\id MRK
\h San Marcos
\toc1 San Marcos
\mt Diidx Xcuent Jesucrist Nani Bacuaa San Marcw
\c 1
\s Baluii Juan ni rutiobnis
\r (Mt. 3:1‑12; Lc. 3:1‑9, 15‑17; Jn. 1:19‑28)
\p
\v 1 Scree gusloj diidx xcuent Jesucrist, Xiꞌn Dios.
\v 2 Siꞌcni bacuaa toIsaías, ni gunii xtidx Dios, che räjp Dios:
\q Bahuii gan, guxhaḻä ni chanä xtidxä,
\q ganidni chääni lojlu te guzucheeni xnezyujlu.
\q
\v 3 Riejn xseꞌ ni rbedxaꞌ nez loj reyubijdz:
\q “Coḻyunsaꞌc xnezyuj Dad,
\q coḻslii rexnezyulajzni.”
\m
\v 4 Biricaj Juan ni rutiobnis nez loj reyubijdzga. Räpgajcni nanabpac gusiechlajzreni, tiobnisgajcreni, te jia xtojḻreni.
\v 5 Riädcuadiajg xhidajl reni rbäjz Judea, näjza reni rbäjz guedx Jerusalén. Dxejcti cheni ruxhobdojḻreni lo Dios, rustiobnis Juanreni neṉ gueu Jordán.
\p
\v 6 Xhajb Juan nacchee con guichlajd cameii, xsindoorni nacchee con guijd, niluxh gudajwni guxhaꞌt näjza dzunbäserguijxh.
\v 7 Caguluiini rebejṉ, räpgajcni:
\p ―Detzä siääd tej nani sajcru loä, nani nicla di nungäjḻ surloä, cuää́ xcuraꞌchni.
\v 8 Narä abatiobnisä laꞌtu con nis, biädla laani guxhaḻni Sprit Dxan xten Dios te cuääzni neṉ lastootu. Siꞌc gustiobnis nani jiääd detzä laꞌtu.
\s Batiobnis Juan Jesús
\r (Mt. 3:13‑17; Lc. 3:21‑22)
\p
\v 9 Dxejc, neṉ redxejga, birii Jesús guedx Nasareꞌt ni yuꞌ Galilee. Dxejcru batiobnis Juan Jesús neṉ gueu Jordán.
\v 10 Che birii Jesús neṉ nis, bahuiini bixal guibaa. siädyäjt Sprit Dxan xten Dios yejcni siꞌc te palom.
\v 11 Dxejcti guibaali biejn xseꞌ te ni räjp:
\p ―Luj najclu xiꞌnä ni sanälazä; rbanälazduxhälu.
\s Bateed beṉdxab prueb Jesús
\r (Mt. 4:1‑11; Lc. 4:1‑13)
\p
\v 12 Sas baxhaḻ Sprit Dxan xten Dios Jesús lo reyubijdz.
\v 13 Dxejc guyuꞌ Jesús roꞌc tiuu dxej, guyuꞌni cadro yuꞌ reman. Sas gudiil beṉdxab nani rnibee, nani laa Satanás, xho niujnni te nusoob Jesús xtiidxni. Dxejcru biääd reangl xten Dios, biädhuiirenini.
\s Gusloj Jesús xtzuunni
\r (Mt. 4:12‑17; Lc. 4:14‑15)
\p
\v 14 Basäḻreni Juan neṉ latzguiib. Dxejcti huij Jesús nez Galilee, huiluiini xtidx Dios.
\v 15 Dxejc räjp Jesús:
\p ―Abidzujṉ dxej, luxh yäḻrnibee xten Dios abidzujṉ gajxh. Coḻsiejch lajztu, coḻchalilajz xtidx Dios.
\s Gurejdx Jesús tajp bejṉ ni rniaaz bäjl
\r (Mt. 4:18‑22; Lc. 5:1‑11)
\p
\v 16 Sasajti Jesús nez roꞌ nis xten Galilee, che bahuiini lo Simón näjza loj Andrés bejtz Simón. Cazäḻreni xquijxhreni lo nis, saꞌcsi rniaazreni bäjl.
\v 17 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Coḻtanajl narä, te gunä cueedxtu bejṉ lacuaa ni guiniaaztu bäjl.
\p
\v 18 Lagajc dxejc basaꞌnreni rexquijxhreni, sanätirenini.
\p
\v 19 Dxejc gusaj Jesús scheꞌn, sas bahuiini loj Jacoob näj Juan, rexiꞌn Zebedeo. Cayunsaꞌcreni xquijxhreni neṉ xcanuureni.
\v 20 Guredxgajcni guiroꞌpreni, dxejcti laareni basaꞌnreni xtadreni Zebedeo neṉ canuu, näjza rexmosni, sanätireni Jesús.
\s Te bejṉ nani guyuꞌ beṉdxab neṉ lastooni
\r (Lc. 4:31‑37)
\p
\v 21 Bidzujṉtireni guedx Capernaum. Dxejcru sabd, dxej ni rusilajz rexpeṉ Israel, biuꞌ Jesús neṉ guidobäz xten rexpeṉ Israel. Dxejcti baluii Jesús rebejṉ ni treꞌ roꞌc.
\v 22 Bidxelojni rebejṉ xtiidxni, saꞌcsi caguluiinireni siꞌcpac te ni rnibee, xhet siꞌcdi remastr xten leiidi.
\v 23 Neṉ xquidobäzreni yuꞌ te bejṉ yuꞌ te beṉdxab neṉ lastooni. Beṉdxabga guredxaꞌ, räjpni:
\p
\v 24 ―Jesús, ni siääd Nazareꞌt, ¿xhicuent riuꞌlu loonu? ¿La siädgunitlojlu nuunu? Narä numbeälu, luxh nanä luj najclu beṉdxan ni siääd lo Dios.
\p
\v 25 Dxejcti gudidxaꞌ Jesús lo beṉdxabga, räjpni lojni:
\p ―Basäuu roꞌlu, birii neṉ lastoo niguiire.
\p
\v 26 Sas beṉdxabga batienguij niguiiga, luxh cabedxaꞌni biriini neṉ lastoo niguiiga.
\v 27 Bidxejbti guiraareni, canabdiidx loj saꞌreni:
\p ―¿Xhi dee? ¿Xhi dzuun nacoobre ruluiini? Niguiire rnibeeni näj rebeṉdxab, luxh ruzoobreni xtiidxni.
\p
\v 28 Di niaclaa gucbee rebejṉ guideb nez Galilee xhi rujn Jesús.
\s Basiajc Jesús xnan suegr Pedr
\r (Mt. 8:14‑15; Lc. 4:38‑39)
\p
\v 29 Che biriireni xquiidobäz rexpejṉ Israel, huinä Jesús Jacoob näj Juan rolijz Simón näjza Andrés.
\v 30 Luxh xnan suegr Simón nagaꞌ, yuꞌni xliaa. Dxejc räjpreni lo Jesús:
\p ―Cayacxhuuni.
\p
\v 31 Dxejcti gubig Jesús lojni, gunaazni ṉaani, guläsnini; lagajc dxejc biriini xliaa. Dxejc gusloj cayunireni.
\s Xhidajl beṉracxhuu basiajc Jesús che huääz gubijdx
\r (Mt. 8:16‑17; Lc. 4:40‑41)
\p
\v 32 Che huääz gubijdx, luxh abiuꞌ guxhijṉ, biädnäreni guiraa rebeṉracxhuu loj Jesús, näjza renani yuꞌ beṉdxab neṉ lastooni.
\v 33 Luxh guideb guejdxga bidojp roꞌ yuꞌga.
\v 34 Basiajc Jesús xhidajl renani rajc garen-garen yäḻguijdx. Niluxh gulääzani xhidajl beṉdxab, niluxh dini nusaan ninii rebeṉdxabga, saꞌcsi najnreni chu najcni.
\s Baluii Jesús nez Galilee
\r (Lc. 4:42‑44)
\p
\v 35 Che bara yääl, cäjyru bistie Jesús, biriini sääni te laad cadro ruti bejṉ. Roꞌc cabejdx-canabni loj Dios.
\v 36 Dxejcti Simón näj resaꞌni huitiilreni Jesús.
\v 37 Che bidxälrenini, räjpreni lojni:
\p ―Guiraa rebejṉ caguiillu.
\p
\v 38 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Coḻchoꞌ reguejdx ni yuꞌ gajxh, te gusuleä xtidx Dios roꞌc. Par niꞌcpac biäḻä.
\p
\v 39 Dxejcru cuansaj Jesús guideb nez Galilee, caguluiini xtidx Dios neṉ reguidobäz xten rexpejṉ Israel. Gunibeezani birii rebeṉdxab neṉ lastoo xhidajl rebejṉ.
\s Basiajc Jesús te bejṉ ni raḻ tiejxhni
\r (Mt. 8:1‑4; Lc. 5:12‑16)
\p
\v 40 Gubig te beṉracxhuu ni raḻ tiejxhni loj Jesús, bazuxhijbni. Dxejcti räjpni lojni:
\p ―Narä nanä sajc gusiajclu narä palga rlajzlu.
\p
\v 41 Balaslajz Jesús beṉracxhuuga, gunaazni ṉaani, räpgajcni:
\p ―Rlazä jiajclu. Biajc ṉaj.
\p
\v 42 Cheni guniini scree, biacgajc beṉracxhuuga.
\v 43 Dxejcti gulunejz Jesús bejṉga. Per räpxgaani lojni:
\p
\v 44 ―Ahuiire, rutlojdi guiniilu dee. Huiluii tiejxhlu lo bixhojz. Badedgajc lo Dios nani räjp toMoisés gudeed bejṉ lo Dios siꞌc te seen, te gacbee rebejṉ abiajclu.
\p
\v 45 Dxejc sää bejṉga. Sas gusloj cayujyni diidx lo rebejṉ xcuent guiraa nani gujcni. Niꞌcni diru niajcdi niuꞌ Jesús nicla tej guejdx. Cansajni te laad cadro ruti bejṉ. Niluxh guiranejz ṟii rebejṉ, siädhuiireni Jesús.
\c 2
\s Basiajc Jesús te bejṉ ni di guniib
\r (Mt. 9:1‑8; Lc. 5:17‑26)
\p
\v 1 Che agudejd balti dxej, biusac Jesús neṉ guedx Capernaum.
Dxejcti biejn diajg rebejṉ arbäjzni.
\v 2 Bidopgajc xhidalduxh bejṉ. Gudxaj neṉ yuꞌ. Nicla
roläꞌ di niajḻ nisiujreni. Dxejcti caguluii Jesús xtidx
Dios lo rebejṉ.
\v 3 Dxejcti bidzujṉ tajp bejṉ, nuureni te bejṉ ni digacti
guiniib; siädnärenini lo Jesús.
\v 4 Luxh di niajcdi nidzujṉreni cadro sugaꞌ Jesús, saꞌcsi
yuꞌ xhidajl bejṉ roꞌc. Niꞌc baxhalreni yejc yuꞌ nejz
cadro sujni. Dxejcru cadro baxhalreni basiäjtreni daꞌ
ni nagaꞌ beṉracxhuuga lojni.
\v 5 Che bahuii Jesús rililajzreni, dxejc räjpni loj
beṉrachxhuuga:
\p ―Xiꞌnä, agubicaj rextojḻlu.
\p
\v 6 Sas gaii bejṉ ni ruluii leii ni sobgaꞌ roꞌc bejnreni
xhigab neṉ lastooreni, naareni:
\v 7 “¿Xhicuent rnii niguiire scree? Caniyajni Dios;
rut rajcdi rudzucaj dojḻ. ¡Diostis rajc rudzucaj dojḻ!”
\v 8 Dxejcti gucbegajc Jesús xhi xhigab cayujnreni.
Dxejc räjpni lojreni:
\p ―¿Xhicuent rujntu xhigab siꞌc neṉ lastootu?
\v 9 ¿La guyasiru gäbni loj beṉracxhuure: “Agubicaj
rextojḻlu”, o la gäbni: “Huistie, cuaꞌ xtaꞌlu, gusaj”?
\v 10 Baj ṉaj, te gantu rajc rudzucaj Xiꞌn Dios, nani
gujc Niguii, dojḻ lo guedxliujre, caniä loj beṉracxhuure:
\p
\v 11 ―Lojlu rniä, ¡Huistie, cuaꞌ xtaꞌlu, huij rolijzlu!
\p
\v 12 Lagajc dxejc huistie beṉracxhuuga, guläzni xtaꞌni,
biriini roꞌc nez loj guiraareni. Niꞌcni bidxelo guiraareni.
Dxejc guläꞌpreni xpalaꞌn Dios, räjpreni:
\p ―Gajdpacnu guihuii saꞌ dzuunre.
\s Gurejdx Jesús Leví
\r (Mt. 9:9‑13; Lc. 5:27‑32)
\p
\v 13 Dxejcru gubisac Jesús roꞌ nis xten Galilee, luxh
che bidojp guiraa rebejṉ lojni, baluiini xtidx Dios lojreni.
\v 14 Sasaj Jesús che bidxaagni Leví, xiꞌn Alfeo. Sobgaꞌni
cadro rusquijxni rebejṉ. Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Gudanajl narä.
\p Sas huisuni, sanajltini Jesús.
\p
\v 15 Dxejc sobgaꞌ Jesús cayajwni rolijz Leví. Luxh
sobganäj Jesús xhidajl reni rusquijx, näjza rebeṉdojḻ
ni di chasanäj leii, näjza rexpejṉpacni, lo mex. Xhidajlreni
treꞌ, luxh sanajlreni Jesús.
\v 16 Dxejcru rebejṉ ni ruluii leii näj refarisee, che
bahuiireni cayaunäjni renani rusquijx näjza rebeṉdojḻ,
räjpreni loj rexpejṉpac Jesús:
\p ―¿Xhicuent rbenäj xmastrtu reni rusquijx näj rebeṉdojḻ,
luxh raunäjnireni, ränäjnireni?
\p
\v 17 Che biejn diajg Jesús xhi caniireni, räjpni lojreni:
\p ―Renani nadip nadaan di guiquiin doctoor, per reni
racxhuu rquiin doctoor. Dina niädtedxä rebeṉsaꞌc, biädtedxä
rebeṉdojḻ, te gusiech lajzreni.
\s Gunabdiidxreni loj Jesús xcuent yäḻrucuaꞌn
\r (Mt. 9:14‑17; Lc. 5:33‑39)
\p
\v 18 Cagucuaꞌn rexpejṉ Juan näj rexpejṉ refarisee, renani
najc rebeṉguidoo loj guedx Israel. Dxejc biääd gaii
bejṉ loj Jesús, gunabdiidxreni lojni räjpreni:
\p ―¿Xhicuent cagucuaꞌn rexpejṉ Juan näj rexpejṉ refarisee
luxh rexpejṉpaclu di gucuaꞌn?
\p
\v 19 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―¿La rucuaꞌn rebejṉ ni rdoṉ chää cadro ruꞌ yäḻruchṉaa
che meer sugaꞌ biꞌn? Che meer sugaꞌ biꞌn lojreni, direni
gucuaꞌn.
\v 20 Per sidzujṉ dxej sibicaj biꞌn lojreni, dxejc sii
sucuaꞌnreni.
\p
\v 21 ’Rut rucuaadi tlaꞌ ladcoob loj tlaꞌ ladyux, saꞌcsi
ladcoob rxuꞌnni luxh rutiäjzni ladyuxga, dxejc xhiroobruni
räjs.
\v 22 Rutza rusäḻdi bin ni gajd guilaj neṉ guidyux ni
abigaa. Saꞌcsi bin ni gajd guilajga sutiäjsni guijdga
che guilajni, luxh sinijt binga näjza guijdga. Niꞌcni
nanab gusäḻni bincoob neṉ guidcoobza.
\s Batojp rebejṉ ni rinajl Jesús triuu sabd
\r (Mt. 12:1‑8; Lc. 6:1‑5)
\p
\v 23 Te sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, sasaj
Jesús nez loj reyuyaꞌn. Sas gusloj rexpejṉpacni caläädx
doj lo triuu.
\v 24 Dxejc räjp refarisee, renani najc beṉguidoo loj
guedx Israel, loj Jesús:
\p ―Arniä, ¿xhicuent rujn rexpejṉpaclu dzuun ni di guchaag
gunni neṉ dxej ni rusilajznu, ä?
\p
\v 25 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―¿La gajdtu goḻ nani bejn toDavid te huält, laani näj
resaꞌni, ä? Che biäädx xhi gauureni, gulaanreni.
\v 26 Biuꞌ David neṉ xyuꞌ Dios cheni guyuꞌ toAbiatar
loj Dios. Abiatar sajcru loj rebixhojz ni guyuꞌ neṉ
xquidoo rexpejṉ Israel. Dxejc gudajw toDavid reyätxtiil
ni dzuub roꞌc. Badeedzanini gudajw rebejṉ ni yunäjni.
Luxh rebixhojztis rajc rajw yätxtiilga.
\p
\v 27 Räjpza Jesús lojreni:
\p ―Dios bejn dxe sabd saꞌcsi najnni naquiinpac gusilajz
bejṉ. Dini niujn sabd te gapda bejṉni.
\v 28 Niꞌcni narä, Xiꞌn Dios ni gujc Niguii, näjza sabd
rnibeä.
\c 3
\s Niguii ni nabijdz te ṉaani
\r (Mt. 12:9‑14; Lc. 6:6‑11)
\p
\v 1 Biuꞌ Jesús stehuält neṉ xquidobäz rexpejṉ Israel.
Roꞌc yuꞌ te niguii nani nabijdz te ṉaani.
\v 2 Niluxh roꞌc cagulaꞌtz rebejṉ Jesús don la susiajcni
niguiiga sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, saꞌcsi
rlajzreni cueꞌcreni xquejni loj nani rnibee rexpeṉ Israel.
\v 3 Dxejc räjp Jesús lo niguii nani nabijdz ṉaani:
\p ―Huistie, guzuj galäiire.
\p
\v 4 Dxejcti gunabdidxgajcni loj gaii rebejṉga, räjpni:
\p ―¿La laaca gunni dzunzaꞌc, o la dzunguijdx, sabd, ä?
¿La susḻaani yäḻnabajṉ, o la suguꞌtni?
\p Luxh laareni biacdxireni.
\v 5 Dxejc nadxeꞌch bahuii Jesús lojreni, luxh guc-huin
lajzni, saꞌcsi guc najd lajzreni. Dxejc räjp Jesús loj
niguiiga:
\p ―Baslii ṉaalu.
\p Dxejcti basliini ṉaani. Biajctini.
\v 6 Dxejcru biunejz refarisee. Guslogajcreni caguchaagreni
diidx con reni nadxaag Herodes, te don xho juꞌtreni Jesús.
\s Xhidajl bejṉ bireꞌ roꞌ nis
\p
\v 7 Jesús näjza rexpejṉpacni sääreni roꞌ nis, luxh xhidajl
beṉ Galilee birinajlni.
\v 8 Che gojnreni redzunro ni rujn Jesús, xhidajlreni
biääd. Yuꞌreni birii Judea, yuꞌreni birii guedx Jerusalén,
yuꞌreni birii Idumea, yuꞌzareni birii nejz stelaad gueu
Jordán, biriizareni nez guedx Tiro, näj nez guedx Sidón,
biädhuiireni loj Jesús.
\v 9 Niꞌcni räjp Jesús loj rexpejṉpacni quiilreni te
canuu, te naꞌc gutää rebeṉxhidaalgani.
\v 10 Abasiajc Jesús xhidajl beṉracxhuu, niꞌcni guiraasi
beṉracxhuu caxaꞌt lojni, te caṉrenini te jiajcreni.
\v 11 Niluxh che rhuii rebeṉdxab lojni, ruzuxhijbreni
lojni. Dxejcti rbedxaꞌreni räjpreni:
\p ―Luj najclu Xiꞌn Dios.
\p
\v 12 Dxejcti Jesús gudidxaꞌ lojreni te naꞌc niäjbreni
chu najcni.
\s Gule Jesús tzubitiop bejṉ loj reni rinajlni
\r (Mt. 10:1‑4; Lc. 6:12‑16)
\p
\v 13 Birii Jesús sääni lo te dajneꞌ cadro gurejdxni
renani rlajzni cueni. Gubigtireni lojni.
\v 14 Dxejcti guleni tzubitioꞌpreni te sanäjreni laani,
te guxhaḻnireni chaluiireni xtidx Dios;
\v 15 te gaꞌpreni yäḻrnibee te gusiajcreni beṉracxhuu,
te cuääzareni rebeṉdxab.
\v 16 Retzubitioꞌp bejṉ ni gule Jesús najc: Simón, ni
gulälajzani Pedr.
\v 17 Dxejcti Jacoob con Juan, rexiꞌn Zebedeo, gulälaj
Jesús Boanerges. Con xtiidxnu sälojni bejṉ ni nasesyaꞌ,
siꞌc guzii.
\v 18 Näj Andrés, Felipe, Bartolomé, Mateo, Tomás, Jacoob
xiꞌn Alfeo, Tadeo, Simón, ni di guidxejb rnigajc,
\v 19 näj Judas Iscariot, ni batoꞌ Jesús loj reni rdxechlajz
lojni. Säꞌtireni rolijz te dadeꞌ.
\s Yäḻrniyaj loj Sprit Dxan xte Dios
\r (Mt. 12:22‑32; Lc. 11:14‑23; 12:10)
\p
\v 20 Dxejc bidopsac rebeṉxhidaalga; nicla niajc niaunäj
Jesús rexpejṉpacni.
\v 21 Che biejn diajg resaꞌ Jesús dee, biädxhiirenini,
saꞌcsi naareni, yejcni cayajc.
\p
\v 22 Rebejṉ ni ruluii leii ni birii guedx Jerusalén
bidzujṉza lo Jesús, dxejc räjpreni:
\p ―Beelzebú, nani rnibee rebeṉdxab, yuꞌ neṉ lastoo niguiire.
Niluxh nani rnibee rebeṉdxab rudeed yäḻrnibee lo Jesús
te cuääni beṉdxab.
\p
\v 23 Dxejc gurejdx Jesús rebejṉga, bijyni te cuent ni
ruluii lojreni, räjpni:
\p ―¿Xho gurilaagw beṉdxab lagajc sabeṉdxabni?
\v 24 Palga rebejṉ xten te yäḻrnibee laꞌreni, luxh tiḻnäj
te cuaani ste cuaaga, di yäḻrnibeega chu xchej.
\v 25 Palga te famiḻ rdiḻnäj lagajc saꞌni, di familga
chu xchej.
\v 26 Palga beṉdxab nani rnibee tiḻnäj lagajc laani,
di xcäḻrnibeeni chu xchej, saꞌcsi niꞌc gun luuxni.
\p
\v 27 ’Rut gacdi jiuꞌ rolijz te niguidaan, cuanni xhixhtenni,
palga dini gulibxgaani, siꞌctis sajc cuanni xhixhtenni.
\p
\v 28 ’Rniliä́pac lojtu guiraa dojḻ näjza yäḻrniyaj xten
rebejṉ sajc jia.
\v 29 Nani guiniyaj Sprit Dxan xten Dios, digacdi guibicaj
rextojḻni, anuutisni xtojḻni par tejpas.
\p
\v 30 Räjpni siꞌc saꞌcsi caniireni yuꞌ beṉdxab neṉ lastooni.
\s Xnan con rebetzhuin Jesús
\r (Mt. 12:46‑50; Lc. 8:19‑21)
\p
\v 31 Dxejcru bidzujṉ xnan Jesús, näj rebetzhuinni. Direni
niuꞌ, baxhaḻtisreni chu huitejdxni.
\v 32 Rebejṉ ni sobgaꞌ gabi Jesús räjpreni lojni:
\p ―Xnanlu näj rebejtzlu sugaꞌ ro läꞌ, caguiilreni luj.
\p
\v 33 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―¿Chu reniꞌc najc xnanä näj rebetzä?
\p
\v 34 Bahuigajcni loj renani sobgaꞌ gabini, dxejc räjpni
lojreni:
\p ―Redee najc xnanä, rebetzä.
\v 35 Chutis ni rujn ni rlajz Dios, niꞌc najc betzä, bisianä,
näjza xnanä.
\c 4
\s Xcuent niguii ni saleꞌc binij
\r (Mt. 13:1‑23; Lc. 8:4‑15)
\p
\v 1 Sugaꞌ Jesús roꞌ nis guslosac caguluiini xtidx Dios,
luxh bidojp xhidajl bejṉ cadro sugaꞌni. Xhidalduxh najcreni,
niꞌcni biuꞌ Jesús neṉ te canuu ni sugaꞌ roꞌ nisga. Dxejcti
gurejni neṉga, biääd guiraa bejṉ biaꞌntireni roꞌ nis.
\v 2 Dxejc baluiinireni guiraloj, ganax cuent ni ruluii
guniini. Che caguluiini, räjpni lojreni:
\p
\v 3 ―Gucuadiajgtu dee. Guyuꞌ te niguii. Biriini saleꞌcni
binij.
\v 4 Che guslojni cabeꞌcni, yuꞌ lajt biajb binijga cuäꞌ
nezyuj. Sas biääd reman xhaguibaa, gudajwreni binijga.
\v 5 Stee lajt biajb binijga neṉ guij cadro xheti xhidal
yuj. Binijga gulengajcni, saꞌcsi xheti xhidajl yuj roꞌc.
\v 6 Dxejc, saꞌcsi lo jiaa yuꞌ xlobaani, che birii gubijdx,
bigoḻni, gubijdztini.
\v 7 Stee lajt biajb binijga neṉ yaguejch. Dxejcti biroob
reyaguejchga, luxh bejnreni balaa loj binijga, niꞌcni
gujcni ganax biḻii.
\v 8 Per stee lajtga biajb binij lo yusaꞌc. Gulejn reyäjlga,
guroobreni, gucsaꞌcreni. Yuꞌreni cuaj gaḻbitzuu xob, yuꞌreni
cuaj gayojṉ xob, yuꞌzareni cuaj tegayuu xob.
\p
\v 9 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Chutis ni rlajz guisieed, sucuadiajgni.
\p
\v 10 Che asii xhidajl bejṉ, rebejṉ nani sugaꞌ gajxh
cadro suganäj Jesús guitzubitioꞌp xpejṉpacni gunabdiidx
lo Jesús xhi säloj cuentre.
\v 11 Dxejc räjp Jesús:
\p ―Dios abejn gacbeetu te gantu xho najc yäḻxhigaꞌtz
xten xcäḻrnibee Dios nani najc xhigaꞌtz ṉajli. Niluxh
lo steꞌca bejṉ con cuenttis rniä guiraa recosre,
\v 12 te mase cahuiireni direni gumbee, te mase cayiejn
diajgreni, direni gacbee. Scree gacni, te naꞌc gusiejch
lajzreni, te naꞌc guibicaj xtojḻreni.
\p
\v 13 Räjpzani lojreni:
\p ―¿La ditu gacbee cuentre? ¿Xhocha gacbeetu xhidajlru
cuent?
\v 14 Niguiire nani saleꞌc binij najc siꞌc te nani ruluii
xtidx Dios.
\v 15 Yuꞌ bejṉ ni najc siꞌc binij ni biajb cuäꞌ nezyuj:
riejn diajgreni xtidx Dios nani ruluii bejṉ. Dxejc che
jiejn diajgreni xtidx Dios, riääd Satanás rbägajcni xtidx
Dios ni yuꞌ neṉ lastooreni.
\v 16 Yuꞌza rebejṉ ni najc siꞌc binij ni biajb neṉ reguij,
renani che jiejn diajgreni xtidx Dios, rbaa lajzreni
rcaꞌreni diidxga.
\v 17 Niluxh direni nisiudzuꞌtz, saꞌcsi guxii huilii
lajzreni. Che rdejdreni trabajw o che rusacsí bejṉreni
xcuent xtidx Dios, rusaanreni xtidx Dios.
\v 18 Yuꞌzareni najc siꞌc binij ni biajb neṉ yaguejch,
riejn diajgreni xtidx Dios,
\v 19 dxejc che ruꞌrureni yärsiaꞌ xcuent recos guedxliujre,
rsiaꞌ lajzreni gaꞌpreni meel, rlajzreni gaꞌprureni guiraloj
recos, dxejc riuꞌ redee neṉ lastooreni, rusäuuni lo xtidx
Dios, xliaꞌsi biejn diajgreni xtidx Dios.
\v 20 Yuꞌza bejṉ ni riejn diajgreni xtidx Dios, rlii
lajzreni diidxga, xhet xliaꞌti biejn diajgreni xtidx
Dios. Najcreni siꞌc binij ni biajb loj yusaꞌc. Yuꞌ rebejṉ
ni najc siꞌc nani cuaj gaḻbitzuu xob lojni, yuꞌza rebejṉ
ni najc siꞌc nani cuaj gayojṉ xob lojni, yuꞌza rebejṉ
ni najc siꞌc nani cuaj tegayuu xob lojni.
\s Xhet yuchetzuꞌtzdi ni di guidzujṉ dxej sisäbdiidx
\r (Lc. 8:16‑18)
\p
\v 21 Räjpza Jesús lojreni:
\p ―¿La riädnätu te bajl te suuni dejtz te alm, o neṉ
te loon, ä? ¿La xhet nanabdi suuni jiaa te guzanijni,
ä?
\v 22 Xhet yuchetzuꞌtzdi ni di guidzujṉ dxej sisäbdiidx.
Xhetiza xhicos nagaꞌtztis. Nagaꞌtzni ṉaj, niluxh sidzujṉ
dxej suleꞌni.
\v 23 Pal yuꞌ chu rlajz guisieed, sucuadiajgni.
\p
\v 24 Räjpza Jesús lojreni:
\p ―Coḻyunxgaa xhigab rediidx ni riejn diajgtu. Nani
rusäḻtu loj xhigabtu, niꞌcza guniidx Dios xcaꞌtu, luxh
sisiojbru yejc ni xcaꞌtu.
\v 25 Renani rajp cheꞌn yäḻnajn, lojreni sudeedru Dios
yälnajn. Luxh renani xhetru rusäḻdi loj xhigabreni, sudzucaj
Dios yäḻnajn nani rajpreni.
\s Xcuent binij ni ṟoob
\p
\v 26 Guniiza Jesús lojreni:
\p ―Yäḻrnibee xten Dios najc siꞌc rsiajc te niguii che
rbeꞌcni binij lo yuj,
\v 27 dxejc yääl riguesni, rdxee ristieni, dxejcti rliejn
binijga, luxh di niguiiga gan xho ṟoobni.
\v 28 Acanajn yujga rajc binij lojni. Galoo ṟii cuaneꞌga,
sas ṟii doj lojni. Dxejcru rdxaj bejdzeꞌ neṉ dojga.
\v 29 Dxejcti che aguyajl bedzeꞌga, ruxhaḻni chu ritiuugni,
saꞌcsi abidzujṉ dxej ni guidojpni.
\s Xcuent bedz muxhtas
\r (Mt. 13:31‑32; Lc. 13:18‑19)
\p
\v 30 Räjpza Jesús:
\p ―¿Xhiniꞌc najc siꞌc najc xcäḻrnibee Dios? ¿Xhi te
cuent guiniinu te guiluiinuni?
\v 31 Siꞌc te bedz muxhtas ni rbej loyuj, siꞌc najcni.
Bedz muxhtas najcni bedz bäzeꞌru loj guiralii bedzeꞌ
ni yuꞌ loj guedxliuj.
\v 32 Dxejc che agurejni, ṟoobni, rajcni yagroru loj recuaan.
Dxejcti ṟoob rexajcwni te rajc rujn reman xhaguibaa
xpitiääzni neṉ xpaḻaani.
\s Siꞌc baluii Jesús ganax con cuent
\r (Mt. 13:34‑35)
\p
\v 33 Siꞌc ruluii Jesús rebejṉ xtidx Dios guniini xhidal
cuent saꞌ redee, siꞌctis ni rajc racbeereni.
\v 34 Con recuent ni ruluiitis gunii Jesús lojreni.
Niluxh lo rexpejṉpacni basuleꞌni guiraa recuentre.
\s Rusiacdxi Jesús bej näj nisdoo
\r (Mt. 8:23‑27; Lc. 8:22‑25)
\p
\v 35 Lagajc gudxejga räjpni loj rexpejṉpacni:
\p ―Coḻchoꞌ, chonnu stelaad nis xten Galilee.
\p
\v 36 Basaꞌntireni rebejṉ, sanätireni Jesús neṉ canuu
cadro sobgajcni. Dxejcti sgaii canuu sanajlni.
\v 37 Chela gubiꞌ te beduxh, gusloj cayuꞌ nis neṉ canuuga.
Cadxaj canuuga nis.
\v 38 Nagayejs Jesús dejtz canuuga, nagayejsni. Bacuäänreni
Jesús, räpgajcreni lojni:
\p ―Dad mastr, ¿la dilu jiu siääznu neṉ nis, ä?
\p
\v 39 Dxejc huistie Jesús, gudidxaꞌni lo bejga, räjpzani
lo nis:
\p ―Guredxi.
\p Guläzgajc bej, biacdxini.
\v 40 Räjp Jesús loj rexpejṉpacni:
\p ―¿Xhicuent cadxebduxhtu? ¿La ditu chalilajz xtidxä,
ä?
\p
\v 41 Luxh laareni bidxelojreni, räjpreni loj saꞌreni:
\p ―¿Chucha dee ni rnibee bej con nis, luxh ruzoobreni
xtiidxni?
\c 5
\s Nigui Gadara ni yuꞌ beṉdxab neṉ lastooni
\r (Mt. 8:28‑34; Lc. 8:26‑39)
\p
\v 1 Bidzujṉtireni stelaad roꞌ nisga, lo yuj xten Gadara.
\v 2 Siꞌctis ni birii Jesús neṉ canuu, biädgajc te niguii
lojni ni birii neṉ rebiliää cadro rgaꞌtz beṉgut. Yuꞌ
beṉdxab neṉ lastoo niguiiga.
\v 3 Rbäjzni neṉ rebiliääga luxh rut rajcdi rucuaduuni,
nicla con cadeṉguiib.
\v 4 Xhidajl huält agacbacuaduureni niꞌ, ṉaa niguiiga
con cadeṉguiib, luxh litis batiuugni recadeṉguiibga, rut
rajcdi rusiacdxini.
\v 5 Siꞌctis canzajni, dxej, yääl. Rbedxaꞌni neṉ redajn,
neṉ rebiliää, luxh cagutiuugni tiejxhni con reguij.
\v 6 Che bahuiini loj Jesús zijtru, baxuṉni huichaglojni
Jesús, bazuxhijbni lojni.
\v 7 Dxejcti rbedxaduxhni, räjpni:
\p ―¿Xhicuent siäädlu loä, Jesús, Xiꞌn Dios ni yuꞌ jiaro?
Rniabä lojlu nez loj Dios naꞌc gusacsílu narä.
\p
\v 8 Saꞌcsi agac cayäjb Jesús lojni:
\p ―Luj, beṉdxab, birii neṉ lastoo niguiiga.
\p
\v 9 Dxejcti gunabdiidx Jesús räjpni:
\p ―¿Chu laalu?
\p Dxejc räjpni:
\p ―Narä laä Legión, nani säloj xhidalro, saꞌcsi xhidajl
najcnu.
\p
\v 10 Sanuutis canabni lo Jesús naꞌc guxhaḻni rebeṉdxabga
steꞌca guejdx.
\v 11 Roꞌc treꞌ xhidalduxh cuch cuäꞌ daneꞌga, cayajwreni.
\v 12 Dxejc gunab rebeṉdxabga loj Jesús, räjpreni:
\p ―Baxhaḻ nuure loj recuchre te jiuꞌnu neṉ lastooreni.
\p
\v 13 Dxejcti basaan Jesúsreni. Biriiti rebeṉdxabga
neṉ niguiiga, dxejc biuꞌreni neṉ lastoo recuchga. Yuꞌ
siꞌcti tiop miḻ cuch roꞌc. Baxuṉ recuchga, dxejc biroḻreni
roꞌ guilaj, bitejbreni neṉ nis, gujttireni neṉ nisga.
\p
\v 14 Renani cayajp recuchga baxuṉreni, huiyeiireni diidxga
neṉ guejdx, näjza loniaa. Dxejc biääd bejṉ biädhuii nani
gujc roꞌc.
\v 15 Che bidzujṉreni cadro sugaꞌ Jesús, bahuiireni loj
niguii nani guyuꞌ rebeṉdxabga neṉ lastooni. Sobgaꞌni
roꞌc, najcwni xhajbni luxh nasaꞌc yejcni. Niguiire najc
nani guyuꞌ beṉdxab ni laa Legión neṉ lastooni. Bidxejbti
rebejṉ nani bahuii lojni.
\v 16 Dxejcru rebejṉ ni bahuii xhi gujc roꞌ, huiyeiireni
diidx xho guzajc niguiire nani guyuꞌ beṉdxab neṉni galoo,
näjza nani guzajc recuch.
\v 17 Dxejc gusloj canabreni loj Jesús jiunejzni.
\p
\v 18 Che biuꞌ Jesús neṉ canuu, niguii nani guyuꞌ beṉdxab
neṉ lastooni gunabni loj Jesús, räjpni:
\p ―Huinä narä.
\p
\v 19 Per di Jesús nusaan nijni. Räjp Jesús lojni:
\p ―Huij rolijzlu, lo resaꞌlu. Huiyeii diidx lojreni xho
bennäj Dadlu, näjza xho balaslajzni luj.
\p
\v 20 Säꞌti niguiiga, gusloj cayujyni diidx neṉ reguejdx
xten Decápolis xho bennäj Jesúsni. Guiraa rebejṉ bidxeloj.
\s Xindxaꞌp Jairo näjza gunaa ni bahuaḻ xhajb Jesús
\r (Mt. 9:18‑26; Lc. 8:40‑56)
\p
\v 21 Che bidzuṉsac Jesús stelaad roꞌ nisga neṉ canuu,
bidzujṉ xhidalduxh bejṉ cadro sugaꞌni. Biaꞌnti Jesús
roꞌ nisga.
\v 22 Dxejcru biääd te niguii nani laa Jairo, ni rnibee
neṉ xquidobäz rexpeṉ Israel. Che bahuiini loj Jesús,
bazuxhijbni lojni.
\v 23 Canabpacni lojni, räjpni:
\p ―Xindxapäꞌä acayejt. Gudaa, guzujlu ṉaalu yejcni, te
jiajcni, te guibajṉni.
\p
\v 24 Sanäti Jesús bejṉga. Xhidajl bejṉ sanajlni, luxh
cagutäärenini.
\v 25 Loj rebeṉxhidaalga yuꞌ te gunaa ni agujc tzubitioꞌp
ijz racxhuuni yäḻguidxbäii.
\v 26 Agudedduxhni trabajw, abahuii xhidajl doctoorni.
Xliaꞌsi abanijtni guiraa nani rajpni, luxh xhet racnäjdini,
alga rxuuruni.
\v 27 Saꞌcsi biejn diajgni xhiniꞌc canii rebejṉ xcuent
Jesús, gubig gunaaga nez dejtz Jesús, guideb neṉ rebejṉ,
bahuaḻni xhajb Jesús.
\v 28 Cayujnni xhigab, naani: “Palga narä faḻä xhajbtisni,
siacä.”
\v 29 Lagajc dxejc guläjz caxeꞌ xtiejnni, gucbeeza tiejxhni
abirii xcäḻracxhuuni.
\v 30 Gucbegajc Jesús yuꞌ chu abasiajcni. Gubiregajcni
neṉ rebeṉxhidaalga, räjpni:
\p ―¿Chuniꞌc bahuaḻ xhabä?
\p
\v 31 Dxejcru räjp rexpejṉpacni lojni:
\p ―Rhuiilu beṉxhidaal cagutäälu, luxh naalu: “¿Chuniꞌc
bahuaḻ xhabä?”
\p
\v 32 Sas cahuii Jesús nez ree, nez rec, te fiini loj
nani bahuaḻni.
\v 33 Dxejc bidxejb gunaare, racsejsni, saꞌcsi gucbeeni
xhiniꞌc gujcni. Dxejc biäädni, bazuxhijbni loj Jesús,
räbliini loj Jesús guiraꞌti ni bejnni.
\v 34 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Xindxaꞌpä, abiajclu saꞌcsi huililajzlu. Gulecdxi lajzlu,
huij rolijzlu, abiajc xcäḻracxhuulu.
\p
\v 35 Canisijc Jesús siꞌc che bidzujṉ renani birii rolijz
dadeꞌ ni rnibee neṉ xquidobäz rexpejṉ Israel. Räjpreni:
\p ―Agujt xindxapeꞌlu. ¿Xhicuent rusieedrulu Dad mastr?
\p
\v 36 Dxejc che biejn diajg Jesús nani caniireni, räjpni
lo dadeꞌga:
\p ―Naꞌc guidxejblu. Bililajztis.
\p
\v 37 Luxh dini nusaanru nij chu ninäni, Pedrtis näj
Jacoob näjza Juan bejtzni.
\v 38 Che bidzujṉni rolijz dadeꞌga, bahuii Jesús biejy
ni cayujn rebejṉ ni rbedxaꞌ roon.
\v 39 Biuꞌtini räjpni:
\p ―¿Xhicuent rujntu siꞌc? Gajd dxapeꞌre guet. Nagayejssini.
\p
\v 40 Alga baxhiznäjrenini. Dxejc gunibee Jesús birii
guiraa rebejṉga. Dxejcti huinäni xcuzajn dxapeꞌga con
renani sanäni. Biuꞌreni cadro nagaꞌ dxapeꞌre.
\v 41 Gunaazni ṉaa dxapeꞌga, dxejc räjpni:
\p ―Talita cumi ―nani säloj con xtiidxnu: Dxapeꞌ, lojlu
rniä, huistie.
\p
\v 42 Dxejcti huistiegajc dxapeꞌ. Tzubitioꞌp ijz yuꞌ
dxapeꞌga. Bidxeloduxh rebejṉ ni bahuii guläs Jesús dxapeꞌga.
\v 43 Dxejc balijdx Jesús reni te rut lojdi chayeꞌtzreni
xhiniꞌc gujc. Gunibegajcni gudeedreni xhi gauu dxapeꞌga.
\c 6
\s Che guyuꞌ Jesús Nazareꞌt
\r (Mt. 13:53‑58; Lc. 4:16‑30)
\p
\v 1 Dxejcru birii Jesús roꞌc, huijni lajdxni, sanäzani rexpejṉpacni.
\v 2 Che bidzujṉ sabd, dxej nani rusilajz rexpejṉ Israel, gusloj caguluiini neṉ xquidobäz rexpejṉ Israel. Bidxeloj xhidajl bejṉ nani biejn diajg rextiidxni, räjpreni:
\p ―¿Caro bisieed niguiire guiraa recosre? ¿Xhi yäḻnajnre cuaꞌni niꞌc rajc rujnni rextzunduxh Dios con ṉaani?
\v 3 ¿La xhet laadi carpinteer, xiꞌn Marii, bejtz Jacoob, näj José, näj Judas, näjza Simón dee, ä? ¿La xhet reedi rbäjz rebisianhuinni?
\p Luxh bidxechlajzreni lojni.
\v 4 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Catis rinälajzreni te ni rnii xtidx Dios. Lajdxtisni, lagajc loj resaꞌni, rolijztisni, roꞌc rut rinälajzdini.
\p
\v 5 Luxh di niajcdi niujn Jesús xhidajl milaagwr roꞌc. Tiopchoṉtis beṉracxhuu basiajcni, bazujni ṉaani yejcreni.
\v 6 Bidxelo Jesús saꞌcsi di lajzreni nilii. Caguluiitini neṉ guiraa reguejdxeꞌ ni riaꞌn gajxh nejzga.
\s Baxhaḻ Jesús tzubitioꞌp bejṉ ni rinajlni chaluiireni xtidx Dios
\r (Mt. 10:5‑15; Lc. 9:1‑6)
\p
\v 7 Dxejcru gurejdxni guitzubitioꞌp xpejṉpacni. Gusloj caguxhaḻni tiopgajreni; badeedzani yäḻrnibee lojreni te guinibeereni loj rebeṉdxab.
\v 8 Gunibeeni xhet chanädireni lo nejz, ganaxhtis te yajg te sanäjreni. Di nungäjḻ chanäreni nicla bisiuud, nicla yätxtiil, niclaza meel neṉ dobdäjl.
\v 9 Nungäjḻza xcaj guraꞌch niꞌreni, nägajc gaꞌpreni tejtis gamangw, xhet tioꞌpdini.
\v 10 Dxejcti räjpni lojreni:
\p ―Cadrotis jiuꞌtu neṉ te guejdx, coḻjiaꞌn neṉ tejtis yuꞌ guiraa redxej ni chutu guejdxga.
\v 11 Palga yuꞌ te guejdx cadro direni gusaan jiuꞌtu luxh di rlajzreni cuadiajgreni diidx ni sanätu, coḻṟii guejdxga, coḻcuijb guxhuj niꞌtu siꞌc te seen te gacbeereni xhet laadi bejnreni. Rniliä́pac lojtu, guxiiru trabajw ted rebeṉ Sodoma näj rebeṉ Gomorra quela rebejṉ ni yuꞌ guejdx cadro direni gusaan jiuꞌtu.
\p
\v 12 Dxejc biriireni, sääreni. Cayäbgajcreni nanabpac gusiejch lajz rebejṉ.
\v 13 Gulääzareni xhidajl beṉdxab dxejcti gudääbreni seꞌt yejc xhidajl beṉracxhuu, luxh biajcreni.
\s Xcäḻgujt Juan ni rutiobnis
\r (Mt. 14:1‑12; Lc. 9:7‑9)
\p
\v 14 Herodes najc nani rnibee dxejc. Biejn diajgni xpalaꞌn Jesús, saꞌcsi guiralii rebejṉ caläꞌp xpalaꞌnni. Dxejc räjp Herodes:
\p ―Juan nani rutiobnis ahuäjs loj rebeṉgut, niꞌc rajc rujnni remilagwre.
\p
\v 15 Sgaii bejṉ räjp:
\p ―Laa Elías ni gunii xtidx Diosni.
\p Sgaiireni räjp:
\p ―Laa te bejṉ ni rnii xtidx Dios, o saꞌ te rebejṉ ni gunii xtidx Dios agujc xchero.
\p
\v 16 Che biejn diajg Herodes siꞌc, räjpni:
\p ―Laa Juan dee, nani gunibeä biruꞌ yejcni, luxh ṉaj agubaṉsacni loj rebeṉgut.
\p
\v 17 Saꞌcsi lagajc Herodes gunibee bigaꞌ Juan, dxejc bacuaduurenini con cadeṉguiib neṉ latzguiib, xcäḻnasaꞌc Herodías. Herodías gujc chääl Lib, bejtz Herodes, dxejc cuaꞌ Herodes gunaaga siꞌc chäälni.
\v 18 Räjp Juan loj Herodes:
\p ―Xhet laadi rbäznäjlu chääl bejtzlu.
\p
\v 19 Niꞌcni rdxechlajz Herodías loj Juan, luxh rlajzni juꞌtnini, luxh di niajcdini
\v 20 saꞌcsi rdxejb Herodes Juan, saꞌcsi najnni beṉsaꞌc, beṉdxan najc Juan, niꞌcni dini nusaan niujn Herodías latsiajni. Mase dini gacbesaꞌc ni rnii Juan, rucuadiagsaꞌcni xtiidxni.
\v 21 Niluxh guyuꞌ xmood Herodías. Che gojḻ laj Herodes, bayaanni rexpejṉni ni rnibee, näjza rebejṉ nani sajc nez región Galilee.
\v 22 Dxejcti biuꞌ xindxaꞌp Herodías cadro cayajwreni, bayaꞌni nez lojreni. Bidxaglazduxh Herodes näjza rexpioozni bayaꞌ gunaaga, xindxaꞌp Herodías. Dxejc räjp Herodes lo gunaaga:
\p ―Gunab ni rlajztislu loä, narä sunidxäni.
\p
\v 23 Dxejcru räplii Herodes lojni:
\p ―Sunidxä xhitis ni guiniablu. Mase galaꞌ yuj ni rnibeä.
\p
\v 24 Biriitini neṉ yuꞌ, huiyeꞌtzni loj xnanni, räjpni:
\p ―¿Xhiniꞌc guiniabä lojni?
\p Dxejc räjp xnanni lojni:
\p ―Gunab yejc Juan ni rutiobnis lojni.
\p
\v 25 Huigajcni loj ṟeii, sas gunabni lojni, räjpni:
\p ―Rlazä gunidxgajclu loä yejc Juan ni rutiobnis. Neṉ te plaꞌt baniidx yejcni.
\p
\v 26 Dxejcti guc-huinduxh lajz Herodes, saꞌcsi abadeedni xtiidxni lojni, luxh saꞌcsi abiejn diajg renani sobganäjni lo xmexni, niꞌc dipac rlajzni nudxojnni nani gunab gunaaga lojni.
\v 27 Baxhaḻgajc ṟeii te soldaad ni rcanäj roꞌc, baxhaḻnini, te chaxiini yejc Juan.
\v 28 Niꞌc huij, dxejcti baguꞌtni Juan neṉ latzguiib, biädnätini yejc Juan neṉ te plaꞌt. Badeedtinini loj gunaaga. Dxejcti gunaaga badeednini loj xnanni.
\p
\v 29 Che biejn diajg rexpejṉpac Juan siꞌc, biädläsreni togoolga. Dxejcti bacuaꞌtzrenini neṉ te baa.
\s Bayaan Jesús gaii mil bejṉ
\r (Mt. 14:13‑21; Lc. 9:10‑17; Jn. 6:1‑14)
\p
\v 30 Che gubiꞌ renani baxhaḻ Jesús, bijreni diidx guiraa ni bejnreni näjza ni baluiireni.
\v 31 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Coḻtaa, xtebnu choṉnu cadro rut rbäjzdi, guisilaaznu tudxeꞌn.
\p Räjp Jesús siꞌc saꞌcsi yuꞌ xhidajl bejṉ ni sää, ni siääd, nicla gaḻ gauureni.
\v 32 Dxejcti sääreni neṉ te canuu cadro rut rbäjzdi.
\v 33 Bahuii xhidajl bejṉ sääreni, biembeereni Jesús. Dxejc xhidajlreni huiniꞌ roꞌc, xhidajl guejdx biriireni, ganidreni bidzujṉreni loj Jesús näjza rexpejṉpacni, dxejcti bidojpreni lojni.
\v 34 Birii Jesús neṉ canuu, bahuiini loj beṉxhidaalga. Dxejc balazlajznireni, saꞌcsi najcreni siꞌc rexiil ni ruti baxtoor xtenreni. Dxejc gusloj caguluiinireni guiraloj.
\v 35 Che gojḻ gudxej, gubig rexpejṉpacni lojni, räjpreni:
\p ―Rut rbäjzdi ree, luxh agudxej ṉaj.
\v 36 Baxhaḻ rebejṉ te chääreni lo reguejdx, näjza reṟench, te chasiireni yätxtiil gauureni saꞌcsi xheti xhi gauureni ree.
\p
\v 37 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Laꞌtu coḻdeed xhi gauureni.
\p Dxejc räjpreni loj Jesús:
\p ―¿Xhixh sajl tiop gayuu meel yätxtiil chosiinu gauu guiraa rebeṉxhidajlre?
\p
\v 38 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―¿Bal yätxtiil rajptu? Coḻchahuii.
\p Che gojnreni balni dxejc räjpreni:
\p ―Gaii yätxtiil, näjza tiop bäjl.
\p
\v 39 Dxejcru gunibee Jesús räjpreni loj guiraa rebejṉ:
\p ―Coḻcuej xcua-xcuaatu loj guixhayaꞌ.
\p
\v 40 Sas gurej xcua-xcuaareni. Yuꞌ lajt gurej tegayuureni, yuꞌ lajt gurej garol gayuureni.
\v 41 Dxejcti cuaꞌ Jesús guigaii yätxtiilga näjza guiroꞌp bäjlga, bahuiini xhaguibaa, badeedni xquixhtios loj Dios. Dxejcti gulaꞌni yätxtiil näjza guiroꞌp bäjl, badeednini loj rexpejṉpacni te badeedrenini loj guiraa rebeṉxhidaalga.
\v 42 Dxejc gudajw guiraareni, gudxaj xqueꞌreni.
\v 43 Dxejcru batojpreni tzubitiop dxijm̲ guidxadoo yätxtiil näjza bäjl ni biaꞌn.
\v 44 Luxh loj guiraa rebejṉ ni gudajw yuꞌ siꞌcti gaii mil niguii.
\s Guzaj Jesús loj nis
\r (Mt. 14:22‑27; Jn. 6:16‑21)
\p
\v 45 Gunibee Jesús jiuꞌ rexpejṉpacni neṉ canuu, chägajcreni Betsaida, ni treꞌ dejtz nis stelaad, laḻni cagusadiidxni rebejṉ.
\v 46 Che gulujx basadiidxnireni, sääni neṉ redaneꞌ, sanabni lo Dios.
\v 47 Cheni acayuꞌ guxhijṉ, yuꞌ rexpejṉpacni neṉ canuu galäii nis laḻ ni sugaꞌ Jesús xtebni roꞌ nis.
\v 48 Dxejcti bahuii Jesús abadxajgreni cagusajreni xcanuureni, saꞌcsi säbduxh bej. Bejga rulanaareni nez dejtzreni stehuält. Dxejcru che acara yääl, gusaj Jesús loj nis, huijni cadro sasajreni, rlajzni ninijdni lojreni.
\v 49 Dxejc che bahuiireni sasaj Jesús loj nis, naareni pet te beṉmalni, niꞌc guredxaꞌreni.
\v 50 Guiraareni bahuiireni lojni, bidxebduxhreni. Sas gunigajcni lojreni, räjpni:
\p ―Coḻsutijp lajztu. Laa naräni. Naꞌc guidxejbtu.
\p
\v 51 Dxejcti huäꞌp Jesús neṉ canuu cadro yuꞌreni. Lagajc dxejc biacdxi bej, luxh laareni bidxeloduxhreni,
\v 52 saꞌcsi direni niacbee xhiniꞌc bennäj Jesús reyätxtiil. Guc najd lajzreni, niꞌc direni niacbee.
\s Basiajc Jesús rebeṉracxhuu neṉ guedx Genesareꞌt
\r (Mt. 14:34‑36)
\p
\v 53 Gudejdreni lo nis, bidzujṉreni lo yuj xten Genesareꞌt. Roꞌc bacuaduureni canuu roꞌ nis.
\v 54 Che biriireni neṉ canuu, biembegajc rebejṉ Jesús,
\v 55 dxejcti birii rebejṉ guideb nejzga. Guslojti siädnäreni beṉracxhuu loj Jesús, nagaꞌ rebeṉracxhuuga lo daꞌ. Cadrotis riejn diajgreni yuꞌ Jesús riädnäreni rebeṉracxhuu.
\v 56 Niluxh cadrotis rij Jesús, neṉ reguedxbäz, neṉ reguedxro, näjza loj reṟench, rguixhreni rebeṉracxhuu cadro rajc guii. Dxejcti rniabreni loj Jesús te gac caanreni xhajbni, niluxh biajc guiralii renani gudajn xhajb Jesús.
\c 7
\s Nani runijt lastoo bejṉ
\r (Mt. 15:1‑20)
\p
\v 1 Dxejcti refarisee, renani najc beṉguidoo loj guedx
Israel, näjza gaii rebejṉ ni ruluii leii, renani birii
Jerusalén, bidojpreni loj Jesús.
\v 2 Bahuiireni cayajw gaii rexpejṉpac Jesús, luxh canii
rebejṉ nacdxuudx naareni (dee säloj direni quiib ṉaareni
siꞌctis ni rdiib ṉaa rebeṉ lajdxreni). Niꞌcni guniyajreni
rexpejṉpac Jesús.
\v 3 (Guiraa rebejṉ xten Israel, näjza refarisee, sasanäj
nani baluii rebeṉgool ni yuꞌ guedx Israelreni. Direni
gauu palga direni quiib ṉaareni balti huält.
\v 4 Che rbiꞌreni rijreni lo guii, rguibsaꞌcreni ṉaareni,
lojreni, niꞌreni, dxejcti rajc rajwreni. Niluxh guyuꞌ
xhidajl costumbr ni sasanäjrureni, luxh yuꞌ mood rguiibreni
rextrastreni näjza rexplooreni, näjza rextrastguiibreni,
näjza rexloonreni.)
\v 5 Dxejc gunabdiidx refarisee näjza rebejṉ ni ruluii
leii loj Jesús, räjpreni:
\p ―¿Xhicuent di rexpejṉpaclu gun siꞌcni baluii rebeṉgool,
niluxh rajwreni guideb nacdxuudx ṉaareni?
\p
\v 6 Dxejcti gunii Jesús lojreni räjpni:
\p ―¡Beṉ guijdx! Laaca gunii Isaías xcuenttu che guniini
xtidx Dios. Scree cajni loj guijtz:
\q Guejdxre sanälajz narä con rextiidxni,
\q niluxh lastooreni zitro sugaꞌ loä.
\q
\v 7 Xliaꞌsi ruzuxhijbreni, saꞌcsi direni chanälajz narä.
\q Ruluiireni siꞌc xtiidxpac Dios nani rnii rebejṉ.
\m
\v 8 Rusaꞌntu xleii Dios, sasanädzuꞌtztu costumbr nani
baluii rebeṉgool. Rdibsaꞌc rexploortu, rextrasttu, luxh
rujnzatu xhidajlru cos saꞌ redee.
\p
\v 9 Räjpza Jesús lojreni:
\p ―Rusaꞌntu xtidx Dios te risanäjtu recostumbr xtentu.
\v 10 Saꞌcsi räjp Moisés: “Huinälajz xtadlu con xnanlu.”
Räjpzani: “Sujuꞌtpactu nani gudzubde yejc xtadni o yejc
xnanni.”
\v 11 Niluxh laꞌtu rniitu sajc gäb bejṉ loj xtadni o
loj xnanni: “Dina gapä xhi cojn gacnää́lu” (nani säloj,
abadedä guiraꞌti loj Dios).
\v 12 Laꞌtu ditu gusaan gunru bejṉ por xtadni nicla
por xnanni.
\v 13 Siꞌc rbälaztu xtidx Dios, te sasanäjtu recostumbr
nani ruluiitu, luxh xhidajl cos saꞌ dee rujntu.
\p
\v 14 Gurejdx Jesús guiraa rebejṉ, dxejc räjpni loj guiraareni:
\p ―Colcuadiajg, coḻyacbee xtidxä.
\v 15 Rexhicos yäḻrajw ni rajw bejṉ, dini gunijt bejṉga,
rediidx ni ṟii neṉ lastoo bejṉ, näjza recos ni rujn bejṉ,
niꞌc runijt bejṉga.
\v 16 Pal yuꞌ chu rlajz guisieed, sucuadiajgni.
\p
\v 17 Dxejcti gulaꞌreni loj rebeṉxhidaal, biuꞌreni neṉ
yuꞌ. Dxejc gunabdiidx rexpejṉpacni loj Jesús xhi säloj
cuent ni guniini.
\v 18 Basejc Jesús diidx lojreni, räjpni:
\p ―¿La näjza laꞌtu xheti xcäriejntu? ¿La diꞌtu gacbee
xhitis yäḻrajw nani riuꞌ neṉ bejṉ digacdi gunijtni lastoo
bejṉ, ä?
\v 19 Saꞌcsi dini jiuꞌ neṉ lastooni; riuꞌni xqueꞌni,
rdejdtini.
\p Siꞌc guniini te baluiini guiraꞌti xhicos najc naya.
\v 20 Dxejc räjpni:
\p ―Rediidx ni ṟii neṉ lastoo bejṉ, näjza recos ni rujn
bejṉ, niꞌc sii runijt lastoo bejṉ.
\v 21 Saꞌcsi neṉ lastoo rebejṉ ṟii rexhigabguijdx, näjza
yäḻresnäj chääl saꞌni, yäḻresnäj ni xhet najcdi chäälni,
yäḻruguꞌt saꞌni,
\v 22 yäḻgubaan, yäḻrlajzni gaꞌpni xhixhten bejṉ, yäḻlatsiaj,
yäḻrusgueeni, yäḻ xheti xtujy lojni, yäḻrdxechlajz, yäḻrudzubde
saꞌni, yäḻnayechlajzni, yäḻguyalajz.
\v 23 Guiraa reyäḻlatsiajre neṉ lastoo bejṉ ṟiireni,
luxh reniꞌcsi runijt bejṉ.
\s Tej guna Sirofenicia ni bililajz xtidx Jesús
\r (Mt. 15:21‑28)
\p
\v 24 Dxejc biriini roꞌc, sääni nez guedx Tiro näjza
nez Sidón. Roꞌc biaꞌnni neṉ te yuꞌ saꞌcsi di rlajzni
niacbee rebejṉ caro yuꞌni, niluxh di niajcdi niuxhigaꞌtztisni.
\v 25 Biengajc diajg te gunaa roꞌc yuꞌ Jesús. Xindxapeꞌ
gunaaga yuꞌ beṉdxab neṉ lastooni. Bidzujṉ gunaaga, bazuxhijbni
lo Jesús.
\v 26 Gunaaga rnii griegw, najcni beṉ Sirofenicia. Gunabni
lojni guinibeeni guirii beṉdxabga neṉ lastoo xiꞌnni.
\v 27 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Basaan gauxgaa rebiuux, saꞌcsi xhet laati gudzucajni
xcuxtiil rebiuux te gudeednini loj rebäꞌcw.
\p
\v 28 Dxejc gunii gunaaga, räjpni loj Jesús:
\p ―Yo, Dad. Näjza rebäcueꞌ ni sugaꞌ neṉ mex rajw nani
rtejb roꞌ rebiuux.
\p
\v 29 Dxejcti räjp Jesús lojni:
\p ―Laaca rniliilu. Huij rolijzlu. Abirii beṉdxab neṉ
lastoo xindxapeꞌlu.
\p
\v 30 Luxh che bidzujṉ gunaare rolijzni, a dxapeꞌ nagaꞌ
lo daꞌ. Gucbegajc gunaaga abirii beṉdxab neṉ lastoo
dxapeꞌga.
\s Basiajc Jesús te beṉgop
\p
\v 31 Dxejcru birii Jesús stehuält lo rexyuj guedx Tiro,
gudejdni nez Sidón näjza rexyuj Decápolis. Bidzujṉtini
roꞌ nis xten Galilee.
\v 32 Biädnä gaii bejṉ te niguii ni nacuaꞌt diajgni
lo Jesús. Digacdiza guinisaꞌc niguiiga. Biädnabreni
lo Jesús nusujni ṉaani yejc niguiiga.
\v 33 Dxejcti badzucajnini loj rebejṉ. Baquitzgajcni
rebicueṉaani neṉ diajgni, dxejcru batiobxhejnni, gudajntini
lujdxni.
\v 34 Bahuiini xhaguibaa, bazaa lajzni, dxejc räjpni:
\p ―¡Efata! ―nani säloj bixal.
\p
\v 35 Dxejcru bixalgajc rediajgni, gubaṉgajc lujdxni,
gunisaꞌcni.
\v 36 Dxejcti gunibee Jesús rutlojdi gäbreni, per che
räjpni lojreni siꞌc, laareni batieꞌchrureni diidxga.
\v 37 Rdxeloduxhreni, räjpreni:
\p ―Guiraꞌti laaca rujnni; ruxhalni diajg rediagcuaꞌt,
luxh rusniini regop.
\c 8
\s Bayaan Jesús tajp mil bejṉ
\r (Mt. 15:32‑39)
\p
\v 1 Neṉ redxejga bidojp xhidalro bejṉ, luxh xheti xhigauureni.
Dxejc gurejdx Jesús rexpejṉpacni ni rinajlni, räjpni
lojreni:
\p
\v 2 ―Rulazlazä rebejṉre, saꞌcsi ṉaj rajc choṉ dxej treꞌreni
loä, luxh xhet yuꞌdi gauureni.
\v 3 Niluxh palga guxhaḻäreni rolijzreni, xliajzreni,
sidxajgreni lo nejz; saꞌcsi yuꞌ renani zijtru siäädreni.
\p
\v 4 Dxejcru räjp rexpejṉpacni lojni:
\p ―¿Caro chacaꞌnu yätxtiil te cha xqueꞌ rebejṉre ree,
cadro rut rbäjzdi?
\p
\v 5 Sas gunabdiidx Jesús lojreni:
\p ―¿Bal yätxtiil rajptu?
\p Dxejcru räjpreni:
\p ―Gajdztisni.
\p
\v 6 Gunibee Jesús gurej rebeṉxhidaalga loj yuj. Sas
cuaꞌni guigajdx yätxtiilga, badeedni xquixhtios lo Dios,
guḻaꞌni reyätxtiilga. Dxejc badeednini loj rexpejṉpacni
te guteedrenini loj rebeṉxhidaal. Bateedtireni yätxtiilga
lo rebeṉxhidaalga.
\v 7 Rajpzareni gaii bälbäz, dxejcti badedsac Jesús xquixhtios
lo Dios, gunibeeni bateedzareni rebälbäzre loj rebeṉxhidaalga.
\v 8 Dxejc gudajwreni, gudxaj xqueꞌreni. Dxejc batojp
rexpejṉpac Jesús gajdz dxijm̲ reyätxtiil näj rebäjl dxuc
ni biaꞌn.
\v 9 Niluxh renani gudajwga najcreni siꞌcti tajp mil
bejṉ. Dxejcti basadiidxnireni.
\v 10 Biunägajc Jesús rexpejṉpacni neṉ canuu, biäädreni
nez Dalmanuta.
\s Gunab refarisee te senro loj Jesús
\r (Mt. 16:1‑4; Lc. 12:54‑56)
\p
\v 11 Biääd refarisee, renani najc rebeṉguidoo loj guedx
Israel, guslojreni cayeinäjreni Jesús. Canabreni gunni
te senro nani Diostis ni yuꞌ guibaa sajc gun. Cagulaꞌtzsireni,
don xhi gunni.
\v 12 Dxejcti bazaa lajz Jesús neṉ lastooni, räjpni:
\p ―¿Xhicuent rlajz rebejṉ ni nabajṉ ṉaj fii gac resenro
xten Dios? Rniliä́pac lojtu, di rebejṉ ni nabajṉ ṉaj fii
nicla tej sen xhaguibaali.
\p
\v 13 Dxejcti basaꞌnnireni roꞌc, biusacni neṉ canuu, säꞌtini
stelaad nisga.
\s Levaduur xten refarisee
\r (Mt. 16:5‑12)
\p
\v 14 Biaḻlajzreni nicaꞌreni yätxtiil, luxh xhetliidi
sanädireni. Tejtis yätxtiil nuureni neṉ canuu.
\v 15 Cagulijdx Jesús rexpejṉpacni, räjpni lojreni:
\p ―Coḻsusiṉ, coḻnati levaduur xten refarisee, coḻnatiza
levaduur xten Herodes. (Nalajznu, xtiidxreni najc siꞌc
levaduur.)
\p
\v 16 Dxejcti cayeinäj saꞌreni diidx xcuent nani gunii
Jesús lojreni, dxejc räjpreni:
\p ―Saꞌcsi dinu jiaꞌp yätxtiil, niꞌc rniini scree.
\p
\v 17 Che gucbee Jesús xhiniꞌc caniireni, räjpni:
\p ―¿Xhicuent rniitu: “Saꞌcsi dinu jiaꞌp yätxtiil”? ¿La
gajdtu fii, la gajdtu gacbee? ¿La laḻtis nacnajd lastootu?
\v 18 ¿La yuꞌ balojtu, luxh ditu fii? ¿La sojb diajgtu
luxh di diajgtu jiejn? ¿La dilajztu guizaj?
\v 19 Che guḻaꞌa guigaii yätxtiil te gudajw gaii mil
niguii, ¿bal dxijm̲ yätxtil biujy batojptu?
\p Sas räjpreni lojni:
\p ―Tzubitioꞌpni.
\p
\v 20 ―Che guḻaꞌa guigajdz yätxtiil te gudajw tajp mil
bejṉ, ¿bal dxijm̲ yätxtil biujy batojptu?
\p Sas räjpreni:
\p ―Gajdzni.
\p
\v 21 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―¿La gajdtu gacbesaꞌc xhi benä?
\s Basiajc Jesús te lotiäꞌp Betsaida
\p
\v 22 Bidzuṉnäj Jesús rexpejṉpacni guedx Betsaida. Dxejc
biädnäreni te lotiäꞌp loj Jesús, gunabreni loj Jesús
caanni bejṉga.
\v 23 Dxejc gunaazni ṉaa lotiäꞌpga, guläänini neṉ guejdx.
Che batiobxhejnni neṉ rebalojni, basugajcni ṉaani yejc
baloj lotiäꞌpga, gunabdidxgajc Jesús:
\p ―¿La yuꞌ xhi rhuiilu, ä?
\p
\v 24 Luxh che bahuii bejṉga räjpni:
\p ―Rhuiä sasaj rebejṉ, luxh siꞌc yajg rhuiä lojreni.
\p
\v 25 Basusac Jesús ṉaani yejc rebaloj bejṉga. Dxejc
bejn Jesús bahuii bejṉga. Biajctini, zijtru gujc bahuisaꞌcni
lo guiraa rebejṉ.
\v 26 Dxejcti baxhaḻ Jesúsni rolijzni, räjpni:
\p ―Basquejn, huijga rolijzlu, naꞌc jiuꞌlu neṉ guejdx, naꞌc
gäblu xhi gujclu lo rebejṉ ni yuꞌ neṉ guejdx.
\s Basuleꞌ Pedr Jesús najc Crist
\r (Mt. 16:13‑20; Lc. 9:18‑21)
\p
\v 27 Birinäj Jesús rexpejṉpacni lo reguejdx ni riaꞌn
nez Cesarea xten Filipo. Laḻni sasajreni lo nejz räjp
Jesús loj rexpejṉpacni:
\p ―¿Chuniꞌc rnii rebejṉ nacä narä?
\p
\v 28 Sas räjpreni lojni:
\p ―Yuꞌreni rnii najclu Juan ni batiobnis, yuꞌzareni rnii
najclu Elías, yuꞌzareni rnii najclu te rebejṉ ni gunii
xtidx Dios.
\p
\v 29 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―¿Laꞌtu aꞌ? ¿Chuniꞌc rniitu nacä narä?
\p Dxejc bazejc Pedr diidx, räjpni lojni:
\p ―Luj najclu Crist.
\p
\v 30 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―Rutlojdi gäbtu chu nacä.
\s Gunii Jesús xho guetni
\r (Mt. 16:21‑28; Lc. 9:22‑27)
\p
\v 31 Dxejcti gusloj Jesús caguluiini rexpejṉpacni, räjpni:
\p ―Narä nacä Xiꞌn Dios, ni gujc Niguii. Nanabpac tedä
trabajwduxh. Sibälaz rebeṉgool ni najc guxhtis neṉ guedx
Israel narä, näjza renani rnibee loj rebixhojz, näjza
rebejṉ ni ruluii leii: suguꞌtreni narä, luxh ni riojṉ
dxej guibaṉsacä lo rebeṉgut.
\p
\v 32 Guyasi guniini rediidxre. Sas huinä Pedr Jesús
telaad, dxejc räjpni loj Jesús:
\p ―Naꞌc guiniilu siꞌc.
\p
\v 33 Dxejc batzuré loj Jesús, bahuiini loj rexpejṉpacni.
Dxejc gudiḻṉäjni Pedr räjpni:
\p ―Gubicaj loä, Satanás, luj dilu gun xhigab xten Dios,
xhigab ni rujn rebejṉtis rujnlu.
\p
\v 34 Dxejc gurejdxni rebeṉxhidaal con reni najc xpejṉpacni,
räjpni lojreni:
\p ―Palga yuꞌ chu rlajz gac xpeṉäpac, sucuääz gunni ni
rsiaꞌ lajzni gunni, sutedni trabajw siꞌc tej ni caj lo
crujz, sujiädnajlni narä.
\v 35 Saꞌcsi nani rlajz gusḻaa xcäḻnabajṉni, sunijtni
xcäḻnabajṉni. Luxh nani runijt xcäḻnabajṉni xcäḻnasaꞌc
narä, xcäḻnasaꞌc xtidxä, siḻiaapac xcäḻnabajṉni.
\v 36 Xliaꞌ gaꞌp bejṉ guiraloj lo guedxliujre palga
nitni lo Dios par tejpas.
\v 37 Xhet gacdi gudeed bejṉ te guibaṉnäjni Dios.
\v 38 Nani guituinäj narä con rextidxä ṉaj, cheni najc
rebejṉ beṉdojḻ, narä, Xiꞌn Dios nani gujc Niguii, situinää́zani
che jiädnää́ reangl xten Dios che jiälää́ lo xcäḻrdimbichaꞌ
Xtadä.
\c 9
\p
\v 1 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Rniliä́pac lojtu, yuꞌreni sugaꞌ ree nani di guet fixgaareni abiääd xcäḻrnibee Dios.
\s Gubixhlo Jesús garenca
\r (Mt. 17:1‑13; Lc. 9:28‑36)
\p
\v 2 Che gudejd xhoꞌp dxej, Jesús cuaꞌ Pedr, näj Jacoob, näjza Juan, laatisreni huinäni yejc te danro. Roꞌc gubixhlojni garenca lojreni.
\v 3 Gusloj rdimbichaꞌ rexhajbni, gujc xhajbni nolbäj. Rut rajcti rusquijtz lajd lo guedxliujre siꞌc biquijtz xhajbni.
\v 4 Dxejc baluiiloj Elías näjza Moisés lojreni, cayuinäjreni Jesús diidx.
\v 5 Sas räjp Pedr loj Jesús:
\p ―Dad, laaca dxunnu ree. N̲aj jiennu choṉ yuguixaꞌ, tejni xtenlu, steeni xten Moisés, steeni xten Elías.
\p
\v 6 Siꞌc guniini saꞌcsi nicla niacbeeni xhiniꞌc guiniini, saꞌcsi cadxebduxhreni.
\v 7 Dxejc biääd te za bejn balaa yejcreni. Neṉ zaga biejn xseꞌ te ni räjp:
\p ―Dee najc xiꞌnä nani sanälazä, coḻcuadiajg xtiidxni.
\p
\v 8 Che batzuré lojreni, bahuiireni rutru suganäjti Jesús, xtebtis Jesús sugaꞌ.
\p
\v 9 Che siädjiäjtreni dajnga, gunibee Jesús rut lojdi guiniireni xcuent ni bahuiireni, guibaṉxgaasi Xiꞌn Dios nani gujc Niguii lo rebeṉgut.
\v 10 Basäḻcheereni rediidxre neṉ lastooreni. Dxejcru canabdiidx lo saꞌreni xhicha säloj guibaṉsacni lo rebeṉgut.
\v 11 Sas gunabdiidxreni lojni, räjpreni:
\p ―¿Xhicuent rnii remastr xten leii naquiinpac jiädxgaa Elías?
\p
\v 12 Dxejcti bazejcni diidx lojreni, räjpni:
\p ―Guliireni siädxgaapac Elías, luxh sunsaꞌcni guiraꞌti xhi cos. N̲aj aꞌ, ¿xhicuent caj lo guijtz xcuent Xiꞌn Dios ni gujc Niguii, sidejdni trabajwduxh, rutza jiudini?
\v 13 Luxh narä rniä lojtu, abiääd Elías, luxh bennäjrenini siꞌctis ni rlajzreni, siꞌcpac ni caj loj guijtz ni rusuleꞌ xcuentni.
\s Basiajc Jesús te biuux ni guyuꞌ beṉdxab neṉ lastooni
\r (Mt. 17:14‑21; Lc. 9:37‑43)
\p
\v 14 Che asiäädreni cadro treꞌ sgaii rexpejṉpac Jesús, bahuiireni loj xhidalro bejṉ ni treꞌ lojreni, luxh cayeinäj rebejṉ ni ruluii leiireni.
\v 15 Che bahuii guiraa rebejṉ loj Jesús, bidxeloduxhreni, baxuṉreni, huiyeꞌtzreni xchan lojni.
\v 16 Dxejc gunabdiidx Jesús lojreni:
\p ―¿Xhiniꞌc rusieinäjtu laareni?
\p
\v 17 Sas gunii tej reni yuꞌ lo beṉxhidaalga, räjpni:
\p ―Dad, ree siädnää́ xiꞌnä lojlu, yuꞌ beṉdxab neṉ lastooni, nani rujn najcni gop.
\v 18 Cheni rniaaznini, rutientaꞌni xiꞌnä, luxh ṟiduxh bitzuṉ roꞌni, näjza rauyaꞌni roꞌni, luxh cabijdzni. Aräpä loj rexpejṉpaclu cuääreni beṉdxabga, niluxh di niajcdi nibäärenini.
\p
\v 19 Dxejcti gunii Jesús lojreni, räjpni:
\p ―Laꞌtu, bejṉ ni di chalilajz, ¿gucli chuꞌä lojtu te chalilajztu? ¿Gucli gusieedtu narä? ¡Coḻtanäni loä!
\p
\v 20 Dxejc biädnäreni biuuxga lojni. Che bahuii beṉdxab lo Jesús, basnijni biꞌnga, basäḻtaꞌtinini lo yuj. Sädiidxni, luxh caṟii bitzuṉ roꞌni.
\v 21 Gunabdiidx Jesús loj xtadni:
\p ―¿Gucli rajcni siꞌc?
\p Dxejc räjp dadeꞌga:
\p ―Che gujclini biuxbäz.
\v 22 Balti huält rusäḻnini lo guiboo näjza lo nis te juꞌtnini. Palga yuꞌ xhi gac gunlu, balazlajz nuunu, gucnäj nuunu.
\p
\v 23 Sas räjp Jesús lojni:
\p ―¿Xhicuent rniabdiidxlu la sajc gacnää́lu? Xhitis sajc gac par nani rililajz.
\p
\v 24 Guredxaꞌ xtad biꞌnga, räjpni:
\p ―¡Rililazä! Gucnäj narä te chaliiru lazä.
\p
\v 25 Che bahuii Jesús bixaꞌt xhidajl bejṉ lojni, gudidxaꞌni lo beṉdxabga räjpni lojni:
\p ―Beṉdxab ni rujn gop, narä canibeä, birii neṉ lastoo biꞌnga. Naꞌcru chulu neṉ lastooni.
\p
\v 26 Dxejcru guredxaꞌ beṉdxabga, luxh basnibzejsni biꞌnga, dxejcru biriini neṉ lastooni. Astoo te beṉgut biaꞌn biꞌnga roꞌc. Xhidajl rebejṉ räjp:
\p ―Agujtni.
\p
\v 27 Dxejc gunaaz Jesús ṉaa biꞌnga guläsnini. Guzuliiti biꞌnga.
\v 28 Dxejcti che abiuꞌ Jesús neṉ yuꞌ, gunabdiidx rexpejṉpacni lojni:
\p ―¿Xhicuent di niajcdi nibäänu beṉdxabga?
\p
\v 29 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Di gacdi cuäätu saꞌ beṉdxabre palga ditu cuedx-guinab lo Dios, palga ditu gucuaṉxgaa.
\s Gunisac Jesús xho guetni
\r (Mt. 17:22‑23; Lc. 9:43‑45)
\p
\v 30 Dxejc biriireni roꞌc, gudejdreni Galilee. Luxh di rlajz Jesús niacbee rebejṉ sadejdreni nejzga,
\v 31 saꞌcsi caguluiini rexpejṉpacni. Cayäjpni lojreni: “Xiꞌn Dios ni gujc Niguii sidejdni ladzṉaa rebejṉ, niluxh suguꞌtrenini. Che guizaꞌ choṉ dxej gujtni, sibajṉni stehuält.”
\v 32 Niluxh laareni direni niacbee xhiniꞌc guniini, bidxejbzareni niniabdiidxreni lojni.
\s ¿Chuniꞌc sajcru?
\r (Mt. 18:1‑5; Lc. 9:46‑48)
\p
\v 33 Bidzujṉtireni Capernaum. Che biuꞌni neṉ yuꞌ räjpni lojreni:
\p ―¿Xhiniꞌc cagusiejytu lo nejz?
\p
\v 34 Dxejc xhet guniitireni, saꞌcsi laareni cagusieinäj saꞌreni lo nejz don chuniꞌc sajcru lojreni.
\v 35 Sas gurej Jesús, dxejc gurejdxni guitzubitioꞌp xpejṉpacni, räjpni lojreni:
\p ―Palga yuꞌ chu rlajz gasajcru lojtu, sugacxgaani siꞌc te nani xhet sajcti, sugunzani xtzuun chutis.
\p
\v 36 Dxejcti cuaꞌni tej biuxbäz, huinänini galäiireni. Dxejc gudääzni biuxbäzga, räjpni lojreni:
\p
\v 37 ―Chutis ni gacnäj te rebiuxeꞌre saꞌcsi rinälajzni narä, sacnäjni narä, luxh nani gacnäj narä, xhet narätis gacnäjtini, näjza xtadä nani baxhaḻ narä racnäjni.
\s Nani di guiniyaj nuunu, xladnu yuꞌni
\r (Lc. 9:49‑50; Mt. 10:42)
\p
\v 38 Dxejcti gunii Juan räjpni lojni:
\p ―Bahuiinu lo te bejṉ ni rbää beṉdxab con xcäḻrnibee lajlu, niluxh dini sanäj nuunu. Sas huiyeꞌtznu lojni naꞌc gunni siꞌc saꞌcsi dini sanäj nuunu.
\p
\v 39 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Naꞌc gudxojntu gunni siꞌc saꞌcsi bejṉ nani rujn milagwr con xcäḻrnibee laä digacdi guiniyagajcni narä.
\v 40 Nani di guidxagdijḻ nuunu, xlaadnu yuꞌni.
\v 41 Rniliä́pac lojtu, chutis ni guniidx te bas nis lojtu saꞌcsi najctu xpejṉpac Crist, siguijx Diosni xcuent nani bejnni.
\s Nani rujn jiajb bejṉ lo dojḻ
\r (Mt. 18:6‑9; Lc. 17:1‑2)
\p
\v 42 ’Chutis ni gusiuꞌ tej rebiuxeꞌ ni rililajz narä neṉ dojḻ, sugaḻ te guimolin yejnni dxejcti gucuaarenini lo nisdoo.
\v 43 Palga tej ṉaalu gun gunlu dojḻ, batiuꞌni: hueenru natiujnglu chaläjzlu cadro yuꞌ Dios quela sojb guiroꞌp ṉaalu gusäḻreni luj gabijl, loj bajl ni di jiuii,
\v 44 cadro diza xpisiujgreni guet, diza bajl jiuii.
\v 45 Luxh palga tej niꞌlu gun gunlu dojḻ, batiuꞌni: hueenru nitiujnglu chaläjzlu cadro yuꞌ Dios quela sojb guiroꞌp niꞌlu luxh chäälu gabijl, lo bajl ni di jiuii,
\v 46 cadro di xpisiujgreni guet, diza bajl jiuii.
\v 47 Luxh palga tej balojlu gun gunlu dojḻ, gulääni: hueenru chäälu cadro rnibee Dios natiäꞌp lojlu quela sojb guiroꞌp balojlu chäälu gabijl,
\v 48 cadro di xpisiujgreni guet, diza bajl jiuii.
\p
\v 49 ’Siꞌcni rloj sejd yejc xhi cos yäḻrajw, siꞌcza guiloj bajl yejc guiraareni. Guilojza sejd lo guiraꞌti ni rdeed bejṉ lo Dios.
\v 50 Hueen najc sejd, luxh palga agudejd yäḻnadzij yejcni, ¿xho guntu te gacsacni nadzij? Coḻyajc nadzij laꞌtu, coḻguibaṉnäsaꞌc saꞌtu.
\c 10
\s Baluii Jesús xcuent räḻruṟoꞌn saꞌni
\r (Mt. 19:1‑12; Lc. 16:18)
\p
\v 1 Dxejcru birii Jesús roꞌc huijni nez Judea näjza
nez roꞌ gueu Jordán stelaad. Roꞌc bidojp xhidajl bejṉ
lojni stehuält, sas guslosacni caguluiinireni siꞌctis
ni ruluiinireni.
\v 2 Sas refarisee, renani najc rebeṉguidoo loj guedx
Israel, gubigreni loj Jesús, cagulaꞌtzreni Jesús. Niꞌc
gunabdiidxreni, räjpreni:
\p ―¿La laaca gun niguii gusaan chäälni, ä?
\p
\v 3 Dxejc laani bazejcni diidx, räjpni lojreni:
\p ―¿Xhiniꞌc gunibee Moisés guntu?
\p
\v 4 Dxejcru räjpreni:
\p ―Moisés basaan gudeedni te guitz gusaan chäälni che
guṟoꞌnnini.
\p
\v 5 Dxejc Jesús räjp lojreni:
\p ―Saꞌcsi guyaa lajztu, niꞌcni bacuaa Moisés diidxga
lojtu.
\v 6 Niluxh che birixtiej beṉ guedxliuj, “niguii con
gunaa benchee Diosreni.”
\v 7 “Niꞌcni te niguii siriini loj xtadni, loj xnanni
te cuäznäjni chäälni.
\v 8 Niluxh renani gujc tiop bejṉ sajcreni siꞌc tejsi
bejṉ”, dirureni gac tiop bejṉ, siꞌc tejsi bejṉ gacreni.
\v 9 Naꞌc gudzucaj bejṉ lo sa bejṉni nani abachaag Dios
lo saꞌni.
\p
\v 10 Che biuꞌreni neṉ yuꞌ gunabdidxsac rexpejṉpacni
lojni xcuent rediidxre.
\v 11 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Chutis niguii ni gusaan chäälni, sas guchṉaani steꞌcani,
rujnni dojḻ.
\v 12 Niluxh palga gunaa guṟoꞌn chäälni sas guchṉaani
steꞌca niguii, rujnzani dojḻ.
\s Gunab Jesús gunleꞌ Dios yejc rebiuxbäz
\r (Mt. 19:13‑15; Lc. 18:15‑17)
\p
\v 13 Biädnäza rebejṉ biuxbäz lojni te gutzuub Jesús
ṉaani yejcreni, sas gudidxaꞌ rexpejṉpacni lojreni.
\v 14 Che bahuii Jesús xhi cayujn rexpejṉpacni, bidxeꞌchni
räjpni lojreni:
\p ―Coḻsaan jiääd rebiuxbäz loä. Naꞌc gudxojntureni, saꞌcsi
xcäḻrnibee Dios najc xten reni najc nadolajz siꞌc najc
biuxbäz.
\v 15 Rniliäpac lojtu, chutis ni rlajz jiuꞌ lo xcäḻrnibee
Dios nanab guzobdiajgreni xtidx Dios siꞌc ruzobdiajg
rebiuxeꞌ xtidx xtadreni. Palga dini gun siꞌc, dini jiuꞌ
lo xcäḻrnibee Dios.
\p
\v 16 Dxejcti gudääz Jesús rebiuxbäz, bazujzani ṉaani
yejcreni, gunab Jesús gunleꞌ Dios yejcreni.
\s Te biꞌn ni rapduxh guninäj Jesús
\r (Mt. 19:16‑30; Lc. 18:18‑30)
\p
\v 17 Che birii Jesús loj xnejzni, ruxuṉ te niguii biääd
lojni, bazuxhijbni. Dxejcti gunabdiidx niguiiga lojni
räjpni:
\p ―Dad, beṉsaꞌc, ¿xhiniꞌc gunä te xcaꞌä yäḻnabajṉ par
tejpas?
\p
\v 18 Sas räjp Jesús lojni:
\p ―¿Xhicuent rniilu loä beṉsaꞌc? Tejtisni najc beṉsaꞌc;
Diostis najc beṉsaꞌc.
\v 19 Najnlu xhiniꞌc gunibee Dios gunni: “Naꞌc guesnäjlu
chääl saꞌlu, naꞌc juꞌtlu, naꞌc cuanlu, naꞌc gusgueelu chutis,
naꞌc cuäälu yejc xhixten saꞌlu, huinälajz xtadlu, xnanlu.”
\p
\v 20 Dxejc räjp niguiiga lojni:
\p ―Dad, guiraa redee cayunä cheni gucäli biꞌn.
\p
\v 21 Che bahuii Jesús lojni, huinälajznini, räjpni lojni:
\p ―Tejtis nani cayäädx gunlu. Huij, huitoꞌ guiraa xhixtenlu,
badeed xcuentni loj rebejṉ nani digaꞌp, dxejcti guniidx
Dios xhidajl xhi gaꞌplu xhaguibaa. Gudanajl narä, mase
tedlu trabajw.
\p
\v 22 Dxejc che biejn diajgni diidxre, guc-huin lajzni,
xhet laadi yuꞌni siini, saꞌcsi naclenduxh xhixtenni yuꞌ.
\p
\v 23 Dxejc bahuii Jesús guideb gabi lojreni, räjpni
loj rexpejṉpacni:
\p ―Naganduxh jiuꞌ rebejṉ nani yuꞌduxh xhixtenni lo xcäḻrnibee
Dios.
\p
\v 24 Dxejc bidxelo rexpejṉpacni che biejn diajgreni
rextiidxni. Dxejc räjp Jesús lojreni stehuält:
\p ―¡Aiitu xiꞌnä!, lacti naganduxh gusaan renani sanälajz
xhixtenni guinibee Diosreni.
\v 25 Guyasiru ted te cameii niꞌ te guux quela gusaan
te bejṉ ni yuduxh xhixtenni guinibee Diosni.
\p
\v 26 Dxejc bidxeloduxhreni, räjpreni lojni:
\p ―¿Chuxhniꞌc sajc ḻaa lo dojḻ?
\p
\v 27 Dxejc bahuii Jesús lojreni, räjpni:
\p ―Bejṉ digacdi gusḻaa sabejṉni, Diostis rajc rusḻaa
bejṉ lo dojḻ, saꞌcsi Dios rac rujn guiraꞌti.
\p
\v 28 Sas gusloj Pedr cayäjp lojni:
\p ―N̲aj nuure ahuilälaznu guiraꞌti te siopnajlnu luj.
\p
\v 29 Dxejc räjp Jesús:
\p ―Rniliäpac lojtu, chutis nani cuälaz rolijzni, rebejtzni,
rebisiajnni, xtadni, xnanni, chäälni, rexiꞌnni, rexyujni,
xcäḻnasaꞌc narä, näjza xcäḻnasaꞌc xtidx Dios,
\v 30 sicaꞌni lo guedxliujre te gayuu huält xhidajlru.
Sicaꞌni rolijzni, rebejtzni, rebisiajnni, xnanni, rexiꞌnni,
rexyujni. Sisiunajlrenini ṉaj, dxejc xhaguibaa sicaꞌni
yäḻnabajṉ par tejpas.
\v 31 Xhidajl rebejṉ nani sajc lo guedxliujre xhet sajcdireni
xhaguibaa; niluxh rebejṉ nani xhet sajcdi lo guedxliujre,
xhaguibaaru gasajcreni.
\s Gunisac Jesús diidx xho guetni
\r (Mt. 20:17‑19; Lc. 18:31‑34)
\p
\v 32 Dxejcru sasaj Jesús, nijdni lo rexpejṉpacni sääreni
Jerusalén, luxh cadxelojreni. Cadxejbza rebejṉ nani sanajlreni.
Dxejcti guḻäsac Jesús rexpejṉpacni lo rebejṉ, gusloj
cayäjpni lojreni guiraꞌti nani sacni.
\v 33 Räjp Jesús:
\p ―Sionnu Jerusalén, luxh narä, Xiꞌn Dios nani gujc Niguii,
sidedä ladzṉaa rebixhojz nani rnibee näjza rebejṉ ni
ruluii leii. Luxh sinibeereni guetä. Suteedreni narä
lo rebeṉzijt nani digac xpejṉ Israel.
\v 34 Suxhisnäjreni narä, siguijnreni narä, sutiobxhejnzareni
loä, dxejcru suguꞌtreni narä. Che riojṉ dxej sibaṉsacä.
\s Gunab Jacoob näjza Juan te yäḻnasaꞌc
\r (Mt. 20:20‑28)
\p
\v 35 Dxejcti gubig Jacoob näjza Juan, rexiꞌn Zebedeo,
räjpreni lojni:
\p ―Dad, rlaaznu gunlaalu nani guiniabnu lojlu.
\p
\v 36 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―¿Xhiniꞌc rlajztu gunä xcuent laꞌtu?
\p
\v 37 Räjpreni:
\p ―Cue tejnu cuäꞌlu ladbee, xteenu cue cuäꞌlu ladbäjgw
che acanibeelu.
\p
\v 38 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Ditu gan xhiniꞌc rniabtu. ¿Xhixh sajc yätu nani yäꞌä?
¿Xhixh sajcza guirobnistu siꞌcni guirobnisä? Nalajznu,
xhixh sajc tedtu trabajw nani tedä narä.
\p
\v 39 Sas räjpreni lojni:
\p ―Sajc tednuni.
\p Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Guliini sajc yätu nani yäꞌä, luxh guirobnistu siꞌcni
guirobnisä narä.
\v 40 Te cue tejtu ladbee xtenä steetu cue xladbägwä,
xhet xtenä dini te gunidxäni. Rebejṉ nani agule Dios,
reniꞌc cue xladbeä, xladbägwä.
\p
\v 41 Luxh che biejn diajg stzuureni bidxeꞌchreni loj
Jacoob näjza loj Juan.
\v 42 Sas gurejdx Jesúsreni, räjpni lojreni:
\p ―Laꞌtu najntu renani rnibee lo rebejṉ nani digac xpejṉ
Israel, rdxaglajz gasajcrureni lo rebejṉ. Luxh rebejṉ
ni sajc rnibeduxhreni lo rebejṉ.
\v 43 Xhet siꞌcdi guntu laꞌtu. Chutis nani rlajz gasajcru
lojtu, riäjḻ gacni mos lojtu.
\v 44 Luxh chutis laꞌtu nani rlajz gasajcru, riäjḻ gacni
xmos guiraatu.
\v 45 Di Xiꞌn Dios ni gujc Niguii niääd, te gaꞌptisni
mos, biäädzani te quiixni con xcäḻnabajṉni te ḻaa xhidajl
bejṉ lo dojḻ.
\s Basiajc Jesús Bartimeo, ni natiäꞌp lojni
\r (Mt. 20:29‑34; Lc. 18:35‑43)
\p
\v 46 Dxejcti biäädreni Jericó. Che birii Jesús roꞌ
guedx Jericó con rexpejṉpacni näjza rebeṉxhidaal, cuäꞌ
nezyuj sobgaꞌ Bartimeo, xiꞌn Timeo. Natiäꞌp lojni. Roꞌc
cabääni gojn.
\v 47 Che biejn diajgni laa Jesús ni siääd Nasareꞌt
ni sadejd roꞌc, guslojni rbedxaꞌni, räjpni:
\p ―Jesús, xiꞌn David, balazlajz narä.
\p
\v 48 Xhidajlreni gudidxaꞌ lojni, te jiäuu roꞌni. Dxejc
laani dipru rbedxaꞌni räjpni:
\p ―Xiꞌn David, balazlajz narä.
\p
\v 49 Dxejc guzudxi Jesús, gunibegajcni gucrejdx niguiiga.
\p Gurejdxreni lotiäꞌpga, räjpreni lojni:
\p ―Basutijp lajzlu, gusulii, luj cabejdxni.
\p
\v 50 Sas roḻca xhablajzni gudixhni, huisuliini, biäädtini
lo Jesús.
\v 51 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―N̲ajaꞌ, ¿xhiniꞌc rlajzlu gunä?
\p Dxejc räjp lotiäꞌpga loj Jesús:
\p ―Dad, rlazä gunlu fiä.
\p
\v 52 Dxejcti räjp Jesús lojni:
\p ―Huij, abiajclu saꞌcsi rililajzlu.
\p Lagajc dxejc gujc bahuiini. Sanajltini Jesús lo nejz.
\c 11
\s Biuꞌ Jesús Jerusalén
\r (Mt. 21:1‑11; Lc. 19:28‑40; Jn. 12:12‑19)
\p
\v 1 Cheni sadzujṉreni gajxh Jerusalén, gudejdreni neṉ reguedx Betfagé näjza neṉ guedx Betania nez cuäꞌ dajneꞌ ni laa dan Oliib. Baxhaḻ Jesús tiop xpejṉpacni,
\v 2 räjpni lojreni:
\p ―Coḻchäj guedxeꞌ ni riaꞌn nez lojtu. Che guidzujṉtu roꞌ guejdxga, sidxältu te buṟeꞌ ni caduu. Gajd bejṉ cuibni. Coḻxhecni, coḻtanägajcni.
\v 3 Palga yuꞌ chu naa lojtu: “¿Xhicuent rujntu siꞌc?” Coḻyeꞌtztis: “Dad caquiinni.” Dxejc suxhaḻgajcni buṟeꞌga ree.
\p
\v 4 Säätireni roꞌc. Dxejcru ronejz bidxälreni te buṟeꞌ caduu roꞌ te läꞌ. Dxejcti baxhecrenini.
\v 5 Gaii bejṉ ni treꞌ roꞌc räjp lojreni:
\p ―¿Xhicuent caguxhectuni?
\p
\v 6 Dxejc räjpreni loj rebejṉga siꞌcni räjp Jesús lojreni gäbreni. Basangajc rebejṉga sanäreni buṟeꞌga.
\v 7 Dxejcru biädnäreni buṟeꞌga loj Jesús. Badzuubreni xhablajzreni dejtz buṟeꞌga. Gubijbti Jesús buṟeꞌga.
\v 8 Xhidajlza bejṉ gudixh xhablajzreni lo nezyuj, sgaiireni gudiꞌch balajg lo reyajg te gudixhrenini lo nezyuj.
\p
\v 9 Rebejṉ ni nijd lojni näj reni sanajl dejtzni guredxaꞌreni, räjpreni:
\p ―¡Coḻguiliäꞌp xpalaꞌnni! Coḻdeed xquixhtiooz loj Dios saꞌcsi baxhaḻni nani siääd xcuentni.
\v 10 Coḻdeed xquixhtiooz loj Dios saꞌcsi agubiré xcäḻrnibee toxtadnu David. ¡Coḻguiliäꞌp xpalaꞌn Dios ni yuꞌ jiaro!
\p
\v 11 Dxejcti biuꞌ Jesús neṉ guedx Jerusalén. Biuꞌzani neṉ guidoro. Che bahuii Jesús guiraꞌti ni cayajc neṉga, sanäni guitzubitioꞌp xpejṉpacni, sääreni Betania saꞌcsi agudxej.
\s Batzubde Jesús yejc te yagiigw ni xhet cajdi lojni
\r (Mt. 21:18‑19)
\p
\v 12 Che bara yääl, biunejzreni Betania. Dxejcti gusloj calaan Jesús,
\v 13 bahuiini zijt sojb te yag iigw caj balajg lojni. Sas gubigni, bahuiini don gaxäjsi caj iigw lojni. Xhet bidxäldini lojni; balajgtis caj lojni, saꞌcsi xhet xtiempdi iigw dxejc.
\v 14 Sas gunii Jesús räjpni loj yag iigwga:
\p ―Rutru gauudi ninejxh ni rcaj lojlu par tejpas.
\p Biejnza diajg rexpejṉpacni.
\s Gulää Jesús renani rutoꞌ näj renani rsii neṉ guidoo
\r (Mt. 21:12‑17; Lc. 19:45‑48; Jn. 2:13‑22)
\p
\v 15 Dxejcti bidzujṉreni guedx Jerusalén. Biuꞌ Jesús neṉ guidoro. Gusloj cabääni renani rutoꞌ näj renani rsii neṉ guidooga. Niluxh batiejxhni rexmex renani ruchaa meel, näjza reyagxhil xten renani rutoꞌ paloom.
\v 16 Diruni nusaan nidednäjreni xhicos nez neṉ guidooga.
\v 17 Dxejc caguluiinireni, räpgajcni lojreni:
\p ―¿La et screedi caj loj guijtz? “Xyuꞌä siriḻaj yuꞌ cadro rninab guiraa rebeṉguedxliuj lo Dios.” Laꞌtu abejntuni siꞌc xpiliää gubaan.
\p
\v 18 Rebixhojz ni rnibee näjza remastr xten leii biejn diajgreni nani gunii Jesús. Sas gudiilreni xho juꞌtrenini, saꞌcsi rdxejbreni Jesús, saꞌcsi guiraa rebejṉ rdxeloj rextidx Jesús.
\v 19 Che biuꞌ guxhijṉ, birii Jesús guejdxga.
\s Gubijdz yagiigw ni bidzubde
\r (Mt. 21:20‑22)
\p
\v 20 Che bara yääl gudejdreni, bahuiireni agubijdz guideb yagiigw, näj rexlobaani.
\v 21 Dxejc banaj lajz Pedr, räjpni loj Jesús:
\p ―Dad, bahuii yagiigw nani batzubdelu yejcni, agubijdzni.
\p
\v 22 Dxejcti gunii Jesús räjpni lojni:
\p ―Coḻchalilajz Dios.
\v 23 Rniliä́pac lojtu, chutis nani gäb loj dajnre: “Gubicaj, bitejb loj nisdoo”, luxh dini guntioꞌp lajzni, chalilajztisni scree gac nani guniini, sajcpac nani guniini.
\v 24 Niꞌcni rniä lojtu, xhitis nani guiniabtu lo Dios che rninäjtuni, coḻchalilajz xcaꞌtuni, dxejc sicaꞌtuni.
\v 25 Luxh che guiniabtu Dios, palga yuꞌ chu loj rdxechlajztu, coḻsiäjlza lajztu, te näjza Xtadtu nani yuꞌ xhaguibaa gusiäjḻza rextojḻtu.
\v 26 Palga ditu gusiäjḻ lajztu con resaꞌtu, diza Xtadtu nani yuꞌ xhaguibaa gusiäjḻ lajzni rextojḻtu.
\s Yäḻrnibee xten Jesús
\r (Mt. 21:23‑27; Lc. 20:1‑8)
\p
\v 27 Sas bidzuṉsacreni guedx Jerusalén. Laḻ ni sasaj Jesús neṉ guidoro, rebixhojz nani rnibee, näjza rebejṉ ni ruluii leii, näjza reguxhtis gubig lojni.
\v 28 Räjpreni lojni:
\p ―¿Xhi yäḻrnibee rajplu, niꞌc rujnlu redzuunre? ¿Chu baniidx yäḻrnibee rujnlu redzuunre?
\p
\v 29 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Guiniabdidxäza lojtu. Coḻtzuꞌni loä, dxejcti guiniäza xhi yäḻrnibeere rapä niꞌc runä redzuunre.
\v 30 ¿Chu baxhaḻ Juan ni batiobnis? ¿La Dios o la rebejṉ? Coḻnii loä ṉaj.
\p
\v 31 Dxejcti gunii loj saꞌreni, räjpreni:
\p ―Palga jieꞌtznu “Dios”, naani “¿xhicuent ditu nililajz xtiidxni?”
\v 32 Diza niacti niäjbreni “rebejṉ” saꞌcsi rdxejbreni rebeṉxhidaal, saꞌcsi guiraa rebejṉ huililajz Juan gujc te bejṉ ni guniipac xtidx Dios.
\p
\v 33 Dxejcti guniireni, räjpreni loj Jesús:
\p ―Dinu guidon.
\p Sas räjp Jesús lojreni:
\p ―Dizana guiniä xhi yäḻrnibeere rapä runä redzuunre.
\c 12
\s Te xcuent rebeṉguijdx ni rbäzlaa
\r (Mt. 21:33‑46; Lc. 20:9‑19)
\p
\v 1 Dxejcti gusloj caguseed Jesús rebejṉ con recuent
ni ruluii, räjpni:
\p ―Yuꞌ te bejṉ bazuj yaguub loj xyujni, bejnzani bazaani,
dxejcru gudäänni te lajt cadro jiäꞌt uubga. Dxejcti
bejnni te yuꞌ jiaa, te roꞌc cue nani gaꞌp lo xyujni.
\p ’Badedlaatinini loj gaii bejṉ, säꞌtini zijt.
\v 2 Che bidzujṉ xpäii uub, baxhaḻ baxhuaan uubga te
xmosni loj rebejṉ ni rbäzlaa roꞌc, te xcaꞌni uub nani
riäjḻ xcaꞌ bejṉga.
\v 3 Dxejc rebejṉ ni rbäzlaa roꞌc gunaazreni mosga, gudijnrenini,
luxh bazejcrenini siini ganaxni.
\v 4 Dxejcru baxhaḻ baxhuaanga stee mos lojreni. Niluxh
laareni bacuaareni guijni, gudiḻguijdxreni yejc mosga,
xho rniajni gubiꞌni.
\v 5 Dxejc baxhaḻ bejṉga stee mos, dxejc baguꞌtrenini.
Baxhaḻni xhidajlrureni. Gaii gudiḻguijdxreni, sgaiini
baguꞌtreni.
\p
\v 6 ’Yuꞌza tejtis xiꞌnni, luxh sanälajznini. Por lult
näjza xiꞌnni baxhaḻni, naani: “Siucareni xiꞌnä.”
\v 7 Dxejc rebejṉ nani rbäzlaa roꞌc räjp loj saꞌreni:
“Dee najc laa ni jiannäj ree. Coḻtaa, guiguꞌtnuni, te
xcaꞌnu yujre.”
\v 8 Sas gunaazrenini, baguꞌtrenini. Guläätirenini lo
yujga.
\p
\v 9 ’¿Xhicha gun baxhuaan yaguubga rebejṉre? Siäädni
luxh suguꞌtni rebejṉre, dxejcti gudeedni yujga loj steꞌca
bejṉ.
\p
\v 10 ’¿La gajdtu goḻ guijtz ni rnii scree?
\q Guij nani guläcaj renani runchee yuꞌ,
\q niꞌc agujc mastr ni guzuj galoo.
\q
\v 11 Dad xtennu bejn scree, cos sacduxhni nezlojnu.
\p
\v 12 Dxejc rlajz reguxhtis nani bacuadiajg cuentre
niniaaz Jesús, saꞌcsi gucbeereni laareni cacuaa Jesús
diidxre. Saꞌcsi bidxejbreni rebeṉxhidaal, niꞌc basaꞌnrenini,
säꞌtireni.
\s Diidx xcuent reimpuest
\r (Mt. 22:15‑22; Lc. 20:20‑26)
\p
\v 13 Dxejcti baxhaḻreni gaii xpejṉ refarisee näjza
gaii xpejṉ Herodes loj Jesús te gulaꞌtzreni don xho
gac guiniaazreni Jesús.
\v 14 Dxejcti biäädreni, räjpreni lojni:
\p ―Dad, nadonnu luj najclu te bejṉ ni rnilii. Par luj
guiraasi bejṉ sajc tebloj, saꞌcsi dilu fii la sajc bejṉ
o la xhet sajcdi bejṉ. Luj ruluiipaclu xhiniꞌc rlajz
Dios gun bejṉ. ¿La laaca quiix bejṉ reimpuest lo xcubieer
César o la xhet laadi? ¿La guidiixnu o la dinu guidiix?
\p
\v 15 Dxejcti laani gucbegajcni rujnsireni siꞌcni rniabdiidxreni.
Räjpni lojreni:
\p ―¿Xhicuent runnäjtu narä scree? Coḻtanä te meelga
loä, te fiä lojni.
\p
\v 16 Badeedtireni te meel lojni, dxejc räjpni lojreni:
\p ―¿Chu yejc caj lojni, chu laj caj lojni?
\p Dxejc räjpreni:
\p ―Xten César.
\p
\v 17 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Coḻdeed nani najc xten César loj César; coḻdeedza
nani najc xten Dios loj Dios.
\p Baschelojni rebejṉga con xtiidxni.
\s Yäḻrniabdiidx xcuent yäḻrbaṉsacni lo rebeṉgut
\r (Mt. 22:23‑33; Lc. 20:27‑40)
\p
\v 18 Sas biädhuii resaducee loj Jesús. Resaducee najc
rebejṉ nani rnii di rebeṉgut guibaṉsac. Dxejc gunabdiidxreni
lojni, räjpreni:
\p
\v 19 ―Dad, xleii Moisés ruluii loonu, palga guet te niguii
luxh gusaꞌnni chäälni ruti xiꞌnni, nanabpac xcaꞌ bejtzni
chäälni, te chu xiꞌnni con laani lacua niuꞌ xiꞌn tobejtzni.
\v 20 Guyuꞌ gajdz niguii, bejtz najcreni. Sas cuaꞌ niguigalooga
chäälni. Che gujtni ruti xiꞌnni.
\v 21 Dxejcti cuaꞌ ni rojpga gunaaga. Che gujtni, rut
gajcdi xiꞌnni. Siꞌcza gusajc ni riojnga.
\v 22 Siꞌcza guläznäj gunaaga guigajdzreni. Per nicla
tej reni di xiꞌnreni niuꞌ. Dxejcti gujtza gunaaga.
\v 23 Guigajdzreni guläznäjreni gunaare. Cheni guibaṉsacreni
lo rebeṉgut, ¿chu chääl gacni?
\p
\v 24 Dxejc bazejc Jesús diidx lojreni, räjpni:
\p ―Et laadi rniitu, saꞌcsi ditu gumbesaꞌc rextidx Dios
nani bacuaa reniguii lo guijtz, dizatu gumbee yäḻrnibee
xten Dios.
\v 25 Che guibaṉsacreni loj rebeṉgut, direni guchṉaa,
rutza gudeedtireni te guchṉaareni. Niluxh sajcreni siꞌc
najc rexangl Dios nani yuꞌ xhaguibaa.
\v 26 Palga canabdiidxtu la rbaṉsac rebeṉgut, ¿la di
lajztu guisaj biḻtu guijtz ni bacuaa Moisés? Moisés
bacuaa nani gunii Dios lojni neṉ bajl, räjpni: “Narä
nacä Xtios Abraham, Xtios Isaac, Xtios Jacoob.”
\v 27 Palga Dios najc Xtios rebejṉre, direni gac beṉgut,
nabaṉnäjreni Dios. Et laadi najc xhigabtu.
\s Yäḻrnibee ni sajcru
\r (Mt. 22:34‑40)
\p
\v 28 Dxejcru bidzujṉ tej rebejṉ ni najn leii, biejn
diajgni xhi caniireni, biejnza diajgni laaca gunii Jesús
lojreni. Dxejcti gunabdiidxni loj Jesús:
\p ―¿Xhi mandamient sajcru lo guiraareni?
\p
\v 29 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Mandamient nani sajcru loj guiraareni najc dee: “Bacuadiajg
luj, guejdx xten Israel, Dad Xtiosnu, Dad tejtis najcni.
\v 30 Chanälajzlu Dad Xtioslu guideb lastoolu, näj xaimlu,
näj guideb xcäriejnlu, näjza guideb xcäḻnadiplajzlu.”
\v 31 Sigajcza najc mandamient ni ṟojpga: “Huinälajz
sabejṉlu siꞌctis sanälajzlu lagajc luj.” Redee najc
remandamient nani sajcru loj guiraareni.
\p
\v 32 Dxejcti räjp bejṉga ni najn leii lojni:
\p ―Laaca guniilu Dad. Tejtis najc Dios, luxh ruti chu
stee najc siꞌc laani.
\v 33 Luxh sacduxh chanälajz bejṉ Dios guideb lastooni,
näj xcäriejnni, näjza xaimni, näj guideb xcäḻnadiplajzni,
luxh chanälajzni resabejṉni sigajc laani. Redee sajcru
loj ni rujn bejṉ che rudeedreni gojn lo Dios.
\p
\v 34 Che bahuii Jesús laaca guniini, räjpni lojni:
\p ―Guxii cayäädx te jiuꞌlu loj xcäḻrnibee Dios.
\p Sas rutru biajxhdi gunabdiidx loj Jesús.
\s Chu xiꞌn najc Crist
\r (Mt. 22:41‑46; Lc. 20:41‑44)
\p
\v 35 Che caguseed Jesús neṉ guidoro, räjpni:
\p ―¿Xho mood rnii rebejṉ ni najn leii Crist najc xiꞌn
David?
\v 36 Sprit Dxan xten Dios basnii David che bacuaani:
\q Räjp Dios loj Dad xtenä:
\q “Gurej ladbee xtenä, che gudzugäli reni rdxeꞌch lojlu.”
\m
\v 37 Palga lagajc David räjp: “Dad, xtenä”, che guniini
xcuent Crist, ¿xhoxh najc Crist xiꞌn David?
\p Rebeṉxhidaal nani yuꞌ guejdxga bacuadiagsaꞌcreni xtiidxni.
\s Guleꞌc Jesús xquej remastr xten leii
\r (Mt. 23:1‑36; Lc. 11:37‑54; 20:45‑47)
\p
\v 38 Laḻni caguseedni rebejṉ, räjpni lojreni:
\p ―Coḻsusiṉ, naꞌc guꞌchtu loj rebejṉ ni ruluii leii.
Laareni rlajz sanäj reladsiool xtenreni. Rdxaglajzreni
rnii bejṉ lojreni nez lo reguii.
\v 39 Rlajzzareni cuereni cadro rbej renani sajcru neṉ
reguidoo näjza cadro ruꞌ relanij.
\v 40 Rudzucajzareni xhixten rebiuud, rniizareni xhidalduxh
diidx che roḻreni ḻeꞌ, te rusäuureni loj rebejṉ. Castigwroru
gac redee.
\s Gojn xten te biud proob
\r (Lc. 21:1‑4)
\p
\v 41 Dxejcti gurej Jesús cuäꞌ caj cadro rusäḻ bejṉ
gojn. Cahuiini cagusäḻ rebejṉ meel neṉ cajga. Xhidajl
reni rajp cagusäḻ xhidajl meel neṉga.
\v 42 Che biääd te biud proob, basäḻni tiop melbäz ni
sajc siꞌcti tej centaab.
\v 43 Dxejcru gurejdx Jesús rexpejṉpacni, räjpni lojreni:
\p ―Rniliä́pac lojtu, biud proobre basäḻ xhidajlru lo guiraa
renani basäḻ neṉ cajre,
\v 44 saꞌcsi guiraareni abasäḻ cheꞌnsi xhixtenreni.
Luxh gunaare basäḻ guiraa nani rajpni. Niꞌctis najc
nani gaunäjni.
\c 13
\s Gunii Jesús sibijḻ guidoo
\r (Mt. 24:1‑2; Lc. 21:5‑6)
\p
\v 1 Cheni sariireni neṉ guidoro, räjp tej rexpejṉpacni
lojni:
\p ―Dad, bahuii lacti reguij, lacti reyuꞌ.
\p
\v 2 Dxejcti räjp Jesús lojni:
\p ―¿La rhuiilu loj reyuꞌre? Nicla tej guij dijiaꞌn dzuub
yejc saꞌni, guiraliireni sireꞌch.
\s Recos ni gac che ameer nitloj guedxliuj
\r (Mt. 24:3‑28; Lc. 21:7‑24; 17:22‑24)
\p
\v 3 Dxejc sobgaꞌ Jesús yejc dajneꞌ ni laa dan Oliib,
cahuiini nez roꞌ guidooga. Che sugaxhtebreni, gunabdiidx
Pedr näj Jacoob näjza Juan näjza Andrés lojni, räjpreni:
\p
\v 4 ―Gunii loonu, ¿guc gac dee? ¿Xhi guihuiinu te gacbeenu
asiäddzuṉgajxh soob guiraa rediidxre?
\p
\v 5 Dxejcti gusloj gunii Jesús lojreni, räjpni:
\p ―Coḻhuii, te rut gusgueedi laꞌtu,
\v 6 saꞌcsi xhidalduxh bejṉ jiääd con laä, gäbreni: “Narä
nacä Crist”, luxh rniisireni siꞌc, susgueezareni xhidajl
bejṉ.
\p
\v 7 ’Che jiejn diajgtu yuꞌ gueṟ näj yäḻnadxeeb xten
gueṟ, naꞌc guidxejbtu. Nanabpac gacni; et dxejcdi nitloj
guedxliuj.
\v 8 Säjs nacióṉ yejc sanacioṉni, näj yäḻrnibee yejc
sayäḻrnibeeni. Xhidajl lajt sajc xu, siliaanza bejṉ, luxh
säjs rebejṉ yejc saꞌni. Redee najc ni guisloj guidxejb,
gachuinza lajzni.
\p
\v 9 ’Dxejc laꞌtu coḻsusiṉ saꞌcsi suteedreni laꞌtu ladzṉaa
reguxhtis, siguijnzareni laꞌtu neṉ reguidoo. Sacrejdxtu
lo regubieer näjza loj reṟeii xcäḻnasaꞌc narä, te siꞌc
gac guiniitu xtidxä lojreni.
\v 10 Nanabpac guirechxgaa xtidx Dios loj guiraa rebeṉ
guedxliuj.
\v 11 Che guiniaazreni laꞌtu, che chanäreni laꞌtu loj
reguxhtis, naꞌc gunxgaatu xhigab xhi diidx guiniitu.
Coḻnii nani jiäjttis yejctu dxejc, saꞌcsi xhet laꞌditu
ni guinii, Sprit Dxan xten Dios ni guinii.
\v 12 Luxh sutoꞌ bejṉ lagajc bejtzni te guet bejtzni.
Sutoꞌza dad lagajc xiꞌnni. Säjs rebiuux yejc rexcusajnni
te guet reguzajnga.
\v 13 Sidxechlajz guiraa rebejṉ lojtu saꞌcsi najctu
xpeṉä; nani ted guiraa retrabajwre, niꞌc gudeed Dios
xcäḻnabajṉni.
\p
\v 14 ’Che fiitu loj nani najc yäḻrdxechlajz, nani najc
yäḻrunitloj, nani gunii Daniel ni gunii xtidx Dios. Che
fiitu nani sugaꞌ cadro di nunyäjḻ suuni, dxejcti suguxuṉ
renani yuꞌ nez Judea chääreni nez neṉ redajn. (Nani
goḻ guijtzre sugacbeenini.)
\v 15 Bejṉ nani sugaꞌ yejc yuꞌ naꞌc jiäjtni jiuꞌni neṉ
te yuꞌ xcaꞌni gaii xhixtenni.
\v 16 Nani yuꞌ loj ṉiaa, di gaḻ jiäjt te xcaꞌni xhablajzni.
\v 17 ¡Aii! Xhiza nalas chu regunaa ni nuu bäz, luxh
renani rusiäꞌ xiꞌnni, neṉ redxejga.
\v 18 Coḻnab loj Dios naꞌc sactu scree neṉ rebäinajḻ.
\v 19 Neṉ redxejga suꞌ trabajwduxh, nani gajd chu che
bencheeli Dios guedxliuj, luxh diruni chu, dxejctis chuni.
\v 20 Paru di Dad gusiaꞌtz redxejga, nicla tej bejṉ di
ḻaa. Susiaꞌtzni redxejga saꞌcsi sanälajzni rexpejṉni
nani aguleni.
\p
\v 21 ’Dxejc palga yuꞌ chu naa lojtu: “Coḻhuii, aree
Crist”, o “Coḻhuiire, ani sugaꞌ rec”, naꞌc chalilajztuni.
\v 22 Saꞌcsi suꞌ bejṉ nani rniisi najcni Crist. Suꞌza
reniguii nani rniisi rniireni xcuent Dios. Sujnzareni
milaagwr, te gusgueereni, te palga sajcni, rlajzreni gusgueelireni
renani agule Dios.
\v 23 Niꞌcni laꞌtu coḻsusiṉ; agunixgaä lojtu guiraꞌti
ni gac.
\s Xho gac che jiääd Xiꞌn Dios ni gujc Niguii
\r (Mt. 24:29‑35, 42‑44; Lc. 21:25‑36)
\p
\v 24 ’Neṉ redxejga, cheni luux retrabajwduxhga, sicäjy
lo gubijdx, luxh diru bäii gusanij.
\v 25 Sitejb rebaḻxhaguibaa, sinibsejs recos nani nasnäj
rebaḻxhaguibaa.
\v 26 Dxejcti suhuii rebejṉ loä, Xiꞌn Dios nani gujc
Niguii, siälä neṉ reza guideb yäḻrnibeduxh xtenä, näjza
xcäḻdimbichaꞌä.
\v 27 Dxejcti guxhaḻgacä rexanglä jiädtojpreni renani
guleä guideb lo guedxliuj, cat nalooli guedxliuj näjza
cadro nalooli guibaa.
\p
\v 28 ’Coḻguisieed nani ruluii yagiigw. Cheni rii rebäteꞌ
lojni luxh che rcaj balajg lojni, acaxhnajntu bäii gusguij
asadzuṉgajxh.
\v 29 Sigajcza, che fiitu acayajc recosre, sacbeetu asiädgaxhä,
ameer guidzuṉä.
\v 30 Rniliä́pac lojtu, rebejṉ ni nabajṉ dxejc, direni
nitloj, fixgaareni gac recosga.
\v 31 Sinitloj guibaa näjza guedxliuj, rextidxä di nitloj.
\p
\v 32 ’N̲aj, rut najndi guc gac recosga, nicla rexangl
Dios ni yuꞌ xhaguibaa, niclaza narä Xiꞌn Dios, Xtadätis
najn.
\p
\v 33 ’Coḻhuii, coḻsusiṉ, coḻnab loj Dios, saꞌcsi ditu
gan guc guidzujṉ redxejga.
\v 34 Dee najc siꞌc najc te bejṉ ni birii sää zijt.
Che gajdlini guirii, badeedni xtzun rexmosni, luxh gunibeezani
susiṉ nani canäj roläꞌ.
\v 35 Siꞌcza coḻsusiṉ, saꞌcsi ditu gan guc jiääd baxhuaan
yuꞌga, la jiäädni gudxej, o la jiäädni garol yääl, o la
cäjy, o la jiäädni ṟsil.
\v 36 Coḻsusiṉ, te di guigaꞌtu nagayejstu che guidzujṉni.
\v 37 Rediidx nani rniä lojtu, loj guiraa rebejṉ rniäni:
coḻsusiṉ.
\c 14
\s Ruchaagreni diidx te guiniaazreni Jesús
\r (Mt. 26:1‑5; Lc. 22:1‑2; Jn. 11:45‑53)
\p
\v 1 Riäädx tiop dxej guidzujṉ lanij, dxej ni ruzaa lajzreni guḻaareni ladzṉaa reEgipto. Neṉ redxejga rajwreni yätxtiil nani di saguij. Rebixhojz nani rnibee neṉ guidoo xten rexpejṉ Israel näj rebejṉ ni ruluii leii rlajzreni niniaazreni Jesús con yäḻrusguee, te nuguꞌtrenini.
\v 2 Dxejcti räjpreni lo saꞌreni:
\p ―Naꞌc jiennu scree neṉ redxelanij, te naꞌc gun beṉguejdx biejy.
\s Te gunaa ni basäḻ seꞌt yejc Jesús Betania
\r (Mt. 26:6‑13; Jn. 12:1‑8)
\p
\v 3 Yuꞌ Jesús Betania, rolijz Simón, nani guyuꞌ guejch ni raḻ tiejxhni. Che sobgaꞌni lo mex, biääd te gunaa caꞌ te boꞌtguij yuꞌ setnard neṉni. Rlianexhduxhni, sacduxhni. Dxejc gudiꞌchni yejn boꞌtguijga, te basäḻni seꞌtga yejc Jesús.
\v 4 Yuꞌza gaiireni roꞌc ni bidxeꞌch, räjp loj saꞌreni:
\p ―¿Xhicuent banijtni setnejxhga?
\v 5 Paru nidoꞌ seꞌtga, nijni siꞌcti choṉ gayuu denar, te nicaꞌ meelga rebejṉ ni xhet rajpdi meel.
\p Luxh caguidxaꞌreni loj gunaaga.
\p
\v 6 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Coḻsaanni, ¿xhicuent rudxojntu nani cayujn gunaare? Cos sacduxh dee bennäjni narä.
\v 7 Guideb ni guibajṉtu, suꞌ rebejṉ nani xhet rajpdi lojtu, luxh che rlajztu sajc gacnäjtureni. Narä et xchejdi chuꞌä lojtu.
\v 8 Gunaare abejnni nani gujctis bejnni. Abaslanexhxgaani tiexhä, te chää tiexhä neṉ baa.
\v 9 Rniliä́pac lojtu, cadrotis guidzujṉ xtidx Dios, guideb lo guedxliuj, siniizareni xcuent nani bejn gunaare, te guinaj lajzreni gunaare.
\s Rlajz Judas gutoꞌ Jesús
\r (Mt. 26:14‑16; Lc. 22:3‑6)
\p
\v 10 Dxejcti huij Judas Iscariot, nani najc tej retzubitioꞌp xpejṉpac Jesús, loj rebixhojz nani rnibee te gutoꞌni Jesús lojreni.
\v 11 Che biejn diajg rebixhojz xtiidxni, bibalajzreni. Räjpreni sudeedreni meel lojni. Dxejcti caguiil Judas xho gutoꞌni Jesús.
\s Gudauxchej Dad con rexpejṉpacni
\r (Mt. 26:17‑29; Lc. 22:7‑23; Jn. 13:21‑30; 1Co. 11:23‑26)
\p
\v 12 Biuꞌti xmaan che rajwreni yätxtiil ni di saguij. Dxej lanijga, ruguꞌtreni xiil, te ruzaa lajzreni dxej ni guḻaareni ladzṉaa reEgipto. Räjp rexpejṉpacni loj Jesús:
\p ―¿Caro rlajzlu chosucheenu te gauulu nadxej, dxelanij?
\p
\v 13 Dxejc baxhaḻni tiop rexpejṉpacni, räjpni lojreni:
\p ―Coḻchäj neṉ guejdx, roꞌc guidxaagtu te niguii ni nuu te reꞌ nis. Coḻchanajl niguiiga.
\v 14 Cadro jiuꞌni coḻyeꞌtz loj bejṉ ni najc rolijzni roꞌc: “Naj Dad mastr, ¿con yuꞌ cadro riaꞌn rebiooz, cadro gaunäjni rexpejṉpacni nadxej, dxelanij?”
\v 15 Dxejcti guluiini lojtu te yuꞌ ni sojb jiaaliga yejc saꞌni, ni asuchexgaa neṉni. Coḻyujn xhi guidauunu roꞌc.
\p
\v 16 Sas huij rexpejṉpacni, bidzujṉreni neṉ guejdxga. Bidxälreni te yuꞌ siꞌcni räjp Jesús lojreni. Roꞌc bejnreni xhi gudajwreni dxelanij.
\p
\v 17 Che huääz gubijdx, bidzuṉnäj Jesús guitzubitioꞌp xpejṉpacni.
\v 18 Laḻni sobgaꞌreni lo mex cayajwreni, räjp Jesús lojreni:
\p ―Rniliä́pac lojtu, tej laꞌtu ni cayaunää́, sutoꞌni narä.
\p
\v 19 Dxejcti gusloj cayac-huin lajzreni, räjp tebgajreni lo Jesús:
\p ―¿La naräni?
\p Räpgajc steeni:
\p ―¿La naräni?
\p
\v 20 Dxejcti guniini, räjpni lojreni:
\p ―La tej retzubitioꞌp, tej ni cayajw loj xplaꞌtä.
\v 21 Saꞌcsi narä Xiꞌn Dios nani gujc Niguii, siaꞌä, siꞌcpacni caj loj xtiidx Dios, per xhiza nalajz niguii ni gutoꞌ narä. Huentejti naꞌc niajl niguiire.
\p
\v 22 Laḻni cayajwreni, cuaꞌ Jesús yätxtiil, badeedzani xquixhtiooz loj Dios dxejc guḻaꞌnini, badeednini lojreni. Dxejcti räjpni:
\p ―Coḻcaꞌ yätxtiilre. Dee najc siꞌc tiexhä.
\p
\v 23 Cuagajcni te bas. Che abadeedni xquixhtiooz loj Dios, badeednini lojreni, guꞌ guiraareni neṉ basga.
\v 24 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―Dee najc siꞌc xtienä ni ruluii diidx ni biäꞌnnu, nani guixeꞌ xcuent xhidajl rebejṉ.
\v 25 Rniliä́pac lojtu, diruna yäꞌä bin nani ṟii yejc uub, dxejli yäꞌäni stehuält loj xcäḻrnibee Dios.
\s Gunii Jesús sinii Pedr dini gumbeeni
\r (Mt. 26:30‑35; Lc. 22:31‑34; Jn. 13:36‑38)
\p
\v 26 Che gulujx biḻreni te dij xten Dios, biriireni, sääreni nez dajneꞌ ni laa dan Oliib.
\v 27 Dxejcru räjp Jesús lojreni:
\p ―Guiraatu sibälaztu narä naguxhijṉ, saꞌcsi siꞌc cajni lo guijtz: “Suguꞌtä baxhtoor luxh suxuṉ rexiil.”
\v 28 Che guibaṉsacä loj rebeṉgut, ganidä chaꞌa Galilee, dxejcti jiäädtu.
\p
\v 29 Dxejc räjp Pedr loj Jesús:
\p ―Palga guiraareni cuälazlu, narä dina cuälazälu.
\p
\v 30 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Rniliä́pac lojlu, lagajc guxhijṉre, nicla gajd guidgaii cuedxaꞌ tiop huält, luj aguiniilu choṉ huält dilu gumbee narä.
\p
\v 31 Luxh laani sanuutis xtiidxni, räjpni:
\p ―Cadro guetlu setäza, dina guiniä dina gumbeälu.
\p Luxh guiraa rexpejṉpacni gunii siꞌc.
\s Gunab Jesús loj Dios che yuꞌni Getsemaní
\r (Mt. 26:36‑46; Lc. 22:39‑46)
\p
\v 32 Dxejcti bidzujṉreni te lajt cadro laa Getsemaní. Dxejc räjpni loj rexpejṉpacni:
\p ―Coḻcuej ree laḻni chanabä lo Dios.
\p
\v 33 Dxejcru sanäni Pedr näj Jacoob näjza Juan. Dxejc gusloj cayac-huinduxh lajzni, luxh cayuꞌni yäḻrsiaduxh.
\v 34 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Cayac-huinduxh lazä, an suguꞌtni narä. Coḻjiaꞌn ree, coḻtieꞌch bacaḻ.
\p
\v 35 Sas gusajni tlaꞌ, bazuxhijbni lo yuj, dxejcti gunabni lo Dios don la niajc nidedcaj nani sacni dxejc.
\v 36 Räjpni:
\p ―Abba, xtadä, luj rajc rujnlu guiraꞌti: badzucaj retrabajwre loä. Xhet siꞌcni rlazädi narä, bejn siꞌcni rlajzlu luj.
\p
\v 37 Dxejc biäädni gunaaznireni nagayejsreni. Dxejc räjpni lo Pedr:
\p ―Simón, ¿la nagayejslu? ¿La nicla te rateꞌ diniajcdi nutieꞌchlu bacaḻ?
\v 38 Coḻtieꞌch bacaḻ, coḻnab lo Dios, te naꞌc guntu dojḻ. Lastootu rlajz gutieꞌchtu bacaḻ, luxh tiejxhtu abadxajg.
\p
\v 39 Huij Jesús stehuält, binabni loj Dios, guniini lagajc rediidx ni guniini galoo.
\v 40 Dxejcti biädsacni cadro treꞌreni, gunazsacnireni nagayejsreni, saꞌcsi yuduxh bacaḻ lojreni. Luxh direni nidxäl xhi niniireni lojni.
\v 41 Ni riojṉ huält biäädni, dxejc räjpni lojreni:
\p ―Agojḻ coḻguejs, coḻsilajz, agujc, abidzujṉ oṟ ni ted Xiꞌn Dios ni gujc Niguii ladzṉaa rebeṉdojḻ.
\v 42 Coḻchastie, coḻchoꞌ. Asiäddzuṉgajxh ni gutoꞌ narä.
\s Gunaazreni Jesús
\r (Mt. 26:47‑56; Lc. 22:47‑53; Jn. 18:2‑11)
\p
\v 43 Canisijcni scree, che bidzujṉ Judas, ni najc te retzubitioꞌp xpejṉpacni, siädnäni xhidajl bejṉ. Caꞌreni spaad, caꞌreni yajg biriireni lo rebixhojz nani rnibee, näjza rebejṉ ni ruluii leii, näjza rebeṉgool nani najc guxhtis.
\v 44 Niluxh nani rutoꞌ Jesús abadeedni te seen lojreni, räjpni:
\p ―Nani guchagroꞌä, niꞌc najc laani. Coḻnaazni, coḻyaptzuꞌtzni te siꞌc chanätuni.
\p
\v 45 Che bidzujṉ Judas, gubigni loj Jesús, räjpni lojni:
\p ―Dad, Dad.
\p Sas bachagroꞌnini.
\v 46 Dxejcru gunaazreni Jesús roꞌc.
\p
\v 47 Dxejc tej reni sugaꞌ roꞌc, gulää xspaadni, gudiḻguijdxni xmos bixhojz nani sajcru, batiuꞌni diajgni.
\v 48 Dxejc räjp Jesús loj rebejṉ:
\p ―¿La siädxhiitu narä con spaad näjza garoꞌt siꞌc rixiitu te gubaan?
\v 49 Guiraa dxej guyuꞌä lojtu neṉ guidoo, caguluiätu xtidx Dios luxh ditu niniaaztu narä. Scree cayajcni, te soob diidx ni caj lo reguijtz.
\p
\v 50 Dxejcru rexpejṉpacni gulälazrenini, baxuṉtireni.
\s Biꞌn nani baxuṉ
\p
\v 51 Sanajlza te biꞌn Jesús, nadejbni ganaxhtis te bariaad. Siꞌc gunaazrenini.
\v 52 Dxejcti baxuṉni, libasaꞌnni bariaadga, säꞌtini xhabäälni.
\s Sugaꞌ Jesús loj reguxhtis
\r (Mt. 26:57‑68; Lc. 22:54‑55, 63‑71; Jn. 18:12‑14, 19‑24)
\p
\v 53 Dxejc biädnäreni Jesús loj bixhojz ni sajcru. Bidojp rebixhojz nani rnibee, näj rebeṉgool ni najc guxhtis, näjza rebejṉ ni ruluii leii.
\v 54 Luxh Pedr zijt zijt sanajlni Jesús. Che bidzujṉtini lo xleꞌ bixhojz ni sajcru, gurenäjni rebejṉ nani rajp roꞌc, caguchaꞌ lajzni lo bajl.
\p
\v 55 Rebixhojz nani rnibee, näjza guiraa rebeṉgool ni najc guxhtis, caguiilreni xhi tej xquej Jesús nidxälreni, te nuguꞌtreni Jesús, xhet bidxäldireni.
\v 56 Xhidajl bejṉ gunii didxxhii, räjpreni et laadi rujn Jesús, niluxh di xtiidxreni nileꞌ, saꞌcsi garen garen guniireni.
\v 57 Dxejc huisulii gaii bejṉ ni guniireni stee didxxhii xcuent Jesús, räjpreni:
\p
\v 58 ―Nuunu biejn diaagnu guniini: “Sutiexhä xyuꞌ Dios ni guc-chee con ṉaa rebejṉ, luxh choṉtis dxej guncheä steeni, ni nac-chee et con ṉaadi rebejṉ.”
\p
\v 59 Nicla siꞌc di xtiidxreni nileꞌ, saꞌcsi garen garenza guniireni.
\p
\v 60 Dxejcti huisulii bixhojz ni sajcru galäii guiraa rebejṉ, gunabdiidxni loj Jesús räjpni:
\p ―¿La digacdi guiniilu xhi guiniilu xcuent requej ni cabeꞌc reniguiire, ä?
\p
\v 61 Laani niäuutis roꞌni, xhet guniidini. Dxejcti gunabdidxsac bixhojz ni sajcru lojni, räjpni:
\p ―¿La luj ni najc Crist, xiꞌn Dios nani rliäꞌp bejṉ xpalaꞌnni, ä?
\p
\v 62 Dxejcti räjp Jesús lojni:
\p ―Naräni. Suhuiitu loä, Xiꞌn Dios nani gujc Niguii, sobgaꞌä xladbee Dios ni rnibee, siäläza neṉ reza ni treꞌ xhaguibaa.
\p
\v 63 Dxejcru bixhojz ni sajcruga, batiäjsni tlaꞌ xhajbni, räjpni:
\p ―¿Xhi jienrunu guidiilnu diidx xcuentni?
\v 64 Abiejn diajgtu xho guniyajni Dios. N̲ajaꞌ, ¿xhi najtu?
\p Dxejcti guiraareni räjp nungäjḻpac guetni.
\p
\v 65 Dxejc yuꞌ reni gusloj cagutiobxhejn lojni, luxh basäuureni lojni, dxejc huääzrenini, räjpreni lojni:
\p ―Gunii, ¿chuniꞌc huääzlu?
\p Luxh renani canäjni gudajp lojni.
\s Gunii Pedr dini gumbee Jesús
\r (Mt. 26:69‑75; Lc. 22:56‑62; Jn. 18:15‑18, 25‑29)
\p
\v 66 Dxejc sugaꞌ Pedr lo yuj, nez lo leꞌga, che biääd te xcriaad bixhojz ni sajcru.
\v 67 Luxh bahuiini caguchaꞌ lajz Pedr, cadxelojni lojni. Dxejcti räjpni:
\p ―Näj luj nadxaaglu Jesús ni siääd Nazareꞌt.
\p
\v 68 Dxejc Pedr basgueeni, räjpni:
\p ―Dina gumbeäni. Dizana ganä xhiniꞌc caniilu.
\p Dxejcti biriini sääni roꞌ suaan. Dxejcti guredxaꞌ guidgaii.
\v 69 Dxejc bahuisac criaadga lojni, räjpni loj renani sugaꞌ roꞌc:
\p ―Niguiire najc laa tejreni.
\p
\v 70 Luxh laani basgueeni stehuält. Che gojl steraꞌt, räpsac renani sugaꞌ roꞌc loj Pedr:
\p ―Guliipacni näj luj najclu tejreni, saꞌcsi beṉ Galileelu, luxh guyasi riejn rniilu siꞌc rnii rebeṉ Galilee.
\p
\v 71 Dxejc gusloj canii Pedr:
\p ―Dios gun castiigw narä palga xhet guliidi ni caniä. Dios najc testiigw, dina gumbeä niguii nani caniitu.
\p
\v 72 Dxejcti barojp huält guredxaꞌ guidgaii. Dxejc banalajz Pedr nani räjp Jesús lojni: “Che gajdli guidgaii cuedxaꞌ tiop huält, luj gacla choṉ huält aräjplu dilu gumbee narä.”
\p Dxejc guslojni cayoonni.
\c 15
\s Sugaꞌ Jesús loj Pilaꞌt
\r (Mt. 27:1‑2, 11‑14; Lc. 23:1‑5; Jn. 18:28‑38)
\p
\v 1 Che bara yääl bidxaag saꞌ rebixhojz ni rnibee, näj rebeṉgool ni najc guxhtis, näjza rebejṉ ni ruluii leii, näjza guiralii reguxhtis. Dxejcti gusloj cachaagreni diidx xho gunreni. Baliibreni Jesús, sanätirenini, niluxh badeedrenini loj Pilaꞌt.
\v 2 Dxejc gunabdiidx Pilaꞌt loj Jesús räjpni:
\p ―¿La luj ni najc ṟeii xten rexpejṉ Israel, ä?
\p Räjp Jesús lojni:
\p ―Siꞌcni guniilu, siꞌc najcni.
\p
\v 3 Dxejc gusloj rebixhojz nani rnibee cabeꞌc rexquej Jesús.
\v 4 Gunabdidxsac Pilaꞌt lojni:
\p ―¿Xhet rniidilu ä? Ahuii lacti xquejlu cabeꞌcreni.
\p
\v 5 Bidxeloj Pilaꞌt saꞌcsi nicla siꞌc xhetru guniidi Jesús.
\s Gunibeereni guet Jesús
\r (Mt. 27:15‑31; Lc. 23:13‑25; Jn. 18:38–19:16)
\p
\v 6 Dxelanijpac rusḻaa Pilaꞌt tej rebejṉ ni yuꞌ latzguiib. Rusḻaani chutis te ni rniab rebejṉ.
\v 7 Lo rebejṉ ni yuꞌ latzguiib nadxaag te niguii ni laa Barrabás. Baguꞌtni te bejṉ che nuꞌchni lo te cuaa bejṉ ni gudiḻnäj gubieer.
\v 8 Dxejc bidojp xhidajl bejṉ loj Pilaꞌt, gunabreni lojni gunni siꞌctis rujnni casob lanij.
\v 9 Dxejc gunabdiidx Pilaꞌt lojreni, räjpni:
\p ―¿La rlajztu gusḻaä́ ṟeii xten rexpejṉ Israel, ä?
\p
\v 10 Saꞌcsi gucbegajcni rdxechlajz rebixhojz loj Jesús, niꞌc bateedrenini lojni.
\v 11 Niꞌcni baquiilza rebixhojz ni rnibee rebeṉxhidaal te gäbreni lo Pilaꞌt:
\p ―Basḻaa Barrabás loonu lacuaa ni gusḻaalu Jesús.
\p
\v 12 Dxejc räjp Pilaꞌt lojreni stehuält:
\p ―¿Xhiniꞌc rlajztu gunnää́ nani rniitu ṟeii xten rexpejṉ Israel?
\p
\v 13 Dxejcru guredxaꞌreni:
\p ―¡Bacuaani lo crujz!
\p
\v 14 Dxejc räjp Pilaꞌt lojreni:
\p ―¿Xhiniꞌc xhet laati bejnni?
\p Dxejcti laareni rbedxaꞌrureni:
\p ―¡Bacuaani lo crujz!
\p
\v 15 Basḻaati Pilaꞌt Barrabás, saꞌcsi rlajzni nuspaani lajz rebeṉxhidaal. Che gulujx gunibee Pilaꞌt, bia Jesús. Bateedti Pilaꞌt Jesús loj rexsoldaadni, te xcajni loj crujz.
\p
\v 16 Dxejc huinä rexsoldaadni Jesús neṉ Pretoor, yuꞌ cadro rujnreni yäḻguxhtis, roꞌc batojpreni guiraa resaꞌreni.
\v 17 Dxejcti bashuajcwreni Jesús te lad moraad, bencheereni te coroṉ guejch basäḻreni yejcni.
\v 18 Guslogajc caguxhi näjrenini, caniireni lojni:
\p ―¡Coḻguiliäꞌp xpalaꞌn ṟeii xten rexpejṉ Israel!
\p
\v 19 Batiäjlreni te yabixhijḻ yejcni, batiobxhejnreni lojni, luxh guzuxhijbreni te rajṉrenini.
\v 20 Che gulujx basacsíreni Jesús, gulääreni lad moraad ni najcwni, sas bashuajcwrenini xhajbpacni. Gulägajcreni Jesús te cuaarenini lo crujz.
\s Bacuaareni Jesús loj crujz
\r (Mt. 27:32‑44; Lc. 23:26‑43; Jn. 19:17‑27)
\p
\v 21 Te niguii ni laa Simón, ni siääd Cirene, sadejd roꞌc, bazajni lo nejz. Niguiire najc xtad Alejandro näjza Rufo. Che sadejdni nejzga, la fuerz basguurenini xcrujz Jesús.
\p
\v 22 Dxejcti huinäreni Jesús cadro laa Gólgota, nani säloj: dan Calabeer.
\v 23 Roꞌc badeedreni lo Jesús bin nani nuꞌch mir lojni, dxejc laani naaddini niäꞌni binga.
\v 24 Che gulujxti bacuaareni Jesús loj crujz, gudzujtreni yejc rexhajbni, te don xhiniꞌc xcaꞌ tejgareni.
\p
\v 25 Agujc choṉ oṟ gulejn gubijdx che bacuaareni Jesús lo crujz.
\v 26 Letreer cadro bacuaareni xtojḻni scree bejnrenini: “R̲eii xten rexpejṉ Israel.”
\v 27 Bacuaazareni lo stiop crujz tiop gubaan, tejni xladbee Jesús, xtee xladbäjgwni.
\v 28 Dxejc guzojb diidx ni caj loj guijtz nani rnii: “Loj rebeṉguijdx bigabni.”
\p
\v 29 Luxh renani sadejd nejzga guniyajreni Jesús, cagusniibreni yejcreni, räjpreni lojni:
\p ―¡Jaa! Luj nutiejxhlu guidoo luxh choṉtis dxej niunchesacluni.
\v 30 N̲aj basḻaa lagajc luj, biäjt loj crujzga.
\p
\v 31 Näjza rebixhojz ni rnibee, näj rebejṉ ni ruluii leii, baxhiznärenini, räjp loj saꞌreni:
\p ―Steꞌca bejṉ rusḻaani, xhoxh digacdi gusḻaani lagajc laani.
\v 32 N̲aj sujiäjt Cristre, ṟeii xten rexpejṉ Israel, lo crujz te guihuiinu, te chalilaaznu.
\p Näj regubaan ni caj lo crujz guniyajzareni Jesús.
\s Xcäḻgujt Jesús
\r (Mt. 27:45‑56; Lc. 23:44‑49; Jn. 19:28‑30)
\p
\v 33 Che gojḻ läidxej, bicäjy siꞌcti choṉ oṟ.
\v 34 Che gudejd choṉ oṟga, guredxaꞌ Jesús dipro, räjpni con xtiidxni:
\p ―Eloi, Eloi, ¿lama sabactani? ―dee säloj: Xtiozä, Xtiozä, ¿xhicuent gulälazlu narä?
\p
\v 35 Biejn diajg gaii bejṉ ni sugaꞌ roꞌc räjpni siꞌc, dxejc räjpreni:
\p ―Coḻcuadiajg, Elías cabejdxni.
\p
\v 36 Sas baxuṉ tejni, bahuajdxni te sponj loj binagr. Dxejcru basäḻnini yejc te yabixhijḻ, badeednini loj Jesús te yänini, räbgajcni:
\p ―Coḻgusaan guihuiinu don la siädläjd Elíasni loj crujz.
\p
\v 37 Dxejcru guredxaduxh Jesús, gujttini.
\v 38 Dxejc lajd ni najḻ neṉ guidoro biräjsni, gujcni tiop laꞌ, jiaali lo yujli.
\v 39 Sugaꞌ capitán nani rnibee te gayuu soldaad nez loj Jesús, luxh che bahuiini xho guredxaꞌ Jesús scree näj xho gujtni, räjpni:
\p ―Guliꞌpacni, niguiire najc Xiꞌn Dios.
\p
\v 40 Sugaꞌza gaii gunaa, zijt cadxelojreni. Lojreni yuꞌ Marii Magdaleṉ, näj Marii, xnan Jacob ni najc huinru, näjza José, näjza Salomee.
\v 41 Che guyuꞌ Jesús Galilee birinajl regunaare Jesús, luxh bahuiirenini. Yuꞌza xhidajlru regunaa ni biädnajl Jesús che biäädni Jerusalén.
\s Bigaꞌtz Jesús
\r (Mt. 27:57‑61; Lc. 23:50‑56; Jn. 19:38‑42)
\p
\v 42 Biuꞌ gudxhijṉ, luxh najcni dxe bispr che rusucheereni par sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel.
\v 43 Biääd José ni siääd Arimatea, najcni te rebejṉ ni sajc loj reguxhtis. Näjza laani cabäjzni xcäḻrnibee Dios. Guideb yäḻnabajṉ gunabni tiexh Jesús lo Pilaꞌt.
\v 44 Bidxelo Pilaꞌt alagujt Jesús, sas gurejdxni capitán ni rnibee tej gayuu soldaad, gunabdiidxni lojni la balagujt Jesús.
\v 45 Che räjp capitánga lojni agujt Jesús, dxejc badeed Pilaꞌt tiexh Jesús loj José.
\v 46 Agusii José te bariaad, luxh che gulätni Jesús lo crujz, batejbnini neṉ bariaadga. Dxejc gudixhni Jesús neṉ te biliää ni caj cuäꞌ te guilaj, dxejcru batzugni te guiro roꞌ biliääga.
\v 47 Bahuii Marii Magdaleṉ näj Marii xnan José cadro bigaꞌtz Jesús.
\c 16
\s Huäjz Jesús loj rebeṉgut
\r (Mt. 28:1‑10; Lc. 24:1‑12; Jn. 20:1‑10)
\p
\v 1 Che gudejd sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, Marii Magdaleṉ näj Marii xnan Jacoob näjza Salomee gusii setnejxh te chatääbreni seꞌtga tiexh Jesús.
\v 2 Che biuꞌ xmaan, rsildooru, che calejn gubijdx, biäädreni roꞌ xpaani.
\v 3 Cayäjp loj saꞌreni:
\p ―¿Chu gudzucaj guiroga roꞌ xpaani te jiuꞌnu?
\p
\v 4 Che gudixhlojreni, bahuiireni alagubicaj guijga, luxh najcni te guiroduxh.
\v 5 Che biuꞌreni neṉ biliääga, bahuiireni lo te biꞌn sobgaꞌ ladbee neṉ biliääga. Najcw biꞌnga te ladnol ni najc siool. Dxejc bidxejb regunaaga.
\v 6 Dxejcti räjp biꞌnga lojreni:
\p ―Naꞌc guidxejbtu. Caguiiltu Jesús ni siääd Nazareꞌt, nani cuaj lo crujz. Rutiruni ree. Agubajṉni lo rebeṉgut, coḻtahuii cadro gudixhreni tiejxhni.
\v 7 Coḻchäj, coḻchayeꞌtz lo rexpejṉpacni, loj Pedr, ganidla Jesús guidzujṉ Galilee, dxejcti guidzujṉtu. Roꞌc fiitu lojni, siꞌcni guniini lojtu.
\p
\v 8 Biriitireni roꞌ biliääga, racsejslireni saꞌcsi cadxejbreni. Rut lojdi guniidireni saꞌcsi cadebduxhreni.
\s Baluiloj Jesús loj Marii Magdaleṉ
\r (Jn. 20:11‑18)
\p
\v 9 Gubajṉ Jesús loj rebeṉgut rsildooru che biuꞌ xmaan. Baluilojni galoo loj Marii Magdaleṉ, nani agacgulääni gajdz beṉdxab neṉ lastooni.
\v 10 Dxejcti huij Marii Magdaleṉ, huiyeꞌtzni loj renani cuansanäj Jesús, renani cayac-huin lajzni, cayoonreni.
\v 11 Che biejn diajgreni ahuäzsac Jesús lo rebeṉgut, luxh Marii abahuii lojni, di lajzreni nilii.
\s Baluiloj Jesús loj tiop xpejṉpacni
\r (Lc. 24:13‑35)
\p
\v 12 Steꞌca najc Jesús baluilojni loj tioꞌp renani sasaj sääreni lo nejz.
\v 13 Dxejcti gubiꞌreni, huiyeꞌtzreni loj sgaiiga, luxh nicla xtidx reniꞌc di lajzreni nilii.
\s Baxhaḻ Jesús repost
\r (Mt. 28:16‑20; Lc. 24:36‑49; Jn. 20:19‑23)
\p
\v 14 Lult baluilojni loj guitzubiteebreni che sobgaꞌreni lo mex. Gudidxaꞌ Jesús lojreni, saꞌcsi di lajzreni nilii luxh guyaa lajzreni. Di lajzreni nilii xtidx renani bahuii loj Jesús che gubaṉgajcni loj rebeṉgut.
\v 15 Räjp Jesús lojreni:
\p ―Coḻchäj guideb lo guedxliuj, coḻnii xtidx Dios lo guiraa rebejṉ.
\v 16 Nani chalilajz luxh tiobnisni, siḻiaani loj dojḻ; biäda nani di lajzni chalii sinijtni lo dojḻ.
\v 17 Niluxh remilagwre jiannäj renani chalilajz: sibääreni beṉdxab xcuentä; siniireni steꞌca diidx;
\v 18 guiniaazreni bäḻ con ṉaareni; masque yäreni xhicos ni ruguꞌt bejṉ, xhet gacdireni; susujreni ṉaareni yejc rebeṉracxhuu luxh siajc rebeṉracxhuu.
\s Huäꞌp Jesús xhaguibaa
\r (Lc. 24:50‑53)
\p
\v 19 Gulujxti gunii Dad Jesús siꞌc lojreni. Dxejc huäjsni sääni xhaguibaa. Roꞌc huicueni cuäꞌ Dios ladbee.
\v 20 Dxejcti laareni bireꞌchreni, guniireni xtidx Dios guiranejz. Lagajc Dadga gucnäjreni, bejnni milagwr te gucbee bejṉ laapac xtidx Dios ni caniireni. Sugacni siꞌc.
