\id ACT
\h HECHOS
\toc1 Hechos
\toc2 Hch
\mt1 PO COYENEIN JESUCRISTO PIA PEITOROBIWI TATSI PEXEINYA
COYENEIN EXANA
\c 1
\s Meje yabara xua Lucas yabara tina xua Nacom yabara
tsiwʉnae muxu duta xua itorobina jiwitha pia Pejumope
tʉnaxʉ tatsi.
\p
\v 1 Xam, Teófilom, tajiton cata tinatsi. Bayatha copiya
matha cain cata tinatsi icha diwesi. Barapo diwesitha yabara
catsipaebatsi daxita po coyenewan xua Jesús exana. Cata
tinatsi bayatha daxita xua po mataqueitha Jesús tamropata
pitaba po coyene xua peexanaewa, mataʉtano xua
pecuidubiwano, xua beya yacui weraweracanaya po mataqueitha
poxonae athabe juinya.
\v 2 Poxonae pewʉnaeya tsane xua Jesús athabe icha, matha
pia peitorobiwi itapeta. Jesús cuiduba barapomonae xua
Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwatha tatsi.
Jesús cata barapomonae po coyenewan xua Jesús
petaexanaenexa tsainchi.
\v 3 Poxonae Jesús equeicha asʉ, poxonae bequein tʉpa,
bapoxonae Jesús tsita naitʉta barapomonaetha. Cuarenta po
matacabibetha Jesús tsita naitʉba ducuanaebiya
barapomonae. Petsita naitʉba ducuanaebiyaexae pijimonae,
barapoxonae pijimonae yaputainchi xua xaniwaicha bara
petʉpaein equeicha asʉ. Jesús barapo pia peitorobiwi
yabara cuiduba po coyene Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi
pijimonae pomonae itorobiya peewatsixae.
\p
\v 4 Poxonae cataunxuae awiya Jesús pia peitorobiwi barʉ
nacaetuta ducuanaebiya, Jesús barai, jeye:
\p —Abʉ jopa paponaeinde Jerusalén tomara weya. Paeware
xua Nacom Taxa bayatha yabara paca tsiwʉnae muxu duta. Taxa
namchi: ‘Tajumope tʉnaxʉ itorobicaein’, jei. Baraxua
bayatha paca tsipaebatsi.
\v 5 Barapon Juan bautisaba ʉ meratha. Ichitha tsiwiyo
bayiyo bexa tsane Nacom pia Pejumope tʉnaxʉtha tatsi paca
bautisabina. Pacata patsina Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ
tatsi painya paca barʉ poponaenexa tsane, jei Jesús
pijimonaetha.
\s Meje yabara poxonae Jesús athabe icha
\p
\v 6 Poxonae Jesús pia peitorobiwi barʉ nacaetutatsi
Jesús yainyabatsi pia peitorobiwi, jeichichi:
\p —Jesús, pata Necanamataxeinaem, ¿methaunxuae anoxuae
exanaename xua Israel nacuapiwi equeicha xeinaena itorobiya
pia pepa peewatsinchi? jeichichi Jesús pijimonae.
\p
\v 7 Jesús jume nota pijimonae, jeye:
\p —Paxam jopa paca itacʉpaeyo xua painya neyaputaewa po
dapae poxonae Nacom peexanaewa tsane baxua, mataʉtano xua
po mataqueitha poxonae peexanaewa tsane. Saya meisa Taxa
xeina peayapusʉ itorobi coyenewa, po peayapusʉ itorobi
coyenewatha xua peexanaewa baxua.
\v 8 Poxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pacata
patsina painya nepaca barʉ poponaenexa xua bapoxonae
peayapusʉwa painya nexeinaenexa. Tajume diwesi painta
papaebiname Jerusalén tomaratha, Judea nacuathano, Samaria
nacuathano, daxita carepaya tajʉ nacuantha, jei Jesús.
\p
\v 9 Poxonae Jesús baxua najume weta, Jesús athabe
caichatsi Nacom. Jesús pia peitorobiwi taeumeinyatsi.
Barapomonae tsaquinaebowa tane xua Jesús matawacaicha
duneicatsi. Equeicha Jesús jopa taetsi.
\v 10 Poxonae awiya came barapomonae necotumeinya itaboco,
barapomonae jemeicha caquita umenarʉcʉpatsi pon xua
nacueyatabe, ponbe xua pemainya paparuwa penama xatatsinbe.
\v 11 Baraponbe Jesús pijimonae tatsi baraichi, jeye:
\p —Ja, pomonae Galilea nacuapiwi pam, ¿eta xua metha came
awiya paitaboco necotumeinyame? Bapon Jesús, pon xuaunxuae
athabe icha painya xamtha, bexa tsane equeicha patopaetsica,
barapocotsi jʉta coyeneya ichi tsane ichaunxuae aunxuae
icha ichi, poxonae athabe icha.
\s Meje yabara poxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi
Matías itapetatsi Judas pecoutha petanacuichiwa tsainchi
\p
\v 12 Barapoxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi demxuwa
weiyiya po demxuwa pewʉn Olivo demxuwa xua Jerusalén
tomara be-iyiya. Poxoru Jerusalén tomara imoxoyo daxota
barapomonae itacʉpatsi xua peponaewa Jerusalén tomara beya
demxuwa weya bequein bara judiomonae pia pentaquei seicae
matacabi tatsi saya poxoru Moisés pia peitorobi coyenewatha
baxua peyabara copatsixae.
\v 13 Poxonae Jesús pia peitorobiwi tatsi pareca Jerusalén
tomaratha, athabe jujuinya po tututha athawetsica jinompa.
Baraxota jinompa Jesús pia peitorobiwi tatsi pewʉn Pedro,
irʉ Juan, irʉ Santiago, irʉ Andrés, irʉ Felipe, irʉ
Tomás, irʉ Bartolomé, irʉ Mateo. Irʉ popona ichʉn
Santiago pon Alfeo pexanto tatsi. Irʉ popona ichʉn pon
pewʉn Simón. Barapon Simón celotemonae jiwanapin. Barapo
celotemonae pomonae ba ichichipa xua pexeinaewa barompaya
pia pecanamataxeinaeinchi. Irʉ popona ichʉn pon pewʉn
Judas pon Santiago pexanto tatsi.
\v 14 Daxita barapomonae irʉ Jesús peyapin jiwi tatsi
barʉ nacaetuteibatsi, xua pebarʉ tsipaebeibinexatsi
Nacomtha. Irʉ Jesús pena tatsi, bapowa María, irʉ
ichowaxi yabʉxi barʉ nacaetuteibatsi xua pebarʉ
tsipaebeibinexatsi Nacomtha.
\p
\v 15 Nexata caentacabi Pedro nontapona ichaxota ena pomonae
xua Jesús pejume cowʉntsiwi. Barapo bicheito be ciento
veinte poyobe. Barapomonae Pedro barai, jeye:
\v 16 “Tamonae pam, pomonae irʉ painya nejume
cowʉntsiwixae Jesús. Bewa nayabara jume cui wetsina po
coyene bayatha Nacom namchi xua pejume diwesitha yabara
tsiwanaya paeba. Bayatha caena David cueicueijei exanatsi
Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi xua Judas cui coyene
caunutatsi xua pinae Jesús waetabinchi pomonae Judas
matacapona.
\v 17 Bara Judas yatsicaya pata jiton petain pana nabarʉ
nacuitan barapo penacuichiwa.
\v 18 Poxonae Judas Jesús caenaetatsi, sacerdotemonae pia
pentacaponaewi tatsi Judas catatsi paratixi. Pirapae
sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi bapo paratixitha
Judas petʉpaein tsicomotatsi ira. Judas iratha jopeica
poxonae tʉpa yawa coto tsitecatsi, ʉnʉ pichatecatsino abe
peexanaexae.
\v 19 Nexata pomonae Jerusalén tomaratha pejinompaewi,
barapomonae jume tane pocotsiwa Judas exana. Daxota
barapomonae barapo ira wʉn duta po wʉn jei: ‘Acéldama
ira’, jei. Barapo jume, barapomonae pijumetha xua jei:
‘Pejana ira’, jei”, jei Pedro.
\v 20 Equeicha Pedro barai barapomonae pomonae pejume
cowʉntsiwi, jeye: “Salmos penaxʉnae wei diwesitha Judas
petʉpaexae yabara paeba, jeye:
\q ‘Pia bo tatsi tausaya bo tauncuaeinchi.
\q Jopa ichʉn ecae tsane baxota’, jei.
\m Mataʉtano namchino:
\q ‘Equeicha pecoutha tanacuitinchi ichʉn’,
\q jei Salmos penaxʉnae wei diwesitha,
\q xua Judas yabara”, jei Pedro.
\p
\v 21 Nexata Pedro equeicha namchi, jeye: “Xote waxantha
jinompa pebiwi pomonae matha cain pana nepuna jinomparʉ
poxonae Jesús pon Wanacanamataxeinaein pana nebarʉ jinompa
daxita pan.
\v 22 Barapo pebiwi taneno xua Juan Jesús pebautisabiwatsi.
Yawa barapo pebiwi taneno xua poxonae Jesús cataunxuae
exana ducuanaebiya pocotsiwa xua pewʉnaewan. Mataʉtano
barapo pebiwi taneno poxonae Jesús yantacabi jopa po
mataqueitha poxonae athabe juinya. Bewa wabichipatsi caein
barapo pebiwi jiwana, pon pecui yaputaein po coyene Jesús
equeicha asʉ popona. Bapon irʉ pana puna cueicueijei tsane
xua po coyene Jesús equeicha asʉ pepoponaewa”, jei Pedro
barapo pejume cowʉntsi jiwitha.
\p
\v 23 Barapomonae pomonae pejume cowʉntsi jiwi najiwana
itapeta ayunbe. Ichʉn pewʉn José Barsabás, pon icha wʉn
Justo. Irʉ ichʉn pewʉn Matías.
\v 24 Nexata barapomonae Jesús athabeicha tsipaebatsi,
jeye: “Nacom, pon jiwi Necanamataxeinaem. Daxita jiwi
nejʉntʉ coyene yaputaein. ¿Incane methara ponbe jiwana
pon xua ichichipamera, pon xua cuita itapeta ichichipame?
\v 25 Barapon irʉ penaexanaenexa jinya neitorobi jiton pon
xuya Judas pecoutha petanacuichinexatsi. Judas tʉpa
nacabeta abe peexanaexae. Judas pona ichaxota po nacuatha
jopa nacoicha duntsiyo isoto”, jei barapomonae.
\p
\v 26 Nexata barapomonae wʉn jiyatabaxuba ibotiyobe. Nexata
saya Matías wʉn naitʉtaraba. Daxota bapon Matías itapeta
cuita wabatsi. Matías once pomonaeyobetha napona pomonae
Jesús pia peitorobi jiwi tatsi.
\c 2
\s Meje yabara poxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi
patopeica pomonaetha pomonae Nacom pejume cowʉntsiwi
\p
\v 1 Pentecostés matacabi tsuxubi, po mataqueitha xua
poxonae jiwi tsinacaetuteiba penabanaenexa pexaewa peyabara
nanta xeinaexae xua pexaewa naweta. Barapo matacabitha
daxita pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi bara cae botha
nacaetuta.
\v 2 Barapo mataqueitha barapomonae busi tane, pebusi po
busi xua be joibo busi po busi xua busi nainya naetaba
itaboco wetsica. Barapo busi daxita bo tutu canaʉpa
ichaxota barapomonae nacaetuta.
\v 3 Barapoxonae barapomonae tsita naitapeinya xeinatsi xua
be peebato jumope coichan. Barapo peebato jumope coichan
daxita carepaya barompaya barapomonae jajayababa tsiniya
taenatsi.
\v 4 Barapoxonae daxita carepaya barapomonae jʉntʉ coyene
yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ
itorobi coyenewa tatsi. Mataʉtano daxita barapomonae
barompaya tsanaya icha jumeintha cueicueijei xua be po
jumetha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi cueicueijei cana
exana barapomonae po jumein xua jopa yaputaeyo.
\p
\v 5 Barapo matacabintha, irʉrʉ pinmonae judiomonae pata
Jerusalén tomaratha, po judiomonae i dapocotsi nacuan
werena peponaewi xua penataenexa Pentecostés wʉn matacabi
poxonae tsinacaetuta pexaewa penabanaenexa. Barapomonae
bichocono pejume cowʉntsiwi Nacom.
\v 6 Barapo ayei bicheitomonae pomonae judiomonae
barapomonae busi tane xua po busi, busi duneica ichaxota
nacaetuta pomonae barapon Jesús pia pejume cowʉntsiwichi
tatsi. Barapo judiomonae jume tane xua daxita barapomonae
barompaya pia jumexitha cueicueijei xua judiomonae pia
pejume tatsi. Bapoxonae barapomonae nanacaetuta Jesús
pejume cowʉntsiwitha. Barapomonae pomonae judiomonae
najʉntʉ coyene cabenaeca. Yawa jopa yaputaeyo xua peyabara
nanta xeinaewa baraxua tsipei daxita barapomonae pomonae
Jesús pejume cowʉntsiwichi barompaya judiomonae
pijumexitha tatsi cueicueijei.
\v 7 Daxita barapomonae pomonae judiomonae najʉntʉ coyene
cabenaeca. Nantiya caemonae natsipaeba, jeye:
\p —¡Jina, bara barapomonae Galilea nacuapiwiba, pomonae
bequein barapomonae jopa icha jumeintha pecueicueijei jiwi
xua wajumeintha pecueicueijeiwa!
\v 8 ¿Eta pocotsiwa barapomonae metha daxita barompaya
tsanaya icha jumeintha cueicueijei xua wajumeintha?
\v 9 Xote jinompa Partia nacuapiwi irʉ Media nacuapiwiba,
irʉ Elam nacuapiwiba. Barichi xote jinompe Mesopotamia
nacuapiwi, irʉ Judea nacuapiwiba, irʉ Capadocia
nacuapiwiba, irʉ Ponto nacuapiwiba, irʉ Asia nacuapiwiba.
\v 10 Mataʉtano barichi xote jinompa Frigia nacuapiwi, irʉ
Panfilia nacuapiwiba, irʉ Egipto nacuapiwiba, irʉ Libia
nacuapiwiba pomonae jinompa imoxoyo Cirene nacua. Mataʉtano
ichamonae pata pomonae Roma tomarapiwi.
\v 11 Barapo Roma tomarapiwi icha judiomonae pepa judiomonae
xua yacui naexana. Icha judiomonae jopa pepa judiomonaeyo.
Saya judiomonae penaexanaewi, tsipei barapomonae jume
cowʉnta Nacom icha be judiomonae ichi pomonae pepa
judiomonae. Irʉ pata ichamonae Creta nacuapiwi, irʉ Arabia
nacuapiwiba. Ichitha daxita waxainchi jume tainchi xua Nacom
pewʉnaewan exana peayapusʉwatha, poxoru barapo Jesús
pijimonae tatsi wajumeintha paeba, jei barapo judiomonae.
\p
\v 12 Daxita barapo judiomonae najʉntʉ coyene cabenaeca.
Daxota barapomonae jopa xaniwaicha yabara nanta xeinaeyo
baxua. Barapomonae caemonae nayainyabiya, jeye:
\p —¿Eta pocotsiwa metha baxua jane? jei.
\v 13 Ichamonae saya jume cui capana. Barapomonae namchi,
jeye:
\p —¡Apara barapomonae Jesús pijimonae tatsi cʉpatsi!
jei.
\s Meje yabara poxonae xua Pedro tsipaeba barapomonae
\p
\v 14 Jesús pia peitorobiwi tatsi poyobe xua once poyobe,
barapoyobe pia xantha tatsi Pedro nontapona. Mataʉtano
nontapona pepa bicheito itabaratha tatsi. Pedro jume
daunweya barai barapo bicheitotha, jeye: “Paxam, pomonae
Judea nacuapiwi pamxaem irʉ daxita pomonae Jerusalén
tomarapiwi pamxaem, incane pana nejume taema, yabara paca
tsipaebinchi xuaunxuae pajume taneme.
\v 15 Barapo pebiwe xua Jesús pijimonae tatsi apara jopa
cʉpaetsi xuaunxuae pacui yabara nanta xeiname. Apara awiya
xometo caewa ecareca. Cataunxuae apara baya daxota jopa
cʉpaetsi.
\v 16 Baraxua xuaunxuae anoxuae pajume taneme, caena bayatha
Nacom pia peitorobi jume pepaebin yabara tsiwʉnae muxu duta
pon pewʉn Joel. Joel baraxua Nacom Pejume Diwesitha tina
xua saya tatina, xua pinae Nacom paeba.
\q
\v 17 Jeyei Nacom:
\q ‘Poxonae barapo cae pin nacuathe po matacabi
\q opi weraweracaena, bapoxonae barapo
\q matacabitha daxita carepaya jiwitha
\q najumope tʉnaxʉ cayataxubiya catsibin.
\q Painya nexanto jiwi irʉ painya nexantixi
\q neyabara cueicueijei tsane pocotsiwa
\q xua yaputane exanan.
\q Pewowi yatsicaya tsita naitʉteibinchi
\q be poxonae camaiteibina.
\q Pitiri jiwi camaiteibina poxonae amachinae tsane.
\q
\v 18 Pomonae xua amanaya neyabara diwesi
\q canantsipaebina, barapomonaethano
\q najumope catsibin barapo matacabitha,
\q yabʉxithano, pebiwithano. Barapoxonae inta cueicueijei
tsane.
\q
\v 19 Peitabocotha paca tsita itʉtsinchi po coyenein
\q bichocono pewʉnaewan xua jiwi bichocono
\q najʉntʉ coyene cabenaeca exanatsi.
\q Iratha tsicano paca tsita itʉtsinchi po coyenein
\q xua jopa juniya be pejana tsurucuae tsane, xuano
\q xua jopa juniya be isoto tsurucuae tsane, xuano
\q xua jopa juniya be nobo tsʉxʉ tsurucuae tsane.
\q
\v 20 Poxonae patopaetsica pon jiwi Pecanamataxeinaein
\q copiya baraxue panecotsiname xua xometo quiri
\q jei tsane, jopa pentha tsurucuae tsane.
\q Yawa panecotsiname xua jomocoichato be
\q janowa ducuaena.
\q Barapo matacabi wʉnae tsane poxonae pon jiwi
\q Pecanamataxeinaein patopaetsica.
\q Barapo matacabi Nacom pepa peitʉpanae
\q matacabi exanaena.
\q
\v 21 Pomonae picoya penata wʉcaewa Nacomtha xua
\q Nacom peyawenaenexa tsainchi, barapomonae
\q capanenebiya tsainchi Nacom’, jei Joel
\q xua saya Nacom tapaebatsi”, jei Pedro.
\p
\v 22 Equeicha Pedro barai barapomonae jeye: “Pomonae
Israel nacuapiwi pamxaem, incane pana nejume taema, xua paca
tsipaebinchi. Jesús, pon Nazaret tomarapinxae bapon Nacom
itoroba painya xantha. Bapon Jesús pewʉnaewan exana
pexeinya petsita itʉtsi coyenewanno Nacom pia
peayapusʉwatha tatsi, painya neyaputaenexa tsane xua Nacom
yawena xua Jesús peyawenaewatsi. Paxam bayatha payaputaneme
xua bapon tsita naitʉba ducuanaebiya.
\v 23 Bayatha Nacom paca cui wʉnae tsiwanaya tane xua po
coyeneya pata exanaename pexantotha tatsi. Nacom bara paca
cui copata xua abe paexaname. Jesús pawaetabame painya
caenaetsinexa tsane bapon peacuibe jiwitha. Barapomonae
Jesús cobe matabobatsi naetotha yawa bexotsi.
\v 24 Ichitha equeicha Nacom asʉ exana pexanto petʉpae
cuiru nacua weya. Nacom Pexanto capanepa pia
peantʉyapusʉwatha barapo petʉpae cuiru nacua weya, tsipei
barapo petʉpae cuiru nacua jopa xeinaeyo peayapusʉwa xua
Jesús awiya pebotsiwatsi barapo petʉpae cuiru nacuatha.
\v 25 Irʉ David, Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa
peewatsinchi, caena bayatha tina Nacom Pejume Diwesitha.
David tina Jesús jume yabara tatsi. David namchi, jeye:
\q ‘Yaputan xua Tanecanamataxeinaein nebarʉ
\q poponeiba daxita matacabi.
\q Bapon neyaweneiba.
\q Bapon nebarʉ poponeiba daxota
\q jopa junuwin tsane.
\q
\v 26 Daxota bichocono jʉntʉ coyene weiweinan.
\q Mataʉtano daxota Nacom Pejume Diwesi
\q jʉntʉ coyene weiweinaya
\q cueicueijan ichamonaetha.
\q Bara bequein tʉpaein, mʉthʉtha bocuaeinno,
\q ichitha jume cowʉntan xua Nacom equeicha asʉ
\q neexanaena pia peantʉyapusʉwatha.
\q
\v 27 Xam Nacom jopa punaxubim tsane tajumope
\q petʉpae cuiru cuariyatha.
\q Poxoru xan jinya nexanton tajʉntʉ cui
\q xanepanaein daxota jopa benecopatsim
\q xua tatʉpaein tuxamnuncuaein,
\q yawa xua tsabanuncuaein.
\q
\v 28 Neita cui tsita itʉbame beta xaniwaicha
\q tapoponaenexa tsane poxonae equeicha asʉ
\q neexanaename petʉpae cuiru nacua weya.
\q Nejʉntʉ coyene weiweina exaname tsipei
\q neyanta poponeibame’, jei David
\q xua saya Jesús tapaebatsi”, jei Pedro.
\p
\v 29 Equeicha Pedro barai barapomonae, jeye: “Tamonae,
daxota beta paca tsipaebatsi xua pinae David wamo susato
nacuapin bayatha pinae tʉpa. Piamonae mʉthʉtha xotsi.
Awiya waxantha boca barapo mʉthʉ ichaxota petʉpaein
mʉthʉtha xotsi.
\v 30 Apara, barapon David, pinae Nacom peitorobi jume
pepaebin. Bayatha pinae David nacana wʉnae tsiwanaya muxu
tsidutatsi Nacom, xua pinae David pijimonae tatsi jiwana pon
jiwi Pecanamataxeinaein tatsi naexanaena. Barapon pon
Pecanamataxeinaein jiwi Israel nacuapiwi canamataxeinaeinchi
icha cain bayatha David ichi poxonae canamataxeina barapo
Israel nacuamonae.
\v 31 Bayatha pinae David yabara tsiwʉnae muxu duta xua
bexa tsane Nacom Mesías equeicha asʉ exanaeinchi. Nacom
Pexanto tatsi pon David yabara jume jei, apara bapon
Mesías. David namchi xua Mesías jeyei xua saya pinae David
tapaeba: ‘Xam Nacom jopa punaxubim tsane tajumope petʉpae
cuiru cuariyatha. Poxoru xan jinya nexanton tajʉntʉ cui
xanepanaein, daxota jopa benecopatsim xua tatʉpaein
tuxamnuncuaein yawa xua tsabanuncuaein’, jei David xua
Mesías jeyei.
\v 32 Pon Mesías, pon xuaunxuae yabara paca tsipaebatsi
apara bapon Jesús pon Nacom equeicha asʉ exana. Baraxua
paxan yatsicaewa pata cui taewi.
\v 33 Jesús asiya icha peecaenexa Nacom pecoxatha tatsi.
Jesús pon jiwi pepa Pecanamataxeinaein exanatsi Nacom.
Mataʉtano Jesús nacana jumope catatsi, Nacom. Barichi
baxua xuaunxuae pataneme yawa pana nejume tanemeno xua
daxita carepaya barompaya icha jumexitha pacueicueijan,
baraxua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pana cata.
\v 34 Poxoru David saya tʉpa, jopa athabe ichiyo, icha be
jopa Jesús ichiyo poxonae athabe icha Jesús. Ichitha saya
baxua David tapaeba Nacom, xua Nacom Mesías tsipaebatsi,
jeye:
\q ‘Nacom, Tanecanamataxeinaein baraichi.
\q Tacoxatha weya ecare.
\q
\v 35 Abʉ beya poxonae matapainya necaaitafaetabi jiwi
\q pia Pecanamataxeinaein tatsi caexanaeinchi.
\q Barapomonae beexanaetsipa pocotsiwa xua xam
\q nepaebiwam’, jeye pinae Nacom xua Mesías
\q tsipaebatsi, jei David Nacom nexa”, jei Pedro.
\p
\v 36 Equeicha Pedro namchi barapomonaetha: “Paxam, pomonae
Israel nacuapiwi pamxaem. Anoxuae payaputaneme pon xua
naetotha tʉparucua paexaname, Nacom exana xua bapon jiwi
pia Pecanamataxeinaein tatsi naexana. Yawano Nacom naca
itata caewata xua pon Mesías jei, pon Nacom itorobica
petsitʉpaenexa jiwi, apara bapon Jesús”, jei Pedro.
\p
\v 37 Poxonae daxita carepaya barapomonae baxua jume
taerʉcʉpa bichocono jʉntʉ coyene wecoyei tsʉrʉcʉpae.
Barapomonae Pedro baraichi irʉ Jesús pia peitorobi jiwi
tatsi baraichi, jeye:
\p —Patamonae, ¿eta bewa pabichin tsane metha? jei.
\p
\v 38 Nexata Pedro barapomonae barai, jeye:
\p —Icha jʉntʉ coyene paxeinare Nacomtha painya neauraxae
xua abe paexaname. Mataʉtano daxita carepaya pam ichamonae
paca bautisabina Jesucristo pewʉntha xua Nacom pia paca
necayabara jʉntemainaenexa xua abe painya neexanae cuiru
coyenein. Barapoxonae Nacom paca nacana jumope catsibina.
\v 39 Barapo peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa apara paxam
nexa, irʉ muxuna daxita painya pexui nexano. Mataʉtano
pomonae tajʉ beya jinompa irʉ barapomonae nexa. Barichi
Nacom pon Wanacanamataxeinaeinxae, pomonae waba peantobexae
barapomonae irʉ nexa, jei Pedro.
\p
\v 40 Barapo jumeintha yawa icha jumeintha Pedro tsipaeba
barapomonae. Mataʉtano Pedro bichocono muxuweta poxonae
jeye:
\p —Po coyenein xua daxita abe peexanae cuiru coyenein
paexaneibame, barapo coyenein pana nacui barapende, po
coyenein xua daxita carepaya jiwi exaneiba, jei Pedro.
\p
\v 41 Po matacabitha poxonae Pedro paeba baxua barapo
matacabitha pomonae jume cowʉnta xua Pedro paeba
barapomonae bautisabatsi. Barapo matacabitha tres mil po
bicheito jiwimonaebe naexana xua pomonae copiya pomonae
Nacom pejume cowʉntsiwixaetsi barapomonae mataropeicha
pinmonae naexanatsi.
\v 42 Barapomonae nacuiduba nawita, xua Jesucristo pia
peitorobi jiwi tatsi paeba. Barapomonae nacana cui nanta
jʉpaya jinompa. Nacomtha nabarʉ tsipaebeibano. Nabarʉ
nacaetuteibano xua penabarʉ epa janaqueibinexa pan xua
penabarʉ xaibinexa. Barapomonae baxua exana dubenanaebiya
xua Jesucristo peyabara nanta xeina dubenanaebiyaenexatsi po
coyene xua Jesucristo bayatha icha ichi xua poxonae pan epa
janaca.
\s Meje yabara po coyeneya xua jinompa pomonae copiya Jesús
pejume cowʉntsiwi
\p
\v 43 Jesucristo pia peitorobiwi tatsi, barapomonae pexeinya
petsita itʉtsi coyenewan exana nawita Nacom pia
peayapusʉwatha tatsi. Daxota pomonae jopa Jesucristo pejume
cowʉntsiwichi, daxita barapomonae junuwa, Nacom cunuwatsi
poxonae cui tane baxuan.
\v 44 Daxita barapomonae, pomonae Jesús pejume
cowʉntsixaetsi, barapomonae xaniwaicha caemonae pebʉrʉya
nabarʉ jinompa. Mataʉtano barapomonae caemonae nantiya
nacatsiba dubenanaebiya pichiwixi pocotsiwan xua xeina.
\v 45 Mataʉtano barapomonae daxitan pocotsiwan xua xeina
caenaeta dubenanaebiya. Bapoxonae barapo paratixi nata tsaba
dubenanaebiya xua jopa pexeinaexae ichamonae xua icha be
pocotsi coyeneya pocotsiwan canantawenona ichamonae.
\v 46 Daxita carepaya barapomonae nabarʉ nacaetuta
dubenanaebiya Nacom pin pia botha. Mataʉtano pia boxitha
nabarʉ nacaetuta dubenanaebiya pan nabarʉ epa nantarʉba
janaquiya exana dubenanaebiya. Jʉntema nabarʉ jʉntʉ
coyene weiweinaeya xaerubenanaebiya.
\v 47 Daxita barapomonae carepaya Nacom wʉnae jainta
dubenanaebiya. Mataʉtano barapomonae barʉ cui itura
jinatsi ichamonae beta peexanaexae. Daxita matacabi tsaibi
pomonae Nacom pejume cowʉntsiwixaetsi barapomonae Nacom
cana exana xua mataropeicha pinmonae tsoponae tsaibi.
\c 3
\s Meje yabara poxonae pon pejayujayujei jiton equeicha cui
jume exanatsi
\p
\v 1 Caentaqueitha quiripitha poxonae tres po horabe tsuxubi
po horatha poxonae jiwi ba poneiba Nacom pin pia botha xua
petsipaebeibinexa Nacomtha bapoxonae Pedro irʉ Juan Nacom
pin pia botha joniyabe.
\v 2 Barapo bo Nacom pin pia bo tatsi icha coiboto jiwi wʉn
duta, jeye: “Pexeinya coiboto”, jei. Barapo coibototha
daxita matacabi tsaibi pebin cuareteibatsi pon pejayujayujei
jiton xua yawa naexana poxonae pexuyo. Daxota bapon baxota
cuareteibatsi xua pewʉquequeibinexa pomonaetha pomonae
jojoneibiya barapo coiboto iya.
\v 3 Pon pejayujayujei jiton wʉca paratixi poxonae Pedro
irʉ Juan tainchibe xua muxu pejoniyaebe barapo coiboto iya.
\v 4 Nexata Pedro irʉ Juan tanebe bapon. Pedro barai
bapontha, jeye:
\p —Incane pana taemabe, jei Pedro.
\p
\v 5 Nexata necota bapon. Nanta xeinataba xua catinchi
paratixi.
\v 6 Ichitha Pedro barai bapontha, jeye:
\p —Canta jopa xeinaeinyo paratixi. Mataʉtano jopa
xeinaeinyo pocotsiwa oro nain matawʉn. Meisa po coyenewa
xua taxeinaewa baxua cacatinchi. Jesucristo, Nazaret
tomarapin wʉntha cabaraichi, asiya uncuatabare yawa
pondeno, jei Pedro.
\p
\v 7 Nexata Pedro pocotsiwa pecoxa weya cobe pita. Yawa
asiya cuaranotano. Bapoxonae nainya beta taxuyawere daunweya
ducuanaya. Pesitano wʉnae tsanayano.
\v 8 Nexata bapon pon pejayujayujei jiton jirawʉna. Asiya
uncuatabano. Ponano. Bapoxonae Pedro irʉ Juan puna
joniyatsibe bapon, Nacom pin pia botha. Jirajirawiya ponano.
Yawano Nacom wʉnae jaintatsi.
\v 9 Nexata daxita pomonae xua Nacom pin pia bo tututha
peenaexae, tainchi pon pejayujayujei jitonxae xua pona,
yawano xua Nacom wʉnae jaintatsino.
\v 10 Barapomonae daxita carepaya najʉntʉ coyene
cabenaecaeya tane, tsipei barapomonae bayatha cui tane xua
bapon amanaya jiwi wʉquequeiba paratixi pecoibototha, po
coiboto pewʉn “Pexeinya coiboto”, jei.
\s Meje yabara poxonae Pedro diwesi paeba Nacom pin pia
botha po tututha pewʉn Salomón bo wʉn tututha
\p
\v 11 Poxonae pejayujayujei jiton awiya maxʉ waetabatsibe
Pedro Juanno bapoxonae irʉrʉ daxita jiwi najʉntʉ coyene
cabenaecaeya cuinaenouta Nacom pin pia botha xua tututha po
tututha Salomón bo wʉn tututha ichaxota Pedro barʉ
jinompa.
\v 12 Poxonae Pedro barapomonae caetaebiya, Pedro barai:
“Ja, pomonae Israel nacuamonaepiwi pamxaem, ¿eta xua metha
daxita paxam pana najʉntʉ coyene cabenaecaeya taneme
baxua? ¿Pana neyabara nanta xeinamebe xua pata
taayapusʉwatha paaxaibi exananbe pejayujayujei jiton?
¿Mataʉtano pana neyabara nanta xeinamebe poxoru Nacom
pajume cowʉntanbe daxota pon pejayujayujei jiton axaibi?
\v 13 Ajibi, apara wamo susato jiwi pia Nacom tatsi axaibi
exana bapon. Barapo Nacom Jacob pia Nacom tatsi, Abraham
bapon pia Nacomno, Isaac bapon pia Nacomno. Apara bapon
baxua taexana Nacom. Bapon Nacom Pexanto bichocono ainya cui
cana exana poxonae pexanto asʉ exana petʉpae cuiru coyene
weya. Bapon apara Jesús pon pacaenaetame pomonaetha pomonae
pentacaponaewi, pon bepa bequein isanaxubei Pilato poxonae
paxam jopa pacopatsim xua bapon peisanaxubiwa.
\v 14 Bapon pon bichocono pejʉntʉ coyene xanepanaein xua
jopa xeinaeyo penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae tsipei
saya exaneiba pocotsiwa Nacom ichichipa. Ichitha jopa
paichipaem xua Pilato peisanaxubiwa tsane bapon. Saya meisa
pawʉcame xua Pilato peisanaxubiwa ichʉn pon jiwi
pejutebeibin pon Barrabás.
\v 15 Poxonae baxua paexaname barapara Jesús pabexubame.
Bapon Jesús pon jiwi cana exanatsi xua jiwi
ajʉntʉyapusʉya pejinompaewa. Bapon Jesús Nacom equeicha
asʉ exana petʉpae cuiru coyene weya. Bara baxua yatsicaya
pacui tan daxita.
\v 16 Po jume wʉn peayapusʉ wʉn, bapo wʉn Jesús pia
wʉn. Daxota pejayujayujei jiton barapo jume wʉntha axaibi
exanatsi. Barapon pataneme xua axaibi, tsipei bapon jume
nanta pitabiya jume cowʉnta barapo peayapusʉ jume wʉn.
Daxota barapon painya itabaratha axaibi tsuxubi poxoru jume
cowʉnta Jesús”, jei Pedro.
\p
\v 17 Equeicha Pedro jeye: “Tamonae yaputan xua jopa
payabara yaputaem xua paexaname poxonae Jesús pabexubame.
Barichi painya pentacaponaewino jopa yabara yaputaeyo xua
baxua exana.
\v 18 Nacom peitorobi jume pepaebiwi bayatha Mesías yabara
tsiwana paebatsi. Barapomonae paeba, jeye: ‘Bexa tsane
Mesías bexubinchi’, jei. Nacom bara nacui yabara jume weta
baxua xua bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi paeba.
\v 19 Daxota icha jʉntʉ coyene paxeinare Nacomtha painya
neauraxae xua abe paexaname. Yawa pajume cowʉnde painya
nepaca cayabara jʉntemainaenexa abe painya neexanae cuiru
coyenein. Yawa Nacom pawʉcare xua paca jʉntʉ coyene
xanepana exanaena. Bapoxonae Nacom paca jʉntʉ coyene
ayapusʉya exanaena.
\v 20 Tsipei Nacom equeicha athawetsica Jesús
itorobicaeinchi pon bayatha Nacom itapeta pon Mesías xua
painya nepaca capanenebiyaenexa tsane abe painya neexanae
cuiru coyenein weya.
\v 21 Cataunxuae abʉ Jesucristo equiya Nacom pia
nacuatheicha tatsi. Equeicha bapon patopaetsica poxonae
Nacom wʉnae exanaena daxitan, be pocotsi coyeneya bayatha
Nacom peitorobi jume pepaebiwi paeba.
\v 22 Barichi Moisés pata amo susato jiton namchi:
‘Painyamonae jiwana Nacom cana exanaena, pon Nacom pia
peitorobi jume pepaebin tsecae tsane icha neichi. Pajume
cowʉntsiya exande daxita pocotsiwa xua bapon paca
tsipaebina.
\v 23 Daxita pomonae jopa jume cowʉntsiyo pocotsiwa bapon
paeba, barapomonae Nacom weraweraca cana exanaena xua jopa
penaexanaenexa Nacom pijimonae tatsi’, jeyei Moisés”, jei
Pedro.
\p
\v 24 Equeicha Pedro jeye: “Daxita Nacom peitorobi jume
pepaebiwi irʉ Samuel pon xua yatsicaya tabʉ ducua, baraxua
carepaya bapo diwesin yabara paeba barapo matacabin.
\v 25 Barapo Nacom pia peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa po
peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa Nacom tsiwʉnaeya muxu duta
Nacom pia peitorobi jume pepaebi jiwitha, apara bara irʉ
paxam nexa. Baxua Nacom pena peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa
Abraham yabara tsiwʉnae muxu dutatsi pon wamo susatopin xua
xanepanaya painya nejinompaenexa. Nacom Abraham baraichi,
jeye: ‘Caein jinya nemomoxi susato jiwi jiwanapin
pepatopaexae tsane daxita i dapocotsi nacuanpiwi yawenaein’,
jei Nacom Abrahamtha.
\v 26 Poxonae Nacom Pexanto asʉ exana petʉpae cuiru coyene
weya, bapoxonae copiya pacata itoroba painya xantha pia
painya nepaca cayawenaenexa xua daxita paxam painya nenacui
barapentsinexa abe painya neexanae cuiru coyenein”, jei
Pedro.
\c 4
\s Meje yabara poxonae Pedro irʉ Juan cueicueijei
tsuncuaebe pomonae tomarapiwi pia pentacaponaewi tatsi
peitabaratha tatsi
\p
\v 1 Poxonae cataunxuae Pedro irʉ Juan cueicueijeibe
barapomonaetha, bapoxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi
tatsi pata. Irʉ patopa pon soldadomonae pia pentacaponaein
tatsi pon Nacom pin pia botha tatsi pe-eenaein. Yawa
saduceomonaeno irʉ pata baxota.
\v 2 Barapomonae bichocono anaepana, yaitama Pedro Juanno
paebabe xua po coyene Jesús petʉpaein equeicha asʉ, xua
pinae barichi jiwino poxonae tʉpa equeicha asʉ.
\v 3 Bara nexata Pedro Juanno waetabatsibe barapomonae. Jiwi
pecʉbi botha capoinchibe. Barapo botha etatsibe tsipei
quirei tsanaya xua beya poxonae yaitapenacaena.
\v 4 Pinmonae jume tane po diwesi Juan irʉ Pedro paebabe,
yawa jume cowʉntano barapo diwesi. Barapomonae irʉrʉ
pomonae copiya jume cowʉnta caena bayatha, daxita
barapomonae nexata daxita cinco mil bicheito tsuxubi xua
saya pebiwi ununatsi.
\p
\v 5 Icha mataqueitha judiomonae pia pentacaponaewi tatsi,
irʉrʉ pitiri jiwi, irʉno pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés
pia peitorobi coyenewa tatsi, daxita barapomonae nacaetuta
Jerusalén tomaratha.
\v 6 Baxota irʉ nanacaetuta Anás pon sacerdotemonae pia
pepa pentacaponaein tatsi. Irʉ nanacaetuta Caifás, Anás
perobi. Irʉ nanacaetuta Juan irʉ Alejandro, ponbe Anás
piamonae tatsi. Barichirʉ nanacaetuta ichamonae pomonae
sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi barapomonae piamonae
tatsi.
\v 7 Bapoxonae ichamonae itoroba xua Pedro irʉ Juan
pecuaranotatsinexatsibe barapo penacaetutsiwi itabaratha.
Yainyabatsibe, jeichibe:
\p —¿Jintam pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi
mataʉtano jintam pewʉntha tatsi axaibi paexanamebe?
jeichichibe.
\p
\v 8 Pedro bichocono jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia
Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewa
tatsi. Pedro barapomonae jume nota, jeye:
\p —Pomonae tomarapiwi pia pentacaponae jiwi pamxaem,
irʉrʉ pomonae pitiri jiwi pamxaem, pomonae Israel
pijimonae tatsi pamxaem, daxita barapomonae pam paca
tsipaebatsi.
\v 9 Maisa yabara pana yainyabamebe xua po coyene
pejayujayujei jiton axaibi xua painya neyaputaenexa xua eta
po coyeneya xua paexananbe poxonae bapon axaibi exanatsi po
coyene xua bichocono wʉnae.
\v 10 Daxota paxanbe paca jume notatsi xua irʉ
israelmonaepiwi peyaputaenexa po coyene xua pon
pejayujayujei jiton axaibi exanatsi poxonae pawʉn paeban
Jesús pewʉn pon Nazaret tomarapin. Bapon Jesús, pon apara
naetotha tʉparucua paexaname mataʉtano pon equeicha Nacom
petʉpaein asʉ exana petʉpae cuiru coyene weya.
\v 11 Bayatha Nacom Pejume Diwesitha tsiwanaya yabara paeba
xua po coyeneya pacana exanaename Jesustha. Paxam be
barapocotsimonae pam, be pocotsimonae xua ibo bo peacabiwi.
Barapomonae xuba iboto po iboto bequein ainya cui naexana
beyacaincha icha iboto. Paxam bara paichim Jesucristo
paxubame pon peainya cuin xua Nacom ainya cui cana exana
beyacaincha ichamonae.
\v 12 Barapo cae pin nacuathe dapocotsin aibi pon
capanepeiba jiwi. Saya meisa bapon Jesús capanepeiba jiwi.
Ichʉn Nacom jopa nacata itorobiyo.
\p
\v 13 Daxita tomarapiwi pia pentacaponaewi tatsi yabara
najʉntʉ coyene cabenaeca xua Pedro Juanno jopa auriyobe
xua atsaquiya paebabe. Tsipei barapomonae pomonae
pentacaitorobi bicheito yaputane xua Pedro Juanno jopa
nacuidubiyobe petinae botha mataʉtano xua baponbe saya
pecui pawi jitonbe. Barichi barapo pentacaitorobi bicheito
yaputaneno xua xaniwaicha apara baponbe ponbe napuna
poponeibabe Jesustha.
\v 14 Barapomonae moya ena tsipei pon pejayujayujei jiton
Pedro Juanno axaibiya caquita uncuatsibe. Daxota barapomonae
Pedro Juanno jopa abe yabara paebichibe.
\v 15 Pedro Juanno matha pesato beitorobiyatsibe.
Barapomonae natsipaeba.
\v 16 Nabarai, jeye:
\p —¿Eta bichainchi metha baraponbetha Pedro Juanno?
Bayatha daxita carepaya Jerusalén tomarapiwi yaputane xua
Juan Pedrono exanabe pexeinya petsita itʉtsi coyenewa Nacom
pia peayapusʉwatha tatsi. Daxota jopa naca itacʉpaeyo xua
wapaebiwa po coyene xua baponbe jopa apara exanaeyobe
pexeinya petsita itʉtsi coyenewa Nacom pia peayapusʉwatha
tatsi.
\v 17 Maisa aichaxaibichi xua daxita carepaya jiwi jume
taetaepona baxua. Metha daxota baponbe jume daunweya
itorobinchi xua equeicha jopa paebi tsanebe xua Jesús
peyabara paebiwatsi, jei barapomonae.
\p
\v 18 Barapo pentacaitorobi bicheito equeicha Pedro irʉ
Juan wabatsibe. Jume daunweya tsipaebatsibe:
\p —Equeicha jopa Jesús payabara paebindebe. Equeicha jopa
yabara pacuidubindebe barapo cui, jei barapomonae.
\p
\v 19 Bara nexata Pedro Juanno jume notabe barapomonae,
jeibe:
\p —Incane payabara nanta xeinare icha metha bara Nacom
tsita xanepanatsi xua paxanbe pata paca cajume
cowʉntsiwatsi xua pata exanaewabe pocotsiwa pana itorobame
xua daxota jopa pata exanaewa pocotsiwa Nacom pana itoroba.
\v 20 Bewa paexanaeinbe daxita pocotsiwa Nacom pana
neitorobabe. Bewa papaebinde daxita pocotsiwa patanbe xua
Jesús exana yawa xua pajume tanbeno xua Jesús paeba, jeibe
Pedro Juanno.
\p
\v 21 Barapomonae pomonae tomarapiwi pia pentacaponaewi
tatsi, Pedro irʉ Juan jume itawetatsibe. Daichitha saya pu
copatatsibe. Barapomonae jopa itacʉpaetsi xua
pecuainchiwatsibe Pedro irʉ Juan jiwi pecunuwixaetsi,
tsipei pinmonae jiwi Nacom wʉnae jaintatsi, petaexae
pocotsiwa Pedro irʉ Juan exanabe.
\v 22 Pon pejayujayujei jiton pontha pon Nacom pexeinya
petsita itʉtsi coyenewa taexana, bapon axaibi exanatsi
poxonae cuarenta po weiyobe xeina.
\s Meje poxonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi tatsi
wʉca Nacom xua jopa pejunuwinexa tsane poxonae Nacom Pejume
Diwesi cueicueijei tsane jiwitha
\p
\v 23 Pedro Juanno nainya pontababe ichaxota Jesús pejume
cowʉntsiwichi tatsi jinompa. Baxota nanabarʉ
nacaetutatsibe. Barapomonaetha paebabe, xua baraunchichibe
sacerdotemonae pia pentacaponaewi, pitiri jiwino.
\v 24 Poxonae Pedro irʉ Juan baxua jume taerʉcʉpatsibe,
barapomonae Nacomtha tsipaeba, jeye: “Nacom, pon pata
Necanamataxeinaem, xam daxita peitabocotha exaname,
irathano, menthano, daxita icha coyeneinno.
\v 25 David pon neitorobi jume pepaebin, nejumope tʉnaxʉ
cueicueijei cana exanatsi xua cata paeba, poxonae jeye:
\q ‘¿Eta xua metha, pomonae jopa judiomonae
\q naexanaeyo cayabara anaepana?
\q Bara bequein ichipa abe cata exana
\q ichitha jopa itacʉpaetsi.
\q
\v 26 Daxita carepaya nacuanpiwi pomonae
\q jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi
\q irʉ ichamonae pomonae jiwi peyanacua
\q ewatsiwichi barapomonae nacaetuta xua abe
\q necayabara paebinexa yawa xua
\q Nexanto pia abe yabara paebichi pon
\q Mesías, pon jinya Neitapetsin’, jeyei David,
\q xua pinae Nacom tapaebatsi”, jei
\q barapomonae xua wʉca Nacomtha.
\p
\v 27 Equeicha bapomonae jeye: “Bara yatsicaya baxua exana
poxonae Herodes irʉ Poncio Pilato, irʉ icha
nacuamonaepiwino, irʉ Israel nacuamonaepiwino xote
nacaetuta Jerusalén tomaratha. Barapomonae nacaetuta xua
Jesús abe peyabara paebinexatsi nexanto pon pejʉntʉ
coyene xanepanaein pon Mesías pon itapetame.
\v 28 Barapomonae, pomonae xote nacaetuta, exana daxita xua
caena bayatha cui wʉnae tsiwanaya yabara paebame po coyene
xua barapomonae exanaena.
\v 29 Pata Necanamataxeinaem, matha jume taema xua pana
yabara abe jume baraunchi xua abe pana exanapaeba. Pana care
xua neajʉntʉyapusʉwa xua jopa junuwiya pata paebinexa
tsane jinya jume diwesi, tsipei paxan jinya neitorobi jiwi
pan.
\v 30 Peatenewi axaibi exande neayapusʉwatha. Mataʉtano
barabʉ copatame xua pexeinya petsita itʉtsi coyenewan
paexanaein poxonae pacueicueijan tsane jinya jume diwesi,
Jesús nexanto pia peayapusʉwatha tatsi pon pejʉntʉ
coyene xanepanaein”, jei barapomonae poxonae wʉca
Nacomtha.
\p
\v 31 Barapomonae najume wetarʉcʉpa xua Nacomtha
petsipaebiwa. Bapoxonae ichaxota nacaetuta barapomonae ira
jijiyataxuba. Daxita barapomonae jʉntʉ coyene yʉca cana
exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ
itorobi coyenewa tatsitha. Mataʉtano barapomonae Nacom
Pejume Diwesi jopa junuwiya paebinoutsiyo.
\s Meje yabara poxonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi
pocotsiwan xua xeina daxita baxuan bara barapomonae nexa
\p
\v 32 Pomonae pejume cowʉntsiwi Jesucristo pinmonae
tsoponae. Barapomonae pebʉrʉya nanta xeina be caenthʉto
coyeneya. Ichʉn jopa jeiyo: “Apara pocotsiwa xeinan meisa
tawa”, jopa jeiyo. Ichitha daxita xua barapomonae xeina
baxua saya daxita bara barapomonae nexa.
\v 33 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi ajumeyapusʉya yabara
paeba pocotsiwa bayatha tane poxonae Jesucristo pon jiwi
Pecanamataxeinaeinchi xua equeicha petʉpaein asʉ popona
exanatsi. Mataʉtano yabara cueicueijei po coyene Nacom
bichocono wʉnae exana daxita barapomonaetha peantobexaetsi.
\v 34-35 Jopa ichʉn acopeibiyo pomonae Jesús pejume
cowʉntsiwi. Daxita barapomonae xeina xua pocotsiwa
penantawenonaewa poxoru ichamonae pomonae nawita pexeinaewi
caenaeta dubenanaebiya pabin, bomʉxʉnno. Barapo paratixi
poxonae xeineiba, catsibeibatsi Jesucristo pia peitorobi
jiwi tatsitha. Nexata xuya barapo paratixi Jesucristo pia
peitorobi jiwi tatsi catsibeiba pomonaetha pomonae
peacopeibi jiwi xua daxota jopa petaseicaenexatsi pocotsiwa
nantawenona.
\v 36 Barichi exana bapon José pon Leví pia pemomo susato
jiwanapin. Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi icha wʉn
duta bapontha, po wʉn Bernabé. (Barapo wʉn, xua hebreo
jume jei: “Pon jiwi pentateiqueibin”, jei.) Barapon José,
Chipre tunaetotha naexana.
\v 37 Bapon pia pabi caenaeta. Bapoxonae barapo paratixi
Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi catatsi peacopeibiwi
nexa.
\c 5
\s Meje yabara poxonae Ananías irʉ piowa Safira abe
exanabe
\p
\v 1 Bapoxonae irʉ ichʉn pon pewʉn Ananías irʉ piowa
pewʉn Safira, pabi xeinabe. Bapon piowabe pia ira
caenaetabe.
\v 2 Bapon piowabe najʉpa nanta xeinabe. Baponbe icha
paratixi nata botabe. Icha paratixi Jesucristo pia peitorobi
jiwi tatsi catabe bequein Ananías paeba xua daxita catabe
Jesús pia peitorobi jiwitha tatsi.
\v 3 Bara nexata Pedro Ananías baraichi, jeye:
\p —Ananías, ¿eta xua metha Satanás jume jejam xua
cajume tsiduta xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi
muxuitorobame? ¿Eta xua metha paratixi nata botame xua ira
matoma cacata?
\v 4 Po ira caenaetame apara bara jinya ira. Yawa barapo
matomano apara bara jinyawa. Barapo paratixi icha
canantawenoname bara ba moya tainchi. ¿Eta xua metha baxua
najʉntʉ coyene xeiname? Jopa apara muxuitorobim pebiwi.
Jame yatsicaya apara Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi
muxuitorobame, jei Pedro.
\p
\v 5 Poxonae baraxua Ananías jume taeba, petʉpaein
Ananías iratha jopa. Daxita pomonae xua jume tane xua bapon
tʉpa, bichocono junuwa.
\v 6 Pewowi pata. Ananías petʉpaein mata yarabatsi pesato
becayatsi, xua pemʉthʉtha xubinexatsi.
\p
\v 7 Pirapaeyo poxonae tres po horabe weta, Ananías piowa
tatsi patopa ichaxota Pedrobarʉ ena. Barapowa jopa
yaputaeyo xua pia pebin tatsi tatʉpatsi.
\v 8 Nexata Pedro barai barapowa, jeye:
\p —¿Bara daxita pana catame xoxi pacaenaetame pentoma
pabi? jei Pedro.
\p Barapowa jume nota, jeye:
\p —Aja, bara daxita, jei barapowa.
\p
\v 9 Nexata Pedro barai barapowa, jeye:
\p —¿Eta xua metha pana muxu wetamebe xua Nacom pia
Pejumope tʉnaxʉ tatsi pamuxuitorobinamebe? Taema, pewowi
pomonae aunxuae jinya pebin mʉthʉtha xotsi, pecoibototha
pata, necamʉthʉtha xubinexa tsanerʉ.
\p
\v 10 Barapoxonae caena nainya Safira Pedro petaxutha
petʉpaein tanabotabatsi. Poxonae pewowi taeba xua barapowa
bayatha tʉpa, bapoxonae bapowa jontaxorenatsi. Pia pebin
cacuita mʉthʉtha xorecatsi.
\v 11 Daxita Jesús pejume cowʉntsi jiwi, ichamonaeno
ʉnthʉthʉ nayotarʉcʉpa pejunuwixae poxonae baraxua jume
tane.
\s Meje yabara poxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi ainya
pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana, Nacom pia
peayapusʉwatha tatsi
\p
\v 12 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pexeinya petsita
itʉtsi coyenein exana jiwitha Nacom pia peayapusʉwatha
tatsi. Pinmonae Jerusalén tomarapiwi pomonae jume cowʉnta
Jesús, Nacom pin pia botha nacaetuta. Po tutu pewʉn
Pórtico de Salomón tutu, bapo tututha nacaetuta.
\v 13 Ichamonae, pomonae xua jopa jume cowʉntsiyo Jesús,
junuwa xua penanacaetutsiwa Jesús pejume cowʉntsi jiwitha
tatsi. Ichitha barapo Jerusalén tomarapiwi tsita cui
wʉnaetsi Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi.
\v 14 Pin bicheito nayoyotapona, pebiwino, yabʉxino pomonae
xua jume cowʉntapona Jesús ponxae jiwi
Pecanamataxeinaeinchi.
\v 15 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi wʉnae peexanaexae,
Nacom pia peayapusʉwatha tatsi, daxota pomonae atene
namtotha capoinchi. Ichamonae camatha bobena namtotha.
Ichamonae weintha bobena. Barapomonae ichipa jayababatsi xua
Pedro pejumope tatsi, xua barapomonae peaxaibi exanaenexa
tsainchi.
\v 16 Jiwi nacaetuta Jerusalén tomaratha pomonae xua pia
tomaran jeba Jerusalén tomara pepuya weya. Barapomonae
capata peatenewi irʉ pomonae xua matajemabatsi exanatsi
cauri. Daxita barapomonae pebʉrʉya axaibi exanatsi. Daxita
barapomonae carepaya equeicha axaibi.
\s Meje yabara poxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi
peraxa exanatsi
\p
\v 17 Nexata sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi,
irʉ pomonae xua napuna pona, pomonae saduceomonae, daxita
barapomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi anaepanaya jume
uwatsi.
\v 18 Daxota pomonae xua anaepana Jesús pia peitorobi jiwi
tatsi teicatsi. Jiwi pecʉbi bothano capoinchi.
\v 19 Ichitha Jesús itoroba matatsunpin. Bapon merawi
patopa. Jiwi pecʉbi coiboto yausaranaxuba. Matatsunpin
aisowa bemaxʉ cayiya Jesús pia peitorobi jiwi tatsi.
\v 20 Matatsunpin Jesús pia peitorobi jiwi tatsi
tsipaebatsi, jeye: “Paponde Nacom pin pia botha. Baxota
paumende. Payabara paebare daxita jiwitha barapo pena
jʉntʉ coyene po coyene xua Nacom cata jiwitha xua beta
pejinompaenexa”, jei matatsunpin.
\v 21 Poxonae baya caemʉmbotha Jesús pia peitorobi jiwi
tatsi bara exana xua matatsunpin paeba. Bara Nacom pin pia
botha yacuinaya jojoniya pecuidubinexa jiwi.
\p Barapoxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi,
irʉ saduceomonaeno waba daxita carepaya Israel nacua pia
penapatae jiwi xua penacaetutsinexa pentacaitorobi
bicheitotha. Barapoxonae barapomonae itoroba ichamonae xua
Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pecuaranobinexatsi pin
bicheitotha peitabaratha tatsi.
\v 22 Ichitha poxonae policiamonae jiwi pecʉbi botha pata,
Jesús pia peitorobi jiwi tatsi jopa taetsi. Daxota
policiamonae diwesiyo caibeya capona pin bicheito
peitabaratha.
\v 23 Policiamonae namchi, jeye:
\p —Poxonae papatan jiwi pecʉbi botha, soldadomonae
pomonae peewatsiwi barapo pecʉbi botha barapo soldadomonae
pecoiboto yabara umena, daunwei tsuncuae. Poxonae
pasaranaxoyan jopa paitaraerowinyo Jesús pia peitorobi jiwi
tatsi. Jiwaibi. Aichurubenae, jei.
\p
\v 24 Poxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi,
irʉ Nacom pin pia bo peyabara umenaewi pia pentacaponaein
tatsi, irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi jume
tane baxua, bapoxonae najʉntʉ coyene benaecaeya
nayainyaba, jeye: “¿Exota metha jane Jesús pia peitorobi
jiwi tatsi? ¿Exua jane?” jei.
\v 25 Irʉrʉ barapoxonae pebin patopa. Barapomonae
baraichi, jeye:
\p —Ja, pomonae jiwi pecʉbi botha pacaponame, barapomonae
Nacom pin pia botha umena. Mataʉtano cuiduba jiwi, jei
bapon.
\p
\v 26 Nacom pin pia bo peyabara umenaewi barapomonae pia
pentacaponaein tatsi bapon barʉ pona policiamonaeno Nacom
pin pia botha. Equeicha caewa barʉ dendenatsi Jesús pia
peitorobi jiwi tatsi ichaxota nacaetuta pentacaitorobi
bicheito. Saya jopa abe exanaetsi poxonae teicatsi. Saya
barʉ cui wʉnaeya carendenatsi poxoru barapo policiamonae
jiwi cui cunuwatsi. Daxota policiamonae saya be xainyatha
teica barapomonae xua jiwi pecuiyainwaxae tatsi xua
policiamonae pecuinbabiwa tsipaetsi ibotixitha.
\v 27 Nacom pin pia bo peyabara umenaewi pia pentacaponaein
tatsino, barapomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi
capoinchi pentacaitorobi bicheito peitabaratha.
Sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi bapon, Jesús
pia peitorobi jiwi tatsi baraichi, jeye:
\p
\v 28 —Bayatha jume daunweya paca tsipaebatsiba: ‘Equeicha
jopa Jesús payabara paebinde’, pajan. ¿Ichitha eta xua
paexaname? Daxita carepaya Jerusalén tomarapiwi yaputane
pocotsiwa paxam pacuidubame Jesús yabara. Yawa painya metha
paebichi xua paxan panatsiaena cuentan Nacomtha tʉpa pata
exanaexae Jesús, jei barapo pentacaitorobi bicheito.
\p
\v 29 Nexata Pedro irʉ ichamonae pomonae Jesús pia
peitorobi jiwi tatsi daxita barapo matabʉxʉyobe jume nota
barapomonaetha, jeye:
\p —Apara jame bewa paexanaein pocotsiwa Nacom pana
itoroba. Nacom pia peitorobi coyenewa ainya cui beyacaincha
jiwi pia peitorobi coyene tatsi.
\v 30 Pata amo susato jiwi pia Nacom tatsi, barapo Nacom
Jesús equeicha petʉpaein asʉ exanatsi pon xua pabexubame,
poxonae naetotha tʉparucua paexanadutame.
\v 31 Nacom Pexanto pia peayapusʉwatha exana yatsicaya jiwi
pia pepa Pecanamataxeinaein tatsi. Yawa exana pexanto pon
jiwi Pecapanenebiyaein. Baxua exana poxonae pecoxatha
taecatsi pexanto. Nacom baxua exana tsipei ichichipa xua
Israel nacuapiwi icha jʉntʉ cui coyene xeinaena bapontha,
xua bapoxonae barapomonae Nacom pecui yabara
jʉntemainaenexa po coyene xua barapomonae Nacom tsita
natsicuentatsi xua abe pe-eexanaexae.
\v 32 Bara yatsicaya pata cui taewi daxita baxuan, Nacom pia
Pejumope tʉnaxʉ tatsi irʉ tanerʉ. Daxota paca
tsipaebatsi baxua, pocotsiwa xua Jesús exana. Nacom
najumope cata pomonaetha pomonae xua peichichipaewa xua
peexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba, jei Jesús pia peitorobi
jiwi tatsi.
\p
\v 33 Pentacaitorobi bicheito jume taerʉcʉpa xua pocotsiwa
paeba barapomonae pomonae Jesús pia peitorobiwi tatsi.
Bapoxonae barapomonae bichocono casebarʉcʉpatsi. Barapo
pentacaitorobi bicheito ichichipa xua barapo Jesús pia
peitorobiwi tatsi pejutebiwatsi.
\v 34 Barapo pentacaitorobi bicheitotha eca fariseomonaepin
pewʉn Gamaliel, pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi
coyene tatsi. Jiwi bapon barʉ cui itura jineibatsi. Bapon
asiya uncua yawa itoroba xua bara caeto pesato becayiya
tsainchi barapomonae pomonae Jesús pia peitorobi jiwi
tatsi.
\v 35 Bapoxonae bapon Gamaliel barai barapomonae pomonae
pentacaitorobi bicheitotha, jeye:
\p —Paxam pomonae Israel nacuamonaepiwi pamxaem, dota pam
xua pocotsi coyeneya pacana exanaename barapomonae.
\v 36 Metha bara pajʉntemainame poxonae matha bapon Teudas
poxonae pia coya pentacaponaein naexana, nayabara paeba xua
pinae bichocono peainya cui jiton. Cuatrocientos pebiwimonae
matabʉxʉbe puna jinompatsi bapon. Ichitha poxonae Teudas
bexotsi ichamonae, bapoxonae pijimonae tatsi dʉcʉpa,
poxonae daxita yotabatsi. Saya xua Teudas exana baxua pecui
pawi.
\v 37 Barichi Teudas pepuya weya ichʉn patopa pon pewʉn
Judas. Bapon pentacaponaein najainta poxonae jiwi pewʉn
tinae matacabi tsuxubi. Bapon Galilea nacuapin. Piamonae pin
bicheito puna jinompatsirʉ, ichitha barichi bapon Judas
bexotsi ichamonae. Barichirʉ pijimonae tatsi tarʉcʉpatsi
poxonae yotabatsi.
\v 38 Daxota paca jeichi: ‘Jesús pia peitorobi jiwi tatsi
bara pacui copabare’, jan. Icha barapomonae saya exanaetsipa
xua jiwi itoroba, nexata barapomonae jopa amanayabichipae
pocotsiwa xua ichichipa peexanaewa.
\v 39 Ichitha icha barapomonae exanaetsipa pocotsiwa Nacom
itoroba, nexata paxam jopa pacui amanayabichipaem
barapomonae. Dota pam. Daxota jopa paexanaponaeinde po
coyene xua Nacom pia peaitafaetabi jiwichi pana
naexanaponame, jei Gamaliel.
\p Barapomonae pomonae pentacaitorobi bicheito bara jopa
pecuiyo Gamaliel pepaebixae.
\v 40 Barapoxonae barapomonae pomonae pentacaitorobi
bicheito equeicha wabatsi Jesús pia peitorobi jiwi tatsi.
Bapoxonae matha copiya ichamonae itorobatsi xua Jesús pia
peitorobi jiwi tatsi pecuainchinexatsi. Equeicha jume
daunweya tsipaebatsi: “Equeicha jopa Jesús payabara
papaebim tsane”, jei. Bapoxonae pu copababatsi nama Jesús
pia peitorobi jiwi tatsi.
\v 41 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pentacaitorobi
bicheito weya pona. Barapomonae jʉntʉ coyene weiweina
tsipei peraxa exanatsi ichamonae, Jesús pijimonaexae xua
baxua saya Nacom pecopatsixae.
\v 42 Awiya barapomonae amsiya yabara cuiduba, Nacom pin pia
botha Jesús pia pexeinya jume diwesi yawa xua boxithano.
Mataʉtano cuidubano xua Jesús apara Mesías pon Nacom
itorobica.
\c 6
\s Meje yabara poxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi
itapeta siete poyobe peyawenaenexa tsane ichamonaetha
\p
\v 1 Barapoxonae barapo mataqueitha pinmonae jume cowʉnta
Jesús. Pomonae xua griego jume pecueicueijeiwi anaya
tsipaeba, pomonae xua hebreo jume pecueicueijeiwi baraichi,
jeye: “Patamonae, powaxi pecuenta werapaewaxichi piseurixi
powaxi griego jume pecueicueijeiwaxi poxonae judiomonae
apata pexaewa, barapowaxi saya peyauxi apatatsi pexaewa.
Ichitha meisa judiomonaewaxi powaxi pecuenta werapaewaxichi
barapowaxi jopa juniya nabaneibiyo”, jei.
\v 2 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi, pomonae doce poyobe,
barapomonae barʉ nacaetuta ichamonae pomonae irʉ Nacom
pejume cowʉntsiwi. Barapomonae pomonae Jesús pia peitorobi
jiwi tatsi jeye barapomonaetha:
\p —Painta jopa yapu xanepanaeyo xua pata nacui
barapentsiwa xua pata cueicueijeiwa Nacom Pejume Diwesi xua
saya pexaewa pata apatsinexa jiwi.
\v 3 Daxota wajiwimonae paitapere siete poyobe pebinbe paxam
jiwana. Paitapere pomonae xua daxita jiwi ita cui jʉntʉ
coyene xanepaneibatsi, pomonae xua jʉntʉ coyene yʉcatsi
Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwatha tatsi,
pomonae xua peyaputaewi. Barapo siete poyobe pacui itorobin
xua pexaewa apateibina.
\v 4 Bapoxonae paxan Jesús pia peitorobiwi tatsi pan, jopa
paapatsin tsane pexaewa. Saya meisa Nacom pata
tsipaebeibichi nawita yawa pata cueicueijei tsaibichi Jesús
pejume diwesi, jei barapomonae.
\p
\v 5 Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi nanta jʉpaya nanta
xeinarʉcʉpa. Bapoxonae Esteban itapetatsi. Bapon Esteban
pon bichocono jume cowʉnta Jesús yawa bichocono jʉntʉ
yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa
tatsi. Itapetatsi Felipeno, irʉ Prócoro, irʉ Nicanor,
irʉ Timón, irʉ Parmenas, irʉ Nicolás. Bapon Nicolás
Antioquía tomarapin. Bapon copiya jopa naexanaeyo
judiomonaepin. Poxonae jume cowʉnta Nacom, bapoxonae
judiomonaepin naexana.
\v 6 Barapoxonae barapo siete poyobe Jesús pejume cowʉntsi
jiwi tatsi capona Jesús pia peitorobi jiwi tatsitha. Jesús
pia peitorobi jiwi tatsi mata jayabiya tawʉca Nacomtha xua
Nacom yawenaena barapomonae.
\p
\v 7 Pinmonae jume tane Nacom Pejume Diwesi. Pinmonaeno irʉ
jume cowʉnta Cristo Jesús, pomonae Jerusalén tomaratha
jinompa. Irʉ judiomonae pia sacerdotemonae tatsi,
barapocotsimonae pin bicheito jume cowʉnta.
\s Meje yabara poxonae Esteban waetabatsi
\p
\v 8 Esteban pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exaneiba
jiwitha Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi.
Tsipei Nacom yanta popona bapon daxota Esteban Nacom
yaweneibatsi pecatsixaetsi peayapusʉwa.
\v 9 Nexata nacaetuta pinmonae judiomonae pia penacaetutsi
botha tatsi. Ichamonae wʉn dutatsi xua jeichichi: “Pomonae
pepu sorobabebiwichi poxonae busi cui tatayebebatsi”,
yabara wʉn jeichichi. Irʉ nanacaetutapona Cirene
tomarapiwi, irʉ Alejandría tomarapiwi, irʉ Cilicia
nacuapiwi irʉ Asia nacuapiwi. Daxita barapomonae Esteban
jume matsontsonobatsi.
\v 10 Ichitha Esteban xaniwaicha cueicueijei exanatsi Nacom
pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Daxota poxonae Esteban paeba
barapomonae jopa itacʉpaetsi xua beta pejume notsiwa.
\v 11 Nexata barapomonae po pin bicheito penacaetutsimonae
ichamonae nantsiyatsiya catatsi paratixi
petacamuxuitorobinexa tsainchi xua Esteban paeba.
Barapomonae pomonae pemuxuitorobi jiwi namchi xua Esteban
Moisés baraunchichi abe jei, yawa xua Nacom baraunchichi
abe jei.
\v 12 Barapo jumetha pemuxuitorobi jiwi daxita jiwi anaepana
exanatsi xua Esteban jume canaerabatsi. Pitiri jiwino
anaepana. Irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia
peitorobi coyene tatsi barapomonaeno irʉ anaepana. Daxota
barapo penapatae jiwi irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés
pia peitorobi coyene tatsi barapomonae Esteban
yorobateicatsi. Pentacaitorobi bicheito peitabaratha
capoinchi.
\v 13 Barapo pentacaitorobi bicheito equeicha waba pomonae
Esteban jume cui canaerabatsi wabatsi. Barapomonae pomonae
penaerabiwi Esteban yabara jeichichi:
\p —Bapon Esteban Nacom pin pia bo tatsi baraunchichi abe
jei. Barichi bapon Esteban Moisés pia peitorobi coyenewa
tatsi baraunchichi abe jei.
\v 14 Pajume tan, xua Esteban paeba xua pinae Jesús Nazaret
tomarapin paeba. Jesús pinae namchi, pinae jeye: ‘Barapo bo
Nacom pin pia bo tantanaca exanaein’, pinae jei Jesús.
Equeicha Esteban namchi xua pinae Jesús paeba pinae jeye:
‘Tamropata pitaban po peitorobi coyenewa xua bayatha Moisés
paca itoroba’, jei pinae bapon Jesús, jei barapomonae
pomonae penaerabiwi.
\p
\v 15 Pomonae baxota ena pomonae pentacaitorobi bicheito,
barapomonae Esteban necotenatsi. Barapomonae itabara tayena
xua Esteban peitabara be matatsunpin itabara, xua bichocono
wʉnae.
\c 7
\s Meja yabara poxonae Esteban pentacaitorobi bicheito
itabaratha pia coya paeba
\p
\v 1 Nexata sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi
bapon Esteban baraichi, jeichi: “¿Bara xainyei xua
barapomonae cabarai?” jei sacerdotemonae pia pepa
pentacaponaein tatsi.
\v 2 Esteban jume nota, jeye: “Tamonae pam pana nejume
taema. Wanacom wʉnae nawita. Barapon Abraham tsita
naitʉtatsi poxonae caena bayatha awiya Mesopotamia nacuatha
popona. Bapon Abraham wamo susatopin matha copiya tsiwanaeya
popona Mesopotamia nacuatha poxonae Harán tomara
bewarapiya.
\v 3 Nacom pinae Abraham baraichi: ‘Barapo ira jinya ira
cuenta warapare. Jinyamonaeno cuenta warapare. Icha ira
bewarapiyama ichaxota po ira beya cacaponaeinchi’, jei pinae
Nacom.
\v 4 Nexata pinae Abraham Caldea nacua wewarapiya. Harán
tomara pinae bewarapiya. Poxonae pinae Abraham Harán
tomaratha popona pinae Abraham paxa tatʉpatsi pon pewʉn
Taré. Bapoxonae Nacom, Abraham pinae itorobatsi barapo
irathe po irathe pajinompame anoxuae.
\v 5 Barapoxonae pinae Abraham cataunxuae jopa catichi ira.
Saya pinae tacayabara wʉnae tsimuxu dutatsi. Nacom pinae
Abraham baraichi: ‘Jinya ira tsane, irʉ jinya jiwi
penaitapataya naexana dubenaponeibiwi tsane pomonae jinya
nemomo susato jiwi pia ira nexa tsanerʉ’, jei pinae Nacom.
Ichitha pinae barapoxonae jopa xeinaeyo pexui.
\v 6 Baraxua Nacom pinae Abraham baraichi: ‘Jinya nemomo
susato jiwi icha nacuatha jinompaena. Be pomonae
penanapaincha jinompaewi tsicotaeinchi xua be pocotsi
jiwimonae icha nacua werena peponaewi. Tanacuitinchi
ichamonae xua amanaya tanacuichina. Busi cui
tatayebeibinchino. Caitacueintinchino yawa. Cuatrocientos po
weiyobe tsane xua jinyamonae naitapataya atene
exaneibinchi’, jei Nacom Abrahamtha.
\v 7 Equeicha Nacom tsipaeba Abraham, jeye: ‘Barapomonae xua
abe pacata exanaena poxonae paca busi cui tataibina
barapomonae jopa cui jʉntemainaein tsane. Barapomonae
itawetsiya peraxa jʉbin. Bapoxonae jinya nemomoxi susato
jiwi warapaena po nacuathe ichaxota uncuame yawa wʉnae
nejainchina xote’, jei pinae Nacom Abrahamtha.
\v 8 Nacom pinae Abraham itorobatsi xua peexanaenexa po
coyene xua pexui pebin wʉtixi pewi thabiwatsi xua ichaxota
nareixacaena. Barapo coyene exana Abraham penanta xeinaenexa
irʉ piamonae tatsi xua po coyene bayatha Nacom pinae yabara
tsiwʉnae muxu duta, xua bepa pinae yaweneibina xua
barapomonae pinae bepa yaweneibinchi. Daxota pinae poxonae
Abraham pexanto tanaexanatsi pexanto wi thaba, pinae pewʉn
Isaac. Isaac irʉ pinae barichi pexanto wi thaba, pinae
pewʉn Jacob. Jacob irʉ pinae barichi wi thaba pexanto
jiwi, pomonae bayatha Israel nacuamonaepiwi pia
pentacaponaewi tanaexanatsi barapo doce poyobe.
\p
\v 9 “Jacob pia pexanto jiwi tatsi, barapo doce poyobe,
wamo susatomonae. Barapo doce poyobe jiwana caein pewʉn
José. José pentapin jiwi uwatsi. Daxota José pentapin
jiwi caenaetatsi. Pomonae bapon José comotatsi barapomonae
José Egipto nacua becayiyatsi. Pon be jiwi pebusi cui
tataibinchi be bapocotsin petsicotaenexa tsainchi. Ichitha
Nacom José yawenatsi pebarʉ poponaexaetsi.
\v 10 Poxonae José abe jume baraunchaibichi ichamonae, yawa
poxonae muxu atene peexaneibichi awiya José capanepeibatsi
Nacom. Poxonae faraón peitabaratha taponatsi José, Nacom
exana xua José faraón tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi.
Mataʉtano Nacom peyaputaein exanano. Bapon faraón Egipto
nacuamonae pia pepa peewatsinchi tatsi. Faraón cana exana
xua José Egipto nacuapiwi yanacua ewatatsi faraón nexa.
Mataʉtano faraón cana exana xua José canamataxeina daxita
xua xuan faraón xeina.
\p
\v 11 “Barapoxonae Egipto nacuatha jainbo nacua
tsurucuaeno, Canaán nacuathano irʉ. Pata amo susato jiwi
jopa pexaewa taeyo. Yawa piyain pewerapae nacua tsurucuae
poxoru pexaewa ajibi.
\v 12 Poxonae Jacob jume tane xua trigo xu xeina Egipto
nacuatha, pia pexui bara beitorobiya. Barapon Jacob pia
pexui tatsi, pata amo susato jiwi. Baraxua poxonae xua
copiya aena pona Egipto nacuatha.
\v 13 Poxonae equeicha pona José pentapin jiwi tsita
naitapeinya xeina xua bapon bara peweicho jiwi tatsi.
Bapoxonae faraón yaputane xua barapomonae apara bara José
piamonae tatsi.
\v 14 Pirapae José pentapin jiwi itoroba xua petabarʉ
dendenaenexatsi paxa tatsi, pon pewʉn Jacob, mataʉtano
piamonae tatsi petabarʉ dendenaenexatsi po jiwimonaexae xua
setenta y cinco poyobe.
\v 15 Daxota Jacob irʉ pijimonaeno Egipto nacua beya
warapa. Baxota pirapae bapon tʉpa. Irʉ pirapae pata amo
susato jiwino weraparʉ baxota.
\v 16 Pirapaeno Jacob piwan capoinchi Siquem tomara beya.
Baxota piwan mʉthʉtha xotsi, po ira bayatha Abraham
comota, po ira Hamor pexantixi tatsi caenaeta.
\p
\v 17 “Ainya wei tsuxubi. Poxonae barapomonae Egipto nacua
wewarapiyaenaba, be pocotsi coyeneya bayatha Nacom yabara
tsiwʉnae muxu duta, bapoxonae Israel nacuapiwi pinmonae
naexana.
\v 18 Nexata Egipto nacuatha ichʉn nacua peewatsin naexana,
pon José jopa yaputaetsi.
\v 19 Barapo Egipto nacuapiwi itorobiya pia pepa
peewatsinchi tatsi pata amo susato jiwi muxuitorobeibatsi.
Yawa cuainteibatsino. Yawa cobe itorobeibatsino xua pexui
saya pebebainexa tsaibi tsane aisowatha xua pewerapeibinexa.
\v 20 Barapoxonae irʉ Moisés naexanarʉ. Moisés paxa pia
botha wichatatsi acoibi po xometiyobe. Barapon Moisés
pexeinyan nawita Nacom tsita jʉntʉ coyene xanepanecatsi
barapo pexuyo.
\v 21 Poxonae Moisés pena xotsi yawa paxa xotsi namicha
jeriyotha yana botetatsi mentha xua musuripawa cʉba,
barapoxonae faraón pexantiyo tatsi Moisés pitatsi. Be
pexanto tsicotane, pia botha wichata.
\v 22 Bapon Moisés nacuiduba nawita pocotsiwa Egipto
nacuamonae yaputane. Daxota peyaputaein tsecaeno, wʉnae
peexanaein tsecaeno.
\p
\v 23 “Pirapae poxonae Moisés yacuarenta po weibe jopa,
bapon nanta xeina xua piamonae pesiwa ponaewa pomonae Israel
nacuamonaexae.
\v 24 Poxonae Moisés piamonae siwa pona, bapon tane xua
piamonae jiwana tatsi tabʉtsi, Egipto nacuapin. Daxota
Moisés yawena pon piamonae jiwanaxae tatsi yawa bexuba
Egipto nacuapin.
\v 25 Moisés nanta xeina, pia coutha nabarai: ‘Tamonae,
Israel nacuamonaepiwi neyaputaena xua Nacom neitoroba. Mata
cawarapaein barapomonae Egipto nacua weya,
penacapanenebiyaenexa tsane’, najei. Ichitha daʉmetha
barapomonae jopa tsaqueinaeyo.
\v 26 Icha matacabitha Moisés tane xua caepinbe irʉ
nababerʉ Israel nacuamonaepinbe. Moisés barai baponbe: ‘Ja,
¿eta xua metha caepinbe pana nabamebe?’ jei.
\v 27 Pon piamonae ba, Moisés napuna torobabapoinchi.
Moisés baraichi: ‘¿Jintam caitoroba pata xantha xua pon be
jiwi neyabara paebin penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae,
xuano xua jiwi Necanamataxeinaem naexaname?
\v 28 ¿Jinya nebexuichi icha mexuae ichim Egipto nacuapin?’
jeichichi Moisés.
\v 29 Poxonae Moisés jume taebiriwa baxua, Moisés
naetsiricua Madián nacua benaetsiricuiya. Baxota Moisés
tanaexanatsi pexuyobe, pebin wʉtobe”, jei Esteban.
\p
\v 30 Equeicha came Esteban barapomonae barʉ cueicueijei.
Namchi, jeye: “Caentacabi pirapae poxonae cuarenta po weibe
pu caewa, xua poxonae equeicha icha cuarenta po weibe xeina,
Moisés popona ichaxota ira xuepana susato tsurucuae
nacuatha. Imoxoyo demxuwan, po demxuwan pewʉn Sinaí
baraxota Moisés tsita naitʉtatsi matatsunpin xua poxonae
isototha uncua xua taxuncua tsica naeyo.
\v 31 Moisés yabara najʉntʉ coyene cabenaeca. Bapon
itatapoinya tsipei ichipa yaitane. Bapoxonae baxota Moisés
jume tane xua Nacom namchi:
\v 32 ‘Apara jinya amo susato jiwi pia Nacom tatsin. Irʉ
apara, Abraham pia Nacom tatsin. Irʉrʉ apara Isaac pia
Nacom tatsin. Apara irʉ Jacob pia Nacom tatsin’, jei Nacom.
Moisés pijunuwi bichocono jiyijiyei daxota aichaxaibi xua
tane.
\v 33 Nacom pinae Moisés baraichi: ‘Xua nataxu xatatame
nataxu wejonde, poxoru po iratha poname apara tairiyo.
\v 34 Tamonae, pomonae Egipto nacuatha jinompa bichocono
atene exaneibatsi yawa jume tanno xua nanenaba. Daxota
barapomonae capanepan. Antha, caitorobatsi equeicha necoyo
beya, Egipto nacua beya’, jei pinae Nacom”, jei Esteban.
\p
\v 35 Equeicha Esteban namchi, jeye: “Pomonae Egipto
nacuatha jinompa, barapomonae Moisés aichaxaibichi.
Barapomonae Moisés baraichi: ‘¿Jintam caitoroba pata
xantha xua naexaname pon be jiwi neyabara paebin xua
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae xuano xua naexaname pon
be necanamataxeinaein?’ jei barapomonae. Bequein barapomonae
baxua paeba ichitha Nacom cana exana xua bapon Moisés
naexana be pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua
abe peexanaexae. Mataʉtano Moisés cana exanatsi pon
pecapanepaein piamonae. Baxua Moisés naexana poxonae
matatsunpin itoroba po matatsunpin Moisés tsita naitʉtatsi
poxonae isototha uncua xua taxuncua tsica naeyo.
\v 36 Bapon Moisés pon wamo susato jiwi capanepatsi Egipto
nacua weya. Moisés petsita itʉtsi coyenewan exana Nacom
pia peayapusʉwatha. Baxua exana Egipto nacuatha, Mar Rojo
menthano. Mataʉtano exanano ichaxota ira xuepana susato
tsurucuae nacuatha cuarenta po weibetha.
\v 37 Moisés Israel nacuamonae jiwitha namchi: ‘Nacom paca
jiwana cana exanaena pon pia peitorobi jume petapaebinchi
icha neichi barichi tsane. Bapon xua pon Nacom itorobina,
apara pon painyamonae jiwana tsane’, jei Moisés.
\v 38 Mataʉtano apara bapon Moisés pon nanacaetuta poxonae
Israel nacuamonae nacaetuta ichaxota ira xuepana susato
tsurucuae nacuatha. Mataʉtano bapon Moisés diwesi tsipaeba
jiwitha xua petsipaebixaetsi matatsunpin poxonae tsipaebatsi
demxuwatha po demxuwa pewʉn Sinaí. Barapo diwesi po diwesi
Moisés wamo susato jiwi tsipaebatsi barapo diwesi jiwi cana
exanatsi xua peajʉntʉyapusʉwa pexeinaewa. Barapo diwesi
irʉ waxainchi nexarʉ.
\p
\v 39 “Ichitha barapomonae wamo susato jiwi jopa bejume
jejeyo xua peexanaewa pocotsiwa Moisés itorobatsi Nacom.
Moisés jume matawentatsi. Saya barapomonae ichipa xua
equeicha caibeya penawibiwa Egipto nacua beya.
\v 40 Poxonae cataunxuae Moisés demxuwatha pona,
barapoxonae barapomonae Moisés peweicho tatsi pon pewʉn
Aarón, bapon baraichi: ‘Painta exande ainya ibo nain
nacomʉn. Barapo ibo nain nacomʉn naca tsiwana copiya
cajijincaena namtotha. Jopa payaputaeinyo xua Moisés
aichawiya pon pana matacapona Egipto nacua weya’, jeichichi
Aarón.
\v 41 Barapoxonae barapomonae penain nacom exana be vacayo
pebtiyo canaxobeta. Bapoxonae barapomonae tabexuba oveja,
penain nacom vacayo nexa. Tsipei barapomonae nanta xeina xua
metha penain nacom ichichipa baxua. Barapomonae bichocono
jʉntʉ coyene weiweina penain nacom pia coya peexanaexae,
xua pin penabanaewa xua pebarʉ itura jinaenexatsi barapo
ibo nacom.
\v 42 Barapomonae Nacom wepu tsatajopa tsipei barapomonae
pia penain nacom exana. Nacom bara copata barapomonae xua
bara barapomonae bara exanaena be pocotsi coyeneya xua
ichichipa peexanaewa. Daxota barapomonae opitei be nacom
cana exana, po opitei barapomonae wʉnae jainta. Barapomonae
pomonae wamo susatomonae, exana pocotsiwa caena bayatha
Nacom pia peitorobi jume pepaebin yabara cui tsiwʉnae muxu
dutsiya tina. Bapon diwesi tina xua Nacom jume yabara
tinatsi xua Nacom namchi barapo diwesitha, jeye:
\q ‘Israel nacuamonae, paxam oveja pabexubame
\q painya penain nacomʉn nexa,
\q ichitha xan nexa jopa paraichim.
\q Baraxua paexaname poxonae pajinompame ichaxota
\q ira xuepana susato tsurucuae nacuatha
\q xua cuarenta po weibetha.
\q
\v 43 Yawa pacaponame penain boutiyo nacom
\q po penein boutiyo nacom pewʉn Moloc.
\q Yawa pacaponame icha penain opitei nacom
\q po opitei penain nacom pewʉn Refán.
\q Barapo penain nacombe paexaname
\q painya wʉnae jaintichi.
\q Daxota xan itorobin ichʉn xua paca mata
\q cawarapaena Babilonia nacua beya.
\q Bequein jopa bepawarapaem ichitha awiya
\q paca itorobinchi’, jei Nacom.
\p
\v 44 “Wamo susato jiwi exana xua be bo xua anseraboco, xua
ichaxota tututha jeba ibo xua po iboton Moisés mata tina
xua Nacom pejume caitorobiwan. Barapomonae cuita acaba be
pocotsi boyo Moisés tsita itʉtatsi Nacom.
\v 45 Wamo susato jiwi poxonae tawerapatsi paxa tatsi,
itorein pita barapo boyo xua anseraboco boyo. Pata tamo jiwi
Nacom pia boyo capona poxonae Josué napona. Poxonae pata
tamo jiwi ainya nacuan nonota tsiniya barapoxonae equeicha
barapo anseraboco boyo capona beya yacobe cui matacabi
othopa poxonae David popona pon Israel nacuapiwi itorobiya
pia pepa peewatsinchi.
\v 46 Bapon David pon Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa
peewatsinchi tatsi, Nacom tsita pejʉntʉ coyene
xanepanaeinchi. Bapon David ichichipa xua acaba pin bo Nacom
nexa po Nacom Jacob pia Nacom tatsi.
\v 47 Ichitha Salomón bapon apara pon Nacom pin pia bo
exana.
\v 48 Bequein Nacom pon pepa Nacom jopa poponaeyo botha
pocotsi bo jiwi acaba Nacom nexa. Nacom peitorobi jume
pepaebin baxua yabara paeba xua Nacom tapaebatsi, jeye:
\q
\v 49 ‘Peitaboco apara ichaxota taequeibithopeibiwa.
\q Ira apara ichaxota nataxu yʉtabotan.
\q ¿Eta pocotsi bo netsiexanaename?’
\q jei pon Wanacanamataxeinaein.
\q Mataʉtano jeino: ‘Ichacuitha ¿eta po irara
\q xua ichaxota nafifinacaecaein?
\q
\v 50 Apara xan tacoutha exanan daxita ira yawa
\q peitaboco daxota jopa nantawenonaeinyo xua
\q ichawa tana netsiexanaewam’, jei Nacom”,
\q jei Esteban.
\p
\v 51 Equeicha Esteban barai, jeye: “Maisa bichocono
pajʉntʉ coyene daunwam xua jopa bepayaputaem. Mataʉtano
pamuxu tutu daunwam, yawano pajʉntʉ coyene daunwam icha be
pocotsimonae ichi pomonae jopa peyaputaewi Nacom. Barichi
paaichaxaibim Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Paxam bara
paichim icha painya amo susato jiwi ichi.
\v 52 Apara painya amo susato jiwi bayatha Nacom pia
peitorobi jume pepaebiwi catsa jume barʉ paebatsi, yawa
cueintatsino. Mataʉtano bayatha jutebatsi barapomonae
pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi, pomonae namchi:
‘Bexa patopaena pon pepa pejʉntʉ xanepanaein pon Mesías
baraichi’, jei. Cain paxam, barapon poxonae patopa,
pacaenaetame, pabexubameno.
\v 53 Nacom pia peitorobi diwesi pajume taneme xua
matatsunpiwi paca tsipaeba Nacom nexa. Ichitha jopa
paexanaem pocotsiwa Nacom paca itoroba barapo pia peitorobi
diwesitha”, jei Esteban pentacaitorobi bicheitotha.
\s Meje yabara poxonae Esteban tʉpa
\p
\v 54 Poxonae pentacaitorobi bicheito jume tane pocotsiwa
Esteban paeba, bapoxonae bichocono Esteban yabara cui
anaepanarʉcʉpatsi.
\v 55 Ichitha Esteban bichocono jʉntʉ coyene yʉca cana
exainchi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia
peayapusʉwatha. Esteban athabeicha necoicha. Bapon necota
Nacom pia peitʉpanae coicha tatsi irʉ Jesucristo xua uncua
Nacom pecoxatha tatsi.
\v 56 Nexata Esteban namchi, jeye:
\p —Incane pataema. Necotan xua peitaboco naitaboco coibo
yausaranaxuba. Tan Jesús xua uncua Nacom pecoxa weya tatsi
ponxae Nacom pia Peitapetsin tatsi, jei Esteban.
\p
\v 57 Barapomonae jume itapataya namuxu acaba pocotsiwa
Esteban paeba. Yawa anaepanaya wawai. Barapomonae be cae
bicheito naexana pomonae Esteban betacuinaeyiyatsi.
\v 58 Barapomonae Esteban aisowa bexoyatsi tomara weya. Yawa
baraxota ibotontha cuinbabatsi. Pomonae abe peexanaewichi
Esteban, barapomonae Saulo juma camisa jeba xua pocotsiwan
nainya werubiya. Bapon Saulo pon pewowin xua bayatha pinyo.
\p
\v 59 Poxonae barapomonae Esteban cuinbabompatsi ibotontha
bapoxonae Esteban tsipaeba Nacomtha, jeye: “Jesús, pon
Tanecanamataxeinaem, nejumope tʉnaxʉ pire”, jei Esteban.
\v 60 Bapoxonae pentabocototha uncua. Namtsebiya wawaino,
jeye: “¡Jesús, Tanecanamataxeinaem! ¡Necana cui
jʉntemainare, yawa jopa neyantomatsinde xua barapomonae
inta abe exana!” jei Esteban.
\p Poxonae najume wetaba, tʉpanaicha Esteban.
\c 8
\p
\v 1 Saulo irʉ barʉ ita cui wʉnaetsi poxonae ichamonae
Esteban bexotsi.
\s Meje yabara poxonae Saulo abe exana pomonaetha pomonae
Jesús pejume cowʉntsiwi
\p Po matacabitha Esteban bexotsi, barapo matacabitha
judiomonae tamropata notarʉcʉpa xua Jesús pejume
cowʉntsi jiwi tatsi bichocono abe exanatsi Jerusalén
tomaratha. Daxita Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi
yotabatsi. Ichamonae Judea nacua berʉcʉpiya, ichamonae
Samaria nacua berʉcʉpiya. Meisa Jesús pia peitorobi jiwi
tatsi pomonae xua doce poyobe ena Jerusalén tomaratha. Jopa
dʉcʉpaeyo.
\v 2 Ichamonae, pomonae Nacom pejume cowʉntsiwichi, Esteban
mʉthʉtha xotsi. Barapomonae Esteban bichocono siwa
wecoyeichi.
\v 3 Saulo jeita ducuanaeta Jesucristo pia pejume cowʉntsi
jiwi tatsi. Daxita bomʉxʉn jʉpaya Saulo jiwi teteica
tsiniya yabʉxino pebiwino. Jiwi pecʉbi bo beya capona.
\s Meje yabara poxonae Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi
paeba dubenanaebiya Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi
Samaria nacuatha
\p
\v 4 Pomonae bewa Jerusalén tomara werʉcʉpiyaena
barapomonae Jesucristo pia pecapanepae jume diwesi paeba
dubenanaebiya daxita po tomarantha xua pateiba.
\v 5 Barapomonae jiwana tatsi pon Felipe baraichi bapon pona
pepa tomaratha Samaria nacuatha. Barapo tomaratha tamropata
pitaba xua pecueicueijeiwa Cristo yabara.
\v 6 Jiwi nacaetuta dubenanaebiya. Mataʉtano jume
naitomatsiya jume taerubenanaebiya pocotsiwa Felipe
cueicueijei Cristo yabara. Mataʉtano barapomonae
taerubenanaebiya pexeinya petsita itʉtsi coyenewan xua
Felipe exana Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha.
\v 7 Pomonae xua cauri pexeinaewi, barapomonae equeicha
axaibi exanatsi poxonae Felipe taitaweta cauri. Mataʉtano
caurimonae barapomonae wawaya wepu dʉcʉpeibatsi. Ichamonae
pomonae pecuenobichi jiwi, pejayujayujeimonaeno, daxita
barapomonae axaibi exanatsi.
\v 8 Felipe baxua peexanaexae daxota barapo tomarapiwi
bichocono jʉntʉ coyene weiweinaya jinompa.
\p
\v 9 Barapo Samaria tomaratha popona pon pentawʉn Simón.
Bapon Simón mara pexeinaein. Mataʉtano bapon barapo
Samaria tomarapiwi muxujainyabeibatsi poxonae bapon pia coya
pentacaponaein naexana.
\v 10 Daxita tomarapiwi pomonae peacopeibiwi irʉ pomonae
nawita pexeinaewino, barapomonae beta jume naitaewata
pocotsiwa Simón paeba. Barapomonae namchi, jeye: “Barapon
Simón apara pon yabara jeichichi: ‘Pon bichocono Nacom pia
peayapusʉwa tatsi xeina’, yabara jeichi”, jei barapomonae.
\p
\v 11 Daxita barapo tomarapiwi itapeta jume naitaewata
pocotsiwa Simón paeba, tsipei saya caena bayatha
barapomonae muxujainyabatsi mara peexanaewi pia coyeneyatha
tatsi.
\v 12 Barapomonae jume cowʉnta po pexeinya jume diwesi
Felipe cueicueijei xua Nacom yawa Jesucristo yabara, po
diwesi xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae
tatsi jiwana pomonae Nacom itorobiya ewata. Bapoxonae
barapomonae bautisabatsi pebiwi yawa yabʉxino.
\v 13 Bapoxonae bapon Simón irʉ jume cowʉnta. Irʉno
bapon bautisabatsi. Mataʉtano bapon tamropata pitaba xua
Felipe peyantsiwatsi. Bapon Simón yabara najʉntʉ coyene
cabenaeca bichocono poxonae Felipe pexeinya petsita itʉtsi
coyenewan exana Nacom pia peayapusʉwatha.
\p
\v 14 Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi, pomonae peenaexae
Jerusalén tomaratha, jume tane xua Samaria nacuamonae jume
cowʉnta Nacom Pejume Diwesi. Daxota barapomonae Pedro
itorobatsi irʉ Juan itorobatsi, Samaria nacuamonae beya.
\v 15 Poxonae Juan Pedrobe patopabe barapomonaetha,
bapoxonae Nacomtha tawʉcabe Samaria nacuapiwi nexa, pomonae
pejume cowʉntsixae Nacom. Baponbe ichichipabe xua
barapomonae peyanaba jinompaenexatsi Nacom pia Pejumope
tʉnaxʉ tatsi.
\v 16 Pedro irʉ Juan tawʉcabe barapomonae Nacomtha. Tsipei
barapomonae awiya cataunxuae jopa tapatichi pia jʉntʉ
coyeneintha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Saya meisa
poxoru bautisabatsi Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi bapon
pewʉntha tatsi.
\v 17 Pedro irʉ Juan, pecobetha mata jayababe barapomonae.
Barapoxonae barapomonae tapatatsi pia jʉntʉ coyeneintha
tatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.
\p
\v 18 Poxonae Simón cui tane xua Pedro Juanno pecobetha
mata jayababe xua daxota Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi
tapatatsi barapomonae, Simón ichichipa xua pecatsiwa
paratixi baponbetha.
\v 19 Simón namchi, jeye:
\p —Dapo peayapusʉwa necare. Tha irʉ poxonae mata
jayabeiban ichamonae tapateibinchi Nacom pia Pejumope
tʉnaxʉ tatsi, jei Simón.
\p
\v 20 Nexata Pedro Simón baraichi, jeye:
\p —Barabʉ xam yawa jinya paratixino cayawa muxuna
weraweraca exanaena, tsipei saya nanta xeiname xua
necaitacʉpaewa xua Nacom pia peayapusʉwa tatsi necomotsiwa
paratixitha, po peayapusʉwa bequein Nacom amanaya pecatsiwa
jiwitha.
\v 21 Jopa caitacʉpaeyo xua nexeinaewa Nacom pia
peayapusʉwa tatsi, tsipei apara Nacom cajʉntʉ coyene
yaputane xua neajʉntʉcoyenebewa.
\v 22 Nacui baraxore jinya abe neexanae cuiru coyenein.
Nacom wʉcare, xain Nacom cayabara jʉntemaina xua nanta
xeiname baxua.
\v 23 Catainchi xua pejume uwiwa nenthʉtotha xeiname. Xam
neabewa canthʉthʉ yancababa daxota beta jopa xapain
poponaem, abe nanta xeiname jincoutha, jei Pedro.
\p
\v 24 Nexata Simón jume nota. Pedro irʉ Juan jume
notatsibe, jeye:
\p —Painta yabara wʉcarebe Nacomtha baxua xuaunxuae pana
netsipaebamebe, xain bapoxonae xeinaein barapo coyene xua
jopa abe tana necana exanaenexa, jei Simón.
\p
\v 25 Bapoxonae Pedro Juanno ichamonaetha nacui yopitabe po
coyene xua bayatha jume cowʉntabe Nacom. Yawa xua
penthʉtotha taecatsibe Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.
Baponbe Nacom pia pexeinya jume diwesi tsipaebabe
barapomonaetha. Jerusalén tomara bewarapiyabe. Poxonae
warapabe, Jesús pia pexeinya jume diwesi papaeba tsiniyabe
Samaria nacuatha. Ainya tomarantha cueicueijeibe.
\s Meje yabara xua poxonae Felipe irʉrʉ Etiopía nacuapin
nantenta ponabe namtotha
\p
\v 26 Barapoxonae pirapae, Jesucristo pon Pecanamataxeinaein
jiwi, bapon pia matatsunpin tatsi, Felipe tsita naitʉtsiya
tsipaebatsi, jeichichi: “Nontaponde, yawa ponde pocotsiwa
parowa bereca. Jerusalén namto iyande xua po namto Gaza
tomara betaerucuiya”, jei matatsunpin. Barapo namto ducuiya
ichaxoyo ira xuepana susato tsurucuae nacua iya.
\v 27 Felipe nantacotaxuba, bapoxonae bara ponataba. Poxonae
Felipe namtotha ecapona, bapoxonae caxina pebin Etiopía
nacuapin. Barapon pon pentacaponaein pon peainya cui jiton.
Mataʉtano bapon paratixi tayapu eena xua yabʉyo nexa powa
Etiopía nacua pepa peewatsiwayo. Bapon Etiopía nacuapin
bayatha pona Jerusalén tomara beya xua wʉnae pejainchinexa
Nacom.
\v 28 Bapon caewa pia nacua siwa ecapona Etiopía nacua.
Cawayu pecaponae naeyotha ecapona yawa yorobecapona po
diwesi bayatha Isaías tina, pon Nacom peitorobi jume
pepaebin.
\p
\v 29 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Felipe baraichi,
jeye: “Imoxoyo ponde cawayu pecaponae naeyo beya yawa
imoxoyo caquita naecaponde”, jeichichi Felipe.
\v 30 Felipe cuinaepona cawayu pecaponae naeyo beya,
ichaxota jume tane xua yoroba Etiopía nacuapin. Bapon
yoroba Nacom Pejume Diwesi, xua po diwesi bayatha Isaías
tina. Felipe barai bapontha jeye:
\p —¿Bara yaputaneme xuaunxuae yorobame? jei.
\p
\v 31 Bapon Felipe jume notatsi, jeye:
\p —¿Eta bichin xua tayaputaewa icha dapon aibi pon yabara
neyaputane exana barapo diwesi? jeichi Felipe.
\p Felipe wabatsi xua penontabinaenexa xuano xua peecaenexa
ichaxota bapon eca.
\v 32 Po diwesi ichaxota bapon yoroba xua baxue meje:
\q “Be poxonae jiwi oveja yamʉ capona
\q pebexubinexa tsane, barichi tsane jiwi
\q caponaena jiton pebexubinexa tsane.
\q Be cordero moya, jopa papayo poxonae na thabatsi
\q barichi tsane jiton moya tsane, jopa papai
\q tsane poxonae caitacueintinchi poxonae
\q yawa aperʉtane tsaneno.
\q
\v 33 Jiton ura exanaeinchi.
\q Jiwi ura exanaena.
\q Jopa beta yabara exanae tsainchi
\q poxonae jiton atene tsane poxonae
\q jopa bequein abe exanaeyo.
\q Jiwi jopa yabara paebi tsane xua pia
\q pexui tatsi, poxoru jopa nantaʉtsi
\q tsane pexui, pemomoxino.
\q Jiwi barapo jiton bexubinchi”, jei Nacom
\q Pejume Diwesi, po diwesi Isaías tina xua
\q ichaxota yoroba Etiopía nacuapin.
\p
\v 34 Nexata Felipe yainyabatsi Etiopía nacuapin,
jeichichi:
\p —Incane netsipaebare, ¿jintam Isaías yabara jei? ¿Pia
coutha nayabara jei jampa? ¿Bara metha ichʉn yabara
jeichi? jeichichi Felipe Etiopía nacuapin.
\p
\v 35 Felipe yaputane exana Etiopía nacuapin po diwesi xua
Isaías tina Jesús jume yabara. Bapoxonae nama paeba po
coyene Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi.
\v 36 Poxonae Felipe Etiopía nacuapinno namtotha ecaponabe,
bapoxonae Etiopía nacuapin namchi, jeye:
\p —Taema meniyo eque jeba. ¿Jopa nebautisabim tsane?
jeichichi Felipe.
\p
\v 37 Felipe barai, jeye:
\p —Icha daxita carepaya jume cowʉntame nejʉntʉ
coyenetha, methaunxuae bara cabautisabinchi, jei Felipe.
\p Etiopía nacuapin Felipe jume notatsi, jeye:
\p —Bara yabara jume cowʉntan xua Jesucristo, bara Nacom
pexanto tatsi, jei bapon.
\p
\v 38 Nexata Etiopía nacuapin cobe itoroba xua duntabina
pon xua cawayu pecomaecaein. Nexata duneicabe Felipe
Etiopía nacuapinno. Meniyo bejonecabe. Nexata Felipe
meniyotha bautisaba Etiopía nacuapin.
\v 39 Poxonae meniyo wejuinabe, Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ
tatsi Felipe puxanatsi. Felipe equeicha jopa taetsi Etiopía
nacuapin. Saya equeicha Etiopía nacuapin jʉntema pona pia
nacua beya.
\v 40 Felipe taerʉcʉpatsi ichamonae Azoto tomaratha.
Felipe daxita tomaran tamropatecapona xua pecueicueijeiwa
Jesucristo pia pexeinya jume diwesi tatsi, beya yacui jopa
Cesarea tomaratha.
\c 9
\s Meje yabara poxonae Saulo jume cowʉnta Jesús
\r (Hechos 22.6-16; 26.12-18)
\p
\v 1 Awiya came Saulo ichipa daxita pejutebiwa pomonae
Jesucristo pejume cowʉntsi jiwi tatsi, pon Jesús
Pecanamataxeinaein jiwi. Daxota Saulo siwa pona
sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi.
\v 2 Saulo wʉca: “Necare cartan judiomonae pia
penacaetutsi bon pia pentacaponaewi nexa. Tha tacaponaetsi
Damasco tomara beya. Icha caxinaein pomonae Jesús pejume
cowʉntsiwi tha jiwi pecʉbi botha caponaetsi Jerusalén
tomaratha, pebiwino, yabʉxino”, jei Saulo.
\v 3 Saulo Damasco tomara beya pona. Poxonae bara muxu
pepatopae, bapoxonae pin coicha yacaincha matawacaicha
matatsun uncuatabicatsi. Barapo coicha peitaboco wejopeica.
\v 4 Nexata iratha jopa Saulo. Yawa jume taneno xua pejume
xua baraichichi, jeichichi: “Saulo, Saulo, ¿eta xua metha
tamonae inta abe exaname?” jei pejume.
\p
\v 5 Saulo jume nota, jeye: “Pon jiwi Pecanamataxeinaem,
¿jintamʉmda?” jei Saulo. Saulo ʉ pejume jume notatsi,
jeye: “Apara bara xan Jesús, ponxaein inta abe cana
exaname tamonae.
\v 6 Nontaponde, tomara be-iyande. Baraxotiya catsipaebina
pocotsiwa bewa exanaename”, jeichichi Saulo.
\p
\v 7 Pebiwi, pomonae Saulo puna poinchi bichocono pijunuwi
moya umena tsipei saya ʉ pejume jume tane ichitha pepon
jopa xapain taeyo.
\v 8 Saulo nantacotaxuba asiya uncua. Poxonae necotaxuba
jopa xapain taeyo. Daxota pomonae Saulo puna poinchi cobe
capoinchi Damasco tomara beya.
\v 9 Baraxota Damasco tomaratha Saulo eca acoibi po
matacabibe. Jopa xapain necotsiyo. Barapo acoibi po
matacabibetha jopa nabanaeyo, jopa apaeyono.
\p
\v 10 Baxota Damasco tomaratha popona pon pejume cowʉntsin
Jesucristo. Bapon pewʉn Ananías. Ananías tsita
naitapeinya xeinatsi Jesús poxonae camaita. Ananías
tsipaebatsi Jesús jeichichi: “¡Ananías!” jeichi.
Ananías jume nota, jeye: “Jai, apara xote ecanje, pon jiwi
Pecanamataxeinaem”, jei.
\p
\v 11 Nexata Jesús Ananías baraichi: “Nontaponde. Namto
beya ponde, po namto pewʉn Bopiya perucuiyae namto. Poxonae
Judas pia botha patopame, yainyabare barapo botha. ‘¿Incane
Saulo, Tarso tomaramonaepin?’ jande. Iraunxuaerʉ Saulo
Nacom tsipaebauya.
\v 12 Saulo amachinae xua cacamaita, xua Ananíam xua
itacuere wʉnaetsiname Saulo necobetha”, jei Jesús.
\p
\v 13 Nexata Ananías jume nota, jeye: “Pon jiwi
Pecanamataxeinaem, pinmonae netsipaeba xua pinae bapon cata
abe exanatsi jinya jiwimonae, pomonae Jerusalén tomaratha
jinompa.
\v 14 Bapon carta capatopa xote, po carta bayatha
sacerdotemonae pia pentacaponaewi caitoroba. Saulo carta
capatopa poxoru sacerdotemonae jume jejei xua Saulo pinae
bara caponaena jiwi pecʉbi bo beya pomonae cawʉn ununeiba
poxonae Nacom tsipaebeibatsi”, jei Ananías.
\p
\v 15 Jesús Ananías baraichi, jeichichi: “Ponde tsipei
yaitama bapon bayatha Saulo itapetan. Bapon Saulo tsipaebina
tajume diwesi icha nacuantha, po nacuantha jinompa pomonae
jopa judiomonae naexanaeyo. Mataʉtano tsipaebina pomonaetha
pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi. Mataʉtano
tsipaebina barapo tajume diwesi israelmonaetha.
\v 16 Tha bexa Saulo tsita itʉtichi po coyene xua bewa
atene tsane tajume diwesi penatsipei cueicueijeixae tsane”,
jei Jesús.
\p
\v 17 Nexata Ananías pona ichaxota Saulo eca. Poxonae
joniya botha, Saulo pecobetha ainya cobethabe mata
jayabatsi. Ananías namchi, jeye:
\p —Saulom, pon be tayapin catsicotainchi, nejume
cowʉntsixae Jesús. Bapon Jesús pon jiwi
Pecanamataxeinaein neitoroba, pon namtotha catsita naitʉta
xuano xua catsipaebano. Jesús neitoroba nenecotsinexa tsane
yawa Nacom necajʉntʉ coyene yʉca exanaenexa pia Pejumope
tʉnaxʉtha, jei Ananías xua Saulo tsipaebatsi.
\p
\v 18 Barapoxonae caena nainya peitacueretotha be
petsebocoton taothopeinatsi. Bapoxonae equeicha caewa
wʉnaeya daxita carepaya tane. Saulo asiya uncua bapoxonae
caena bautisabatsi.
\v 19 Poxonae nabane bapoxonae cui thʉnei tsanaya. Be
caentacabiyobe Saulo eca Damasco tomaratha ichaxota ena
pomonae pejume cowʉntsiwi Jesucristo.
\s Meje yabara poxonae Saulo Jesús pejume diwesi paeba
Damasco tomaratha
\p
\v 20 Caena nainya Saulo pona judiomonae pia penacaetutsi
bontha tatsi. Tsipaeba barapomonaetha, jeye: “Barapon
Jesús, apara Nacom Pexanto tatsi”, jei.
\v 21 Daxita pomonae jume tayena barapomonae yabara
najʉntʉ coyene cabenaeca, nabarai, najei:
\p —Bara baraponda, pon cain matha Jerusalén tomaratha
patopa xua abe peexanaponaenexatsi pomonae Jesucristo pewʉn
ununaewichi poxonae Nacom wʉqueibatsi. Apara bapon pon
bayatha xote patope xua peteicaenexatsi pomonae pejume
cowʉntsiwi xuano xua pecaponaenexatsi pomonaetha pomonae
sacerdotemonae pia pentacaponaewi xua Jerusalén tomara
beya, najei.
\p
\v 22 Ichitha bapon Saulo awiya jume tsacatsacapiya
cueicueijei. Bapon tsita itapeinya xeina xua Jesús apara
Mesías. Daxota barapomonae judiomonae moya umenarʉcʉpa
tsipei yabara najʉntʉ coyene cabenaeca pocotsiwa xua Saulo
paeba.
\s Meje yabara poxonae Saulo panepa judiomonae pecuiyainwa
\p
\v 23 Poxonae ainya matacabin yapucaewa judiomonae caemonae
pebʉrʉya nanta xeina xua bepa bexubichei Saulo.
\v 24 Saulo ichʉn muxu baraichi: “Bepa cabexubei
ichamonae”, jei. Saulo ewatumeinchi tomara coibotontha po
coiboton xua tomara peyacaincha toxoroto dutsiwa coiboton.
Barapo coibotontha Saulo ewatumeinchi daxita matacabi, yawa
merawino.
\v 25 Ichitha Saulo merawi panepa poxonae pijimonae pitatsi
yawa yacote yorecatsi pepa tomara juma deca xua tomara
peyacaincha toxoroto dutsiwa juma deca.
\s Meje yabara poxonae Saulo Jerusalén tomaratha popona
\p
\v 26 Poxonae Saulo Jerusalén tomaratha patopa bepa bequein
barʉ nacaetutei Jesús pejume cowʉntsiwichi tatsi, ichitha
barapomonae Saulo cunuwatsi tsipei nanta xeina xua Saulo
jopa xapain Jesús pejume cowʉntsiwichi jiwana tatsi.
\v 27 Ichitha Bernabé Saulo cuaranotatsi Jesús pia
peitorobi jiwi tatsi peitabaratha tatsi. Bernabé
barapomonaetha namchi, jeye: “Pinae bayatha Saulo namtotha
tsita naitʉtatsi Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein.
Mataʉtano pinae Saulo muxu tsipaebatsi. Mataʉtano pinae
tsipaeba Jesús pejume diwesi Damasco tomaratha xua pinae
cui tsacatsacapiya cueicueijei”, jei Bernabé.
\v 28 Daxota Saulo napopona ducuanaeta Jerusalén tomaratha
ichaxota Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. Saulo Jerusalén
tomaratha jume tsacatsacapiya cueicueijei ducuanaeta Jesús
pejume diwesi tatsi pon jiwi Pecanamataxeinaein.
\v 29 Saulo yabara barʉ natsipaeba Jesús pejume diwesi,
yawa barʉ najume matsontsonobatsi judiomonae, pomonae xua
griego jume penatsipaebiwi. Barapomonae judiomonae,
ichichipa xua Saulo pebexubiwatsi.
\v 30 Pomonae irʉ Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi jume
tane, xua bepa Saulo imoxoyo bexubichei judiomonae. Daxota
Saulo Cesarea tomara becayiyatsi. Baxota punaxubathopatsi.
Equeicha Saulo dabe pu itorobiyatsi Tarso tomara beya.
\p
\v 31 Daxita Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi jʉntema
jinompa Judea nacuatha, Galilea nacuatharʉ, Samaria
nacuatharʉ, tsipei jopa ichamonae abe exanaeyo
barapomonaetha. Mataʉtano barapomonae mataropeichiya
nacuidubapona xua pejume cowʉntaponaewa Nacom. Mataʉtano
exanapona pocotsiwa Nacom ichichipa. Nacom pia Pejumope
tʉnaxʉ tatsi barapomonae yaweinchi pejʉntʉ coyeneintha
tatsi. Pinmonae Jesús jume cocowʉntapona.
\s Meje yabara poxonae Eneas axaibi exanatsi
\p
\v 32 Poxonae Pedro siwa pona ducuanaeteiba daxita tomaran
Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi, bapoxonae yawa siwa
ponano pomonae Jesús pejume cowʉntsi jiwi pomonae ena Lida
tomaratha.
\v 33 Baxota Pedro caxina pon pecuenobinchi xua saya camatha
boca. Bayatha caena xeina baxua ocho po weibe. Bapon pewʉn
Eneas.
\v 34 Pedro, Eneas baraichi:
\p —Eneas, Jesucristo caaxaibi exana. Asiya uncuatabare.
Jinya cama xaxainta xore, jei Pedro.
\p Barapoxonae caena yacuinaya nantacotaxuba Eneas.
\v 35 Nexata Lida tomarapiwi, irʉ Sarón tomarapiwino,
barapomonae Eneas tainchi xua equeicha beta pona. Bapoxonae
barapomonae nacui barapenta xua copiya jume cowʉnta pejume
cowʉntsinexa Jesucristo, pon jiwi Pecanamataxeinaein.
\s Meje yabara poxonae Dorcas equeicha caewa asʉ exanatsi
poxonae tʉpa
\p
\v 36 Irʉrʉ jame caena bayatha Jope tomaratha popona powa
pejume cowʉntsiwayo Jesús. Bapowa pewʉn Tabita. Barapo
wʉn seicaya griego jume wʉn “Dorcas” baraichi. Barapowa
pocotsiwa wʉnae itapeta exaneiba nawita. Mataʉtano
barapowa yaweneiba pomonaetha pomonae peacopeibiwi.
\v 37 Barapowa caena nainya atene tsanaya. Caena nainya
tʉpanaya. Daxita petʉpaein matapaeta perʉ iquicatsi.
Bapoxonae po tutu athabeicha baxota boichatsi.
\v 38 Jope tomara Lida tomara imoxoyo nacaquita ecabe.
Baxota Pedro popona Lida tomaratha. Baxota Jope tomaratha
pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi tatsi jume tane xua
juinya Pedro Lida tomaratha popona. Bapoxonae itoroba
pebinbe nacueyatabe xua bepa pinae tawabathopiyaetsi xua
Pedro pewabathopiyaenexatsi Lida tomara beya. Baponbe
namchibe. Pedro baraichi: “Cawaba pomonae Jesús pejume
cowʉntsiwichi tatsi. Bepa pinae anetha iyaem”, jeibe
baponbe.
\p
\v 39 Bara Pedro puna pona baponbetha. Poxonae Pedro patopa
Jope tomaratha, barʉ jojoniyatsi Pedro, ichaxota po tututha
boca petʉpaewa Dorcas. Daxita pecuenta werapaewaxichi
piseurixi caquita wecoyei tsumenaetsi Pedro. Yawa barapowaxi
Pedro tsita itʉbatsi dorobʉrʉ, camisanno xua bayatha
Dorcas taxʉxʉca poxonae cataunxuae abʉ popona.
\v 40 Pedro pesato beitaweya daxita barapomonae. Pedro
imoxoyo caquita eca pentabocototha. Nacomtha tsipaeba.
Bapoxonae powa tʉpuncua Pedro pexainya benecoya, Pedro
barai bapowa, jeye:
\p —Tabita, asiya uncuatabare, jei Pedro.
\p Bapoxonae powa tʉpuncua necotaxuba. Poxonae Pedro
tainchi, bapoxonae nantacotecataba.
\v 41 Pedro Dorcas cobe pitatsi. Asiya cuaranotatsi.
Bapoxonae Pedro waba pomonae Jesús pia pejume cowʉntsi
jiwi tatsi, irʉrʉ powaxi pecuenta werapaewaxichi
piseurixi. Barapomonae Pedro tsita itʉta xua equeicha
Dorcas asʉ.
\v 42 Jope tomarapiwi jume taerʉcʉpa xua equeicha Dorcas
petʉpaewa nacosata. Bapowa equeicha asʉ popona. Daxota
pinmonae jume cowʉnta Jesús pon jiwi
Pecanamataxeinaeinchi.
\v 43 Jope tomaratha Pedro baxota popona ainya matacabin.
Pedro popona Simón pia botha tatsi pon xua duwei peboco
wʉnaeteibin.
\c 10
\s Meje yabara Pedro irʉ Cornelio
\p
\v 1 Irʉrʉ jame Cesarea tomaratha pebin warapaeya popona.
Bapon pewʉn Cornelio. Cornelio, jame yatsicaya pia nacua
tatsi Italia nacua. Bapon soldadomonae pia pentacaponaein
tatsi. Irʉrʉ soldadomonae pia nacua tatsi Italia nacua.
\v 2 Cornelio piamonae barʉ jume cowʉnta Nacomtha.
Mataʉtano Nacom wʉnae jaintatsi. Barapon Cornelio matowa
yaweneiba judiomonae, pomonae peacopeibiwi. Bapon paratixi
catsibeiba barapomonaetha. Bapon Cornelio tsipaebeiba
Nacomtha.
\v 3 Icha mataqueitha, Cornelio mataqueitha quiripitha
amachinae.
\p Cornelio tane Nacom pia matatsunpin tatsi be poxonae
camaita. Matatsunpin patopaeya namchi, jeye: “¡Cornelio!”
jei.
\v 4 Cornelio junuwiya camaitiya tane matatsunpin. Cornelio
jume epa pita, jeye: “Pon jiwi Pecanamataxeinaem, ¿eta xua
jinyatsi?” jei Cornelio. Cornelio jume notatsi matatsunpin
jeye: “Bayatha Nacom cajume tane poxonae tsipaebame
pexainya beya. Cacui taneno xua yaweneibame peacopeibiwi.
Nacom cayabara nanta xeina.
\v 5 Cornelio, ichamonae Jope tomara beitorobiyama
pewabinexa tsainchi pon ainya wʉnbe pexeinaein. Bapon
Simón baraichi yawa Pedro baraichi.
\v 6 Barapon Simón Pedro eca icha Simón pia botha tatsi
pon Simón seicaya pon duwein peboco wʉnaeteibin. Barapon
Simón mar mene itapatha yabo uncua”, jeichichi Cornelio
matatsunpin.
\p
\v 7 Poxonae matatsunpin napitaba, barapoxonae Cornelio
ichamonae waba, pomonae xua pia botha petanacuichiwichi.
Irʉ soldadomonaepin waba, pon xua pia botha tanacuitatsi.
Barapon soldadomonaepin pejʉntʉ coyene xanepanaein
Nacomtha.
\v 8 Barapomonaetha tsipaebatsi pocotsiwa bayatha Cornelio
tsipaebatsi matatsunpin. Cotacaya Cornelio itoroba
barapomonae Jope tomara beya.
\p
\v 9 Icha mataqueitha barapomonae warapa Jope tomara beya.
Poxonae cataunxuae itiya pona poxonae mateinyaxae, poxonae
bara imoxoyo patichaba, bapoxonae irʉrʉ Pedro bo matatupa
beecoinyarʉ, po bo matatupa pereca. Nacom tsipaebawiya
poxonae bayatha mataeinyaxae tsuxubi.
\v 10 Pedro bichocono jainpeca, bepa bequein xaei. Ichitha
poxonae awiya cataunxuae tasetatsi, Pedro tsita naitʉtatsi
be poxonae camaita.
\v 11 Pedro athabe necoicha xua peitaboco nayausaranaxuba.
Yawa taneno xua pin paparuwa pexainya betaruneicatsi, be xua
jiton nantiya caruneicabe.
\v 12 Bapoxonae barapo paparuwatha Pedro tane daxita xua
xuan saya pecobetha pona be cawayun. Yawa tane daxita xua
xuan saya petaxutha bobenapona be maquibʉn. Yawa tane
daxita xua xuan saya petompacuetontha bobenapona be jomon.
Mataʉtano tane daxita xua xuan saya yapupuna be
peyapupunaewi.
\v 13 Nexata Pedro peitabocotha jume tane xua namchi, jeye:
“Pedro asiya uncuatabare. Pon xua ichichipame, pire. Moya
bexore. Yawa xaema”, jei barapo jume.
\p
\v 14 Nexata Pedro jume nota, jeye: “Bara, bayatha apara
jopa bapana camatsawan xaeinyo, xua tamonae jopa copatsiyo
xua pexaewa”, jei Pedro.
\v 15 Equeicha Pedro jume tane pejume xua tsipaebatsi, xua
jeichichi: “Xua Nacom catsijainya exana, baraxua jopa
camatsawa jaintocuaetsi”, jeichichi.
\p
\v 16 Pedro matha acoibi po jumeyobe tsipaebatsi baxua.
Bapoxonae paparuwa caibe juinya peitaboco beicha.
\v 17 Xua Pedro baraichi Nacom, baxua Pedro yabara nanta
xeina nawita: “¿Eta xua metha Nacom yabara nejumichira?”
najei. Pomonae Cornelio itoroba, barapomonae i dapo bon
yainyainyaba tsiniya: “¿Incane Simón pia bo?” jei.
Bapoxonae bapomonae pata Simón pia curara coibototha tatsi.
Poxonae barapomonae pata, Pedro cataunxuae yabara nanta
xeina xua tsipaebatsi xua Nacom tsipaeba.
\v 18 Poxonae Cornelio pijimonae tatsi pata baxota, pin
jumetha namchi, jeye: “¿Incane Simón pon icha wʉn
‘Pedro’ baraichi? ¿Baxota bara ecara?” jei.
\p
\v 19 Awiya came Pedro baxua yabara nanta xeinequiya xua
pocotsiwa bapon tane. Nexata bapoxonae Nacom pia Pejumope
tʉnaxʉ tatsi Pedro baraichi, jeye: “Pedro, nejume taema.
Acoibi poyobe pebiwi cawenawenei tsompae.
\v 20 Nontaponde nainya ira bedunatabareinca. Barapomonae
naponde, beitatema napontabare, yaitama barapomonae
itoroban”, jeichichi Pedro.
\p
\v 21 Bara nexata Pedro ira bedunatabareca. Pedro barai
barapomonae, jeye:
\p —Apara bara xan, po jiton xua pana newenawenei tsompaem.
¿Eta xua metha papatame? jei.
\p
\v 22 Barapomonae Pedro jume notatsi, jeye:
\p —Papatan yaitama Cornelio, pon soldadomonae pia
pentacaponaein tatsi, bapon pana itoroba. Barapon pejʉntʉ
coyene xanepanaein. Barapon Nacom jume cowʉntatsi. Irʉrʉ
daxita judiomonae barapon barʉ cui itura jineibatsi yawa
antobetsi. Pinae Nacom pia matatsunpin tatsi Cornelio
itorobatsi Simón Pedro wabare nejume taenexa tsane jei
pinae, jei barapomonae, xua Pedro tsipaebatsi.
\p
\v 23 Nexata Pedro waba barapomonae xua petamaitenaewa
tsainchi barapo botha. Icha matacabitha piawa xaxainta xua
caponaena. Bapoxonae Pedro napona barapomonae. Irʉ
ichamonae naponano, pomonae irʉ Jesús pejume cowʉntsiwi
tatsi, pomonae xua ena Jope tomaratha.
\p
\v 24 Icha matacabitha pata Cesarea tomaratha. Baraxota
Simón Pedro ewatatsi. Cornelio pia matabʉxʉyomonae
pewabixae barʉ ewateca, yawa pia jiwi tatsino.
\v 25 Poxonae Pedro Cornelio pia botha tapatopatsi, Cornelio
Pedro jacobatsi. Bapoxonae Cornelio Pedro peitabaratha
pentabocototha tauncuatsi, pewʉnae jainchinexa tsainchi
Pedro.
\v 26 Ichitha Pedro, Cornelio asiya cuaranotsiya
baraichichi, jeye:
\p —Cornelio, nontaponde. Saya apara xan pebin naexanan
icha xam ichim barichin apara, jei Pedro.
\p
\v 27 Poxonae Pedro natsipaebiya joniyabe, baxota Pedro pin
bicheito tane xua nacaetuta.
\v 28 Nexata Pedro barai barapomonae, jeye:
\p —Bara bayatha payaputaneme xua waxainchi judiomonae
jiwichi wacui coyenewa xeinatsi xua jopa nacui yabara
copatichi xua wabarʉ nacaetuteibiwa pomonae jopa judiomonae
naexanaeyo. Mataʉtano jopa nacui yabara copatichi xua pia
bonthano waponeibiwa. Ichitha Nacom aunxuae necuiduba xua
pinae jopa bewa ichamonae catsapiwi jaintin tsane.
\v 29 Daxota bichoina patopan yaitama pinae pana wabame.
‘Bara’, jopa janyo. Methaunxuae paca yainyabinchi: ¿Eta xua
metha pana tsiwabame? jei Pedro.
\p
\v 30 Nexata Cornelio, Pedro jume notatsi, jeye:
\p —Petain cuatro po matacabibe tsuxubi, quiripitha xote
tabotha poxonae yabara nainbotan xua Nacom tsipaeban
barapoxonae matatsunpin jemeicha tabotha patopa. Barapo
matatsunpin paparuwa nama xatata po paparuwa bichocono
daedaena.
\v 31 Matatsunpin nebarai: ‘Cornelio, bayatha Nacom cajume
tane poxonae tsipaebame pexainya beya. Cacui taneno xua
yaweneibame peacopeibiwi daxota Nacom cayabara nanta xeina’,
jei.
\v 32 Nebaraino: ‘Ichamonae Jope tomara be itorobiyama,
pewabinexa tsainchi pon ainya wʉnbe pexeinaein. Bapon
Simón baraichi, yawa Pedro baraichi. Pedro eca ichʉn
Simón pia botha tatsi, pon Simón pon seicaya duwein peboco
wʉnaeteibin. Barapon Simón mar mene itapatha yabo uncua’,
nejei.
\v 33 Daxota nainya itoroban ichʉnbe acoibi poyobe yaitama
apara cawabatsi. Barabʉ patopame. Daxita paxan xote Nacom
peitabaratha pajinompan. Mataʉtano paca ewatatsino tsipei
yaitama tha paca jume taetsi xua Nacom, pon
Pecanamataxeinaein, cana cajume itoroba, jei Cornelio.
\s Meje yabara poxonae Pedro pin diwesi paeba Cornelio pia
botha tatsi
\p
\v 34 Pedro barapomonaetha namchi, jeye:
\p —Anoxuae yaputan xua Nacom jopa cana exanaeyo jiwi xua
ichʉn ainya cui xua beyacaincha ichʉn. Nacom daxita jiwi
tsita najʉpatsi.
\v 35 Daxita nacuantha pomonae xua Nacom wʉnae jaintatsi
xuano xanepanaya exanano, Nacom antobe barapomonae.
\v 36 Bayatha payaputaneme xua Nacom Pejume Diwesi
nacariwesi itoroba paxantha pomonae Israel pia pemomoxi
susato jiwi tatsi panxaein. Barapo pexeinya diwesi jume
jʉntema jinompa pana exana poxonae Jesucristo pajume
cowʉntan. Nacom Jesús Pecanamataxeinaein exanatsi daxita
carepaya jiwi nexa.
\v 37 Paxam bara payaputaneme xua Juan Jesús yabara
cueicueijeichi yawa bautisaba jiwi Galilea nacuatha.
Bapoxonae irʉrʉ Jesucristo tamropata pitaba xua
cueicueijei Galilea nacuatha yawa daxita Judea nacuatha.
\v 38 Mataʉtano bara payaputanemeno xua Nacom cata pia
peayapusʉ itorobi coyenewa, Jesucristo Nazaret tomarapin
catatsi. Yawano Jesucristo nacana jumope tʉnaxʉ catatsi.
Bapoxonae Jesús daxita carepaya tomarantha popona
ducuanaeta. Yawa axaibi exana ducuanaetano peatene jiwi.
Yawa taitaweta ducuanaetano pomonae xua cauri pexeinaewi.
Daxota bapon baxua beta exana Nacom pebarʉ poponaexae.
\v 39 Bayatha pacui tan daxita carepaya xua Jesús exana
Judea nacuatha, Jerusalén tomarathano ichaxota jinompa
judiomonae. Bapoxonae nama Jesús naetotha cobe
matatabarutatsi, xua poxonae tʉpa exanadutatsi naetotha.
\v 40 Poxonae acoibi po matacabibe tsuxubi Nacom petʉpaein
equeicha asʉ exana. Mataʉtano bapon pana netsita naitʉta
exana.
\v 41 Ichitha daxita jiwi jopa tsita naitʉta exanaetsi.
Saya paxan pana netsita naitʉta exana. Nacom pana itapeta
pia patayopichinexa ichamonaetha pocotsiwa Jesús exana
xuano xua paebano. Paxan Jesús pabarʉ nabanan, mataʉtano
pabarʉ apanno poxonae equeicha asʉ popona.
\v 42 Jesús pana itoroba daxita nacuantha pata paebinexa
tsane Nacom Pejume Diwesi, xuano bapon pejume diwesino.
Nacom cana exana, Jesucristo cana exanatsi be pon jiwi
peyabara paebin penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Bexa
tsane Jesús daxita jiwi nanantaʉtsiya jiwana torotsiya
itawetsina, pomonae cataunxuae jinompa yawa pomonae bayatha
werapano.
\v 43 Bayatha pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi
Jesús pejume diwesi paeba. Barapomonae namchi: ‘Daxita
pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi barapomonae Nacom
yabara jʉntemainaena abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi
Nacom pia peayapusʉwathaxae’, jei barapomonae, jei Pedro.
\s Meje yabara poxonae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo
pejʉntʉ coyeneintha tapatatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ
tatsi
\p
\v 44 Poxonae cataunxuae Pedro cueicueijei, bapoxonae Nacom
pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tapatatsi pomonae jume tane xua
Pedro paeba.
\v 45 Judiomonae, Jope tomarapiwi, pomonae pejume
cowʉntsixae Jesucristo, barapomonae Pedro puna poinchi.
Barapomonae daxita yabara najʉntʉ coyene cabenaeca xua
irʉ barapomonae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo irʉ
pejʉntʉ coyeneintha taenatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ
tatsi.
\v 46 Judiomonae yaputane xua bara xaniwaicha Nacom pia
Pejumope tʉnaxʉ tatsi tapatatsi pomonae jopa judiomonae
naexanaeyo. Yaputane tsipei barapomonae barompaya tsanaya
icha jumeintha cueicueijei. Ichitha barapomonae jopa xapain
najume copi yaputaeyo. Judiomonae jume taneno xua pomonae
jopa judiomonae naexanaeyo Nacom wʉnae jaintatsi.
\v 47 Pedro namchi, jeye:
\p —Barapomonae apara Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi
xeina icha waxainchi ichichi. Jiton dapon aibi pon jeye:
‘Jopa bewa bautisabi, apara pomonae jopa judiomonae
naexanaeyo’, xua pon pejeiwa, jei Pedro.
\p
\v 48 Pedro cui itoroba judiomonae. Pedro namchi, jeye:
“Pabautisabare barapomonae pomonae jopa judiomonae
naexanaeyo. Jesucristo pewʉn pawʉn taibare poxonae
pabautisabame”, jei Pedro. Bapoxonae pirapae barapomonae,
pomonae xua aena taenatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi,
Pedro apusiwatsi xua jopa warapae tsane yawa xua caeto abʉ
ecaenano.
\c 11
\s Meje yabara poxonae Pedro diwesi tsipaeba pomonaetha
pomonae Jesús pejume cowʉntsi jiwi Jerusalén tomaratha
\p
\v 1 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉrʉ pomonae pejume
cowʉntsiwi Jesús, pomonae ena Judea nacuatha, barapomonae
daxita jume tane xua irʉrʉ pinae pomonae jopa judiomonae
naexanaeyo bayatha jume cowʉnta Nacom Pejume Diwesi.
\v 2 Poxonae Pedro Jerusalén tomara bewarapiya, judiomonae
pomonae xua jume cowʉnta xua ainya cui Jesús pejume
cowʉntsi jiwi tatsi pewi thabiwa tsainchi, barapomonae
Pedro jume daunweya tsipaebatsi.
\v 3 Pedro baraichi, jeye:
\p —¿Eta xua metha barapomonae siwa poname pomonae jopa
judiomonae naexanaeyo? ¿Eta xua metha naxaneme
barapomonaetha? jei judiomonae.
\p
\v 4 Nexata Pedro diwesi eetapona xua cueicueijei
barapomonaetha. Po diwesin eetapona, barapo diwesin xua
poxonae siwa pona pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Pedro
namchi:
\p
\v 5 —Poxonae Jope tomaratha Nacom tsipaeban, pin paparuwa
tan be poxonae camaitan. Barapo paparuwa peitaboco weruneica
be pemʉtontha nantiya yacaincha opi queraba. Taxainya
duneica.
\v 6 Barapo paparuwatha tan xua bobena. Baraxuan tan xua
saya pecobetha pona be cawayun. Baraxuanno tan xua saya
petaxutha bobenapona be maquibʉn. Baraxuanno tan xua saya
petompacuetontha bobenapona be jomon. Baraxuanno tan xua
saya yapupuna be peyapupunaewi.
\v 7 Peitabocotha jume tan xua nebarai: ‘Pedro asiya
uncuatabare. Pon xua ichichipame, pire. Moya bexore. Yawa
xaema’, nejei.
\v 8 Jume notan nexata: ‘Bara, bayatha apara jopa bapana
camatsawan xaeinyo xua tamonae jopa copatsiyo xua pexaewa’,
jan.
\v 9 Equeicha peitaboco wenebaraichica: ‘Xua Nacom
catsijainya exana, baxua jopa camatsawa jaintocuaetsi’,
nejei.
\v 10 Acoibi po jumeyobe nebarai. Saya ʉ barapo jumethabe
nebarai. Bapoxonae paparuwa equeicha peitaboco beicha caibe
caicha.
\v 11 Paparuwa caibe juinya, irʉrʉ pebiwi acoibi poyobe
patarʉ. Bapoyobe Cesarea tomarapiwi, taxantha pata. Barapo
acoibi poyobe, pomonae Cornelio itoroba.
\v 12 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi nebarai: ‘Napuna
ponde. Beitatema pontabare’, nejei. Irʉ nebarʉ pona seis
poyobe Cesarea tomara beya pomonae pejume cowʉntsiwi
Jesús. Pajojoniyan Cornelio pia botha tatsi.
\v 13 Cornelio pana netsipaeba xua pinae pia botha
tapatopatsi matatsunpin. Matatsunpin namchei: ‘Pebiwi Jope
tomara beitorobiyama, pewabinexa tsainchi pon xua ainya
wʉnbe xeina, Simón yawa Pedro.
\v 14 Barapon Simón Pedro paca tsipaebina Jesús pejume
diwesi, paca necayawa capanenebiyaenexa tsane Nacom’, jei
pinae matatsunpin poxonae pinae Cornelio tsipaebatsi, jei
Pedro barapomonaetha.
\v 15 Pedro equeicha namchi:
\p —Poxonae Jesucristo pejume diwesi paebaxoyan
Corneliobarʉtha, barapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ
tatsi tapatatsi barapomonae. Icha cain painta ichi, barichi
pomonaetha Nacom nacana jumope catsiba.
\v 16 Bapoxonae nantana pitaban Jesús pejume, poxonae pana
barai: ‘Juan saya ʉ meratha bautisaba. Ichitha Nacom
seicaya barompaya pia cuitha paca bautisaba. Ichitha Nacom
seicaya barompaya pia cuitha paca bautisabina. Bapoxonae
painya jʉntʉ coyeneintha pacata patsina Nacom pia Pejumope
tʉnaxʉ tatsi’, jei Jesús.
\v 17 Xaniwaicha beta yaputan xua Nacom nacana jumope
tʉnaxʉ cata barapomonaetha pomonae jopa judiomonae
naexanaeyo, icha cain ichi poxonae Nacom nacana jumope
tʉnaxʉ cata pata xantha poxonae Jesucristo pajume
cowʉntan. Daxota Nacom jopa cui yancatabinyo poxonae
ichichipa exana barapomonaetha, jei Pedro.
\p
\v 18 Poxonae Jesucristo pejume cowʉntsi jiwi, pomonae ena
Jerusalén tomaratha, poxonae baxua jume taerʉcʉpa moya
umenarʉcʉpa. Mataʉtano Nacom wʉnae jaintatsino.
Barapomonae namchi, jeye:
\p —¡Maisa wʉnae, irʉ Nacom nacana cui cata pomonaetha
pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua barapomonae pejume
cowʉntsiwa tsanerʉ Jesús, yawa xua jʉntema pejinompaewa
tsanerʉ! Baraxua Nacom ichichipa xua barapomonae najʉntʉ
cui coyene barapenta xua abe, petaxeinaenexa tsainchi
peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa xua jopa
weraweracaeyo, jei barapomonae.
\s Meje yabara poxonae Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi
jinompa Antioquía tomaratha
\p
\v 19 Jesucristo pia pejume cowʉntsi jiwi tatsi dʉcʉpa,
tsipei peanaepanaewi yotaba, poxonae po matacabitha Esteban
bexotsi. Barapomonae tsanarʉcʉpa, ichʉn Fenicia nacua
beya, ichʉn Chipre nacua tunaeto beya, ichʉn Antioquía
tomara beya. Barapomonae saya judiomonaetha cueicueijei
Jesucristo pejume diwesi.
\v 20 Ichamonae, pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús, Chipre
nacua tunaetopiwi, Cirene tomarapiwino, barapomonae
Antioquía tomaratha pata. Daxita barapomonae tsipaeba
pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo Jesús pejume
diwesi tatsi pon jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi.
\v 21 Barapomonae yawenatsi nawita Nacom pia peayapusʉwa
tatsi. Daxota pin bicheito pomonae jopa judiomonae
naexanaeyo, barapomonae jume cowʉntatsi Jesús, pon jiwi
Pecanamataxeinaeinchi.
\p
\v 22 Jerusalén tomaratha, Jesucristo pejume cowʉntsi jiwi
tatsi, barapomonae, jume tane xua Antioquía tomarapiwi jume
cowʉnta Jesucristo pomonae jopa judiomonae naexanaeyo.
Daxota Bernabé Antioquía tomara beitorobiyatsi.
\v 23 Poxonae Bernabé Antioquía tomaratha patopa be ita
cui wʉnaetsi xua Nacom yawena barapomonaetha. Bapoxonae
Bernabé jʉntʉ coyene weiweina. Bernabé barapomonae
barai, jeye: “Paajʉntʉcoyeneyapusʉya jinompare Nacomtha.
Mataʉtano Nacom ajʉntʉyapusʉya pajume cowʉntaponde”,
jei Bernabé.
\v 24 Bernabé pejʉntʉ coyene xanepanaein. Bapon jʉntʉ
coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tsipei
daxita i daxuan exana pocotsiwa Nacom itoroba. Mataʉtano
bichocono Nacom jume cowʉntatsi. Daxota pin bicheito jume
cowʉnta Jesús, pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi.
\p
\v 25 Nexata Bernabé Tarso tomara bewarapiya,
pewenaweneinexatsi Saulo.
\v 26 Poxonae Saulo caxinatsi baxota, Antioquía tomara
bebarʉ warapiyatsi Saulo. Baraponbe cae wei naecabe baxota,
cuidubabe pin bicheito xua Jesús pejume diwesi. Baraxota
jiwi matha Jesús pijimonae tatsi wʉn dutatsi xua
Antioquía tomarapiwi wʉn duta xua jeye:
“Cristobarʉmonae”, jeichichi barapomonae pomonae Jesús
pijimonae tatsi.
\p
\v 27 Poxonae Bernabé irʉ Saulo cataunxuae cuidubapoponabe
Antioquía tomaratha, Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi
baxota pata, Jerusalén tomara werendena.
\v 28 Bara caein jiwana pewʉn Agabo. Agabo asiya uncua
barapomonaetha. Bapon wʉnae tsiwanaya paeba. Agabo yaputane
exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Agabo namchi,
jeye: “Bexa tsane daxita carepaya nacuantha jainbo tsane”,
jei Agabo. Baraxua xainyei poxonae jʉmba matha Claudio
romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi naexana,
bapoxonae pin jainbo tsurucuae.
\v 29 Daxota Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi, pomonae ena
Antioquía tomaratha, ichipa yawena pomonae irʉ pejume
cowʉntsiwixae Jesús pomonae peenaexae Judea nacuatha.
Daxota barapomonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwixae
pebʉrʉya nanta xeina xua paratixi taitorobina. Daxita
barapomonae carepaya paratixi cata be xua po coyene cobe
itacʉpatsi xua pecatsiwa.
\v 30 Barapomonae baxua exana. Barapo paratixi Bernabé irʉ
Saulo caitorobatsibe pitiri jiwi nexa xua Judea nacua beya.
\c 12
\s Meje yabara poxonae Santiago bexotsi irʉ xua poxonae
Pedro jiwi pecʉbi botha capoinchi
\p
\v 1 Barapoxonae Herodes pon Judea nacuapiwi peyanacua
ewatsinchi, bapon tamropata pitaba xua pomonae Jesús pejume
cowʉntsiwi tatsi peraxa exanatsi.
\v 2 Herodes itoroba pia jiwi, xua pin cusitha Santiago
pebexubiwatsi, pon Juan peweicho tatsi.
\v 3 Herodes jume tane xua judiomonae tsita xanepanatsi xua
Santiago bexotsi. Daxota Herodes cui itoroba piamonae xua
Pedro pewaetabiwatsi xua pecaponaenexatsi jiwi pecʉbi
botha. Baxua exana poxonae Pascua wʉn matacabintha poxonae
jiwi pan xane po pan xua jopa xeinaeyo levadura xua
pocotsiwa cotowa exana.
\v 4 Poxonae Pedro jiwi pecʉbi botha eca, soldadomonae
yapucaumena, Pedro yapucaumeinchi. Soldadomonae, cuatro po
bicheito matabʉxʉyobe. Cae matabʉxʉyo xeina be cuatro
poyobe. Be cae matabʉxʉyo tamroropatapona poxonae
yacaincha umeneibatsi Pedro. Herodes yabara nanta xeina xua
peexanaewa tsane xua Pedro pin bicheito peitabaratha
cuaranotinchi pepa tomaratha poxonae Pascua wʉn matacabin
yapu caewina.
\v 5 Awiya came Pedro jiwi pecʉbi botha eca. Ichitha Jesús
pejume cowʉntsiwichi jume daunweya wʉca Nacom, Pedro
tawʉcatsi.
\s Meje yabara poxonae Nacom, Pedro capanepatsi jiwi pecʉbi
bo weya
\p
\v 6 Herodes merawi nanta xeina xua baya tsane Pedro
cuaranotinchi pepa bicheitotha peitabaratha. Barapo
merawitha, abʉ cataunxuae Pedro nantiya cobe nain
camaituncuatsibe soldadomonaepinbe. Irʉ soldadomonaepinbe
yacaincha uncuabe jiwi pecʉbi bo boupa.
\v 7 Caena nainya Jesús pia matatsunpin tatsi Pedro tsita
naitʉtatsi. Jiwi pecʉbi botha pin coicha pentha tsuxubi
bichocono. Matatsunpin Pedro yaʉbaxotsi. Nexata Pedro
nacosataxuba. Matatsunpin namchi, jeye: “Pedro, nanainya
nonta ponde”, jei matatsunpin. Bapoxonae Pedro nantiya cobe
nain jopeicabe iratha.
\v 8 Bapoxonae matatsunpin Pedro baraichi, jeye: “Coreinya
bocoto bichocono nacoto epa catʉtabare. Nainya nataxu
xatare jinya nenataxu xatatsiwa”, jei. Baraxua Pedro exana.
Equeicha matatsunpin namchi, jeye: “Pire jinya camisa po
paparuwa xua nainya weruyame. Antha nepuna ponde”, jei
matatsunpin.
\p
\v 9 Nexata matatsunpin Pedro pecoiboto bepuna joniya,
pesato beya. Ichitha Pedro xapain jopa naita cui coyene
taeyo xua jiwi pecʉbi bo wepuna joniya matatsunpin. Saya
nanta xeina be amachinae.
\v 10 Pedro irʉ matatsunpin xenta joniyabe soldadomonaepin
pon yacaincha uncua ichaxota Pedro etatsi. Bapoxonae
equeicha icha soldadomonaepin xenta joniyabe pon ewatuncua
pepa boupa xua pesatotha. Pedro irʉ matatsunpin peboupa
penainwa xua peyacaincha dutsiwa bara wejoniyabe tomara
beya. Barapo boupa jemeicha nacoibo yausaranaxuba. Pedro
matatsunpinno namtotha ponabe. Poxonae icha namtotha
patopabe bapoxonae jemeicha matatsunpin Pedro cuenta
aichurucuaetsi tomara namtotha.
\p
\v 11 Barapoxonae Pedro xaniwaicha naita cui coyene tane.
Bapon nabarai, jeye: “Bara yatsicaya xainyei Jesús pia
matatsunpin inta itoroba tsipei metha bepa necapanepae
Herodes pia xainya weya tatsi xuano xua judiomonae pia
xainya weya tatsi, pomonae ichichipa abe inta peexanaewa”,
najei.
\p
\v 12 Poxonae baxua nacui cananta xeina, Pedro pona María
pia bo tatsi beya. Bapowa Juan pena tatsi. Juan icha wʉn
xeina, Marcos. María pia botha tatsi pin bicheito nacaetuta
pewʉqueibinexa Nacomtha. Baxota Pedro patopa.
\v 13 Pedro curara coiboto dadacata. Yabʉyo powa pewʉn
Rode muxu naya pia yaputaetsi pon patopa.
\v 14 Poxonae barapowa Pedro jume copi tainchi xua wawai
abʉ jopa saranaxubiyo peboupa. Bapowa bichocono jʉntʉ
coyene weiweina daxota caibe cuinaya piamonae tsiwʉn caya.
Namchi:
\p —Pedro curara coibototha uncua, jei Rode.
\p
\v 15 Barapomonae namchi, jeye:
\p —¡Apara camatayaiba! jei.
\p Equeicha bapowa jume nota, jeye:
\p —¡Babara xainyan, Pedro bapon yatsicaya! jei.
\p Equeicha barapomonae jume nota, jeye:
\p —Metha apara Pedro pia matatsunpin tatsi, pon yantatsi,
\m jei.
\p
\v 16 Awiya came Pedro peboupa dacadacatuncua. Poxonae
barapomonae peboupa saranaxoya, Pedro yabara najʉntʉ
coyene benaecaeya tainchi.
\v 17 Pedro pecobetha moya jume matawenta. Cotacaya Pedro
diwesi tsipaeba barapomonae xua bayatha capanepatsi jiwi
pecʉbi bo weya, xua Jesús capanepa pon jiwi
Pecanamataxeinaeinxae tatsi. Pedro namchi, jeye:
\p —Barapo diwesi Santiago patsipaebare irʉ ichamonae
patsipaebare pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi, jei
Pedro.
\p Barapoxonae Pedro icha namto be-iya.
\p
\v 18 Poxonae baya pentha tsina soldadomonae nabenaenompa
tsipei jopa yabara yaputaeyo po coyene xua Pedro
aichurucuae.
\v 19 Herodes soldadomonae itorobatsi xua jeitatsi Pedro.
Ichitha jopa Pedro taebichi. Daxota Herodes cana exana xua
barapo soldadomonae natsiaenae cuenta pepanepaexae Pedro.
Barapoxonae Herodes icha soldadomonae cui itorobatsi xua
barapo soldadomonae jutebinchi. Barapoxonae Herodes Judea
nacua wewarapiya, Cesarea tomaratha pepoponaenexa.
\s Meje yabara poxonae Herodes tʉpa
\p
\v 20 Herodes pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi,
bapon Tiro tomarapiwi casebatsi irʉ Sidón tomarapiwino
casebatsi. Bequein bayatha copiya Herodes itoroba pexaewa
barapo tomarabe nexa ichitha anoxuae jopa daichiyo poxoru
Herodes caseba barapo tomarapiwibe. Daxota Sidón tomarapiwi
irʉ Tiro tomarapiwino itoroba pebiwi pesiwa ponaenexa
tsainchi Blasto pon peainya cui jiton xua Herodes pon
tanacuitatsi. Barapomonae ichichipa xua Herodes xaniwaicha
caewa be piamonae exana, daxota barapomonae Blasto
tsipaebatsi xua barapomonae peyabara jume yawenaenexatsi xua
poxonae petsipaebinexatsi Herodes.
\v 21 Daxota Herodes wʉn duta, barapo matacabi, po
matacabitha xua Herodes siwa ponaeinchi barapomonae. Poxonae
matacabi tsuxubiba barapo matacabitha Herodes pia paparuwa
nama xatataba po paparuwa tsobia, pocotsi paparuwan nama
xataba pentacaponaewi. Bapoxonae pia peecaewatha eca.
Herodes piamonaetha tsipaeba.
\v 22 Nexata barapomonae wawai Herodes baraichi, jeye:
“¡Apara xua bapon paeba, jopa be pebinyo, apara bara nacom
tsecae!” jei barapomonae.
\v 23 Bara caena bapoxonae Nacom pia matatsunpin tatsi
Herodes iratha xotsi. Iratha xotsi yaitama bapon jopa Nacom
barʉ cui itura jinaetsi poxonae pia coya Nacom naexana. Oro
ʉnʉ caewita poinchi. Jana caewita poinchino. Tsapita
poinchino. Herodes tʉpanaicha.
\p
\v 24 Pomonae xua jume cowʉnta Jesús, barapomonae tajʉ
tsipaebapona Nacom Pejume Diwesi daxita nacuantha. Daxota
daxita pinmonae jume cowʉntatsi Jesús.
\p
\v 25 Poxonae Bernabé Saulono nacui wetabe baxua,
Jerusalén tomara wewarapiyabe. Antioquía tomara
bewarapiyabe. Juan Marcos barʉ warapatsi.
\c 13
\s Meje yabara poxonae Bernabé Saulono Nacom Pejume Diwesi
caponabe
\p
\v 1 Baraxota Antioquía tomaratha jiwana jinompa pomonae
pejume cowʉntsiwi Nacom pomonae Nacom pia peitorobi jume
pepaebiwi irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia
peitorobi coyene. Barapomonae meje: Bernabé irʉ Simón pon
icha wʉnno, Negro baraichi, irʉ Lucio Cirene tomarapin
ecarʉ. Irʉ Saulo ecarʉ. Irʉ Manaén ecarʉ, pon Herodes
bayatha caepinbe naexanabe xua nacuara wichaba ponabe.
Herodes Galilea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi naexana.
\v 2 Caentacabi, poxonae barapomonae Nacom pejume coyene
canatsipaeba exana, yawa yabara nainbota, barapoxonae Nacom
pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi barapomonae tsipaebatsi, jeye:
“Paitorobare Bernabé, Saulono, petsipaebinexa tsanebe
Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi po penacuichiwa baponbe
bayatha tsiwabanbe”, jei Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.
\p
\v 3 Nexata poxonae xua Nacom wʉca najume weta, xuano
poxonae weta xua yabara nainbota, barapoxonae Bernabé
Saulono pecobetha mataboco jayabatsibe. Bapoxonae
napeyabatsibe.
\s Meje yabara poxonae Nacom pia peitorobi jiwi tatsi, Nacom
pia diwesi tatsi cueicueijei Chipre tunaetotha
\p
\v 4 Bapoxonae Bernabé Saulonʉrʉ itorobatsibe Nacom pia
Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Seleucia tomara bewarapiyabe.
Bapoxonae ponabe jeratha po naetha po nae pin nae, petunaeto
beya. Barapo tunaeto pewʉn Chipre.
\v 5 Poxonae patopa Salamina tomaratha, Nacom pia pexeinya
diwesi tatsi cueicueijei judiomonae pia penacaetutsi bontha
tatsi. Juan Marcos bichi napona Bernabé Saulono
peyawenaenexatsi.
\p
\v 6 Barapoyobe daxita barapo tunaeto matawacaicha enapona
petsipaebinexa Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi.
Bapoxonae Pafos tomaratha pata. Barapo tomaratha bapoyobe
caxinabe judiomonaepin pon pewʉn Barjesús. Bapon Barjesús
mara pexeinaein, pon saya naeraba paeba. Bapon Barjesús
namchi, jeye: “Xan tacueicueijein Nacom nexa”, jei.
\v 7 Barapon napuna poneiba pontha pon Chipre tunaetopiwi
peyatunaeto ewatsinchi ponxae pewʉn Sergio Paulo. Bapon
Sergio Paulo peyaputaein. Bernabé Saulono wabatsibe pia
jume taetsibe xua Nacom Pejume Diwesi tatsi pepaebiwa.
\v 8 Barapon pon mara pexeinaein icha wʉn xeina, griego
jume, “Elimas”, baraichi. Bapon Bernabé Saulono jume
yancatabatsibe, tsipei jopa ichipaeyo xua Sergio Paulo jume
cowʉntsina Nacom Pejume Diwesi.
\v 9 Nexata Saulo, pon icha wʉnxae Pablo, Nacom pia
Pejumope tʉnaxʉ tatsi jʉntʉ coyene yʉcatsi. Pablo
bichocono pexainya beya tane.
\v 10 Pablo barai, jeye:
\p —¡Barjesús, xam pon jiwi nemuxuitorobeibin, abe
neexanaein, cauri pexantom, daxita xua pewʉnaewan
neaichaxaibim! ¿Eta xua daichim jiwi cui yancababeibame xua
pejume cowʉnteibiwa Jesús, pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi?
\v 11 Bara anoxuae Nacomtha natsiaenae cuentsiname. Daxota
caitacuere piontababa. Jopa caeto pesato taem tsane, beya
poxonae matapainya Nacom copatsina xua netaewa tsane, jei
Pablo.
\p Bapoxonae Elimas nainya itata quirei. Bapon ichawa beya
ichʉn nacobena jayaba, pecobe caponaenexatsi peitata
nacʉtsinxae.
\v 12 Poxonae Sergio Paulo baxua tane bapoxonae bapon Nacom
jume cowʉntatsi tsipei tsita wʉnaetsi pocotsiwa Pablo
Bernabeno yabara cuidubabe Nacom pon jiwi
Pecanamataxeinaeinchi.
\s Meje yabara poxonae Bernabé Pablono Antioquía tomaratha
ecabe xua Pisidia nacuatha
\p
\v 13 Pablo irʉ pijimonae tatsino Pafos tomara wewarapiya.
Perge tomara be-iyiya jeratha, po nae pin nae. Perge
tomaratha pata, Panfilia nacuatha. Barapo nacuatha daxita
barapomonae Juan Marcos wʉ pona. Barapoxonae Jerusalén
tomara bewarapiya.
\v 14 Nexata Pablo irʉ pijimonae tatsi Antioquía tomara
be-iyiya. Barapo tomara Pisidia nacua nacacuita ecabe.
Barapo matacabitha, po matacabitha pentaquei seicae
matacabitha, judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi pata,
yawa enoundeca.
\v 15 Baraxota ichʉn yoroba Moisés pia peitorobi coyene
diwesi tatsi. Yawa yoroba xua Nacom peitorobi jume pepaebiwi
paeba. Bapoxonae poxonae najume weta pentacaponaewi, pomonae
peyabara umenaewi penacaetutsi bo, barapomonae Pablo wabatsi
irʉ piamonae tatsi wabatsi. Barapomonae jeye:
\p —Pata tajiwimonaem, icha paxeiname diwesi, po diwesi xua
barapomonae pejʉntʉ coyene tsacabiwatsi xua jʉntema
pejinompaewa nexa barapomonae pomonae xote ene, bara moya
papaebare barapo diwesi, jei barapomonae.
\p
\v 16 Nexata Pablo asiya uncua. Pecobetha jume matawenta xua
moya peenaenexa. Pablo barai, jeye:
\p —Incane pajume taema, israelmonae pam, irʉ paxamno
pomonae Nacom abe paca necaexanaeyainwa pam xua icha abe
paexaname, pomonae judiomonae jopa naexanaeyo pam.
\v 17 Wamo susato jiwi, pomonae Israel piamonae, barapomonae
Nacom cana exana xua barapomonae nayoyotapona beya xua pin
bicheito naexanapona, poxonae cataunxuae Egipto nacuatha
jinompa. Nacom itapeta waba barapomonae, xua
petanaexanaenexatsi pijimonae jiwana tatsi. Daxota Nacom pia
peayapusʉwatha wamo jiwi capanepatsi Egipto nacua weya.
\v 18 Wamo jiwi ira xuepana susato tsurucuae nacua beya
warapa cuarenta po weibe. Nacom yaweneiba barapomonae
bequein barapomonae abe exaneiba cuarenta po weibe.
\v 19 Wamo susato jiwi tsimaxʉ dubatsi Nacom poxonae
jutebatsi Canaán nacuamonae. Nacom caewitaxuba Canaán
nacuamonae siete po bicheito matabʉxʉyobe. Wamo susato
jiwi barapo ira xuya catatsi, Nacom cata.
\v 20 Daxita baraxua Nacom exana barapomonaetha
cuatrocientos cincuenta po weibetha.
\p “Bapoxonae Nacom jiwana cana exana pomonae jiwi peyabara
paebiwichi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae
pentacainompaenexa tsane barapomonae. Nacom baxua exana beya
poxonae pon pewʉn Samuel popona pon Nacom pia peitorobi
jume pepaebin.
\v 21 Nexata israelmonae Nacomtha wʉca pon be yatsicaya
barapomonae barompaya itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi
tsane. Daxota Nacom taexana barapomonaetha pon pewʉn Saúl,
Cis pexanto tatsi, pon Benjamín pia pemomoxi susato jiwana
tatsi. Bapon Saúl, pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsin
naexana cuarenta po weiyobe.
\v 22 Bapoxonae Saúl cui matawentatsi Nacom abe
peexanaexae. Equeicha exana ichʉn pon jiwi itorobiya pia
pepa peewatsinchi, pon pewʉn David. Nacom yabara jume jei
David: ‘David tan, pon Isaí pexanto. David netsita jʉntʉ
coyene xanepana yawa wʉnae exanano. David itapeta exanaena
daxita pocotsiwa ichichipan’, jei Nacom.
\v 23 David pia pemomo susato jiwana tatsi, bapon pewʉn
Jesús. Jopa cain bayatha Nacom Pejume Diwesi paebi
penamchixae Jesús capanepa Israel nacuamonae. Baraxua caena
bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta.
\v 24 Pewʉnaeya poxonae Jesús tamropata pitabina xua
pecuidubiwa Nacom nexa copiya matha Juan daxita Israel
nacuapiwi tsipaeba xua pinae bewa nacui barapentsina abe
peexanae cuiru coyenein xua Nacom petsita xeinaenexatsi icha
jʉntʉ coyenein, xuano xua bewa pinae nabautisabina.
\v 25 Poxonae Juan bara imoxoyo tʉpa, jeye: ‘¡Jopa daponyo
xan, pon xua payabara nanta xeiname, pon Mesías baraichi.
Cotacaya ichʉn patopaena xua pon nepuna patopaena.
Pocotsiwa bapon exana bichocono ainya cui beyacaincha
pocotsiwa exanan. Bichocono pin ura tsita xeinan xua daxota
bewa jopa tataxu mʉ isanaxubiwa tsane pia penataxu
xatatsiwa tatsi’, jei Juan”, jei Pablo.
\p
\v 26 Equeicha Pablo jeye: “Tamonae pam, Abraham pia
pemomoxi susato jiwi tatsi pamxaem, irʉrʉ pomonae Nacom
abe paca necaexanaeyainwa pam xua icha abe paexaname. Nacom
pacata itoroba barapo pecapanenebiyae diwesi jume po diwesi
Juan yabara paeba.
\v 27 Barapomonae pomonae Jerusalén tomaratha jinompa irʉ
pia pentacaponaewi tatsi jopa Jesús yaitaetsi po coyene xua
bapon apara Mesías. Mataʉtano barapomonae jopa yaputaeyo
xua bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi yabara wʉnae
tsiwanaya paeba xua bexa Jesús cana exanaeinchi. Pentaquei
seicae matacabitha poxonae ichamonae yoroba po diwesi xua
Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi tina, judiomonae pia
penacaetutsi botha tatsi barapomonae jopa yabara yaputaeyo
barapo diwesi. Poxonae Jesús naetotha tʉparucua exanatsi,
barapomonae nanta jʉpiya exana Jesustha icha be pocotsi
coyeneya bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi paeba.
\v 28 Barapo judiomonae jopa xeinaeyo po coyeneya xua Jesús
pebexubiwa tsainchi. Bequein Jesús jopa abe exanaeyo
ichitha barapomonae Pilato wʉcatsi xua Pilato itorobina
soldadomonae xua Jesús pebexubiwa tsainchi.
\v 29 Barapomonae exana daxita po coyene bayatha xua Jesús
yabara wʉnae tsiwanaya paebatsi Nacom Pejume Diwesitha.
Barapoxonae Jesús pijimonae petʉpaein naeto wepichicatsi.
Pijimonae mʉthʉtha xotsi petʉpaein pitapatororo
mʉthʉtha.
\v 30 Ichitha Nacom, Jesús equeicha caewa asʉ exanatsi
petʉpae cuiru coyene weya.
\v 31 Matha cain Jesús puna jinompeibatsi ichamonae poxonae
Galilea nacuatha popona, Jerusalén tomarathano.
Barapomonaetha equeicha Jesús tsita naitʉta ducuanaebiya
ainya matacabi dapaein. Pomonae Jesús bayatha tsita
naitʉta, barapomonae apara pomonae xua anoxuae daxita
tomaran tsipaeba dubenanaebiya Jesús yabara.
\p
\v 32 “Daxota paca tsipaebatsi Jesucristo pia pexeinya
diwesi jume xua bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta
wamo susato jiwitha.
\v 33 Baxua Nacom exana poxonae Jesús equeicha asʉ
exanatsi. Nacata exana poxoru waxainchi wamo susatopiwi
pijimonaetsi. Icha be pocotsi coyeneya bayatha tina Nacom
Pejume Diwesitha xua salmos penaxʉnae weixi diwesintha, po
wei xua ichaxota ‘dos’, jei xua jeye: ‘Xam, taxantom, itawan
caexanatsi bara’, jei.
\v 34 Nacom, Jesús asʉ exanatsi, xua equeicha jopa
petʉpaenexa tsane, xua equeicha jopa tsabanuncuae tsane.
Daxota jei pejume diwesitha: ‘Paca catinchi xua bayatha
David tayabara tsiwʉnae muxu dutan’, jei.
\v 35 Daxota pon xua tina salmos penaxʉnae weixi
diwesintha, barapo diwesintha Nacom baraichi: ‘Jopa copatsim
xua nexanto petsabanuncuaewa tsane pon bichocono pejʉntʉ
coyene xanepanaein’, jei.
\v 36 Xainyei, David exana xua Nacom ichipa poxonae barʉ
popona Israel nacuapiwi. David bayatha tʉpa. Mʉthʉtha
xotsi ichaxota pamo jiwi tatsi yamʉthʉ umena. Yawa bayatha
tsabanuncua.
\v 37 Ichitha barapo pepon po pepon Nacom asʉ exana, barapo
pepon jopa tsabanaeyo.
\v 38 Tamonae pam, maisa bepayabara yaputaename Jesús po
coyene xua bapon Jesús pacata cayawa tʉpa abe painya
neexanae cuiru coyenein xua daxota Nacom jʉntemaina barapo
abe painya neexanae cuiru coyenein.
\v 39 Tsipei Jesús tʉpa daxota daxita pomonae jume
cowʉnta bapontha, Nacom jʉntʉ coyene wʉnaetsina. Bequein
jiwi exana daxita pocotsiwa Moisés pia peitorobi
coyenewatha itoroba, ichitha barapo coyenewa bapana jopa
jiwi jʉntʉ coyene xanepana exanaetsi abe pia peexanae
cuiru coyenein tatsi weya.
\v 40 Dota, icha metha jopa Nacom pajume cowʉntsipaem, bara
paichim tsipae icha be pocotsi coyeneya bayatha pomonae
Nacom peitorobi jume pepaebiwi yabara tina. Namchiya tina,
jeye:
\q
\v 41 ‘Ja, jiwi pecui caponaemonae pam,
\q bara pana nabenaecare, pawerapare.
\q Xan, Nacom, anoxuae exanaein bichocono pepa
\q pewʉnaewa poxonae cataunxuae pajinompame.
\q Baxua xua exanan, jopa pajume cowʉntsim,
\q bara bequein ichamonae paca tsipaeba’,
\q jei Nacom”, jei Pablo.
\p
\v 42 Pablo, irʉ pia pepuna ponaewichi daxita barapoyobe
judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi wejojoniya. Pomonae
baxota umena pomonae jopa yacuiya naexanaeyo xua judiomonae
penaexanaewa, barapomonae Pablo wʉcatsi xua bepa pinae
Pablo equeicha cuidubina po diwesi anoxuae paeba xua
equeicha icha diwesi mataropeichiya cuidubina xua icha
mataqueitha tsane xua pentaquei seicae matacabitha.
\v 43 Poxonae najume weta Pablo irʉ Bernabé, puna
poinchibe judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae
naexanaeyo. Barapomonae Nacom jume cowʉnta nawita icha
judiomonae ichi. Pablo Bernabeno tsipaebabe barapomonae:
“Nacom pajume cowʉnta dubenanaebiyama xua Nacom wʉnae pia
pacata exanaenexa painya jʉntʉ coyeneintha pia paca
necaantobexae”, jeibe.
\p
\v 44 Icha matacabi, po matacabitha pentaquei seicae
matacabitha, pin bicheito pomonae tomaratha ena, nacaetuta
xua pejume taenexa Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi, pon
Pecanamataxeinaeinchi jiwi.
\v 45 Ichitha poxonae judiomonae pinmonae necota, jume uwa
tsipei pinmonae nacaetuta pejume taenexatsi Pablo. Pablo
jume matawentatsi xua paeba yawa tsʉmʉ jume barʉ
paebatsino.
\v 46 Nexata Pablo Bernabeno tsipaebabe barapomonae. Jopa
auriya paebiyobe. Jeibe:
\p —Bara xanepana xua copiya Nacom Pejume Diwesi paca
tsipaebatsi pomonae judiomonae pamxaem. Daichitha, jopa
bepajume taem barapo diwesi tsipei jopa paichichipaem xua
painya nexeinaewa peajʉntʉyapusʉwa po peajʉntʉyapusʉwa
ataya tsiteca. Daxota anoxuae ichamonaetha pata tha ponaetsi
pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo.
\v 47 Pata Tanecanamataxeinaein Nacom pana itoroba. Pana
baraino, jeye:
\q ‘Paca exanatsi xua painya neyawenaewa
\q daxita pomonae jopa judiomonae naexanaeyo
\q xua xanepanaeya pejinompaenexa tsane.
\q Mataʉtano paca exanatsi xua beta
\q painya netsipaebinexa Nacom Pejume
\q Diwesi daxita nacuantha, xua jiwi
\q pecapanenebiyaenexa tsainchi Nacom abe pia
\q peexanae cuiru coyenein weya tatsi’,
\q jei Nacom, jei Pablo.
\p
\v 48 Poxonae baxua jume taerʉcʉpa, pomonae jopa
judiomonae naexanaeyo, barapomonae bichocono jʉntʉ coyene
weiweinarʉcʉpa, jʉntema jinompano. Pablo tsipaebatsi:
“Nacom Pejume Diwesi jume xeica. Bichocono jume wʉnae”,
jei. Daxita barapomonae jume cowʉnta pomonae Nacom cuita
itapeta petaxeinaenexa tsainchi peajʉntʉyapusʉwa, po
peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca.
\v 49 Barapomonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi
daxita nacuantha tsipaeba Jesús pia pexeinya jume diwesi
tatsi, pon jiwi Pecanamataxeinaein.
\v 50 Ichitha judiomonae anaepana exana yabʉxi powaxi Nacom
cananta xeinatsi bichocono. Yawa pebiwi pomonae peainya cui
jiwi, barapo pebiwi anaepana exanatsirʉ. Irʉ judiomonae
Pablo Bernabeno abe yabara cueicueijeichibe, daxota daxita
jiwi Pablo irʉ Bernabé casebatsibe. Barapo jiwi Pablo
Bernabeno itawetaxotsibe pia nacua beya.
\v 51 Nexata Pablo Bernabeno nataxu nʉnʉtababe tsorobo.
Baxua exanabe petsita itapeinya xeinaenexa po coyene
bapomonae abe exana poxonae jume itaweta Nacom Pejume
Diwesi. Barapoxonae warapabe Iconio tomara beya.
\v 52 Ichitha pomonae Jesús jume cowʉnta, barapomonae
bichocono jʉntʉ coyene weiweina. Mataʉtano barapomonae
jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.
\c 14
\s Meje yabara poxonae Pablo Bernabeno Iconio tomaratha
poponabe
\p
\v 1 Iconio tomaratha Pablo Bernabeno judiomonae pia
penacaetutsi botha tatsi joniyabe. Beta paebabe daxota
pinmonae Jesús jume cowʉnta. Judiomonae jume cowʉnta,
irʉrʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo jume cowʉnta
Jesús.
\v 2 Ichitha po judiomonae jopa Jesús pejume cowʉntsiwichi
barapomonae cui tsacaba pomonae jopa judiomonae naexanaeyo
cui tsacabatsi. Daxota barapomonae pomonae jopa judiomonae
naexanaeyo abe yabara nanta xeina xua pomonae Jesús pejume
cowʉntsiwi tatsi abe yabara nanta xeinatsi.
\v 3 Pablo Bernabeno barapo tomaratha ecabe. Ainya matacabi
dapaein baraponbe ecabe baraxota. Nacom Pejume Diwesi jume
daunweya cueicueijeibe Pecanamataxeinaein nexa. Baponbe
Nacom cata pia peayapusʉwa peexanaenexabe pexeinya petsita
itʉtsi coyenewan. Poxonae jiwi cui tane xua baponbe
exanabe, barapo jiwi yaputane xua Nacom yawena baponbe,
peantobexaetsibe.
\v 4 Daxita jiwi tomaratha be ainya jiwibe natsababe.
Ichamonae judiomonae ichichipa. Ichamonae Jesús pia
peitorobi jiwi tatsi ichichipa. Daxota ainya bicheitobe
nacana exanabe.
\v 5 Nexata bapoxonae judiomonae irʉ pomonae jopa
judiomonae naexanaeyo pebʉrʉya yabara jume barʉ nanta
xeinarʉcʉpa xua pentacaponaewi paeba po coyene xua Pablo
yawa Bernabé abe peexanaewa tsainchibe xuano xua ibotontha
pecuinbabinexatsibe.
\v 6 Poxonae Bernabé Pablobe jume taebabe nainya
naetsirucuabe Listra tomara beya, Derbe tomara beyano.
Barapo tomarabe Licaonia nacuatha ecabe. Mataʉtano icha
tomaran beya ponabe Pablo Bernabeno xua po tomaran ena
barapo Licaonia nacuatha.
\v 7 Barapo tomarantha cuiduba ducuanaebiyabe Jesús pia
pexeinya jume diwesi tatsi.
\s Meje yabara poxonae Pablo Listra tomaratha ibotontha
cuinbabatsi
\p
\v 8 Listra tomaratha pebin popona pon pemʉbinchi, pon xua
jopa peponaein. Bapon pexuyotha caena yawa naexaneca, xuano
bapana jopa ponae.
\v 9 Bapon pon pemʉbinchi Pablo jume tainchi xua pocotsiwa
cueicueijei. Pablo pemʉbinchi tane. Pablo nanta xeina, xua
pon pemʉbinchi bara Nacom jume cowʉntatsi. Pablo nanta
xeinataba xua axaibi peexanaewa tsainchi pon pemʉbinchi.
Daxota bichocono Pablo naita cui duya bapontha beya.
\v 10 Nexata Pablo jume daunweya barai, jeye:
\p —Asiya uncuare, jei.
\p Pon pemʉbinchi asiya uncuatabiya jirawʉna yawa nainya
ponano.
\v 11 Poxonae Pablo cui tainchi barapomonae, jume daunweya
wawai pin jumetha, Licaonia pijumetha tatsi:
\p —¡Nacombe be pebin jʉta tsecae waxainya berena
patopabe! jei.
\p
\v 12 Barapomonae namchi: “Maisa Bernabé bara mexeya nacom
tsecae, po nacom pewʉn Zeus. Irʉ Pablo bara mexeya icha
nacom tsecae, po nacom pewʉn Hermes”, jei. Barapomonae
bapo wʉn duta poxoru tsipei Pablo penantacapaebin tsecae.
\v 13 Irʉ barapo nacom Zeus pia sacerdotemonaepin xeinarʉ,
pon Zeus wʉnae jainteibatsi pia penacaetutsi bo tatsitha.
Barapo penacaetutsi bo uncua tomara coiboto juma weya.
Barapo sacerdotepin vaca pebton wiyaba pentonon
pecaponaenexa Zeus pia penacaetutsi botha tatsi. Barapo
tomarapiwi irʉ Zeus pia sacerdotepin ichichipa juteba vaca
pebton petautsinexa xua petuxusi exanaenexa Pablo irʉ
Bernabé nexabe pia Pablo irʉ Bernabé yabara nanta
xeinaebe barapomonae xua barapomonae bara pejʉntʉ coyene
xanepanaewi.
\v 14 Bernabé Pablobe jume tanebe xua taexanaeinchibe baxua
barapomonae. Bapoxonae anaya nama paparuwa tsitsinaxubabe.
Cuinaeponaya wawaibe poxoru aichaxaibibe xua baxua
barapomonae exanaena. Jeibe:
\p
\v 15 —¿Eta xua daxua pana canaʉtame? Apara saya jiwi
panbe. Be paxam paichim bara paichinbe. Papatopanbe tsipei
apara pata paca catsipaebinexa tsainchi xua painya nenacui
barapentsiwa tsane barapo coyenexi xua jopa pecui
xanepanaewiyo. Maisa Nacomtha panantana pende. Barapo Nacom
pon peantʉcuiyapusʉn, exana peitaboco, iranno, pin
meneinno. Daxita xua xuanno yawa muxuna dubena tsiniya Nacom
bayatha exana.
\v 16 Wawʉnaeya Nacom cui copata daxita nacuapiwi xua bara
pejinompaenexa icha be pocotsi coyeneya ichichipa xua
pejinompaewa. Daxita jiwi pia cui nata exana saya.
\v 17 Nacom xua pewʉnaewan nacopiniwa tsita itʉba daxota
jiwi naita cui coyene tane xua Nacom exana. Barapon Nacom
apara pon ema pacata itorobica, pexuwiwanno paca tsijain
exaneica catsicano. Pexaewa paca cata. Paca jʉntʉ coyene
weiweina exana, jei.
\p
\v 18 Bequein Bernabé Pablobe jume daunweya yabara paebabe
baraxua, awiya barapomonae ichichipa jutebina vaca pebton
xuano xua wʉnae pejainchinexatsibe Pablo irʉ Bernabé.
Barapomonae muxu pejutebi vaca daichitha jopa jutebiyo.
\p
\v 19 Bapoxonae judiomonae pomonae jopa pejume cowʉntsiwi,
Antioquía tomara weparena, irʉrʉ Iconio tomara weparena.
Daxita barapo judiomonae Listra tomarapiwi barʉ
cueicueijeichi pebarʉ anaepanaenexatsibe Pablo irʉ
Bernabeno. Nexata barapomonae Listra tomarapiwi ibotontha
cuinbabatsi Pablo. Barapomonae najʉntʉ coyene xeina xua
bayatha tʉpa Pablo. Pablo tomara coiboto juma
bejojontapoinyatsi.
\v 20 Jesús pejume cowʉntsiwichi Pablo cacuita mata
wacaicha umenarʉcʉpatsi. Bapoxonae Pablo asiya uncuataba.
Equeicha tomara bepoinya. Icha mataqueitha Bernabé Pablobe
Derbe tomara beya ponabe.
\p
\v 21 Barapoxonae Bernabé Pablobe muxu tsipaebabe Jesús
pia pexeinya jume diwesi tatsi. Pinmonae jume cowʉnta
Jesús. Equeicha bapoxonae Listra tomara beya, caibeya
ponabe. Iconio tomarano, Antioquía tomara beyano bara
bewarapiyabe.
\v 22 Bernabé irʉ Pablo barapo tomarantha jʉntʉ coyene
tsacababe pomonaetha pomonae pejume cowʉntsiwi xua
xanepanaya pejinompaewa tsane. Mataʉtano cui itorobabe
barapomonaetha xua bewa barapomonae beta xanepanaya jume
cowʉnta dubenanaebiyaena. Barichino mataʉtano tsipaebabe
xua pinae poxonae ichamonae pepatsiwa tsane Nacom pia
peitorobi nacua beicha bewa matha ajʉntʉcoyenetane
exaneibinchi xua ichamonae taexanaena.
\v 23 Bernabé Pablobe tamroropata itapeta tsiniyabe pitiri
jiwi daxita Jesús pejume cowʉntsiwi pia penacaetutsi
bontha. Barapo pitiri jiwi itapetatsi peyawenaenexa xua
peyawenaenexatsi pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi. Poxonae
daxita najume weta xua Nacomtha petsipaebiwa, xuano xua
yabara nainbota pitiri jiwi nexa, barapoxonae Pablo irʉ
Bernabé, Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, jeichichi:
“Nacom, barapo pitiri jiwi beta eenare jinya necajume
cowʉntsixae”, jeibe.
\s Meje yabara poxonae Bernabé irʉ Pablo Antioquía
tomaratha equeicha caibe patopiyabe xua po tomara peecaexae
Siria nacuatha
\p
\v 24 Copiya matha Pisidia nacua bewarapiyabe. Bapoxonae
Panfilia nacuatha patopabe.
\v 25 Jesús pia pexeinya jume diwesi tsipaebabe Perge
tomaratha. Barapoxonae equeicha Atalia tomara bewarapiyabe.
\v 26 Baraxotiya Atalia tomaratha Antioquía bewarapiyabe
jeratha, po naetha po nae pin nae. Antioquía tomara barapo
tomara ichaxota bayatha matha barapomonae Bernabé irʉ
Pablo tawʉcatsibe Nacomtha poxonae juntucuru warapabe.
Bayatha cain barapo Antioquía tomarapiwi tawʉca Nacomtha,
xua Nacom beta eenaena peantobexae xua Pablo irʉ Bernabeno
beta eenaeinchibe poxonae nacuitabe Nacom pia penacuichiwa.
Baxota equeicha Pablo Bernabeno pecoutha patopabe tsipei
barapo pia penacuichiwabe bayatha wetabe.
\v 27 Bernabé irʉ Pablo poxonae patopabe Antioquía
tomaratha caetutabe pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús.
Baponbe barapomonaetha tsipaebabe po coyene bayatha Nacom
Pablo irʉ Bernabé taexanatsibe. Mataʉtano tsipaebabe xua
Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, pomonae jopa judiomonae
naexanaeyo tacopatatsi xua irʉ barapomonae peitacʉpaewatsi
xua pejume cowʉntsinexatsi Jesús.
\v 28 Bernabé irʉ Pablo baraxotiya ainya dapaein naecabe
barapomonae pia xantha tatsi pomonae Jesús pejume cowʉntsi
jiwichi.
\c 15
\s Meje yabara poxonae nacaetuta Jerusalén tomaratha Jesús
pia peitorobi jiwi tatsi irʉ penapatae jiwi
\p
\v 1 Barapoxonae irʉ pebiwi, pomonae Judea nacuatha
jinompa, pata Antioquía tomaratha. Barapomonae tamropata
notarʉcʉpa xua pecuidubiwa pomonaetha pomonae irʉ pejume
cowʉntsiwixae Jesús. Jeye: “Icha paichichipame xua painya
nepaca capanenebiwa matha pana nawi thabare pebiwi pam
ichaxota pana nareixacaename icha be ichi pocotsi coyeneya
bayatha Moisés paca itoroba”, jei.
\v 2 Pablo irʉ Bernabeno jume daunweya tsipaebabe xua baxua
jopa xainyeyo. Ichitha jume matsontsonobatsibe barapomonae.
Daxota Pablo irʉ Bernabé wʉn dutatsibe, irʉ ichamonae
wʉn dubatsi xua daxita barapomonae peponaenexa Jerusalén
tomara beya. Mataʉtano barapomonae itorobatsi xua barapo
penawi thabi coyene yabara petsipaebinexatsi Jesús pia
peitorobi jiwi tatsi, irʉrʉ pitiri jiwi petsipaebinexatsi
pomonae penacaetutsi jiwi jiwana xua Jerusalén tomaratha.
\p
\v 3 Barapo Antioquía tomarapiwi pomonae Jesús pejume
cowʉntsiwi pu taeumena. Pablo irʉ Bernabé irʉ icha
pebiwi pu taeumeinchi. Barapoxonae Pablo Bernabeno irʉ icha
pebiwino warapa. Barapomonae siwa pona Fenicia nacua beya,
Samaria nacua beyano. Barapomonae Pablo Bernabeno
tsipaebabe, jeibe: “Pomonae xua jopa judiomonae naexanaeyo,
barapomonae pia cui coyenein nacui barapenta po coyenein xua
jume cowʉnta bayatha pia jume cowʉntichi Nacomtha”, jeibe
Pablo, Bernabeno. Daxita pomonae irʉ pejume cowʉntsiwixae
Jesús bichocono jʉntʉ coyene weiweina poxonae jume tane
baxua.
\p
\v 4 Bernabé irʉ Pablo poxonae patopabe Jerusalén
tomaratha, pomonae pejume cowʉntsi jiwi baponbe matenta
weiweinaya wabatsibe. Irʉrʉ Jesús pia peitorobi jiwi
tatsi matenta weiweinaya waba. Barichirʉ pitiri jiwi
matenta weiweinaya waba. Bernabé irʉ Pablo tsipaebabe
barapomonaetha po coyene bayatha Nacom taexana baponbetha.
\v 5 Ichitha ichamonae fariseomonae, pomonae bayatha jume
cowʉnta Jesús, asiya umena. Barapomonae namchi, jeye:
\p —Pomonae jopa judiomonae naexanaeyo pomonae pejume
cowʉntsiwi Jesús bewa exanaetsi xua penawi thabiwa tsane
xua ichaxota nareixacaena xua ichaxota pebiwixae xeina.
Mataʉtano bewa cui itorobichi xua bewa exanaponaena
pocotsiwa bayatha Moisés itoroba pia peitorobi coyenewatha,
jei.
\p
\v 6 Bapoxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉ pitiri
jiwimonaeno nacaetuta peyabara paebinexa barapo penawi thabi
coyene.
\v 7 Caena bayatha bapomonae najume matsontsonobompa.
Bapoxonae Pedro asiya uncuataba. Barai barapomonaetha, jeye:
\p —Tamonae pam, pomonae irʉ painya nejume cowʉntsiwixae
Jesús, paxam payaputaneme, xua caena bayatha Nacom
neitapeta painya xantha. Newaba tacueicueijeinexa tsane
Jesús pia pexeinya pecapanenebiyae diwesi jume pomonaetha
pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, xua irʉrʉ barapomonae
pejume cowʉntsinexa barapo diwesi.
\v 8 Nacom pejʉntʉ coyene yaputaein jiwi daxota naca
yaputane exana xua bapon tsitatsi xua barapomonae pejʉntʉ
coyene xanepanaewi bequein jopa judiomonae naexanaeyo. Nacom
bara nanajumope tʉnaxʉ cata barapomonaetha icha matha naca
cana ichi.
\v 9 Nacom bichocono antobe barapomonae icha ichi xua
bichocono naca antobe. Nacom jʉntʉ coyene puxana exana
barapomonae xua abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi pejume
cowʉntsixaetsi icha naca ichi.
\v 10 Maisa anoxuae jopa bepayabara yaputaem pocotsiwa Nacom
exana. Mataʉtano barapo pejume cowʉntsiwi pomonae jopa
judiomonae naexanaeyo pacui itorobame xua penawi thabiwa xua
ichaxota nareixacaena xua ichaxota pebiwichi xeinatsi.
Mataʉtano be paca ita cui jicha xua barapomonae bewa
exanaena pocotsiwa Moisés itoroba. Apara baraxua jopa naca
itacʉpaeyo xua waexanaewa. Irʉrʉ wamo susato jiwi jopa
itacʉpaetsi xua peexanaewa baxua.
\v 11 Nama apara waxainchi wanaca capanenebiyae jiwichi xua
saya amanaya xua Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein
peichichipaexae baxua. Barapo pejume cowʉntsiwi irʉ bara
cana ichichi, jei Pedro barapomonaetha.
\p
\v 12 Bapoxonae barapomonae moya umena. Barapomonae Bernabé
irʉ Pablo jume taeumenatsibe. Tsipaebabe: “Paponeibanbe
pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Paexaneibanbe
barapomonaetha pexeinya petsita itʉtsi coyenewan Nacom pia
peayapusʉwiyatha tatsi”, jeibe.
\v 13 Poxonae Bernabé irʉ Pablo najume wetabe xua paebabe,
bapoxonae Santiago namchi, jeye:
\p —Tamonae pam, pomonae irʉ painya nejume cowʉntsiwixae
Jesús, pana nejume taema:
\v 14 Simón Pedro aunxuae naca tsipaeba. Pedro namchi:
‘Poxonae Nacom copiya tamropata pitaba xua yawena pomonae
jopa judiomonae naexanaeyo, Nacom jiwana itapeta pomonae xua
peantobenexa tsainchi bapon’, jei Pedro.
\v 15 Xuaunxuae Pedro paeba caena bayatha Nacom pia
peitorobi jume pepaebiwi yabara tsiwʉnae muxu dutsiya tina
Nacom Pejume Diwesitha xua Nacom nexa, jeye:
\q
\v 16 ‘Poxonae daxita baraxua wetsina,
\q xan Nacom equeicha patoparecaein.
\q Exanaein xua caein, pon David pia
\q pemomo jiwi tatsi jiwana matacapoponaena
\q piamonae, icha matha David ichi
\q poxonae piamonae matacapopona.
\q
\v 17 Poxonae baraxua exanaein, barapoxonae ichamonae
\q pomonae jopa judiomonae naexanaeyo newenawenei
\q tsane pia tanejume cowʉntsinexa tsane.
\q Barapomonae pia Pecanamataxeinaein tatsi
\q naexanaein taitapetsixae barapomonae.
\q
\v 18 Nacom pon jiwi yaputaeya
\q exanatsi barapo coyenein caena bayatha
\q pepaebixae baxua daxota xaniwaicha
\q Nacom exanaena’, jei Nacom pia
\q peitorobi jume pepaebiwi, Nacom Pejume
\q Diwesitha xua Nacom nexa, jei Santiago.
\p
\v 19 Santiago cataunxuae awiya cueicueijei, jeye: “Daxota
nanta xeinan, equeicha waxainchi jopa bewa itorobi tsainchi
pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua peexanaewa po
coyenein xua taayapubetsi. Barapomonae nacui barapenta pia
cui coyenein po coyenein xua jume cowʉnta bayatha pia jume
cowʉntichi Nacomtha.
\v 20 Betatinaetsipatsi carta pomonae jopa judiomonae
naexanaeyo. Barapo cartatha jeichipaetsi: ‘Jopa equeicha
pewi paxaeinde po wi jiwi tajeba ibo nacom nexa. Painya xoba
yabʉxi panotame po yabʉxi jopa painya seurixi. Painya xoba
duwei pawi xaneme pon saya pipato tʉpa xuano pon saya
bunopa. Mataʉtano jopa paxaeinde pejanan’, bejei tsipaetsi.
\v 21 Baraxua bewa exanaetsi poxoru caena cain bayatha
pomonae Nacom Pejume Diwesi pecanatsipaebi jiwi yorobeiba
barapo diwesi judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi.
Daxita tomarantha xua po matacabintha pentaquei seicae
matacabintha barapomonae yorobeiba Nacom Pejume Diwesi, po
diwesi xua Moisés tina bayatha pocotsiwa yabara tsiwʉnae
muxu duta Nacom”, jei Santiago.
\s Meje yabara poxonae barapo bicheito carta tatina
pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo
\p
\v 22 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉrʉ pitiri jiwi,
irʉ daxita pomonae pejume cowʉntsiwi juntucuru najiwana
itapeta. Bapoxonae xua Antioquía tomara beya penajiwana
itorobinexa Pablo irʉ Bernabé. Judas wʉn dutatsi pon icha
wʉn Barsabás. Irʉ Silas wʉn dutatsi, baponbe ponbe
bichocono peainya cui jitonbe xua pomonae irʉ pejume
cowʉntsiwi pia xantha tatsi.
\v 23 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉrʉ pitiri jiwi,
irʉ pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi, barapomonae carta
tina xua pecaitorobinexa xua Pablo irʉ Bernabé irʉ Judas
irʉ Silas barapoyobe pecaitorobinexatsi. Barapo carta
namchi, jeye:
\p “Paxan Nacom pia peitorobi jiwi tatsi pan, irʉ pitiri
jiwi panno xua nacaemonae jiwichi xua wajume cowʉntsiwichi
Jesús. Paxan pajacoban patamonae pomonae jopa judiomonae
naexanaeyo pomonae irʉ Jesús pejume cowʉntsiwichi,
pomonae pejinompaexae Antioquía tomaratha, xuano xua
pejinompaexae Siria nacuatha, Cilicia nacuathano.
\v 24 Payaputan ichamonae xua patamonae pata tomara weya
pipato paca siwa pona painya tomara beya. Paca cajume
acaura. Barapomonae namchi: ‘Pana nawi thabare. Mataʉtano
paexande pocotsiwa Moisés pia coyenewatha itoroba’, jei.
Jopa paitorobinyo barapo jume.
\v 25 Daxota be juntucuru pawʉnaein xua cuita pananta
jʉpaya nanta xeinan. Paitoroban ichamonae pata xainya weya
pia paca necataenexa tsane. Napuna ponabe Bernabé Pablono
ponbe bichocono paantobein.
\v 26 Baponbe Pablo irʉ Bernabé muxu pebocaebe xua
pebexubiwatsibe pecueicueijei tsurucuanaebiyaexaebe
Jesucristo nexa, pon Wanacanamataxeinaein.
\v 27 Paitorobanbe Judas Silasno. Baraponbe saya pia coutha
paca tsipaebinabe daxita xua barapo cartatha papaeban painya
neyaputaenexa.
\v 28 Paxan irʉ Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pananta
jʉpaya nanta xeinan xua jopa bepaca itorobichi icha cui
coyene po cui coyene bichocono pacata ayapube xua painya
neexanaewa tsane. Meisa saya ʉ baxua xua pacata tinatsi po
cartathe baxua panantawenoname xua painya neexanaewa tsane.
\v 29 Painya xoba paxaneme pewi po wi jiwi tajeba ibo nacom
nexa poxonae tauta barapo duwei xua tuxusi exana barapo ibo
nacom nexa. Barichi painya xoba duwei pawi xaneme pejanano
po duwei pipato tʉpumena. Mataʉtano ichamonae painyamonae
jiwana pia xoba nota yabʉxi powaxi jopa piseurixi tatsi.
Icha baraxua panacui barapentsiname xanepanaya
pajinompaename. Baja”, jei barapo cartatha.
\p
\v 30 Bernabé irʉ Pablo, irʉ Judas Silasno
barapomonaeyobe peitorobixaetsi bara Antioquía tomara
be-iyiya. Barapo tomarathiya barapomonaeyobe caetuteta
pomonae pejume cowʉntsiwi. Mataʉtano barapomonaeyobe
barapo carta cata barapomonaetha.
\v 31 Pomonae irʉ pejume cowʉntsiwixae Jesús bara yoroba
barapo carta. Barapomonae bichocono jʉntʉ coyene weiweina
tsipei barapo cartatha cui matateicaeya yabara paebatsi.
\v 32 Judas irʉ Silas peitacʉpaexaetsibe xua beta
petsipaebiwabe Nacom Pejume Diwesi xua Nacom yaputane exana,
daxota jʉntʉ coyene tsacababe barapomonaetha pomonae irʉ
Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi xua beta pejinompaewa tsane.
Mataʉtano baponbe cui matateicabe.
\v 33 Barapoyobe barapo pejume cowʉntsiwitha naecabe caena
bayiyo. Barapoxonae barapomonae pomonae pejume
cowʉntsiwixae Jesús barapoyobe jʉntʉ coyene xanepanaya
pu napeyabatsi xua penawibiyaexae caibeya ichaxota werena
bayatha pomonae peitorobirenaexaetsi.
\v 34 Ichitha Silas juntucuru narunta.
\v 35 Pablo irʉ Bernabé Antioquía tomaratha ecabe.
Baponbe irʉ ichamonaeno pomonae pinmonae, daxita
barapomonae cuiduba dubenanaebiya yawa tsipaeba
dubenanaebiya Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi pia
pexeinya jume diwesi tatsi.
\s Meje yabara poxonae Pablo equeicha warapa nacueyatabe po
cuiyobetha xua Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi
pecueicueijeiwa nexa
\p
\v 36 Pirapaeyo icha mataqueitha, Pablo barai, Bernabé
baraichi, jeye:
\p —Antha equeicha Jesús pejume cowʉntsiwi siwa
ponaeinchi daxita jʉpaya tomarantha ichaxota matha cain
Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein pia jume diwesi tatsi
tsipaebatsibe. Wayaputaenexabe icha metha bara beta jinompa
bapomonae, jei Pablo.
\p
\v 37 Bernabé ichichipa xua puna poinchibe pon Juan, pon
icha wʉnno Marcos.
\v 38 Ichitha Pablo jopa ichipaeyo xua pebarʉ ponaewatsi
Juan Marcos tsipei bayatha Panfilia tomaratha Bernabé irʉ
Pablo cuenta ponatsibe. Bayatha Juan Marcos juntucuru jopa
benapuna nanacuichiyo Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi.
\v 39 Najume matsontabe. Bernabé irʉ Pablo nawʉ
tsatajopabe. Bernabé tsana barʉ jopa Marcos. Weratha
ponabe Chipre tunaeto beya.
\v 40 Barapoxonae Pablo cuita waba Silas. Antioquía
tomaratha pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús, Pablo
Silasno tatsipaebatsibe Nacomtha xua Nacom peenaenexa
peantobexae xua Pablo irʉ Silas peenaenexatsibe poxonae
cueicueijeibe Nacom Pejume Diwesi.
\v 41 Pablo irʉ Silas warapabe Siria nacua beya, Cilicia
nacua beyano. Baponbe jʉntʉ coyene tsacababe pomonaetha
pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús xua beta pejinompaewa
nexa.
\c 16
\s Meje yabara poxonae Timoteo cueyata, Pablo irʉ Silas
cueyatatsibe
\p
\v 1 Pablo irʉ Silas Derbe tomaratha patopabe. Equeicha
bapoxonae Listra tomaratha patopabe. Baraxota Listra
tomaratha caxinabe pebin pon pejume cowʉntsin Jesús. Bapon
pewʉn Timoteo. Pena tatsi saya judiomonaewayo. Barapowa
irʉ pejume cowʉntsiwayo Jesús. Timoteo paxa tatsi
griegomonaepin.
\v 2 Jesús pejume cowʉntsiwi, pomonae jinompa Listra
tomaratha, irʉ pomonae Iconio tomaratha jinompano,
barapomonae Timoteo beta yabara paebatsi xua pinae pejʉntʉ
coyene xanepanaein.
\v 3 Pablo ichichipa xua bepuna ponaeichatsi Timoteo xua
peyawenaenexatsi. Ichitha matha copiya cui itorobatsi
Timoteo xua pewi thabinexatsi xua ichaxota nareixacaeca xua
ichaxota pebinxae xeina. Pablo baxua exana tsipei jopa
ichipaeyo xua judiomonae anaepana peexanaewa tsainchi xua
jopa pewi thabixae tsipaetsi Timoteo. Tsipei Pablo yaputane
xua judiomonae nawita ichaxota poneibinabe. Barapomonae
judiomonae nawi thabeiba tsipei pia cui. Mataʉtano
barapomonae judiomonae yaputane xua Timoteo paxa tatsi
griegomonaepin. Daxota Timoteo jopa caena bayatha wi
thabichi tsipei canta griegomonae jopa daxua exaneibiyo.
\v 4 Daxita jʉpaya tomarantha pateiba, Pablono, Silasno,
Timoteono. Barapomonaeyobe tsipaebabe pomonaetha pomonae
Jesús pejume cowʉntsiwi pocotsiwa bayatha Jesús pia
peitorobi jiwi tatsi irʉ pitiri jiwi tina cartatha poxonae
nacaetuta Jerusalén tomaratha pomonae pejume cowʉntsiwi
Jesús.
\v 5 Daxota pomonae penacaetutsi jiwi bara xanepanaya beta
jume cowʉnta. Daxotano pinmonae jume cowʉnta. Daxita
matacabi mataropeicha pinmonae tsoponae xua jume
cowʉntapona Jesús.
\s Meje yabara poxonae Pablo camaita Macedonia nacuapin
\p
\v 6 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Pablo jopa copatichi
xua pecueicueijeiwa tsane Nacom pejume diwesi Asia nacuatha.
Daxota Pablobarʉ Frigia nacua iya pona xuano xua Galacia
nacua iya pona.
\v 7 Misia nacua iyiya. Baraxotiya bequein ichichipa pata
Bitinia nacuatha, ichitha Jesús pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi
apusiwa.
\v 8 Daxota Misia nacua iyiya. Troas tomaratha mene itapatha
pata.
\v 9 Baraxota merawi Pablo camaita pebin pon Macedonia
nacuapin. Bapon Macedonia nacuapin nantacotuncua. Pablo jume
daunweya wabatsi: “¡Anetha denande! Macedonia nacua
berena. ¡Pana yawende!” jeichichi Pablo.
\v 10 Pablo camaita bapon, daxota paxainxainyan xua pata
warapaenexa Macedonia nacua beya. Irʉ xan, Lucas tsocuaein,
naponan. Paxan tsipei payaputan xua bara Nacom pana itoroba
barapo nacuatha xua pata cueicueijeiwa tsane Jesús pia
pexeinya jume diwesi tatsi.
\s Meje yabara poxonae Pablo irʉ Silas Filipos tomaratha
ecabe
\p
\v 11 Jeratha pawarapan, po naetha po nae pin nae.
Paponarʉcʉpan Troas tomara mene itapa weya. Weratha bopiya
payiyan petunaeto cacuitiya Samotracia tunaeto. Icha
matacabitha papatan Neápolis tomaratha.
\v 12 Equeicha baxotiya Filipos tomara bepayiyan, po
tomaratha xua romanomonae cueranta ena. Barapo Filipos
tomara yatsicaya pepa tomara, pepa Macedonia nacua. Baraxota
ainya matacabin paenan.
\v 13 Caentacabi, po matacabi pentaquei seicae matacabitha,
tomara pepuya beya paponan mene itapa beya, ichaxota
judiomonae Nacom wʉqueiba. Paenan baraxotiya. Jesús pejume
diwesino pacueicueijan yabʉxitha powaxi xua cou bayatha
nacaetuta.
\v 14 Barapowaxi caewayo jiwana pana jume tane. Barapowa
pewʉn Lidia, Tiatira tomarapiwayo. Bapowa caenaeteiba
papabʉrʉ, po papabʉrʉ mʉ tsobia po papabʉrʉ ainya
matoman. Barapowa wʉnae jainteiba Nacom. Barapowa beta jume
tane pocotsiwa Pablo paeba. Nacom pon jiwi
Pecanamataxeinaein, barapowa icha jʉntʉ coyene cana
exanatsi xua peexanaenexa pocotsiwa Pablo paeba.
\v 15 Barapowa bautisabatsi, yawa piamonae matabʉxʉyo
tatsi bautisabatsi. Bapoxonae bapowa pana barai, jeye:
\p —Icha bara metha xaniwaicha pananta xeiname xua Jesús
tajume cowʉntsiwayo, pon jiwi Pecanamataxeinaein, nexata
antha tabotha pamaire, pana nejei Lidia.
\p Pecono jumeyotha pana barai, bepa pinae xua pia botha
pamaichin.
\p
\v 16 Icha mataqueitha poxonae namtotha paenaponan xua
poxonae paponan ichaxota jiwi wʉqueiba Nacomtha, baxota
yabʉyo pacaxinan namtotha. Barapowayo cauri xeina.
Barapowayo pebusi cui taetaewayotsi xua amanaya
petanacuichiwa pia pentacaponaein nexa. Mataʉtano
barapowayo paratixi caetuba pia pentacaponaein tatsi nexa
xua bapowa pecueicueijei tsaibixae pocotsiwa cauri yaputane
exana.
\v 17 Barapowa, Pablo, irʉ paxan pana pu wabapona. Bapowa
wawaya namchi, jeye:
\p —¡Barapomonae tanacuita Nacom nexa, po Nacom itabocotha
eca! ¡Paca muxu tsipaeba Nacom pia pecapanenebiyae diwesi!
jei barapowayo.
\p
\v 18 Bapowa baxua exaneiba ainya matacabin. Pablo
amuxufaetabi. Pablo barapowa taitaweta cauri. Pablo cauritha
namchi, jeye:
\p —Jesucristo wʉntha caitawetatsi. Naetsiriware.
Xubariware bapowayo, jei Pablo.
\p Bara caena barapowayo copatabatsi cauri.
\p
\v 19 Barapoxonae yabʉyo cui tainchi pia pentacaponaewichi
tatsi xua equeicha jopa amanaya tacaetubi tsane paratixi
barapomonae nexa. Daxota Pablo Silasno waetabatsibe.
Pematacaitorobi bicheito jiwi peitabaratha capoinchibe
tomara panatha.
\v 20 Barapomonae Pablo irʉ Silas cuaranotatsibe
peitabaratha tatsi pomonae jiwi peyabara paebiwi xua
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Barapomonaetha jeye:
\p —Baponbe judiomonae jitonbe, watomaratha baponbe wamonae
cui tsacabatsi xua najume matsontsonoba.
\v 21 Baraponbe pia cui coyeneya naca cuiduba. Barapo coyene
jopa becopatichi xua wajume taenexa xuano xua waexanaenexa,
tsipei romanomonaetsi, jei barapomonae.
\p
\v 22 Bara nexata Pablo irʉ Silas barʉ
anaepanarʉcʉpatsibe jiwi. Mataʉtano pomonae jiwi peyabara
paebiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae,
barapomonae ichamonae cui itorobatsi xua Pablo irʉ Silas
peʉma xuenaxubinexatsibe paparuwa, bapoxonae xua
pecuainchinexatsibe iwatontha.
\v 23 Matha bichocono cuaintatsibe. Bapoxonae caponatsibe
jiwi pecʉbi bo beya. Pon peyabara equeibin pomonae
cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha bapon cui itorobatsi
jeichichi: “Beta yapu eenare, xua jopa
penaetsiriwanexabe”, jeichichi barapon.
\v 24 Poxonae bapon jume tane pocotsiwa pentacaponaewi cui
itoroba, bapoxonae po tutu tajʉ beya baxota Pablo irʉ
Silas cuaranoyatsibe. Bichocono naepaewatha taxu
cateitabetatsibe jiwi petaxu cateibabi naewatha.
\p
\v 25 Papaetha Pablo irʉ Silas Nacomtha tsipaebabe yawa
Nacom pijume weino naxʉnabe. Ichamonae baraxota cʉbebatsi
jiwi pecʉbi botha. Barapomonae Pablo irʉ Silas jume
tayenatsibe.
\v 26 Barapoxonae jemeicha bichocono jijiyataxuba. Ibowano
jijiyataxubano xua bomʉxʉ peyʉtanotsiwa. Bapoxonae
jemeicha nainya saya dubenanaya peboupan. Mataʉtano pomonae
jiwi pecʉbi botha jebatsi daxita taxu nain sarababatsi.
\v 27 Pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi, bapon
nacosataxuba. Bapon tane xua barapo jiwi pecʉbi bo saya
peboupa umenarʉcʉpa. Bapoxonae pia cusi namara jonta. Muxu
penabexubi, tsipei bapon nanta xeina xua bara daxita
panenebiya, Pablo, Silasno irʉ ichamonaeno.
\v 28 Ichitha Pablo waba bapon pon peyabara equeibin pomonae
cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha, jeye:
\p —¡Jopa jinya coutha nabexubinde, tsipei apara
cataunxuae xote pajinompan! jei Pablo.
\p
\v 29 Nexata pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi jiwi
pecʉbi botha, wawaya namchi, jeye: “Painta itanatabare”,
jei. Jijiyeya cuinaepondena. Pablo irʉ Silas imoxoyo
petaxutha pentabocototha caquita tauncuatabatsibe.
\v 30 Bapoxonae bapon pon peyabara equeibin pomonae
cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha, bapon Pablo irʉ Silas pesato
becayatsibe. Pablo irʉ Silas baraichichibe, jeye:
\p —Ja, ¿eta bichocuaein tsane xua tana necapanepaewa
tsane Nacom beicha? jei bapon.
\p
\v 31 Pablo irʉ Silas jume notabe, jeye:
\p —Jume cowʉnde Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein,
bapoxonae necacapanepae jitom tsane irʉ jinyamonae
matabʉxʉyo pecapanenebiyae jiwi tsainchi, jeibe.
\p
\v 32 Tsipaebabe bapontha, Jesús pon jiwi
Pecanamataxeinaein, pia pexeinya jume diwesi tatsi.
Mataʉtano tsipaebabe piamonae matabʉxʉyo jiwitha tatsi,
pomonae pia botha petaenaexaetsi.
\v 33 Caena barapoxonae, pon peyabara equeibin pomonae
cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha, Pablo, irʉ Silas wan
quiatatsibe. Bapoxonae bapon bautisabatsi irʉ piamonae
matabʉxʉyo tatsi bautisabatsi. Pablo, irʉ Silas
bautisababe.
\v 34 Bapoxonae Pablo irʉ Silas bo beya caponatsibe.
Pexaewa catatsibe. Bapon piamonae matabʉxʉyo tatsino
bichocono jʉntʉ coyene weiweina pejume cowʉntsixae Nacom.
\p
\v 35 Pomonae jiwi peyabara paebiwi penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae, barapomonae caemʉmbotha itoroba, policiamonae
itorobatsi ichaxota pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi
jiwi pecʉbi botha. Bapon copatatsi xua bara Pablo irʉ
Silas pepu copatsinexatsibe.
\v 36 Nexata pon jiwi peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi
jiwi pecʉbi botha, bapon Pablo baraichi, jeye:
\p —Pomonae jiwi peyabara paebiwi penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae, barapomonae necui itoroba xua tapaca
isanaxubiwa tsainchibe. Bara paca itacʉpabe xua bara papu
seicaenamebe, jei bapon.
\p
\v 37 Ichitha Pablo barai policiamonaetha, jeye:
\p —Apara barapomonae pana cuainta pepa bicheito
peitabaratha. Dacotsiwa barapomonae abe painta exana.
Seicaya apara romanomonae pan. Copiya matha jopa pana
caponaeyobe ichaxota pon jiwi peyabara paebin xua
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Saya barapomonae pia
coutha paeba xua abe paexananbe. Daxota jiwi pecʉbi botha
pana caponabe. Deta aena poxonae juntucuru pana
isanaxubapaebabe moya namicha pana itorobabe. Pentacaponaewi
patsipaebare, pomonae pana cuainta, bʉ jame barapomonae pia
coutha pana nepu sotababe, jei Pablo.
\p
\v 38 Baxua policiamonae bayatha jume yopita pomonaetha
pomonae jiwi peyabara paebiwi xua penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae. Barapomonae bichocono junuwa poxonae jume tane
xua Pablo irʉ Silas apara romanomonaepinbe.
\v 39 Barapomonae ponarʉcʉpa jiwi pecʉbi botha, Pablo,
irʉ Silas siwa poinchibe peauraxae xua bayatha Pablo, irʉ
Silas cuaintatsibe. Barapomonae Pablo irʉ Silas
tsipaebatsibe, jeichichibe: “Maisa paauran tsipei abe paca
exanatsibe. Moya paponarebe. Jopa po tomarathe paecaeindebe.
Jopa pana neyopichinde”, jei.
\v 40 Poxonae Pablo irʉ Silas jiwi pecʉbi bo
wenaetabiyabe, Lidia pia bo tatsi be-iyabe. Siwa ponabe
pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús. Barapomonaetha baponbe
jʉntʉ coyene tsacababe xua xanepanaya pejinompaewa tsane.
Bapoxonae bara wewarapiyabe.
\c 17
\s Meje yabara poxonae Tesalónica tomarapiwi namtsebiya
anaepanaeya wawai xua Pablo, irʉ Silas pecasebixaetsibe
\p
\v 1 Pablo irʉ Silas Anfípolis tomara iyabe. Apolonia
tomara iyabeno. Barapoxonae Tesalónica tomaratha patopabe
po tomara ichaxota judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi
uncua.
\v 2 Pablo pia cui xeina xua judiomonae pia penacaetutsi
bontha tatsi pateiba. Daxota baxota eca acoibi po semanabe.
Mataʉtano daxita pentaquei seicae matacabintha barapo
judiomonae pia penacaetutsi botha Pablo irʉ Silas
cuidubabe.
\v 3 Pocotsiwa Nacom Pejume Diwesi paeba, baxua Pablo
tsipaeba po coyene xua pinae pon Mesías bewa bexubinchi
ichamonae, xuano xua pinae bapoxonae equeicha asʉ tsane.
Pablo jeye barapomonaetha:
\p —Pon xua Jesús xuaunxuae yabara paca muxu tsipaebatsi,
bapon apara bara Mesías, jei Pablo.
\p
\v 4 Ichamonae, judiomonae jume cowʉnta. Barapomonae Pablo,
irʉ Silas caemonae naexanatsibe. Barichi pin bicheiton
griegomonae jume cowʉntarʉ, pomonae Nacom wʉnae
jaintatsi. Barapomonae jume cowʉnta Jesús. Irʉrʉ ainya
yabʉxi bicheiton jume cowʉnta Jesús powaxi barʉ cui
itura jineibatsi xua jiwi barʉ cui itura jineiba.
\v 5 Ichitha icha judiomonae pomonae jopa pejume
cowʉntsiwi, baxua yabara uwa. Daxota barapomonae pebiwi
barʉ nacaetuba po pebiwi peajʉntʉcoyeneyapubewi xua po
pebiwi saya pejinompaewi namtontha. Daxita barapomonae
namtsebiya wawai tomaratha. Jasón pia botha tatsi
anaepanaya jojoniya xua Pablo irʉ Silas pejeichinexatsibe
xua pewaetabinexatsibe xuano xua pecaenaetsinexatsibe
jiwitha.
\v 6 Ichitha baxota Pablo irʉ Silas jopa taebichibe. Daxota
catsaya waetabatsi Jasón, irʉ ichamonae pomonae pejume
cowʉntsiwixae Jesús. Pablo irʉ Silas waetabatsibe. Daxita
barapomonae pentacaponae jiwitha becayiyatsi. Daxita
barapomonae yabara wawaichiya jeichibe:
\p —¡Barapo pebinbe daxita nacuantha abe paeba
ducuanaebiyabe yawa waxainya becui joparenabe!
\v 7 Jasón barapomonae matenta weiweinaya waba pia botha.
Jasón pia botha maitecabe. Daxita Pablobarʉ jopa exanaeyo
po peitorobi coyenewan xua pon romanomonae itorobiya pia
pepa peewatsinchi itoroba. Mataʉtano barapomonae paeba xua
pinae ichʉn popona pon jiwi itorobiya pia pepa
peewatsinchi, bapon pinae Jesús, xua jopa yabara cananta
xeinaetsi pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi,
jei barapomonae xua namtsebiya wawai.
\p
\v 8 Poxonae baxua jume tane, pentacaponaewi irʉ pomonae
xua baxota umena, daxita barapomonae anaepanaeya namtsebiya
wawai.
\v 9 Barapo pentacaponaewi wecobe nota paratixi xua Jasón
irʉ pomonae pejume cowʉntsiwi wecobe notatsi. Barapo
pentacaponaewi namchi xua pinae equeicha caewa catsinchi
Jasón barapo paratixi poxonae Pablobarʉ tomara weya
ponaena. Bapoxonae pentacaponaewi Pablo barʉ pu sorobabatsi
pewarapaenexa tsane tomara weya.
\s Meje yabara poxonae Pablo irʉ Silas Berea tomaratha
poponabe
\p
\v 10 Barapo merawitha pomonae irʉ pejume cowʉntsiwixae
Jesús, barapomonae Pablo, irʉ Silas itorobatsibe xua
nainya pewarapaenexabe Berea tomara beya. Poxonae barapo
tomaratha patopiyabe judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi
joniyabe.
\v 11 Judiomonae, pomonae Berea tomarapiwi, barapomonae
pejʉntʉ coyene xanepanaewi icha be jopa Tesalónica
tomaratha ichiyo. Jame barapo Berea tomarapiwi bara
xanepanaya jume tane Jesús pejume diwesi. Daxita matacabi
barapomonae Nacom Pejume Diwesitha yorobeiba pia yaputaetsi
barapo diwesi, po diwesi xua Pablo irʉ Silas paebabe icha
metha baraxua bara xainyeibe.
\v 12 Daxota pinmonae jume cowʉnta Jesús. Judiomonae jume
cowʉnta Jesús. Irʉ griegomonae jume cowʉntano, yabʉxi,
irʉ pebiwi. Powaxi jume cowʉnta Jesús, barapowaxitha jiwi
barʉ cui itura jineiba.
\v 13 Judiomonae, Tesalónica tomaramonae, jume tane xua
Pablo cuiduba Nacom Pejume Diwesi Berea tomaratha. Daxota
bapomonae Berea tomara be-iyiya. Baxotiya barapomonae
namtsebiya wawai xua Pablo irʉ Silas pecasebixaetsibe.
\v 14 Ichitha pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús, Pablo
itorobatsi xua nainya peponaenexa imoxoyo mar mene beya
poxonae cataunxuae Silas irʉ Timoteo ecabe Berea tomaratha.
\v 15 Pomonae Pablo cueyabatsi barapomonae Pablo
punaxubathopatsi Atenas tomaratha. Barapomonae equeicha
caibe nawibiya Berea tomara beya. Barapomonae Silas irʉ
Timoteo tsipaebatsibe xua Pablo najume caruta xua bepa pinae
Silas irʉ Timoteo nainya patopaenabe Atenas tomaratha.
\s Meje yabara poxonae Pablo Atenas tomaratha popona
\p
\v 16 Pablo ewata, Silas irʉ Timoteo ewatatsibe Atenas
tomaratha. Barapoxonae barapo tomaratha Pablo tane xua
barapomonae ainya ibo nacomʉn xeina. Daxota bichocono
yabara najʉntʉ coyene exaba.
\v 17 Daxota Pablo tsipaeba Nacom Pejume Diwesi
judiomonaetha judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi.
Mataʉtano baxotano tsipaeba pomonae bequein jopa judiomonae
naexanaeyo, barapomonae Nacom wʉnae jaintatsi. Barichi
daxita matacabi pomonae Pablo caxibeiba pomonae nacaetuteiba
tomara pin panatha barapomonaethano Pablo cuidubeiba Nacom
Pejume Diwesi.
\v 18 Barichi griegomonae ichichipa xua pejume taewa
pocotsiwa Pablo paeba. Ichamonae griegomonae itapeta jume
cowʉnta pocotsiwa epicureomonae cuiduba. Irʉ ichamonae
griegomonae itapeta jume cowʉnta pocotsiwa estoicomonae
cuiduba. Barapomonaebe Pablo tsipaeba. Bapoxonae ichamonae
Pablo yabara jeichichi, jeye:
\p —¿Eta xua bapon naca barai tsipae, pon xua jopa juniya
cueicueijei tsaibiyo? jei.
\p Ichamonae jeye:
\p —Mexeya maisa bapon cueicueijei pia nacomʉn nexa, jei.
\p Barapomonae baraxua paeba, tsipei Pablo Jesús pia
pexeinya jume diwesi paeba ducuanaebiya, mataʉtano poxoru
paeba xua Jesús equeicha pinae asʉ.
\v 19 Nexata ichamonae Pablo teicatsi pecaponaenexatsi
atororotha ichaxota ba pentacaponaewi nacaetuteiba, poxonae
ichauxi muxu peexaneibi. Barapo pentacaponaewi matabʉxʉyo
pewʉn Areópago, Pablo yainyabatsi, jeichichi:
\p —Pana netsipaebare bepayabara yaputaein po diwesi xua
cuidubiya paeba ducuanaebiyame.
\v 20 Xuaunxuae pana tsipaebame, barapo diwesi jopa
payaputaeinyo bayatha. Pata bequein yabara yaputaetsi xua po
diwesi baxua yabara caunuta, jei barapomonae.
\p
\v 21 Atenas tomaramonae irʉ pomonae penanapaincha
jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi, pomonae anoxuae
jinompa xote, daxita barapomonae ʉ saya pepaebeibi. Yawa
saya ʉ cou paebeiba poxonae pena jume jume taiba, saya
baxua paebeiba.
\p
\v 22 Nexata Pablo Areópago wʉn matabʉxʉyo peitabaratha
tatsi asiya uncuataba. Pablo namchi, jeye:
\p “Paxam Atenas tomaramonae pam. Bara paca cui yaputainchi
xua painya nacomʉn wʉnae pajaintame.
\v 23 Poxonae ponan ichaxota painya nacomʉn wʉnae
pajaintathopeibame tan ainya ibo nacom matabon. Mataʉtano
tan baxota, ichaxota nacom wʉnae pajaintame, xua cou
ichaxota pocotsiwatha xua be pexaethopaewa xua ichaxota
duwei patautathopame baxua cou panta tinadutame. Baxua
panamchim couje: ‘Barapo nacom xua pon jiwi jopa yaputaeyo’,
pajam. Xuaunxuae cou asiya pawʉn dutame pon, bapon, apara
pepa Nacom. Xuaunxuae po diwesi yabara paca tsipaebatsi,
barapon pejume diwesi apara.
\p
\v 24 “Barapon pon pepa Nacom, daxita barapo ira exana.
Daxita carepaya jʉpaya exana. Barapon pon pia coya
peewatsin barapo susato nacuano, yawa barapo itabocono. Po
bon patsiacabeibame Nacom xua po botha jiwi wʉnae
pejaintithopeibinexa Nacom, apara ba Nacom jopa poponaeyo
barapocotsi botha.
\v 25 Xua pocotsiwan jiwi taexana Nacom nexa, baraxua Nacom
jopa nantawenoneibiyo. Barapo Nacom saya pia coutha daxita
nacata exana. Peayapusʉwano, naca cata. Daxita barapo
petusato tutu joibo naca cata. Baxuan daxita amanaya saya
nacata exana. Daxita ichauxino muxuna exanano.
\p
\v 26 “Copiya meisa bapon Nacom compa exana pebin, bara
caein. Barapo cae janatha daxita yanacua exana jiwi. Daxita
wʉnae tsiwanaeya yaputaneno poxonae naexanaena daxita jiwi.
Mataʉtano yaputane xua eta po weiyobetha jinompaena.
Mataʉtano yaputane xua pia irantha bexa naexanumenaponaena.
\v 27 Icha pebin cuita cananta xeinaetsipa Nacom, bara Nacom
cana exanaetsipa xua bapon bara Nacom pejume cowʉntsiwa
tsainchi. Nacom jopa tajʉ ecaeyo ichitha bara waxantha
imoxoyo popona.
\v 28 Nacom pepoponaexae daxota asʉ jinompatsi. Nacom naca
exana, daxota beta nacuiyenabatsi, yawa daxota wacobexitha
ʉ waexanae. Ichaunxuae ichin xua paca tsipaebatsi barichi
painyamonae baxua paeba pomonae diwesi petinaewi poxonae
jei, ‘Nacom apara pia jiwichi waxainchi’, jei.
\v 29 Waxainchi Nacom pia jiwichixaetsi, daxota jopa bewa
nanta xeinaetsi xua Nacom po Nacom pepa Nacom, apara jʉpa
po nacomʉn jiwi exana pecobetha. Barapo nacomʉn po
nacomʉn xua jiwi cana exana xua oro nainton yawa xua plata
nainton yawa xua ibowan, saya jiwi pia coyene cuirutha nanta
xeina xua peexanaewa barapo nacomʉn.
\v 30 Matha copiya bayatha Nacom saya beitatemaya tane jiwi
abe pia peexanaewan tatsi, tsipei barapomonae jopa yabara
yaputaeyo pocotsiwa Nacom ichichipa. Ichitha matapainya
anoxuae daxita jiwi Nacom cui itoroba xua petsita
xeinaenexatsi icha jʉntʉ coyene, xua jopa equeicha
peexanaenexa abe peexanae coyene. Saya ʉ penanta xeinaenexa
tsane pocotsiwa Nacom ichichipa.
\v 31 Nacom matacabi wʉn duta xua po mataqueitha tsane
Jesús caetucaetutetsina daxita jiwi pia peitabaratha.
Barapo matacabitha tsane Jesús xaniwaicha yabara paebina
daxita jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae.
Pomonae xua abe exana itawetsinchi, pomonae xua wʉnae exana
jopa itawetsi tsainchi. Nacom itapeta, xua Jesús
tsiitapetatsi barapo penacuichiwa tsipei Jesús saya
xaniwaicha pepaebin. Poxonae Nacom Jesús asʉ exanatsi
petʉpaewitha, Nacom naca tsita itapeinya xeina xua apara
Jesús tsiitapetatsi barapo penacuichiwa”, jei Pablo.
\p
\v 32 Poxonae barapomonae Pablo jume tainchi po coyene xua
equeicha petʉpaewi pinae asʉ tsaibi tsane, ichamonae Pablo
jume cui caponatsi nawita. Ichamonae namchi, jeye:
\p —Bexa paca jume taeinchi equeicha xuaunxuae paebame,
jeichichi Pablo.
\p
\v 33 Nexata Pablo cuenta ponataba barapomonae.
\v 34 Ichitha ichamonae Pablo puna poinchi yawa bapomonae
Jesús jume cowʉntatsi. Ichʉn barapomonae jiwana pewʉn
Dionisio. Bapon Dionisio Areópago wʉn matabʉxʉyo
jiwanapin. Petsiriwa powa irʉ napona powa irʉ pejume
cowʉntsixae Jesús, bapowa pewʉn Dámaris. Ichamonae irʉ
napona pomonae irʉrʉ Jesús pejume cowʉntsiwichi.
\c 18
\s Meje yabara poxonae Pablo Corinto tomaratha popona
\p
\v 1 Pirapae equeicha Pablo Atenas tomara wewarapiya.
Corinto tomara bewarapiya.
\v 2 Baraxota Pablo caxina judiomonaepin, pon pewʉn Aquila.
Bapon Ponto nacuapin. Piowa tatsi pewʉn Priscila. Piseuribe
mexuaetha Italia nacua wewaraparenabe, tsipei pon
romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pon pewʉn
Claudio, bapon judiomonae daxita itorobatsi xua pewarapaewa
tsane barapo Roma tomara weya. Daxota Corinto tomaratha
patopabe. Pablo siwa pona, Aquila petsiriwano siwa
poinchibe.
\v 3 Pablo naeca Aquila pia botha tsipei bapon pia
penacuichiwiyo irʉ xeina icha Aquila piawabe ichi. Pia
penacuichiwiyo xeina xua chivo boco bouton exana. Aquila
piowabe nacuitabe, irʉ Pablo piawa nacuita.
\v 4 Daxita matacabi, po matacabintha pentaquei seicae
matacabintha Pablo poneiba judiomonae pia penacaetutsi botha
tatsi. Baxota Pablo jume daunweya cueicueijei pomonaetha
pepa judiomonaetha irʉ pomonaetha jopa judiomonae
naexanaeyo. Pablo cueicueijei barapomonaetha tsipei
ichichipa xua barapomonae Jesús pejume cowʉntsiwa
tsainchi.
\p
\v 5 Poxonae Silas irʉ Timoteo Macedonia nacua
wepatoparenabe, barapoxonae daxita matacabintha Pablo
cuidubeiba judiomonaetha. Pablo paeba xua pinae pon Jesús
jeichichi xua apara pinae bapon apara bara Mesías, pon xua
pinae barapomonae pewʉnae ewatsixae.
\v 6 Barapomonae tamropata pitaba xua Pablo abe yabara
paebatsi yawa tsʉmʉ jume barʉ paebatsi. Nexata Pablo
pepatomeicha nama paparuwa nʉnʉtaba. Baxua exana poxoru
barapomonae anthʉfaetabiya jume tane. Pablo barai
barapomonae, jeye:
\p —Bara apara painya coutha icha pana natsicuentame xua
daxota poxonae paweraweracaename. Jopa tacouthinyo xua jopa
paxeinaem tsane peajʉntʉcuiyapusʉwa, tsipei bayatha
yabara paca tsipaebatsi barapo peajumeyapusʉ diwesi. Tha
anoxuae Nacom Pejume Diwesi caponaetsi pomonaetha pomonae
jopa judiomonae naexanaeyo, jei Pablo.
\p
\v 7 Barapoxonae Pablo judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi
wewarapiya. Pablo pona Justo pia bo beya tatsi. Bapon Justo,
icha wʉn xeina, Ticio baraichi. Bapon wʉnae pejainteibin
Nacom. Bapon yabo uncua ichaxota imoxoyo judiomonae pia
penacaetutsi bo tatsi peʉma werena.
\v 8 Irʉ Crispo, pon judiomonae pia penacaetutsi bo
peyapucauncuaein, bapon piamonae matabʉxʉyo barʉ jume
cowʉnta Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein. Barichi
pinmonae pomonae Corinto tomaratha jinompa poxonae jume tane
Nacom Pejume Diwesi, bapomonae irʉ jume cowʉnta Jesús.
Pomonae pejume cowʉntsiwi barapomonae daxita bautisabatsi.
\v 9 Bapoxonae Pablo merawi camaituncua Nacom pon
Pecanamataxeinaein jiwi. Pablo baraichichi, jeye: “Jopa
junuwinde. Nacom Pejume Diwesi paeba ducuanaebiyama. Jinxoba
moyam.
\v 10 Tsipei apara, xan cabarʉ popoinchi, daxota ichamonae
jopa itacʉpaetsi xua abe necaexanaewa. Barapo tomarathe
tamonae, pinmonae apara inta jinompa”, jei Jesús.
\v 11 Pablo baxota popona dieciocho po xometiyobe Corinto
tomaratha. Baxota Pablo cuiduba ducuanaebiya Nacom Pejume
Diwesi.
\p
\v 12 Irʉrʉ pebin popona pon pewʉn Galión. Bapon Galión
Acaya nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi exanatsi.
Barapoxonae judiomonae pomonae Acaya tomarapiwi nacaetuta
Pablo yabara nacaetutatsi pecasebixaetsi xua
pecaponaenexatsi Galión peitabaratha tatsi.
\v 13 Judiomonae namchi, Galión baraichi, jeye:
\p —Poxonae bapon Pablo paeba ducuanaebeiba pinmonae
baraxua jume jejei tsaibi. Pablo cuidubeiba jiwi, xua pinae
jame bewa jiwi wʉnae jainteibi Nacom po coyene jopa
jʉpaeyo Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, jei
barapomonae.
\p
\v 14 Pablo bara muxu pepaebi, irʉ Galión paebaxoyarʉ.
Nexata barapon namchi judiomonae baraichi, jeye:
\p —Ʉ judiomonae pam. Painya xoba pana tsipaebame. Jame
icha bapon caiba, icha jiton bexotsi, icha ichawiyo exana
xua abe, metha jame bapoxonae paca jume jejei tsipaetsi.
Ichitha bapon jopa abe exanaeyo.
\v 15 Saya ʉ payabara cueicueijam tsaibi barompaya painya
cui xua painya amo jiwi pia cui coyeneya tatsi. Moya baxua
paxam paexande pocotsiwa Pablo payabara paebame. Tsipei jopa
bepacata naexanaetsi be pon jiwi peyabara paebin xua
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Moya painya coutha
pacui itawere, jei Galión.
\p
\v 16 Bapoxonae Galión pesato benapuna torobabiya barapo
judiomonae.
\v 17 Bara nexata daxita judiomonae Sóstenes waetabatsi pon
judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi peewatsin. Barapomonae
Sóstenes bʉtsi Galión peitabaratha tatsi. Daichitha baxua
Galión saya cui tane, jopa tsita ainya cuichi.
\s Meje yabara poxonae Pablo equeicha Antioquía tomara beya
caibeya warapa. Baxotiya tamropata pitaba xua warapa acoibi
po cuiyobetha xua pecueicueijeinexa Jesús pia pexeinya jume
diwesi tatsi
\p
\v 18 Pablo awiya came baxota popona ainya matacabin Corinto
tomaratha. Bapoxonae nama copiya napeyaba pomonae pejume
cowʉntsiwixae Jesús. Siria nacua bewarapiya weratha, po
naetha po nae pin nae. Aquilano piowabe naponabe.
Barapoxonae juntucuru bara ponatabichiba copiya matha nanta
catepateya sibaxuba Cencrea tomaratha xua penayabara tsita
itapeinya xeinaenexa xua nayabara jume cui wetsina xua
exanaena xua bayatha Nacomtha nayabara tsiwʉnae muxu duta.
\v 19 Bara Efeso tomaratha patarʉcʉpa. Baxota Pablo Aquila
piseuribe xubetatsibe pia ponaetsi ichaxota judiomonae
nacaetuta barompaya pia penacaetutsi botha. Baraxota Pablo
barʉ cueicueijei barapo judiomonae.
\v 20 Efeso tomarapiwi bequein Pablo apusiwatsi xua abʉ
peecaewa tsane. Ichitha Pablo juntucuru jopa beecaeyo baxota
ainya matacabin.
\v 21 Nexata Pablo napeyaba barapomonae. Pablo namchi, jeye:
“Tha nama Jerusalén tomara beequiyaetsi. Tha
naewatequiyaetsi xua jiwi petsinacaetutsinexa pexaewa xua
penabanaewa. Metha equeicha paca taeyoparenaeinchi icha
Nacom metha newʉnae ichipaena”, jei Pablo.
\p —Bara warapataba Pablo. Efeso tomara wewarapiya jeratha
po naetha po nae pin nae.
\v 22 Poxonae Cesarea tomaratha patopa Jerusalén tomara
be-iya, pia jacobichi pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi.
Bapoxonae equeicha Antioquía tomara bewarapiya.
\v 23 Poxonae bara juntucuru yaainya merawin jopa baxotiya
equeicha icha nacuabe bewarapiya. Galacia nacua
bewarapiyano. Frigia nacua bewarapiyano. Baxota Jesús
pejume diwesi cuiduba Pablo pomonaetha pomonae Jesús pejume
cowʉntsiwi. Pablo jʉntʉ coyene tsacaba xua barapomonae
ajʉntʉyapusʉya pejume cowʉntaponaewa tsane Jesús.
\s Meje yabara poxonae Apolos Nacom Pejume Diwesi
cueicueijei Efeso tomaratha
\p
\v 24 Caein judiomonae jiwanapin Efeso tomaratha patopa.
Bapon pewʉn Apolos. Bapon seicaya irʉ Alejandría
tomarapin. Bapon Nacom Pejume Diwesi peyaputaein yawa beta
cacueicueijei barapo diwesi.
\v 25 Apolos beta yabara cuidubatsi ichamonae xua Jesús,
pon Pecanamataxeinaein jiwi, pia cui. Jʉntʉ coyene
weiweinaya paeba. Xaniwaicha piamonae cuiduba Jesús yabara
bequein saya yaputane xua po coyene pinae Juan pebautisabiwa
jiwi xua icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa Nacomtha.
\v 26 Apolos judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi
bichocono jʉntʉ coyene wʉnaeya cueicueijei Nacom Pejume
Diwesi. Priscila, Aquila piowabe jume tanebe bapon. Wababe
bapon, pia bo becayabe. Aquila, Priscila pia pebinbe yabara
muxu tsidutabe icha diwesi xua Nacom pia pepa diwesi po
diwesi xua jopa yaputaeyo.
\v 27 Apolos ichichipa xua peponaewa Acaya nacua beya.
Bapoxonae pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús, Apolos
canatsiwana tinaxotsi carta xua tatinatsi pomonae pejume
cowʉntsiwixae Jesús. Daxota barapomonae tatina xua Apolos
pententa weiweinaya wabinexatsi. Poxonae Apolos patopa Acaya
nacuatha, bapon yawena pomonaetha pomonae bayatha Nacom jume
cowʉntatsi pomonae Nacom peantobexae.
\v 28 Apolos daxita jiwi peitabaratha jume amanayaba poxonae
Jesús beta yabara paebatsi. Daxota barapomonae judiomonae
jopa itacʉpaetsi xua pejume notsiwatsi bapon po coyene xua
poxonae bapon abe pepaebiwa. Poxonae Apolos yoroba Nacom
Pejume Diwesi bapon tsita itapeinya xeina xua Jesús apara
Mesías pon Nacom itorobica.
\c 19
\s Meje yabara poxonae Pablo Efeso tomaratha popona
\p
\v 1 Poxonae Apolos Corinto tomaratha eca, bapoxonae irʉ
Pablo seicaya ducuanaebiya daxita tomaran jʉpaya, po
tomarantha ichaxota atororon. Efeso tomaratha patopa, baxota
Pablo caxina ichamonae pomonae Cristo pejume cowʉntsiwichi.
\v 2 Pablo yainyaba barapomonae, jeye:
\p —¿Bayatha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi painya
jʉntʉ coyenetha pacata pata poxonae pajume cowʉntame
Jesús? jei.
\p Barapomonae Pablo jume notatsi, jeye:
\p —Jume, jopa payaputaeinyo. ¿Eta pocotsiwara xua Nacom
pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi? Bayatha jopa payabara jume
taeinyo baxua, jei.
\p
\v 3 Pablo yainyaba, jeye:
\p —¿Eta pabichim poxonae pajume cowʉntame poxonae paca
bautisaba? jei.
\p Pablo jume notatsi, jeye:
\p —Apara saya payabara jume cowʉntan xua Juan cuiduba, po
coyene xua Juan itorobatsi xua jiwi pebautisabiwatsi, jei.
\p
\v 4 Pablo jume nota, jeye:
\p —Aja, Juan bautisaba pomonaetha pomonae abe pia peexanae
cuiru coyenein nacui barapenta xua pomonae pejume
cowʉntsiwichi Nacom. Daxota metha Juan piamonaetha barai:
‘Pajume cowʉnde pon xua tsiwana patopan’, jei Juan
piamonaetha. Xua Juan namchi: ‘Pon xua tsiwana patopan’,
jei, bapon apara Jesús, pon ‘Mesías’ baraichi, jei Pablo.
\p
\v 5 Poxonae baraxua Pablo jume taerʉcʉpatsi, caena
barapomonae bautisabatsi Jesús pia pewʉntha tatsi pon
Pecanamataxeinaein jiwi.
\v 6 Poxonae Pablo barapomonae pecobetha mata jayaba,
barapoxonae barapon Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi
barapomonae tapatatsi pejʉntʉ coyeneintha, yawa
cueicueijei exanebatsi icha jumeintha xua ichamonae pia jume
tatsi. Mataʉtano barapoxonae barapomonae cueicueijei Nacom
Pejume Diwesi pocotsiwa Nacom yaputane exana.
\v 7 Daxita bapomonae pomonae baxota ena doce pomonae
matabʉxʉyobe pomonae xua Jesús pejume cowʉntsixaetsi.
\p
\v 8 Baxota Efeso tomaratha, Pablo judiomonae pia
penacaetutsi botha tatsi poneiba acoibi po xometiyobetha
Nacom Pejume Diwesi pecueicueijeiwanexa. Bapon jopa junuwiyo
poxonae cueicueijei. Mataʉtano yabara tsipaeba po coyene
Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae tatsi pomonae
itorobiya peewatsixae.
\v 9 Ichitha ichamonae aichaxaibi jume tane. Jopa juntucuru
bejume cowʉntsiyo. Saya barapomonae jiwi peitʉtha tatsi
abe yabara paeba Jesús pia pena pecuidubiwa tatsi. Nexata
barapomonae pia xainya weya tatsi Pablo napitaba. Saya meisa
barʉ pona pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi po bo
penacuidubi bo beya. Pebin pon pewʉn Tirano barapo bo,
bapon pia bo tatsi. Barapo botha Pablo daxita matacabi Nacom
Pejume Diwesi cuidubeiba.
\v 10 Baraxota Pablo ainya weibe paeba ducuanaebiya Nacom
Pejume Diwesi. Daxita pomonae Asia nacuapiwi judiomonae irʉ
pomonae jopa judiomonae naexanaeyo barapomonae jume cowʉnta
Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi, pon
Pecanamataxeinaein jiwi.
\v 11 Nacom Pablo yawenatsi xua pexeinya petsita itʉtsi
coyenewan exana Nacom pia peayapusʉwatha tatsi.
\v 12 Ichamonae paparuwan yawa painyaweran capona Pablo beya
xua barapo paparuwantha Pablo peperʉ jayababinexatsi.
Barapo paparuwan nata capona peatene jiwitha. Bapoxonae
barapo paparuwantha nainya axaibi tsouneibi. Irʉ pomonae
cauri xeina barapo paparuwantha nacapanenebiya tsaibi.
Barapomonae cauri wepu poneibatsi.
\p
\v 13 Ichamonae judiomonae, pomonae saya pejinompaewi,
barapomonae pia cui xeina xua jiwi taitaweteibatsi cauri.
Barapomonae ichichipa Jesús wʉn wʉn taibatsi poxonae
itaweta cauri. Barapomonae caurimonae baraichi, jeye:
“¡Bara Jesús pewʉntha paca itawetatsi, pon
Pecanamataxeinaein jiwi, xua pon Pablo wʉn yopita
ducuanaebiya!” jei barapomonae.
\p
\v 14 Irʉ barapoxonaerʉ judiomonaepin pon pewʉn Esceva,
xeina siete poyobe tatsi pebiwi. Barichi barapo siete poyobe
wʉn wʉn taibatsi Jesús, poxonae itaweta cauri. Esceva
sacerdotemonae pia pentacaponaewi jiwana tatsi.
\v 15 Poxonae barapomonae paeba barapo wʉntha, Jesús
pewʉntha tatsi, barapomonae jume notatsi cauri, jeye:
“Bara tayaputaein Jesús, Pablono bara yaputanno. ¿Incane
paxamda? ¿Jintam pamda?” jei bapon cauri.
\p
\v 16 Bapoxonae barapo siete poyobe pexainya betanaxorenatsi
pon cauri xeina. Barapomonae bʉtsi. Mataʉtano barapomonae
jopa nacuiyenabiyo. Barapo siete poyobe daxita tamasa
jebompatsi yawa wan dubatsi. Bo bejumasa dʉcʉpiya.
\v 17 Pomonae Efeso tomaratha peenaewi, judiomonae, irʉ
pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, daxita bapomonae jume
tane xua siete poyobe jumasa dʉcʉpa. Barapomonae junuwa
bichocono. Daxota barapomonae Jesús pon Pecanamataxeinaein
jiwi wʉnae jaintatsi.
\p
\v 18 Pomonae Jesús jume cowʉntatsi pinmonae barapomonae
jiwana baxota pata. Barapomonae jiwi peitʉtha tatsi paeba
xua bepa pinae bayatha abe exana poxonae mara coyeneya exana
nawita.
\v 19 Pomonae Jesús pejume diwesi coyene nacuiduba,
barapomonae carendena diboron po diboron xua mara yabara
penacuidubiwan. Barapo diboron tauteba. Poxonae barapo
diboron tauteba daxita nataeumena. Barapomonae yabara matoma
ununa xua pinae barapo diboron matoma nawita, cincuenta mil
po paratiximonaebe pinae nantomata.
\v 20 Barapoxonae pin bicheito jume cowʉnta Jesús, pon
Pecanamataxeinaein jiwi. Yawa barapomonae tsita itapeinya
xeina dubenanaebiya xua bara Nacom apara xeina peayapusʉ
itorobi coyenewa.
\p
\v 21 Poxonae baxua weta Pablo najʉntʉ coyene weta xua
pesiwa ponaewa tsane tomaran xua Macedonia nacuatha, yawa
xua Acaya nacuathano xua bapoxonae Jerusalén tomara
bepewarapiyaenexa. Nanta xeinano xua peponaewa tsane Roma
tomara beya.
\v 22 Ponbe Pablo yawenatsi, Timoteono Erastono, baponbe
Pablo Macedonia nacua beitorobiyabe. Cataunxuae abʉ bapon
Pablo Asia nacuatha eca.
\s Meje yabara poxonae jiwi namtsebiya wawai Efeso tomaratha
Pablo pecasebixaetsi
\p
\v 23 Barapoxonae Efeso tomarapiwi anaya anaepanaeya najume
cayayataxuba poxoru aichaxaibi xua pejume taewa xua Pablo
yabara cueicueijei Jesús pia pena pecuidubiwa tatsi.
\v 24 Pon xua abe penajume cayayataxubin xua poxonae
namtsebiya wawai bapon pewʉn Demetrio. Bapon pinmonae xeina
pomonae petanacuichiwichi xua petaexanaewichi penainwixi.
Barapomonae Demetrio taexanatsi tsiqui penain boxi xua
Artemisa pia bo canaxobeba. Artemisa Efeso tomarapiwi pia
nacomwa tatsi. Barapowa jopa be pepa nacomiyo.
\v 25 Bapon Demetrio pia petanacuichiwichi waba. Pomonae
irʉ Artemisa pia penain boxi peexanaewi wabatsino. Demetrio
namchi daxita barapomonaetha, jeye: “Bara metha
payaputaneme xua paratixi xeinatsi poxoru Artemisa pia
penain boxi exanatsi wacaenaetsinexatsi, daxota xeinatsi
paratixi.
\v 26 Pon pataneme yawa pajume tanemeno, barapon Pablo.
Bapon paeba ducuanaebiya xua pinae pomonae icha nacom
canaʉtsiya exana apara pinae xapain jopa daxua pepa
nacomiyo. Pomonae Pablo cuidubeiba jume jejei tsaibichi ayei
jiwi Efeso tomarathano, Asia nacuathanorʉ jume jejei
pinmonae.
\v 27 Baxua bichocono nacata abe, tsipei icha jiwi jopa
comocaetsipae barapo penain boxi xua waxainchi exaneibatsi
bapoxonae jopa xeinaetsipaetsi paratixi. Jiwi namchi tsane:
‘Artemisa pia pin bo tatsi abe. Xapain jopa pepa Nacom pin
pia boyo’, jei tsane. Cataunxuae anoxuae barapo jiwi Asia
nacuapiwi irʉ daxita nacuanpiwi Artemisa wʉnae
jainteibatsi. Ichitha icha jume cowʉntsinchi Pablo, metha
equeicha jopa bewʉnae jainteibichipaetsi Artemisa”, jei
Demetrio.
\p
\v 28 Poxonae baxua Demetrio jume taerʉcʉpatsi,
anaepanarʉcʉpa barapomonae. Yawa barapomonae namtsebiya
wawai, jeye: “¡Maisa Artemisa powa pata
tanecanamataxeinaewa, barapowa bichocono pejʉntʉ coyene
xanepanaewa! ¡Maisa Efesiomonae pan Artemisa wʉnae
pajaintan!” jei barapomonae.
\p
\v 29 Barapoxonae daxita tomarapiwi jʉpaya anaepana. Gayo
irʉ Aristarco, ponbe Macedonia nacuapinbe, ponbe Pablo
pepuna ponaexaetsibe, baraponbe waetabatsibe. Po botha
ichaxota jiwi nacaetuteiba pecueicueijeinexa tsaibi tsane
bara bemaxʉ cayatsibe.
\v 30 Bepa bequein Pablo najoniyaei barapo botha,
petsipaebinexa tsane barapomonae, ichitha Jesús pejume
cowʉntsiwichi Pablo jopa pu copatichi.
\v 31 Barichi pomonae pentacaponaewi jiwana Asia nacuatha,
barapomonae Pablo pia jiwi tatsi cou tana cajume
caitorobatsi xua bepa pinae Pablo jopa najoniyae tsane
baxota.
\v 32 Barapoxonae barapo penacaetutsiwatha, ichamonae icha
caununaya wawai irʉ ichamonae icha caununaya wawai. Daxita
barapomonae najume cayayataxubiya wawai. Ichamonae jopa
yaputaeyo po coyene xua barapomonae yabara nacaetuta.
\v 33 Barapo penacaetutsimonae anaepana. Pablo yabara
anaepanatsi irʉ pijimonae tatsi tayabara anaepanatsi.
Daxota judiomonae caemonae najiwana napuna totabiya pebin
xua bapon peitabaratha peuncuaenexa barapo
penacaetutsiwatha. Bapon pewʉn Alejandro. Bapon pecobetha
jume matawenta tsipei ichichipa bequein yabara jume yawena
judiomonae barompaya piamonae.
\v 34 Poxonae barapomonae Alejandro yaitaerʉcʉpatsi xua
Alejandro judiomonaepin, barapoxonae equeicha daxita
namtsebiya wawai tsompae ainya horabe. Barapomonae namchi,
jeye: “¡Maisa pata tanecanamataxeinaewa Artemisa! ¡Maisa
barapowa pejʉntʉ coyene xanepanaewa! ¡Maisa efesiomonae
pan Artemisa wʉnae pajaintan!” jei barapomonae.
\p
\v 35 Nexata, pon xua tomara peewatsin, bapon uncua barapo
penacaetutsi itabaratha. Bapon jume matawenta xua equeicha
jopa penamtsebiya wawainexa tsane barapomonae. Bapoxonae
bapon namchi, jeye: “Pomonae Efeso tomaramonae pam. Bara
daxita nacuamonaepiwi naca yaputane xua waxainchi notatsi
Artemisa pin pia bo tatsi. Mataʉtano yaputane xua waxainchi
botatsi po iboto xua athawe jopeica. Barapo iboto apara bara
Artemisa tsipei be Artemisa pia pawi.
\v 36 Jiton dapocotsin aibi pon xua nejume barai xua
naeraban, daxota saya irʉ moya pande. Painya xoba ichawa
pananta xeiname poxonae jopa beta pananta xeinaem.
\v 37 Ponbe, Gayo irʉ Aristarco, ponbe pacarendename,
baponbe jopa abe paebiyobe. Baponbe jopa caibiyobe xua xoyo
boca Artemisa pin pia botha tatsi. Mataʉtano Artemisa
nacomwa jopa cui aebiyobe.
\v 38 Icha Demetrio irʉ petanacuichiwichi nanta xeina xua
ichamonae Demetriobarʉ abe taexainchi moya jame barapomonae
bewa ponaena po bo ichaxota ena pomonae jiwi peyabara
paebiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Bapoxonae
barapomonae itacʉpatsi xua petsipaebiwa pomonaetha pomonae
tomara pentacaponaewi po coyene xua ichamonae abe exana
barapomonaetha.
\v 39 Icha ichawa painya paebichi abʉ anoxuae jopa
papaebinde. Po mataqueitha poxonae pentacaponaewi ba
nacaetuta pejume taenexa xua jiwi paeba bapoxonae jame
papaebare.
\v 40 Wanamtsebiya wawaijeixae anoxuae daxota romanomonae
naca yabara anaepanaena tsipei nanta xeinaena xua waxainchi
aichaxaibichi xua barapomonae naca itoroba. Jopa xeinaetsi
po diwese xua yabara tsipaebinchi barapomonaetha pocotsiwa
xua yabara namtsebiya wawaichi”, jei tomara peewatsin.
\v 41 Poxonae najume wetaba baxua, barapomonae pesato
beitorobiyatsi.
\c 20
\s Meje yabara poxonae Pablo siwa pona Macedonia nacua,
Grecia nacuano
\p
\v 1 Bara najume wetarʉcʉpa daxita poxonae namtsebiya
wawai tsompae. Bapoxonae Pablo waba pomonae Jesús pejume
cowʉntsiwichi pebarʉ nacaetutsinexa. Barapomonaetha Pablo
yabara tsipaeba Jesús pejume diwesi xua barapomonae
peajʉntʉyapusʉya xanepanaya pejinompaenexa tsane
Nacomtha. Bapoxonae Pablo barapomonae napeyaba. Macedonia
nacua bewarapiya.
\v 2 Daxita barapo tomaran, Pablo siwa pona barapo Macedonia
nacuatha, cuidubano pomonaetha pomonae Jesús pejume
cowʉntsiwichi, xua peajʉntʉyapusʉya xanepanaya
tajinompaenexa tsainchi Nacomtha. Poxonae nacui wetaba
equeicha Grecia nacua bepatopiya.
\v 3 Baraxota Pablo acoibi po xometiyobe yapucaewa. Bara
juntucuru Siria nacua beya warapa jeratha po nae pin naetha.
Bapoxonae jume tane xua pinae judiomonae anaepana xua Pablo
bexubapaebatsi. Daxota Pablo najʉntʉ cui weta xua caibeya
peponaewa tsane petaxutha Macedonia nacua beya.
\v 4 Pablo yanabatsi ichamonae. Irʉ ichʉn napona bapon
pewʉn Sópater, pon Berea tomarapin, pon Pirro pexanto
tatsi. Irʉ ichʉnbe naponabe baponbe pewʉnbe Aristarco
irʉ Segundo, baponbe Tesalónica tomarapinbe. Irʉ ichʉn
napona, bapon pewʉn Gayo, Derbe tomarapin. Irʉ ichʉn
napona, bapon pewʉn Timoteo. Irʉ ichʉnbe naponabe, ponbe
pewʉnbe Tíquico irʉ Trófimo, baraponbe Asia nacuapinbe.
\v 5 Barapomonae daxita pana netsiwana nantacapona, Troas
tomaratha cou baxota pana ewata.
\v 6 Ichitha Filipos tomara weya pawarapan jeratha, po
naetha po nae pin nae poxonae weta Pascua wʉn matacabin.
Barapo Pascua matacabintha jiwi xane pan xua pocotsiwa jopa
cotowiyo. Poxonae cinco po matacabibe caewa papatan Troas
tomaratha, baxota barapomonae pacaxiban. Baraxota paenan
siete po matacabibe.
\s Meje yabara poxonae Pablo Troas tomara siwa pona
\p
\v 7 Pentaquei seicae matacabitha, domingotha, pana
nacaetutan, pata epanantarʉbi janacaenexa tsane pan. Pablo
cuiduba pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, tsipei baya
warapaena Pablo. Daxota poxonae cueicueijei beya yapapae.
\v 8 Po tutu athabeicha barapo tututheicha pana nacaetutan.
Barapo tututha ainya coichan dubena.
\v 9 Pewowindʉ pewʉn Eutico, barapoyo bomʉxʉ tututha
ventanatha pemʉxʉbʉrʉtha eca. Pablo bayiyo tsuxubi xua
Nacom Pejume Diwesi cueicueijei. Barapoxonae Eutico
nantacotiya maitecataba. Tajʉ wejopeica. Po tututha Pablo
cueicueijei tsuncuae xua ichaxota acoibi tututheicha barapo
tutu wejopeica. Eutico petʉpaeyo pitatsi.
\v 10 Bara nexata Pablo dunatabica. Pablo Eutico caquita
ecatsi pentabocototha. Pablo naisa cateita waetaba. Piamonae
barai Pablo, jeye:
\p —Jopa pajunuwinde, bara apara asʉ, jei.
\p
\v 11 Nexata Pablo equeicha caibe juinya. Pan epa janaxuba,
yawa xane. Barapoxonae equeicha Pablo matowa cueicueijei
Nacom Pejume Diwesi, beya yajume pentha tsina. Bapoxonae
weta. Bara cou nama matacabi wʉnae tsuxubiba Pablo warapa.
\v 12 Barapo pewowin Eutico equeicha bara asʉ. Eutico
piamonae bo becayiyatsi. Daxita saya jʉntʉ coyene
tsacabatsi xua jʉntema jinompa xua equeicha Eutico
peasʉxae.
\s Meje yabara poxonae Pablo jeratha Troas tomara wewarapiya
po naetha po nae pin nae xua Mileto tomara bewarapiya
\p
\v 13 Paxan copiya jeratha paponan weratha Aso tomara beya
tsipei yaitama Pablo pana itoroba xua bepa pinae weratha
paponaein. Bapon yaitama bepa petaxutha ponaei. Bara xotiya,
Aso tomaratha paichichipan payapitan Pablo.
\v 14 Poxonae Pablo Aso tomaratha pacaxibarʉcʉpan, bapon
equeicha pana yantaba. Mitilene tomara beya pawarapan.
\v 15 Mitilene tomara wepawarapiyan. Bapoxonae icha
matacabitha imoxoyo Quío tunaetotha papatan icha
muxunenetha. Baraxota caentacabitha paenan. Equeicha icha
matacabitha Samos tunaetotha papatan. Barapoxonae equeicha
icha matacabitha Mileto tomaratha papatan.
\v 16 Baxua Pablo exana tsipei bapon nanta xeina xua jopa
beecaeyo ainya matacabin Asia nacuatha. Bapon aichaxaibi
pona Efeso tomaratha. Ichichipa Jerusalén tomara beya
bichoina peponaewa tsane, tsipei imoxoyo bara Pentecostés
matacabi tsane, icha bara pecui jʉpaenexatsi.
\s Meje yabara poxonae Pablo tsipaeba penapatae jiwi Efeso
tomaratha
\p
\v 17 Pablo Mileto tomaratha eca. Pablo najume caitoroba
ichamonae xua Efeso tomaramonae pitiri jiwi pewabinexatsi
pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, xua Mileto tomaratha
pepatsinexa.
\v 18 Poxonae Efeso tomarapiwi, penapatae jiwi pata baxota,
Pablo barai, jeye: “Bara paxam payaputaneme xua wʉnae
poponan poxonae copiya patopan Asia nacuatha painya xantha.
Awiya cataunxuae barichin wʉnae poponan.
\v 19 Daxita matacabi Jesús pejume diwesi cueicueijan
tsaibi. Jopa bichocono atsaca tsaibinyo. Jume wʉnaeya
natsipaeban saya. Poxonae Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein
pejume diwesi cueicueijan, bichocono yaitawanaeya
cueicueijan yawa nejume yancababeiba judiomonae yawa bepa
nejutebeibei.
\v 20 Paxam payaputaneme xua jopa nacui baraxubinyo xua
tapaca tsipaebiwatsi Jesús pejume diwesi xua po coyene
painya nepaca yawenaewa tsane. Paca cuidubatsi jiwi
peitabaratha tatsi. Mataʉtano painya boxithano paca
cuidubatsi.
\v 21 Judiomonae jume daunweya cuiduban. Irʉrʉ pomonae
jopa judiomonae naexanaeyo jume daunweya cuiduban xua
barapomonae bewa icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa Nacomtha
xuano pejume cowʉntsinexatsi Jesús pon
Wanacanamataxeinaein.
\v 22 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi neitoroba xua bewa
ponaetsipanjei Jerusalén tomara beya. Ichitha jopa
nayaputaeinyo pocotsiwa xua baxotiya tsane ichamonae inta
exanaena.
\v 23 Jame anoxuae saya meisa yaputan xua Nacom pia Pejumope
tʉnaxʉ tatsi yabara netsipaeba xua daxita tomaran ichaxota
pateibin. Nebarai, jeye: ‘Jiwi pecʉbi bontha cajebeibina,
yawa caperaxa exaneibinano’, nejei Nacom pia Pejumope
tʉnaxʉ tatsi.
\v 24 Juntucuru xua icha tʉpan, baraxua jopa netsita ainya
cuiyo. Bara jemba tsane icha saya poponaein. Icha tʉpan,
bara jemba tsane. Daxota neitacʉpa xua jʉntʉ coyene
weiweinaya exanaein pocotsiwa Jesús neitoroba beya yacuiya
tʉpajopaein. Mataʉtano daxota neitacʉpa xua wetsin
pocotsiwa Jesús neitoroba, pon Pecanamataxeinaeinchi jiwi,
xua tapaca tsipaebiwatsi barapo pexeinya jume diwesi po
coyene xua bichocono jiwi peantobewatsi Nacom.
\p
\v 25 “Bayatha paca tsipaebatsi Nacom Pejume Diwesi po
diwesi yabara xua Nacom waba jiwi, petanaexanaenexa tsainchi
pijimonae jiwana tatsi pomonae itorobiya peewatsixae.
Anoxuae bara xaniwaicha yaputan paxam pomonae pamxaem xua
paca tsipaebatsi barapo diwesi, equeicha jopa pana netaem
tsane.
\v 26 Daxota anoxuae paca tsipaebatsi icha jopa pajume
cowʉntsim, baraxua apara jopa tacoyiyo. Bara apara painya
coyam tsipei bayatha bequein matowa paca tsipaebeibatsi
pexeinya jume diwesi.
\v 27 Daxita xua Nacom neitoroba barapo diwesin omeicha paca
tsipaebatsi. Jopa icha diwesiyo copatsinyo.
\v 28 Painya coutha xanepanaya pana najʉntʉ coyene yabara
nanta xeinare. Mataʉtano xaniwaicha payapu eenare pomonae
Jesús pejume cowʉntsiwichi. Paxam pitiri jiwi pam, baxua
paexande tsipei Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca
itoroba painya neyapu cainompaenexa tsane Jesús pejume
cowʉntsiwi tatsi. Mataʉtano baxua paexande tsipei
barapomonae Nacom piamonae tatsi, tsipei pexanto tatsi
tsitʉpa xua barapomonae jopa peweraweracaewa tsane.
\v 29 Yaputan poxonae warapaein tacoutha patsina ichamonae.
Barapomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi abe exanaeinchi.
Barapomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi dʉcʉpa
exanetinchi icha neʉthʉ ichi.
\v 30 Barichi painya jiwi jiwanamonae ajumebeya cuidubina
xua jopa xainyeyo. Barapomonae cuidubina penaerabi diwesi,
xua pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pejume
cowʉntsinexa barapo penaerabi diwesi.
\v 31 Dota pam, xua peabe jume, painya nejume cowʉntsiwa.
Pana necui yabara nanta xeinare xua paca cuidubatsi acoibi
po weiyobe. Paca cuidubatsi merawithano, mataqueithano.
Mataʉtano paca siwa wecoyeichi ichacuitha.
\p
\v 32 “Tamonae pam, Nacomtha pacata tsipaebatsi xua paca
necayawenaewa tsane, xuano xua Nacom Pejume Diwesi painya
necayawenaenexa po diwesi xua paca cuiduba xua pinae Nacom
paca antobe. Barapo Nacom Pejume Diwesi peayapusʉwa xeina
xua ajʉntʉyapusʉya paca cana exanapona. Mataʉtano paca
catsina daxita pocotsiwa bayatha pepa piamonaetha yabara
tsiwʉnae muxu duta xua catsiba paeba.
\v 33 Jopa taichichi tsaibinyo xua ichʉn pia paratixi tatsi
mataʉtano xua ichʉn pia paparuwan tatsi.
\v 34 Jame bara payaputaneme xua tacoutha natsiyabara
nacuitan. Bara tawa comotan. Mataʉtano xua pexaewa comotan,
paparuwano. Mataʉtano yawenan pomonae xua necueyaba.
\v 35 Bayatha payaputaneme xua daunweya nacuitan. Baxua
exanan tsipei ichichipan xua painya neyaputaewa tsane, xua
painya neyawenaenexa pomonae peacopeibi jiwi. Jopa
pajʉntemainaeinde xua Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi
namchi, xua jeye: ‘Ba jʉntʉ coyene weiweina bichocono pon
cata beyacaincha xua pon pecatsixaetsi’, jei Jesús”, jei
Pablo.
\p
\v 36 Poxonae Pablo najume wetsiya paeba, poxonae xua pitiri
jiwi tsipaebatsi, bapoxonae pentabocototha uncua. Pablo
daxita barʉ tsipaeba Nacomtha.
\v 37 Barapoxonae daxita matowa wecoyei. Yawano matowa naisa
teicatsino Pablo poxonae tsutsubatsi, peantobexaetsi.
\v 38 Barapomonae bichocono wecoyei tsipei Pablo bayatha
namchi, jeye: “Equeicha jopa pana netaem tsane”, jei.
Barapoxonae barapomonae Pablo jera bepuna tayathopiyatsi po
naetha po nae pin nae.

\c 21
\s Meje yabara poxonae Pablo weratha Jerusalén tomara
bewarapiya po naetha po nae pin nae
\p
\v 1 Poxonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pacuenta ponan,
barapoxonae Cos tomara bepawarapiyan weratha. Barapoxonae
icha matacabitha Rodas tomara bepayiyan weratha. Barapoxonae
equeicha icha matacabitha Pátara tomara bepawarapiyan
weratha.
\v 2 Pátara tomaratha baxota equeicha icha nae
panotarʉcʉpan. Fenicia tomara bepawarapiyan.
\v 3 Poxonae Chipre tunaeto patan pamatawacaicha toqueban.
Barapo tunaeto pata tatsocona iya paxenta iyiyan. Siria
nacua bepayiyan. Barapo nae Tiro tomaratha botouna,
pejotsinexa tsane xua capona. Tiro tomaratha paxubarʉcʉpan
barapo nae. Baxota painompanno.
\v 4 Baraxota Tiro tomaratha pacaxibarʉcʉpan pomonae
Jesús pejume cowʉntsiwichi. Barapomonae pia xantha tatsi
pajinompan siete po merawiyobe. Barapomonae Pablo
tsipaebatsi, jeichichi: “Jopa Jerusalén tomara beya
ponaeinde”, jeichichi. Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi
barapomonae yabara tsiwanaya tsipaebatsi po coyene xua
ichamonae Pablo cana exanaeinchi barapo tomaratha.
\v 5 Poxonae barapo siete merawiyobe payapucaewan
paponarʉcʉpan. Daxita pomonae Jesús pejume
cowʉntsiwichi, tomara weya pana nepu taeumenathopiya
yabʉxino pexuino. Taetabo mene itapa bepayiyan. Baraxota
pentabocototha paumenan. Nacom patsipaeban.
\v 6 Pana napeyaban barapomonae, pana naisa teica pata
taneantobexae. Bapoxonae equeicha jera panotarʉcʉpan,
barapomonae equeicha pia boxi benawibiya.
\p
\v 7 Bara papanenebiyan tsʉrʉcʉpae xua Tiro tomara weya
paponan. Tolemaida tomara beya papanenebiyan. Baxota
equeicha pajacoban pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi.
Caentacabitha baxota pajinompan.
\v 8 Icha matacabitha, Pablono yawa xua pomonae pata
tacueyabixae pan Cesarea tomaratha papatan. Barapo tomaratha
Felipe pia bo tatsi bepayiyan. Bapon Nacom Pejume Diwesi
pecueicueijei ducuanaebiyae jiton. Bapon jiwana pomonae
siete poyobe pomonae peyawenae jiwi. Barapo siete poyobe,
matha cain itapetatsi Jerusalén tomaratha xua Jesús pia
peitorobi jiwi tatsi peyawenaenexatsi. Barapon pia xantha
tatsi paenan.
\v 9 Felipe cuatro po pexantiyobe tatsi xeina. Barapowaxi
cataunxuae jopa jitha enaeyo. Barapowaxi tsipaeba jiwi Nacom
Pejume Diwesi xua Nacom yaputane exana.
\v 10 Baxota caentacabiyobe paenan Cesarea tomaratha.
Barapoxonae Judea nacuapin patopa, pon Nacom pia peitorobi
pepaebin, pon pewʉn Agabo.
\v 11 Agabo pana nesiwa pona. Pablo coreinya bocoto mara
wejontatsi. Barapo coreinya bocototha petaxuno, pemaxʉno
Agabo pia coutha nacaecunta cʉbaxuba. Bapoxonae Agabo
namchi, jeye:
\p —Bayatha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi netsipaeba po
coyene xua judiomonae exanaena Jerusalén tomaratha. Bepa
pinae barapomonae caiche tsane pon xua pia bocoto pexeinaein
pocotsi bocote, ichaunxuae naichin, bara jʉta caichi tsane
pinae. Mataʉtano bepa pinae barapomonae cacaponae
pomonaetha pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua
werena peponaewi, jei Agabo.
\p
\v 12 Poxonae baxua pajume tan, paxan irʉ pomonae Cesarea
tomarapiwi Pablo pabaran, pajanje:
\p —Bara, jinxoba poname Jerusalén tomara beya, pajan.
\p
\v 13 Ichitha Pablo pana jume nota, jeye:
\p —¿Eta xua metha pana siwa wecoyam? ¿Eta xua metha pana
itanuwe forotame? Bara bayatha nacui yabara jume wetan
tanecʉbinexa tsane, mataʉtano tatʉpaenexa tsane
Jerusalén tomaratha tajume cowʉntsixae Jesús, pon jiwi
Pecanamataxeinaein, jei Pablo.
\p
\v 14 Bequein Pablo jume daunweya pabaran xua jopa ponae
tsane ichitha Pablo dapo jumetha bepa ponaei. Matapainya
saya jopa equeicha pata jumeyo. Mataʉtano pajan:
\p —Basaya moya baxua exanaena be pocotsi coyeneya xua
Nacom ichichipa, pajan.
\p
\v 15 Bapoxonae poxonae pana jume wetan baxua, bara nama
paxainxainyan. Bapoxonae Jerusalén tomara bepawarapiyan.
\v 16 Ichamonae Cesarea tomarapiwi, pomonae Jesús pejume
cowʉntsiwichi pana nepuna pona. Pana capona bo beya pata
tajinompaenexa tsane, pebin pon pewʉn Mnasón, bapon pia bo
beya tatsi. Bapon Mnasón Chipre tunaetopin. Bapon pinae
caena bayatha jume cowʉnta Jesús.
\s Meje yabara poxonae Pablo, Santiago siwa poinchi
\p
\v 17 Poxonae Jerusalén tomaratha papatan, baxota pomonae
Jesús pejume cowʉntsiwichi weiweinaya pana matenta waba
bichocono.
\v 18 Icha matacabitha Pablo pana nebarʉ pona. Pasiwa ponan
Santiago. Baraxota irʉ daxita pitiri jiwi jinomparʉ.
\v 19 Barapomonae Pablo jacoba. Bapoxonae tsiwiyo bexa Pablo
tsipaeba daxita po coyene xua Nacom exana pomonaetha pomonae
jopa judiomonae naexanaeyo. Yawano paeba po coyene Pablo
itorobatsi Nacom, xua petacaponaenexa Nacom Pejume Diwesi
tatsi.
\v 20 Poxonae jume tane baxua xua Pablo paeba, barapoxonae
barapomonae Nacom wʉnae jaintatsi. Nexata Santiago Pablo
baraichi, jeye:
\p —Taema, incane jume taema. Judiomonae pin bicheiton
tsoponae, pomonae bayatha Jesús jume cowʉntatsi. Daxita
barapomonae namuxutainyaba xua pinae daxita jiwi nantawenona
xua Moisés pia peitorobi coyene exanapona.
\v 21 Cayopita ichamonae xua pinae cuidubame judiomonae
pomonae icha nacuantha pejinompaewi. Pinae cuidubame xua
equeicha pinae barapomonae bewa jopa yabara jume cui exanae
pocotsiwa bayatha Moisés itoroba. Mataʉtano pinae
cuidubame barapomonae xua pinae jopa bewa penawi thabi
coyene exanae tsane xua pewi thabiwa pia pexui ichaxota
nareixacaena xua ichaxota pebiwixae xeina. Mataʉtano pinae
cuidubame xua barapomonae bewa jopa exanae barapo peitorobi
coyenewan xua pinae pocotsiwa wamo jiwi bayatha exaneiba.
\v 22 ¿Eta xua waxainchi exanaeinchi? Tsipei judiomonae,
pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús, nacaetutsina xote barapo
Jerusalén tomarathe, poxonae jume taena xua patopame.
\v 23 Paxan xua paca itorobatsi baxua exande. Taema xote
pata xantha cuatro poyobe poponabe pebiwi. Barapoyobe yabara
nacui wʉnae tsijume dutabe Nacomtha pocotsiwa xua
exanapaeba. Anoxuae baxua barapomonae bewa exanae pocotsiwa
bayatha exanapaeba.
\v 24 Barapomonae matacayande paratixi nanacui barʉ
nantomare sacerdotemonaepintha, xam nexano irʉ barapomonae
nexano xua jopa painya nenajʉntʉ coyene taxobinexa.
Nanacui barʉ nantomare, barapoyobe penanta catepateya
sibapentsinexa tsane. Icha baxua exanaename, daxita jiwi
cacui yaputaena xua bayatha jopa exanaem xua ichamonae abe
cayabara paeba. Yawa daxita jiwi cacui yaputaena xua xam
xaniwaichiya exaname pocotsiwa Moisés itoroba.
\v 25 Paxan pata tinan carta pomonae Jesús pejume
cowʉntsiwichi, pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Pata
yabara tinan baxua xua pananta xeinan xua barapomonae
beexanaetsipa. Pajan barapo cartatha: ‘Painya xoba duwei
pawi xaneme po duwein jiwi tsiseba ibo nacom. Mataʉtano
painya xoba paxaneme po duwein pon saya pipato tʉpuncua,
xuano painya xoba pajana xaneme. Painya xoba pasiwa xeiname
yabʉxi xua jopa painya seurixi’, pajan, jei Santiago.
\s Meje yabara poxonae soldadomonae Pablo maxʉ waetabatsi
judiomonae pin pia botha tatsi, bapoxonae jiwi pecʉbi bo
beya caponatsi
\p
\v 26 Nexata Pablo barʉ poinya barapo cuatro poyobe. Icha
matacabi Pablo irʉ barapo cuatro poyobe exana po coyene xua
jopa penajʉntʉ coyene taxobiwa Nacomtha. Bapoxonae Pablo
irʉ barapo cuatro poyobe Nacom pin pia botha tatsi
jojoniya. Pablo namchi, jeye: “Equeicha papatsinan siete po
matacabibe poxonae pawetsin po coyene xua daxota jopa pata
najʉntʉ coyene taxobiwa Nacomtha. Pacaponaein duwein
sacerdotemonaepin pebexubinexa tsane xua pata catsinexa
Nacom”, jei Pablo.
\p
\v 27 Poxonae barapo siete matacabiyobe imoxoyo
yapucaewinaba, bapoxonae Pablo judiomonae Nacom pin pia
botha tainchi. Pomonae Pablo tainchi, barapomonae judiomonae
pomonae Asia nacua weya pona. Pomonae Pablo tainchi,
barapomonae exana xua pin bicheito namtsebiya wawai xua
Pablo pecasebixaetsi. Bapoxonae Pablo waetabatsi.
\v 28 Jume daunweya wawai, jeye: “¡Pajume taema, paxam
pomonae Israel nacuapiwi pamxaem! ¡Pana yawende! Barapon
cuiduba ducuanaebiya daxita jiwi. Abeya naca yabara cui
cueicueijei. Mataʉtano abeya yabara cueicueijei Moisés pia
peitorobi coyenewan tatsi. Mataʉtano barapo Nacom pin pia
bo abeya yabara cueicueijei barapon. Mataʉtano bapon
griegomonae matacapoinchi barapo Nacom pin pia bo berena.
Poxonae Pablo matacapona griegomonae, Nacom pin pia botha
tatsi atutube exana”, jei barapomonae.
\p
\v 29 Baxua paeba, tsipei poxoru bayatha barapomonae Pablo
tainchi Jerusalén tomaratha. Baxota Pablo barʉ pona Efeso
tomarapin, pon pewʉn Trófimo. Daxota barapomonae catsawa
nanta xeina xua metha bayatha Pablo Nacom pin pia botha
barʉ pona Trófimo. Daʉmetha Trófimo baxota jopa
naponaeyo.
\p
\v 30 Daxita tomarapiwi jʉpaya equeicha jume daunweya
wawai. Daxita cuinaerendena, barapomonae Pablo yoroba
teicatsi. Nacom pin pia bo wemaxʉ capoinyatsi. Barapoxonae
barapomonae bichocono yaboupa cateitabanota Nacom pin pia
bo.
\v 31 Barapomonae, pomonae peanaepanaewi muxu Pablo
pebexubichi. Bara nexata romanomonae soldadomonae pia pepa
pentacaponaein tatsi jume tane xua daxita Jerusalén
tomaramonae najume cayayataxuba.
\v 32 Nexata soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi,
bapon pia soldadomonae copiya piamonae caecaetuteta.
Bapoxonae barapo soldadomonae pin bicheito becuinaeyiya
ichaxota Pablo muxu pebexubichi. Poxonae barapo soldadomonae
taerʉcʉpatsi barapo bicheito xainya umenarʉcʉpa.
Barapoxonae barapomonae equeicha jopa Pablo bʉtsi.
\v 33 Nexata soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi
Pablo imoxoyo caquita uncuatabatsi. Bapoxonae Pablo maxʉ
waetabatsi. Bapon soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi
piamonae itoroba xua ainya naintothabe pemaxʉ
cʉbaxubinexatsi Pablo. Bapoxonae bapon soldadomonae pia
pepa pentacaponaein tatsi yainyaba pin bicheitotha, jeye:
“¿Jintam baraponda? ¿Eta xua metha bapon exana?” jei.
\v 34 Ichitha barapomonae ichawan caununaya wawai. Ichamonae
ichawa wawai. Daxota bapon soldadomonae pia pentacaponaein
tatsi jopa xapain jume taeyo. Bapoxonae bapon soldadomonae
pia pentacaponaein tatsi Pablo itorobatsi soldadomonae pia
bo beya tatsi.
\v 35 Poxonae patopa soldadomonae pia bo beya,
penonobabeiyaewatha xua nonababeibiya soldadomonae Pablo
yoichiya capoinchi bara beya. Pin bicheito bichocono
anaepana daxota Pablo yoichiya capoinchi.
\v 36 Barapo pin bicheito soldadomonae cayabara wawaya
punaenapoinchi, jeye: “¡Maisa pabexore bapon!” jei
barapomonae.
\s Meje yabara poxonae Pablo paeba barapomonae peitabaratha
\p
\v 37 Poxonae juntucuru Pablo soldadomonae pia bo beya
capoinchi, Pablo barai soldadomonae pia pentacaponaeintha
tatsi, jeye:
\p —¿Metha ichauyo catsipaebichipatsi? jei Pablo.
\p Poxonae baxua jume taeba, soldadomonae pia pentacaponaein
tatsi yainyaba, jeye:
\p —¿Xam necueicueijeinda griego jumera?
\v 38 ¿Xam barapo jitomda egipcio nacuapimda, pon
nacaetuteiba exaneiba pijimonae xua ichamonae
pejutebeibinexa tsainchi? ¿Xam barapomonae pia
pentacaponaem tatsi, pon xua matacaponaponame cuatro mil
jiwi ichaxota ira xuepana susato tsurucuae nacuatha? jei
soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi.
\p
\v 39 Nexata Pablo jume nota, jeye:
\p —Apara pepa judiomonaepiyon. Tarso tomaratha naexanan.
Tatomara ainya cui tsipei pepa tomara. Tarso tomara Cilicia
nacuatha eca. Nejume cui yabara copare xua barapomonae
tatsipaebiwa tsane, jei Pablo.
\p
\v 40 Soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi bara Pablo
yabara jume copatatsi xua Pablo bara pepaebiwa tsane. Pablo
ichaxota nonababeibiya baxota asiya uncua. Yawa pecobetha
jume matawenta barapomonae xua moya peenaenexa. Poxonae moya
enarʉcʉpa barapomonae, Pablo hebreo jumetha cueicueijei.
Namchi, jeye:
\c 22
\p
\v 1 “Tamonae pam, irʉ pomonae pitiri jiwi pam, pana
nejume taema xua tapaca tsipaebiwa tsainchi xua tana nabarʉ
jume yawenaewan”, jei Pablo.
\p
\v 2 Poxonae barapomonae jume taerʉcʉpa, xua Pablo hebreo
jumetha cueicueijei, barapomonae moya enarʉcʉpa. Pablo
barapomonae barai, jeye:
\p
\v 3 “Xan apara judiomonaepin. Bayatha naexanan Tarso
tomaratha, Cilicia nacuatha. Saya apara Jerusalén tomaratha
wichaban. Baxota nacuiduban po coyenein wamo susato jiwi
itorobeiba. Daxita barapo coyenein pebin pewʉn Gamaliel,
necuiduba. Necui eeneiba xua Nacom tanacuiteiban xua daxita
tajʉntʉ coyenewatha icha anoxuae daxita paichiponaem.
\v 4 Bayatha jeiteiban pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús pia
pena pecuidubiwa tatsi. Teiqueibanno, jiwi pecʉbi bo beya
caponeiban, pebiwino yawa yabʉxino. Tsipei ichichipan xua
ichamonae jutebeiba xua barapomonae pejutebeibinexatsi.
\v 5 Sacerdotemonae pia pentacaponaein tatsi irʉ pitiri
jiwi paca tsipaebina xua bayatha barapomonae necata cartan
xua barompaya wajudiomonae nexa xua Damasco tomaratha.
Barapo cartanxae neitacʉpa xua tateicaewa tsane pomonae
Jesús pejume cowʉntsiwichi. Baxota Damasco tomaratha ponan
tajeichinexa pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, tsipei
tha Jerusalén tomara becayaetsi barapomonae, mataʉtano
tsipei tha yamaxʉ cʉbiya caponaetsi taperaxa exanaenexa
tsane barapomonae”, jei Pablo.
\s Meje yabara poxonae Pablo diwesi paeba xua poxonae po
coyene pejume cowʉntsiwa Jesustha
\p
\v 6 Equeicha Pablo jeye: “Damasco tomara namtotha
ecaponan, bara nama mateinyaxae tsuxubi. Poxonae bara muxu
tapatopaeba barapo tomaratha, bapoxonae pin coicha
neyancataba. Taxainya benematawacaicha jopeica. Peitaboco
wejopeica.
\v 7 Iratha jopan. Bapoxonae peitaboco wenebaraichica. Jume
taeuncuan, nebarai, jeye: ‘Saulo, Saulo, ¿eta xua metha
tamonae inta abe exaname?’ jei.
\v 8 Nexata yainyaban: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem,
¿jintamʉmda?’ jan. Nejume epa pita, jeye: ‘Apara xan
Jesús, Nazaret tomarapin ponxaein tamonae inta abe
exaname’, nejei.
\v 9 Pomonae nepuna pona irʉ coicha taneno. Bichocono
bapomonae junuwa. Saya meisa coicha tane, saya jopa jume
taeyo po jume xua nebaraichica.
\v 10 Nexata yainyaban: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem, ¿eta
pocotsiwa metha exanocuaein?’ jan. Bapon nebarai, jeye:
‘Nontaponde Damasco tomara be-iyande barapo tomaratha,
ichʉn yabara catsipaebina pocotsiwa xua bewa exanaename’,
nejei.
\v 11 Barapo coicha bichocono neitata naquitaba exana.
Pomonae nepuna pona Damasco tomara benemaxʉ cayiya.
\p
\v 12 “Barapo tomaratha, Damasco tomaratha, cou pebin
popona, bapon pewʉn Ananías. Bapon daxita yabara jume
cuiya exaneiba Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapo
judiomonae, Damasco tomaratha, barapomonae Ananías
xanepanaya yabara paebeibatsi.
\v 13 Ananías nesiwa pona. Bapon nebarai: ‘Saulo, tamonae
jitom, equeicha caewa nepu necotsinde’, jei. Bara caena
barapoxonae equeicha caewa necotaxuban. Bapon bapoxonae
taenotan.
\v 14 Ananías nebarai, jeye: ‘Pata amo jiwi pia Nacom tatsi
bayatha itapeta cawaba xua neyaputaenexa tsane xua Nacom
caitoroba. Caitapeta xua netaenexa pon yatsicaewa pejʉntʉ
coyene xanepanaein, mataʉtano nejume taenexa pocotsiwa
catsipaeba.
\v 15 Aunxuae Jesús yabara cueicueijam tsane daxita nacuan
jʉpayantha. Yabara paebiname daxita xua taneme xuano xua
jume tanemeno.
\v 16 Anoxuae, ¿eta xua metha came ecame? Nontaponde.
Barabʉ ichʉn cabautisabina Jesucristo pewʉntha, pon jiwi
Pecanamataxeinaein, necayabara jʉntemainaenexa abe jinya
neexanae cuiru coyenein’, nejei Ananías”, jei Pablo.
\s Meje yabara poxonae Pablo nayabara paeba xua
peitorobiwatsi ichaxota pomonaetha pomonae jopa judiomonae
naexanaeyo
\p
\v 17 Pablo cataunxuae cueicueijei, jeye: “Poxonae caibe
nawiyan Jerusalén tomara beya, Nacom pin pia botha tatsi
ponan. Barapo botha Nacom tsipaeban. Bapoxonae camaitan xua
netsita naitaʉta.
\v 18 Jesús necotan, pon jiwi Pecanamataxeinaein. Bapon
nebarai: ‘Antha yacuinaya pontabare Jerusalén tomara weya,
tsipei barapomonae jopa xapain cajume cowʉntsi tsane xua
tana neyabara paebiwam’, jei Jesús.
\v 19 Nexata jume epa pitan: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem,
barapomonae bayatha necui yaputane xua poneiban daxitan
judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Bayatha jiwi
pecʉbi botha caponeiban, pomonae necajume cowʉntsiwi.
Mataʉtano bichocono beibanno.
\v 20 Poxonae Esteban bichocono jana othopeica xan saya cui
necotuncuan. Bapon Esteban pon cajume cowʉnta bayatha.
Bapon jinya diwesi pecanantsipaebin. Poxonae Esteban
bexotsi, saya cui matʉ taeuncuan. Yabara jume barʉ cui
jejan poxonae barapomonae Esteban bexubapaebatsi.
Barapomonae pipaparuwan tajeban’, jan Jesustha.
\v 21 Ichitha bapon pon jiwi Pecanamataxeinaein nebarai:
‘Antha ponde. Aunxuae tajʉ caitorobinchi barapomonae beya,
pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo beya’,
nejei”, jei Pablo.
\s Meje yabara poxonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi
Pablo waetabatsi
\p
\v 22 Pablo cataunxuae paebuncua barapo
penonobabeibiyathopaewatha soldadomonae pia botha. Poxonae
Pablo jume taerʉcʉpatsi xua bepa pinae ponaena pomonaetha
pomonae jopa judiomonae naexanaeyo beya, bapoxonae barapo
bicheito namtsebiya wawai, jeye: “¡Maisa bapon pabexore
bara! ¡Dapocotsin jopa bewa poponae!” jei.
\v 23 Awiya came barapomonae wawai tsompae. Yawa pia
paparuwan anaya nʉnʉbaba. Yawa taetowan anaya athabe
bebeicha.
\v 24 Romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein
tatsi, bapon pia soldadomonae itoroba xua Pablo
pecaponaenexatsi soldadomonae pia bo beya tatsi xua jiwi
pecʉbi bo. Baxota Pablo capoinchi pecuainchinexa tsainchi
xua daxota Pablo peyabara paebiwa tsane baxua xua Pablo
peyabara namtsebiya wawaichiwatsi judiomonae.
\v 25 Poxonae bara juntucuru Pablo maxʉ cʉtanotatsi xuano
juntucuru muxu pebetsino, Pablo barai soldadomonae pia
pentacaponaein tatsi, jeye:
\p —Jopa be pana necuainchipaem tsipei apara xan
romanomonaepin. Mataʉtano baxua jopa pana necanaichipaem
icha jopa neyabara paebiyo pon jiwi peyabara paebin
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae, jei Pablo.
\p
\v 26 Poxonae baxua jume tane, soldadomonae pia
pentacaponaein tatsi, bapon pona pia pepa pentacaponaein
tatsi beya. Bapon namchi pia pepa pentacaponaeintha, jeye:
\p —Dota xua xam cana exanaename bapontha. Apara cou deta
Pablo irʉ romanomonaepin, jei.
\p
\v 27 Nexata soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi,
bapon Pablo imoxoyo caquita uncuatabatsi. Bapon Pablo
yainyabatsi, jeichichi:
\p —¿Bara yatsicaya xainyei bara xam romanomonaepim?
jeichichi Pablo.
\p Pablo jume nota, jeye:
\p —Aa, bara xan tsocuaein, jei Pablo.
\p
\v 28 Soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi Pablo jume
notatsi, jeichichi:
\p —Xan irʉ barichin romanomonaepin. Nacui yabara
matomatan bichocono pin paratixi matoma xua romanomonaepin
tana naexanaewa tsane, jei.
\p Pablo namchi, jeye:
\p —Apara seicaya nama xan caena bayatha pexuyothan yacuiya
naexanan romanomonaepin, jei.
\p
\v 29 Poxonae Pablo baxua paeba, bapoxonae pomonae Pablo
muxu pecuainchichi Pablo pexeinya
wetanatsixibarʉcʉpiyatsi. Irʉrʉ bara wenatsixitabiya
soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi tsipei bapon
yaputane xua Pablo apara romanomonaepin. Daxota junuwa xua
Pablo pemaxʉ cʉbixaetsi.
\s Meje yabara poxonae Pablo pentacaitorobi bicheitomonae
peitabaratha uncua pomonae judiomonae
\p
\v 30 Icha matacabitha soldadomonae pia pepa pentacaponaein
tatsi bepa yaputaei, bepa jeyei: “¿Eta xua metha Pablo
yabara anaepanatsi judiomonae?” bepa jeyei. Daxota bapon,
Pablo taxuenaxotsi xua maxʉ cʉtatsi. Nexata bapon itoroba
xua sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ
pentacaitorobi bicheito nacaetutsina. Pablo bara bebarʉ
iyatsi. Baraxota cuaranotatsi barapomonae peitabaratha
tatsi.
\c 23
\p
\v 1 Pablo pentacaitorobi bicheito beya bichocono naita cui
dutsiya necoya. Pablo barapomonae beya namchi, jeye:
\p —Tamonae, caena bayatha beya anoxuae jʉntʉ coyene
xanepanaya poponan Nacom peitʉtha tatsi, jei Pablo.
\p
\v 2 Nexata sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi,
Ananías, bapon itoroba xua Pablo pecoibo cuainchinexatsi
pomonae Pablo imoxoyo caquita peumenaexaetsi.
\v 3 Ichitha Pablo jume nota, Ananías jume notatsi, jeye:
\p —Xam ponxaem itara mexeya xanepanaya nepaebin ichitha
jiwi nemuxuitorobin, Nacom cacuainchina. Xam ecame xote
jinya tana neyabara paebinexam tana natsicuentsiwa xua abe
taexanaexae icha be pocotsi coyeneya Moisés pia peitorobi
coyenetha baxua yabara paeba. Ichitha xam jopa xapain
exanaem poxonae ichamonae itorobame xua tana necoibo
cuainchinexa poxonae Moisés pia peitorobi coyenewatha jopa
baxua itorobiyo, jei Pablo.
\p
\v 4 Pomonae Pablo imoxoyo caquita umeinchi, jeichichi:
\p —Apara sacerdote pia pepa pentacaponaein tatsi abe
tsipaebame pon Nacom tanacuitatsi, jei barapomonae.
\p
\v 5 Pablo jume nota, jeye:
\p —Tamonae, jopa yaputaeinyo xua pon tsipaeban apara
sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. Icha
yaputaetsipan, jopa paebinchipae. Nacom Pejume Diwesitha
namchi, jeye: ‘Jopa bewa painya pentacaponaewi jiwana abe
pajainchim pomonae xua painya tomaratha’, jei Nacom Pejume
Diwesitha, jei Pablo.
\p
\v 6 Nexata Pablo cui yabara nanta xeina barapomonaetha
tsipei ainya bicheitobe, ichamonae saduceomonaerʉ,
ichamonae fariseomonaerʉ. Daxota bapon Pablo jume daunweya
wawai barapomonaetha, jeye:
\p —Tamonae, bara xan apara fariseomonaepin, yawa
fariseomonaepin pexanton. Tsipei jume cowʉntan xua jiwi
petʉpaewi equeicha asʉ tsaibi tsane daxota pana necaponame
painya tana neyabara paebinexam xua tana natsicuentsiwa xua
abe taexanaexae, jei Pablo.
\p
\v 7 Poxonae Pablo baxua paeba saduceomonae irʉ
fariseomonae najume matsontsonobabe. Barapo bicheito ainya
bicheitobe naexanabe, tsipei barapo bicheitobe seicaya
barompaya nabarʉ nanta xeina.
\v 8 Saduceomonae paeba xua pinae petʉpaewi jopa equeicha
asʉ tsaibi tsane. Mataʉtano barapomonae paeba xua pinae
matatsunpiwi jopa jinompaeyo, mataʉtano pinae dowatsi
dapomonae pinae ajibi. Ichitha meisa fariseomonae jume
cowʉnta daxita barapo diwesin, xua pinae pewerapeibiwi
equeicha asʉ tsaibi tsane, mataʉtano xua pinae dowatsi
jinompa, xuano xua pinae matatsunpiwi bara jinompa. Daxita
barapo diwesin fariseomonae jume cowʉnta. Ichitha nama
saduceomonae jopa daichiyo.
\v 9 Daxita barapo bicheitobe namtsebiya wawai. Fariseomonae
jiwana ichamonae nonobapona. Barapomonae yaputane nawita
Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae namchi,
jeye:
\p —Bapon Pablo jopa abe exanaeyoba, metha dowatsi bapon
tsipaebatsi, ichacuitha metha matatsunpin bapon tsipaebatsi,
jei barapomonae.
\p
\v 10 Barapomonae daxita najume matsontsonobiya biatane.
Bapon romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein
tatsi, bapon bichocono junuwa tsipei Pablo tsana
perʉ xunaeinchi. Daxota bapon romanomonae soldadomonae pia
pepa pentacaponaein tatsi itoroba pia soldadomonae xua Pablo
equeicha caponaeinchi soldadomonae pia bo beya tatsi.
\p
\v 11 Icha mataqueitha merawi pon Pecanamataxeinaein jiwi,
Pablo imoxoyo caquita uncuatsi xua tsita naitaʉtatsi. Bapon
namchi, Pablo baraichi, jeye: “Pablo, najʉntʉ coyene
tsacatabare. Icha ichim xua Jerusalén tomaratha neyabara
paebame barichinde equeicha Roma tomaratha neyabara
paebare”, jei Jesús.
\s Meje yabara poxonae judiomonae nanta xeina xua Pablo
pebexubiwa tsainchi
\p
\v 12 Icha mataqueitha, ichamonae judiomonae pebʉrʉya
nanta jʉpaya nanta xeina xua Pablo pebexubiwa tsainchi.
Barapomonae nayabara tsiwʉnae muxu duta Nacomtha xua bepa
pinae jopa nabanae tsane, xuano jopa apae tsaneno xua beya
pinae yajainbonaya othopaena poxonae Pablo bexubinchi.
\v 13 Barapomonae pomonae Pablo bexubapaebatsi xuano xua
yabara nainbotapaebatsi bichocono pinmonae beyacaincha xua
pocotsi cuarenta po pebiwimonaeyobe.
\v 14 Barapomonae pona sacerdote pia pentacaponaewi tatsi
beya, yawa judiomonae pia pitiri jiwi tatsi beya. Barapo
pebiwimonaeyobe barai barapomonaetha, jeye:
\p —Bayatha pana nayabara tsiwʉnae muxu duban Nacomtha xua
jopa pata nabanaewa tsane beya tsane poxonae cataunxuae jopa
pabexubinyo tsane Pablo.
\v 15 Paxam irʉ pomonae pentacaitorobi bicheito,
romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi
patsipaebare xua bapon pia soldadomonae peitorobinexa xua
Pablo pecuaranotsinexa tsainchi painya itabaratha baya
tsane. Romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein
tatsi pamuxuitorobare. Naemata bapon pabarande: ‘Awiya
peyainyabiwa paxeinan pata tha yainyabichi Pablo’, pajande.
Paxan pata tha nama namtotha ewatumenaetsi. Pata tha
bexuichi, poxonae barapomonae Pablo caponaeinchi, jei
barapomonae.
\p
\v 16 Pablo perobi tatsi jume tane xua barapo cuarenta po
pebiwimonaeyobe namtotha nantsiyatsiya bobenapaeba
pewaetabinexa tsainchi Pablo. Daxota Pablo perobi tatsi pona
soldadomonae pia bo tatsi beya. Baxota Pablo perobi
tsipaebatsi xua barapomonae Pablo bepa bexubichei.
\v 17 Nexata Pablo waba pon xua romanomonae soldadomonaepin
pia pentacaponaewi jiwana. Pablo namchi, jeye:
\p —Poye pewowin wʉto caponde romanomonae soldadomonae pia
pepa pentacaponaein tatsi beya, tsipei bapoyo diwesiyo xeina
xua petsipaebiwa tsane, jei Pablo.
\p
\v 18 Romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi
Pablo perobi tatsi capoinchi xua romanomonae soldadomonae
pia pepa pentacaponaein tatsi beya. Bapon namchi, jeye:
\p —Pablo soldadomonae pia botha peecaein, bapon neitoroba
xua pinae bepa caponaeinjei poye. Tsipei pinae xeina
diwesiyo xua necatsipaebinexa, jei bapon soldadomonae pia
pentacaponaein tatsi.
\v 19 Pablo perobi tatsi cobe pitatsi romanomonae
soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi. Barʉ
natsixitabatsi aisowa beya. Bapoyo baraichichi, jeichichi:
\p —¿Jinya eta xua netsipaebichi? jeichichi.
\p
\v 20 Nexata pewowin wʉto jume nota romanomonae
soldadomonae pia pepa pentacaponaeintha, jeye:
\p —Judiomonae pebʉrʉya nanta xeina xua bepa cawʉcaei
xua Pablo baya necaponaenexa pentacaitorobi bicheitotha.
Bepa camuxuitorobei. Bepa jeyei: ‘Panantawenonan pata tha
Pablo yainyabichi ichawiyo’, bepa jeyei barapomonae.
\v 21 Ichitha jopa jume cowʉntsinde, barapomonae namtotha
nantsiyatsiya bobenapaeba pewaetabinexa tsainchi taxuyo.
Barapo cuarenta po pebiwimonaeyobe natsiwʉnae yabara muxu
duba Nacomtha xua bepa pinae jopa nabanae tsane yawa jopa
apae tsane beya pinae poxonae tsane poxonae Pablo
bexubinchi. Anoxuae barapomonae cajume cui ewata xua jam
tsane: ‘Baya tsane Pablo pentacaitorobi bicheitotha
itorobinan’, jam tsane, jei Pablo perobi tatsi.
\p
\v 22 Nexata romanomonae soldadomonae pia pepa
pentacaponaein tatsi barapoyo napeyabatsi. Pewowin wʉto
ponataba. Pewowin wʉto baraichi, jeye:
\p —Ichʉntha jopa tsipaebinde xuaunxuae po diwesiyo
netsipaebame, jei soldadomonae pia pepa pentacaponaein
tatsi.
\s Meje yabara poxonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein
tatsi Pablo itorobatsi Félix beya pon Judea nacuamonae pia
peyanacua ewatsinchi
\p
\v 23 Romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi
waba ainya pentacaponaeinbe. Bapon baraponbetha itoroba.
Barai: “Soldadomonae pacui wʉnaerebe doscientos po soldado
matabʉxʉbe pomonae xua petaxutha ponaena, irʉ setenta po
soldado matabʉxʉbe pomonae xua cawayutha ponaena, irʉ
doscientos po soldado matabʉxʉbe pomonae dejonan
cajijincaena. Barapo bicheito daxita peponaenexa Cesarea
tomara beya merawitha poxonae a las nueve tsuxubi.
\v 24 Mataʉtano pacui wʉnaerebe cawayu ayunbe xua Pablo
peequeicaenexa tsane. Mataʉtano paitorobarebe xua Pablo
beta pecaponaenexatsi, xua asʉno Félix beya”, jei.
\v 25 Bapon pia soldadomonae caitoroba carta. Barapo
cartatha namchi, jeye:
\p
\v 26 “Xan Claudio Lisias. Félix, ponxaem tacabarʉ cui
itura jinaeinchi, cajacobatsi.
\v 27 Pon anoxuae cata itorobatsi nexainya beya barapo pebin
waetabatsi, judiomonae waetaba. Muxu pebexuichi. Poxonae
jume tan xua bapon romanomonaepin najainta daxota nainya
soldadomonae barʉ ponan bapoxonae bapon capanepan.
\v 28 Tsipei tha yaputaetsi xua barapomonae Pablo yabara
paebatsi, daxota Pablo cuaranotan judiomonae pia
pentacaitorobi bicheitotha tatsi.
\v 29 Jume tan xua barapomonae Pablo yabara paebatsi xua
pinae bapon jopa exanaeyo icha be pocotsiwa barapomonae pia
peitorobi coyenewan tatsi paeba. Ichitha barapomonae jopa
xeinaeyo po coyene xua daxota Pablo pebexubinexatsi, xuano
xua daxota jiwi pecʉbi botha peetsinexatsi.
\v 30 Ichitha bapoxonae jume tan xua judiomonae namuxuweta
pebexubinexa tsainchi Pablo. Daxota Pablo nexainya beya
itoroban. Tsipaeban judiomonae pia pentacaitorobi bicheito
tatsi. Janje: ‘Icha awiya Pablo pacui itawetsiname xua abe
bapon exana —cabaraichi— bapon pia xainya beya paponare.
Papaebare Félixtha baxua, pocotsiwa Pablo exana’, jan.
Baja, Claudio”, jei barapo cartatha.
\p
\v 31 Barapo soldadomonae exana pocotsiwa xua bayatha
itoroba pon romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein
tatsi itoroba pon pewʉn Claudio. Barapo soldadomonae barapo
merawitha Pablo capoinchi Antípatris tomara beya.
\v 32 Icha mataqueitha barapomonae soldadomonae pomonae
petaxutha pona, caibe nawibiya ichaxota tauncuatsi
soldadomonae pia bo beya. Pomonae cawayutha pona awiya Pablo
barʉ poinchi.
\v 33 Soldadomonae Pablo capoinchi Cesarea tomara beya.
Barapomonae soldadomonae Félix catatsi barapo carta.
Pablono baxota punaxubothopatsi.
\v 34 Félix matha yoroba carta. Bapoxonae Pablo
yainyabatsi, jeichichi:
\p —Pablo, ¿eta po nacua jitomda? jei.
\p Pablo jume nota, jeye:
\p —Bara Cilicia nacua piyon, jei.
\p
\v 35 Félix namchi, jeye:
\p —Poxonae judiomonae patsina, pomonae xua abe cayabara
paeba, bapoxonae cajume taeinchi xua tana netsipaebiwam
tsane, jei Félix.
\p Bapoxonae Félix itoroba soldadomonae xua Pablo
yapucaenaeinchi ichaxota po botha peitʉpanae bo, po bo
Herodes cuenta naxuba.
\c 24
\s Meje yabara poxonae Pablo Félix peitabaratha tatsi
nayabara jume paeba
\p
\v 1 Icha matacabitha poxonae cinco po matacabibe tsuxubi,
pebiwi pata Cesarea tomaratha. Ichʉn pewʉn Ananías. Bapon
Ananías sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. Irʉ
pitiri jiwimonaeno pata. Irʉ pon xua petapaebeibin jiwi,
pon pewʉn Tértulo bapon napatopa. Barapomonae nacuara pata
Cesarea tomaratha. Barapomonae Félix peitabaratha
taumeinchi, xua Pablo abeya peyabara paebinexatsi.
\v 2 Poxonae Pablo carendenatsi, Tértulo Pablo abe yabara
paebatsi. Félix baraichi, jeye:
\p —Félix, xam pon pana yanacua ewatame. Daxota jʉntema
xanepanaya pajinompan. Maisa bara beta itorobiya
canamataxeiname jiwi jinya neyaputae coyenewatha. Daxota xam
beta exaname barapo nacuathe.
\v 3 Félix, xam pon pata paca barʉ itura jinaeinchim, xua
exaname yatsicaya wʉnae nawita barapo nacue nexa.
\v 4 Jopa ichichipaeinyo xua tacayatacutsiwatsi. Daxota
catsipaebatsi xua saya caeto pana nejume taema xua pata paca
catsipaebiwa tsainchi.
\v 5 Anoxuae payaputan xua Pablo bichocono pana cui fayacota
xua abe exana. Mataʉtano bapon judiomonae cui tsacabatsi
xua nacaseba exanatsi daxita nacuantha. Mataʉtano bapon,
apara pomonae nazarenomonae barapomonae pia pentacaponaein
tatsi, pomonae pecuidubi jiwi icha coyeneya pocotsiwa jopa
xainyeyo.
\v 6 Yawa Nacom pin pia bono tatsi juntucuru abe
taexanatsino, poxonae juntucuru barʉ joniyatsi pon jopa
judiomonae naexanaeyo Nacom pin pia botha. Daxota
pawaetaban. Paxan paichichipan Pablo paperaxa exanan
barompaya pata peitorobi coyenewa cuitha.
\v 7 Ichitha soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi,
Lisias, daunweya pana wecobe maxʉ pitatsi Pablo.
\v 8 Soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, Lisias,
pana barai: ‘Pomonae Pablo abe jaintatsi moya Félix
peitabaratha papaebare’, pana jei Lisias, jei Tértulo.
\p Tértulo equeicha namchi, jeye:
\p —Félix icha yainyabatsipame Pablotha metha bara
yaputaetsipame xuaunxuae cabaraichichi. Xuaunxuae Pablo
yabara paeban baxua xaniyan yatsicaya, jei Tértulo.
\p
\v 9 Judiomonae, pomonae Tértulo puna poinchi namchi:
“Tértulo bara xaniyei paeba”, jei.
\v 10 Nexata Félix Pablo moya pecobetha jume itorobatsi.
Bapoxonae Pablo Félix baraichi, jeye:
\p —Yaputan xua caena bayatha ainya wei xam naexaname pon
jiwi neyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae xua barapo tomarathe nexa. Daxota jʉntʉ coyene
weiweinan xua tana nayabara paebiwa neitabaratha.
\v 11 Icha yainyabame barapomonae, Jerusalén tomarapiwi,
catsipaebichipa xua bayatha Jerusalén tomara beya ponan.
Baxota ponan tsipei Nacom pin pia botha wʉnae tajainchinexa
Nacom. Anoxuae petain doce matacabibe yapucaewan poxonae xua
bayatha ponan bara beya.
\v 12 Jopa jume matsontsonobeibinyo jiwi. Yawa jiwi jopa
jume cui tsacabeibinyo xua anaepanaya penajume
cayayatsinexa. Baxuan jopa exanaeinyo Nacom pin pia botha.
Mataʉtano judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi, baxuan
jopa exanaeinyo. Mataʉtano tomaran pecuariyathan jopa
baxuan exanaeinyo.
\v 13 Pomonae paeba xua pinae abe exanan, barapomonae jopa
jume cʉpaetsi xua tana necui yopichiwa xua abe exanan.
\v 14 Xaniwaicha catsipaebatsi xua xan Nacom tanacuitan pon
tamo susato jiwi pia Nacom tatsi. Baraxua exanan xua jiwi
cuiduban be pocotsi coyeneya xua paeba Jesús pia pena
pecuidubiwa tatsi po pecuidubiwa judiomonae yabara nanta
xeina xua pinae barapo pecuidubiwa jopa xainyeyo. Xan jume
cowʉntan daxita Moisés pia peitorobi coyenewan. Mataʉtano
po diwesin Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi tina, barapo
diwesinno jume cowʉntan.
\v 15 Xan barichindʉ, Nacom yabara barʉ jume cowʉntsiya
ewatan icha barapomonae ichi xua po coyene pomonae
pewerapaewi equeicha asʉ tsane, pomonae peajʉntʉcoyenebe
jiwi irʉ xua asʉ tsane pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae
jiwino.
\v 16 Daxota jopa najʉntʉ coyene acaurinyo tsipei
nayaputan xua Nacom beta taexanan. Jiwithano jopa najʉntʉ
coyene acaurinyo.
\p
\v 17 “Ainya wei dapaein saya icha nacuantha poponan.
Bapoxonae equeicha tatomara beya poponan, Jerusalén tomara
beya. Patopan baxota Nacom pin pia botha poxoru yaitama
paratixi caponan xua tamonae nexa po paratixi ichamonae
taitoroba. Mataʉtano bara beyan xua baxotiya Nacom tatsita
exanaenexa xua pocotsiwa be tacatsiwa Nacomtha, xua duwein
tatautsiwa tsane.
\v 18 Barapo coyenein awiya exanawiyan, bequein bayatha
nenacui yabara jume weta exana po coyene xua daxota Nacom
jopa tsitanyo xua taajʉntʉcoyenebewan be pocotsi coyeneya
xua judiomonae itoroba. Bapoxonae judiomonae pomonae Asia
nacua weparena netaeba Nacom pin pia botha. Barapomonae
baxota necaxiba bequein poxonae jopa jiwi namtsebiya wawaya
exanaeinyo.
\v 19 Pomonae netane Nacom pin pia botha pomonae Asia nacua
werena pepatsiwi bewa dapomonae xote patsi xua
necatsipaebinexa tsane xua tana neyabara paebinexa tsane xua
abe taexanaewa.
\v 20 Icha barapomonae jopa patsiyo pomonae xote ena bʉ
paeba. Barapomonae netane poxonae cain matha judiomonae pia
pentacaitorobi bicheito peitabaratha uncuan. Barapomonae bʉ
catsipaeba, icha metha bara abe exanan poxonae barapo
pentacaitorobi bicheito peitabaratha tatsi uncuan.
\v 21 Saya ʉ baxua exanan poxonae peitabaratha uncuan,
bapoxonae bichocono wawan. Janje: ‘Anoxuae poxonae paxam
pana neyabara paebame xua tanatsicuentsiwa xua abe
taexanaewa paxam pananta xeiname xua abe exanan yaitama jume
cowʉntan xua pewerapaewi equeicha asʉ tsaibi tsane’, jan
jei”, Pablo.
\p
\v 22 Félix caena bayatha yabara yaputane Jesús pia pena
pecuidubiwa tatsi. Daxota Félix cataunxuae abʉ jopa baxua
yabara paebiyo pocotsiwa barapomonae paeba. Daxota Félix
namchi, bapomonaetha, jeye:
\p —Abʉ bexa pacatsipaebinchi, poxonae soldadomonae pia
pepa pentacaponaein tatsi patopaena pon Lisias, bapoxonae
yabara paebin pocotsiwa Pablo exana, jei Félix.
\p
\v 23 Nexata Félix itoroba soldadomonae pia pentacaponaein
tatsi xua soldadomonae Pablo cataunxuae yapu eeniya pebarʉ
jinompaenexatsi Herodes pia botha tatsi, bequein bara copata
xua Pablo bara exanaena be pocotsiwa xua bapon ichichipa
exana barapo botha. Mataʉtano copatano xua Pablo bara
pesiwa ponaenexatsi piamonae xua piamonae peyawenaenexatsi
xua pocotsiwa nantawenona bapon.
\p
\v 24 Icha matacabitha pirapaeyo Félix piowabe patopabe.
Petsiriwa pewʉn Drusila. Barapowa judiomonaewayo. Félix
najume caitoroba ichʉntha xua Pablo pewabinexatsi Félix
berena, mataʉtano xua Pablo Félix yabara petsipaebinexatsi
xua po coyene jiwi jume cowʉnta Jesucristo.
\v 25 Pablo Félix tsipaebatsi xua pinae ainya cui xua jiwi
beta yanthʉthiya jinompa icha be Nacom ichi xua beta
yanthʉthiya popona. Mataʉtano paebano xua pinae jiwi pia
xoba abe exaneiba. Mataʉtano namchino xua pinae
caentacabitha tsane Nacom wabina daxita jiwi xua peyabara
paebinexa xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae barapo
cae pin nacuathe. Félix najʉntʉ coyene cabenaeca poxonae
jume tane baxua. Pablo tsipaebatsi, jeichichi:
\p —Jinya tutu beya bara ponde. Bexa equeicha cawabinchi
icha ichawiyo jopa neenaeyo, jei Félix.
\p
\v 26 Félix nanta xeina xua paratixi pecatsiwa tsainchi xua
Pablo pecatsiwa tsane xua daxota Pablo pepu copatsinexatsi.
Daxota memecabiya wabatsi Pablo.
\v 27 Baraxua exana beya yaainya weibe jopa. Barapoxonae
Félix weta xua pon peyanacua ewatsin jiwi naexana barapo
Judea nacuatha, xua icha nacua beya pewarapaexae. Ichʉn
Félix pecoutha tatsi tapatopatsi pon pewʉn Porcio Festo
pon xuya pon peyanacua ewatsin jiwi naexana Judea nacuatha.
Félix ichichipa xua peweyataewatsi xua judiomonae
peweyataewa daxota Pablo jopa copatichi xua bara yatsicaewa
pepu copatsiwatsi xua pepanepaewa tsane.
\c 25
\s Meje yabara poxonae Pablo Festo peitabaratha tatsi
tauncuatsi
\p
\v 1 Festo bara patopa xua penaexanaenexa pon peyanacua
ewatsin jiwi. Poxonae acoibi po matacabibe weta Cesarea
tomara weya pona, Jerusalén tomara beya pona.
\v 2 Barapo tomaratha Jerusalén tomaratha sacerdotemonae
pia pentacaponaewi tatsi irʉ judiomonaeno pomonae
pentacaponaewino, barapomonae Pablo abeya cui yabara
canantsipaebatsi.
\v 3 Barapomonae Festo baraichi: “Bʉ painta ichamonae
Pablo Jerusalén tomara beya capoinchi”, jei. Barapomonae
baxua Festo jeichichi, tsipei Pablo namtotha
ewatabobenapaebatsi pebexubinexatsi.
\v 4 Festo jume nota, jeye:
\p —Canta Pablo Cesarea tomaratha eca xua soldadomonae
barʉ jinompatsi. Tha nama imoxoyo bara beya equeicha
caibeya ponaetsi.
\v 5 Painyamonae jiwana pomonae pentacaponaewi moya bʉ
barapomonae nepuna pona Cesarea tomara beya. Icha Pablo abe
exana, metha moya baraxota Pablo jame be cui yabara
paebichipatsi barapomonae, jei Festo.
\p
\v 6 Festo cataunxuae Jerusalén tomaratha ocho po
merawiyobe yapucaewa xua equeicha ainya dapaeyobe.
Barapoxonae Cesarea tomara bewarapiya caibeya. Icha
matacabitha Festo eca peequeibithopeibiwatha po tututha
ichaxota yabara paebequeiba jiwi xua penatsicuentsiwa xua
abe peexanaexae. Festo barai soldadomonae: “Painta caponde
Pablo taxainya berena”, jei.
\v 7 Poxonae Pablo patopa, judiomonae imoxoyo umenarʉcʉpa
pomonae Jerusalén tomara weparena. Barapomonae judiomonae
Pablo yacaincha matawaqueicha umenatsi. Barapomonae Pablo
cui yabara paebatsi xua abe exana nawita. Ichitha xua
barapomonae paeba jopa tsita itapeinya xeinaeyo xua apara
bara xainyei pocotsiwa barapomonae paeba.
\v 8 Nexata Pablo pia coya nayabara paeba, jeye:
\p —Xan jopa abe exanaeinyo. Jopa abe yabara paebinyo
Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Mataʉtano Nacom pin pia
bo jopa abe yabara paebinyo. Mataʉtano jopa abe yabara
paebinyo romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi,
jei Pablo.
\p
\v 9 Festo bepara antobetsei judiomonae. Daxota Festo Pablo
yainyabatsi, jeichichi:
\p —¿Jinya ponaetsi Jerusalén tomara beya xua baxotiya
cayabara paebinchi nenatsicuentsiwa xua abe neexanaexae? jei
Festo.
\p
\v 10 Pablo jume nota, Festo jume notatsi, jeye:
\p —Xan uncuan peitabaratha tatsi pomonae pentacaponaewi,
pomonae romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi
itoroba. Barapomonae pentacaponaewi bara itacʉpatsi xua
barapo tomarathe tana neyabara paebinexa xua tana
natsicuentsiwa xua abe taexanaexae. Jopa nantawenonaeinyo
xua taponaewa tsane Jerusalén tomaratha. Xam bayatha beta
yaputaneme xua jopa abe exanaeinyo judiomonaetha.
\v 11 Icha xaniwaicha abe exanan barapomonaetha, metha moya
benebexubina. Jopa junuwinyo xua tatʉpaewa tsane. Ichitha
icha jopa xainyeyo xua barapomonae neyabara paeba, metha
nexata barapomonae jopa nebexubichipae. Tha nama warapaetsi
romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi beya, tacoya
nayabara paebichi, jei Pablo.
\p
\v 12 Copiya matha Festo tsipaeba pejume yaweneibiwichi.
Barapoxonae Festo, Pablo baraichi, jeye:
\p —Yaitama aunxuae siwa ponapaebame romanomonae itorobiya
pia pepa peewatsinchi tatsi, xua necayabara paebinexa xua
nenatsicuentsiwa xua abe neexanaexae daxota moya ponaename
bapon beya, jei Festo.
\s Meje yabara poxonae Pablo uncua Agripa peitabaratha tatsi
pon peyanacua ewatsin jiwi
\p
\v 13 Icha matacabitha Agripa, pon peyanacua ewatsin jiwi,
bapon pona Cesarea tomara beya. Petsiriwa puna poinchi,
bapowa pewʉn Berenice. Festo siwa poinchi Cesarea tomaratha
iya.
\v 14 Baraxotiya Agripa petsiriwano ainya matacabin ecabe.
Festo namchi Agripatha, jeye:
\p —Xote eque pon cain Félix xubeta Cesarea tomaratha xua
bapon pebarʉ jinompaenexatsi soldadomonae.
\v 15 Poxonae Jerusalén tomaratha ecan, sacerdotemonae pia
pentacaponae jiwi tatsi, pitiri jiwino, barapomonae
netsipaeba xua bepa pinae Pablo itorobin xua petʉpaewa
tsane.
\v 16 Barapomonae baran: ‘Barapocotsi coyene romanomonae pan
pata cui coyene. Paxan jopa pacopatsinyo xua ichʉn amanaya
bexotsi. Jame copiya pomonae xua abe yabara paeba ichʉntha,
barapomonae bewa paebina bapon peitabaratha tatsi icha bara
metha bapon xaniwaicha abe exana. Bapoxonae bapon pia coutha
beya nayabara paebichipa xua barapomonae paeba’, jan.
\v 17 Daxota poxonae barapomonae pata xote, jopa be
bayathinyo yaitama. Daxota baya caena nainya ecoundecan, po
tututha yabara paebequeiban jiwi xua penatsicuentsiwa xua
abe peexanaexae. Itoroban soldadomonae xua Pablo
pecaponaenexatsi taxainya berena.
\v 18 Xan nanta xeinan xua Pablo bichocono abe exana.
Ichitha poxonae barapomonae asiya umena peyabara
cueicueijeinexa tsainchi, Pablo jopa paebiyo po diwesi xua
daxota tananta xeinaenexa xua Pablo bara abe exana cou.
\v 19 Pocotsiwa xua Pablo yabara cueicueijeichi, saya xua
apara pia pejume cowʉntsiwa tatsi yabara, mataʉtano xua
Pablo peyabara cueicueijeixae pebin pon Jesús baraichi, xua
pinae equeicha asʉ poxonae tʉpa. Seicaya nama barapomonae
paeba xua pinae bapon apara tʉpa, xua equeicha jopa asʉyo.
\v 20 Jopa yaputaeinyo xua baxua exanan xua Pablo abe yabara
paebatsi. Daxota copiya matha Pablo yainyaban, janje:
‘¿Xam, jinya ponaetsi Jerusalén tomara beya xua baraxotiya
cayabara paebinchi xua nenatsicuentsiwa xua abe
neexanaexae?’ jan.
\v 21 Ichitha Pablo dapo jumetha netsipaeba xua bepa ponaei
Augusto beya, romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi
beya, pon xua bepa pinae yabara paebinchi xua
penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Daxota itoroban
soldadomonae xua Pablo abʉ pebarʉ jinompaenexatsi
soldadomonae, beya abʉ poxonae necui jʉpa xua itorobin
pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, jei
Festo xua Agripa tsipaebatsi.
\p
\v 22 Nexata Agripa Festo baraichi, jeye:
\p —Tha bequein irʉ jume taetsirʉ Pablo, jei Agripa.
\p Agripa jume notatsi, Festo jume nota, jeye:
\p —Metha moya baya tsane jume taename, jei Festo.
\p
\v 23 Bara icha matacabitha Agripa irʉ Berenice patopabe.
Paparuwa peitʉpanaewa nama xatatabe. Agripa pinmonae barʉ
pata, soldadomonae pia pepa pentacaponaewi tatsino, irʉ
Cesarea tomara pia pentacaponaewino. Barapo bicheito Agripa
barʉ pona. Festo itoroba soldadomonae xua Pablo
pecarendenaenexa tsainchi.
\v 24 Festo barai, jeye:
\p —Agripa, xam pon neyanacua ewatsin jiwi, irʉ pomonae
pecanamataxeinae jiwi pamdʉ. Bapon xote uncue Pablo. Daxita
judiomonae irʉ Jerusalén tomarapiwi, irʉ Cesarea
tomarapiwi, daxita barapomonae Pablo jume yabara paebatsi
xua pinae abe exana. Mataʉtano barapomonae neitoroba nawita
xua bepa pinae Pablo itorobin xua petʉpaewa tsane.
\v 25 Ichitha xan saya tacoya nanta xeinan be jopa neichichi
abe exanaeyo, poxonae nejume nota, poxonae tsipaeban. Daxota
jopa becaenaetaxubinyo xua pebexubiwa tsainchi. Ichitha
Pablo netsipaeba xua bepa ponaei romanomonae itorobiya pia
pepa peewatsinchi tatsi beya, pon pewʉn Augusto, tsipei
bepa pinae yabara paebichi xua penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae. Daxota yabara najʉntʉ coyene wetan xua bapon
Pablo taitorobiwa tsane bara beya.
\v 26 Yaitama bapon jopa abe exanaeyo, jopa yaputaeinyo xua
eta be tajumichiwa tsane barapo cartatha poxonae Pablo
itorobin xuano xua cartano cayabara cui pu catsin bara beya.
Daxota anoxuae Pablo painya itabaratha cuaranotan. Xam
Agripa, pon neyanacua ewatsin jiwi, moya matha copiya
yainyabare Pablo, tsipei tha beta cui yabara tatinaetsi bara
beya pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi.
\v 27 Tsipei inta jopa xanepanaetsipae icha itorobichipan
Pablo pon pewaetabinchi icha jopa yabara paebinchipae xua
pocotsiwa bapon peexanaexae, jei Festo xua Agripa
tsipaebatsi.
\c 26
\s Meje yabara poxonae Pablo pia coutha cuita paeba, Agripa
peitabaratha tatsi, pon peyanacua ewatsin jiwi
\p
\v 1 Bara nexata Agripa Pablo baraichi, jeye:
\p —Icha jinya paebichi, moya taema, jei.
\p Barapoxonae Pablo namaxʉ yoicha xua Agripa jacobatsi.
Bapoxonae namchi, jeye:
\v 2 “Agripa, pon neyanacua ewatsin jiwi, maisa bichocono
jʉntʉ coyene weiweinan, xua anoxuae neitabaratha tana
nayabara jume paebixae tsane pocotsiwa bayatha neyabara
paeba judiomonae po coyene xua pinae abe exaneiban.
\v 3 Poxoru yaitama, xam Agripa, bayatha yaputaneme pata
jʉntʉ coyenein pomonae judiomonae panxaein. Yaputanemeno
baxuan xua pana najume matsontsonoban. Daxota cabaraichi xua
saya beta nejume taema xua jopa aitaconaeinde”, jei Pablo.
\s Meje yabara poxonae Pablo nayabara paeba, poxonae pinae
cataunxuae jopa jume cowʉntsiyo Jesús
\p
\v 4 Equeicha Pablo namchi, jeye: “Daxita judiomonae
barapomonae neyaputane xua poxonae pexuyon, poxonae caena
bayatha pia xantha tatsi poponan xua tanacuaxae. Barichino
neyaputane poxonae Jerusalén tomaratha poponan.
\v 5 Icha yainyabatsipame barapomonae, yabara
catsipaebichipa pocotsiwa exaneiban xua fariseomonae pocotsi
jʉntʉ coyene cuidubeiba, pocotsiwa judiomonae
cuidubeibatsi, tsipei xan fariseomonaepin. Daxita
barapomonae yaputane xua caena bayatha jume cowʉntan daxita
pocotsiwa xua barapomonae itoroba. Fariseomonae itapeta
cuita exaneiba pocotsiwa Nacom itoroba beyacaincha ichamonae
xua exaneiba.
\v 6 Judiomonae necapona xote tsipei saya poxoru yabara
wʉnae ewatan xua bexa Nacom asʉ exanaena pomonae xua
werapa. Baxua pinae Nacom wamo susato jiwi yabara tsiwʉnae
muxu dutatsi.
\v 7 Patamonae pomonae Israel nacuamonaepiwi pomonae xua
doce pomonae bicheitobe, baxua yabara jume cui wʉnae ewata
poxonae petʉpaewi equeicha asʉ exanaeinchi, xua poxonae
Nacom exanaena. Daxota barapomonae Nacom wʉnae
jainteibatsi. Mataʉtano itapeta exana pocotsiwa Nacom
itoroba, merawithano, matacabithano. Xam Agripa pon
neyanacua ewatsin jiwi catsipaebatsi baxua tayabara jume
cowʉntsixaerʉ, daxota judiomonae neyabara paeba xua pinae
abe exanan.
\v 8 Painya xoba pananta xeiname xua Nacom jopa itacʉpaetsi
xua equeicha jiwi asʉ peexanaewatsi pomonae xua werapa”,
jei Pablo.
\s Meje yabara poxonae Pablo nayabara paeba xua pinae copiya
abe exana nawita pomonaetha pomonae pejume cowʉntsiwichi
Jesús
\p
\v 9 Equeicha Pablo jeye: “Xan copiya tacoutha nanta xeinan
xua bewa bichocono abe exanaein pomonaetha pomonae Jesús
pejume cowʉntsiwichi pon Nazaret tomarapin.
\v 10 Jerusalén tomaratha baxua exanan. Sacerdotemonae pia
pentacaponaewi pia peitorobi coyenewa necata xua daxota tana
necui jʉpaewa xua jiwi tacaponaewa jiwi pecʉbi botha.
Pinmonaecai caponan, pomonae Jesucristo pejume cowʉntsiwi.
Xan yabara jume jejan xua barapomonae pejutebiwatsi.
\v 11 Anaya caenaetan, peraxa exananno poxoru ichipan xua
barapomonae pentsina xua Jesús pejume cowʉntsiwatsi. Ʉ
baxua exanan. Daxita judiomonae pia penacaetutsi bontha
tatsi exananno. Bichocono anaepanan. Daxota icha nacuantha
ponan tajeichinexa pomonae pejume cowʉntsiwichi Jesús xua
barapomonae abe taexanaenexa”, jei Pablo.
\s Meje yabara poxonae equeicha Pablo nayabara paeba poxonae
pinae jume cowʉnta Jesús
\p
\v 12 Equeicha Pablo namchi, jeye: “Barichi sacerdotemonae
pia pentacaponaewi tatsi pia peitorobi coyenewa necata xua
daxota tana necui jʉpaewa xua taponaewa Damasco tomara
beya, xua pomonae jume cowʉnta Jesucristo tacaponaenexa
tsane Jerusalén tomara berena.
\v 13 Xam pon neyanacua ewatsin jiwi bara xaniwaicha
catsipaebatsi poxonae namtotha paenaponan poxonae
mateinyaxae tsuxubi pecoicha tan xua peitaboco wejopeica,
pin coicha po coicha beyacaincha xua xometo. Barapo coicha
pomonae nepuna pona nebarʉ matawacaicha matatsun uncueica.
\v 14 Nexata daxita iratha paothopan. Jume tan xua pon
hebreo jumetha nebarai, jeye: ‘Saulo, Saulo, ¿eta xua
tamonae inta abe exaname? Poxonae tamonae peraxa exaname,
apara jinya coutha atene nacana exaname icha be buey ichi
poxonae ba pia coutha xua xota sojei nataxu matababa’,
nejei.
\v 15 Nexata jume notan janje: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem,
¿jintam xamda?’ jan. Nejume nota jeye: ‘Apara bara xan,
Jesús ponxaein inta abe exaname tamonae pomonae tana nejume
cowʉntsiwi.
\v 16 Nontaponde. Xua anoxuae necotame catsita naitʉtatsi.
Apara tha tana nejume yopichim. Mataʉtano bexano equeicha
ichawa necotsiname tana neyabara paebinexam tsane baxuanno.
\v 17 Cacui itorobatsi xua Nacom Pejume Diwesi
necueicueijamnexam. Nexata cacapanepaeinchi poxonae
juntucuru caperaxa exana judiomonae irʉ pomonae jopa
judiomonae naexanaeyo.
\v 18 Caitorobatsi judiomonaetha irʉ pomonaetha pomonae
jopa judiomonae naexanaeyo xua jopa equeicha pejinompaenexa
poxonae jopa jume cowʉntsiyo. Mataʉtano caitorobatsi xua
barapomonae jopa peexanaponaenexa pocotsiwa caurimonae pia
pentacaponaein tatsi itoroba, pon Satanás, jame meisa
peexanaenexa pocotsiwa Nacom itoroba. Mataʉtano
caitorobatsi xua barapomonae tana nejume cowʉntsinexa.
Bapoxonae yabara jʉntemainaein barapomonae abe pia peexanae
cuiru coyenein tatsi, mataʉtano xua pexeinaenexa pocotsiwa
Nacom yabara tsiwʉnae muxu duba’, nejei Jesús”, jei
Pablo.
\s Meje yabara poxonae Pablo exana pocotsiwa Nacom itoroba
poxonae tsita naitʉtatsi namtotha
\p
\v 19 Equeicha Pablo namchi, jeye: “Agripa, xam pon
neyanacua ewatsin jiwi, xan jopa jumefebinyo xua Jesús
neitoroba poxonae itaboco wenetsita naitʉtsica xua namtotha
netsita naitʉta poxonae pecoichatha jume tan xua Jesús
netsipaeba.
\v 20 Copiya matha Damasco tomarapiwi tsipaeban Nacom Pejume
Diwesi. Bapoxonae equeicha barapo diwesi tsipaeban
Jerusalén tomarapiwi. Bapoxonae equeicha daxita Judea
nacuamonaepiwi barapo diwesi tsipaebanno. Irʉ pomonaetha
pomonae jopa judiomonae naexanaeyo tsipaebanno. Barapo
diwesi tsipaeban xua barapomonae icha jʉntʉ coyenein
pexeinaenexa, yawa Nacom pejume cowʉntsinexatsi, mataʉtano
xua barapomonae petsita itapeinya xeinaenexa jiwitha xua
bara Nacom jume cowʉntatsi xua beta peexanaexae.
\v 21 Daxota judiomonae newaetaba poxonae Nacom pin pia
botha patopan yawa bepa nebexubei.
\v 22 Ichitha Nacom neyawena. Daxota awiya Nacom Pejume
Diwesi paeban bichocono daxita i dapomonaeintha pomonaetha
pomonae pepawi jiwi irʉ poponaethano pomonae peainya cui
jiwi. Baraxua saya meisa paeban be pocotsi coyeneya matha
juinya Moisés yabara wʉnae tsiwanaya paeba irʉrʉ be
pocotsi coyeneya matha juinya Nacom peitorobi jume pepaebiwi
yabara wʉnae tsiwanaya paeba.
\v 23 Barapomonae tsipaeban po diwesi yabara xua pinae bexa
Mesías peraxa exanaeinchi ichamonae. Mataʉtano bapon pinae
pon xua copiya pomonae pewerapaewi asʉ nanta caexanaeinchi.
Mataʉtano xua pinae judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae
naexanaeyo yabara yaputane exanaeinchi pecapanenebiyae
diwesi jume”, jei Pablo xua Agripa tsipaebatsi.
\s Meje yabara poxonae Pablo paeba Jesús pejume diwesi
Agripatha xua Agripa pejume cowʉntsinexa
\p
\v 24 Poxonae baraxua Pablo najume weta xua nayabara jume
paeba, Festo jume daunweya wawai, jeye:
\p —¡Pablo, maisa cantsiyaibeca poxoru saya ʉ necuidubi
daxota cantsiyaiba! jei Festo.
\p
\v 25 Pablo jume nota, jeye:
\p —Festo ponxaem tacabarʉ cui itura jinaeinchi, jopa
nentsiyaibiyo apara. Xuaunxuae paeban, apara seicayarʉ xua
xaniwaicha paeban xua bara apara pexainyeiwa.
\v 26 Ee taema, Agripa, pon pepa peyanacua ewatsin jiwi pon
xote eque. Bapon yaputane xua xaniwaicha paeban. Bapontha
jopa junuwinyo xua tsipaeban. Xuaunxuae catsipaebatsi bapon
baxua daxita yaputane poxoru jopa namicha exanaeinyo.
\v 27 Agripa, xam pon neyanacua ewatsim jiwi. ¿Jume
cowʉntame pocotsiwa Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi
paeba? Bara yaputan xua bara jume cowʉntame, jei Pablo.
\p
\v 28 Agripa jume nota, Pablo jume notatsi, jeye:
\p —Saya caeto netsipaebame. Saya barapo jumetha nanta
xeiname xua xan nainya jume cowʉntsinan Jesús, jei Agripa.
\p
\v 29 Nexata Pablo namchi, jeye:
\p —Xua caeto paca tsipaebatsi yawa icha matowa paca
tsipaebatsi bara ba Nacomtha pacata wʉcatsi xam nexa, irʉ
pomonae nexa, pomonae nejume tane painya nejume
cowʉntsinexam tsane Jesús. Ichichipan xua painya
neexanaewa icha ichin xua tajume cowʉntsiwa, bara bequein
jopa ichipaeinyo xua painya nemaxʉtha painya nexeinaewa
jiwi pecʉbi nainto be pocotsi nainto xuaunxuae tamaxʉtha
ducua, jei Pablo.
\p
\v 30 Poxonae Pablo najume weta baxua, Agripa pon peyanacua
ewatsin jiwi irʉ Berenice asiya uncuatababe. Irʉ Festo pon
peyanacua ewatsin jiwi asiya uncuataba. Pomonae irʉ ena
asiya umenarʉcʉpa.
\v 31 Aisowa be-iyiya barapomonae natsipaeba, najei:
\p —Barapon Pablo jopa apara abe exanaeyo po coyeneyatha
xua daxota bapon pebexubinexatsi, mataʉtano po coyeneyatha
xua daxota bapon jiwi pecʉbi botha peetsinexatsi, najei
barapomonae.
\p
\v 32 Agripa tsipaeba, Festo baraichi, jeye:
\p —Icha metha jopa naca wʉcaetsipae Pablo xua peponaewa
tsane pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi
xua baxotiya peyabara paebinexatsi penatsicuentsiwa xua abe
peexanaexae metha pu copatsipatsi xua bara pepanepaewa tsane
yatsicaewa, jei Agripa.
\c 27
\s Meje yabara poxonae Pablo Roma tomara beitorobiyatsi
\p
\v 1 Barapomonae najʉntʉ coyene weta xua pata
taneitorobiwa Italia nacua beya. Pablo irʉ ichamonaerʉ
pomonae peteiquebiwichi daxita barapomonae itorobatsi Roma
tomara beya. Pon barapomonae matacapoinchi bapon pewʉn
Julio, pon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi. Barapo
matabʉxʉyo soldadomonae bicheito wʉn dutatsi “Augusto
soldado bicheito”, jei, poxoru barapo soldadomonae Augusto
tanacuitatsi, pon romanomonae itorobiya pia pepa
peewatsinchi. Barapo soldadomonae Pablo irʉ ichamonae
caponatsi Augusto beya.
\v 2 Pepa weranaetha pawarapan, po nae Adramitio tomara
werena pona. Barapo nae equeicha Asia nacua beya ponaena. Po
tomaraxi pitapatha ena barapo tomaraxi bepa siwa ponaei.
Ichʉn pana cueyata. Bapon pewʉn Aristarco Tesalónica
tomarapin. Barapo tomara Tesalónica tomara eca Macedonia
nacuatha.
\v 3 Icha matacabitha Sidón tomaratha papatan. Baraxota
barapon Julio, Pablo barʉ jume wʉnaetsi. Mataʉtano bapon
Julio, Pablo copatatsi xua bara Pablo piamonae pesiwa
ponaewa tsainchi, xuano xua bara Pablo peyawenaenexatsi xua
xoxi nantawenona.
\v 4 Bara Sidón tomara wepawarapiyan weratha. Bara weratha
paenaponan joibo cuiyainwa Chipre tunaeto pantawaqueban,
yaitama bichocono pin joibo dena ichaxoyo copiya payiyan.
\v 5 Bara mar mene iya paenaponan, Cilicia nacua, Panfilia
nacuano imoxoyo pacaquita enaponan. Bapoxonae Mira tomaratha
papatan, po tomara Licia nacuatha eca.
\p
\v 6 Baraxota pon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi
bapon icha nae taeba baraxota. Barapo nae Alejandría tomara
werena pona. Barapo nae irʉ seicaya Italia nacua beya
ponaena. Barapo naetha equeicha Julio pana barʉ iya Italia
nacua beya.
\v 7 Ainya matacabin saya bewayo paenaponeiban, poxoru
yaitama joibo jera caewa carena tsaibi. Gnido tomara paxenta
enaponan. Salmón tomarano paxenta enaponan. Creta tunaetono
pantawaqueban.
\v 8 Bewayo weratha paenaponan, pitapa pacaquita enaponan.
Tomaratha papatan ichaxota pexutoroto. Baxota pajebounan, po
tomara pewʉn Buenos Puertos. Barapo tomara imoxoyo eca
ichaxota Lasea tomara.
\p
\v 9 Baraxota came awiya ainya matacabin paenan. Bayatha
yapu caewa barapo matacabin poxonae barapomonae warapapaeba
barapo matacabitha xua pin mene mara mene iya. Tsipei
imoxoyo awʉbo tsurucuae tsoponae, daxota Pablo nanta xeina
xua icha metha paponaetsipan, panacabetsipan. Daxota
barapomonae Pablo muxuweta.
\v 10 Pablo namchi, jeye:
\p —Pebiwi pam, pana nejume taema. Ichaunxuae warapaeinchi
methaunxuae nacabetinchi. Mataʉtano methaunxuae weranae abe
exanaena. Mataʉtano xoxino xua capoinchi methaunxuae
napentsina. Mataʉtano jiwi methaunxuae napentsina, jei
Pablo.
\p
\v 11 Ichitha soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, bapon
Julio, jopa jume naitomatsiyo xua Pablo tsipaeba. Ichitha
dapo jumetha saya meisa pon jera pecanamataxeinaein irʉ pon
jera pexeinaein, baponbe itapeta jume naitomatatsibe.
\v 12 Barapomonae nanta xeina, xua baraxota jopa beenaeyo
poxoru barapo tomara jopa cui wʉnaeyo xua jera pebocaewa
poxonae awʉbo pin joiboxae. Pinmonae barapomonae jiwana
tsita xanepanatsi xua Buenos Puertos weya pewarapaenexa
jeratha Fenice tomara beya, po tomara eca Creta tunaetotha.
“Methaunxuae tsiwanaya payaeinchi penacabetsi awʉbo,
joibono”, jei. Barapo tomara cui wʉnae xua ichaxota jera
jebouneiba. Baxota joibo yayapa poxoru tomara naita
cafeteca, poxoru joibo jopa patopaeyo pocotsiwa wetsica yawa
pocotsiwa wetsina. Baraxota bepa enaei poxonae awʉbo
tsuxubi.
\s Meje yabara poxonae maratsaca daunwei pepa mar mentha
\p
\v 13 Nexata bewayo joibo tsuncuae, be pocotsiwa parowa
wejopeina. Daxota barapomonae namchi: “Bʉ poinchi
cataunxuae saya tsiqui joibiyo”, jei. Bapoxonae totabiya
jera. Barapo Creta tunaeto imoxoyo pitapa pacaquita enaponan
weratha.
\v 14 Poxonae saya caeto paenaponan bapoxonae pin joibo pana
epa taepona, Creta nacua tunaeto wejoparena. Jera epa
yʉtaba.
\v 15 Nexata joibo jera muxunenababa. Canta joibo nawita,
daxota jopa paponaeinyo joibo beya. Daxota saya pacopatan
xua saya bara joibo pana yanacaputabiyaenaba.
\v 16 Cauda tunaetiyo bepana yanacaputabiya. Baraxota
ichaxota joibo yayapa, tsica naeyo jeriyo po naeyo
paquetoutan, pajontaxuinan pepa naetha.
\v 17 Panacuitontan xua pajonta xuinan. Barapo naeyo pepa
jeratha pacʉtabotan. Nexata jera penacuichiwi pepa
bʉmacantha peʉma wemʉxʉbʉrʉ capabina, mʉxʉbʉrʉ
babataruba xua pewacatabiyainwa joibo. Nexata barapomonae
bichocono junuwa poxoru nanta xeina xua mexeya itara jera
naxatatabawei taetabotha, po taetabo pewʉn Sirte. Daxota
wera jontabota jeratha. Saya jera caputabiya joibotha.
\v 18 Icha matacabitha came awiya maratsacan bichocono
daunwei. Daxota ichawan mentha bebai xua xuan capona.
\v 19 Icha matacabitha daxota pabeban xua jeratha jeba
tsipei ichichipa xua tafafanatsi.
\v 20 Ainya matacabin came awiya jopa panecotsinyo xometo.
Opiteino jopa panecotsinyono. Pajunuwan. Pananta xeinan:
“Metha aparaunxuae jopa nacapanenebiya tsainchi.
Bunothopaeinchi aunxuae”, pajan.
\p
\v 21 Ainya matacabin pana yapu xenaca xua jopa
panabanaeinyo. Pablo nontapona. Barapomonae baraichi, jeye:
\p —Bara bayatha paca tsipaebatsiba: ‘Creta tunaeto beya,
jopa pawarapaeinde’, paca baraichiba. Daʉmetha equeicha
pawarapame. Daxota aunxuae jera abe exana. Mataʉtano
pananta puxanameno xuaunxuae pabebam xoxi pacaponame.
\v 22 Ichitha saya jopa pajunuwinde. Jopa pajiwana tʉpaem
tsane, bequein meisa jera naxubina.
\v 23 Merawi matatsunpin netsita naitʉta. Barapo
matatsunpin Nacom itoroba pon Tanacom xuano xua taexanaexae
pocotsiwa bapon neitoroba.
\v 24 Barapo matatsunpin nebarai: ‘Pablo jopa junuwinde
poxoru bexa tsane romanomonae itorobiya pia pepa
peewatsinchi pon Augusto, peitabaratha tatsi uncuaename.
Daxota pomonae xua napona cata capanepatsi Nacom’, nejei
matatsunpin.
\v 25 Daxota, paxam pana najʉntʉ coyene tsacabare, poxoru
xan nanta xeinan xua pocotsiwa matatsunpin netsipaeba bara
baxua exanaena.
\v 26 Ichitha petunaetotha naca monapentsina, jei Pablo.
\p
\v 27 Poxonae catorce po matacabibe tsuxubi, barapoxonae mar
mene pacaxiban. Barapo pepa mar mene pewʉn Adriático mene.
Barapo mentha joibo pana yana muxunenababa. Merawi papaetha,
pomonae petanacuichiwi barapo naetha, barapomonae nanta
xeina xua imoxoyo ira itiya pona.
\v 28 Barapomonae mene epa tutu canaʉbareca. Treinta y seis
po mʉ epatiyobe xeina xua iratha deca. Caeto equeicha mene
epa tutu canaʉba, baxota veinte y siete po mʉ epatiyobe
xeina xua iratha deca.
\v 29 Barapomonae pejunuwixae xua jera tofotabina poxonae
yʉtabina ibowantha, daxota barapomonae po nainto arewe, xua
jera duntaba exanaduta petafe xoreca. Cuatro po naintobe
xoreca peruntaba exanadutsinexa. Mataʉtano barapomonae
Nacomtha wʉca xua xometo pentha tsane, penecotsinexa tsane.
\v 30 Pomonae petanacuichiwi barapo naetha barapomonae nanta
xeina xua perʉcʉpaewa. Daxota barapomonae naemata po
nainto arewe dureca pebʉxʉreca. Ichitha tsiqui naeyo
mentha durecano, poxoru pia namicha dʉcʉpaetsi barapo
naeyotha.
\v 31 Pablo barai Julio, pon soldadomonae pia pentacaponaein
tatsi, xuano baraino soldadomonaetha, jeye:
\p —Icha pomonae petanacuichiwi barapo naetha icha jopa
enae tsane barapo pin naethe, jopa Nacom capanenebiyae
tsane, jei Pablo.
\p
\v 32 Daxota soldadomonae jeriyo mʉ ucuiba. Jeriyo mentha
jopeica.
\p
\v 33 Poxonae caemʉmbo, Pablo pijiwimonae jain itoroba.
Pablo pijiwimonae barai, jeye:
\p —Bayatha dos po semanabe painya junuwi jopa bichocono
panabanaem poxoru pajunuwame xua pabunothopame.
\v 34 Daxota pin jumetha paca jeichichi. Moya matha paxaema
tsipei baxua ainya cui xua painya nenacapanenebiyaenexam.
Bara caein jopa napuxanae tsane. Mataʉtano jopa
caentanatiyo aichurucuae tsane.
\p
\v 35 Poxonae Pablo najume weta, pecobetha pan pita,
Nacomtha tsipaeba barapomonae peitabaratha tatsi.
Barapoxonae pan epa janaxuba. Bapoxonae xane.
\v 36 Bapoxonae barapomonae najʉntʉ coyene
tsacabarʉcʉpa. Mataʉtano barapomonae daxita jʉntema
nabanerʉcʉpa.
\v 37 Jerapiwi doscientos setenta y seis po
matabʉxʉmonaebe pan xua daxita pan.
\v 38 Poxonae barapomonae najain wetarʉcʉpa, daxita
barapomonae trigo xu bebai pepa mentha poxoru bepa jera
tafafanaetsei.
\s Meje yabara poxonae jera bunareca
\p
\v 39 Poxonae xometo baya pentha tsina, pomonae
petanacuichiwi barapomonae jopa yaitaeyo ira, po iratha muxu
pepatsi. Poxonae barapomonae pexutoroto tane, barapomonae
nanta xeina xua juntucuru jebounaena taetabo itapatha.
\v 40 Daxota barapomonae nayana mʉ ucuiba, xua po nainton
arewe mene bʉpana bobendeca. Po catenano pecabobotsi
catena, barapo catenano isanaxoreca. Nexata paparuwa duta
wera naetotha. Barapo wera pebʉxʉtha duta. Jera nainya
cacuita caputabiya ira.
\v 41 Ichitha barapoxonae barapo nae ichaxota tsewa tuwʉtha
naxatatabarena. Bʉxʉ naxatatabuncua bichocono. Petafe
fotaba maratsacatha.
\p
\v 42 Soldadomonae bepara jutebei pomonae peteiquebi
jiwichi, tsipei poxonae mentha othopaena mexeya itara
dʉcʉpaenawei.
\v 43 Ichitha soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, bapon
Julio, ichipa xua Pablo asʉ popona. Daxota Julio jopa
yabara jume copatsiyo xua jutebinchi pomonae peteiquebi
jiwichi. Bapoxonae Julio itoroba pomonae yaputane xueiba,
copiya pepatsinexa tsane pepa iratha.
\v 44 Pomonae xua jopa xueibiyo napaewan cobena xueibiya.
Mataʉtano barapo jera pepan cobena xueibiya. Daxota daxita
panenebiya pepa iratha.
\c 28
\s Meje yabara poxonae Pablo Malta tunaetotha patopa
\p
\v 1 Poxonae po tunaetotha papanenebiyan ichamonae pana
tsipaeba: “Apara Malta tunaeto”, jei.
\v 2 Malta tunaetopiwi beta pana matenta weiweinaya waba.
Bichocono ema duna. Ema pana atsana. Aqueno. Daxota
barapomonae pin isoto itutaeta. Bapoxonae barapomonae pana
waba: “Antha panonopenare”, jei.
\v 3 Pablo isoton nota po isoton tsewa. Poxonae barapo
isoton pepa isototha bebebeya, barapo isotontha jomo athabe
jopeina poxoru bichocono atou. Pablo cobe sinaducuatsi
barapo jomo.
\v 4 Malta tunaetomonaepiwi, Pablo cui tainchi xua jomo cobe
sinaducuatsi. Barapomonae nantiya natsipaeba, najei:
“Barapo pebin apara pon jiwi pejutebin. Bequein panepa pepa
mar mentha ichitha barapo nacom, po nacom pewʉn Justicia,
bapon itoroba jomo pesinarucuaenexa tsainchi, xua bapon jopa
pepoponaenexa tsane”, jei barapomonae.
\p
\v 5 Ichitha Pablo nacobe nʉnʉtaba jomo isototha. Saya
axaibi tsuncuae Pablo.
\v 6 Daxita barapomonae Pablo cui necotumeinchi xua cobe
putsunanaya yawa icha iratha jopiyaena petʉpaein. Bayatha
cui wenaewatumena. Poxonae baxua jopa daichiyo, daxota
equeicha ichawa nanta xeinarʉcʉpa: “Metha moya bara Pablo
nacom tsecae”, jei bapomonae.
\p
\v 7 Ichaxota isoto, baxota ainya iran bobena Malta tunaeto
peewatsin, bapon pia iran tatsi. Bapon, acoibi po matacabibe
beta pexaewa pana apata. Baxota yawa pamaitenan. Bapon
pewʉn Publio pon iran pata tan.
\v 8 Publio paxa tatsi camatha boca. Domaebatsi. Suibatsino.
Pablo barapo tutu bejoniya ichaxota bapon boca. Bapoxonae
Pablo cobe jayabiya tsipaeba Nacomtha. Bara bapon axaibi
tsanaya.
\v 9 Poxonae baraxua exana Pablo, daxita Malta tunaetomonae,
pomonae peatenewi, baxota pata. Irʉ Pablo axaibi exanarʉ
daxita barapomonae.
\v 10 Malta tunaetomonae pana barʉ cui itura jina nawita.
Bapoxonae poxonae equeicha pawaraparʉcʉpan jeratha, pana
nepu catsiba xua xoxi pata nantawenonaenexa poxonae weratha
pawarapan.
\s Meje yabara poxonae Pablo Roma tomaratha patopa
\p
\v 11 Poxonae acoibi po xometiyobe payapucaewan barapo Malta
tunaetotha, barapoxonae pawarapan. Pawarapan weratha po
naetha po nae barapo Malta tunaetotha ayawʉbo tsuncuae.
Barapo nae Alejandría tomara werena peponae nae.
Barapomonae barapo naetha petafetha cuareta naewiyo be
jitonyobe. Saya canaxoba pia nacombe. Icha nacom pewʉn
Cástor. Icha nacom pewʉn Pólux.
\v 12 Siracusa tomaratha pajebounan. Barapo tomaratha acoibi
po matacabibetha paenan.
\v 13 Barapo tomara wepawarapiyan, Siracusa tomara weya.
Bapoxonae Regio tomaratha papatan. Icha matacabitha joibo
wexubiye Puteoli tomara bepana yanacaicha ainya merawibe.
Baxota papatan Puteoli tomaratha.
\v 14 Baraxota pacaxiban pomonae irʉ pejume cowʉntsiwichi
Jesús. Barapomonae pana waba: “Cae semanatha pana barʉ
enare”, jei. Bapoxonae equeicha Roma tomara bepawarapiyan.
Pecae payiyan.
\v 15 Pomonae irʉ pejume cowʉntsiwichi Jesús, Roma
tomaramonaepiwi, cou pana yabara jume tane xua imoxoyo
papatan. Daxota cou ichamonae pana siwa dendena pecaerena.
Foro de Apio tomara beparena. Ichamonae Tres Tabernas tomara
beparena pia pana taetsi. Poxonae Pablo barapomonae tane,
Nacomtha tsipaeba. Pablo jʉntʉ coyene sadʉjei xua
jʉntema pepoponaewa poxonae tane pomonae pejume
cowʉntsiwichi Jesús.
\v 16 Poxonae Roma tomaratha papatan, soldadomonae pia
pentacaponaein tatsi, copata xua Pablo bara saya
pepoponaenexa icha botha, xuano xua saya caein Pablo peyapu
eenaenexatsi soldadomonaepin.
\s Meje yabara poxonae Pablo Nacom pexeinya jume diwesi
paeba Roma tomaratha
\p
\v 17 Poxonae acoibi po matacabibe yapucaewa, Pablo najume
caruta ichamonaetha petawabinexa tsainchi Roma tomarapiwi,
pomonae judiomonae pia pentacaponaewi tatsi. Poxonae
barapomonae pata, Pablo barai barapomonae, jeye:
\p —Tamonae, jopa abe exanaeinyo wamonaetha pomonae
judiomonaexae. Mataʉtano bequein jopa abe exanaeinyo wamo
susato jiwi piamonae pia coyene cuitha tatsi, ichitha
barapomonae newaetaba. Mataʉtano jiwi pecʉbi botha
necapona Jerusalén tomaratha xua romanomonae pia
pentacaponaewi tatsi pia xantha tatsi.
\v 18 Barapomonae, romanomonae, neyabara yainyaba nawita xua
icha abe exanan. Ichitha barapomonae neyaputane xua jopa abe
exanaeinyo. Daxota barapomonae ichipa xua saya tana
necopatabiwa tsane. Romanomonae aichaxaibi xua jemeicha saya
nenacui cayantomata xua tana nebexubiwa tsane tsipei pinae
jopa abe exanaeinyo.
\v 19 Ichitha judiomonae neapusiwa xua jopa taponaewa tsane.
Daxota bewa wʉcaein xua taponaewa tsane romanomonae
itorobiya pia pepa peewatsinchi beya, xua tana neyabara
paebinexa tsane icha metha abe exanan. Baxota ponan bequein
jopa xeinaeinyo xua po coyene tayabara paebiwa tamonae xua
abe exana.
\v 20 Daxota paca wabatsi tha paca cataetsi xuano xua tha
panejume taeicham. Waxainchi israelmonaexaetsi wʉnae
ewatatsi pon Nacom itorobicapaeba. Tajume cowʉntsixae baxua
daxota anoxuae penainto tamaxʉtha ducua, jei Pablo barapo
pentacaponaewitha.
\p
\v 21 Barapoxonae romanomonae Pablo baraichi, jeichichi:
\p —Jopa painta patopaeyo carta Judea nacua werena xua xam
necayabara tinaewa. Po judiomonae, Judea nacua werena pata
pomonae patamonae, barapomonae jopa abe cayabara paebiyo.
\v 22 Paichichipan paca jume tainchi xua jinya coutha nanta
xeiname. Poxoru daxita nacuan pajume tan, xua Jesús pia
pena pecuidubi coyenewan tatsi abe yabara paeba, jei barapo
judiomonae pia pentacaponaewi tatsi xua Pablo tsipaebatsi.
\p
\v 23 Pablo muxu tsipaebatsi po mataqueitha xua patsina.
Barapo mataqueitha Pablo pia botha tapatatsi pin bicheito.
Pablo baya tamropata pitaba xua tsipaeba barapomonaetha,
beya yapentha. Pablo jume daunweya yabara cueicueijei
barapomonaetha po diwesi po coyene xua Nacom waba jiwi
petanaexanaenexatsi piamonae tatsi poxonae Jesús jume
cowʉntatsi. Mataʉtano tsipaeba barapomonaetha Jesús
yabara xua Jesús apara pon Moisés yabara paeba pia
peitorobi coyenewatha. Mataʉtano Jesús apara pon Nacom pia
peitorobi jume pepaebiwi yabara tina pia petinae diwesintha.
\v 24 Xua Pablo po jume diwesi paeba, ichamonae jume
cowʉnta poxonae cataunxuaerʉ ichamonae jopa jume
cowʉntsiyo.
\v 25 Barapomonae be ainya bicheitobe natsicotane. Daxota
bapomonaebe tamropata notarʉcʉpa xua peponaewa. Pablo
namchi, jeye:
\p —Po diwesi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi cata xua
Isaías catatsi xua bapon petsipaebinexa xua wamo susato
jiwi petsipaebinexatsi, barapo diwesi po diwesi pexeinya
diwesi, xua jeye:
\p
\q
\v 26 ‘Ponde, barapomonaethano jande:
\q Pajume taneme ichitha jopa xapain payabara
\q jume yaputaem pocotsiwa pajume taneme.
\q Pataneme painya itacueretontha ichitha
\q jopa xapain payaputaem pocotsiwa panecotame.
\q
\v 27 Barapomonae najʉntʉ coyene ararana exana,
\q jopa peichichipaexae xua pejume taewa.
\q Mataʉtano antʉfaetabiya jume tane.
\q Barapomonae baraxuan exana,
\q poxoru jopa betaeyo peitacueretontha,
\q poxoru jopa bejume taeyono pemuxutontha,
\q yawa poxoru pejʉntʉ coyeneintha jopa beyaputaeyo.
\q Barapomonae jopa ichipaeyo xua tana netsita
\q xeinaewa icha jʉntʉ coyene xua daxota jopa
\q neitacʉpaeyo xua tayabara jʉntemainaewa
\q abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi’,
\q jeyei Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi xua
\q Isaías cueicueijei exanatsi pinae, jei Pablo.
\m
\v 28 Pablo cataunxuae cueicueijei, jeye:
\p —Anoxuae xuano bexa tsaneno payaputaename xua pomonae
jopa judiomonae naexanaeyo jume taena Nacom pia
pecapanenebiyae diwesi. Bara barapomonae beta jume
naitaewatsina.
\p
\v 29 Poxonae Pablo najume weta natsixibarʉcʉpa
judiomonae. Poxonae pona barapomonae yabara najume
matsontsonoba xua Pablo paeba.
\p
\v 30 Pablo Roma tomaratha popona ainya weibe. Pia botha eca
xua saya tanacowaeicha eca. Barapo botha daxita matenta
weiweinaya wabeiba pomonae pesiwa poneibixaetsi Pablo.
\v 31 Pablo tayapu xanepanatsi xua pepoponaewa. Barapoxonae
Pablo barapomonaetha yabara tsipaeba po diwesi po coyene
Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi pomonae
itorobiya peewatsixae. Mataʉtano yabara cuidubano xua
Jesucristo yabara, pon Pecanamataxeinaein jiwi. Romanomonae
pia pentacaponaein tatsi Pablo jopa cui matawentichi.
\p Baja Lucas.
