisa ponxaein
itaboco wepatopeican bara Taxa tan.
\v 47 Xaniyan paca tsipaebatsi, pon nejume cowʉnta bapon
jame xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa
jopa weraweracaeyo.
\v 48 Xan apara bapon xua po pexaewa Nacom itaboco
wetaitorobica jiwi xua po pexaewa tana neyabara wʉnae
caunutsixae ponxaein jiwi peajʉntʉyapusʉwa tacatsin.
\v 49 Painya amo susato jiwi pexaewa xane ichaxota ira
xuepana susato tsurucuae nacuatha. Barapo pexaewa maná
matawʉn. Bequein bara barapo pexeinya pexaewa nabane
daichitha matapainya werapa.
\v 50 Paxam yabara paca tsipaebatsi po pexaewa Nacom itaboco
wetaitorobica jiwi xua po pexaewa tana neyabara wʉnae
caunutsixae. Pon nejume cowʉntsina jopa weraweracae tsane
icha ichʉn ichi xua poxonae xane barapo pexaewa jopa
tʉpaeyo.
\v 51 Xan apara bapon xua po pexaewa Nacom itaboco
wetaitorobica jiwi, po pexaewa ayapusʉ, xua po pexaewa tana
neyabara wʉnae caunutsixae. Pon xua nejume cowʉnta bara
ataya poponaena icha ichʉn ichi xua poxonae xane barapo
pexaewa bara asʉ. Po pexaewa xua yabara paeban, apara
tapepon xua paca catatsi painya nenabanaewa tsane. Tʉpaein
xua jiwi pexeinaewa tsane peajʉntʉyapusʉwa”, jei Jesús.
\p
\v 52 Nexata judiomonae caemonae najume matsontsonoba,
najei:
\p —¿Eta pocotsiwa metha bapon naca tsipaeba xua naca
catapaeba pia pepon xua wanabanaewa tsane? jei barapomonae.
\p
\v 53 Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Xaniyan paca tsipaebatsi xan ponxaein Nacom Tana
neitapetsin. Icha jopa paxaem tsane tapepon, yawa icha jopa
paapaem tsane tajana, jopa paxeinaem tsane
peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa
weraweracaeyo.
\v 54 Pon xua tapepon xane yawa xua apa tajana, bapon
xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa
weraweracaeyo. Yawa bapon asʉ exanaein petʉpae coyene
cuariya weya po mataqueitha poxonae daxita weraweracaena po
cae pin nacuathe.
\v 55 Tsipei tapepon be pexeinya pexaewa poxonae xua jiwi
pexaewa tsane. Yawa tajana be pexeinya peapaewa xua jiwi
peapaewa tsane.
\v 56 Pon tapepon xane yawa apa tajana, bapon nebarʉ
poponeibina yawa xan barʉ poponeibin. Tsipei poxoru bapon
neyabara jume cowʉnta xua xan bapon pia pepon tatsi
tsitʉpan, yawano xua tajana othoparenaewa bapon nexa xua
abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi nexa.
\v 57 Taxa ponxae neitoroba bapon ataya asʉ poponeiba.
Irʉrʉ xan barichin ataya asʉ poponeiban tsipei Taxa
necata pia peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa
weraweracaeyo. Barichirʉ pon xane tapepon, xua poxonae tana
nejume cowʉntsiwa, bapon asʉ poponeibina tacatsixae
peajʉntʉyapusʉwa.
\v 58 Xan yabara paeban pexaewa, po pexaewa Nacom itaboco
wetaitorobica jiwi. Barapo pexaewa jopa jʉpaeyo, xua icha
be maná matawʉn ichi, po pexaewa painya amo susato jiwi
xane. Daichitha barapomonae matapainya werapa. Po pexaewa
yabara paeban icha ichʉn xane barapo pexaewa, bapon
xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa
weraweracaeyo, jei Jesús.
\p
\v 59 Baxuan Jesús cuiduba judiomonae pia penacaetutsi
botha tatsi xua Capernaum tomaratha.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba
peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa
weraweracaeyo
\p
\v 60 Pinmonae pomonae Jesús puna poinchi, poxonae
barapomonae Jesús jume tainchi pia pecuidubiwa, bapoxonae
barapomonae najei:
\p —Pocotsiwa bapon paeba maisa bichocono ayapube xua
wayabara jume cowʉntsiwa. ¿Jintam metha itacʉpatsi xua
peexanaewa tsane pocotsiwa bapon paeba? najei.
\p
\v 61 Ichitha Jesús yaputane pocotsiwa xua peyabara
paebiwatsi barapomonae xua peayapubexae pocotsiwa Jesús
pepaebiwa. Nexata Jesús yainyaba barapomonae, jeye:
\p —Pocotsiwa aunxuae paca tsipaebatsi, ¿baxua pacata
ayapube?
\v 62 ¿Eta xua metha pananta xeinaetsipame icha pana
netaetsipame xua athabe taichaewa itaboco beicha ichaxota
bayatha poponan ponxaein Nacom Tananeitapetsin?
\v 63 Jiwi asʉ jinompa poxoru xeina pejumope tʉnaxʉ.
Poxonae pejumope tʉnaxʉ panepa jiton ba pia pepon tʉpa.
Icha pejumope tʉnaxʉ ichi xua jiton asʉ exainchi pia
pepon, barichi xua xan pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi barapo
jume paca jʉntʉ coyene ayapusʉ cana exana xua jopa painya
neweraweracaewa tsane.
\v 64 Ichitha cataunxuae pinmonae pomonae paxam jiwana pam,
jopa nejume cowʉntsiyo, jei Jesús.
\p Caena bayatha Jesús copiya wʉnae tsiwanaya yaputane
pomonae jopa pejume cowʉntsiwa tsainchi. Mataʉtano caena
bayatha Jesús copiya wʉnae tsiwanaya yaputane pon
pecaenaetsiwa tsainchi tsane ichamonaetha xua pebexubiwa
tsainchi Jesús.
\v 65 Equeicha Jesús barai pomonaetha pomonae pia pepuna
ponaewichi, jeye:
\p —Daxota paca jeichi: ‘Dapon aibi pon peitacʉpaewatsi
xua pia coutha pepatopaewa xantha xua tana nepuna ponaewa
tsane, icha Taxa pia coutha jopa copatsiyo xua bara jiwi
pepatsiwa xantha’, paca jeichi, jei Jesús.
\p
\v 66 Poxonae Jesús baxua paeba bapoxonae pin bicheito
pomonae Jesús pepuna ponaewichi barapomonae Jesús cuenta
warapatsi. Barapomonae equeicha nama jopa Jesús puna
ponaetsi.
\v 67 Bapoxonae Jesús pijimonae yainyaba pomonaeyoxae xua
doce poyobe, pomonae Jesús pijimonaexae tatsi. Jesús
pijimonae barai, jeye:
\p —¿Paxam painya irʉ ponaetsirʉ? jei Jesús.
\p
\v 68 Nexata Simón Pedro Jesús jume notatsi. Pedro jeye:
\p —Patatanecanamataxeinaem, dapon aibi tsipae pon papuna
ponan icha paca cuenta ponaetsipatsi. Saya meisa payaputan
xua meisa xam compam yabara pana netsipaebame
peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa
weraweracaeyo.
\v 69 Paxan paca jume cowʉntatsi. Mataʉtano payaputan xua
xam apara pon Nacom caitoroba, pon pepa
Nentacuiruyapuxanepanaem, jei Simón Pedro.
\p
\v 70 Jesús pijimonae jume nota, jeye:
\p —Paxam pomonae doce poyobe pam pomonae tapaca
caitapetsiwichi pam. Daichitha caein jiwana pam cauri
piamonae jiton tatsi, jei Jesús.
\p
\v 71 Poxonae Jesús baxua paeba, Jesús yabara paeba Judas,
Simón Iscariote pexanto tatsi. Bapon Judas Jesús
caenaetsinchi bequein bapon caein jiwana pomonae Jesús
pijimonaexae tatsi, pomonae doce poyobe tatsi.
\c 7
\s Meje yabara poxonae Jesús jopa yabara jume cowʉntichi
peweicho jiwi
\p
\v 1 Bapoxonae Jesús popona ducuanaeta baxota xua Galilea
nacuatha. Jesús aichaxaibi xua pepoponaewa Judea nacuatha,
tsipei judiomonae, pomonae baxota jinompa, ichichipa xua
Jesús pebexubiwatsi.
\v 2 Bara nama imoxoyo tsurucuae tsoponaeba po matacabintha
judiomonae jinompa tsica bomʉxʉxitha xua penabanaenexa
pexaewa. Barapo matacabin ba judiomonae cayabara nanta xeina
xua caena bayatha pinae pia pamo susato jiwi tatsi jinompa
tsica bomʉxʉxitha ira xuepana susato tsurucuae nacuatha.
\v 3 Jesús baraichi pia peweicho jiwi, jeye:
\p —Jopa xote poponaeinde. Judea nacua beya warapiyama xain
baxotiya jinyamonae cacui tane pocotsiwa exaname xua jinya
netsita itʉtsiwa.
\v 4 Pon xua ba ichichipa peyaputaewatsi daxita jiwi, bapon
ba daxita jiwi peitʉtha exana po coyene xua moya peyawʉn
xeinaewa po coyene jiwi copiya jopa yabara yaputaeyo. Bapon
ba jopa nameicha exanaeyo. Xam irʉrʉ barichinde. Daxita
jiwi peitʉtha exande xain cacui tane xua jinya netsita
itʉbiwa neexanaewam, jeichichi Jesús peweicho jiwi.
\p
\v 5 Baxua Jesús baraichichi peweicho jiwi, tsipei Jesús
jopa jume cowʉntichi peweicho jiwi.
\v 6 Nexata Jesús jume barai peweicho jiwi, jeye:
\p —Apara inta cataunxuae dapo matacabi aichica, po
mataqueitha tana naitʉtsiwa judiomonaetha xua Judea
nacuatha. Ichitha poxonae paichichipame xua painya neponaewa
moya bara paponde Judea nacua beya.
\v 7 Pomonae jopa Nacom jume cowʉntichi barapomonae jopa
paca casebiyo. Ichitha xan necaseba tayabara paebixae xua po
coyene pocotsiwa barapomonae exana pejʉntʉ coyeneintha
apara abe.
\v 8 Paxam bara moya paponde ichaxota judiomonae nacaetuta
xua penabanaenexa pexaewa. Xan nama jopa ponaeinyo
cataunxuae canta tamatacabi aichica, jei Jesús.
\p
\v 9 Poxonae Jesús baxua najume weta, bapoxonae abʉ
cataunxuae Galilea nacuatha popona be caentacabiyobe xua
pecoyo weya peponaenexa.
\s Meje yabara poxonae Jesús nasiwa pona Jerusalén tomara
ichaxota judiomonae nacaetuta xua penabanaewa tsane pexaewa
\p
\v 10 Poxonae Jesús peweicho jiwi tatsi bayatha ponaba
penanabanaenexa pexaewa irʉ Jesús bara beya pona. Jesús
compa nameicha pipatotha pona. Jopa pebʉrʉya naponaeyo
jiwitha.
\v 11 Barapo judiomonae penacaetutsiwatha Jesús
wenaweneichi. Barapo judiomonae pia pentacaponaewi tatsi
caemonae nayainyaba, najei:
\p —¿Incane methara? ¿Exota metha popona bapon? najei
barapomonae xua Jesús yabara paebatsi.
\p
\v 12 Barapo pin bicheitomonaetha ichamonae Jesús yabara
paxapaxeya paebatsi. Ichamonae jeye: “Bapon apara pejʉntʉ
coyene xanepanaein”, jei. Ichamonae jeye: “Bʉʉ, metha
jume, apara jiwi muxujainyabeibatsi”, jei barapomonae.
\p
\v 13 Ichitha dapon aibi pon pentha pejume jinaewa jiwi
peitʉtha xua Jesús peyabara paebiwatsi, tsipei judiomonae
pia pentacaponaewi tatsi cunuwatsi.
\p
\v 14 Poxonae cuatro po matacabinbe yapucaewa xua poxonae
judiomonae po matacabintha nacaetuba, bapoxonae Jesús
joniya Nacom pin pia botha. Mataʉtano baxota tamropata
pitaba xua pecuidubiwa jiwitha.
\p
\v 15 Bapoxonae judiomonae yabara najʉntʉ cui coyene
cabenaeca pocotsiwa Jesús beta caununaya pepaebiwa. Yawano
najei:
\p —¿Eta xua metha bapon bichocono yaputane diwesi bequein
jopa nacuidubiyo diwesi xua jopa barichiyo xua waxainchi
wepu wanacuidubiwatsi diwesi? jei.
\p
\v 16 Jesús jume nota barapomonae, jeye:
\p —Po diwesi jiwi cuiduban apara jopa barompaya tacuidubi
coyenewa. Saya apara Taxa pia pecuidubi coyenewan tatsi jiwi
cuiduban, pon tanecui itorobixae baxua.
\v 17 Icha ichʉn ichichipa exana pocotsiwa Nacom ichichipa,
bapon necayabara yaputaena xua po coyene tacuidubi coyenewa.
Bapon yaputaena icha metha bara cuiduban pocotsiwa Taxa
neitoroba, xuano xua ichacuitha icha metha apara cuiduban
pexeinya peayapusʉ itorobi coyenewatha po coyene xua tawa
xua saya tacoutha ichichipan.
\v 18 Pon barompaya pia diwesi pia coutha nayabara paeba,
apara bapon pia xua wʉnae yabara paebichi xua jiwi wʉnaeya
peyabara paebiwa tsane. Ichitha ichʉn pon ichichipa xua
jiwi Nacom wʉnae pejainchiwatsi pon Nacom bapon
peitorobixaetsi, bapon jame po diwesi pexainyei diwesi
paeba. Bapon jame jopa pemuxuitorobin jiwi.
\p
\v 19 “Moisés paca cata pia peitorobi coyenewa. Daichitha
jopa pacayabara jume cui cowʉntsiya exanaem. Bequein
Moisés paca cui itoroba xua bepa pinae jopa jiton pabexubim
tsane. Dapo jumetha, ¿eta xua metha paichichipame xua pata
tanebexubiwam?” jei Jesús.
\p
\v 20 Daxita barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
\p —¡Apara cou cauri xeiname! Dapon apara aibi pon
cabexubapaeba, jei judiomonae.
\p
\v 21 Jesús jume barai barapomonae, jeye:
\p —Daxita paxam payabara najʉntʉ cui coyene cabenaecame,
tsipei pebin axaibi exanan po matacabitha pentaquei seicae
matacabitha.
\v 22 Ichitha paxam irʉ panacuiteibame barapo matacabitha.
Moisés paca cata pia peitorobi coyenewa xua pexui painya
newi thabiwa xua ichaxota pebiwichi xeinatsi xua ichaxota
nareixacaena xua ocho po matacabibetha poxonae yapu
othopeiba. Ichitha Moisés jopa tamropata pitabiyo baxua,
saya jame painya amo susato jiwi tamropata notarʉcʉpa
baxua. Poxonae ocho po matacabibe yapu othopeiba pawi
thabame pebin wʉtixi bequein poxonae pentaquei seicae
matacabi pataetham.
\v 23 Paxam paichichipame xua painya yabara jume cui wetsiwa
xua pocotsiwa Moisés paca cui itoroba. Daxota pexui pebin
wʉtixi pawi thabame ichaxota pebiwichi xeinatsi xua
ichaxota nareixacaena bequein pentaquei seicae matacabi
pataetham poxonae. Icha bara paichim pentaquei seicae
matacabitha, ¿eta pocotsiwa metha pana necasebame xua pebin
axaibi taexanaexae pentaquei seicae matacabitha?
\v 24 Painya xoba pebin payabara paebame xua
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha poxonae
cataunxuae jopa payaputaem pocotsiwa pebin abe exana. Jame
metha copiya pacui yaputaema xua icha bara metha pebin abe
exana tsipei methapara barapo pebin xanepanaya exana.
\s Meje yabara xua Jesús yabara paeba xua ichaxota copiya
popona
\p
\v 25 Pomonae Jerusalén tomaratha jinompa, poxonae
barapomonae Jesús baxua jume tainchi, nayainyaba.
Barapomonae najei:
\p —¿Metha apara baponje, pon yabara paebatsi ichamonae
xua bepa pinae pon bexubichi?
\v 26 Bapon apara jiwi peitabaratha paebuncuajeba. Ichitha
dapon aibi pon pejume matawentsiwatsi bapon. ¿Metha poxoru
pentacaponaewi bapon yabara nanta xeinatsi xua bapon
barapara Mesías pon Nacom itoroba daxota jopa pejumeyo
barapomonae?
\v 27 Ichitha waxainchi yaputainchi xua ichaxota werena pona
bapon. Jame poxonae Mesías patopaena dapon ajibi tsane pon
yaputaena xua ichaxota werena peponaewa Mesías, jei
barapomonae, pomonae Jerusalén tomarapiwi.
\p
\v 28 Jesús cuiduba jiwi Nacom pin pia botha tatsi. Poxonae
Jesús baxua jume tane pocotsiwa jiwi paeba, bapoxonae
Jesús jume daunweya wawai, jeye:
\p —Pana neyabara cananta xeinaeya yaitaneme. Yawa pana
neyabara nanta xeiname xua payaputaneme xua ichaxota werena
taponaewa. Apara jopa tsipatopaeinyo xua taexanaewanexa
pocotsiwan ichichipan tacoutha. Mexeya apara daxota
tsipatopan ichʉn tana neitorobixae pon xua yabara jume
xainyeichi xua barapon bara eca peitabocotha. Bapon paxam
jopa payaputaem.
\v 29 Bapon bara yaitan tsipei bapon pexainya wetsica ponan.
Mataʉtano bapon neitorobica, jei Jesús.
\p
\v 30 Bapoxonae bequein barapomonae ichichipa xua Jesús
pewaetabiwatsi, ichitha Jesús jopa waetabichi tsipei
cataunxuae Jesús pia matacabi jopa tapatopeicaetsi.
\v 31 Pin bicheitomonae Jesús yabara jume cowʉntatsi xua
Jesús apara bara Mesías. Barapomonae Jesús yabara
jeichichi:
\p —Barapo pebin pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana
be pocotsi coyene bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi
paeba xua juinya pinae Mesías pocotsiwa exanaena, jei
barapomonae.
\s Meje yabara poxonae fariseomonae itoroba policiamonae xua
Jesús pewaetabiwa tsainchi
\p
\v 32 Bapoxonaerʉ fariseomonae jume tane pocotsiwa jiwi
Jesús yabara baraichi: “Bapon apara Cristo”, xua jei
jiwi. Nexata bapoxonae fariseomonae irʉrʉ sacerdotemonae
pia pentacaponaewi tatsi, daxita barapomonae itoroba
policiamonae Nacom pin pia bo beya xua Jesús pewaetabiwa
tsainchi.
\v 33 Nexata Jesús jei jiwitha:
\p —Saya caeto paca barʉ popoinchi. Bapoxonae pirapaeyo
equeicha tacoya beicha Taxa beicha ponaein pon tana
neitorobixae.
\v 34 Paxam pana newenawenam tsane ichitha jopa pana
necaxinaem tsane. Tsipei jopa paca itacʉpae tsane xua
painya neponaewa xua ichaxota taponaewa tsane, jei Jesús.
\p
\v 35 Nexata judiomonae caemonae nayainyaba, najei:
\p —¿Exota metha bapon ponaena xua jopa wacaxinaewa
tsainchi? ¿Metha icha judiomonaetha ponaena jampa po
judiomonae icha nacua werena pona po judiomonae griegomonae
barʉ jinompa jampa? Metha pia bapoxonae bapon cuidubichi
barapo judiomonae, griegomonaeno.
\v 36 ¿Eta xua metha baxua caunuta poxonae naca jei: ‘Paxam
pana newenawenam tsane ichitha jopa pana necaxinaem tsane,
tsipei jopa paca itacʉpae tsane xua painya neponaewa xua
ichaxota taponaewa tsane’, poxonae xua naca jei? najei
judiomonae.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ira
bʉxʉpana mene epatoyaya ichawa beya mene pona
\p
\v 37 Po matacabi opi ducuanayaba xua po mataqueitha
judiomonae nacaetuta xua penabanaenexa pexaewa, barapo
matacabi bichocono peainya cui matacabi. Barapo matacabitha
Jesús uncua jiwi peitabaratha tatsi. Mataʉtano jume
daunweya wawaya jeye:
\p —Icha ichʉn meratsipa, bʉ pona xan berena xua
peapaenexa mera.
\v 38 Nacom Pejume Diwesitha paeba: Pinae pon tana nejume
cowʉntsiwa bichocono jʉntʉ coyene yʉyʉca
exanaponaeinchi po coyene xua tana nejume cowʉntsiwa, icha
be pinae mene ichi tsane po mene ira bʉxʉpana mene, po
mene xua ichawa beya epatoyaya mene pona bichocono pemene
nayʉca ponaexae, jei Jesús.
\p
\v 39 Baxua Jesús paeba, xua pomonae pejume cowʉntsiwa
tsainchi, barapomonae pinae xeinaena Nacom pia Pejumope
tʉnaxʉ tatsi. Ichitha cataunxuae Nacom pia Pejumope
tʉnaxʉ tatsi aichica. Tsipei cataunxuae Jesús jopa
tʉpaeyo naetotha. Mataʉtano tsipei cataunxuae jopa ponaeyo
Nacom beicha. Bapoxonae bexa tsane barapomonae pomonae
Jesús pejume cowʉntsiwichi xeinaena Nacom pia Pejumope
tʉnaxʉ tatsi.
\s Meje yabara poxonae jiwi Mesías yabara najume
matsontsonobatsi
\p
\v 40 Baxota irʉrʉ ena ichamonae pomonae Jesús jume
tainchi poxonae yabara paeba mera. Barapoxonae barapomonae
najume matsontsonobiya paeba. Ichamonae jeye:
\p —Apara barapo pebin pon Nacom peitorobi jume pepaebin,
pon wʉnae ewatatsi, pon bewa juinya patopaena, jei.
\p
\v 41 Ichamonae jeye:
\p —Apara barapo pebin, bapon apara Mesías pon Nacom
itorobeicapaeba peitaboco wetsica, jei.
\p Ichitha ichamonaerʉ jeye:
\p —Jume apara, apara Mesías aibi, tsipei Mesías jopa
patopaeyo Galilea nacua werena.
\v 42 Tsipei Nacom Pejume Diwesitha jeye: ‘Bapon Mesías
itorobarecaein. Bapon Mesías David pia pemomoxi susato
jiwanapin tatsi, pon caena bayatha Judea nacuamonae
itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi naexana. Bapon Mesías
Belén tomaratha naexanaena, po tomaratha David ichaxota
popona bayatha’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei
barapomonae.
\p
\v 43 Daxota pinmonae najume matsontsonoba, tsipei daxita
barapomonae Jesús ichawa beya barompaya yabara nanta
xeinatsi.
\v 44 Barapomonae jiwanamonae bequein ichichipa xua Jesús
pewaetabiwatsi, ichitha dapon aibi pon Jesús
pewaetabiwatsi.
\s Meje yabara poxonae pentacaponaewi jopa Jesús yabara
jume cowʉntichi
\p
\v 45 Bapoxonae policiamonae pomonae Nacom pin pia bo peyapu
eenaewi nawibiya fariseomonae beya yawa sacerdotemonae pia
pentacaponaewi tatsi beyano. Daxita barapomonae policiamonae
yainyabatsi, jeichichi:
\p —¿Eta xua metha jopa pacarendenaem Jesús? jei daxita.
\p
\v 46 Barapo policiamonae jume nota barapomonae, jeye:
\p —¡Dapon aibi ichʉn pon beta pepaebiwa, icha bapon ichi
xua beta wʉnaeya paeba! jei.
\p
\v 47 Daxita nexata barapomonae policiamonae jume notatsi,
jeye:
\p —¿Paxam irʉrʉ jiwi pacui jʉpame, xua irʉrʉ pajume
cowʉntame bequein bara bapon paca muxuitoroba?
\v 48 Tsipei apara jopa payaputaem xua judiomonae pia
pentacaponaewi tatsi jopa yabara jume cowʉntsiyo bapon.
Irʉ fariseomonae pia pentacaponaewi tatsirʉ jopa yabara
jume cowʉntsiyo bapon.
\v 49 Pomonae Jesús jume cowʉntatsi apara barapomonae jopa
yaputaeyo pocotsiwa Nacom paeba pia peitorobi jumeintha.
Barapomonae apara Nacom atene cana exanaena xua petsita
natsicuentsixaetsi xua abe petsita exanaexaetsi, jei daxita
fariseomonae.
\p
\v 50 Barapo fariseomonae jiwanapin baxota eca, pon pewʉn
Nicodemo, pon merawitha bayatha Jesús siwa poinchi. Bapon
Nicodemo jeye fariseomonaetha xua ichamonaetha:
\p
\v 51 —Waitorobi coyenewatha ba jeichichi: ‘Jopa bewa
yabara paebichi pebin xua penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae poxonae cataunxuae jopa jume taetsi bapon
pocotsiwa exana. Jame copiya matha bewa jume taetsi xua
bapon pia coutha nayopita xua pocotsiwa exana’, ba
jeichichi, jei Nicodemo.
\p
\v 52 Nexata fariseomonae Nicodemo jume notatsi, jeye:
\p —¿Xam irʉrʉ barichim Galilea nacuapin naexaname, po
Galilea nacuapiwi jopa beta yaputaeyo? Maisa jame matowa
yorobare Nacom Pejume Diwesi. Xain yaputaneme xua dapon aibi
pon xua Nacom peitorobi jume pepaebin, pon Galilea nacua
werena pona, jei fariseomonae.
\s Meje yabara poxonae yabʉyo abe exana poxonae nasi cui
wainmeinta icha pebintha bequein pia pebin xeinaetha
\p
\v 53 Nexata daxita barapomonae barompaya pia bon be-iyiya.
\c 8
\p
\v 1 Nexata Jesús pona demxuwa beya, po demxuwa pewʉn
demxu Olivowa.
\v 2 Icha matacabitha poxonae pentha tsina, bapoxonae
equeicha Jesús caibeya pona Nacom pin pia bo tatsi beya.
Pinmonae Jesús imoxoyo caquita poinchi. Jesús eca yawa
tamropata pitaba xua pecuidubiwa jiwi.
\v 3 Bapoxonae judiomonae, pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés
pia peitorobi coyene tatsi, irʉrʉ fariseomonae, daxita
barapomonae carendena petsiriwa Jesús pia xantha tatsi.
Barapomonae cui taepona poxonae barapo petsiriwa nasi cui
wainmeinta icha pebintha bequein pia pebin xeinaetha.
Bapoxonae daxita barapomonae barapo petsiriwa cuaranotatsi
pin bicheito itabarayo deca xuano xua Jesús peitabarayo
deca tatsi.
\v 4 Daxita fariseomonae irʉrʉ judiomonae, pomonae jiwi
pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi daxita
barapomonae Jesús baraichi, jeye:
\p —Pon jiwi Necuidubim, paxan jemeicha pacui taeponan xua
barapo yabʉyo abe exana, poxonae nasi cui wainmeinta icha
pebintha bequein pia pebin xeinaetha.
\v 5 Moisés pia peitorobi coyenewatha naca tsipaeba xua
pinae bewa tʉpa exanaetsi ibowantha powaxi poxonae barapo
coyene exana xua abe exana. ¿Incane irʉ xamdʉ? ¿Jinya
eta xua pana netsipaebichi xua pata cana exanaewa bapowatha?
jei.
\p
\v 6 Baxua naemata Jesús yainyabatsi, pia poxonae Jesús
abeya jume notsina bapoxonae pia barapomonae Jesús abe
yabara paebichi. Nexata bapoxonae Jesús irabe taeuncuareca
yawano ira tinano pecobesitotha.
\v 7 Tsipei barapomonae matowa Jesús yainyabatsi, daxota
Jesús equeicha nantacotaxuba. Yawano barai barapomonae,
jeye:
\p —Caein paxam jiwana pam, pon bapana jopa abe exanae, bʉ
bapon jame copiya matha bapowa cuintabatsi ibototha, jei
Jesús.
\p
\v 8 Equeicha Jesús irabe taeuncuareca. Yawano equeicha
Jesús ira tina pecobesitotha.
\v 9 Ichitha poxonae barapomonae Jesús jume tainchi,
bapoxonae daxita barapomonae barompaya nanthʉthʉ cayabara
nanta xeina xua irʉrʉ abe exanarʉ barapomonae. Daxita
barapomonae Jesús pia xainya weya tatsi tsana
nanatsixibapona. Copiya penapataewi pona, bapoxonae cotacaya
ichamonae nawibiya, beya jiwaibi. Saya meisa barapo yabʉyo
compa uncua Jesús pia xantha tatsi.
\v 10 Bapoxonae Jesús equeicha nantacotaxuba. Yawa Jesús
tane barapo yabʉyo xua compa uncua pia xantha tatsi. Jesús
barai yabʉyo, jeye:
\p —¿Incane dapomonae? ¿Dapomonae aibi pomonae cayabara
paeba xua nenatsicuentsiwa xua abe neexanaexae Nacomtha? jei
Jesús.
\p
\v 11 Barapowa Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Jume, Tanecanamataxeinaein, dapomonae aibi pomonae
neyabara paeba xua tanatsicuentsiwa xua abe taexanaexae
Nacomtha, jei.
\p Nexata Jesús barai bapowa, jeye:
\p —Xan irʉrʉ jopa cayabara paebi tsainchi xua
nenatsicuentsiwa xua abe neexanaexae Nacomtha. Nawiyama,
equeicha jopa abe peexanae cuiru coyene exanaeinde, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús namchi, jeye: “Icha pecoicha
ichi xua jiwi beta tane cana exainchi merawi, barichin xan
jiwi cana exanan xua Nacom beta peyaputaewatsi”, jei Jesús
\p
\v 12 Equeicha Jesús tsipaeba jiwi Nacom pin pia botha.
Jesús jeye:
\p —Icha pecoicha ichi xua jiwi beta tanecana exainchi
merawi, barichin xan jiwi cana exanan xua Nacom beta
peyaputaewatsi xua pomonae jinompa po cae pin nacuathe. Pon
nejume cowʉnta, bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua bapon jopa abe
peexanaenexa, jei Jesús.
\p
\v 13 Nexata fariseomonae Jesús baraichi, jeye:
\p —Xam apara jinya coutha nayabara diwesi paebame, daxota
jopa be paca jume cowʉntichi tsipei jopa ainya cuiyo
pocotsiwa paebame, jei fariseomonae.
\p
\v 14 Jesús jume nota barapomonaetha, jeye:
\p —Xua xan nayabara diwesi paeban, baxua apara xainyan,
bequein bara tacoutha nayabara diwesi paeban saya. Tsipei
yaputan ichaxota werena taponaewa xuano xua ichaxota beya
taponaewa tsane. Ichitha paxam jopa payaputaem ichaxota
werena taponaewa xuano xua ichaxota beya taponaewa tsane.
\v 15 Paxam jiwi payabara paebame xua penatsicuentsiwa xua
abe peexanaexae Nacomtha saya xua poxonae pataneme xua exana
icha po cae pin nacuathepiwi ichi. Xan jopa bapana jiwi
yabara paebinyo xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae
Nacomtha saya xua poxonae tan xua exana.
\v 16 Icha jiwi yabara paeban xua penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae Nacomtha bara pexainyei coyeneyatha exanan.
Tsipei jopa bapana companyo poxonae jiwi yabara paeban xua
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha tsipei Taxa
Nacom nebarʉ exana baxua pon tana neitorobixae.
\v 17 Painya itorobi coyenewatha jeye: ‘Icha ichʉnbe nanta
jʉpaeya yabara paebabe pocotsiwa tanebe bewa baponbe pajume
cowʉntsiname tsipei baxua apara ainya cui’, jei.
\v 18 Xan tacoutha nayabara diwesi paeban. Irʉrʉ Taxa
neyabara diwesi paeba, pon tana neitorobixae. Daxota Taxa
pana nacueyatanbe, jei Jesús.
\p
\v 19 Nexata barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye:
\p —¿Incane Axa, exota poponara? jei.
\p Jesús jume nota, jeye:
\p —Paxam jopa pana neyaitaem, mataʉtano Taxa jopa
payaitaem. Icha pana neyaitaetsipame bapoxonae metha
payaitaetsipame Taxa, jei Jesús xua fariseomonae
tsipaebatsi.
\p
\v 20 Baxuan Jesús caunuta poxonae tsipaeba jiwi Nacom pin
pia botha tatsi. Jesús imoxoyo uncua ichaxota jiwi jeba
paratixi Nacom nexa. Dapon aibi pon Jesús pewaetabiwatsi,
tsipei Jesús pia matacabi cataunxuae taaichicatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús namchi: “Jopa paca itacʉpae
tsane xua painya neponaewa tsane ichaxota taponaewa tsane”,
jei Jesús
\p
\v 21 Equeicha Jesús jeye barapo fariseomonaetha:
\p —Bexa equeicha caibeicha ponaein. Paxam pana
neitaxanaename painya tapaca cayawenaenexa tsainchi abe
painya neexanae cuiru coyenein weya. Jopa paca capanepae
tsainchi abe painya neexanae cuiru coyenein weya xua poxonae
pawerapaename. Jopa paca itacʉpae tsane xua painya
neponaewa ichaxota taponaewa tsane, jei Jesús
fariseomonaetha.
\p
\v 22 Nexata judiomonae caemonae najei:
\p —¿Eta pocotsiwa metha bapon naca tsipaeba xua pinae
jopa tae tsainchi xuano xua pinae jopa naca itacʉpae tsane
xua waponaewa ichaxota bapon peponaewa tsane? ¿Metha pia
coutha pia nabexuichi? jei judiomonae.
\p
\v 23 Nexata Jesús barai judiomonae, jeye:
\p —Paxam saya betsiquepiwi pam. Xan seicaya nama
athabeicha tapoponaein. Paxam seicaya nama po cae pin
nacuathepiwi pam. Xan nama po cae pin nacuathepin aibi.
\v 24 Daxota bayatha paca jeichi: ‘Paxam jopa paca capanepae
tsainchi abe painya neexanae cuiru coyenein weya poxonae
pawerapaename’, jan. Tsipei jopa pana neyabara jume
cowʉntsim po coyene xua bara tana neitacʉpaewa xua tapaca
cayawenaewatsi, daxota pamuxuna werapaename abe painya
neexanae cuiru coyenein, jei Jesús judiomonaetha.
\p
\v 25 Nexata barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye:
\p —¿Jintam xamda? ¿Etapo jitom? jei.
\p Jesús jume nota barapomonae, jeye:
\p —Poxonae aena tamropata pitaban xua paca cuidubatsi,
bapoxonae bayatha nayopichiya paca tsipaebatsi po coyene xua
ichaxota werena taponaewa.
\v 26 Acoibi nawita xua yabara tapaca tsipaebiwatsi po
coyene xua abe peexanae cuiru coyenein painya neexanaewa xua
daxota Nacom patsita natsicuentame xua abe painya
neexanaexae Nacomtha. Taxa neitoroba xua jiwi tatsipaebiwa
pocotsiwa bayatha Taxa jume tan. Taxa bara yatsicaya jume
xainyeya paeba, jei Jesús.
\p
\v 27 Ichitha barapomonae jopa yaputaeyo poxonae Jesús jeye
Nacom yabara: “Taxa”, jei xua apara Paxa caunuta, pon
Nacom.
\v 28 Daxota Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Poxonae paxam naetotha pana necobe matatabarutsiname
xan ponxaein Nacom Tananeitapetsinxae, bapoxonae pana
neyaputaename xua deta cou apara barapo jiton xan.
Mataʉtano pana neyaputaename xua xan jopa tacoutha nayabara
paebinyo, saya xua cueicueijan pocotsiwa Taxa necuiduba.
\v 29 Tsipei pon neitoroba apara nebarʉ popona. Taxa bapana
jopa compa popona neexanae tsipei saya exaneiban pocotsiwa
Taxa tsita xanepanatsi, jei Jesús.
\p
\v 30 Poxonae Jesús baxua caunuta pinmonae judiomonae
Jesús jume cowʉntatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba Nacom pijimonae
tatsi irʉ pomonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi
piamonae tatsi
\p
\v 31 Nexata bapoxonae Jesús barai judiomonae, po
judiomonae Jesús pejume cowʉntsixaetsi. Jesús jeye:
\p —Icha paxam xanepanaya pana nejume cowʉntsiya
exanaponaeya jinompaename pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi,
bapoxonae bara pepa tajimonae pam tsane.
\v 32 Bapoxonae payaputaename po coyene pexainyei coyenewa.
Mataʉtano papanenebiyaename pexainya weya pon paca itoroba
xua abe painya neexanaewa, jei Jesús.
\p
\v 33 Barapo judiomonae, Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Apara paxan Abraham pia pemomoxi susato jiwi tatsi pan.
Dapon aibi pon pana itoroba xua pata taexanaewa poxonae pana
itoroba xua poxonae pana busi tatane. ¿Eta pocotsiwa metha
pana nejam: ‘Paxam papanenebiyaename pexainya weya pon paca
itoroba xua abe painya neexanaewa’, pana nejam? jei pomonae
Jesús jopa jume cowʉntichi.
\p
\v 34 Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Xaniyan paca tsipaebatsi daxita pomonae xua abe
peexanae cuiru coyenein exana barapomonae bara exana po
coyenein pia pepon itorobatsi icha jiton ichi pon amanaya
tanacuita ichʉn xua poxonae bewa exanae pocotsiwa
peitorobixaetsi poxonae busi cui tatainchi.
\v 35 Pon ba amanaya tanacuita ichʉn, bapon ba apara
piamonae aibi pomonae peitorobixaetsi, tsipei bapon pebusi
cui taetaeinchi. Ichitha pon ba xua ichʉn pexantoxae tatsi,
bapon ba ataya pexanto tatsi bara piamonae pexeinaexae
bapon.
\v 36 Daxota xan Nacom Pexanton, icha panenebiya paca cana
exainchi caurimonae pia pentacaponaein tatsi weya, pon xua
paca itorobeiba xua abe painya neexanaewa, barapoxonae bara
ataya paca capanenebiya tsoponeibi tsainchi bapon pexainya
weya tatsi.
\v 37 Bayatha yabara paca yaputainchi xua Abraham pia
pemomoxi susatopiwi tatsi pam. Daichitha paichichipame xua
pana nebexubame, jopa painya neichipaexae xua painya nejume
taewa pocotsiwa paca tsipaebatsi.
\v 38 Xan yabara paeban po coyenein xua Taxa netsita itʉta.
Paxam paexaname xua po coyenein painya axa paca itoroba, jei
Jesús.
\p
\v 39 Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
\p —¡Pata tamo susatopin pon be pata taxa patsicotan,
bapon apara Abraham! jei barapomonae.
\p Ichitha Jesús jume barai, jeye:
\p —Icha bara Abraham pia pexui tatsi pam tsipaem, metha
bara paexanaetsipame pocotsiwa bapon bayatha caena exana.
\v 40 Bequein bara paca tsipaebatsi po coyene pexainyeiwa
xua po coyene Nacom necuiduba, ichitha paichichipame xua
pana nebexubame. Apara Abraham jopa bapana baxua daichi.
\v 41 Paxam bara barapocotsiwa paexaname pocotsiwa painya
axa exana, jei Jesús.
\p Nexata barapomonae Jesús baraichi, jeye:
\p —Paxan dapomonae pan aibi pomonae piacoibi jiwi pan,
tsipei pata taena jopa nasi cui wainmeinchiyo. Paxan
xaniwaicha payaputan xua bara compa painta pata taxa, bapon
Nacom, jei barapomonae.
\p
\v 42 Nexata Jesús jume barai, jeye:
\p —Icha bara Nacom pia pexui pam tsipaem metha pana
neantobe tsipaem. Tsipei Nacom bapon pia xainya wetsica
ponan, anoxuaeno bara uncuanje. Apara jopa daxua
tsipatopaeinyo xua tacoutha tana nayabara paebiwa tsane.
Saya patopan poxoru Nacom neitoroba.
\v 43 Paxam jopa payaputaem xua paca tsipaebatsi poxoru jopa
be painya nejume taexae baxua pocotsiwa paca tsipaebatsi.
\v 44 Caurimonae pia pentacaponaein tatsi, bapon apara
painya axa. Barapo caurimonae pia pentacaponaein tatsi bapon
piamonae tatsi pam daxota paexaname pocotsiwa bapon paca
itoroba. Barapo caurimonae pia pentacaponaein tatsi jiwi
jutebapoinchi poxonae Nacom aena nacua forota weya, xua beya
anoxuae. Bapon bapana jopa xainyeya pepaebin tsipei po
jʉntʉ coyene Nacom xainyeya peyabara paebiwatsi jopa
xeinaeyo. Poxonae bapon naerabiya paeba, baxua paeba tsipei
barapo penaerabi jʉntʉ coyene xeina. Bapon jiwi itorobatsi
xua jiwi naerabiya pepaebeibiwa tsane.
\v 45 Paxam bapon piamonae tatsi pamxaem daxota jopa
xaniwaicha pana nejume cowʉntsim pocotsiwa xainyeya
tapaebiwa.
\v 46 Paxam caein jiwana pam dapon aibi pon tana neyabara
jeiwa: ‘Maisa bapon abe exana’, pon tana neyabara jeiwa.
Bequein bara pexainyei jume paca tsipaebatsi daichitha jopa
pana nejume cowʉntsim.
\v 47 Pon ba Nacom piamonae tatsi baraba namuxu naewata
pocotsiwa Nacom paeba. Paxam apara jopa Nacom piamonae tatsi
pam, daxota jopa bepajume cowʉntsim pocotsiwa Nacom paeba,
jei Jesús xua judiomonae tsipaebatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús namchi: “Poxonae cataunxuae
Abraham jopa poponaeyo, caena bayatha tsiwanaya ataya
poponeiban”, jei Jesús
\p
\v 48 Nexata equeicha judiomonae Jesús baraichi, jeye:
\p —Bara xainyeya paca yabara paebatsi poxonae pana najan:
‘Bapon apara Samaria nacuamonaepin, apara cauri xeina’,
poxonae paca yabara jeichichi, jei judiomonae.
\p
\v 49 Jesús jume nota, jeye:
\p —Xan apara cauri jopa nebarʉ poponaeyo. Saya xua exanan
bara pocotsiwa jiwi cana exanan xua Taxa wʉnae
pejainchiwatsi, ichitha nama paxam pana necasebame, saya
abeya pana neyabara paebame.
\v 50 Jopa netsita ainya cuiyiyo xua jiwi wʉnae tana
nejainchiwa. Bequein Taxa ichichipa xua jiwi wʉnae tana
nejainchiwa. Bapon Taxa yabara paebina jiwi pomonae xua abe
peexanaewa xua penatsicuentsiwa xua abe petsita
exanaexaetsi.
\v 51 Xaniyan paca tsipaebatsi pon nejume cowʉntsiya
exanaena pocotsiwa paeban, bapon jopa bapana tʉpae tsane,
jei Jesús.
\p
\v 52 Bapoxonae judiomonae Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Bara xaniwaicha payaputan xua xam cabarʉ popona cauri.
Abraham irʉrʉ pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi
daxita barapomonae caena bayatha werapa. Ichitha xam pana
nejam: ‘Pon nejume cowʉntsiya exanaena pocotsiwa paeban,
bapon jopa bapana tʉpae tsane’, pana nejam.
\v 53 ¡Xam apara jopa toxeincha ainya cuim Abraham pon pata
tamo susatopin! Bapon caena bayatha tʉpa irʉrʉ caena
bayatha werapa pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi. ¿Eta
xua metha jinya coutha nanta xeiname xua ichamonae cayabara
nanta xeinaena xua xam pon peainya cui jitom? jei
judiomonae.
\p
\v 54 Jesús jume nota, jeye:
\p —Icha saya compa xan tacoutha wʉnae najaintan baxua
jopa xapain wʉnaeyo. Jame pon wʉnae nejainta bapon apara
Nacom, pon payabara jam: ‘Apara pata Taxa, bapon Nacom’,
pajam.
\v 55 Bequein baxua papaebame daichitha jopa xapain payabara
yaputaem Nacom. Xan Nacom yaputan. Ichitha icha jan
tsipaein: ‘Bapon jopa yaputaeinyo’, jan tsipaein, metha
apara naerabichipan icha paichim xua naerabiya papaebame
poxonae. Ichitha xan yatsicaewa yaputan Nacom daxota bara
baxuan itapeta exanan xua pocotsiwa tana neitorobixae pon
Taxa bapon Nacom.
\v 56 Abraham painya amo susatopin bayatha yabara wʉnae
yaputane xua tapatopaewa tsane po cae pin nacuathe tsique.
Daxota bapon bichocono jʉntʉ coyene weiweina. Bara xainyei
patopan po cae pin nacuathe tsique daxota bichocono jʉntʉ
coyene weiweina bapon.
\p
\v 57 Nexata judiomonae Jesús baraichi, jeye:
\p —Apara pena jitom cataunxuae, jopa xeinaem apara
cincuenta po weibe. ¿Eta pocotsiwa metha jam: ‘Abraham
tan’, jam? Bara caena bayatha Abraham tʉpaba, jei
judiomonae.
\p
\v 58 Jesús jume nota, jeye:
\p —Xaniyan paca tsipaebatsi poxonae cataunxuae Abraham
jopa poponaeyo caena bayatha tsiwanaya ataya poponeiban, jei
Jesús judiomonaetha.
\p
\v 59 Nexata bapoxonae barapomonae anaepanaya ibowan
notarʉcʉpa pecuinbabinexatsi Jesús. Ichitha Jesús
nantsiyataraba yawa ponataba Nacom pin pia bo weya. Jesús
xenta iya, barapomonae pia xainya iya tatsi.
\c 9
\s Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon peitata
nacʉtsin, pon xua pexuyotha yawa naexana
\p
\v 1 Irʉrʉ Jesús Nacom pin pia bo weya barʉ pona
pijimonae xua poxonae namtotha barʉ ecapona. Bapoxonae
Jesús caxina pebin pon peitata nacʉtsin xua pon pexuyotha
yawa naexana.
\v 2 Jesús pijimonae yainyabiyatsi, jeye:
\p —Patatanecuidubim, ¿eta pocotsiwa metha bapon itata
nacʉtsiya naexana? ¿Metha poxoru paxa tatsi abe exana?
¿Metha poxoru pena tatsi abe exana? ¿Ichacuitha metha
tsipae poxoru bapon pia coutha abe exana? jei barapomonae.
\p
\v 3 Jesús pijimonae jume barai, jeye:
\p —Jume apara, jopa apara itata nacʉtsiyo poxoru abe
peexanaexae bapon. Mataʉtano jopa apara baxua xua paxa
tatsi abe peexanaexae. Mataʉtano jopa apara baxua xua pena
tatsi abe peexanaexae. Jame apara bapon itata nacʉta xua
jiwi peyaputaenexa xua Nacom peayapusʉwa xeina xua axaibi
peexanaenexa tsainchi bapon.
\v 4 Jiton ba nacuita poxonae cataunxuae pentha tsuncuae.
Poxonae quirei tsuxubi pebin ba jopa itacʉpaetsi xua
penacuichiwa. Xan barichin. Poxonae cataunxuae poponan po
cae pin nacuathe bewa exanaein tanacuichiwa. Barapo
tanacuichiwa apara pia penacuichiwa tatsi pon tana
neitorobixae. Poxonae tʉpaein jopa neitacʉpae tsane xua
taexanaewa barapo tanacuichiwa xua bayatha Nacom neitoroba.
\v 5 Poxonae cataunxuae po cae pin nacuathe poponanje jiwi
yawenan xua Nacom beta peyabara yaputaewa tsainchi, icha
jiton ichichi pecoicha xua yawenatsi merawi xua beta
penecotsiwa, jei Jesús pijimonaetha.
\p
\v 6 Poxonae Jesús baxua najume weta, bapoxonae iratha
naone sutaba, yawa peonetha tsoroboyo nacobena ponaxuba.
Bapoxonae Jesús barapo tsoroboyotha itacuere caxueba
peitata nacʉtsin.
\v 7 Nexata Jesús barai bapon, jeye:
\p —Ponare fetiyo beya, po fetiyo pewʉn Siloé. Barapo
Siloé fetiyotha naitacuere waexore, jei Jesús. (Barapo
Siloé fetiyo wʉn jei: “Po fetiyo Nacom itoroba”, jei.)
\p Pon peitata nacʉtsin pona fetiyo beya naitata waexubano.
Poxonae equeicha bapon caibe iya Jesús beya, nama bara
itacʉpatsi xua petaewa.
\v 8 Bapon pia petsicuarabʉ enaewichi tatsi, irʉno pomonae
pecui yaputaexaetsi xua poxonae bapon aitatabeya popona
daxita barapomonae bapon yabara natsipaebatsi. Ichamonae
jeye:
\p —¿Apara baponda pon iratha jiwi wʉquequeibara
paratixi? jei.
\p
\v 9 Ichamonae jeye:
\p —Aa, apara bapon, pon iratha jiwi wʉquequeiba paratixi,
jei.
\p Ichamonae jeye:
\p —Apara bapon aibi. Saya apara be bapon, jei.
\p Ichitha pon peitata nacʉtsin pia coutha jeye:
\p —Apara bara xan tsocuaein, jei.
\p
\v 10 Nexata daxita barapomonae peitata nacʉtsin
yainyabatsi, jeichichi:
\p —¿Eta xua metha anoxuae taneme? jei daxita barapomonae.
\p
\v 11 Pon peitata nacʉtsin jume nota barapomonae, jeye:
\p —Pon pewʉn Jesús, bapon tsoroboyo peonetha nacobena
pontaba, bapoxonae barapo tsoroboyotha neitacuere caxueba.
Yawa nejei: ‘Fetiyo beya ponare, po fetiyo pewʉn Siloé.
Barapo fetiyotha naitacuere waexore’, nejei. Bara barabeya
ponan. Poxonae baxota naitacuere waexuban, bapoxonae bara
tan, jei bapon.
\p
\v 12 Bapoxonae peitata nacʉtsin yainyabatsi barapomonae,
jeichichi:
\p —¿Incane dapo pebin, pon caaxaibi exana? jeichichi.
\p Bapon jume barai bapomonae, jeye:
\p —Bʉ, canta jopa taeinyo, jei bapon.
\s Meje yabara poxonae pon equeicha xua itata wʉnae matowa
yainyabatsi xua fariseomonae matowa yainyaba
\p
\v 13 Pon xua equeicha itata wʉnae, pomonae pia
petsicuarabʉ enaewichi tatsi barapomonae bapon capoinchi
fariseomonae beya.
\v 14 Ichitha po mataqueitha Jesús axaibi exana pon peitata
nacʉtsin, xua poxonae tsoroboyo peonetha nacobena pontaba,
barapo matacabi apara judiomonae pia pentaquei seicae
matacabi tatsi.
\v 15 Bapoxonae bapon yainyabatsi fariseomonae, jeye:
\p —¿Eta bichim xua anoxuae jamaisa necotame? jei
fariseomonae.
\p Bapon jume barai, jeye:
\p —Bapon tsoroboyo peonetha neitacuere caxueba. Bapoxonae
naitacuere waexuban meratha. Bapoxonae yawa bara necotan,
jei fariseomonaetha.
\p
\v 16 Bapoxonae fariseo jiwanamonae bapon baraichi, jeye:
\p —Pon caaxaibi exana apara Nacom jopa bapon itorobicaeyo,
tsipei bapon jopa yabara barʉ cui itura jinaeyo barapo
pentaquei seicae matacabi, jei fariseo jiwanamonae.
\p Ichamonae jeye:
\p —Icha bapon peajʉntʉcoyenebein, ¿metha nexata eta
pocotsiwa pexeinya petsita itʉtsi coyenewa exana? jei.
\p Daxita barapo fariseomonae nantiya najume matsontsonoba.
\v 17 Equeicha fariseomonae, pon bayatha itacuere axaibi
exainchi, bapon yainyabatsi, jeichichi:
\p —¿Incane xam, eta xua yabara nanta xeinamerʉ pon
caaitacuerexaibi exana? jei fariseomonae.
\p Bapon jume epa pita, jeye:
\p —Yaitama bapon neaxaibi exana metha moya bara bapon, pon
Nacom peitorobi jume pepaebin, jei bapon.
\p
\v 18 Ichitha judiomonae jopa bejume cowʉntsiyo pocotsiwa
pon peitata nacʉtsin bayatha itacuere axaibi exainchi xuano
xua anoxuae itacʉpatsi xua petaewa. Daxota bapoxonae barapo
judiomonae pon itacuere axaibi exainchi paxa tatsi wabatsi,
yawa pena tatsi wabatsi.
\v 19 Barapo judiomonae jeye coxiyʉnbetha:
\p —¿Baponje bara yatsicaya painya nexanto? ¿Apara bara
bapon pon bayatha yaitata nacʉtsiya naexana? ¿Eta bichi
xua anoxuae itacʉpatsi xua penecotsiwa? jei judiomonae.
\p
\v 20 Barapo coxiyʉnbe jume notabe, jeibe:
\p —Bara yatsicaewa payaputan xua bapon barapara pata
taxanto. Mataʉtano payaputan xua bayatha bapon itata
nacʉtsiya naexana.
\v 21 Daichitha jopa payaputaeinyo xua eta bichi xua bapon
anoxuae necota. Mataʉtano jopa payaputaeinyo xua pon pata
taxanto itacuere axaibi exainchi. Paxam moya bara bapon
payainyabare. Bʉ nexata bapon pia coya paca jume notsina
tsipei apara bayatha pinyo, jeibe coxiyʉnbe.
\p
\v 22 Barapo coxiyʉnbe cunuwa judiomonae cunuwatsi. Tsipei
judiomonae bayatha jei: “Pomonae Jesús yabara jume
cowʉntatsi, pomonae xua jeye: ‘Jesús apara bapon Mesías
pon Nacom itorobica’, pomonae jeye, barapomonae paitawetan
pata penacaetutsi bo weya”, jei barapo judiomonae. Daxota
barapo coxiyʉnbe pijunuwi jopa jeibe: “Apara bapon Jesús
pon Mesías bapon painta taxanto itacuere axaibi exainchi”,
jopa jeibe.
\v 23 Daxota barapo coxiyʉnbe barapo judiomonaetha jeibe:
“Paxam moya bapon payainyabare. Bʉ nexata bapon pia coya
paca jume nota tsipei bayatha pinyo”, jeibe coxiyʉnbe.
\p
\v 24 Bapoxonae equeicha judiomonae pon itacuere axaibi
exainchi yainyabatsi, jeichichi:
\p —Yatsicaewa xainyeya pana netsipaebare xua irʉrʉ Nacom
necajume taenexa. Paxan payaputan xua Jesús bapon apara pon
peajʉntʉcoyenebein, jei judiomonae.
\p
\v 25 Bapon jume nota barapo judiomonaetha, jeye:
\p —Xan jopa yabara yaputaeinyo xua icha metha bapon pon
peajʉntʉcoyenebein. Saya meisa yaputan xua copiya taitata
nacʉtsin xuano xua anoxuae neitacʉpa xua tanecotsiwa, jei
bapon.
\p
\v 26 Equeicha barapo judiomonae bapon yainyabatsi,
jeichichi:
\p —¿Eta caitacuere ichi poxonae caaitacuerexaibi exana?
jei judiomonae.
\p
\v 27 Bapon jume nota barapo judiomonae, jeye:
\p —Bara bayatha paca tsipaebatsiba. Came jopa yabara pana
nejume cowʉntsim. ¿Eta xua metha equeicha bepa baxua
matowa paca tsipaebichi? ¿Painya irʉrʉ naexanaetsi Jesús
pijimonae tatsi? jei bapon.
\p
\v 28 Ichitha barapo judiomonae bapon biatainchi, jeichichi:
\p —Xam moya Jesús piamonae jiton tatsi naexande, nama
paxan Moisés pia peitorobi coyenewa pata exanaponae jiwi.
\v 29 Paxan payaputan xua Nacom Moisés itorobatsi. Ichitha
nama pon caaitacuerexaibi exana jopa payaputaeinyo xua
ichaxota werena peponaewa xua ichʉn peitorobixae, jei
judiomonae.
\p
\v 30 Bapon jume nota, jeye:
\p —¡Jina! Paxam jopa payaputaem xua bapon Jesús ichaxota
werena peponaewa xua bequein painya tana netaewatham xua
Jesús tana neaitacuerexaibi exanaewa.
\v 31 Waxainchi yaputainchi bara, xua Nacom jopa jume
naitaewatsiyo pomonaetha pomonae abe peexanaewi xua
peyawenaewanexa. Nacom saya meisa jume naitaewata pomonaetha
pomonae wʉnae pejainchixaetsi. Mataʉtano Nacom saya jume
naitaewata pomonaetha pomonae peitorobixae xua pia
petaexanaewa tsainchi pocotsiwa bapon peichichipaexae.
\v 32 Poxonae aena Nacom nacua forota, bapoxonae xua beya
anoxuae, dapon aibi pon ichʉn itacuere axaibi exainchi pon
peitata nacʉtsin.
\v 33 Icha bapon Nacom jopa itorobichipae, metha bapon jopa
itacʉpaetsipaetsi xua ichʉn itacuere axaibi peexanaewatsi,
pon peitata nacʉtsin, jei bapon.
\p
\v 34 Nexata bapon baraichi, jeichichi:
\p —Daxota itata nacʉtsiya naexaname tsipei
ajʉntʉcoyenebeya naexaname. ¡Dacotsiwa apara ichichipame
pana necuidubamecai! jei judiomonae.
\p Bapoxonae bapon itawetatsi judiomonae pia penacaetutsi bo
tatsi weya.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba pomonae jopa
Nacom yaputaetsi
\p
\v 35 Jesús yaputane xua pon bayatha itacuere axaibi
exainchi itawetatsi judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi
weya, xua judiomonae itaweta. Poxonae bapon Jesús caxina,
Jesús jeye:
\p —¿Xam yabara jume cowʉntame pon Nacom pia Peitapetsin
tatsi? jei Jesús.
\p
\v 36 Bapon jume barai Jesús, jeye:
\p —Pon Necanamataxeinaem jiwi, incane netsipaebare,
¿Incane bapon pon Nacom pia Peitapetsin? Bapoxonae tha jume
cowʉntichi, jei pon peitata nacʉtsin.
\p
\v 37 Jesús jume nota, jeye:
\p —Xam apara bapon bayatha taneme pon Nacom pia
Peitapetsin tatsi. Pon aunxuaein catsipaebatsi, apara bara
xan, jei Jesús xua nabarai.
\p
\v 38 Nexata bapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha
tatsi xua Jesús wʉnae pejainchinexatsi. Bapon jeye:
\p —¡Tanecanamataxeinaem, cajume cowʉntatsi bara! jei
bapon.
\p
\v 39 Bapoxonae Jesús barai, jeye:
\p —Barapo cae pin nacuathe patopeican xua jiwi tayabara
paebinexa xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha.
Pomonae xua bayatha jopa Nacom cayabara yaputaetsi
barapomonae cana exanaein xua barapomonae Nacom cayabara
yaputaeinchi. Pomonae xua bayatha bequein nanta xeina xua
Nacom cayabara yaputainchi barapomonae cana exanaein xua
barapomonae equeicha jopa Nacom cayabara yaputae tsainchi,
jei Jesús.
\p
\v 40 Bapoxonae fariseo jiwanamonae, pomonae Jesús barʉ
uncua, poxonae barapomonae Jesús jume tainchi, Jesús
yainyabatsi, jeye:
\p —¿Apara pana baram xua equeicha jopa payabara yaputaein
tsane Nacom? jei fariseo jiwanamonae.
\p
\v 41 Jesús jume nota, jeye:
\p —Icha paxam bayatha jopa payabara yaputaemtsipae Nacom,
jopa apara painya coutham tsipae xua poxonae abe painya
neexanaewa. Ichitha mexeya poxoru pajam: ‘Payaputan Nacom’,
pajam daxota apara painya coutham xua bara abe painya
neexanaewa, jei Jesús.
\c 10
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba pon oveja
pe-eenaein
\p
\v 1 Equeicha Jesús namchi: “Xaniyan paca tsipaebatsi
diwesi xua pata neyabara yaputaewam tsane. Pebin ba oveja
pia curara boupa iya joniya. Ichitha pon peboupa jopa
joniyaeyo, saya ecoinya icha muxunene werena, bapon apara
pon pecaibin oveja.
\v 2 Pon jame joniya pepa boupa iya bapon apara pon
pe-eenaein oveja.
\v 3 Pon peboupa xatababin, bapon boupa saranaxorena pon
oveja pe-eenaein taboupa saranaxorenatsi. Poxonae pon oveja
pe-eenaein junuta oveja, barapo oveja jume copi yaputane
baxua. Pon oveja pe-eenaein, bapon daxita barapo oveja
barompaya pia wʉnxitha junuta. Bapoxonae bapon curara weya
mata coniya ovejamonae.
\v 4 Poxonae curara weya mata coniya daxita bapon mata
caecapona yawa punaenapoinchi pejume copi yaputaexaetsi.
\v 5 Ichitha barapo ovejamonae jopa puna ponaeyo ichʉntha,
pontha pon jopa yaitaeyo. Saya cuitaya dʉcʉpa tsipei
ichʉn jopa jume copi yaputaetsi”, jei Jesús.
\p
\v 6 Jesús tsipaeba barapomonae barapo pecayabara jʉta
pepaebi diwesiyo poxonae oveja yabara paeba, daichitha came
barapomonae jopa yaputaeyo barapo diwesi.
\s Meje yabara xua Jesús pon beta pe-eenaein jiwi
\p
\v 7 Nexata equeicha Jesús tsipaeba barapomonae, jeye:
“Icha oveja ichi xua curaratha jojoniya xua peboupa
peyawenaexaetsi, barichi jiwi xua Nacom pia nacuatheicha
tatsi pata poxoru xanxaein xua tayawenaexae.
\v 8 Daxita pomonae netsiwana pata, pomonae xua jei: ‘Nacom
pana itoroba’, jei, barapomonae apara pomonae jiwi
pemuxujainyabiwi. Ichitha jiwi jopa yabara jume cowʉntsiyo
barapomonae, icha oveja ichi xua aichaxaibi pepuna ponaewa
ichʉntha jopa pejume copi yaputaexae.
\v 9 Xan jiwi tayawenaein daxota pon nejume cowʉnta yawenan
xua pepatopaewa Nacom beicha. Icha oveja ichichi xua merawi
curaratha yaboupa xatatabatsi xuano xua mataqueitha
yausaranaxorenatsi xua pexaenexa naepanaewa, barichi pomonae
tana nejume cowʉntsiwi barapomonae beta yawenan.
\p
\v 10 “Pon pecaibin patopa xua saya pecaibinexa oveja, yawa
xua saya abe peexanaenexa yawa pebexubinexa. Ichitha nama
xan patopan xua jiwi tacatsinexa peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo xua jiwi jopa juniya
mataropeichiya xexeinaponae tsane barapo
peajʉntʉyapusʉwa.
\v 11 Pon beta pe-eenaein oveja, bapon tsitʉpa pia
ovejamonae, tsipei jopa ichichipaeyo xua petajutebiwatsi pia
ovejan tatsi xua poxonae pomonae pecaibiwi jutebina.
Barapocotsi coyene ichi jiwi beta ta-eenaein. Jiwi
tsitʉpaein xua barapomonae tacapanepaenexa.
\v 12 Ichitha pon tanacuita ichʉn xua tayapu eena oveja
apara saya piaparatixichi. Poxonae bapon neʉthʉ tane
pijunuwi, oveja cuenta naetsiriwa, tsipei barapo ovejamonae
pia ovejamonae tatsi aibi. Poxonae neʉthʉ icha ovejan
teicatsi, bapoxonae icha ovejamonae tsanaothopa.
\v 13 Bapon naetsiriwa tsipei saya oveja eena xua
piaparatixichi, xuano xua jopa xapain peyabara nanta
xeinaexae ovejamonae.
\p
\v 14-15 “Xan natsicotan be pon ovejamonae beta tayapu
eenaein tsipei beta ta-eenaein pomonae tana nejume
cowʉntsiwi. Taxa neyaitane, xuya Taxa yaitan. Barichi
yaitan pomonae tana nejume cowʉntsiwi, xuya barapomonae
neyaitane. Xan tana nejume cowʉntsiwi yaitatsin xua
tatsitʉpaenexa naetotha xua jopa peweraweracaewa tsane
barapomonae.
\v 16 Barichi xeinan icha tana nejume cowʉntsiwi pomonae
jopa israelmonaeyo. Barapomonae bewa irʉrʉ nacaetuta
exanaein xantha pomonae caena bayatha tana nejume
cowʉntsiwi irʉ pomonaeno xua bexa nejume cowʉntsinano.
Cae bicheito exanaein. Barapomonae exanaena pocotsiwa
itoroban. Mataʉtano xeinaena bara compa xua xan ponxaein
beta ta-eenaein, icha pebin ichi pon ovejamonae peyapu
eenaein xua poxonae ovejamonae caetucaetuteta cae curaratha.
\p
\v 17 “Taxa bichocono neantobe tsipei tsitʉpaein pomonae
tana nejume cowʉntsiwi. Ichitha equeicha asʉn tsane.
\v 18 Dapon aibi pon xua pia coutha tana nebexubiwa. Saya
jame poxonae tacoutha ichichipan. Xan itacoxonan xua bara
jiwi tatsitʉpaewa. Mataʉtano itacoxonan xua equeicha asʉ
tapoponaewa tsane petʉpaewa weya. Baxua itacoxonan xua
taexanaewa, Taxa tana neitorobixae”, jei Jesús.
\p
\v 19 Poxonae barapo judiomonae Jesús baxua jume tainchi,
bapoxonae equeicha barapo judiomonae yabara najume
matsontsonoba.
\v 20 Ichamonae judiomonae yainyaba xua icha judiomonae
yainyabatsi, jeichichi:
\p —¿Eta xua metha bapon pajume naitaewatame pocotsiwa
bapon paeba? ¡Apara matayaibatsi! ¡Cauri xeina apara! jei
judiomonae.
\p
\v 21 Ichamonae jeye:
\p —Dapon aibi pon xanepanaya pepaebiwa icha cauri xeina.
Caurimonaepin jopa bapana itacʉpaetsi xua pon peitata
nacʉtsin axaibi peexanaewatsi, jei ichamonae.
\s Meje yabara poxonae judiomonae Jesús jume itawetatsi
\p
\v 22 Poxonae awʉbo daxita jiwi nacaetuta Jerusalén
tomaratha xua penabanaenexa pexaewa. Barapo penacaetutsi
matacabin poxonae nabane jiwi yabara nanta xeina xua caena
bayatha piamonae tatsi equeicha xaneba Nacom pin pia bo
tatsi poxonae ichamonae abe exana. Barapomonae baxua yabara
nacaetuta peyabara paebinexa xua barapo bo Nacom nexa.
\v 23 Jesús popona Nacom pin pia bo tauchipa boutotha.
Barapo Nacom pin pia bo tauchipa bouto pewʉn Salomón.
\v 24 Baxota judiomonae Jesús imoxoyo caquita
umenarʉcʉpatsi yawa Jesús jeichichi:
\p —¿Eta po matacabibe metha ainya muxu paxeinaein xua
pata cayabara yaputaewa tsainchi? Icha bara yatsicaya
Mesías xam, moya pana netsipaebare, jei.
\p
\v 25 Jesús jume nota, jeye:
\p —Bara bayatha paca tsipaebatsiba ichitha jopa pana
nejume yabara cowʉntsim. Pocotsiwa xua exanan, xua Taxa
tana neitorobixae, baxua apara bara paca tsita naitapeinya
xeinatsi xua xan apara bara Mesías.
\v 26 Baxua jopa pana neyabara jume cowʉntsim tsipei jopa
tajimonae pam be pocotsi coyeneya aunxuae bayatha paca
tsipaebatsi.
\v 27 Pomonae tana nejume cowʉntsiwi nejume copi yaputane
yawa nepuna pona, icha ovejamonae ichi xua jume copi
yaputane pontha pon pe-eenaexaetsi xuano xua barapo
ovejamonae puna pona xua bapon puna poinchi.
\v 28 Tana nejume cowʉntsiwi catan peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa xua bapana jopa peweraweracaewa tsane.
Mataʉtano ichamonae jopa itacʉpaetsi xua tana newecobe
notsiwa xua tamonae inta notatsi.
\v 29 Taxa barapomonae necata. Barapon Taxa bichocono
toxeincha caein ainya cui, beyacaincha ichʉn xua ainya cui.
Dapon aibi pon Taxa wecobe notatsi xua piamonae tatsi
tanotatsi.
\v 30 Xan, irʉ Taxa bara caein panbe, jei Jesús.
\p
\v 31 Nexata judiomonae ibotoxi nota xua Jesús pecuinbabiwa
tsainchi.
\v 32 Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Paxamtha matowa exaneiban pexeinya tatsita itʉtsi
coyenewan Taxa pia peayapusʉwatha tatsi. ¿Eta po tatsita
itʉtsi coyenewan taexanaexae ibotoxitha painya
necuinbabichi? jei Jesús.
\p
\v 33 Judiomonae jume nota, jeye:
\p —Jopa apara daxota paca cuinbabichi poxoru pexeinya
petsita itʉtsi coyenewan neexanaexae. Daxota paca
cuinbabatsi tsipei jam: ‘Xan irʉ Taxa bara caein panbe’,
jam. Baxua apara abe paebame tsipei be Nacom naexaname jinya
coutha poxonae saya pebim, jei judiomonae.
\p
\v 34 Jesús barai, jeye:
\p —Nacom Pejume Diwesitha yabara paebatsi pomonae Nacom
pejume cowʉntsiwichi. Nacom jeye: ‘Paxam irʉrʉ nacommonae
pam’, yabara jei Nacom, pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi.
\v 35 Nacom paeba xua pinae pomonae petajume
cowʉntsiwixaetsi pejume diwesi barapomonae pinae bara
nacommonae tsenae. Mataʉtano waxainchi yaputainchi barapo
diwesitha xua jopa bapana Nacom naerabiyo.
\v 36 Nacom neitapeta, neitorobano tapatopaenexa barapo cae
pin nacuathe. ¿Eta xua metha papaebame xua xan abe paeban
poxonae jan: ‘Xan Nacom Pexanton’, jan?
\v 37 Icha jopa exanaeinyo pocotsiwa Taxa neitoroba painya
xoba pana nejume cowʉntame baxua.
\v 38 Icha exanan pocotsiwa Taxa neitoroba, bapoxonae pana
necui yabara jume cowʉnde pocotsiwa exanan, bequein jopa
pana nejume cowʉntsim xua paca tsipaebatsi. Bapoxonae xain
payaputaename xua xan Taxa nebarʉ popona, xua barichin xua
Taxa barʉ poponan, jei Jesús.
\p
\v 39 Equeicha barapomonae ichichipa xua Jesús
pewaetabiwatsi ichitha Jesús naetsiriwa barapomonae weya.
\p
\v 40 Nexata Jesús pijimonae caibe barʉ nawiya icha
muxunene beya xua Jordán mentha. Baraxotiya Jesús
pijimonae barʉ eca, ichaxota Juan bayatha bautisaba jiwi.
\v 41 Pin bicheitomonae Jesús siwa poinchi pejume
taenexatsi. Barapomonae Jesús yabara natsipaebatsi, najei:
\p —Xaniyei bequein Juan pexeinya petsita itʉtsi coyenewan
jopa exanaeyo daichitha daxita pocotsiwa xua Jesús yabara
paebatsi, daxita baxuan bara apara xainyei, najei
barapomonae.
\p
\v 42 Baraxotiya pin bicheitomonae Jesús yabara jume
cowʉntatsi.
\c 11
\s Meje yabara poxonae Lázaro tʉpa
\p
\v 1 Irʉ pebin popona, pon pewʉn Lázaro. Bapon atene.
Bapon Betania tomarapin. Irʉrʉ bapon Lázaro pamchobe
tatsi barichi Betania tomarapiwayobe. Barapo pamchobe tatsi
ichowayo pewʉn María, ichowayo pewʉn Marta.
\v 2 Barapowa María, powa Lázaro pamcho tatsi, powa Jesús
taxu epatabinchi icha matacabitha penasiwatha xua petuxueiwa
xuano xua taxu tsewa exanaeinchi pentanatha.
\v 3 María pamchobe najume caitorobabe ichʉntha icha
tomara beya xua baxotiya Jesús beya petacajume
jeichinexatsibe:
\p —Patatanecanamataxeinaein, jinya jiton atene, petacajume
jeichinexatsibe bapon.
\p
\v 4 Poxonae Jesús baxua jume tane, Jesús jeye:
\p —Bequein Lázaro atene ichitha barapo peatenewa jopa
exanaeyo xua tʉpa peexaneibiwa ataya. Saya atene, apara
Nacom pia jiwi tsita itʉtsichi pia peayapusʉya itorobi
coyenewa. Mataʉtano irʉ xan Nacom Pexanton jiwitha tatsita
itʉtsinexa taayapusʉya itorobi coyenewa, jei Jesús.
\p
\v 5-6 Bequein Jesús antobe Marta irʉ María irʉ Lázaro
ichitha cataunxuae eca baxotiya ainya matacabibe poxonae
jume taetha xua Lázaro bayatha atene nawita.
\v 7 Pirapae Jesús daxita pijimonae barai, jeye:
\p —Caibeya poinchi Judea nacua beya, jei Jesús.
\p
\v 8 Nexata daxita Jesús pijimonae baraichi, jeye:
\p —Pon Patatanecuidubim, cain judiomonae, Judea nacuatha
ichichichipa cacuinbaba ibotoxitha. Dacotsiwa equeicha jinya
ponaetsi barapo Judea nacua beya, jeichichi.
\p
\v 9 Jesús barai, jeye:
\p —Caentacabi doce po horabe xeina poxonae pentha
tsuncuae. Icha pebin mataqueitha popona jopa xuirapopaeyo
pentha petsuncuaexae barapo cae pin nacuathe.
\v 10 Barichin poxonae cataunxuae poponan barapo cae pin
nacuathe bewa exanaein xua Taxa pocotsiwa neitoroba. Tsipei
poxonae tʉpaein jopa neitacʉpae tsane xua exanaein baxua,
barapo cae pin nacuathe.
\p
\v 11 Pirapae Jesús daxita pijimonae barai, jeye:
\p —Wajiton, Lázaro, maituncua. Ichitha tha bexa
yaʉbaxuichi, jei Jesús.
\p
\v 12 Nexata daxita Jesús pijimonae baraichi, jeye:
\p —Patatanecanamataxeinaem, icha bapon maituncua, ¿metha
poxoru anoxuae yasatatsi, daxota baxua paebame? jeichichi.
\p
\v 13 Ichitha Jesús namchi: “Lázaro bayatha tʉpa”, jei,
xua poxonae jei: “Lázaro maituncua”, jei. Daichitha
Jesús pijimonae tatsi nanta xeina xua metha Lázaro
maituncua icha merawi ichi poxonae maiteca.
\v 14-15 Bapoxonae Jesús pijimonae tsita najume itapeinya
xeina, jeye:
\p —Lázaro bayatha naxuba. Pacata daxua wʉnae xua jopa
baxotiya poponaeinyo poxonae Lázaro tʉpa. Tsipei baxua
painya nejume cowʉntsinexa, daxota jopa nainya ponaeinyo.
Antha poinchi bara beya ichaxota Lázaro boca, jei Jesús.
\p
\v 16 Nexata Tomás, pon icha wʉn Gemelo peweichobe penama
naexanaexaebe, bapon Jesús pijimonae tatsi baraichi, jeye:
\p —Bʉ naca barʉ pona Jesús, xain Jesús naca barʉ
werapa, jei Tomás.
\s Meje yabara xua Jesús namchi: “Xan pon jiwi asʉ
taexanaein petʉpae cuiru coyene weya”, jei
\p
\v 17 Poxonae Jesús pijimonae barʉ patopa Betania
tomaratha, jiwi Jesús tsipaebatsi xua pinae bayatha Lázaro
cuatro po matacabibe yapucaewa xua mʉthʉtha xotsi.
\v 18 Betania tomara tajʉyo itamataeca Jerusalén tomara
saya tres po kilómetro epatiyobe xeina.
\v 19 Pinmonae judiomonae Marta irʉ María siwa poinchibe
pia botha tatsi peitanuwe matʉtaenexa tsainchibe
petatʉpaexaetsibe peweicho tatsi.
\v 20 Poxonae Marta yaputane xua Jesús pijimonae barʉ
patopa, bapowa bo wejonarena xua Jesús pententa weyataeya
wabinexatsi. Ichitha nama María botha eca.
\v 21 Marta Jesús baraichi, jeye:
\p —Pon Necanamataxeinaem jiwi, icha bayatha xote
ecaetsipame, metha bayatha jopa tʉpaetsipae taeweicho.
\v 22 Yaputan xua methaunxuae Nacom cacatsina daxita
pocotsiwa newʉcaewam, jei Marta.
\p
\v 23 Jesús barai, jeye:
\p —Eweicho equeicha cata asʉ poponaena, jei Jesús.
\p
\v 24 Marta Jesús baraichi, jeye:
\p —Aa, bara yaputan xua equeicha asʉ poponaena poxonae po
mataqueitha daxita jiwi Nacom asʉ exanaena petʉpae cuiru
coyene weya poxonae po cae pin nacue daxita weraweracaena,
jei Marta.
\p
\v 25 Nexata Jesús jume barai, jeye:
\p —Xan apara barapo jiton, pon jiwi asʉ jinompa
taexanaein petʉpae cuiru coyene weya. Mataʉtano xan pon
jiwi tacatsin peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa
jopa weraweracaeyo. Pon nejume cowʉnta bequein bara tʉpa
ichitha equeicha asʉ poponaena.
\v 26 Pon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa xuano xua nejume
cowʉntsina, bapon bapana jopa weraweracae tsane. ¿Baxua
bara yabara jume cowʉntame? jei Jesús xua Marta
tsipaebatsi.
\p
\v 27 Bapowa jume nota, jeye:
\p —Aa, Tanecanamataxeinaem, bara baxua yabara jume
cowʉntan xua xam Mesías pon Nacom Pexantom, pon bewa
juinya patopaename po cae pin nacuathe tsique, jei Marta.
\s Meje yabara poxonae Jesús itamata wecoyei tsuncuae
ichaxota Lázaro yamʉthʉ uncua
\p
\v 28 Poxonae Marta najume weta xua Jesús tsipaebatsi,
bapoxonae Marta pamcho waba powa pewʉn María. Marta
nameicha pamchotha jeye:
\p —Pon jiwi Pecuidubin xote patope, cawaba, jei Marta.
\p
\v 29 Poxonae María baxua jume taeba, bapoxonae caena
nainya ponataba Jesús petaenexatsi.
\v 30 Jesús abʉ cataunxuae pijimonae jopa barʉ ponaeyo
tomaratha. Jesús caxinatsi ichaxota copiya Marta Jesús
caxinatsi.
\v 31 Judiomonae pomonae María pamchobe itanuwe
matateicatsibe xua pomonae pia botha tatsi taenatsibe,
poxonae barapo judiomonae tane xua María nainya ponataba,
irʉrʉ barapomonae napuna pona. Barapo judiomonae nanta
xeina xua mexeya itara María pamchobe mʉthʉ beya
ponabewei xua pewecoyeinexabe ichaxota peweichobe tatsi
tayamʉthʉ uncuatsibe.
\p
\v 32 Poxonae María itamata patopatsi María pentabocototha
uncua, yawa Jesús baraichichi, jei:
\p —Tanecanamataxeinaem, icha bayatha xote ecaetsipame
metha bayatha pata taeweicho jopa tʉpaetsipae, jei María
xua Jesús tsipaebatsi.
\p
\v 33 Jesús tane xua María wecoyei. Taneno xua judiomonae
pomonae napona xua irʉrʉ wecoyei. Bapoxonae Jesús
ʉnthʉthʉ wecoyei yawa anthʉthʉrewe.
\v 34 Jesús baraino barapomonae, jeye:
\p —¿Exota Lázaro pamʉthʉthʉ xubame? jei Jesús.
\p Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Pon Necanamataxeinaem jiwi, xotiye incane matha taema,
jei barapomonae.
\p
\v 35 Irʉrʉ Jesús wecoyei tsanareca.
\v 36 Bapoxonae judiomonae Jesús yabara jeichichi, jeye:
\p —Incane pataema maisa bapon Lázaro bichocono antobetsi,
najei judiomonae.
\p
\v 37 Ichitha ichamonae judiomonae Jesús yabara jeichichi:
\p —Icha bapon itacʉpatsi xua pon peitata nacʉtsin axaibi
exainchi, ¿eta xua metha bapon jopa itacʉpaetsi xua
Lázaro yawenatsi xua bayatha jopa tʉpaetsipae? najei
judiomonae.
\s Meje yabara poxonae Lázaro equeicha asʉ popona
\p
\v 38 Equeicha Jesús bichocono anthʉthʉrewe. Yawa imoxoyo
pijimonae barʉ pona mʉthʉ beya. Barapo mʉthʉ ibo
mʉthʉ, yawa mʉthʉ yauxatatabanota pin ibo panawatha.
\v 39 Jesús barai barapomonae, jeye:
\p —Papataxore ibo panawa, jei Jesús.
\p Lázaro pon tʉpa bapon pamcho tatsi Marta, Jesús
jeichi:
\p —Patatanecanamataxeinaem, apara bayatha pepon bichocono
tuxamna, tsipei bayatha cuatro po matacabibe yapucaewa
poxonae tʉpa, jei Marta.
\p
\v 40 Ichitha Jesús Marta jume baraichi, jeye:
\p —Bara bayatha catsipaebatsiba: Icha yabara jume
cowʉntame, necotsiname Nacom pia peayapusʉwa, cajeichiba,
jei Jesús.
\p
\v 41 Nexata ichamonae ibo panawa pataxuba. Bapoxonae Jesús
peitaboco beicha athabeicha necoicha. Yawa jeye Paxatha:
\p —Axa, jʉntʉ coyene weiweinan, yaitama nejume taneme
pocotsiwa tacawʉcaexaetsi.
\v 42 Bara yaputan xua nejume taibame poxonae
cawʉqueibatsi. Apara catsipaebatsi baxua xua pomonae xote
umene barapomonae nexa xua tana neyabara jume cowʉntsinexa
xua xan pon tana neitorobim, jei Jesús.
\p
\v 43 Poxonae Jesús najume weta baxua, bapoxonae jume
daunweya wawai, jeye:
\p —¡Lázaro, bara wejondena! jei Jesús.
\p
\v 44 Bapoxonae pon xua tʉpa mʉthʉ wejondena. Xua bayatha
paparuwatha maxʉ caecunta cʉbaxotsi yawa pesito decano
yawa xua painyaweratha itabara yarabaxotsi, baxuan Lázaro
yawa jondena. Jesús barai jiwi, jeye:
\p —Daxita baxuan paweisacare, bapoxonae bʉ bara pona, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae fariseomonae irʉ sacerdotemonae pia
pentacaponaewi tatsi daxita barapomonae Jesús yabara nanta
xeinatsi xua po coyeneya Jesús pewaetabiwa tsainchi
\r (Mt 26.1-5; Mr 14.1-2; Lc 22.1-2)
\p
\v 45 Judiomonae pomonae María pamchobe cueyatatsibe,
poxonae barapo judiomonae baxua Jesús cui tainchi Jesús
yabara jume cowʉntatsi pinmonae.
\v 46 Ichitha ichamonae judiomonae fariseomonae beya pona
xua peyabara paebinexa pocotsiwa bayatha Jesús exana.
\v 47 Nexata fariseomonae irʉ sacerdotemonae pia
pentacaponaewi tatsi daxita barapomonae nacaetuta
penacanamata caitorobi bicheitotha, yawa najei barapomonae:
\p —¿Eta xua exanaeinchi metha? Barapo pebin exana nawita
pexeinya petsita itʉtsi coyenewan.
\v 48 Icha baraxua saya yabara cui copatinchi metha pinmonae
bapon yabara jume cowʉntsinchi. Barapoxonae romanomonae pia
pentacaponaewi patsina waxantha, yawa abe exanaena Nacom pin
pia bo tatsi xua watomaratha, yawa wanacuatha naca jutebina,
najei barapomonae.
\p
\v 49 Caein bapomonae jiwana pewʉn Caifás. Bapon Caifás
barapo weitha sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi
naexana. Bapon Caifás jei pin bicheitotha:
\p —Paxam apara jopa baxua payabara yaputaem.
\v 50 Mataʉtano jopa payabara yaputaem xua po coyene pacata
xanepana xua ichʉn bara caein piamonae yaitatsina
pebexubinexatsi xua daxita piamonae tatsi jopa
petajutebinexa tsainchi, jei Caifás xua piraichi nanta
xeina.
\p
\v 51 Ichitha Caifás jopa baxua pia coutha nanta xeinaeyo.
Tsipei Caifás barapo weitha sacerdotemonae pia pepa
pentacaponaein tatsi naexana, daxota tsiwʉnae yabara paeba
xua Nacom cueicueijei exana xua Jesús bewa tsitʉpaena
judiomonae.
\v 52 Meisa barapo judiomonae Jesús jopa tsitʉpaeyo, apara
irʉrʉ ichamonae nexano Jesús tsitʉpa xua Jesús caemonae
nacaetuta peexanaenexa pomonae Nacom piamonae tatsi,
pomonaeno tajʉ ena ichaxota icha nacuantha.
\v 53 Daxota barapomonae judiomonae pia pentacaponaewi tatsi
nabarʉ muxu jei po coyeneya xua poxonae Jesús pebexubiwa
tsainchi.
\p
\v 54 Daxota Jesús jopa naitapeinya xeinaeyo judiomonaetha.
Saya Jesús Judea nacua wewarapiya, tomara beya pona po
tomara pewʉn Efraín, po tomara eca ichaxota ira xuepana
susato tsurucuae nacua. Barapo tomaratha pijimonae barʉ eca
Jesús.
\p
\v 55 Bara nama imoxoyo tsurucuae tsoponae po matacabin xua
judiomonae pia Pascua wʉn matacabin tatsi. Pin
bicheitomonae tomara weya pona xua Jerusalén tomara beya
pona xua baxotiya pia cui coyenewa peexanaenexa Nacom nexa,
xua Nacom jopa petsita natsicuentsinexatsi xua abe petsita
peexanaexae. Tsipei pia peitorobi coyenewatha tatsi baxua
yabara paeba xua barapomonae bewa baxua exanaena Pascua wʉn
matacabin pewʉnaeya.
\v 56 Daxita barapomonae Jesús wenaweneichi. Poxonae
barapomonae Nacom pin pia botha pata, baxota barapomonae
najei:
\p —¿Etabe payabara nanta xeinaeya ichim? ¿Metha Jesús
xote patopaena jampa? ¿Metha jopa patopae tsane jampa?
najei barapomonae.
\p
\v 57 Fariseomonae irʉrʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi
tatsi daxita barapomonae jiwi baraichi, jeichichi:
\p —Pon tane Jesús, nexata bʉ pana netsipaeba, xua bapon
pata tha waetabichi, jei barapomonae.
\c 12
\s Meje yabara poxonae petsiriwa Jesús mata epatabatsi
penasiwa, po penasiwa petuxueiwa
\r (Mt 26.6-13; Mr 14.3-9)
\p
\v 1 Poxonae cataunxuae seis po matacabibe aibi xua Pascua
wʉn matacabin nexa, Jesús pijimonae barʉ pona Betania
tomara beya. Barapo Betania tomara, po tomara ichaxota
Lázaro popona, pon Jesús bayatha asʉ exana petʉpae cuiru
coyene weya.
\v 2 Baxota pexaewa Jesús ʉpain exanatsi. Marta apata
pexaewa. Jesús pijimonae tatsi irʉ naena pexaethopaewatha.
Irʉ Lázaro baxota naeca xua irʉ naxane.
\v 3 Irʉ bapoxonae María carena bosibʉ bichocono wʉnca
petuxuei nasiwa. Barapo tuxusi tuxuei nasiwa bichocono ainya
matoma. Barapo tuxusi tuxuei nasiwa pewʉn nardo. Barapo
petuxuei tuxusi nasiwatha María Jesús mata epatabatsi yawa
taxu epatabatsino. Bapoxonae María pentanatha Jesús taxu
tsewa exainchi. Daxita bomʉxʉ tutu canaʉpa ducua xua
tuxuei tsurucuae.
\v 4 Irʉrʉ naeca Judas Iscariote, pon Simón pexanto
tatsi. Bapon Judas Jesús pijimonae tatsi jiwana. Barapo
Judas pon bexa Jesús caenaetsinchi. Bapon namchi, jeye:
\p
\v 5 —¿Eta pocotsiwa metha saya xuba barapo tuxusi tuxuei
nasiwa? Barapo petuxuei tuxusi nasiwa becaenaetsipame xua
nentoma xeinaenexa beyacaincha xua trescientos po
paratiximonaebe xua po paratiximonaebe beyacaincha
trescientos po matacabibe nexa, poxonae nacuita, jei Judas
Iscariote.
\p
\v 6 Judas apara jopa baxua paebiyo xua peantobexaetsi
pomonae peacopeibiwi. Saya apara baxua paeba poxoru bapon
pon pecaibin jiwi. Bapon Judas Jesusbarʉ paratixi dunucue
tacapoinchi. Ichitha bapon cou jiwana wenoteiba paratixi
poxonae Jesusbarʉ jeiba.
\v 7 Nexata Judas Jesús barai, jeye:
\p —¡Moyande bara copare! Apara xua barapowa netsibota
barapo petuxuei tuxusi nasiwa tapepon nexa xua tatʉpaein
tana neperʉ waenexa poxonae po mataqueitha mʉthiya tana
neboyaenexa tsane. Baxua netsibota apara xua mʉthʉ tana
neboyaenexa poxonae tʉpaein.
\v 8 Barapo irathe peacopeibi jiwi paca barʉ jinompeibina
painya neyawenaenexa tsaibi tsane barapo jiwi. Ichitha nama
paxam jopa ataya paca barʉ poponae tsainchi xua pata tana
neyawenaenexam barapo irathe, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi
tatsi pebʉrʉya nanta xeina xua Lázaro pebexubiwa tsainchi
\p
\v 9 Pinmonae judiomonae jume tane xua Jesús popona Betania
tomaratha. Bapoxonae barapo judiomonae pona Betania tomara
beya xua Jesús petaenexatsi irʉrʉ xua Lázaro
petaenexatsi pon Jesús bayatha asʉ exana petʉpae cuiru
coyene weya.
\v 10 Nexata sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi
pebʉrʉya nanta xeina xua irʉ Lázaro pebexubiwa tsainchi.
\v 11 Tsipei pinmonae judiomonae penta sacerdotemonae pia
pentacaponaewi tatsi pia pecuidubiwan tatsi. Mataʉtano
barapo judiomonae saya Jesús jume cowʉntatsi tsipei Jesús
cui tainchi pocotsiwa Jesús wʉnae exana poxonae Lázaro
asʉ exainchi petʉpae cuiru coyene weya.
\s Meje yabara poxonae Jesús Jerusalén tomaratha patopa
\r (Mt 21.1-11; Mr 11.1-11; Lc 19.28-40)
\p
\v 12 Icha mataqueitha baya xua poxonae po mataqueitha
Jesús taxu wainchi petuxuei nasiwatha, bapoxonae Jesús
pijimonae barʉ pona Jerusalén tomara beya. Bapoxonaerʉ
Jeruslén tomaratha ena pin bicheito pomonae xua copiya
bayatha pata Pascua wʉn matacabin nexa. Daxita barapomonae
yaputane xua anoxuae methaunxuae patopaena Jesús barapo
tomaratha.
\v 13 Barapo pin bicheito peaxu ucuboba po axu icha coichaxu
axu ichi. Barapomonae Jesús matenta iyiyatsi xua Jesús
pententa weyataeya wabinexatsi. Yawa jume daunweya wawaya
jeye:
\p —¡Pai jayana! ¡Maisa Jesús pon Pecanamataxeinaein
jiwi deta wʉnae, bapon patopa Nacom peitorobixae! ¡Maisa
Nacom bichocono wʉnae jaintatsi pon peitabocotha eca!
¡Maisa Jesús deta wʉnae, pon Israel nacuamonae itorobiya
pia pepa Peewatsinchi tatsi! jei barapo pin bicheito.
\p
\v 14 Bapoxonae Jesús tane burro pon penʉn. Bapoxonae
barapo burrotha equeica yawa ponano namtotha. Jesús exana
be pocotsi coyeneya caena bayatha yabara paebatsi Nacom
Pejume Diwesitha, xua Mesías pepatopaewa tsane Jerusalén
tomaratha, jeye:
\q
\v 15 “Sión tomarapiwi pam, jopa pajunuwinde.
\q Pataema pon itorobiya pepa painya Nepacacaewatsin.
\q Bapon pacata patopaena xua burrotha
\q equeicaena”, jei Nacom Pejume Diwesitha.
\m
\v 16 Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi jopa yaputaeyo po
coyene xua caena bayatha Jesús wʉnae yabara tsiwʉnae
paebatsi, xuano xua po coyene exanaenano. Ichitha pirapae
poxonae Jesús caibe nawicha peitaboco beicha, yawa poxonae
Paxa matenta weyataeya wabatsi, bapoxonae barapomonae
yaputane po coyene Jesús yabara tsiwʉnae paebatsi Nacom
Pejume Diwesitha, xuano xua jiwi exana poxonae Jesús wʉnae
jaintatsi.
\p
\v 17 Pomonae napona poxonae Jesús Lázaro wabatsi petʉpae
cuiru coyene weya, barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua
jiwitha paeba pomonaetha pomonae Jerusalén tomarapiwi,
pomonae bayatha Jesús pecui taexaetsi poxonae Lázaro asʉ
exainchi.
\v 18 Daxota pinmonae pona Jesús beya xua Jesús pematenta
weyataeya wabinexatsi. Tsipei barapo pinmonae jume tane
pocotsiwa Jesús exana pexeinya petsita itʉtsi coyenewa
poxonae Lázaro asʉ exainchi.
\v 19 Nexata fariseomonae caemonae natsipaeba, najei:
\p —¡Incane matha pataema! Barapomonae jopa naca jume
cowʉntsiyo, yawa daxita jiwi meisa napuna pona bapontha,
najei barapomonae.
\s Meje yabara poxonae griegomonae Jesús wenaweneichi
\p
\v 20 Barapo pin bicheito, po bicheito copiya bayatha
Jerusalén tomaratha ena, xua baxota wʉnae pejainchinexa
Nacom, barapo pin bicheito jiwanamonae, griego
nacuamonaepiwi jiwana.
\v 21 Barapo griego nacuamonaepiwi Felipe imoxoyo caquita
poinchi. Barapon Felipe Betsaida tomarapin xua Galilea
nacuatha. Barapo griego nacuamonaepiwi Felipe tsipaebatsi,
jeichichi:
\p —Incane matha pana nejume taema. Pata bequein Jesús
taetsi, jei.
\p
\v 22 Bapoxonae Felipe jume yopita Andrés beya, xua
equeicha baponbe pejume yopichinexabe Jesús beya.
\v 23 Bapoxonae Jesús baraponbe baraichi yawa daxita barapo
jiwi baraichi, jeye:
\p —Nama imoxoyo barapo matacabi tsoponae, po mataqueitha
xan, ponxaein Nacom tana neitapetsixae nebexubina ichamonae.
Barapo mataqueitha Nacom ainya cui neexanaena.
\v 24 Xaniyan paca tsipaebatsi. Poxonae trigo xuto saya xu
boca yawa icha jopa xu bocaeyo tsorobo tututha, yawa icha
jopa xuwiyo, jopa itacʉpaetsi xua pexaewa naexana. Ichitha
icha barapo trigo xuto tsorobo tututha boca yawa icha xuwa,
bapoxonae jame bara pexaewa naexana. Icha barapo trigo xuto
ichi, xan barapocotsi coyeneya jiwi bara necana ichi tsane.
\v 25 Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa po
cae pin nacuathe, bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa,
po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua
beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa
ichichipan, bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua
beicha.
\v 26 Pon ichichipa exana tawa xua penacuichiwa, bapon bara
bewa moya exanaena pocotsiwa itoroban. Pon exana pocotsiwa
itoroban, bapon patopaena ichaxota poponan. Icha pebin exana
pocotsiwa itoroban, bapon Taxa cana exanaena xua bapon
peainya cui jiton tsane Taxa pia nacua beicha tatsi, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús nayabara paeba xua petʉpaewa
tsane
\p
\v 27 Equeicha Jesús jeye: “Anoxuae bichocono
anthʉthʉrewein tsipei tatʉpaewa tsaneba. ¿Eta
jumichicuaein tsane metha Taxatha? ¿Metha jan tsane: ‘Axa,
necapanepare baxua weya’, metha jan tsane? Jume, apara jopa
baxua tsipatopeicaeinyo. Apara tsipatopeican xua
taaperʉtanewa tsane jiwi nexa.
\v 28 Jame bejan: ‘Axa, bara bʉ jiwi cana exaname xua
wʉnae necajainchiwa’, bejan jame”, jei Jesús.
\p Poxonae Jesús baxua najume weta, bapoxonae Jesús jume
tane xua Nacom namchi peitaboco wetsica, jeye: “Bayatha
apara baxua jiwi cana exanan xua jiwi wʉnae tana
nejainteibiwanexa, tsipei daxita beta exanan. Mataʉtano
equeicha ichawa exanaein xua jiwi wʉnae tana
nejainteibiwanexa tsane”, jei Nacom.
\p
\v 29 Pinmonae umena xua Jesús jume taeumeinchi, irʉ
Jesús pijimonae tatsi baxota umenarʉ. Barapo jiwi baxua
nayabara yainyaba xua Nacom cueicueijei. Ichamonae jeye:
\p —¡Apara xua jurujurei yamʉxʉ! jei.
\p Ichamonae jeye:
\p —¡Apara bapon tsipaebatsi matatsunpin! jei.
\p
\v 30 Nexata Jesús pijimonae barai, jeye:
\p —Pon pajume taneme apara Nacom. Jopa apara paebiyo xua
xan nexa. Apara paeba pia xua painya nejume taenexa daxota
baxua Nacom paeba.
\v 31 Imoxoyo nama matacabi patopaena, po mataqueitha Nacom
yabara paebina jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae
bapontha. Pon jiwi jʉntʉ coyene itorobatsi xua abe
peexanaewa po cae pin nacuathe, nama imoxoyo Nacom
amanayabina bapon poxonae xubina barapo cae pin nacue weya.
\v 32 Poxonae ichamonae nedutsina naetotha tatʉpaenexa
tsane, bapoxonae daxita jiwi cana exanaein xua pomonae
peichichipaewa tsane xua tana nejume cowʉntsinexa, jei
Jesús.
\p
\v 33 Poxonae Jesús baxua paeba jiwi yaputane exainchi xua
Jesús pebexubiwa tsainchi poxonae tʉpaena.
\v 34 Bapoxonae barapo jiwi Jesús tsipaebatsi. Jesús
jeichichi:
\p —Paxan pajume tan xua poxonae wamonae yoroba Moisés pia
peitorobi coyenewatha pocotsiwa baxota jeye: ‘Bara Mesías
ataya asʉ poponeiba’, jei baxota. ¿Eta xua metha pana
netsipaebame xua pinae pon Nacom Peitapetsin bewa naetotha
tʉpaena? ¿Jintam metha pon Nacom Peitapetsin? jei
barapomonae.
\p
\v 35 Nexata Jesús tsipaeba barapomonae xua nacaunuta,
jeye:
\p —Saya caeto pana netaneme pon paca yaputane exainchi.
Beta pajinompare tapaca yawenaexae tsainchi, icha paichim
xua beta pajinompame poxonae xometo paca yawena xua beta
pajinompame mataqueitha. Pana nejume cowʉnde poxonae
cataunxuae po cae pin nacuathe poponanje. Mataʉtano poxonae
cataunxuae paca itacʉpa xua pata tanejume cowʉntsiwam.
Jopa abe paexanaeinde xua poxoru poxonae jopa pata tanejume
cowʉntsixaemxae. Tsipei bara jʉtiya ichi, poxonae jiwi abe
exana be poxonae pomonae pona ichaxota quirei. Jopa beta
ponaeyo tsipei jopa xeinaeyo pecoicha.
\v 36 Pana nejume cowʉnde poxonae cataunxuae po cae pin
nacuathe poponanje. Bapoxonae paxam tajimonae pam tsane, jei
Jesús.
\p Poxonae baxua Jesús najume weta, barapo jiwi weya
natsixitaba yawa wepu aichurucuae.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua eta xua metha
pinae Jesús jopa jume cowʉntichi judiomonae
\p
\v 37 Bequein Jesús matowa exana pia pexeinya petsita
itʉtsi coyenewan barapomonae peitʉtha tatsi, daichitha
pinmonae barapomonae jopa Jesús yabara jume cui cowʉntichi
po coyene xua Jesús bara bapon Mesías pon Nacom itorobica.
\v 38 Baxua exana xua nayabara jume cui weta po coyene
bayatha pon Nacom peitorobi jume pepaebin Isaías wʉnae
tsiwanaya yabara jei:
\q “Pon jiwi Necanamataxeinaein barapomonae
\q jopa jume cowʉntsiyo xua pacuiduban
\q bequein barapomonae tane matowa poxonae
\q paexanan Nacom pia peayapusʉwatha”,
\q jei Isaías.
\m
\v 39 Barapomonae jopa jume cowʉntsiyo, tsipei Isaías
equeicha jei:
\q
\v 40 “Nacom cana exana xua barapomonae jopa
\q beta xapain naita cui coyene yaputaeyo.
\q Mataʉtano Nacom cana exana xua jopa pejume
\q cowʉntsiwa pejʉntʉ coyene wetsina.
\q Barapomonae be natsicotane peitata nacʉtsi
\q jiwi, tsipei jopa beyaputaeyo, xua
\q icha jʉntʉ coyene pexeinaewanexa.
\q Mataʉtano jopa ichipaeyo xua peyabara jume
\q cowʉntsiwa po coyene xua Nacom itacʉpatsi
\q xua pejʉntʉ coyene xanepana peexanaewa”,
\q jei Isaías pejume diwesitha.
\m
\v 41 Daxita baxuan Isaías paeba xua Jesús yabara
paebatsi. Isaías caena bayatha tane poxonae eca Mesías pia
pexeinya pia peitʉpanae peecaewatha. Daxota Isaías yabara
paeba, Mesías yabara paebatsi xua pocotsiwa bayatha
petaexae.
\p
\v 42 Bequein daxita judiomonae Jesús jopa jume
cowʉntichi, daichitha ichamonae judiomonae Jesús jume
cowʉntatsi. Mataʉtano ichamonae judiomonae xua pomonae
judiomonae pia pentacaponaewi tatsi Jesús jume cowʉntatsi.
Ichitha daxita barapomonae jopa Jesús yabara paebichi jiwi
peitʉtha tatsi tsipei fariseomonae cunuwatsi. Tsipei icha
barapomonae Jesús yabara paebichipatsi, metha barapomonae
itawetsipatsi judiomonae pia penacaetutsi bon tatsi weya,
xua fariseomonae itawetsipa.
\v 43 Tsipei barapo Jesús pia pejume cowʉntsiwichi
pijunuwi daxota itapeta jume naitaewata xua jiwi jei: “Jopa
Jesús payabara paebinde”, jei jiwi. Barapomonae pomonae
Jesús pejume cowʉntsiwichi baxua itapeta jume naitaewata
beyacaincha xua poxonae bequein Nacom cui itoroba.
\s Meje yabara xua po jume Jesús paeba barapo jumetha jiwi
yabara paebinchi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae
\p
\v 44 Equeicha Jesús jume daunweya jeye: “Pon nejume
cowʉnta meisa jopa nejume cowʉntsi tsane, jame Taxa jume
cowʉntsinchino pon tana neitorobixae.
\v 45 Pomonae xua neyaputane barapomonae barichi Taxa
yaputainchi.
\v 46 Xan pon yabara yaputane paca cana exainchi Nacom.
Patopeican po cae pin nacuathe xua pomonae tana nejume
cowʉntsiwi jopa penantawenonaenexa xua pejinompaewa poxonae
jopa Nacom yabara yaputaetsi.
\v 47 Pon bequein jume tane tajume diwesi xuano xua icha
bequein jopa exanaeyo tana nejume taewatha pocotsiwa
itoroban, bapon jopa yabara paebin tsane xua
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha. Tsipei apara
jopa baxua tsipatopaeinyo xua tacoya barapocotsi jiwimonae
tayabara paebinexa xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae
Nacomtha. Jame apara tsipatopan xua jiwi ʉ
tacapanenebiyaenexa tsane.
\v 48 Pon jopa tsita ainya cuichi xua jopa tsita ainya
cuinyo, xuano xua icha jopa jume cowʉntsiyo pocotsiwa
paeban po jume aunxuae paeban, bapon barapo jumetha yabara
paebinchi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae poxonae
po mataqueitha nacua weraweracaena.
\v 49 Tsipei xan jopa paebinyo pocotsiwa tacoutha
taichichipaewa. Saya apara baxua daxita exanan pocotsiwa
Taxa neitoroba pocotsiwa bewa paebin xuano xua pocotsiwa
bewa jiwi cuidubin.
\v 50 Yaputan Taxa pia peitorobi coyenewa, barapo peitorobi
coyenewa jiwi cana exainchi xua pexeinaewa
peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca.
Daxota pocotsiwa paca tsipaebatsi apara xua Taxa bayatha
tana neitorobixae”, jei Jesús.
\c 13
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae taxu matawane
meratha
\p
\v 1 Barapoxonaerʉ bara barapo matacabi tsuxubi, po
matacabi tsiwanaya mata carucua xua Pascua wʉn matacabin.
Jesús yaputane xua bara nama imoxoyo bara po matacabi
tatsoponaetsiba, po mataqueitha Jesús cuenta ponaena po cae
pin nacue xua Paxa beicha peponaewa tsane. Jesús antobe
tsaibi pia pejume cowʉntsiwichi pomonae xua tajinompatsi po
cae pin nacuathe. Nama imoxoyo Jesús exana xua pocotsiwa
jiwi yaputane xua Jesús jopa juniya antobeyo pomonae pia
pejume cowʉntsiwichi.
\p
\v 2-4 Judas, pon Simón Iscariote pexanto tatsi, bapon cui
itorobatsi caurimonae pia pentacaponaein tatsi xua Jesús
pecaenaetsinexatsi ichamonaetha. Jesús yaputane xua bayatha
Paxa wetsica pona. Mataʉtano xua equeicha Paxa beicha
patopaena xuano xua Paxa catatsi daxita pia peayapusʉya
itorobi coyenewa. Baxua bequein xeina, daichitha poxonae
pijimonae barʉ eca pexaethopaewatha asiya uncuataba. Yawa
paparuwa nama jonta, po paparuwa matha weruya. Yawa icha
paparuwatha naepa cʉta.
\v 5 Bapoxonae Jesús mera epata corototha. Bapoxonae
pijimonae taxu matawaepona meratha. Yawa paparuwatha taxu
tsewa exana po paparuwatha naepa cʉta.
\p
\v 6 Poxonae Jesús Simón Pedro muxu petaxu matawaetsi,
Simón jeye:
\p —Tanecanamataxeinaem, ¿eta pocotsiwa metha irʉ jinya
netaxu matawaetsi? jei Simón Pedro.
\p
\v 7 Jesús jume barai, jeye:
\p —Xua baxue cata exanatsi anoxuae jopa yabara yaputaem.
Ichitha bexa tsane baxua yabara yaputaename, jei Jesús.
\p
\v 8 Ichitha equeicha Simón Pedro jume barai, jeye:
\p —Bapana jopa netaxu matawaem tsane, jei Simón Pedro.
\p Jesús jume barai, jeye:
\p —Icha jopa cataxu matawaetsipaetsi meratha nexata jopa
tajimonae jitom tsipaem, jei Jesús.
\p
\v 9 Simón Pedro jume barai, jeye:
\p —Tanecanamataxeinaem, meisa jopa netaxu matawaeinde,
jame yawa necobe matawaema, yawa nentasipa matawaema, jei
Simón Pedro.
\p
\v 10 Jesús jume barai, jeye:
\p —Pon xua anoxuae nowaexuba, bapon equeicha jopa
nantawenonaeyo xua pia pepon matawaeinchi, saya jame meisa
petaxu. Paxam pejʉntʉ coyene xeicae jiwi pam, saya caein
jiwana pam jopa daichiyo, jei Jesús.
\p
\v 11 Jesús jeye: “Paxam pejʉntʉ coyene xeicae jiwi pam,
ichitha caein jiwana pam jopa daichiyo”, jei. Jesús baxua
paeba tsipei yaputane xua caein jiwana pomonae Jesús
pijimonae tatsi, bapon Jesús caenaetinchi.
\p
\v 12 Poxonae Jesús nacobe weta xua pijimonae taxu matawane
meratha equeicha paparuwa nama xatata po paparuwa copiya
nama xuenaxuba. Bapoxonae equeicha econeca pexaethopaewatha.
Yawa pijimonae barai, jeye:
\p —¿Bara payaputaneme xuaunxuae pacata exanatsi?
\v 13 Pana neyabara jam: ‘Pon Patatanecuidubin’, pana
neyabara jam. Yawano pana neyabara jam: ‘Pon
Patatanecanamataxeinaein’, pana neyabara jam. Bara xainyeya
pana neyabara jam baxua, tsipei apara xan bapon.
\v 14 Icha xan painya Tapacacuidubinchi xuano xua painya
Tapacacanamataxeinaeinchi xua paca taxu matawainchi meratha
bewa paxam bara paichim tsane, bewa nantiya pana nataxu
matawaem meratha.
\v 15 Baxua paca tsita exainchi xua painya bara paichinexam
tsane ichaunxuae ichin.
\v 16 Xaniyan paca tsipaebatsi. Pon ba tanacuita bapon jopa
ainya cuiyo. Jame bapon pia pentacaponaein tatsi yatsicaya
ainya cui beyacaincha pon tanacuita. Pon ba itorobatsi jopa
ainya cuiyo. Jame pon peitorobixae bapon ainya cui.
\v 17 Icha baxua payaputaneme yawa icha baxua paexanaenameno
bapoxonae pejʉntʉ coyene weiweinae jiwi pam tsane.
\p
\v 18 “Apara jopa daxita paca yabara paebichi xua pejʉntʉ
coyene weiweinae jiwi pam tsane, tsipei caein jiwana pam
jopa daichiyo. Xan paca jʉntʉ coyene yaputainchi tsipei
tapaca itapetichi jiwichi pam. Ichitha nacui yabara jume
wetsina be po coyeneya bayatha Nacom tsiwʉnae yabara paeba
pejume diwesitha. Nacom jeye: ‘Pon barʉ xan, pon itara
mexeya tajiton, bapon equeicha caewa tana neaitafaetabi
jiton naexana’, jei Nacom Pejume Diwesitha.
\v 19 Baxua pewʉnaeya paca tsipaebatsi xua poxonae necana
exanaena pon equeicha caewa tana neaitafaetabi jiton
naexana. Bapoxonae painya yabara tana nejume cowʉntsinexam
tsane xua xan bapon aparan xua ponxaein paca tsipaebatsi.
\v 20 Xaniyan paca tsipaebatsi. Po pebin matenta weyataya
waba pontha pon itoroban barapo pebin barapara nententa
weyataya waba. Barichi pon nententa weyataya waba barapara
Nacom matenta weyataya wabatsi, pon tana neitorobixae”, jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús jeye: “Judas necaenaetsina
ichamonaetha”, jei
\r (Mt 26.20-25; Mr 14.17-21; Lc 22.21-23)
\p
\v 21 Poxonae baxua Jesús najume weta, bapoxonae bichocono
anthʉthʉrewe tsanareca. Yawa najume naitapeinya xeinaeya,
jeye:
\p —Xaniyan paca tsipaebatsi. Caein jiwana pam bapon
necaenaetsina ichamonaetha, jei Jesús pijimonaetha.
\p
\v 22 Nexata Jesús pijimonae tatsi naitabara taerʉcʉpa,
nantiya najeye: “¿Jintam metha bepa Jesús caenaetichi?”
najei. Ichitha barapomonae jopa yaputaeyo xua Jesús yabara
jei pon.
\v 23 Caein Jesús pijimonae tatsi jiwana, pon bichocono
Jesús antobe, bapon Jesús imoxoyo barʉ xunaeca, barapo
pexaethopaewatha.
\v 24 Simón Pedro pecobetha moya jume itoroba jeye:
“Jesús yainyabare: ‘¿Jintam yabara paebame?’ jande”, jei
Simón Pedro xua jume itorobatsi pon Jesús imoxoyo caquita
ecatsi.
\v 25 Bapoxonae Jesús imoxoyo caquita ecarenatsi equeicha.
Jesús yainyabatsi, jeye:
\p —Tanecanamataxeinaem, ¿jintam cacaenaetsina? jei.
\p
\v 26 Jesús jume nota, bapon jume notatsi, jeye:
\p —Pan pʉrʉwiyo tha atatsica exanaetsi. Pon catan barapo
pan pʉrʉwiyo, bapon apara pon necaenaetsina ichamonaetha,
jei Jesús pontha pon peyainyabixaetsi.
\p Poxonae Jesús pan pʉrʉwiyo atatsica exana, bapoxonae
Jesús cata, Judas catatsi pon Simón Iscariote pexanto
tatsi.
\v 27 Poxonae Judas barapo pan Jesús wecobe pitatsi,
bapoxonae caena nainya Judas jʉntʉ coyene itorobatsi
Satanás caurimonae pia pentacaponaein tatsi xua Jesús
pecaenaetsiwa tsainchi. Bapoxonae Jesús jeye, Judas
jeichichi:
\p —Xua pocotsiwa jinya anoxuae exanaetsi, moya exande
nainya, jei Jesús.
\p
\v 28 Daxita barapomonae pomonae Jesús pijimonae tatsi,
pomonae pebarʉ xunaecaexae, jopa xapain yaputaeyo pocotsiwa
Jesús itoroba, xua Judas itorobatsi.
\v 29 Tsipei bapon Judas paratixi doro capopona, daxota
Jesús pijimonae tatsi nanta xeina xua mexeya itara Jesús
itorobawejei xua pia tacomotichi pexaewa penabanae coyenewa
nexa. Yawa nanta xeina xua mexeya itara Jesús itorobawejei
xua Judas paratixi pecatsinexa peacopeibi jiwitha.
\v 30 Poxonae Judas Jesús wecobe pitatsi pan pʉrʉwiyo,
bapoxonae Judas ponataba. Irʉrʉ bapoxonae quirei
tsanaicharʉ.
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba jiwi pena
peitorobi coyenewa
\p
\v 31 Nexata poxonae Judas pontaba Jesús pijimonae barai,
jeye:
\p —Imoxoyo nama paca tsita itʉtsinchi taayapusʉya
itorobiya coyenewa xua xan apara bara ponxaein Nacom
Tananeitapetsin. Barichino paca tsita itʉtsinchi Nacom pia
peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi.
\v 32 Icha xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, icha paca
tsita itʉtatsi Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa,
nexata Nacom xuya nainya paca tsita itʉtsina taayapusʉ
itorobi coyenewa xua xan apara bara ponxaein Nacom
Tananeitapetsin.
\v 33 Pomonae be tapexui tapaca canatsicotaewichi pam, bara
nama saya caeto paca barʉ poponaeinchi. Icha ichin xua
caena bayatha xua judiomonae tsipaeban, bara paca jumichichi
anoxuae: ‘Jopa paca itacʉpae tsane xua pana nepuna
ponaename ichaxota taponaewa tsane’, paca jeichi.
\v 34 Barapo pena itorobi coyenewe paca cuidubatsi, xua
janje: ‘Nantiya pana naantobeinde, icha paca ichichi xua
paca antobetsi. Bewa bara paichim tsane xua nantiya pana
naantobem tsane’, jan.
\v 35 Icha paxam nantiya pana naantobem tsurubenanaebiyam
tsane, daxita jiwi paca cui yaputaena xua paxam bara apara
tana nejume cowʉntsi jiwi pam, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús namchi xua Pedro jei tsane:
“Jopa dapon yaitaeinyo”, pinae yabara jei tsainchi Jesús
\r (Mt 26.31-35; Mr 14.27-31; Lc 22.31-34)
\p
\v 36 Simón Pedro Jesús yainyabatsi, Pedro jeye:
\p —Tanecanamataxeinaem, ¿jinya exota ponaetsi? jei Simón
Pedro.
\p Jesús jume nota, jeye:
\p —Anoxuae jopa caitacʉpaeyo xua tana nepuna ponaewam
ichaxota ponaein. Ichitha bexa tsane caitacʉpaena xua tana
nepuna ponaewam ichaxota ponaein, jei Jesús.
\p
\v 37 Nexata Simón Pedro jume barai, jeye:
\p —Tanecanamataxeinaem, ¿eta xua metha baxua paebame xua
anoxuae jopa neitacʉpaeyo xua tacapuna ponaewatsi ichaxota
poname? ¡Ichitha xan bara copatan xua jiwi tana
nebexubinexa tacapuna ponaenexatsi! jei Pedro.
\p
\v 38 Jesús jume barai, jeye:
\p —¿Bara xaniwaicha xua xam bara copatame xua jiwi
necabexubinexa tana nepuna ponaenexam? Jume, apara xaniyan
catsipaebatsi barapo merawithe acoibi po jumeyobebe neyabara
jam tsane: ‘Jopa dapon yaitaeinyo’, neyabara jam tsane.
Bapoxonae irʉrʉ wacara pebto fibina, jei Jesús.
\c 14
\s Meje yabara poxonae Jesús jeye: “Xan apara pon jiwi
matacaponan Taxa beicha”, jei Jesús
\p
\v 1 Equeicha Jesús pijimonae barai, jeye: “Jopa yabara
nantʉ exabinde ichawan. Pana neyabara jume cowʉnteibare
yawano Taxa payabara jume cowʉnteibareno.
\v 2 Taxa pia nacua beicha bon nawita ichaxota jiwi
pejinompaewa. Icha bon ajibi tsipae, metha bayatha jopa paca
tsipaebichipaetsi, daxota apara paeban tsipei xainyan.
Daxota paca tsiwanaeya pacata tutu wʉnaetinchi bara po bon.
\v 3 Poxonae wetan xua Taxa beicha taponaewa xuano xua icha
nacobe wetan xua bon paca tsiwanaeya tutu wunaetatsi,
bapoxonae equeicha patopeicaein. Paca caponaeinchi
ichaxoteicha xua tapoponaewa tsane.
\v 4 Paxam payaputaneme ichaxota ponaein. Daxota
payaputanemeno po coyeneya xua painya nepatsiwa tsane
baxota”, jei Jesús.
\p
\v 5 Tomás jeye Jesustha:
\p —Patatanecanamataxeinaem, jopa payaputaeinyo po nacua
beya ichaxota ponaename. Tsipei baxua jopa payaputaeinyo,
daxota jopa pana neitacʉpaeyo xua pata ponaewa po nacua
beya ichaxota xam ponaename, jei Tomás.
\p
\v 6 Jesús jume nota, jeye:
\p —Xan apara pon jiwi tamatacaponaein Taxa beicha.
Mataʉtano xan pon xainyeya tapaebin. Mataʉtano xan apara
pon jiwi tacatsin peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca. Saya meisa xan ba jiwi
yawenan xua pepatsiwa Taxa beicha.
\v 7 Icha paxam pana neyaputaneme bara paichim Taxa
payaputaneme. Daxota anoxuae nama Taxa payaputaneme yawano
patanemeno tsipei paxam pana netaneme, jei Jesús.
\p
\v 8 Nexata Felipe Jesús baraichichi, jeye:
\p —Patatanecanamataxeinaem, copare xua Axa pata tha
taetsi. Bapoxonae jʉntema pata jinompaewa tsane, jei
Felipe.
\p
\v 9 Jesús Felipe jume notatsi. Jesús jeye:
\p —Felipe, bara bayatha cabarʉ popoinchiba. ¿Eta xua
came jopa neyaputaem? Pon ba netane barichi apara bara Taxa
tainchi. Daxota jopa benejam: ‘Copare painta pata tha Axa
taetsi’, jopa bepana nejam.
\v 10 ¿Eta xua metha jopa jume cowʉntsim xua bara Taxa
neyanta xua bara irʉ Taxa yantandʉ? Daxita pocotsiwan paca
tsipaebatsi apara jopa paebinyo pocotsiwa tacoutha
ichichipan. Apara Taxa pon neyantsiya popona baxua apara
exana pocotsiwa xua exanan.
\v 11 Pajume cowʉnde xua Taxa neyanta popona, xua Taxa irʉ
yanta poponan xua daxota Taxa be caein panbe. Icha jopa paca
itacʉpaeyo xua pana nejume cowʉntame pocotsiwa yabara paca
tsipaebatsi Taxa, moya pana necui yabara jume cowʉnde xua
bayatha exanan pexeinya tatsita itʉtsi coyenewan. Baxuan
jiwi tsita itʉban xua bara xainyei xua Taxa neyanta popona
xua daxota Taxa be caeinbe panbe.
\v 12 Xaniyan paca tsipaebatsi, pon nejume cowʉnta, bapon
irʉ exanaena pocotsiwa exanan. Mataʉtano equeicha ichawan
mataropeicha exanaena pewʉnaewan beyacaincha xua pocotsiwa
exanan. Tsipei xan ponaein Taxa beicha.
\v 13 Daxita pocotsiwan pana newʉn caununaya wʉcame Taxa
beicha, bara baxua exanaein, tapaca catsita itʉtsinexatsi
Taxa pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi.
\v 14 Bara pacata exanaeinchi poxonae pana newʉn caununaya
wʉcame Taxa beicha, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús tsiwʉnaeya paeba xua bexa
Nacom najumope tʉnaxʉ itorobina jiwitha
\p
\v 15 Equeicha Jesús barai pijimonae, jeye: “Icha pana
neantobem, moya paexande taitorobi coyenewan.
\v 16 Icha baxua paexanaename tha bapoxonae Taxa wʉcaetsi
jan tsane: ‘Axa, ichʉn itorobare xua barapomonae
peyawenaenexatsi’, jan tsane. Bapoxonae Taxa pacata
itorobina pon ataya paca yantsiya poponeibina.
\v 17 Pon Nacom itorobina, apara bapon bara pia Pejumope
tʉnaxʉ tatsi, po Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca yaputane
exana xua bara xainyei xua pocotsiwa Nacom yabara. Ichitha
pomonae jopa nejume cowʉntsiyo, barapomonae jopa yaputaeyo
Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Daxota barapo Nacom pia
Pejumope tʉnaxʉ tatsi jopa itacʉpaetsi xua barapomonae
peyantsiya jinompaewatsi. Daichitha payaputaename barapo
Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tsipei pacata patopaena
yawano ataya paca yantsiya poponaena”, jei Jesús.
\p
\v 18 Equeicha Jesús barai pijimonae, jeye: “Jopa paca
punapentsi tsainchi. Equeicha caibe patopeicaein xua tapaca
barʉ poponaewatsi tsainchi.
\v 19 Bara caeto jiwi jopa netae tsane pomonae jopa tana
nejume cowʉntsiwi. Ichitha paxam pana netaename. Paxam
equeicha asʉ pajinompaename tsipei xan equeicha asʉ
poponaein.
\v 20 Barapo mataqueitha poxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ
tatsi patopeicaena, payaputaename xua xan Taxa be caein pana
naexananbe irʉ xua paxam be caein pana necana exaname irʉ
xua xan be caein paca cana exanatsi.
\v 21 Pon yaputane taitorobi coyenewan xuano xua exana xua
barapo taitorobi coyenewan paeba, bapon tsita itapeinya
xeina jiwitha xua xaniwaicha bara neantobe. Taxa antobe
tsane bapon, pon neantobe. Xan barichin antobein tsane
bapon. Mataʉtano yaputane exanaein xua bara bapon barʉ
poponan”, jei Jesús.
\p
\v 22 Irʉ Judas pon seicaya ichʉndʉ, pon Judas Iscariote
aibi, barapo Judas Jesús tsipaebatsi, Jesús jeichichi:
\p —Patatanecanamataxeinaem, ¿eta xua jinya meisa pana
neyaputane exanaetsi xua bara pana nebarʉ jinompame xua
jopa daichim pomonaetha pomonae jopa cajume cowʉntsiyo? jei
Judas.
\p
\v 23 Jesús Judas jume notatsi, jeye:
\p —Pon neantobe bapon exana pocotsiwa itoroban. Bapoxonae
Taxa antobe tsane bapon. Xan irʉrʉ Taxa pon caein
panxaeinbe papatopaeinbe bapontha pata yantsinexa bapon.
\v 24 Pon jopa neantobeyo, bapon jopa exanaeyo pocotsiwa
itoroban. Po jume diwesi xuaunxuae pana nejume taneme apara
jopa nata paebinyo. Apara baxua paeban tsipei Taxa nejume
caitoroba pon tana neitorobixae, jei Jesús xua Judas
tsipaebatsi.
\p
\v 25 Equeicha Jesús pijimonae barai, jeye: “Daxita baxuan
paca tsipaebatsi poxonae cataunxuae paca barʉ popoinchi
anoxuae.
\v 26 Inta paxam pacata Nacom najumope tʉnaxʉ itorobina.
Barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca yawenaena.
Mataʉtano paca cuidubina xua pexainyeiwa xua Nacom yabara.
Mataʉtano barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca
cana exanaena xua pana neyabara cananta xeinaename xua
pocotsiwan bayatha daxita yabara paca tsipaebatsi.
\p
\v 27 “Poxonae paca cuenta ponaeinchi jʉntema jinompa paca
cana exanaeinchi. Paca catinchi po coyene jʉntema tapoponae
coyenewa. Barapo jʉntema tapoponae coyenewa jopa bara be
jʉta ichiyo xua jiwi barompaya jʉntema pia pejinompae
coyenewa tatsi. Jopa yabara pana najʉntʉ exabinde ichawan.
Mataʉta jopa junuwiya pajinompaeinde.
\v 28 Bayatha pana nejume taneme xua ponaein jan xuano xua
equeicha patopeicaein paxamtha xua paca barʉ poponaeinchi
jan. Icha xaniwaicha pana neantobem tsipaem metha pajʉntʉ
coyene weiweinaetsipame xua taponaewa Taxa beicha. Tsipei
Taxa bichocono ainya cui, beyacaincha xua xan poxonae
cataunxuae poponan po cae pin nacuathe.
\v 29 Baxua paca tsipaebatsi xua tsiwʉnae paeban painya
tana nejume cowʉntsinexam tsane poxonae xaniwaicha baxua
tsane.
\p
\v 30 “Nama imoxoyo jopa neitacʉpaeyo xua equeicha caeto
tapaca tsipaebiwa tsainchi, tsipei nama imoxoyo patopaenaba
pon jiwi jʉntʉ coyene itorobeibatsi po jiwitha jopa tana
nejume cowʉntsiwi. Ichitha bapon jopa xeinaeyo peayapusʉ
itorobi coyenewa xua tana neitorobiwa tsane.
\v 31 Bewa exanaein pocotsiwa xua Taxa neitoroba, xua daxita
jiwi peyaputaenexa xua apara bara xan ponxaein Taxa
bichocono tana neantobein.
\p “¡Panonoba ponde! Weye poinchi”, jei Jesús
pijimonaetha.
\c 15
\s Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba uva ʉnboto xua
pepa ʉnboto
\p
\v 1 Equeicha Jesús jeye: “Icha pepa ʉnboto ichi xua
petabʉ opina wejujuina mene xua uva thei penacoichinexa,
xan bara pocotsi jʉta coyeneya cana ichin jiwi. Jiwi
ajʉntʉcoyeneyapusʉya cana exanan pomonae tana nejume
cowʉntsi jiwi, icha uva pabi pexeinaein ichi xua yabaca
xueta xua xanepanaya petaxuwiwa tsainchi. Taxa bara jʉta
coyeneya ichi. Taxa yawena pomonae tana nejume cowʉntsiwi,
pomonae xanepanaya inta pejinompaewi.
\v 2 Uva pabi pexeinaein daxita ucuboba po maxʉranan xua
jopa nacoichiyo. Bapoxonae daxita barapo pemaxʉranan po
maxʉranan xua dubena xanepanaya nacoita beyacaincha xua
copiya poxonae nacoita. Taxa barapocotsi jʉta coyeneya
exana. Taxa itaweta pomonae bequein nejume cowʉnta ichitha
jopa beta jinompaeyo xan nexa. Barichi pomonae bequein
nejume cowʉnta ichitha saya tsiwiyo exana pocotsiwa
itoroban, Taxa atene cana exana xua barapomonae atene, xua
daxota barapomonae beta exanaena pocotsiwa itoroban.
\v 3 Pajʉntʉ coyene wʉnaem painya tana nejume
cowʉntsixaemxae xua bayatha po jume diwesi tapaca
tsipaebixaetsi.
\v 4 Pana necayawa jinompeibare icha ichin xua ataya paca
cayawa poponeibinchi. Uva ʉnboto maxʉranawa ba poxonae
iratha maxʉrana boca jopa ba pipatotha matono xuwouncuaeyo
xua pethei perubenaenexa. Bara jʉta coyeneya paichim. Icha
jopa pana necayawa jinompaem, jopa paxeinaem tsane xua po
coyene pexeinya peajʉntʉyapusʉ coyenewa.
\p
\v 5 “Icha pepa uva ʉnboto ichi xua xeina pemaxʉranawan,
bara jʉta coyeneya ichin. Xeinan pomonae tana nejume
cowʉntsi jiwi pam. Pepa uva ʉnboto nacoita exana nawita
pethei pemaxʉranawantha tsipei poxoru pemaxʉranawan dubena
pepa uva ʉnbototha tsica. Bara jʉtiya ichi icha pana
necayawa jinompame bapoxonae bichocono paca jʉntʉ coyene
xanepana exanaeinchi. Daxota icha pana nepentsiya jinompame
jopa paca itacʉpaetsipae xua paexaname pocotsiwa xua Nacom
ichichipa.
\v 6 Pon jopa necayawa poponaeyo bapon Taxa itawetsina, icha
xua uva pabi pexeinaein ichi. Bapon petʉpae maxʉranawan
nota xua bayatha ucobobeba yawa bapoxonae isotototha bebeya
petautsinexa.
\p
\v 7 “Icha pana necayawa jinompaename yawa icha jopa
pajʉntemainaem tsane pocotsiwa bayatha paca cuidubatsi,
bapoxonae pocotsiwa pana newʉcaename bara baxua pacata
exanaeinchi.
\v 8 Jiwi Taxa barʉ cui itura jinatsi poxonae paca tane xua
betiya xanepanaya pajinompame painya neexanaexae pocotsiwa
Taxa paca itoroba. Yawa Taxa barʉ cui itura jinatsi tsipei
barapomonae paca cui yaputane xua paxam barapara pepa
tamonae jiwi pam.
\v 9 Paca antobetsi icha Taxa ichi xua neantobe. Ataya
payacuiya jinompare xua paxam po coyene xua pomonae tapana
nejume cowʉntsi jiwi pam.
\v 10 Paexanaponde pocotsiwa paca itorobatsi, bapoxonae
bichocono tsitecaeya paca antobe tsoponae tsainchi, icha xan
ichin xua poxonae exanan pocotsiwa Taxa neitoroba xua daxota
ataya tsitecaeya neantobe tsoponae.
\p
\v 11 “Baxuan paca tsipaebatsi xua paca jʉntʉ coyene
xanepana exanaeinchi xua bapoxonae bichocono pajʉntʉ
coyene weiweinaename.
\v 12 Barapo taitorobi coyenewa baxue xua janje: ‘Nantiya
paxam pana naantobeinde, icha paca ichichi xua paca
antobetsi’, jan.
\v 13 Yabara paca tsipaebatsi po peantobewa bichocono ainya
cui beyacaincha icha peantobewa. Barapocotsi peantobewa
xeina pebin poxonae peantobexae pia jiton yaitataba xua
pebexubinexatsi xua pia jiton tatsi jopa bepetabexubiwa
tsainchi.
\v 14 Paxam apara tajiwimonae pam, icha paexanaponaename
pocotsiwa xua tapaca itorobiwatsi.
\v 15 Anoxuae jopa bepaca caunutichi xua paxam pomonae inta
amanaya penacuichiwi pam. Nama po cae pin nacuathe pomonae
petanacuichiwi jopa yabara yaputaeyo pocotsiwa exana pomonae
pia pecanamataxeinaewichi tsipei jopa baxua yabara paebiyo.
Ichitha paca caunutatsi xua paxam apara tajiwimonae pam,
tsipei nama xan paca cana exainchi xua payabara yaputaneme
daxita pocotsiwan xuan Taxa necui itoroba.
\v 16 Apara jopa pana neitapetsim. Jame apara paca
itapetatsi. Paca cui itorobatsi xua xanepanaya painya
neexanaewa pocotsiwa Taxa paca itoroba. Ichichipan xua jopa
peweraweracaewa tsane pocotsiwan painta exanaename.
Bapoxonae Taxa bara pacata exanaena poxonae Taxa beicha
pawʉcame poxonae pana nebʉxʉna bobenouname.
\v 17 Daxota equeicha paca jeichi: ‘Paxam nantiya pana
naantobeinde’, jan”, jei Jesús pijimonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesús jeye: “Jiwi necaseba, irʉ
paca caseba”, jei Jesús
\p
\v 18 Equeicha Jesús jeye: “Pomonae jopa nejume
cowʉntsiyo icha barapomonae paca caseba pananta xeinare xua
barapomonae copiya necaseba daxota paca casebarʉ.
\v 19 Icha paxam pomonae jopa pata tana nejume cowʉntsiwi
jiwana pam tsipaem, bapoxonae pomonae necaseba paca antobe
tsipae icha ichi xua barompaya antobe pijimonae. Pomonae
xote jinompe, pomonae jopa tana nejume cowʉntsiwi,
barapomonae pexantha tatsi paca itapetatsi daxota
barapomonae paca caseba. Tsipei anoxuae paxam jopa
barapomonae jiwana pam.
\v 20 Pana nejume cayabara nanta xeinare xua bayatha paca
tsipaebatsi xua janje: ‘Pon ba tanacuita ichʉn, bapon jopa
ainya cuiyo, jame pia pentacaponaein tatsi ainya cui pon
peitorobixaetsi’, paca jeichi. Tsipei jiwi inta abe exana
daxota irʉ pacata abe exana. Jiwi jopa jume cowʉntsiyo
tacuidubiwa. Barichi jopa jume cowʉntsiyo painya
necuidubiwa.
\v 21 Daxita baxuan jiwi paca cana exanaena xua painya
neexanaexae pocotsiwa paca itorobatsi tsipei jopa yaputaetsi
pon neitoroba pon Taxaxae.
\p
\v 22 “Icha jopa patopaeinchipae po cae pin nacuathe, xuano
xua icha jopa cuidubinchipae barapomonaetha, barapomonae
jopa natsicuentsipae xua abe peexanaexae tsipei jopa
yaputaetsipae xua abe exana. Ichitha anoxuae jopa
itacʉpaetsi xua pejeiwa: ‘Jopa payaputaeinyo xua abe
paexanan’, xua pejeiwa, tsipei patopan yawa cuiduban
barapomonae.
\v 23 Pomonae xua necaseba, barapomonae irʉ Taxa casebatsi.
\v 24 Barapomonae tane xua xan exanan pocotsiwa ichʉn jopa
itacʉpaetsi xua peexanaewa. Icha barapomonae jopa bayatha
necui taetsipae xua exanan jopa natsicuentsipae xua abe
peexanaexae jopa peyaputaexae tsipae xua abe exana. Ichitha
barapomonae bara xaniwaicha necui tane xua exanan.
Mataʉtano yaputane xua abe exana. Daxota barapomonae
necaseba irʉ daxota Taxa casebatsi.
\v 25 Ichitha baxua bewa neyabara jume cui wetsina tsipei
Moisés pia peitorobi coyenewatha neyabara tsiwʉnaeya jeye:
‘Barapomonae necaseba poxoru saya apatsi’, jei barapo
Moisés pia peitorobi coyenewatha.
\p
\v 26 “Itorobin Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi xua po
pejumope tʉnaxʉ Taxa werena pona, po pejumope tʉnaxʉ
paca yawenaena po pejumope xainyeya pepaebin. Barapo
pejumope tʉnaxʉ neyabara paebina poxonae bapon
patopeicaena.
\v 27 Paxam bara paichim tsane ichamonaetha pana neyabara
paebiname. Tsipei poxonae aena tamropata pitaban
tanacuichiwa barapo cae pin nacuathe, bapoxonae caena
bayatha pana nebarʉ jinompame”, jei Jesús pijimonaetha.
\c 16
\p
\v 1 Equeicha Jesús barai pijimonae, jeye: “Baxua paca
tsipaebatsi xua jopa painya nebarapentsiwa tsane xua tapana
nejume cowʉntsiwam poxonae jiwi abe pacata exanaena.
\v 2 Paca itawetsina judiomonae pia penacaetutsi bon weya.
Po mataqueitha poxonae jiwi paca jutebina, barapo jiwi
catsawiya nanta xeinaena xua Nacom pecui itorobixae xua
daxota painya paca necajutebiwa tsane.
\v 3 Barapo jiwi baxua pacata exanaena, tsipei jopa
neyaputaeyo mataʉta Taxa tsipei jopa yaputaetsi.
\v 4 Baraxua paca tsipaebatsi xua painya tana necayabara
jume cananta xeinaewam tsane poxonae barapo matacabi tsane
poxonae po mataqueitha jiwi abe pacata exanaena.
\s Meje yabara po coyene xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ
tatsi exana
\p “Poxonae aena tamropata pitaban tanacuichiwa baraxua
jopa paca tsipaebichi tsipei paca barʉ popoinchi.
\v 5 Ichitha nama anoxuae baxua paca tsipaebatsi tsipei
ponaein, xua Taxa beicha taecaewa tsane pon tana
neitorobixae. Dapon aibi paxam jiwana pam pon neyainyaba xua
nejei: ‘¿Eta xota ponaename?’ pon nejei, tsipei daxita pam
bara pana neyaputaneme xua xota taponaewa.
\v 6 Nama anoxuae bichocono panthʉthʉ wecoyam tapaca
tsipaebixaetsi baxua.
\v 7 Ichitha bara yatsicaya xainyeya paca tsipaebatsi. Baxua
pacata wʉnae xua taponaewa tsipei icha jopa ponaeinchipae,
jopa neitacʉpaetsipae xua taitorobiwa Nacom pia Pejumope
tʉnaxʉ tatsi xua painya nepaca cayawenaenexa. Icha ponaein
barapo jumope pacata itorobinchi.
\v 8 Poxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi patopeicaena,
jiwi yabara yaputane cana exanaeinchi pocotsiwa daxita jiwi
abe peexanae cuiru coyenein exana. Mataʉtano barapo Nacom
pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi jiwi yaputane cana exanaeinchi
xua xan saya xanepanaya Nacom tayabara paebin. Mataʉtano
barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi jiwi yaputane cana
exanaeinchi xua po coyene poxonae Nacom exanaena xua Nacom
yabara paebina daxita jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae.
\v 9 Poxonae barapomonae abe peexanae cuiru coyene exana
baxua tsita itapeinya xeina xua barapomonae jopa tana nejume
cowʉntsiwi.
\v 10 Mataʉtano jiwi yaputane cana exanaeinchi xua xan saya
xanepanaya Nacom tayabara paebin, tsipei Taxa beicha ponaein
yawa paxam jopa equeicha pana netaem tsane.
\v 11 Mataʉta barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi jiwi
yaputane cana exanaeinchi xua po coyene poxonae Nacom
exanaena xua Nacom yabara paebina daxita jiwi xua
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Tsipei caena bayatha
bapocotsiwa exana caurimonae pia pentacaponaeintha, pon jiwi
jʉntʉ coyene itorobatsi barapo cae pin nacuathe xua abe
peexanaenexa. Mataʉtano Nacom bapontha cana exanaena xua
bexa bapon weraweracaena.
\p
\v 12 “Ichawa bequein xeinan xua tapaca tsipaebiwatsi
ichitha anoxuae jopa paca itacʉpaeyo xua painya neyaputaewa
tsipei jopa paca coyene cʉpaeyo.
\v 13 Poxonae patopeicaena Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ
tatsi, barapo pejumope tʉnaxʉ paca tsipaebina daxita xua
xuan pocotsiwa pexainyeiwa tsipei apara jopa paebi tsane xua
pia coutha peichichipaewa. Saya paebina xua Nacom bayatha
jume tainchi. Mataʉtano barapo pejumope tʉnaxʉ yabara
yaputane paca cana exanaena pocotsiwa bexa tsane exanaena po
cae pin nacuathe tsique.
\v 14 Barapo Pejumope tʉnaxʉ jiwi cana exanaeinchi xua
jiwi wʉnae tana nejainchiwa tsane. Pocotsiwa xua paca
tsipaebatsi, barapo pejumope tʉnaxʉ xuya yaputane paca
exanaena.
\v 15 Daxita xua Taxa pocotsiwa xeina irʉ apara xan tawa.
Daxota paca jeiche: ‘Pocotsiwa tacuidubi coyenewa, barapo
coyenewa barapo pejumope tʉnaxʉ xuya equeicha paca
cuidubina’, paca jeichi.
\p
\v 16 “Caeto tsane jopa pana netaem tsane. Ichitha bexa
tsane bapoxonae equeicha pana netaename. Bapoxonae pirapaeyo
Taxa beicha ponaein”, jei Jesús pijimonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesús jeye: “Bequein copiya
pawecoyam tsane ichitha bexa equeicha pajʉntʉ coyene
weiweinaename”, jei Jesús
\p
\v 17 Bapoxonae ichamonae pomonae Jesús pijimonae tatsi
caemonae nayainyaba, najei:
\p —¿Eta xua bapon naca tsipaebara? ¿Eta xua metha naca
jei: ‘Caeto tsane jopa pana netaem tsane. Ichitha bexa
tsane, bapoxonae equeicha pana netaename. Bapoxonae
pirapaeyo Taxa beicha ponaein’, naca jei?
\v 18 ¿Eta xua metha ‘caeto tsane’, jane? Jopa baxua
yaputaetsi, najei.
\p
\v 19 Jesús pijimonae yaputane xua pijimonae juntucuru
yainyabatsi. Daxota pijimonae barai, jeye:
\p —Xuaunxuae paca jeichi: ‘Caeto tsane jopa pana netaem
tsane. Ichitha bexa tsane bapoxonae equeicha pana
netaename’, jan ¿baxua apara pana necayabara jume
yainyabame?
\v 20 Xaniyan paca tsipaebatsi. Tacoutha paxam pawecoyam
tsane yawano paanthʉthʉrewem tsane poxonae irʉrʉ jʉntʉ
coyene weiweinaena pomonae jopa tana nejume cowʉntsi jiwi.
Bequein caeto pawecoyam tsane ichitha equeicha pajʉntʉ
coyene weiweinaename.
\v 21 Poxonae yabʉyo bʉpana taecatsi pexuyo, poxonae
imoxoyo naexanaena pexuyo, bapowa bichocono wecoyei. Ichitha
poxonae bayatha pexuyo naexana, bapoxonae bapowa nacayabara
jʉntemaina xua bayatha yaporowa papai xua peatenexae.
Daxota bapowa jʉntʉ coyene weiweina pexuyo bayatha
penaexanaexae.
\v 22 Bara jʉta coyeneya paichim tsane. Poxonae tʉpaein
xua taponaenexa tsane, bequein pawecoyam tsane, ichitha
panetaename poxonae asʉn tsane xua ponaein Taxa beicha.
Yawa bapoxonae pajʉntʉ coyene weiweinaename. Dapon aibi
pon barapo jʉntʉ weiweinae coyenewa paca jʉntʉ coyene
wejʉntemaina cana exanaena.
\p
\v 23 “Barapo mataqueitha, po mataqueitha Taxa beicha
ponaein, equeicha bara nama jopa painya tana neyainyabiwam
tsane. Saya meisa poxonae Taxa beicha pana newʉn caununaya
wʉcaename, bara baxua daxita pacata exanaena. Baxuan
pocotsiwa paca tsipaebatsi bara xainyan.
\v 24 Caena bayatha xua beya anoxuae jopa pana newʉn
caununaya wʉcaem Taxa beicha. Anoxuae nama pana newʉn
caununaya wʉcaename Taxa beicha. Bara baxua pacata exanaena
xua bichocono yatsicaya painya nejʉntʉ coyene weiweinaewa
tsane”, jei Jesús pijimonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesús jeye: “Xan amanayabaxubin pon
jiwi jʉntʉ coyene itorobatsi po cae pin nacuathe”, jei
Jesús
\p
\v 25 Equeicha Jesús barai pijimonae, jeye: “Pocotsiwan
xua bayatha paca tsipaebatsi, bara paeban pecayabara jʉta
pepaebi diwesixitha. Ichitha barapo matacabi patopaena, po
mataqueitha jopa paca tsipaebi tsainchi pecayabara jʉta
pepaebi diwesixitha. Barapo mataqueitha bara Nacom yabara
jume penthiya paca tsipaebinchi.
\v 26 Barapo mataqueitha pana newʉn caununaya wʉcaename
Taxa beicha. Jopa paca tsipaebichi xua Taxatha tapacata
wʉcaewa tsainchi tsipei apara bara painya coya paca
itacʉpa.
\v 27 Taxa paca antobe pata tana neantobemxaem yawa pata
tana nejume yabara cowʉntsixaemxae xua xan bara yatsicaya
Taxa wetsica ponan.
\v 28 Taxa pia xainya wetsica ponan xua tapatopaewa tsane po
cae pin nacuathe tsique. Ichitha anoxuae barapo cae pin
nacue cuenta ponan xua equeicha Taxa beicha taponaewa
tsane”, jei Jesús pijimonaetha.
\p
\v 29 Nexata Jesús pijimonaexae baraichichi, jeye:
\p —Anoxuae bara yatsicaya jume penthiya pana netsipaebame.
Jopa paebim pecayabara jʉta pepaebi diwesixitha.
\v 30 Anoxuae payaputan po coyene xua bara daxita
neyaputaewan. Mataʉtano payaputan xua jopa pata
nantawenonaewa xua paxan pata paca cayainyabiwatsi. Daxota
pajume cowʉntan xua xam bara yatsicaewa Nacom wetsica
neponaein, jeichichi Jesús pijimonae.
\p
\v 31 Jesús jume barai pijimonae, jeye:
\p —¡Anoxuae matapainya pana nejume cowʉntame! jei
Jesús.
\v 32 Bara nama imoxoyo matacabi patopa, po mataqueitha
tsana parʉcʉpaename poxonae jiwi paca yotabina. Paxam pana
necuentarʉcʉpaename. Daichitha xan jopa companyo tsane
tsipei Taxa neyanta bayatha.
\v 33 Daxita baxuan paca tsipaebatsi painya nejʉntʉ coyene
weiweinaenexam tsane tapana necayawa jinompaexaem tsane.
Poxonae cataunxuae pajinompaename po cae pin nacuathe jiwi
paca atene exanaena poxonae abe paca cana exanaena.
Daichitha jʉntema pajinompare. Tsipei xan amanayabaxubin
pon jiwi jʉntʉ coyene itorobatsi po cae pin nacuathe, jei
Jesús pijimonaetha.
\c 17
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae tawʉca Paxatha
\p
\v 1 Poxonae Jesús baxua najume weta xua pijimonae
tsipaeba, bapoxonae Jesús itaboco necoicha. Paxatha
tsipaeba jeye: “Axa, aunxuae patopaena xua poxonae jiwi
tsita itʉtsiname xua xan, apara bara Nexanton, pon taainya
cuin. Bapoxonae jiwi tsita itʉtsin xua xam jinya neainya
cuim.
\v 2 Xam, Nexantonxaein, daxita jinya neitorobi coyenewa
necatame xua taitorobinexa tsane jiwi. Daxita po jiwi
necatame, po jiwi tana nejume cowʉntsiwi, barapo jiwi
catsin peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya
tsiteca.
\v 3 Axa, yatsicaya compam xam Nacom, irʉ xan Jesucriston
compan ponxaein neitorobame po cae pin nacuathe tsique.
Pomonae nejume cowʉnta irʉ xuano cajume cowʉntano,
barapomonae xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca.
\p
\v 4 “Po cae pin nacuathe exanan xua jiwi wʉnae
necajainchiwa. Bayatha wetan xua bayatha necui itorobame xua
taexanaewa tsane.
\v 5 Axa, anoxuae equeicha ainya cui neexande neitabaratha,
icha matha neichim poxonae caena bayatha ainya cui neexaname
neitabaratha poxonae nexantha poponan poxonae cataunxuae po
cae pin nacue jopa forotsinyo.
\p
\v 6 “Pomonae bayatha itapetame, pomonae nejume cowʉnta,
barapomonae yabara cuiduban xua xam cayabara paebatsi.
Barapomonae bara jinyamonae yawa nepuna pona exaname.
Barapomonae bara xanepanaya exana xua pocotsiwa itorobame.
\v 7 Pocotsiwan xua xan paeban xuano xua exanan, daxita
baxuan exanan tana necatsimxae jinya pexeinya ayapusʉ
itorobi coyenewa. Anoxuae daxita baxuan barapomonae
yaputane.
\v 8 Pocotsiwan necuidubame xuya barapomonae cuiduban.
Daxita baxuan barapomonae yabara nejume jejei. Barapomonae
yaputane xua xan bara yatsicaya xam wetsica ponan.
Mataʉtano yaputaneno xua xam tana neitorobiwam.
\p
\v 9 “Cawʉcatsi barapomonae nexa xua neyawenaewa tsane
barapomonae. Apara jopa yabara cawʉcaetsi pomonae jopa
nejume cowʉntsiyo xua neyawenaewa tsane. Saya jame yabara
cawʉcatsi pomonae tana necatsixaemxae pomonae
jinyamonaexae.
\v 10 Daxita pomonae xua jinyamonae apara tamonaerʉ. Daxita
irʉrʉ pomonae xua tamonae, apara jinyamonaerʉ. Ichamonae
wʉnaeya necayabara nanta xeina xua xan ainya cuin tsipei
xanepanaya jinompa, pomonae tana nejume cowʉntsi jiwi.
\p
\v 11 “Xan jopa poponaein tsane po cae pin nacuathe tsipei
ponaein nexainya beicha xua tapoponaenexa nexantheicha. Nama
barapomonae jopa daichiyo, saya po cae pin nacuathe
dubenanaebiyaena. Axa, xam ponxaem bichocono nejʉntʉ
coyene xanepanaein tsaibim. Pomonae bayatha tana
necatsixaemxae barapomonae bebere jinya neayapusʉ neitorobi
coyenewatha xua barapomonae jopa pejʉntʉ coyene cui
itorobinexa tsainchi xua abe peexanaewa tsane xua caurimonae
pia pentacaponaein tatsi jʉntʉ coyene cui itoroba.
Bapoxonae barapomonae be caein cana naexanaeinchibe
waantobexaebe barapomonae icha ichichibe xua be caein
naexainchibe.
\v 12 Poxonae cataunxuae poponan po cae pin nacuathe, apara
xan bebeteiban barapomonae jinya neayapusʉ neitorobi
coyenewatha pomonae tana necatsixaemxae. Barapo tamonaexae
beta bebetan yawa jopa copatsinyo xua ichʉn tana newepu
aichurucuaewa, saya meisa caein nexubina barapomonae jiwana.
Daxota bapon bewa tʉpaena tsipei bichocono
peajʉntʉcoyeneyapubein. Bapon abe exana tsipei caena
bayatha nejume diwesitha bapon yabara paebatsi po coyeneya
xua bapon tana necana exanaewa tsane.
\p
\v 13 “Anoxuae xan ponan nexainya beicha ichaxoteicha
ecame. Ichitha daxita baxuan paeban poxonae cataunxuae po
cae pin nacuathe poponanje xua barapomonae bichocono
pejʉntʉ coyene weiweinaenexa, po pejʉntʉ coyene
weiweinaewa bayatha xeinan.
\v 14 Nejume diwesi catan barapo tamonae. Ichitha barapo
tamonae inta casebatsi ichamonae tsipei barapo jiwi po cae
pin nacuathepiwi. Barapo tamonae nama po cae pin
nacuathepiwi aibi, icha ichin xua xan po cae pin nacuathepin
aibin.
\v 15 Apara jopa cawʉcaetsi xua barapo tamonae nenotsinexa
po cae pin nacue weye. Saya apara cawʉcatsi xua barapomonae
nebebetsinexa caurimonae pia pentacaponaein tatsi
pecuiyainwa.
\v 16 Icha xan ichin xua po cae pin nacuathepin aibin,
barichi barapo tamonae jopa barapo cae pin nacuathepiwiyo.
\v 17 Nejume diwesi, apara po diwesi nexainyei diwesi jume.
Poxonae barapo tamonae jume tane baxua barapomonae catame
xua pejʉntʉ coyene weiweinaewa xua peexanaewa tsane
pocotsiwa ichichipame.
\v 18 Icha neichim xua neitorobame pomonaetha pomonae jopa
jume cowʉntsiyo, barichin pomonae tana nejume cowʉntsiwi
itoroban pomonaetha pomonae jopa tana nejume cowʉntsiwi.
\v 19 Najʉntʉ coyene catan nexainya beya tha xua exanaetsi
pocotsiwa ichichipame. Baxua exanan tsipei antobein tamonae.
Exande xua barapomonae irʉ penajʉntʉ coyene catsinexa
nexainya beya xua pia peexanaewa tsane pocotsiwa
ichichipame. Baxua peexanaenexa tsane pexeinaexae nejume
diwesi, po diwesi nexainyei jume diwesi.
\p
\v 20 “Jopa meisa cawʉcaetsi barapo tamonae nexa, apara
yawano irʉ yabara cawʉcatsi pomonae bexa nejume
cowʉntsina poxonae jume taena tajume diwesi xua poxonae
pepaebixae tsane barapo tamonae.
\v 21 Cawʉcatsi xua barapomonae be caein penaexanaenexa
xuano xua cae penanta xeinaeya nacana barʉ cayawa nanta
xeinaenexa tsainchibe. Baxua exanatsibe barapomonaetha icha
neichim xua neyantame xuano xua xam cayantatsirʉ. Poxonae
barapomonae be caein nacayawa naexana ponaeinchibe,
bapoxonae ichamonae yabara jume cowʉntsina xua xam bara
yatsicaya tana neitorobiwam.
\v 22 Barapo tamonae peainya cui coyenewa catan, po peainya
cui coyenewa xam necatame xua barapomonae be caein
penaexanaenexa icha ichichibe xua bara caein naexanatsibe.
\v 23 Xan tamonae yantan irʉ xam neyantame, tsipei
daxitatsi be caein naexainchi daxota barapomonae yatsicaya
bara be caein naexana. Bapoxonae daxita jiwi cui yaputaena
xua xam bara yatsicaya tana neitorobiwam. Mataʉtano barapo
jiwi cui yaputaena xua tamonae antobem icha ichim xua
neantobem.
\p
\v 24 “Axa, necatame barapo tana nejume cowʉntsiwi.
Ichipan xua barapomonae pomonae tana nejume cowʉntsiwi
ponaena ichaxoteicha taponaewa tsane xuano xua pia petaenexa
tsane taainya cui coyenewa xua necatame. Tsipei caena
bayatha neantobem poxonae cataunxuae jopa forotsiyo po cae
pin nacue.
\v 25 Axa, pon bichocono nejʉntʉ coyene xanepanaem.
Pomonae jopa tana nejume cowʉntsiwi jopa pepa jinyamonaeyo
tsipei jopa cayaitaeyo. Ichitha xam bara cayaitainchi.
Pomonae tamonae, pomonae tana nejume cowʉntsiwi barapomonae
neyabara yaputane xua xam tana neitorobiwam.
\v 26 Barapomonae pomonae tana nejume cowʉntsiwi yabara
yaputane exanan xua xam cayabara paebatsi. Abʉ cataunxuae
awiya baxua exanaein xua jinya necaantobenexa tsane icha
neichim xua neantobem. Mataʉtano barapomonae ataya yaitata
poponeibin”, jei Jesús poxonae Paxa tsipaeba.
\c 18
\s Meje yabara poxonae Jesús waetabatsi
\r (Mt 26.47-56; Mr 14.43-50; Lc 22.47-53)
\p
\v 1 Poxonae Jesús najume weta xua poxonae Paxa tsipaeba,
bapoxonae pomonae Jesús pijimonaexae tatsi Jesús barʉ
pona. Jesús barʉ pona foto iya icha muxunene beya, po foto
cataunxuae ira tsewa. Barapo foto pewʉn Cedrón. Barapo
icha muxunene beya umena xua ponaein peʉbi naein, baxota
Jesús pijimonae barʉ patopa.
\v 2 Judas, pon Jesús caenaetatsi, bapon yaputane barapo
momiyo tsipei baxota matha matowa Jesús pijimonae barʉ
nacaetuteiba.
\v 3 Judas patopa ichaxota Jesús pijimonae barʉ uncua.
Judas barʉ pona soldadomonae irʉno policiamonae, po
policiamonae pomonae Nacom pin pia bo peyabara umenaewi.
Daxita barapomonae, pomonae Judas barʉ patopa fariseomonae
itoroba irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi
itorobarʉ. Daxita barapomonae cusin capona. Irʉ ichamonae
lámparan capata irʉ ichamonae banaxuton capata.
\v 4 Bequein Jesús tsiwana yaputane barapomonae xua po
coyene pecana exanaewa tsainchi, ichitha Jesús itataya yawa
yainyaba, jeye:
\p —¿Jintam pawenawenam? jei Jesús.
\p
\v 5 Daxita barapomonae Jesús jume notatsi, jeye:
\p —Apara Jesús Nazaret tomarapin pawenawenan tsompae,
jei.
\p Jesús jume nota, jeye:
\p —Apara bara bapon uncuanje, jei Jesús.
\p Irʉ Judas, pon Jesús caenaetatsi, baxota nauncuarʉ.
\v 6 Poxonae Jesús, jeye: “Apara, bara bapon uncuanje”,
jei, bapoxonae barapomonae peʉma iyiya caibeya yawa
xuirabathopa.
\v 7 Equeicha Jesús yainyaba, jeye:
\p —¿Jintam pawenawenam tsompae? jei.
\p Equeicha barapomonae, jeye:
\p —Apara, Jesús Nazaret tomarapin pawenawenan tsompae,
jei barapomonae.
\p
\v 8 Nexata Jesús barai, jeye:
\p —Bayatha paca tsipaebatsiba: ‘Apara bara bapon
uncuanje’, jan. Icha pana newenawenam bara tamonae inta
painta pu copabare, jei Jesús.
\p
\v 9 Baxua exana tsipei caena bayatha Jesús jeye Paxatha:
“Axa, barapo tamonaexae beta bebetan yawa jopa copatsinyo
xua ichʉn tana newepu aichurucuaewa”, jei Jesús.
\v 10 Bapoxonae Simón Pedro namara wejonta pia wato cusi.
Simón Pedro muxuyoro catsoniba pon pewʉn Malco, po
muxuyoroto pecoxa werucuiya. Bapon Malco pon sacerdotemonae
pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi.
\v 11 Jesús Pedro baraichi, jeye:
\p —Cusi jeinca pentacuerutha. ¿Eta pocotsiwa daxua
daichim? ¿Xam ichipame xua jopa taexanaewa tsane pocotsiwa
caena bayatha Taxa neitoroba xua bara bewa jiwi atene tana
necana exanaewa? jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús uncua Anás peitabaratha tatsi
\r (Mt 26.57-58; Mr 14.53-54; Lc 22.54)
\p
\v 12 Bapoxonae soldadomonae irʉ soldadomonae pia
pentacaponaein tatsi irʉrʉ policiamonae, po policiamonae
pomonae Nacom pin pia bo peyabara umenaewi, daxita
barapomonae Jesús waetabatsi yawa maxʉ cʉbatsi.
\v 13 Bapoxonae Jesús capoinchi Anás pia bo tatsi beya.
Bapon Anás Caifás paxuyo tatsi. Bapon Caifás barapo
weitharʉ sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi
naexana.
\v 14 Barapon Caifás, pon caena bayatha jei judiomonaetha:
“Metha wʉnae xua bara caein piamonae yaitatsina
pebexubinexatsi xua daxita piamonae tatsi jopa
petajutebinexatsi”, jei Caifás xua bayatha paeba.
\s Meje yabara poxonae Pedro Jesús yabara paebatsi xua
jeye: “Jopa dapon yaitaeinyo”, yabara jeichichi Jesús
\r (Mt 26.69-70; Mr 14.66-68; Lc 22.55-57)
\p
\v 15 Simón Pedro irʉ ichʉn ponxaerʉ Jesús pijimonae
tatsi jiwana Jesustha napuna ponabe poxonae policiamonae
Jesús capoinchi sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein
tatsi pia botha tatsi. Barapon pon ichʉn bapon yaitainchi
xua sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi yaitane.
Daxota bapon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi
pia pin pia bo panatha tatsi Jesús puna joniyatsi.
\v 16 Nama Pedro aisowatha uncua peboupa juma werena. Daxota
bapon pon ichʉn pana weya pona peboupa beya xua yabʉyo
petsipaebinexatsi powayo yapu eeneiba peboupa. Bapon jeye:
“Inta Pedro pu itorobarena xua bara jondenaena”, jei.
Tsipei barapo sacerdotemonae pia pentacaponaein tatsi bapon
yaitainchi daxota barapowa Pedro bara copatatsi xua bara
jondenaena.
\v 17 Nexata poxonae Pedro jondena, bapowa Pedro
yainyabatsi, jeichichi:
\p —¿Bara xam, Jesús pijimonae tatsi caein jiwanamda?
jeichichi Pedro.
\p Pedro jume nota, jeye:
\p —Jume, apara xan dapon aibin, jei Pedro.
\p
\v 18 Yaitama irʉ aque tsuncuaerʉ daxota pomonae
sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi
irʉ policiamonaeno, daxita barapomonae isoto itutaeta
barapo panatha. Daxita barapomonae nonopumena barapo
isototha. Pedro irʉ baxota nanonopuncuarʉ.
\s Meje yabara poxonae sacerdotemonae pia pepa
pentacaponaein tatsi Jesús matowa yainyabatsi
\r (Mt 26.59-66; Mr 14.55-64; Lc 22.66-71)
\p
\v 19 Irʉrʉ bapoxonae sacerdotemonae pia pepa
pentacaponaein tatsi tamropata pitaba xua Jesús matowa
peyainyabiwatsi. Jesús jeichichi: “Jesús, ¿jintam barʉ
jinyamonae? ¿Eta po diwesi cuidubame barapo jinyamonae?”
jeichichi Jesús.
\p
\v 20 Jesús jume nota, jeye:
\p —Caena bayatha daxita jiwi peitʉtha cueicueijan
tsaibin. Judiomonae pia penacaetutsi bontha ataya
cuidubeiban. Mataʉtano Nacom pin pia botha ichaxota
judiomonae nacaetuteiba, baraxotano ataya cuidubeiban.
Bapana jopa jiwi wepu nameicha paebin xua pocotsiwa jiwi
jopa tana nejume taenexa.
\v 21 ¿Eta pocotsiwa metha nejume yabara yainyabame? Jame
maisa moya yainyabare pomonae bayatha nejume tane. Moya
barapomonae catsipaebina pocotsiwa bayatha tsipaeban
barapomonae petanejume yaputaexae pocotsiwa bayatha
tsipaeban, jei Jesús.
\p
\v 22 Poxonae Jesús baxua najume weta, bapoxonae caein
policiamonae jiwanapin pomonae baxota umena, po policiamonae
Nacom pin pia bo peyabara umenaewi bapon Jesús jumata
cuaintaxotsi. Yawa bapon Jesús jeichichi:
\p —¿Eta xua dapo jume paebame poxonae baxua jume notame
sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi? jei bapon.
\p
\v 23 Jesús jume nota, jeye:
\p —Icha bara pocotsiwa abe paeban, moya netsipaebare xua
abe. Ichitha icha xua wʉnae paeban, ¿eta pocotsiwa metha
nexata nejumata cuaintaxubame? jei Jesús.
\p
\v 24 Bapoxonae Anás Jesús yamaxʉ cʉbiya itorobatsi
Caifás beya. Bapon Caifás sacerdotemonae pia pepa
pentacaponaein tatsi naexana barapo weitharʉ.
\s Meje yabara poxonae equeicha Pedro Jesús yabara
paebatsi: “Jopa dapon yaitaeinyo”, yabara jeichichi Jesús
\r (Mt 26.71-75; Mr 14.69-72; Lc 22.58-62)
\p
\v 25 Poxonae baxuarʉ, irʉrʉ cataunxuae Pedro
nanonopuncua. Barapoxonae barapomonae Pedro yainyabatsi,
jeichichi:
\p —¿Xam apara Jesús pijimonae tatsi caein jiwanamda?
jeichichi Pedro.
\p Ichitha Pedro jume notsiya jeye:
\p —Jume, apara xan bapon aibin, jei Pedro.
\v 26 Bapoxonae equeicha ichʉn Pedro yainyabatsi pon
sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi.
Pon Pedro yainyabatsi, bapon caein jiwana pomonae Pedro
jiwana muxuyoro catsoniba. Bapon Pedro yainyabiya jeichichi:
\p —Xam bayatha caena catainchi poxonae Jesús paca barʉ
pona momiyo beya. ¿Bara methara? jeichichi Pedro.
\p
\v 27 Pedro equeicha jume notsiya jeye:
\p —Jume, jopa dapon yaitaeinyo, jei.
\p Bapoxonaerʉ caena nainya wacara pebto fiba.
\s Meje yabara poxonae Jesús uncua Pilato peitabaratha
tatsi
\r (Mt 27.1-2, 11-14; Mr 15.1-5; Lc 23.1-5)
\p
\v 28 Caemʉmbotha Jesús capoinchi Caifás pia bo weya pon
jiwi peyanacua ewatsinchi pin pia bo tatsi beya, pon pewʉn
Pilato. Ichitha judiomonae jopa jojoniyaeyo barapo botha pon
jiwi peyanacua ewatsinchi pin pia bothaxae tatsi. Judiomonae
pia jʉntʉ coyene cui xeina xua jei: “Judiomonae jopa bewa
nanacaetutsi pomonae jopa be judiomonae naexanaeyo pia
bothaxae tatsi po mataqueitha poxonae imoxoyo Pascua wʉn
matacabin xua poxonae jiwi penabanaewanexa pexaewa”, jei.
Tsipei icha baxua exanaetsipa pia coutha najʉntʉ coyene
taxobichipa yawa barapomonae jopa itacʉpaetsipaetsi xua
pexaewa xaena, po pexaewa poxonae xane Pascua wʉn
matacabintha.
\v 29 Daxota Pilato aisowa bejoniya pia bo weya xua
petsipaebinexatsi pomonae pesatotha umena. Pilato jeye
barapomonaetha:
\p —¿Eta pocotsiwa painya yabara netsipaebichi bapon xua
abe peexanaewa? jei.
\p
\v 30 Barapomonae Pilato jume notatsi, jeye:
\p —Icha bapon jopa abe exanaetsipae, metha bapon jopa
caponaetsipaetsi nexantha, jei barapomonae.
\p
\v 31 Nexata Pilato barai jiwi, jeye:
\p —Paxam papire bapon, barompaya painya neitorobi
coyenewatha payabara paebare xua penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae, jei Pilato.
\p Barapo judiomonae jume nota, jeye:
\p —Ichitha paxan judiomonae pan, romanomonae pia peitorobi
coyenewa jopa pana copatsiyo xua ichʉn pacui itoroban xua
jiton pebexubiwatsi xua poxonae abe peexanaexae, jei
judiomonae.
\p
\v 32 Baxua exana tsipei bayatha Jesús tsiwanaya nayabara
paeba po coyeneya jiwi poxonae Jesús pebexubiwa tsainchi.
\v 33 Bapoxonae Pilato equeicha pia pin pia bo bejoniya yawa
Jesús wabatsi, jeichici:
\p —¿Xam judiomonae itorobiya pia pepa Neewatsin? jei
Pilato.
\p
\v 34 Jesús jume nota, jeye:
\p —¿Apara jincoya necayabara cananta xeinaeya yainyabame?
Apara ichʉn yabara necatsipaebixae baxua, ¿daxota barapo
jumetha neyainyabame? jei Jesús.
\p
\v 35 Pilato jume nota, jeye:
\p —Jopa taeinyo tsipei apara xan judiomonaepin aibin.
Apara jinya nacuamonaepiwi irʉ sacerdotemonae pia
pentacaponaewi tatsi, apara barapomonae cacaenaeta taxantha.
¿Eta pocotsiwa metha exaname? jei Pilato.
\p
\v 36 Nexata Jesús jume nota, jeye:
\p —Taitorobi coyenewatha jopa itorobinyo jiwi po cae pin
nacuathe. Icha baxua exanaetsipan, bara nexata tamonae
neyawenaetsipa xua judiomonae jopa tana newaetabinexa.
Ichitha taitorobi coyenewatha jopa itorobinyo jiwi po cae
pin nacuathe, jei Jesús.
\p
\v 37 Nexata Pilato Jesús jeichichi:
\p —¿Apara xam pon jiwi itorobiya pia pepa Neewatsin?
jeichichi Jesús.
\p Jesús jume nota, jeye:
\p —Aa, apara bara xan bapon pon jiwi itorobiya pia pepa
Taewatsin xuaunxuae bara paebame. Daxota naexanan po cae pin
nacuathe yawa patopan tapaebinexa xua pocotsiwa pexainyeiwa
yatsicaewa. Daxita pomonae ichichipa xua pejume cowʉntsiwa
xua barapo pexainyei jume, barapomonae bara nejume tane, jei
Jesús.
\p
\v 38 Pilato Jesús baraichi, jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa metha pocotsiwa pexainyeiwa? jei
Pilato.
\s Meje yabara poxonae Pilato jume barʉ jejei xua Jesús
bara pebexubiwa tsainchi ichamonae
\r (Mt 27.15-31; Mr 15.6-20; Lc 23.13-25)
\p Poxonae Pilato baxua yainyaba, bapoxonae Pilato equeicha
aisowa bejoniya xua equeicha judiomonae petsipaebinexatsi.
Pilato barai judiomonae, jeye:
\p —Xan jopa jume itaraerowinyo bapon xua po jumetha
nayaita anae exanaena xua pebexubinexatsi.
\v 39 Ichitha paxam painya cui paxeiname xua ba caein
tapacata isanaxubiwatsi pomonae jiwi pecʉbi botha nobatsi
poxonae xua po mataqueitha Pascua wʉn matacabintha. ¿Bara
anoxuae pacata saya pu copatinchi pon judiomonae itorobiya
pia pepa peewatsinchi? jei Pilato.
\p
\v 40 Nexata barapo judiomonae jume daunweya wawai, jeye:
\p —¡Jume, jopa dapon isanaxubinde! ¡Maisa jame Barrabás
isanaxore! jei barapo judiomonae.
\p Barapon Barrabás, pon bichocono jiwi pecaibi.
\c 19
\p
\v 1 Nexata Pilato najume caitoroba xua Jesús bara
pecuainchinexatsi xua pocotsiwatha eewa xua bichocono
amʉpiya xua xota ba jiwi cuainteibatsi poxonae abe
exaneiba. Soldadomonae baxua exana.
\v 2 Barapo soldadomonae Jesús mata xatatatsi pee tepa.
Mataʉtano bapoxonae Jesús pia paparuwa juma xuenatsi. Icha
paparuwa juma xatatatsi po paparuwa tsobia.
\v 3 Bapoxonae barapo soldadomonae Jesús imoxoyo cacuita
umenarʉcʉpatsi. Yawa Jesús cui caponaeya jeichichi:
\p —¡Jaina, maisa wʉnaem pon judiomonae itorobiya pia
pepa Neewatsin! jei barapo soldadomonae xua Jesús cui
capoinchi.
\p Bapoxonae Jesús itabara cuaintatsi.
\p
\v 4 Equeicha Pilato pesato bejoniya judiomonae beya. Pilato
barai judiomonae, jeye:
\p —Matha pataema. Bapon pacata carenaeinchi, painya
neyaputaenexa xua xan jopa jume taeinyo xua po jumetha
penayaita anae exanaewa xua pebexubinexatsi barapo pebin,
jei Pilato.
\p
\v 5 Bapoxonae Jesús pee tepa pesato beyawa joniya. Yawa
paparuwa yawa joniya po paparuwa tsobia. Nexata Pilato barai
jiwi, jeye:
\p —¡Pataema xote uncue baponje! jei Pilato.
\p
\v 6 Bapoxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ
policiamonae, poxonae daxita barapomonae Jesús
taerʉcʉpatsi, jume daunweya wawaya jeye:
\p —¡Naetotha bara tʉparucua bewa exanaem! ¡Naetotha
bara tʉparucua bewa exanaem! jei barapomonae.
\p Pilato barai jiwi, jeye:
\p —Moya paxam jame bara papire, moya painya coya naetotha
tʉparucua paexande. Yaitama xan apara jopa jume taeinyo po
jumetha xua bapon penayaita anae exanaewa xua
pebexubinexatsi.
\p
\v 7 Ichitha judiomonae Pilato jume notatsi, jeye:
\p —Paxan pata taitorobi coyenewa paxeinan. Bapon pia
coutha Nacom Pexanto tatsi natsicotane daxota bapon bewa
tʉpaena tsipei pata taitorobi coyenewa baxua peyabara
paebixae, jei judiomonae.
\p
\v 8 Poxonae Pilato baxua jume tane, Pilato nama bichocono
equeicha junuwa.
\v 9 Equeicha Pilato Jesús caibe maxʉ coniyatsi bo beya.
Baxota Pilato Jesús yainyabatsi. Jesús jeichichi:
\p —¿Eta werenapim xam? jei Pilato.
\p Ichitha Jesús jopa jume notsiyo.
\v 10 Nexata Pilato Jesús baraichi, jeichichi:
\p —¿Eta pocotsiwa jopa nejume notsim? ¿Apara xam jopa
neyaputaem xua xeinan taitorobi coyenewa xua tana
neitacʉpaewa xua jiwi taitorobiwa xua tʉparucua
necaexanadutsiwa naetotha? Mataʉtano xeinan taitorobi
coyenewa po coyene xua jiwi taitorobiwa xua saya necapu
sotabiwa, jei Pilato.
\p
\v 11 Jesús jume nota, jeye:
\p —Icha Nacom jopa cacatsipae barapo peitorobi coyenewa
metha ichamonae jopa itorobimchipae xua ichamonae abe tana
necana exanaewa. Daxota pon necanaeta xamtha bapon jame
bichocono abe exana beyacaincha xam xua abe necana exaname,
jei Jesús.
\p
\v 12 Poxonae baxua Pilato jume taeba, bequein bichocono
nanta xeina xua Jesús bara saya pepu sotabiwa tsainchi,
ichitha junuwa poxoru judiomonae jume daunweya wawai.
Barapomonae jeye:
\p —¡Icha xam bara saya, pu sotabame, apara romanomonae
itorobiya pia pepa peewatsinchi bapon jopa pia jiton
tsipaem! ¡Pon pia coutha naexana xua be natsicotane pon
jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, bapon apara
romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi bapon pia
peaitafaetabinchi jitontsi! jei judiomonae.
\p
\v 13 Poxonae Pilato baxua jume taeba, bapoxonae ecoundeca
ichaxota pia coutha cayabara cananta xeinecaeya cueicueijei
tsequeibi jiwi. Bapon baxota eca yawa najume caitorobeca xua
bara berena Jesús pecarendenaenexatsi ichaxota Pilato eca,
po pia peecaethopae tutu ibo pana tatsi hebreo jumetha,
“Gabata”, jei. Baraxua jei: “Pefaratsiwa ibowa pana”,
jei.
\v 14 Bapoxonaerʉ barapo matacabi tsuxubirʉ, po matacabi
copiya tsiwanaya ducua Pascua wʉn matacabi. Barapo
mataqueitha judiomonae pexaewa xaxaintajeba xua Pascua wʉn
matacabi nexa xua baya tsane. Poxonae mateinyaxae tsuxubi,
bapoxonae Pilato barai judiomonaetha, jeye:
\p —¡Incane pataema pon itorobiya pepa painya
Nepacacaewatsin! jei.
\p
\v 15 Ichitha barapo judiomonae jume daunweya wawaya jeye:
\p —¡Maisa bara tʉpaena! ¡Bara naetotha tʉparucua
exande! jei.
\p Pilato jume barai, jeye:
\p —¿Bara itorobin jampa xua pebexubiwatsi pon itorobiya
pepa painya Nepacacaewatsin? jei Pilato.
\p Ichitha sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi Pilato
jume notatsi, jeye:
\p —Apara ichʉn jopa paxeinaeinyo pon jiwi itorobiya pia
pepa Peewatsinchi. Jame saya meisa painta bara compa pon
itorobiya pepa pata Neewatsin, bapon jame apara pon
romanomonae itorobiya pia pepa Peewatsinchi, jei judiomonae.
\p
\v 16 Barapo jumetha Pilato Jesús canacobena catatsi barapo
judiomonaetha. Baxua Pilato exana xua Jesús bara tʉpa
peexanaenexatsi naetotha. Bapoxonae barapo judiomonae Jesús
pitatsi.
\s Meje yabara poxonae Jesús tʉparucua exanatsi naetotha
\r (Mt 27.32-44; Mr 15.21-32; Lc 23.26-43)
\p
\v 17 Jesús bara pona, yawa pia naeto utucurapona, xua
barapo naetotha pecobe matatabarutsinexatsi ichaxota po
demxuwatha be jiton matasipa piwa. Barapo demxuwa caunuteiba
xua jei tsaibi: “La Calavera”, jei. (Seicaya hebreo
jumetha jei tsaibi: “Gólgota”, jei.)
\v 18 Barapo demxu matasoitotha Jesús cobe matatabarutatsi
naetotha. Irʉ ainya pebinbe cobe matatabarutatsibe. Jesús
tutiyotha yanaeto uncua, ichʉn Jesús pecoxa weya tayanaeto
uncuatsi irʉ ichʉn Jesús petsocona weya tayanaeto
uncuatsi.
\v 19 Pilato itoroba xua Jesús pentutu wetsica
petarutsinexatsi napaeuyo. Barapo napaeuyotha jeye xua
tinaduta: “Jesús, Nazaret tomarapin, pon judiomonae
itorobiya pia pepa Peewatsinchi”, jei barapo petinae
napaeuyotha.
\v 20 Pinmonae judiomonae yoroba barapo petinadutsiwa tsipei
ichaxota Jesús cobe matatabarutatsi imoxoyo itama tayeca
tomara, po tomara pewʉn Jerusalén. Barapo petinae
napaeuyotha, hebreo jumetha tina, griego jumetha tinano,
irʉ latín jumetha tinano.
\v 21 Daxota sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi,
pomonae judiomonaexae, Pilato baraichi, jeye:
\p —Jopa jande ‘Pon judiomonae itorobiya pia pepa
Peewatsinchi tatsi’, jopa jande. Jame maisa jande: ‘Ponje
najei: Xan pon judiomonae itorobiya pia pepa Taewatsin,
najei’, jande, jei sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi.
\p
\v 22 Ichitha Pilato jume nota, jeye:
\p —Xuaunxuae tinadutan bara ducuaena, jei Pilato.
\p
\v 23 Soldadomonae poxonae Jesús canacobena wetatsi xua
cobe matabobatsi, bapoxonae nota Jesús pia paparuwan tatsi.
Tsipei cuatro po soldadopinbe daxota nata tsaba xua cuatro
poyobe nexa xua soldadomonae. Mataʉta dorouto Jesús juma
wejontatsi, po dorouto ompareca, xua jopa epa xʉxʉcaeyo.
\v 24 Barapo cuatro poyobe xua soldadomonae caemonae
natsipaeba, najei:
\p —Jopa tsana nata epa tsitsicae tsainchi. Jame metha
xanepana xua ibotixi bebeya tsainchi. Bapoxonae yaputaeinchi
xua pon ibotiyo beta xoya, moya copiya pichina, jei.
\p Baxua barapomonae exana peyabara cui wʉnae tsiwanaya
jeixae pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon jeye Cristo
yabara, Nacom Pejume Diwesitha: “Tapaparuwan nata tsabina
yawa ibotixi bebeya tsane penacueranta notsinexa tsane
tapaparuwan”, jei pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bara
baxua exana barapo soldadomonae.
\p
\v 25 Jesús pena tatsi imoxoyo uncua ichaxota Jesús ducua.
Barichi Jesús pena tatsi irʉ pamcho tatsi baxota umena.
Barichi icha María, powa Cleofas piowa tatsi baxota uncua.
Barichi icha María, powa María Magdalena, powa Magdala
tomarapiwayo, baxota uncua.
\v 26 Poxonae Jesús taenota pena yawa poxonae taenota pon
bichocono Jesús antobe, pon pijimonae jiwanapin bapoxonae
Jesús barai pena, jeye:
\p —Ena, taema bapon nexanto cata uncuareque, jei Jesús.
\p
\v 27 Bapoxonae Jesús barai bapon, jeye:
\p —Incane taema barapowa, powayo enaxae, jei Jesús.
\p Bapoxonae barapowa barapon pena tsicotaeya waba pia
botha.
\s Meje yabara poxonae Jesús tʉpa
\r (Mt 27.45-56; Mr 15.33-41; Lc 23.44-49)
\p
\v 28 Bapoxonae pirapaeyo Jesús yaputane xua bayatha yabara
jume cui wetatsi xua bayatha Nacom Pejume Diwesitha paeba.
Mataʉtano xua Jesús penajume cui yabara wetsinexatsi xua
bayatha Nacom Pejume Diwesitha yabara tsiwʉnae paebatsi,
bapoxonae Jesús jeye:
\p —Meratsipan, jei.
\p
\v 29 Baxota juruwato eca xua yawa eca vino mera, po mera
atsu. Nexata barapo soldadomonae esponjatha mene yutsiya
capita. Bapoxonae Jesús naewatha tadutatsi yawa tayoichatsi
pecoiboto deca.
\v 30 Jesús tsutsubiya apa barapo vino mera. Bapoxonae
jeye:
\p
\p —Bara daxita neyabara jume cui weta, jei Jesús.
\p Bapoxonae Jesús nawisi jetataba. Tʉpanaicha.
\s Meje yabara poxonae soldadomonaepin Jesús epa
catsitsinaxubiya cawʉichatsi dejonatha
\p
\v 31 Cataunxuae barapo matacabi po matacabitha poxonae
judiomonae pewʉnaeya nacui wʉnaeta pia pentaquei seicae
matacabi tatsi nexa. Barapomonae jopa ichipaeyo xua came
naetotha dubenaena po pebiwi naetotha werapa poxonae jopaena
barapo pentaquei seicae matacabi, po matacabi peainya cui
matacabixae. Barapo pentaquei seicae matacabi, po matacabi
tamropata pitaba xua Pascua wʉn matacabin. Judiomonae jopa
ichipaeyo xua pejontsiwa pepon naetotha barapo pentaquei
seicae matacabitha. Daxota barapo judiomonae Pilato jume
itorobatsi, jeye: “Soldadomonae itorobare xua petopa
janacaenexa tsainchi pomonae naetotha dubena xua nainya
barapo pebiwi tʉpa peexanaenexatsi. Mataʉta itorobare xua
barapo pebiwi naeton wetsica penotsinexatsi icha xaniwaicha
daxita barapo pebiwi bayatha werapa”, jei barapo
judiomonae.
\p
\v 32 Nexata soldadomonae bara beya pona. Yawa barapo
soldadomonae copiya topa janaxuba ichʉn pon Jesús icha
muxunene wetarucuiyatsi. Bapoxonae equeicha ichʉn topa
janaxotsi pon Jesús icha muxunene wetarucuiyatsi.
\v 33 Poxonae soldadomonae imoxoyo umenarʉcʉpa ichaxota
Jesús ducua, bapoxonae Jesús tainchi xua bayatha Jesús
tʉpa. Daxota barapo soldadomonae Jesús jopa topa
janaxuichi.
\p
\v 34 Ichitha caein barapo soldadomonae jiwana, bapon Jesús
epa cawʉicha catsitsinaxubiyatsi dejonatha. Bapoxonae caena
nainya jana othoparena yawano mera othoparenano.
\v 35 Xan, Juan, baxuan daxita tan pocotsiwa soldadomonae
Jesús cana exanatsi. Daxota pocotsiwa xua baxua paeban bara
xainyan, xua daxota painya tana nejume cowʉntsinexam.
\v 36 Barapomonae baxua exana tsipei bayatha Nacom Pejume
Diwesitha Cristo yabara tsiwanaya jeichichi: “Jopa piwa
janaxubi tsainchi bapon xua mataʉta cae piwano”, jei Nacom
Pejume Diwesitha.
\v 37 Mataʉtano icha jume diwesitha xua Nacom Pejume
Diwesi, jeye: “Necoichaeinchi pon xua cawʉichatsi”, jei
Nacom Pejume Diwesitha.
\s Meje yabara poxonae Jesús petʉpaein ibo mʉthʉtha
yauxatatababotatsi
\r (Mt 27.57-61; Mr 15.42-47; Lc 23.50-56)
\p
\v 38 Bapoxonaerʉ pebin, pon pewʉn José, pon Arimatea
tomarapin, bapon Jesús irʉ jume cowʉntatsi. Ichitha José
baxua jopa nayopichiyo ichamonaetha xua Jesús pejume
cowʉntsiwatsi, tsipei judiomonae jume cunuwatsi. Bapon
José copiya Pilato muxu tsipaebiya jeichichi, jeye:
\p —Nejume barʉ jejande tha jontichi Jesús petʉpaein
naeto wetsica, jei José.
\p —Bara moya taema, jei Pilato.
\p Daxota José bara beya pona. Bapoxonae José jonta
naetotha Jesús petʉpaein.
\v 39 Irʉrʉ ichʉn napona Jesús pia mʉthʉtha. Bapon
pewʉn Nicodemo, pon matha Jesús siwa poinchi merawi.
Daxota bapon Nicodemo patopa xua José peyawenaenexatsi.
Bapon Nicodemo capatopa treinta po kilobe xua pocotsiwa
pebeno, po beno xua tuxuei. Barapo benotha muxunaxuba po
petuxuei nain pewʉn mirra, xuano xua icha petuxuei nainwano
po petuxuei nainwa pewʉn áloe.
\v 40 Bapoxonae José irʉ Nicodemo pitabe Jesús
petʉpaein. Yawa paparuwatha petuxuei beno muxuna
capanaboinca mata quiyontabicabe. Baxua exanabe, tsipei
judiomonae pia cui coyene xeina xua poxonae pon petʉpaein
canacui wʉnae wetatsi poxonae namʉthʉqueiba.
\v 41 Imoxoyo ichaxota Jesús po demxuwatha tʉpa, baxota
peʉbi naein umena. Barapo peʉbi naein uniyotha ibo
itapatororotha mʉthʉ boca pena mʉthʉ, po mʉthʉtha
cataunxuae jopa mʉthʉtha xubichi petʉpaein ichʉn.
\v 42 Barapo pena mʉthʉtha Jesús boyatsi, tsipei barapo
pena mʉthʉ imoxoyo boca ichaxota Jesús tʉpa. Mataʉta
tsipei quirei tsanaicha xua poxonae patopa pentaquei seicae
matacabi, po mataqueitha judiomonae jopa nacuichiyo.
\c 20
\s Meje yabara poxonae Jesús equeicha asʉ juina exanatsi
petʉpae cuiru coyene weya
\r (Mt 28.1-10; Mr 16.1-8; Lc 24.1-12)
\p
\v 1 Bapoxonaerʉ domingo matacabi jopa, po matacabi xua
copiya ducua cae semanatha. Bapoxonae caemʉmbotha poxonae
cataunxuae quiriquirica, bapoxonae María Magdalena, powa
Magdala tomarapiwayo, mʉthʉtha patopa ichaxota Jesús
boca. Barapowa tane xua mʉthʉ yapusauncua xua bequein
ichamonae yapu xatatabanota pin ibo panawatha.
\v 2 Bapoxonae barapowa nainya pata taxainya becuinaerena
ichaxota Simón Pedro uncua irʉ xan, Juan, baxota uncuan
ponxaein Jesús bichocono neantobe. Yawa pana nejei:
\p —Cou Jesús petʉpaein pitatsi, pon
Wanacanamataxeinaein. Jopa payaputaeinyo ichaxota equeicha
botatsi, pana nejei.
\p
\v 3 Bapoxonae Simón Pedro, irʉ xan Juan, mʉthʉ
bepaiyanbe.
\v 4 Bara beya pana nacuara cuinayanbe. Ichitha xan, Juan,
bichocono bichoinan beyacaincha Pedro. Daxota mʉthʉtha
patopan copiya.
\v 5 Yawa mʉthʉ beya nabʉxʉ tsutiya necobiyan. Paparuwa
tan xua iratha boca, po paparuwatha Jesús petʉpaein mata
quiyontabatsi, ichitha jopa joniyaeinyo.
\v 6 Bapoxonae Simón Pedro tacoya werena cotacaya patopa.
Bapoxonae mʉthʉ joniya. Barichi barapon barapo paparuwa
tane xua iratha boca.
\v 7 Mataʉtano taneno po paparuwatha Jesús matasipa
quiyontababotatsi. Barapo paparuwa nanta quiyontabiya
tsanaya boca.
\v 8 Bapoxonae xan, ponxaein copiya patopan, irʉ joniyan
mʉthʉ iya. Poxonae daxita baxuan tan, bapoxonae nainya
jume cowʉntan xua Jesús bayatha asʉ.
\v 9 Bayatha jopa payaputaeinyo Nacom Pejume Diwesi, po
diwesitha xua xota bapon yabara paebatsi po coyene xua bapon
bewa asʉ tsane petʉpae coyene cuiru weya.
\v 10 Nexata xan, Juan, irʉ Simón Pedro caibe panawiyanbe
bo beya.
\s Meje yabara poxonae Jesús María tsita naitʉtatsi,
powayo Magdala tomarapiwayo
\r (Mr 16.9-11)
\p
\v 11 María Magdalena, Magdala tomarapiwayo, powa pana
tsiwʉn caya, bapowa equeicha caiberena mʉthʉtha patopa.
Barapowa mʉthʉ coiboto juma weya wecoyei tsuncuae. Poxonae
wecoyei tsuncuae nantanuweya nabʉxʉ japasota necobiya
mʉthʉ iya.
\v 12 Bapoxonae bapowa tane ponbe matatsunpinbe xua ecabe
ichaxota bayatha Jesús botatsi petʉpaein. Barapo
matatsunpinbe po paparuwa apiya nama xatatabe pemainya
paparuwa. Icha matatsunpin eca Jesús pentasipa coyo deca
tatsi. Icha matatsunpin eca Jesús pia pesito coyo deca
tatsi.
\v 13 Barapo matatsunpinbe María yainyabatsi, jeichichi:
\p —María, ¿eta xua metha wecoyam tsauya? jei.
\p María jume nota, jeye:
\p —Yaitama cou Tanecanamataxeinaein petʉpaein pitatsi.
Jopa taeinyo xua equeicha xota botatsi petʉpaein, jei
María.
\p
\v 14 Poxonae bapowa najume wetsiya paebaxoya, xuano xua
poxonae napatomeicha necotaxoya, bapoxonae pebin taenotatsi
ichitha bapowa jopa yaputaeyo xua apara bapon Jesús.
Ichitha bapowa Jesús jopa yaitaetsi.
\v 15 Nexata Jesús María yainyabatsi, jeichichi:
\p —Ja, ¿eta pocotsiwa came wecoyam tsauyam? ¿Jintam
wenawenam? jei.
\p Barapowa nanta xeina xua mexeya itara pon peʉbi naein
yapu eenawei. Daxota bapowa, jeye:
\p —Icha xam bayatha pitame petʉpaein pon
Tanecanamataxeinaein, incane netsipaebare xua equeicha exota
botame. Tha bapoxonae petʉpaein equeicha pitichi, jei
María.
\p
\v 16 Nexata Jesús barai, jeye:
\p —María, jei.
\p María equeicha napatomeichaxuba. Yawa hebreo jumetha
jeye:
\p —¡Rabuni! jei (po jumetha xua jei: “Pon jiwi
Necuidubin”, jei).
\p
\v 17 Jesús jume nota, jeye:
\p —Jopa nejayatabinde tsipei cataunxuae jopa ponaeinyo
ichaxota Taxa equiya. Jamaisa ponde, paebareno tajimonaetha
xua xan paeban xua jan: ‘Taxa beicha ponaein, po Taxa painya
Axa irʉ’, jan. ‘Barapon Nacom, Tanacom irʉ paxam painya
Nacom’, jan xua, jei Jesús.
\p
\v 18 Barapoxonae María Magdalena, powa Magdala
tomarapiwayo, tsiwʉn caya Jesús pijimonae tatsi beya.
Bapowa tsipaeba xua bayatha tane pon Pecanamataxeinaein
jiwi. Yawano tsipaebano daxita pocotsiwa Jesús paeba
bapowatha.
\s Meje yabara poxonae Jesús pijimonae tsita naitʉta
\r (Mt 28.16-20; Mr 16.14-18; Lc 24.36-49)
\p
\v 19 Barapo mataqueitha poxonae cataunxuae awiya domingo,
bapoxonae merawi Jesús pijimonae tatsi nacaetuta. Tsipei
judiomonae cui cunuwatsi daxota bo bichocono boupa daunwei
exana. Nexata Jesús barapo tututha patopa. Yawa pijimonae
peitabarayo deca tauncua. Pijimonae jacobiya jeye:
\p —Maisa jʉntema pajinompare, jei Jesús.
\p
\v 20 Poxonae Jesús baxua najume weta bapoxonae tsita
nacobe wan itʉta pijimonae yawa naepa wan itʉta. Poxonae
Jesús pijimonae taerʉcʉpatsi bichocono jʉntʉ coyene
weiweina petaexaetsi Jesús pon barapomonae
Pecanamataxeinaexaetsi.
\v 21 Pirapaeyo equeicha Jesús pijimonae barai, jeye:
\p —Maisa jʉntema pajinompare. Icha Taxa neichi xua
neitoroba bara paca ichichi paca itorobatsi, jei Jesús.
\p
\v 22 Nexata bapoxonae Jesús pijimonae matatsun ofutaba,
jeye:
\p —Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi bara paca yantsina,
jei.
\v 23 Pomonae xua pacui cayabara jʉntemainame abe pia
peexanae cuiru coyenein tatsi, bara barapomonae Nacom irʉ
cayabara cui jʉntemainaena abe pia peexanae cuiru coyenein
tatsi. Pomonae jopa pacayabara cui jʉntemainaem abe pia
peexanae cuiru coyenein tatsi, bara barapomonae Nacom irʉ
jopa cayabara cui jʉntemainaeyo abe pia peexanae cuiru
coyenein tatsi, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae Tomás tane xua Jesús equeicha asʉ
\p
\v 24 Tomás, bapon Jesús pijimonae tatsi jiwana. Bapon
icha wʉn Gemelo, po wʉn xua jei: “Nama naexanabe
pexuyobe”, jei. Barapon Tomás jopa naecaeyo poxonae Jesús
pijimonae tsita naitʉta.
\p
\v 25 Pirapae poxonae Jesús napitaba ichamonae pomonae
Jesús pijimonae tatsi Tomás tsipaebatsi, jeichichi:
\p —Paxan Jesús, pon Wanacanamataxeinaein, patan,
jeichichi Tomás.
\p Ichitha Tomás jume nota, jeye:
\p —Jopa jume cowʉntsinyo baxua. Jopa bejume cowʉntsinyo
icha jopa cobe wan taeinyo xua penain wan, xuano xua icha
jopa jayabinyo tacobetha. Mataʉtano jopa bejume
cowʉntsinyo icha jopa yene wan jayabinyo, jei Tomás.
\p
\v 26 Poxonae ocho po matacabibe yapucaewa xua icha
domingotha, bapoxonae equeicha bomʉxʉtha nacaetuta Jesús
pijimonae tatsi. Bapoxonaerʉ Tomás jame naeca. Bequein
bomʉxʉ boupa bichocono daunwei exana ichitha Jesús
jonarena. Pijimonae peitabarayo deca tauncua. Yawa jacobiya
jeye:
\p —Maisa jʉntema pajinompare, jei Jesús.
\p
\v 27 Bapoxonae Jesús jeye Tomás beya:
\p —Moya necobe wan jayabare xua penain wan. Moya taema xua
nantiyabe tacobe wanbe. Yawano neyene wan jayabare. Jopa
ainya muxu xeinaeinde. Moya maisa nejume cowʉnde, jei
Jesús.
\p
\v 28 Nexata Tomás jume nota, jeye:
\p —¡Jaina, deta Tanecanamataxeinaem! ¡Yawa Nacom,
Tanacom! jei Tomás.
\p
\v 29 Jesús jume nota, jeye:
\p —Tomás anoxuae nejume cowʉntame tanetaemxaem. Ichitha
pomonae bequein jopa netaeyo xua daichitha nejume cowʉnta,
barapomonae bichocono jʉntʉ coyene weiweina, jei Jesús.
\s Meje yabara xua eta pocotsiwa metha yabara tina barapo
diboro
\p
\v 30 Jesús ainya coyenein matowa pijimonae peitʉtha
exaneiba pexeinya petsita itʉtsi coyenewan. Daxita barapo
coyenein awiya yabara seica xua jopa yabara tinaeinyo barapo
diborothe.
\v 31 Daxita xua xuan pocotsiwa yabara tinan po diborothe
apara xua baxuan painya yabara jume cowʉntsinexam tsane xua
Jesús apara bara Mesías. Mataʉtano yabara tinan xua
painya yabara jume cowʉntsinexa xua Jesús apara Nacom
Pexanto tatsi. Mataʉtano yabara tinan xua painya
nexeinaenexa tsane peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa xua ataya tsiteca xua poxonae pajume
cowʉntsiname Jesús.
\c 21
\s Meje yabara poxonae Jesús tsita naitʉta siete poyobe
pomonae pijimonaexae tatsi jiwana
\p
\v 1 Bapoxonae pirapae equeicha Jesús pijimonae tsita
naitʉta Tiberias pucua itapatha. Poxonae pijimonae tsita
naitʉta poxonae apara iche:
\v 2 Jesús pijimonae tatsi nacaetuta. Barapo matabʉxʉyobe
meje: Simón Pedro, irʉ Tomás pon icha wʉn Gemelo, irʉ
Natanael Caná tomarapin, po tomara eca Galilea nacuatha,
irʉ xan, Juan, irʉ taeweicho xua Zebedeo pexantobe tatsi
panbe, irʉ ichʉnberʉ. Daxita barapo matabʉxʉyobe pan
panacaetutan Tiberias pucua itapatha.
\v 3 Simón Pedro pana jei:
\p —Tha duwei yamonaetsi, jei.
\p Paxan pajanje:
\p —Paxan irʉ paca puna ponaeinchi, pajan.
\p Bapoxonae jeratha daxita panonobabiyan. Ichitha barapo
merawitha jopa duwei pataeinyo, bequein payamonan.
\v 4 Poxonae baya pentha tsina, Jesús pana tsita naitʉta
pitapathiya, tuwʉtha payana dubendenan. Ichitha paxan jopa
payaitaeinyo xua bapon apara Jesús.
\v 5 Nexata Jesús pana nebarai:
\p —Incane, ¿jopa pataem duwei? jei Jesús.
\p —Jume, duwei aibi, pajan.
\p
\v 6 Nexata Jesús pana barai, jeye:
\p —Jera coxa beya bara bepaxoyama peyacamonaewa. Bapoxonae
pacapirenaename duwei, jei Jesús.
\p Baxua paexanan. Pirapae jopa pana itacʉpaeyo xua
patajutaxorenaewa peyacamonaewa, poxoru pin duwei tunto
pacapirenan.
\v 7 Nexata xan, Juan, ponxaein bichocono Jesús neantobe,
Simón Pedro baran, janje:
\p —Apara bapon Jesús, pon Wanacanamataxeinaein, jan.
\p Poxonae Simón Pedro nejume taeba, bapoxonae paparuwa xua
nama xuenabota nainya yacuinaya nama xatataba. Bapoxonae
mene weitata jopiya.
\v 8 Ichitha paxan pomonae jopa paraichinyo jeratha
pajebounan. Barapo jera be conotha tajʉ tuwʉtha
berucuarena saya cien metrobe xeina. Bewayo pajeboundenan
tsipei peyacamonaewa mentha yawa ducuapona pin duwei tunto.
\v 9 Poxonae jera wepanonobabiyan, bapoxonae isoto patan xua
barapo isototha duwein yʉtaboya yawano xua pan boquiya.
\v 10 Jesús pana barai, jeye:
\p —Painta xawena duwei xuaunxuae pacaebouname, pana jei.
\p
\v 11 Simón Pedro jeratha nontabiya. Yawa taetabo itapa
bejutabotsina peyamonaewa xua bichocono wʉnca duwei. Ciento
cincuenta y tres po duwei matabʉxʉmonaebe. Bequein duwei
bichocono wʉnca daichitha jopa ucupanayiyo peyacamonaewa.
\v 12 Nexata Jesús pana barai, jeye:
\p —Antha matha paxaema, pana jei.
\p Paxan jiwana dapon aibi pon peyainyabinexa, pon
pejeinexa: “¿Jintam xamda?” pon jei, tsipei daxita paxan
payaitan xua bapon apara pon Patatanecanamataxeinaein.
\v 13 Bapoxonae Jesús isoto bepoinya pepichinexa pan.
Bapoxonae pana necatsiba yawa duwei pana necatsiba.
\p
\v 14 Baxua exana poxonae nama acoibi po cuiyobe xua Jesús
pana netsita naitʉta xua poxonae equeicha asʉ popona
petʉpae cuiru coyene weya.
\s Meje yabara poxonae Jesús barʉ cueicueijei Simón Pedro
\p
\v 15 Poxonae pana nain wetan xua Jesús pana apata,
bapoxonae Simón Pedro, Jesús yainyaba, jeye:
\p —Simón, pon Juan pexantom, ¿bichocono neantobem,
beyacaincha xua po pebiwe neantobe? jei.
\p —Aa, Tanecanamataxeinaem, bara caena bayatha
neyaputaneme xua tacaantobewatsi bichocono, jei Pedro.
\p Jesús barai, jei:
\p —Icha neantobem, inta tamonae tana nejume cowʉntsiwi
yawende, icha pon ovejaxi pe-eenaein ichi xua yawena
ovejaxi, jei Jesús.
\p
\v 16 Equeicha Jesús barai Pedrotha, jeye:
\p —Simón, pon Juan pexantom, ¿bichocono neantobem? jei.
\p —Aa, Tanecanamataxeinaem, bara caena bayatha
neyaputaneme xua bichocono tacaantobewatsi, jei Pedro.
\p Jesús jume nota, jeye:
\p —Icha neantobem, inta tamonae tana nejume cowʉntsiwi
yawende, icha pon ovejamonae pe-eenaein ichi xua yawena
ovejamonae, jei Jesús.
\p
\v 17 Equeicha acoibi po jume cuiyobe Jesús barai Pedrotha,
jeye:
\p —Simón, pon Juan pexantom, ¿bichocono neantobem? jei.
\p Pedro jʉntʉ coyene wecoyei yaitama Jesús yainyaba
acoibi po jume cuiyobetha. Pedro jeye Jesustha:
\p —Tanecanamataxeinaem, bayatha caena daxita yaputaibame.
Mataʉtano yaputanemeno xua tacaantobewatsi, jei Pedro.
\p Jesús jume nota, jeye:
\p —Icha neantobem, inta tamonae pomonae tana nejume
cowʉntsiwi yawende, icha pon ovejamonae pe-eenaein ichi xua
yawena ovejamonae.
\v 18 Xaniyan catsipaebatsi poxonae matha cataunxuae pewowim
jinya paparuwa bara jincoutha namaxatabeibame. Mataʉtano
matha bara poneibame xua ichaxota ba ichichipa neponaewa.
Ichitha poxonae perum tsane, ichamonae camaxʉ cʉbiya
yotsina. Ichʉn paparuwa cama xatatsina. Ichamonae camaxʉ
caponaena ichaxota jopa ichipaem xua neponaewa, jei Jesús.
\p
\v 19 Poxonae Jesús baxua paeba Pedro wʉnae tsiwanaya cui
yaputane exainchi xua jiwi eta bichi tsane poxonae Pedro
bexubinchi. Mataʉtano Jesús tsiwanaya cui yaputane exana
xua jiwi Nacom wʉnae jainchinchi xua poxonae jiwi taena xua
po coyene cuirutha xua poxonae Pedro tʉpaena peexanaexae
pocotsiwa Nacom itoroba. Bapoxonae Jesús jeye Pedrotha:
\p —¡Bara ataya yacuiya poponare xua tamonae jitom! jei
Jesús.
\s Meje yabara poxonae Jesús neyabara paeba ponxaein xua
Jesús bichono neantobe
\p
\v 20 Poxonae Pedro napatomeicha necota, bapoxonae netaenota
xua punauncuan ponxaein Jesús bichocono neantobe. Xan apara
bapon pon bayatha matha imoxoyo Jesús caquita xunaecan,
poxonae matha jan: “Tanecanamataxeinaem, ¿jintam pon
cacaenaetapaeba?” ponxaein matha jan.
\v 21 Poxonae Pedro netane, bapoxonae jeye Jesustha:
\p —Tanecanamataxeinaem, ¿incane ponje tsanerʉ? jei
Pedro.
\p
\v 22 Jesús Pedro jume notatsi, jeye:
\p —Icha xan tacoutha ichichipan xua bapon Juan bara ataya
asʉ poponaena beya poxonae xua equeicha caewa patopeicaein
po cae pin nacuathe, baxua jopa apara cata ainya cuiyo.
Jamaisa xam bara ataya yacuiya poponde po coyene xua tamonae
jitom, jei Jesús.
\p
\v 23 Daxota Jesús pijimonae tatsi, barapomonae neyabara
tsiwʉn capana pijimonaetha xua xan jopa tatʉpaewa tsane.
Ichitha Jesús jopa paebiyo xua jopa tatʉpaewa tsane. Saya
apara jei: “Icha xan tacoutha ichichipan xua bapon bara
ataya asʉ poponaena beya poxonae xua equeicha caewa
patopeicaein po cae pin nacuathe, baxua jopa apara cata
ainya cuiyo”, jei Jesús.
\p
\v 24 Xan, Juan, ponxaein xua Jesús yabara paeban. Daxita
pocotsiwa xua xuan paeban, apara pexainyeiwan. Mataʉta
barapo diborothe xan apara tinan, pon Juan tsocuaein. Bara
paichim daxita xua xuan tinan payaputanemerʉ xua baxuan
apara bara pexainyeiwan.
\p
\v 25 Awiya cui yapu seica xua tayabara tinaewa pocotsiwa
Jesús daxita exana. Icha daxita diwesin tsana yabara
titiniyaetsipan pocotsiwa Jesús exana, metha barapo diboron
jopa po cae pin nacue tsijuntutu canaʉpaetsipaetsi.
\p Baja Juan.
 