\id ACT
\h Hechos
\toc1 Hechos
\mt Redzuun Rexpejṉ Dios
\c 1
\s Siääd Sprit Dxan xten Dios te cuääzni neṉ lastootu
\p
\v 1 Xamigwä Teófilo, abacuaä lojlu xcuent guiraa recos nani bejn Jesucrist näjza nani baluii Jesucrist, che guslojlini,
\v 2 hasta dxejli ni huäjsni xhaguibaa. Gunibexgaani xhiniꞌc gun renani guleni gac xpejṉpacni. Sprit Dxan xten Dios baluii Jesucrist xhi guiniini lojreni.
\v 3 Gudejd Jesucrist trabajwduxh, dxejcti gujtni. Dxejc gubaṉsacni lo rebeṉgut, baluilojni lo rexpejṉpacni. Tiuu dxej baluilojni loj rexpejṉpacni balti huält te gacbeereni agubaṉsacni. Guniizani lojreni xcuent xcäḻrnibee Dios.
\p
\v 4 Che gudejd tiuu dxejga, batojp Jesucrist rexpejṉpacni, gunibeeni naꞌc guiriireni guedx Jerusalén, cuääzreni jiääd Sprit Dxan xten Dios nani aguniipac Dios jiääd. Räjpni:
\p ―Dee abiejn diajgtu guniä́ lojtu.
\v 5 Juan batiobnis con nis, luxh ṉaj guxii dxej cayäädx dxejcru siääd Sprit Dxan xten Dios te cuääzni neṉ lastootu. Siꞌc guirobnistu ―räjpni.
\s Huäjs Jesucrist siini xhaguibaa
\p
\v 6 Lagajc dxejc che abidojpreni loj Jesucrist, gunabdiidxreni lojni:
\p ―¿La ṉaj gudedsaclu yäḻrnibee lo rexpejṉ Israel, ä?
\p
\v 7 Dxejcti räjp Jesucrist loj rexpejṉpacni:
\p ―Di riäjḻ gacbeetu xcuent redxej näjza retiemp nani abasobxgaa Dios con xcäḻrnibeeni.
\v 8 Laꞌtu sicaꞌtu yäḻrnibee che abiääd Sprit Dxan xten Dios neṉ lastootu. Dxejc chatieꞌchtu xtidxä näjza rextzunä neṉ guedx Jerusalén, neṉ guiraa reguedx Judea, neṉ guiraa reguedx Samaria, näjza neṉ guideb guedxliuj ―räjpni.
\p
\v 9 Gulujxtis gunii Jesucrist rediidxga, luxh laḻni cahuii rebejṉ lojni huäjsni xhaguibaa, saꞌcsi gurejdx Diosni. Dxejc biääd te za, biuꞌni neṉ zaga. Roꞌcti diru rebejṉ nuhuii lojni.
\v 10 Laḻni cadxelodxi rebejṉ xhaguibaa cadro gunitloj Jesucrist, tiop angl xten Dios ni najcw ladnol sugaꞌ gajxh cadro sugaꞌreni.
\v 11 Dxejc räjp reangl loj rebejṉ:
\p ―¿Xhi rajctu beṉ Galilee? ¿Xhicuent cadxelojtu xhaguibaa? Abahuiitu xho huäjs Jesucrist siini xhaguibaa. Lagajc siꞌc guibisacni ―räjpreni.
\s Gulereni Matías ni najc apostcoob
\p
\v 12 Dxejc birii rebejṉ yejc dajneꞌ ni laa Dan Oliib, siireni guedx Jerusalén. Dan Oliib sugaꞌ gajxh Jerusalén. Gusajrenini siꞌcni rnii leii sajc sareni dxej ni rusilajzreni.
\v 13 Che biuꞌreni Jerusalén, bidzujṉreni roꞌ yuꞌ cadro rbäzlaareni. Yuꞌga najc jiaa yejc stee yuꞌ. Roꞌc rbäzlaa Pedr näjza Jacoob, Juan, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, Jacoob xiꞌn Alfeo, Simón nani laaza Zelote, näjza Judas bejtz Jacoob.
\v 14 Roꞌc yuꞌ guiraareni näjza regunaa näjza Marii xnan Jesucrist näjza rebetzhuin Jesucrist. Cabejdx, canabreni loj Dios; tejsi najc xhigab xten guiraareni.
\p
\v 15 Nadxagsaꞌ te gayuu gajḻ bejṉ. Dxejcti huisulii Pedr galäiireni, räjpni loj rebejṉ:
\p
\v 16 ―Caniä lojtu, resaꞌä, nanabpac soob xtidx Sprit Dxan xten Dios ni bacuaa toDavid lo guijtz xcuent Judas, nani batoꞌ Jesucrist loj renani gunaazni.
\v 17 Gujc Judas saꞌnu, bejnzani lagajc dzuun ni biennu.
\v 18 Cuaꞌ Judas meel ni badeedreni lojni che batoꞌni Jesucrist. Che gulujx bejnni dzunguijdx ni bejnni, badedsacni meel lojreni. Gusiireni te laꞌ yuj. Dxejcti lagajc Judas basäḻ duu guejnni, guzäbnajḻni lo bej, gujtni. Gusaguijni, dxejcti biräjs xqueꞌni birii guiraa reziini.
\v 19 Che biejn diajg rebejṉ Jerusalén siꞌc, gulälajreni yujre Acéldama, ni säloj yurejn.
\v 20 Neṉ guijtz ni ḻaa Salmos abacuaa toDavid rediidxre:
\q Sujianxteb rolijzni;
\q naꞌc cuääzru bejṉ rolijzni;
\m näjza:
\q Suxcaꞌza steꞌca niguii xtzuunni.
\m
\v 21 N̲aj nanab cuenu stee niguii ―räjp Pedr―. Nanab gacni tej ni gusanäj nuunu guideb redxej ni guyunäj Jesucrist nuunu,
\v 22 dxejli ni gusloj batiobnis Juan hasta dxej ni huäjs Jesucrist xhaguibaa. Te gacnäj niguiire nuunu gusuleꞌnu diidx gubaṉsacpac Jesucrist lo rebeṉgut.
\p
\v 23 Dxejc gulääreni tiop niguii lojreni, tejni laa José Barsabás ni rbälajreni Justo, steeni laa Matías.
\v 24 Gurejdx, gunabreni lo Dios, räjpreni:
\p ―Dad, Dios, ni racbee lastoo guiraa rebejṉ, baluii loonu con ni najc niguii ni agulelu loj guiroꞌp niguiire,
\v 25 te jiuꞌni lo dzuun näjza lo yäḻapost ni basaꞌn Judas cheni sääni garenca nejz ―räjpreni.
\p
\v 26 Dxejcti gudzujtreni daad te gulereni lo guiroꞌpreni. Che biajb daad, gulereni Matías. Dxejc bigabnäj Matías stzubiteeb reapost te gujcreni tzubitioꞌp apost.
\c 2
\s Biääd Sprit Dxan xten Dios
\p
\v 1 Che bidzujṉ dxej ni rajc lanij xten Pentecostés,
treꞌ guiraareni tejsi lajt neṉ te yuꞌ,
\v 2 chela gusloj cayubej xhaguibaa siꞌc te beroduxh,
bachajni guideb neṉ yuꞌ cadro sugaꞌreni.
\v 3 Dxejc bahuiireni astoo carechxteb xhidajl baleꞌ
casanij rebajlga yejc tejga reni sojb roꞌc.
\v 4 Biuꞌti Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoo guiragajcreni.
Dxejc gusloj caniireni garen-garen didxsaj siꞌctisni
badeed Sprit Dxan xten Dios guiniireni.
\p
\v 5 Neṉ redxejga, xhidajl rexpejṉ Israel ni sasanäjpac
xtidx Dios bidzujṉ guedx Jerusalén. Xhidajl lajt biriireni
siäädreni.
\v 6 Che biejn diajgreni guyubej beduxhga, bidojp rebeṉ
xhidaalga, bachaag saꞌreni. Rdxeloduxh rebeṉ xhidalga
saꞌcsi cayejn diajgreni canii reapost xtidxsajpac cade
tejreni.
\v 7 Cadxelojreni räjpreni:
\p ―¡Bahuilaare! ¿La et beṉ Galileedi renani canii, ä?
\v 8 ¿Xhoxh riejn diajgnu caniireni xtiidxpacnu siꞌctis
ni rniinu laadxnu, ä?
\v 9 Najcnu beṉ nacióṉ Partia, beṉ nacióṉ Media, beṉ región
Elam, beṉ Mesopotamia, beṉ Judea, beṉ estad Capadocia, beṉ
región Ponto, näjza beṉ Asia.
\v 10 Najczanu beṉ distrit Frigia, beṉ estad Panfilia,
beṉ nacióṉ Egipto, näjza bejṉ ni siääd stelaad Cirene,
te estad neṉ Africa. Loj rebejṉ ni siääd Roma yuꞌ reni
najc xpejṉ Israel, yuꞌza reni bazuxhijb lo Dios saꞌcsi
rililajzreni siꞌcni rililajz rexpejṉ Israel.
\v 11 Yuꞌza beṉ Creta. Yuꞌza beṉ nacióṉ Arabia. Guiragajcnu
riejn diajgnu caniireni xtiidxpacnu siꞌctis ni rniinu
laadxnu. Caniireni loonu xcuent recosroduxh ni cayujn
Dios.
\p
\v 12 Bidxeloduxh rebeṉ xhidaalga, dijiejṉ xhi xhigab
gunreni. Räjpreni lo saꞌreni:
\p ―¿Xhi säloj dee?
\p
\v 13 Dxejcti guyuꞌ rebejṉ ni baxhiznäjreni, räjpreni:
\p ―Agusojz redee.
\s Gunii Pedr loj rebejṉ
\p
\v 14 Dxejcti gusulii Pedr näjza tzubiteeb saꞌni, guredxaꞌni
guniini lo rebeṉ xhidaalga:
\p ―Guejbtu, rexpejṉ Israel, nani rbäjz distrit Judea näjza
guedx Jerusalén. Coḻcuadiajg diidx nani guiniä.
\v 15 Xhet sojzdinu siꞌcni cayujntu xhigab. Rsilru ṉaj,
entis gojl rcagaa.
\v 16 Dxejc scree gunii Joel che guniini xtidx Dios
agujc xchero.
\v 17 Räjp Dios:
\q Sidzujṉ dxej che guxhaḻä Xsprit Dxanä cuääzni neṉ lastoo
guiraa rebejṉ.
\q Rexingaantu näjza rexindxaꞌptu sinii xtidxä xcuent
recos ni gajd gac.
\q Rexiꞌntu sinixcaḻ,
\q rextadgoldootu suluiloj bacaḻ recos nani guluiä lojreni.
\q
\v 18 Guxhaḻä Xsprit Dxanä loj guiraa reni siädnajl narä.
\q Siniireni rediidx ni gudedä lojreni xcuent recos nani
gajd gac.
\q
\v 19 Suluiä lojtu balti senro xhaguibaa näjza lo guedxliuj.
\q Resenro ni gac najc rejn con guiboo, luxh guxh sireꞌ
siꞌc te za.
\q
\v 20 Sicäjy loj gubijdx, sajc bäii siꞌc rejn.
\q Sajc guiraa recosre,
\q dxejcru sidzujṉ dxeduxh che jiälsacä narä, Dios.
\q
\v 21 Dxejc guiraa rebejṉ nani cueedx guiniab gacnäj Diosreni,
reniꞌc siḻiaa lo dojḻ.
\p
\v 22 Räjp Pedr lojreni:
\p ―Rexpejṉ Israel, coḻcuadiajg xtidxä. Dios baluii Jesucrist,
beṉ Nazareꞌt, lojtu por recosro, remilagwr, reseen nani
bejnni nez lojtu. Lagajc Dios badeed yäḻrnibee loj Jesucrist
te bejnni redzunroga. Laꞌtu nancheetu dee.
\v 23 Galooli ananchee Dios xhi guntu loj Jesucrist
Xiꞌnni. Basaanza Dios bateedtu Jesucrist ladzṉaa rebeṉguijdx
te bacuaareni Jesucrist lo crujz te baguꞌtrenini.
\v 24 Baspaṉsac Dios Jesucrist, basḻaa Diosni ladzṉaa
yäḻgujt, saꞌcsi di niajcdi nicaꞌ yäḻgujtni par tejpas,
saꞌcsi laani rnibee lo yäḻgujt.
\v 25 Che gubaṉsac Jesucrist, guzojb diidx ni bacuaa
David lo guijtz xcuent Jesucrist. Räjp David lo Dios:
\q Guira dxej ruhuiä lojlu, Dios.
\q Sugaꞌlu xladbeä cayacnäjlu narä te di guidxejb lastoä.
\q
\v 26 Niꞌcni bibalajz lastoä, guniäza lojlu lacti rbaa
lazä.
\q Rbalazä saꞌcsi suhuiilu narä che guetä.
\q
\v 27 Dizalu gusaan jiaꞌn xaimä neṉ baa.
\q Dizalu gusaan gudx tiejxh xiꞌnlu nani sanälajzlu.
\q
\v 28 Abaluiilu loä xho guibaṉä par tejpas.
\q Sibalazduxhä saꞌcsi guibaṉnää́ luj,
\m siꞌc räjp David xcuent Jesucrist.
\p
\v 29 Räjp Pedr:
\p ―Guyasi guiniä lojtu agujc xchero gujt David. Aguyutzuꞌtzni
neṉ baa. Sajc guihuiinu baa cadro bigaꞌtz David.
\v 30 Gunii David xtidx Dios. Che nabajṉli David biaꞌn
diidx gudeed Dios te xajgni ni guirilaj Crist, luxh laani
gacni ṟeii siꞌcni gujc David.
\v 31 Saꞌcsi baluixgaa Dios recosre lo David, niꞌc räjp
David sibaṉsac Crist lo rebeṉgut saꞌcsi di Dios gusaan
jiaꞌn xaimni neṉ baa, dizani gusaan gudx tiejxhni.
\v 32 Guläs Dios Jesucrist lo rebeṉgut. Nuure bahuiloonuni,
najcnu testiigw gubaṉsacni lo rebeṉgut.
\v 33 Gurejdx Dios Jesucrist. N̲aj nabajṉ Jesucrist xhaguibaa,
nabejni xladbee Dios roꞌc canibeeni. Badeed Dios Xsprit
Dxanni loj Jesucrist siꞌcni biaꞌn diidx. N̲aj abaxhaḻ
Jesucrist Sprit Dxan lo guedxliuj. Jesucrist cayujn
guiraꞌti nani cahuiitu, nani cayejn diajgtu nadxej.
\v 34 Di David nij xhaguibaa, saꞌcsi lagajc David räjp:
\q Gunii Dios lo Dad nani rnibee loä: “Gurej xladbeä
\q
\v 35 che guidzujṉli dxej gudzugä guiraa reni rdxeꞌch
lojlu te gacbeereni luj rnibeelu guiraꞌti.”
\p
\v 36 ’Rniliä́pac lojtu ―räjp Pedr―. Laꞌtu bacuaatu Jesús
lo crujz. Niꞌcni, coḻgacbee, guiraatu xpeṉ Israel, abejn
Dios gac Jesúsre Dad nani rnibee loonu.
\p
\v 37 Che biejn diajgreni laareni bacuaareni Jesús lo
crujz, guc-huinduxh lajzreni. Räjpreni lo Pedr näjza lo
reapost ni sugaꞌ roꞌc:
\p ―Aiilu, resaꞌnu, ¿xhiniꞌc jiennu ṉaj?
\p
\v 38 Dxejcti räjp Pedr lojreni:
\p ―Coḻgusiech lajztu, coḻguirobnisza, saꞌcsi niꞌc najc
te seen rlajztu chanajltu Jesucrist, te siꞌc jia xtojḻtu.
Dxejc suniidx Dios Sprit Dxan cuääz neṉ lastootu.
\v 39 Siꞌc rlajz Dios guniidx Xsprit Dxanni lojtu näjza
loj rexiꞌntu, näjza lo rebejṉ ni rbäjz zijtru, näjza loj
guiragajc rebejṉ nani cueedxni ―siꞌc gunii Pedr lo rexpejṉ
Israel.
\p
\v 40 Dxejcru gunii Pedr xhidajlru diidx, balijdxni rebejṉ:
\p ―Coḻguirii loj rebeṉ latsiaj ni reꞌ lo guedxliuj ṉaj,
te ḻaatu lo dojḻ.
\p
\v 41 Xhidajlreni huililajz rediidxga. Dxejcti gurobnisreni
saꞌcsi huililajzreni xtidx Dios. Lagajc dxejga huililajz
siꞌcti choṉ miḻ bejṉ.
\v 42 Sanuutis rusoobreni diidx ni baluii reapost, bibalazduxhreni
saꞌcsi bidxaag saꞌreni con rexpejṉ Jesucrist, gudaunäj
saꞌreni siꞌc gudaunäj Jesucrist rexpejṉpacni, bidojpreni
tejsi lajt te guniireni lo Dios.
\s Xho gubajṉ rexpejṉ Jesucrist galoo
\p
\v 43 Bidxeloduxh guiraa rebejṉ luxh bejn reapost redzunro,
remilagwr.
\v 44 Bichaag saꞌ renani huililajz xtidx Dios. Bachagsaꞌreni
xhixtenreni te tejsi gojpreni guiraa xhixtenreni.
\v 45 Batoꞌreni xhixtenreni, dxejcti badeedreni meel
lo saꞌreni siꞌctis ni caquiin chutis tejreni.
\v 46 Guixe-guixee bidojpreni neṉ guidoro xten Israel.
Tejsi najc rexhigabreni. Gudaunäj saꞌreni rolijz cadetejreni,
guiraareni bibalaznäduxh saꞌreni.
\v 47 Guläꞌpreni xpalaꞌn Dios. Guiraa rebejṉ gunii rexpejṉ
Jesucrist najc beṉsaꞌc. Guixe-guixee batieꞌ Dios xhidajlru
bejṉ nani rililajz xtiidxni, badzucajni rextojḻreni, dxejc
bachaagreni lo rexpejṉ Jesucrist.
\c 3
\s Biajc niguii nani racxhuu niꞌni
\p
\v 1 Guyuꞌ te dxej sää Pedr näjza Juan nez loj guidoro
siꞌcti rcachoṉ gudxej.
\v 2 Guyuꞌ te niguii nani racxhuu niꞌni, digacdi sani
che gojllini. Guixe-guixee rileꞌc bejṉ niguiiga roꞌ puertroga
xten guidoro. Puertroga laa Sacrú. Roꞌc rbejni rniabni
gojn lojreni riuꞌ guidoo.
\v 3 Che bahuiini agojl jiuꞌ Pedr näjza Juan neṉ guidoroga,
gunabni te gojn lojreni.
\v 4 Dxejcti bahuii Pedr näjza Juan lojni. Räjp Pedr
lojni:
\p ―¡Bahuii loonu!
\p
\v 5 Che biejn diajg niguiiga xtidx Pedr, bahuiini lojreni
saꞌcsi naani sudeedreni meel lojni.
\p
\v 6 Räjp Pedr lojni:
\p ―Xhetliidi meeldi rapä, nani rapätis sunidxä lojlu.
Xcuent xcäḻrnibee Jesucrist, beṉ Nazareꞌt, rniä lojlu:
¡Gusulii! ¡Gusaj! ―räjpni.
\p
\v 7 Dxejcti gunaaz Pedr ṉaani, guläsnini. Biligajc niꞌni,
gusutijp niꞌni.
\v 8 Huisuyäḻni, gusajni. Biunäjni Pedr näjza Juan neṉ
guidoro. Rsiajni, rtiäsni, caläꞌpni xpalaꞌn Dios.
\v 9 Bahuii xhidajl bejṉ lojni neṉ guidoro, rsiajni, caläꞌpzani
xpalaꞌn Dios.
\v 10 Biembeereni laa niguii ni rbej roꞌ puertro xten
guidoro, rniabni gojn. Guiraareni bidxeloduxhreni bahuiireni
xhi gusajc niguii ni gucxhuu niꞌni.
\s Baluii Pedr xtidx Dios neṉ cordoor xten guidoro
\p
\v 11 Roꞌ guidoroga yuꞌ te cordoor ni laa Cordoor xten
Salomón. Roꞌc sugaꞌ Pedr näjza Juan, naztzuꞌtz niguiiga
ṉaareni. Ruxuṉ guiraa rebejṉ bidzujṉ neṉ cordoorga.
Bidxelojreni saꞌcsi arsiaj niguii ni gucxhuu niꞌni.
\v 12 Che bahuii Pedr lo rebejṉ räjpni lojreni:
\p ―¿Xhicuent rdxeloj guejbtu, rexpejṉ Israel? Pet naatu
nuure basiajcnu niꞌ niguiire. Xhet nuudire basiajcnu
niꞌni. Xcuent xcäḻrnibee Jesucrist biajc niꞌ niguiire.
\v 13 Xtiooznu, ni najc Xtiooz toxtadgoldoonu Abram, toxtadgoldoonu
Isaac, näjza toxtadgoldoonu Jacoob, lagajc Diosga abadeed
yäḻrnibee loj Xiꞌnni Jesús. Niluxh laꞌtu bateedtuni
ladzṉaa reguxhtis. Che rlajz Pilaꞌt ni rnibee nusḻaa
Jesucrist, ditu nicäjb niriini, alga guniyajtuni nez loj
Pilaꞌt.
\v 14 Niluxh laꞌtu baṟoꞌntu Xiꞌn Dxan xten Dios nani
rujn ganax dzunsaꞌc. Alga gunabtu birii te niguii nani
baguꞌt bejṉ.
\v 15 Jesucrist rudeed yäḻnabajṉ, luxh laꞌtu gunabtu
bacuaareni Jesucrist lo crujz. Gulässac Dios Jesucrist
lo rebeṉgut. Bahuiloonu nabajṉ Jesucrist, najcnu testiigw
gubaṉsac Jesucrist lo rebeṉgut.
\v 16 Cahuiitu loj niguiire nani gucxhuu niꞌni, luxh
rumbeetuni. Xcäḻrnibee Jesucrist abasiajc niguiire, saꞌcsi
huililajzni. Saꞌcsi huililajznu xtidx Jesucrist, niꞌc
biajcni te najcni siꞌcni rhuiituni ṉaj.
\p
\v 17 ’Rexpejṉ Israel, narä nanä diꞌtu niacbee, diza rexcuxhtistu
niacbee laa Xindxan xten Dios ni bacuaatu lo crujz.
\v 18 Scree gujc te guzojb xtidx Dios ni cuaj lo guijtz
agujc xchero. Diidxre bacuaa reniguii ni gunii xtidx
Dios, Crist xten Dios sidejd trabajwduxh.
\v 19 Niꞌcni coḻsiechlajztu, coḻguibiꞌ loj Dios te guibicaj
xtojḻtu. Dxejc susiälyuj Dios lastootu, sujnni gac nacoob
guiraꞌti, siꞌcni biaꞌn diidx gacni.
\v 20 Lojtu suxhaḻza Dios Jesucrist nani rnibee, nani
aguleni galooli.
\v 21 N̲aj nungäjḻ jiaꞌn Jesucrist xhaguibaa dxejli guscoob
Dios guiralii recos siꞌcni biaꞌn diidx gac, siꞌcni gunii
Dios lo reniguii nani gunii xtiidxni lo retoxtadgoldootu
agujc xchero.
\v 22 Scree gunii toMoisés lo retoxtadgoldoonu, räjpni:
“Xtadnu Dios suxhaḻ te niguii saꞌ narä nani cueni lo
resaꞌtu. Siniini xtidx Dios. Coḻgusobdiajg guiralii
diidx nani guiniini lojtu.
\v 23 Renani di gusoob rextiidxni, sinitlojreni, direni
gac rexpejṉ Dios.”
\p
\v 24 Räjpza Pedr:
\p ―Sigajcza agunii guiralii reniguii nani gunii xtidx
Dios. Siꞌc agunixgaa toSamuel, näjza guiraa reniguii
ni siädnajlni, xcuent recos ni cayajc neṉ redxejre.
\v 25 Laꞌtu najc xajg reniguii ni gunii xtidx Dios.
Laꞌtu biannäjtu diidx nani gunii Dios loj retoxtadgoldoonu.
Biaꞌn diidx, räjp Dios loj toxtadgoldoonu Abram: “Jiädjiajl
te xajglu ni guspalazduxh rebeṉ guedxliuj, saꞌcsi susḻaanireni
lo dojḻ.”
\v 26 Dxejcti ganiddoo lojtu baxhaḻ Dios Jesucrist te
guibaa lajztu che gusiejch lajztu, te naꞌcru guntu dojḻ
―räjp Pedr.
\c 4
\s Baluii Pedr näj Juan xtidx Dios loj reguxhtis
\p
\v 1 Laḻ ni caniireni lo rebejṉ, roꞌc bidzujṉ rebixhojz xten Israel näjza nani rnibee lo resoldaad xten guidoro näjza resaduceos.
\v 2 Bidxeꞌchduxhreni saꞌcsi cagulijdxreni rebejṉ, cayäjpreni:
\p ―Sibaṉsac rebejṉ lo rebeṉgut saꞌcsi gubaṉsac Jesucrist lo rebeṉgut.
\p
\v 3 Gunaaz reguxhtisreni, biäureni saꞌcsi agudxej luxh abiäu jusgaad. Neṉ latzguiib barareni yääl.
\v 4 Xhidajḻ reni biejn diajg xtiidxreni huililajz xtidx Dios. Siꞌcti gaii mil niguii huililajz xtidx Dios.
\p
\v 5 Che bara yääl, bachaag saꞌ guiraa rebeṉgool, renani rnibee guedx Jerusalén, näjza rebejṉ ni ruluii leii,
\v 6 näjza Anás ni rnibee guiraa rebixhojz, näjza xpagojzni ni laa Caifás, näjza Juan, näjza Alejandro, näjza guiraa reniguii ni najc saꞌ rebixhozro ni rnibee.
\v 7 Gunibeereni biääd Pedr näjza Juan gusuj galäiireni te gunabdiidxreni lojreni:
\p ―¿Chu xcäḻrnibee rajptu? ¿Chu laj basäꞌttu te basiajctu niguiire?
\p
\v 8 Dxejcti saꞌcsi cayu Pedr diidx ni canii Sprit Dxan xten Dios neṉ lastooni, räjpni lojreni:
\p ―Caniä lo guejbtu, reguxhtis näjza rebeṉgool xten rexpejṉ Israel,
\v 9 palga canabdiidxtu xhicuent gucnäjnu niguii nani gucxhuu niꞌni, palga canabdiidxtu xho basiajcnu niguiiga,
\v 10 gusuleꞌnu xcuent dee te gacbeetu te gacbeeza guiraa rexpejṉ Israel. Xtidx Jesucrist najc yäḻrnibeduxh. Diidxga abasiajc niꞌ niguiire, xhet rajcdini sugaꞌni nez lojtu. Laꞌtu abacuaatu Jesucrist lo crujz, niluxh Dios guläsni lo rebeṉgut.
\v 11 Diꞌtu ninälajz xtidx Jesucrist. Laani najc siꞌc te guij nani rbäcajtu che runcheetu te yuꞌ. Per Dios abejn najc Jesucrist siꞌc guij nani maazru nacsaꞌc, nani guyuꞌ squiin xte yuꞌ.
\v 12 Xtebtis Jesucrist rusḻaa bejṉ lo dojḻ, ruti stee bejṉ lo guedxliuj nani baxhaḻ Dios te gusḻaani bejṉ lo dojḻ ―siꞌc räjp Pedr.
\p
\v 13 Che biejn diajgreni xtidx Pedr, bidxelojreni saꞌcsi di Pedr näjza Juan guidxejb, dizareni guitujy. Dxejcti räjp rebixhojz ni sajcru lo saꞌreni:
\p ―Direni ganduxh guijtz, bejṉtisreni.
\p Dxejcti gucbeereni gusanäj redee Jesucrist, lojni bisieedreni.
\v 14 Bahuiiza rebixhojz lo niguii ni abiajc niꞌni, suganäjni guiroꞌpreni. Roꞌcti xhetru gujcdi gunii rebixhojz saꞌcsi laaca bejnreni.
\v 15 Dxejcti gunibee rebixhojz birii guidxojnreni telaad te bij rebixhojz diidx ensilaareni.
\v 16 Räjpreni lo saꞌreni:
\p ―¿Xhi jiennäänu reniguiire? Guiraa rebeṉ Jerusalén anajn xcuent dzunroduxhre ni cayujnreni. Digacdi gucuatzlaaznuni.
\v 17 Per te di guireꞌch xtidx Jesucrist steꞌca guejdx, doꞌo gulijdxnu guidxojnreni te naꞌc guiniirureni xtidx Jesucrist steꞌca guejdx.
\p
\v 18 Huixisac rebixhojzreni. Dxejcti räjpreni lojreni:
\p ―Naꞌc guluirutu xtidx Jesucrist, naꞌcru guiniitu xtiidxni.
\p
\v 19 Dxejc gunii Pedr näjza Juan, räjpreni lojreni:
\p ―¿Coḻguinii loonu chu xtiidx sajcru guicuadiaagnu? ¿Xtiidx laꞌtu, o xtiidx Dios?
\v 20 Digacdi gusäunu roꞌnu. Nanabpac gusuleꞌnu diidx xcuent recos nani abahuiinu näjza rediidx ni abiejn diajgnu.
\p
\v 21 Balidxsac rebixhojzreni te naꞌcru guiniireni xtidx Jesucrist. Dxejc basḻaa rebixhojz guiroꞌpreni, saꞌcsi xhetru niajcdi niujnreni lo Pedr näjza Juan, saꞌcsi canii rebejṉ bejnreni te dzunsaꞌc. Xhidajl rebejṉ guläꞌpza xpalaꞌn Dios saꞌcsi bahuiireni xhiniꞌc gujc roꞌc.
\v 22 Saꞌcsi niguii ni basiajcreni xcuent yälmilagwr agudejdni tiuu ijz.
\s Guredx-gunab rexpejṉ Jesucrist lo Dios
\p
\v 23 Che basḻaa rebixhojz guiroꞌpreni, gubiꞌreni lo saꞌreni ni najc rexpejṉ Jesucrist. Bijreni diidx guiraa ni gunii reguxhtis xten rebixhojz näjza rebeṉgool lojreni.
\v 24 Che biejn diajg rexpejṉ Jesucrist xtiidxreni, tejtis xhigab bejnreni guredx-gunabreni lo Dios, räjpreni:
\p ―Xtadnu Dios, nani benchee xhaguibaa näjza guedxliuj näjza nisdoo näjza guiraꞌti ni yuꞌ lojreni, neṉreni,
\v 25 nani bejn basoob toDavid xtidx Sprit Dxan te bacuaani xtiidxlu, räjpni:
\q ¿Xhicuent guyuduxh rebeṉ guedxliuj yärsiaꞌ?
\q ¿Xhicuent bejn rexpejṉ Israel xhigab ni xhet sajcdi?
\q
\v 26 Bidxagsaꞌ reṟeii lo guedxliuj näjza reguxhtis xten reguejdx te gudxojnreni xtzun Dios näjza xten Dad Crist nani baxhaḻ Dios,
\m siꞌc gunii toDavid.
\p
\v 27 ’Aguzojb diidxre, saꞌcsi lo guejdxre bidxagsaꞌ Herodes näjza Poncio Pilaꞌt näjza rexpejṉ Israel näjza rebeṉzijt nani di gac xpejṉ Israel. Bidxechnäjreni Xiꞌnlu nani najc Crist ni baxhaḻlu.
\v 28 N̲aj abejnreni dzunguijdx siꞌcni galooli guniilu gac.
\v 29 N̲aj Guejblu Xtiosnu, bahuii xho cagusacsíreni nuure, gucnäj nuure te gutiplaaznu, te naꞌc guidxeebnu guiniinu xtiidxlu, saꞌcsi najcnu rexpejṉlu.
\v 30 Baniidx xcäḻrnibeelu loonu te guisiajcnu rebejṉ, te jienzanu redzunro, remilajgwr con xcäḻrnibee Xiꞌndxanlu Jesucrist.
\p
\v 31 Che gulujx gurejdxreni lo Dios, gusloj canibsejz yuꞌ cadro treꞌreni, cayac siꞌc te xu. Dxejcti biääd Sprit Dxan xten Dios basutijpruni lastooreni. Dxejc dirureni nidxejb guniireni xtidx Dios.
\s Rudeedreni xhixtenreni lo saꞌreni
\p
\v 32 Guiraa renani huililajz xtidx Dios, tejsi xhigab bejnreni. Rut chu tejdireni bejn guinibexteb xhixtenni: bachaagreni saꞌ rexhixtenreni te xcaꞌ guiraareni nani rquiinreni.
\v 33 Gucnäj Dios reapost, gusutzuꞌtzreni bijreni diidx bahuilojreni loj Jesucrist che gubaṉsacni lo rebeṉgut. Gucnäj Dios guiraa rexpejṉ Jesucrist, luxh gopduxh rebeṉ guejdx respeꞌtreni.
\v 34 Niꞌcla tejreni di niäädx xhixtenni saꞌcsi renani gojp xyujni, rolijzni, batoꞌrenini, dxejcti biädnäreni xcuentni,
\v 35 badeedreni meelga lo reapost. Dxejcti gudis reapost meelga lo guiraa renani rquiinni.
\v 36 Guyuꞌ te niguii ni laa José. Lajdxni najc Chipre, ni ṟeꞌ lo nisdoo. Najcni saꞌ rexfamiḻ levita. Reapost gulälajni Bernabé (ni säloj xtiidxreni bejṉ ni rbecdxi lajz saꞌni).
\v 37 Scree gulälajrenini saꞌcsi batoꞌni te laꞌ yuj xtenni, dxejcti badeedni meel ni cuaꞌni lo reapost.
\c 5
\s Ananías näj chäälni rujn dojḻ
\p
\v 1 Guyuꞌ stee niguii ni laa Ananías. Chäälni laa Safira.
Batoꞌreni te laꞌ yuj.
\v 2 Niguiire biannäjni galaꞌ meel, dxejc sgalaꞌ meelga
badeedni lo reapost siꞌc guiraa xcuent yujga luxh chäälni
nanchee xhi cayujnni.
\v 3 Dxejcti räjp Pedr lojni:
\p ―Ananías, ¿xhicuent rusooblu xtidx Satanás ni rnibee
lo rebeṉdxab, ä? ¿Xhicuent rlajzlu gusgueelu Sprit Dxan
xten Dios? Biannäjlu gaii meel ni cuaꞌlu che batoꞌlu
te laꞌ yuj.
\v 4 Che gajdlu gutoꞌ yujga, xtenluni. Che batoꞌlu yujga,
¿la xhet xtendilu meel ni cuaꞌlu? ¿Xhicuent bejnlu xhigab
neṉ lastoolu gunlu dee? Loj Dios guniilu didx-xhii, xhet
loodinu.
\p
\v 5 Che biejn diajg Ananías xtidx Pedr, biajbni lo yuj,
gujtni. Bidxebduxh rebejṉ che biejn diajgreni xhi gusajcni.
\v 6 Sas gubig gaii biꞌn batejbreni Ananías neṉ lajd.
Dxejcti sanärenini huicuaꞌtzrenini neṉ baa.
\p
\v 7 Pet agujc choṉ oṟ gujtni chela bidzujṉ chääl Ananías.
Dini gan agujt chäälni.
\v 8 Räjp Pedr lojni:
\p ―Gunii, ¿la batoꞌtu xyujtu siꞌcni naj chäällu huijni,
ä?
\p Räjp Safira lojni:
\p ―Oꞌn, siꞌc huijni.
\p
\v 9 Dxejcti räjp Pedr lojni:
\p ―¿Xhicuent bejnlu tejsi xhigabguijdx con chäällu?
¿Xhicuent rlajztu gusgueetu Sprit Dxan xten Dios? Ro
läꞌ siääd renani huicuaꞌtz chäällu. N̲aj näjza luj chacuaꞌtzreni
neṉ baa.
\p
\v 10 Siꞌctis biajb Safira, gutgajczani. Dxejcti bidzujṉ
rebiꞌn, bahuiireni agujtni. Dxejcti guläsrenini, biriireni
huicuatzgajcrenini cuäꞌ baa cadro bigaꞌtz chäälni.
\v 11 Bidxebduxh guiraa rexpejṉ Jesucrist, näjza guiraa
rebejṉ nani biejn diajgni recosre.
\s Bejn reapost xhidajl redzunro, remilagwr
\p
\v 12 Xhidajḻ redzunro, remilagwr bejn reapost nez loj
rebeṉguejdx. Nadxaag saꞌ rexpejṉ Jesucrist, caguchaagreni
diidx neṉ cordoor ni laa Salomón.
\v 13 Guyuꞌ xhidajl bejṉ ni di nuchaag lo rexpejṉ Jesucrist
saꞌcsi bidxejbreni guchaagreni lojreni. Rebeṉguejdxga
guläpduxhreni xpalaꞌn rexpejṉ Jesucrist.
\v 14 Neṉ redxejga xhidalduxh rebejṉ huililajz xtidx
Jesucrist, niguii sigajc gunaa.
\v 15 Dxejcti gulääreni lo nezyuj rebejṉ nani cayacxhuu.
Siädnä rebejṉ beṉracxhuu nagaꞌ lo daꞌ, te gaxäjsi ted
xpalaa Pedr yejcreni che ted Pedr roꞌc, te siꞌc jiajcreni.
\v 16 Guedx Jerusalén bidzujṉ xhidajl rebejṉ ni siääd
steꞌca guejdx. Biädnäreni rebejṉ ni cayacxhuu näjza
balti bejṉ ni yuꞌ beṉdxab neṉ lastooreni. Con xcäḻrnibee
Jesucrist basiajc reapost rebeṉ racxhuu, gulääzareni
rebeṉdxab neṉ lastoo balti bejṉ.
\s Gudejd reapost trabajw
\p
\v 17 Dxejcti bidxechlajz bixhojz ni rnibee, näjza reniguii
ni laa saducee, saꞌcsi caläꞌp rebeṉguejdx xpalaꞌn reapost
saꞌcsi basiajcreni rebeṉ racxhuu.
\v 18 Gunaazreni reapost. Basäurenini neṉ latzguiib.
\v 19 Niluxh yäälga, biääd te angl xten Dios, baxhalni
roꞌ latzguiibga. Dxejcti gulääni reapost neṉ latzguiib.
Räjpni lojreni:
\p
\v 20 ―Coḻchäj guidoro. Roꞌc coḻguinii lo rebejṉ xho
gac guibaṉnäjreni Dios par tejpas.
\p
\v 21 Che biejn diajgreni siꞌc, rsildooru biuꞌreni neṉ
guidoro, roꞌc baluiireni xtidx Dios lo rebejṉ.
\p Dxejc bixhojz nani rnibee, näjza rebeṉgool, bachagsaꞌreni
gurejdxreni guiraa reguxhtis xten guidoo, näjza guiraa
reguxhtis xten rexpejṉ Israel. Dxejcti gunibeereni jiädnä
reguixhajg reapost nani biäu neṉ ladtguiib.
\v 22 Che bidzujṉ reguixhajg latzguiib, bahuii reguixhajg
neṉ latzguiibga, niluxh rut yuꞌdi neṉ latzguiib. Che
gubiꞌreni biädnäreni diidx, räjpreni loj reguxhtis:
\p
\v 23 ―Che bidzuṉnu latzguiib, niäudzuꞌtz roꞌ latzguiib
luxh resoldaad ni cayajp roꞌ latzguiib sugaꞌ guiroꞌp
laad. Che baxhalnu roꞌ latzguiib, rut yuꞌdi neṉ latzguiib.
\p
\v 24 Che biejn diajg bixhojz ni rnibee, näjza capitán
nani rnibee resoldaad xten guidoro, näjza rebixhojz, ben
tioꞌp lajzreni, räjp lo saꞌreni:
\p ―¿Xhiniꞌc gujc? ¿Xhoni gac ṉaj? ―räjpreni.
\p
\v 25 Dxejcti bidzujṉ te niguii, räjpni lojreni:
\p ―Reniguii ni basäutu neṉ latzguiib, areni sugaꞌ neṉ
guidoro, luxh caguluiireni rebejṉ ―räjpni.
\p
\v 26 Dxejcti sanä capitán xten resoldaad rexcuxhtis
guidoro te biädnäreni reapost, luxh direni nusacsí reapost
saꞌcsi rdxejbreni nucuaareni guij yejcreni.
\v 27 Che bidzuṉnäjreni reapost, räjpreni suureni nez
loj reguxhtis xten Israel, sas gunii bixhojz ni rnibee,
\v 28 räjpni loj reapost:
\p ―¿Et agunibeenu lojtu naꞌcru guiniitu xtidx Jesucrist?
Xhoxh ṉaj cagutieꞌchtu rediidxga lo guiraa rebejṉ neṉ
guedx Jerusalén. Laꞌtu rlajztu cuaquijtu nuure baguꞌtnu
Jesucrist.
\p
\v 29 Dxejc räjp Pedr näjza reapost lojreni:
\p ―Nanabpac gusoobnu xtidx Dios, lacuaa gusoobnu xtidx
bejṉ.
\v 30 Baguꞌttu Jesucrist che bacuaatuni lo crujz. Niluxh
Xtios xtadgoldoonu guläsni lo rebeṉgut.
\v 31 N̲aj aguleꞌc Diosni xladbeeni cadro rnibeeni, abadeedza
Dios yäḻrnibee loj Jesucrist te gusḻaani nuure, te siꞌc
rlajzni guibicaj xtojḻ guiraa rexpejṉ Israel nani gusiechlajzreni.
\v 32 Bahuiloonu xhi bejn Dios. Niꞌc cagusuleꞌnu. Nadoncheenu
Sprit Dxan xten Dios cayacnäj nuure te gusuleꞌnu rediidxre.
Badeed Dios Sprit Dxan xtenni lo guiraa renani susoob
xtiidxni.
\p
\v 33 Che biejn diajg reguxhtis rediidxga, bidxechduxhreni,
rlajzreni nuguꞌtreni reapost.
\p
\v 34 Dxejcti huisulii te niguii ni laa Gamaliel, nani
najc te farisee nani ruluii leii xten Israel, rebejṉ
rapduxh respeꞌt dadeꞌga. Gunibee Gamaliel guirii reapost
neṉ yuꞌga.
\p
\v 35 Dxejcti räjp Gamaliel lo rebixhojz:
\p ―Guejbtu rexpejṉ Israel, coḻyensaꞌc xhigab xhiniꞌc
rlajztu gunnäjtu reniguiire.
\v 36 Coḻzaa lajztu gajd gac xchej guyuꞌ tej ni laa
Teudas, räjpni rnibeduxhni. Dxejc huinajl tajp gayuu
bejṉni. Che baguꞌtrenini, bireꞌch guiraa rexpejṉni, xhetru
bejndireni.
\v 37 Neṉ ijz ni guyuꞌ cens, biriiza Judas ni siääd Galilee.
Dxejc gurejdxni xhidajl bejṉ ni huinajlni. Baguꞌtza
bejṉni, dxejcti bireꞌchza guiraa reni huinajlni.
\v 38 N̲aj rniä, coḻguibicaj, coḻgusaan reniguiire, rexpejṉ
Jesús. Palga guejbcareni cayujnreni dzuunre, xtebcani
sinitlojni.
\v 39 Palga xtzuun Dios ni cayujnreni, digacdi guscuääznu
dzuunga, saꞌcsi guidiḻnu guidxeꞌch Gueb Dios loonu.
\p
\v 40 Bichaglajz rebixhojz xtiidx Gamaliel. Gurejdxreni
reapost, dxejcti gudijnreni reapost, gunibeereni loj reapost
naꞌcru guiniireni xtidx Jesús. Dxejc basḻaarenini.
\v 41 Biriitireni nez loj rebixhojz. Cabaduxh lajzreni
saꞌcsi gujc gudejdreni trabajw xcuent Jesucrist.
\v 42 Guixe-guixee laḻtis baluiireni xtidx Jesucrist
neṉ guidoro näjza rolijz bejṉ. Cagusuleꞌreni diidx lo
rexpeṉ Israel:
\p ―Jesús najc Crist nani cabääztu jiääd.
\c 6
\s Gulereni reniguii ni gudeed yätxtiil lo rexpejṉ Jesucrist
\p
\v 1 Neṉ redxejga, xhidalro gujc rexpejṉ Jesucrist. Niluxh
gusloj camojm̲ rexpejṉ Jesucrist nani rnii didx griegw.
Räjpreni:
\p ―Xhet laadi cayujn rebejṉ ni rnii didx hebreo. Rebiuud
nani rnii didx hebreo rcaꞌru loj rexpiuudnu. Rebiuud
ni rnii didx hebreo rcaꞌru xhi gaureni che rguisreni
xhi gau rebiuud guixe-guixee.
\p
\v 2 Dxejcti batieꞌ guitzubitioꞌp reapost guiraa rexpejṉ
Jesucrist, räjpreni lo guiraareni:
\p ―Et laadi guisaannu guluiinu xtidx Dios te quisnu
xhi gau rebiuud.
\v 3 Niꞌc nanab cuetu lo resaꞌtu gajtz niguii nani najntu
najc beṉsaꞌc, nani rbäjz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastooreni,
nani yuꞌ xcäriejnreni. Reniguiire quis xhi gaureni.
\v 4 Te siꞌc sajc chanuutis guiniabnu lo Dios, guiluiizanu
xtidx Dios lo rebejṉ.
\p
\v 5 Guiralii rebejṉga bidxaglajzreni diidxga. Dxejcti
gulereni Esteban, te niguii ni rlilajzpac xtidx Dios,
rbäjzza Sprit Dxan xten Dios neṉ lastooni. Gulezareni
Felipe, Prócoro, Nicanor, Timón, Parmenas; gulezareni Nicolás
nani siääd guedx Antioquía. Nicolás najc te proselite,
nalajznu, dini gac xpejṉ Israel, per basoobni xleii toMoisés
che gajdni chalilajz xtidx Jesucrist.
\v 6 Sas biädnä rexpejṉ Jesús guigajtz niguiiga lo reapost.
Dxejcti guredx-gunab reapost lo Dios xcuent reniguiiga,
batzuubreni ṉaareni yejc reniguiiga siꞌc te seen abiuꞌreni
lo xtzuunreni.
\p
\v 7 Birechduxh xtidx Dios. Xhidajl beṉ Jerusalén huililajz
xtidx Dios, näjza xhidajl bixhojz.
\s Gunaazreni Esteban sanärenini lo rebixhojz nani rnibee
\p
\v 8 Gucnäduxh Dios Esteban, bejnni redzunro, remilagwr
nez lo rebejṉ.
\v 9 Dxejc rebeṉ guidoo ni laa Libertados gusloj cadiḻnäj
Esteban. Lojreni nadxaag beṉ Cirene, näjza beṉ Alejandría,
näjza gaii beṉ Cilicia, näjza sgaii bejṉ ni siääd reguedx
Asia.
\v 10 Reniguiire di niajcdi nuzejcreni diidx lo Esteban,
saꞌcsi nasiṉduxhni, luxh cayacnäj Sprit Dxan xten Diosni.
\v 11 Dxejcti baquiḻreni sgaii niguii ni di gac xpejṉ
Jesús, te räjpreni:
\p ―Biejn diaagnu caniyaj Esteban toMoisés näjza Dios.
\p
\v 12 Scree gujc bacheꞌchreni rebejṉ näjza rebejṉ ni
ruluii leii näjza rebeṉgool. Dxejcti bachagsaꞌreni, gunaazreni
Esteban. Huinärenini lo reguxhtis xten Israel.
\v 13 Dxejcti biädnäreni reniguii nani baquiḻreni te
guniireni didx-xhii. Räjp reniguiire:
\p ―Entis rniyaj Esteban leii xten toMoisés näjza guidodxanre.
\v 14 Abiejnza diaagnu gunii Esteban: “Jesús nazareno
sutzujḻ guidoro, suchaazani leii nani baniidx toMoisés
loonu.”
\p
\v 15 Dxejcti guiraa rebejṉ ni sobgaꞌ roꞌc bahuiireni
lo Esteban, bahuiireni rujn lojni siꞌc rujn loj te angl
xten Dios.
\c 7
\s Diidx ni basuleꞌ Esteban lo rebixhojz
\p
\v 1 Dxejcti räjp te bixhojz nani rnibee lo Esteban:
\p ―¿La gulii siꞌc guniilu, ä?
\p
\v 2 Räjp Esteban lojreni:
\p ―Coḻgucuadiajg rextidxä, guejbtu dad, näjza resaꞌä.
Xtioznu ni sacduxh, ni rnibee, baluiloj lo toxtadgoldoonu
Abram che guläjzni Mesopotamia, che gajdni chaläjz neṉ
guedx Harán.
\v 3 Räjp Dios loj toAbram: “Birii lajdxtu, basaꞌn guiraa
resaꞌlu. Huij cadrotis guluiä lojlu”
\v 4 ―räjp Esteban―. Dxejcti birii toAbram lajdx reCaldeos.
Huiläjzni guedx Harán. Che gujt xtadni, biädnä Dios toAbram
nez ree, cadro rbääznu ṉaj.
\v 5 Di Dios nuzalajz nicla tlaꞌ yuj cadro suu te niꞌ
toAbram. Niluxh räjp Dios sudeedni yujga lo rexajg toAbram,
jiannäjreni yujga che guet toAbram. Niluxh nicla gajd
xiꞌn toAbram chu dxejc.
\v 6 Stee huält räjp Dios lo toAbram: “Rexiꞌnlu, rexagdoolu,
siläjzreni siꞌc beṉzijt. Ladxbejṉ gacreni mos, roꞌc susacsí
bejṉreni siꞌcti tajp gayuu ijz.”
\v 7 Räjp Dios: “Narä sunä castiigw rebejṉ ni gusacsíreni
che najcreni mos. Narä cuää́ rexagdoolu roꞌc, te ree guzuxhijbreni
loä neṉ guejdxre”, siꞌc räjp Dios
\v 8 ―räjpza Esteban―. Dxejcti siꞌc biaꞌn Dios diidx
con toAbram, gunibee Dios gutiuug Abram lagajc laani,
te chuni bee; niꞌc najc te seen xten diidx ni biaꞌn
Dios con Abram. Guyuꞌ te xiꞌn toAbram, ni laa Isaac.
Che guyuꞌni xhujṉ dxej, basäḻza toAbram beegani siꞌc
te seenza. Sigajcza bennäj Isaac xiꞌnni Jacoob. Sigajcza
bennäj Jacoob guitzubitioꞌp rexiꞌnni nani najc rexpeṉgoldoo
xpeṉ Israel.
\p
\v 9 Räjp Esteban:
\p ―Guitzubiteb rexiꞌn Jacoob guyuꞌ te yälrudxojn lo
bejtzreni José. Dxejc batoꞌreni José lo te beṉ Egipto.
Dxejc Dios goptzuꞌtz José.
\v 10 Che gudejd José trabajwduxh, gucnäj Diosni. Badeed
Dios yäḻnasiṉduxh lojni. Bejn Dios bichaglajz ṟeii Faraón
José. Badeed ṟeii Faraón gujcni gubernadoor xten Egipto.
Gunibeeza José guiraꞌti xhixten ṟeiiga.
\p
\v 11 Räjpza Esteban:
\p ―Che bidzujṉ dxej gujc te gubijn, guiraa neṉ reguedx
Egipto näjza guiraa neṉ reguedx Canaán, trabajwduxh cadejd
guiraa rebejṉ. Xhet guyuꞌdi xhi niajw retoxtadgoldoonu.
\v 12 Che biejn diajg xtadgoldoonu Jacoob yuꞌ xhi gaureni
neṉ reguejdx xten Egipto, roꞌc baxhaḻni rexiꞌnni, bicaꞌreni
xhi gaureni te huält.
\v 13 Che huijreni stehuält, dxejc bazäbdiidx José lojreni
laani najc bejtzreni. Biembeeza Faraón resaꞌ José.
\v 14 Dxejcti baxhaḻ José diidx jiääd xtadni Jacoob,
näjza guiraa resaꞌni, cuääzreni Egipto. Najc rebejṉga
siꞌcti gayoṉbitzubigaii bejṉ.
\v 15 Siꞌc gujc te huij Jacob guedx Egipto. Roꞌc guläjzni,
roꞌc gujtni. Roꞌc gujtza retoxtadgoldoonu.
\v 16 Dxejcti huinäreni rextzujtreni loj Siquem te bigaꞌtzsacreni
neṉ baa nani gusii toxtadgolnu Abram lo rexiꞌn Hamor
neṉ guedx Siquem.
\p
\v 17 Räjp Esteban:
\p ―Che bidzuṉgajxh dxej, siꞌc diidx ni biaꞌn Dios con
toxtadgoldoonu Abram, bidalduxh rexpeṉgoldoonu neṉ guedx
Egipto.
\v 18 Dxejcti guyuꞌ te xṟeii Egipto ni di gan guiraa
redzunsaꞌc nani bejn toxtadgoldoonu José.
\v 19 R̲eiiga basgueeni rexpeṉgoldoonu, basacsínireni,
trabajwduxh bateedni rexpeṉgoldoonu. Gunibee ṟeiiga
basäḻreni guiraa rebäz niguii te di ḻaareni, te guetreni.
\v 20 Neṉ redxejga, gojl Moisés. Che gujc Moisés bäz,
te bäz daani, saru rujn lojni, huinälajz Diosni. Guḻaani
choṉ bäii rolijzni.
\v 21 Dxejc huisäḻrenini, te guzojb xtidx Faraón. Dxejc
lagajc xindxaꞌp Faraón bidxälni Moisés, cuaꞌnini basḻaanini
siꞌc xiꞌnni.
\v 22 Bisieed Moisés guiraa ni najn rebeṉ Egipto. Gunisaꞌcni
diidx, bensaꞌcni dzuun.
\p
\v 23 Räjp Esteban:
\p ―Che guyuꞌni tiuu ijz, banaj lajzni resaꞌni ni najc
xpejṉ Israel, huijni cadro rbäjzreni.
\v 24 Dxejc bahuiini casacsí te beṉ Egipto te beṉ saꞌni.
Sas baguꞌtni beṉ Egipto.
\v 25 Bejn Moisés xhigab pet sacbee resaꞌni cayacnäj
Diosni te gusḻaani rexpejṉni. Luxh di resaꞌni niacbee
siꞌc.
\v 26 Che bara yääl, bahuii Moisés cadiḻnäj saꞌreni tiop
xpeṉ Israel. Räjp Moisés lojreni: “Coḻcuedxi, Dad. Lagajc
saꞌtu cadiḻnäjtu. ¿Xhicuent rdijḻtu?” siꞌc gunii Moisés,
te naꞌcru tiḻnäj saꞌreni.
\v 27 Dxejcti nani cayunniälajzga, balanaani Moisés, räjpni
loj Moisés: “¿Chu baniidx yäḻrnibee lojlu te jiädnibeelu
nuure?
\v 28 ¿La rlajzlu juꞌtlu narä siꞌc baguꞌtlu beṉ Egipto
naii?” ―räjpni―.
\v 29 Che biejn diajg Moisés rediidxga, baxuṉni, huijni
zijt. Huiläzsijcni guedx Madián. Roꞌc bachṉaani, guyuꞌ
tiop xiṉgaanni.
\p
\v 30 Räjpza Esteban:
\p ―Che gudejd tiuu ijz, bidzujṉ te dxej cansajni nez
lo reyubijdz ni nagaꞌ guideb gabi dajn ni ḻaa Sinaí.
Roꞌc bahuiini te bajl neṉ te yaguejch. Neṉ bajlga baluiloj
angl xten Dios lo Moisés.
\v 31 Bidxeloduxh Moisés che bahuiini siꞌc. Dxejcti
gubigni te rlajzni nuhuisaꞌcni yajgga. Dxejc biejn diajgni
gunii Dios, räjpni lo Moisés:
\v 32 “Narä nacä Xtios rextadgoldoolu, narä nacä Dios
xten Abram, näjza xten Isaac näjza xten Jacoob.” Dxejcti
gucsez Moisés saꞌcsi bidxebduxhni, diruni nuhuisaꞌc yajgga.
\v 33 Dxejcti räjp Dios lojni: “Gulää xcuraꞌchlu. Yuj
cadro sugaꞌlu najc dxan, saꞌcsi narä yuꞌä ree.
\v 34 Abahuiä xho cagusacsí rebeṉ Egipto rexpeṉä. Abiejn
diagä xho roonreni. N̲aj abiälä te gusḻaä́ rexpeṉä. Gudaa
ṉaj, suxhaḻälu chäälu Egipto.”
\p
\v 35 Räjp Esteban:
\p ―Dios badeed yäḻrnibee lo Moisés nani bazeꞌ retoxtadgoldoonu
che räjpreni: “¿Chu baniidx yäḻrnibee lojlu te jiädnibeelu
nuure?” Baxhaḻ Dios Moisés te guinibeeni xpejṉ Dios,
gucnäjza Dios Moisés basḻääni rexpejṉni neṉ nacióṉ Egipto
siꞌc gunii angl xten Dios che baluilojni lo Moisés neṉ
yaguejchga.
\v 36 Gulää Moisés rebejṉga. Ganiddoo bejn Moisés redzunro,
yäḻrdxeloj neṉ nacióṉ Egipto näjza roꞌ nisdoo ni laa
nisdo xniaa. Tiuu ijz cuansaj retoxtadgoldoonu neṉ yubijdzroga,
roꞌc bejnza Moisés redzunro, remilagwr.
\v 37 Lagajc Moisésre gunii xtidx Dios che räjpni loj
rexpejṉ Israel: “Sibe Dios lo rexajgtu te niguii ni
najc sigac narä. Siniini xtidx Dios. Coḻgusoob xtiidxni.”
\v 38 Lagajc Moisés guyunäj rebejṉ neṉ yubidzro. Xangl
Dios guninäj Moisés neṉ dajn xten Sinaí. Dxejcti badeed
Moisés rediidx ni gunibee Dios lo retoxtadgoldoonu.
Laareni basaꞌnreni diidxga loonu.
\p
\v 39 Räjp Esteban:
\p ―Niluxh di retoxtadgoldoonu nusoob rextidx Moisés.
Di rlajzreni guinibee Moisésreni. Canaduxhlajzreni nacióṉ
Egipto.
\v 40 Che sää Moisés dajn Sinaí, räjpreni loj Aarón bejtz
Moisés: “Benchee banäjb gac xtiooznu, te nidreni loonu,
te chanajlnureni. Chu gan con Moisésre ni baluii nezyuj
che gulääni nuure guejdx reEgipto.”
\v 41 Sas bencheereni te banäjb ni najc siꞌc te gonbäz.
Dxejcti baguꞌtreni guidxaa te badeedreni rejnga lo banäjb
te bazuxhijbreni lojni. Bibalazduxhreni saꞌcsi abencheereni
banäjbga.
\v 42 Dxejcti gubicaj Dios loj rexpejṉ Israel saꞌcsi
bejnreni siꞌc. Basaan Dios gojṉreni gubijdx, näjza bäii,
näjza rebal xhaguibaa. Gujcni siꞌcni caj lo guijtz ni
bejn reniguii nani bacuaa rextidx Dios. Räjp Dios:
\q Laꞌtu beṉ Israel, cheni cuansajtu tiuu ijz nez lo reyubijdz,
\q ¿la par narä baguꞌttu guidxaa, ä?
\q ¿La loä baniidxtu xtiejnreni, ä?
\q
\v 43 Xho gacni siꞌc, räjp Dios.
\q Cuansanäjtu te yuꞌ najcw guijd cadro chu te banäjb.
\q Neṉga guyuꞌ banäjb ni laa Moloc, nani najtu najc xtiostu.
\q Gojṉzatu balbäzeꞌ xten xtiostu ni laa Remfán.
\q Redios ni bencheetistu reniꞌc gojṉtu.
\q Niꞌcni sibää́ laꞌtu ree guxhaḻä laꞌtu stelaad guedx
Babilonia.
\p
\v 44 Guniiru Esteban, räjpni lojreni:
\p ―Neṉ reyubijdz gojp retoxtadgoldoonu te yuꞌ najcwni
guijd. Gujcni xquidooreni. Roꞌc guninäjreni Dios. Benchee
retoxtadgoldoonu yuꞌ najcw guijdga siꞌcni gunibee Dios
che baluiini lo Moisés xhoni gacni.
\v 45 Che gujt Moisés, Josué gunibee lacuaa toMoisés,
huinäni retoxtadgoldoonu nacióṉ Canaán. Batzujḻreni
yuro ni najcw guijd te näj niꞌc huinäreni Canaán. Gulää
Dios rebejṉ ni guläjz neṉ reguedx Canaán. Dxejcti biaꞌn
retoxtadgoldoonu neṉ reguejdxga. Bazuxhijbreni lo Dios
neṉ yuguijd ni najc xquidooreni che gojlli xtiemp ṟeii
David.
\v 46 Huinälajz Dios David. Räjp David lo Dios: “Rlazä
gunä te guidoo par guejblu, Dios xten nuure, rexpejṉ Israel.”
\v 47 Dxejcti di Dios nusoob xtidx David. Alga Salomón,
xiꞌn David, niꞌc benchee xquidoro Dios.
\v 48 N̲aj di Dios guiquiin te yuꞌ nani runchee bejṉ.
Scree bacuaa te niguii nani gunii xtidx Dios. Räjp Dios:
\q
\v 49 Siꞌc najc te yagxhilsaꞌc cadro rnibee ṟeii, siꞌc
najc xhaguibaa cadro rbeä.
\q Siꞌc te bancw cadro rsiuj niꞌ ṟeii, siꞌc najc guedxliuj
nani bencheä.
\q Dina guiquinä guncheetu te xyuꞌä.
\q Dina guiquinä te lajt cadro gusilazä, räjp Dios.
\q
\v 50 ¿La et ṉaädi benchee guiraa nani ruhuiitu?, räjp
Dios.
\p
\v 51 Räjp Esteban lojreni:
\p ―Te beṉ nadduxh najctu. Ditu jiu xtidx Dios. Niäu
lastootu, niäuza diajgtu. Diꞌtu chanälajz xtzuun Sprit
Dxan xten Dios, dizani cuääz neṉ lastootu. Siꞌc bejṉ
retoxtadgoldootu, siꞌcza rujntu.
\v 52 Basacsí retoxtadgoldootu guiralii reniguii nani
gunii xtidx Dios. Nicla tejni direni niu. Baguꞌt retoxtadgoldootu
guiraa reniguii nani gunii siääd te niguidxan xten Dios.
N̲aj abiääd niguidxanga, Jesucrist laani, luxh laꞌtu huinätuni
lo guxhtis te gunibeetu gujtni.
\v 53 Laꞌtu biannäjtu leii nani gunii reangl xten Dios
loj Moisés, luxh laꞌtu ditu nucuadiajg rediidxga.
\s Baguꞌtreni Esteban
\p
\v 54 Che biejn diajgreni rextidx Esteban, bidxeꞌchduxhreni,
rauyaꞌ läijreni saꞌcsi rdxeꞌchreni lo Esteban.
\v 55 Rbäjz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoo Esteban,
niꞌcni bahuitzuꞌtzni xhaguibaa, roꞌc bahuiini yäḻrdimbichasejz
xten Dios. Bahuiizani sugaꞌ Jesucrist xladbee Dios.
\v 56 Räjp Esteban lojreni:
\p ―Coḻhuilaa. Narä cahuiä xhaguibaa cadro yuꞌ Dios, ruhuiäza
loj Xiꞌn Dios nani gujc Niguii; ani sugaꞌ xladbee Dios.
\p
\v 57 Guredxaduxhreni basäuzareni diajgreni. Dxejcti
baxuṉreni bixaꞌtreni yejc Esteban.
\v 58 Dxejc gudobyujrenini, guḻääreni Esteban neṉ guejdxga.
Roꞌc bacuaareni guij yejc Esteban. Che cagucuaareni
guij yejcni, guläyaḻreni xhajbreni; te niguii ni laa
Saulo biannäj xhajbreni.
\v 59 Laḻ ni cagucuaareni guij yejcni, gunii Esteban
loj Jesucrist räjpni:
\p ―Guejblu, Dad Jesucrist, cuaꞌ narä.
\p
\v 60 Dxejcti biajb Esteban, bazuxhijbni, guredxaꞌni räjpni:
\p ―Dad Jesucrist, naꞌc gudzuublu dojḻre yejc rebejṉre,
naꞌc gucuaquijlureni.
\p Gulujxsi guniini siꞌc, gujtni.
\c 8
\s Saulo basacsí rexpejṉ Jesucrist
\p
\v 1 Rbaduxh lajz Saulo baguꞌtreni Esteban.
\p Lagajc dxejga gusloj gudejd rexpejṉ Jesucrist trabajwduxh neṉ guedx Jerusalén. Dxejcti bireꞌch rexpejṉ Jesucrist. Biunejzreni roꞌc sääreni nez guiraa reguedx Judea näjza nez guiraa reguedx Samaria. Xtebtis reapost biaꞌn Jerusalén, direni nireꞌch.
\p
\v 2 Reniguii nani sanälajz Dios huicuaꞌtz Esteban. Cayonduxhreni saꞌcsi riareni gujt Esteban.
\v 3 Biäädza Saulo, guixe-guixee basacsíni rebejṉ nani huililajz xtidx Dios. Biuꞌni rolijzreni, gunaazni reniguii näjza regunaa te basäunireni neṉ latzguiib.
\s Basuleꞌ rexpejṉ Jesucrist xtidx Dios nez región Samaria
\p
\v 4 Che bireꞌch rebejṉ nani huililajz xtidx Dios, basuleꞌreni xtidx Dios nez cadrotis sääreni.
\v 5 Tej rebejṉga laa Felipe. Siini nez te guedx Samaria. Roꞌc basuleꞌni xtidx Dios. Räjpni:
\p ―Jesús najc Crist nani cabäjztu jiääd.
\p
\v 6 Roꞌc bachagsaꞌ rebejṉ bacuadiajgreni rextidx Felipe, bahuiizareni redzunro, remilagwr nani bejn Felipe.
\v 7 Gaii bejṉ yuꞌ beṉdxab neṉ lastooreni. Che gunibee Felipe guirii rebeṉdxab lastoo rebejṉga, guredxaꞌ rebeṉdxabga, dxejcti biriireni neṉ lastoo rebejṉga. Yuꞌza xhidajl bejṉ nani digacdiru guiniib, yuꞌza reni rajc niꞌreni, ṉaareni. Con xcäḻrnibee Jesucrist basiajc Felipe guiraa rebejṉga.
\v 8 Saꞌcsi gujc siꞌc, bibalazduxh guiraa rebejṉ neṉ guejdxga.
\p
\v 9 Guyuꞌ te niguii ni laa Simón neṉ guejdxga. Bisieedni bejnni xhidajl redzuun yäḻbidxaa, basgueeni rebeṉguejdxga. Bidxeloduxh rebeṉguejdx lojni. Räjpni lo rebejṉ rutru chu stee bejṉ ni najc maazru beṉro lojni.
\v 10 Luxh guiraa rebejṉ, rebiuux, rebeṉgool, rebeṉrajp, rebeṉproob bacuadiajgreni xtidx bidxaaga, räjpreni:
\p ―Laani rajpni yälrnibee xten Dios.
\p
\v 11 Xchero basgueeni rebejṉ, bidxelojreni rextzunyäḻbidxaani. Guiraa rebejṉ huililajz xtiidxni.
\v 12 Dxejcti baluii Felipe xcuent xcäḻrnibee Dios, näjza xcuent Jesucrist. Xhidajl rebeṉguejdxga huililajz rediidx nani gunii Felipe. Dxejcti birobnisreni, niguii näjza gunaa.
\v 13 Nägajcza Simón huililajz rediidxga dxejc gurobniszani. Dxejc guyunäj Simón Felipe. Che bahuii Simón lo redzunro, remilagwr nani cayujn Felipe, bidxeloduxh Simón.
\p
\v 14 Che biejn diajg reapost ni yuꞌ guedx Jerusalén huililajz rebeṉ Samaria xtidx Dios, baxhaḻreni Pedr näjza Juan roꞌc.
\v 15 Che bidzujṉ guiroꞌpreni guejdxga, gunabreni lo Dios xcuent rebejṉ ni huililajzga te gudeed Dios Sprit Dxan xtenni lojreni,
\v 16 saꞌcsi gajd Sprit Dxan xten Dios jiädläjz neṉ lastooreni. Che huililajzreni, gurobnistisreni te gucbee rebejṉ chuniꞌc najc rexpejṉ Jesucrist.
\v 17 Dxejc batzuub Pedr näjza Juan ṉaareni yejc tejga renani ahuililajz xtidx Dios, dxejc badeed Dios Sprit Dxan xtenni biädläjzni neṉ lastooreni.
\p
\v 18 Che bahuii Simón biädläjz Sprit Dxan xten Dios lastoo rebejṉ ni batzuub reapost ṉaani yejcreni, rlajz Simón nudeedni meel loj reapost,
\v 19 räjpni lojreni:
\p ―Coḻguniidx yäḻrnibee loä te siꞌcza gudzubä ṉaä yejc rebejṉ, te jiuꞌ Sprit Dxan xten Dios neṉ lastooreni.
\p
\v 20 Dxejcti räjp Pedr lojni:
\p ―¡Sunitloj xmeellu con luj! Xho gunlu xhigab siilu Sprit Dxan xten Dios nani rudedxliaꞌ Dios.
\v 21 Digacdi gunlu dzuun ni riennu, saꞌcsi xhet laadi najc lastoolu nez loj Dios; yuꞌ dojḻ neṉ lastoolu.
\v 22 Basieꞌch lajzlu, badzucaj rexhigab guijdx xtenlu. Guredx-gunab lo Dios, top susiäjḻ lajz Dios xtojḻlu ni bejnlu neṉ lastoolu.
\v 23 N̲aj narä nanä ruguilazduxhlu, luxh runduxhlu xhigabguijdx.
\p
\v 24 Dxejcti räjp Simón lo guiroꞌpreni:
\p ―Coḻnab loj Dios xcuentä te naꞌc sacä siꞌcni caniitu.
\p
\v 25 Che gulujxti bijreni diidx xcuent ni bahuilojreni bejn Jesucrist, che gulujx basuleꞌreni xtidx Jesucrist loj rebeṉ Samaria, gubisacreni Jerusalén.
\s Felipe näjza te dadeꞌ ni siääd nacióṉ Etiopía
\p
\v 26 Dxejcti biääd te xangl Dios, räjpni lo Felipe:
\p ―Huij lo nezyuj ni ṟii guedx Jerusalén, ni rij nez guedx Gaza. Nezyujga rdejd lo reyubijdz.
\p
\v 27 Säꞌti Felipe. Che bidzujṉni lo nezyujga, bidxaagni te dadeꞌ ni siääd nacióṉ Etiopía. Najcni te eunuco, najczani xcuxhtis reina Candace. Laani rgucheeni guiraa xmeel reinaga. Biääd dadeꞌga guedx Jerusalén te sagajṉni Dios.
\v 28 Siädbisacni lajdxni. Sobgaꞌni neṉ te gaṟeꞌt saruduxh, cayoḻni xtidx Isaías, nani bacuaa xtidx Dios agujc xchero.
\v 29 Dxejcti räjp angl xten Dios lo Felipe:
\p ―Gubig cuäꞌ gaṟeꞌtga, guninäj dadeꞌga.
\p
\v 30 Che gubig Felipe cuäꞌ gaṟeꞌtga, biejn diajgni cayoḻ dadeꞌga rextidx Isaías. Dxejcti räjp Felipe lojni:
\p ―¿La racbeelu ni caj lo guijtz nani cayoḻlu, ä?
\p
\v 31 Dxejcti räjp dadeꞌga lojni:
\p ―¿Xho gacbeäni palga rut gusuleꞌdini loä?
\p Sas räjp dadeꞌga lo Felipe chäꞌpni neṉ gaṟeꞌtga.
\p
\v 32 Cadro cayoḻ dadeꞌga neṉ guijtz ni caj xtidx Dios rnii scree:
\q Di xiil cuedxaꞌ che rinä bejṉni cadro guetni;
\q dxitis raa xiil che ruhuajrenini.
\q Siꞌc te xiil najc niguiire,
\q xhet rniidini mase rusacsíduxhrenini.
\q
\v 33 Basacsíduxhrenini.
\q Reguxhtis ni niujn yäḻguxhtisni xhet laliidi bejnreni.
\q Xhet siꞌcti nunyäjḻ gunreni.
\q ¿Xho guiniinu yuꞌ xpejṉni?
\q Ni abaguꞌtrenini. Diruni guibajṉ lo guedxliuj.
\p
\v 34 Dxejcti gunabdiidx beṉ Etiopía, räjpni lo Felipe:
\p ―Gunilaa loä, chuniꞌc ruzäꞌt niguii nani bacuaa reguijtzre, ¿la ruzäꞌtni lagajc laani o la ruzäꞌtni steꞌca bejṉ, ä?
\p
\v 35 Gusloj basuleꞌ Felipe rediidx nani abiḻ dadeꞌga. Dxejcti basuleꞌni rediidx xcuent Jesucrist.
\v 36 Laḻ ni sääreni lo nezyuj, bidzujṉreni te lajt cadro yuꞌ nis. Dxejc räjp dadeꞌga lo Felipe:
\p ―¡Bahuii, ree yuꞌ nis! ¿Xhi rudxojn tiobnisä?
\p
\v 37 Dxejc räjp Felipe lojni:
\p ―Palga rililajzlu xtidx Dios neṉ lastoolu, sajc tiobnislu.
\p Dxejc räjp dadeꞌga lo Felipe:
\p ―Rililazä Jesús najc Crist Xiꞌn Dios.
\p
\v 38 Dxejc gunibee dadeꞌga gusudxi gaṟeꞌt, sas biäjt guiroꞌpreni, biuꞌreni neṉ nis, roꞌc batiobnis Felipe dadeꞌga.
\v 39 Che biriireni neṉ nis, huinä Sprit Dxan xten Dios Felipe steꞌca lajt. Dxejc diru dadeꞌga nuhuii lo Felipe. Säꞌti dadeꞌga lajdxni, cabalazduxhni.
\v 40 Dxejcti chela gucbee Felipe abidzujṉni guedx Azoto. Baluiizani xtidx Dios neṉ guiraa reguejdx che bidzujṉlini guedx Cesarea.
\c 9
\s Huililajz Saulo rextidx Jesucrist
\r (Hch. 22:6‑16; 26:12‑18)
\p
\v 1 Laḻtis cagusacsí Saulo rexpejṉ Jesucrist. Rlajzni
juꞌtni guiraareni, niꞌc huijni lo bixhojz nani rnibee,
\v 2 gunabni gac te guijtz chanäni lo reguidoo neṉ guedx
Damasco te palga guidxälni reni najc xpejṉ Jesucrist
neṉ reguidooga, niguii sigac gunaa, guliibnireni, jiädnänireni
guedx Jerusalén te jiäureni.
\v 3 Laḻ sasajni lo nezyuj, asiäddzuṉgajxhni guedx Damasco,
basaniyaꞌ te bal xhaguibaa, basanijni guideb gabi cadro
siädsaj Saulo.
\v 4 Dxejc biajbni lo yuj, biejn diajgni te xseꞌ bejṉ
nani canii lojni:
\p ―Saulo, Saulo, ¿xhicuent rusacsílu narä, näjza rexpeṉa?
\p
\v 5 Räjp Saulo lojni:
\p ―¿Chuluj Dad?
\p Räjpni lo Saulo:
\p ―Narä nacä Jesucrist, nani cagusacsíduxhlu. Niluxh
lagajc luj cadejdlu trabajw siꞌc rajc te gon ni rucuaniꞌ
yejc caruꞌch.
\p
\v 6 Bidxebduxh Saulo, racsejsni räjpni:
\p ―Dad, ¿xhiniꞌc rlajzlu gunä?
\p Dxejc räjp Jesús loj Saulo:
\p ―Huistie, biuꞌ guedx Damasco. Roꞌc suluii te niguii
xhiniꞌc gunlu.
\p
\v 7 Rebejṉ ni siädnä Saulo sugadxireni, bidxejbreni
saꞌcsi biejn diajgreni te xseꞌ bejṉ, luxh rut lojdi bahuiireni.
\v 8 Che huistie Saulo lo yuj, baxhalni lojni, niluxh
di lojni jieṉ. Dxejc gunaazreni ṉaani, sanärenini guedx
Damasco.
\v 9 Roꞌc guyuꞌni choṉ dxej, natiäꞌp balojni, dini niäꞌ,
dizani niajw.
\p
\v 10 Guedx Damasco rbäjz te xpejṉ Jesucrist ni laa
Ananías. Baluiloj Jesucrist loj Ananías lo te bacaḻ,
räjp Jesucrist lojni:
\p ―Ananías.
\p Dxejc räjp Ananías lojni:
\p ―Anaree Dad.
\p
\v 11 Räjp Jesucrist lojni:
\p ―Huistie te chäälu lo nezyuj ni laa Ladbee cad rbäjz
Judas. Roꞌc guiniabdiidxlu con te niguii ni laa Saulo,
beṉ Tarso. Cabejdx, canabni loä ṉaj.
\v 12 Lo bacaḻ abahuiini siääd te niguii ni laa Ananías
te gutzuubni ṉaani yejcni te fiini stehuält.
\p
\v 13 Dxejcti räjp Ananías lojni:
\p ―Dad, abiejn diagä xho basacsí niguiiga rexpejṉlu neṉ
guedx Jerusalén.
\v 14 Luxh rebixhojz ni rnibee abadeed guijtz lojni
te guiniaazni ree guiraa rebejṉ nani rbedx-rniab lojlu,
chanänireni jiäureni.
\p
\v 15 Dxejcti räjp Jesucrist lojni:
\p ―Huij, narä aguleäni te gunni xtzunä. Suluiini xtidxä
loj rebeṉzijt nani digac xpeṉ Israel, näjza loj reni
rnibee renacioṉ, näjza loj rexpejṉ Israel.
\v 16 Narä suluiä lo Saulo trabajwduxh ni tedni te jiädnajlni
narä.
\p
\v 17 Dxejcti sää Ananías, bidzujṉni ro yuꞌ cadro rbäzlaa
Saulo. Batzuubni ṉaani yejc Saulo. Dxejcti räjp Ananías
loj Saulo:
\p ―Betzä Saulo, Jesucrist ni rnibee, nani baluiloj lojlu
lo nezyuj cheni siäädlu, lagajc laani baxhaḻni narä te
fiilu stehuält, te jiädläjzza Sprit Dxan xten Dios neṉ
lastoolu.
\p
\v 18 Lagajc dxejc bitejb siꞌc xmelbäjl yec baloj Saulo,
biacgajc balojni, bahuisaꞌcni stehuält. Dxejc huistieni,
gurobnisgajcni.
\v 19 Dxejc gudajwni, guc nadaanni stehuält. Xchej guyunäj
Saulo rexpejṉ Jesucrist neṉ guedx Damasco.
\s Gusloj basuleꞌ Saulo xtidx Dios neṉ guedx Damasco
\p
\v 20 Dxejcti gusloj basuleꞌ Saulo xtidx Dios neṉ reguidoo
xten rexpejṉ Israel, räjpni:
\p ―Jesucrist najc Xiꞌn Dios nani gujc Niguii.
\p
\v 21 Che biejn diajgreni xtiidxni, bidxelojreni, räjp
lo saꞌreni:
\p ―¿La xhet laadi niguiire ni rusäu rexpejṉ Jesucrist
neṉ latzguiib guedx Jerusalén, ä? Lagajcza dee bidzujṉ
ree te guliibni rexpejṉ Jesucrist te chanänireni guedx
Jerusalén lo rebixhojz.
\p
\v 22 Dxejcti gusutzuꞌtz Saulo guniini xtidx Dios. Basacajṉni
rexpejṉ Israel nani rbäjz Damasco saꞌcsi basuleꞌpacni
Jesús najc Crist nani rnibee.
\s Baxuṉ Saulo guedx Damasco
\p
\v 23 Che gudejd xhidajl dxej, bachagsaꞌ rexpejṉ Israel
te nuguꞌtreni Saulo.
\v 24 Dxejcti gucbee Saulo xhi xhigab bejnreni. Dxej,
yääl cabäjzreni Saulo roꞌ guiraa renezyuj ni rdzujṉ
guejdxga te juꞌtrenini.
\v 25 Dxejcti che gojḻ te yääl basäḻ rexpejṉ Jesucrist
Saulo neṉ te dxim̲ro, basiäjtreni dxijm̲ga nez roꞌ te padeer
ni dejd gabi guejdxga. Basiäjtrenini nez dejtz padeerga,
te siꞌc baxuṉni guejdxga.
\s Bidzujṉ Saulo guedx Jerusalén
\p
\v 26 Che bidzujṉ Saulo guedx Jerusalén, rlajzni nuchaagni
loj reni rililajz xtidx Jesucrist, niluxh guiraareni
bidxejbrenini saꞌcsi direni gan ahuililajzni xtidx Dios.
\v 27 Dxejcti huinä Bernabéni lo reapost, bijni diidx
xcuent Saulo. Räjp Bernabé lojreni:
\p ―Baluiloj Jesucrist lo Saulo loj nezyuj. Guninäj Xtioznu
Saulo loj nezyuj, niꞌcni gusutzuꞌtz Saulo basuleꞌni xtidx
Jesucrist guedx Damasco.
\p
\v 28 Dxejc biaꞌn Saulo guedx Jerusalén, bidxaagni lo
rexpejṉ Jesucrist.
\v 29 Dxejcti gusutzuꞌtz Saulo gusloj bijni xtidx Jesucrist
lo rebejṉ. Dxejcti gudiḻnäj Saulo rexpejṉ Israel nani
rnii didx griegw. Laareni rdxechduxhreni, rlajzreni nuguꞌtreni
Saulo saꞌcsi direni nichaglajz xtidx Jesucrist.
\v 30 Che gucbee rexpejṉ Jesucrist siꞌc, huinäreni Saulo
guedx Cesarea, roꞌc gulääreni Saulo, baxhaḻrenini guedx
Tarso.
\p
\v 31 Dxejc guredxi lajz guiraa renani huililajz xtidx
Dios neṉ reguedx Judea, neṉ reguedx Galilee, näjza neṉ
reguedx Samaria, saꞌcsi diru Saulo nusacsí rexpejṉ Jesucrist,
luxh guc xhidajlrureni. Basoobreni xtidx Jesucrist, bisieedrureni
rextiidxni, gucnäjza Sprit Dxan xten Diosreni.
\s Biajc Eneas
\p
\v 32 Che gusloj sahuii Pedr guiraa renani huililajz
xtidx Dios, huihuiizani rexpejṉ Jesucrist nani yuꞌ guedx
Lida.
\v 33 Roꞌc bidxälni te niguii ni laa Eneas. Agujc xhujṉ
ijz nagaꞌ niguiiga cayacxhuuni. Abixuꞌṉ tiejxhni, digacdiru
guiliini.
\p
\v 34 Dxejcti räjp Pedr lo Eneas:
\p ―Eneas, cagusiajc Jesucrist guejblu. Huistie, guläs
xtaꞌlu.
\p Lagajc dxejc biajcni, huistietini.
\p
\v 35 Guiraa rebejṉ ni rbäjz guedx Lida, näjza rebeṉ
ni rbäjz guedx Sarón, bahuiireni abiajc niguii ni cayacxhuu.
Dxejc xhidajlreni neṉ reguejdxga huililajz xtidx Dios.
\s Gubaṉsac Dorcas
\p
\v 36 Neṉ guedx Jope yuꞌ te gunaa ni laa Tabita; rniizarenini
Dorcas con xtidx griegw. Gunaaga huililajz xtidx Dios,
rudeedzani xhi rquiin rebeṉproob, najczani huenduxh loj
chutis bejṉ.
\v 37 Gucxhuu gunaaga, dxejc gujtni. Che gulujx bahuajz
rebejṉ togoolga, huitixhrenini neṉ te yuꞌ ni najc jiaa
yejc saꞌni.
\v 38 Saꞌcsi gajxh guedx Jope treꞌ guedx Lida, luxh biejn
diajg rexpejṉ Jesucrist roꞌc yuꞌ Pedr, baxhaḻreni tiop
dadeꞌ saxii Pedr. Räjp redadeꞌga loj Pedr:
\p ―Bejn huen salu chonnu Jope naṉajga.
\p
\v 39 Dxejc sanägajc Pedr redadeꞌga. Che bidzujṉreni,
huinäreni Pedr neṉ yuꞌ cadro nagaꞌ togunaaga. Roꞌc cayonduxh
guiraa regunabiuud, baluiireni lo Pedr guiraa rexhajbreni
nani benchee Dorcas, ni badeed Dorcas lojreni che nabajṉni.
\v 40 Dxejcti gunibee Pedr birii guirareni neṉ yuꞌ.
Dxejc bazuxhijbni, guredx-gunabni loj Dios. Dxejc gubiréni
bahuiini loj togoolga, räjpni:
\p ―Tabita, huistie.
\p Dxejcti baxhal gunaaga balojni; che bahuiini loj Pedr,
gurejni.
\v 41 Dxejc gunaaz Pedr ṉaani, basuliinini, dxejcti gurejdx
Pedr regunabiuud näjza sgaii reni najc rexpejṉ Jesucrist.
Baluiini gunaaga lojreni te bahuilojreni agubaṉsacni.
\v 42 Gucbegajc rebeṉ guedx Jope xhiniꞌc gujc, dxejcti
xhidajl rebejṉga huililajz xtidx Jesucrist.
\v 43 Xchejza guyuꞌ Pedr roꞌc, guläjzni rolijz dadeꞌ
ni laa Simón, nani ruscoodz guijd.
\c 10
\s Pedr con Cornel
\p
\v 1 Guedx Cesarea guyuꞌ te niguii ni laa Cornel. Rnibeeni
te gayuu resoldaad lo te cuaa ni laa Italiano. Cornel
najc beṉzijt, dini gac beṉ Israel.
\v 2 Beṉsacduxh najc Cornel, näjza guiraa resaꞌni, sacruduxh
rusoobreni xtidx Dios. Rudeedni gojn lo rebeṉ proob
xten Israel. Guixe-guixee rbejdx, rniabni lo Dios.
\v 3 Te dxej, siꞌcti rcachoṉ gudxej, siꞌc lo bacaḻ bahuiini
loj xangl Dios, räjpni loj Cornel:
\p ―¿Conlu Cornel?
\p
\v 4 Che bahuii Cornel xangl Dios, bidxejbni, bidxelojni,
räjpni lojni:
\p ―¿Xhiniꞌc, Dad?
\p Dxejcti räjp angl xten Dios lojni:
\p ―Che rniilu lo Dios, riejn diajg Dios xtiidxlu, che
rudeedlu meel lo rebeṉ proob, ruhuii Dios ni rujnlu, niꞌcni
rnalajz Dios luj.
\v 5 N̲aj baxhaḻ tiop niguii chää guedx Jope te chaxiireni
Simón Pedr.
\v 6 Rbäjzni rolijz te dadeꞌ ni laa Simón nani ruscoodz
guijd. Rolijz Simón sojb gajxh roꞌ nisdoo. Simón Pedr
gusuleꞌ xhiniꞌc nanab gunlu.
\p
\v 7 Che sii angl xten Dios, gule Cornel tiop mos xtenni
näjza te xsoldaadni nani sanälajz Dios.
\v 8 Dxejc bij Cornel diidx lojreni xcuent ni gusajcni,
dxejc baxhaḻni redadeꞌga guedx Jope.
\p
\v 9 Che bara yääl, sääreni lo nezyuj. Asiäddzuṉgajxhreni
guedx Jope, pet siꞌcti läidxejni. Lagajc oṟga huäꞌp Pedr
yecyuꞌ te guininäjni Guejb Dios.
\v 10 Calanduxh Pedr, rlajzni gauni. Laḻ ni cayujnreni
xhi gauxhuejni, gusloj canixcaḻni.
\v 11 Bahuiini bixal xhaguibaa, bahuiizani biäjt te bariadro
nani naliib guidap xiꞌni. Siädjiätchäiini gajxh nez
loj Pedr.
\v 12 Neṉ bariaadga yuꞌ guiraa reman ni yuꞌ lo guedxliuj
nani rsianäj guidap niꞌni, näjza renani rxeeb siꞌc bäḻ,
näjza renani rutajt.
\v 13 Gunii Dios lo Pedr, räjpni lojni:
\p ―Pedr, huisu te juꞌtlu man gaulu.
\p
\v 14 Dxejc räjp Pedr lojni:
\p ―Naꞌc Dad. Nunc gauä saꞌ remandxuudxga, abiaꞌa dina
gauä reman nani rnii xleiilu najc mandxuudx.
\p
\v 15 Gunisac Dios loj Pedr, räjpni:
\p ―Naꞌcru guiniilu nacdxuudx reman nani abasia.
\p
\v 16 Che gujc choṉ huält gujc siꞌc, huäꞌpsac bariaadga
xhaguibaa.
\v 17 Laḻ ni cayujn Pedr xhigab xhichaniꞌc säloj nani
bahuiini, bidzujṉ reniguii ni baxhaḻ Cornel roꞌ yuꞌga,
saꞌcsi agunabdiidxreni caro rbäjz Simón nani ruscoodz
guijd.
\p
\v 18 Che bidzujṉreni roläꞌga canabdiidxreni la roꞌc
rbäjz te dadeꞌ ni laa Simón Pedr.
\v 19 Laḻ ni cayujn Pedr xhigab xcuent ni bahuiini, gunii
Sprit Dxan xten Dios lojni, räjpni:
\p ―Bahuii, choṉ dadeꞌ caguiillu.
\v 20 Biäjt yejc yuꞌre te jinälureni. Naꞌc gunlu xhi
stee xhigab, saꞌcsi lagajc narä baxhaḻäreni lojlu.
\p
\v 21 Dxejcti biäjt Pedr jiaaga, bidzujṉni cadro sugaꞌ
redadeꞌga, räjpni lojreni:
\p ―Narä nacä ni caguiiltu. ¿Xhi siäädtu?
\p
\v 22 Räjp reniguiiga lo Pedr:
\p ―Cornel, nani rnibee te gayuu soldaad, te beṉsaꞌc, te
bejṉ ni rajṉ Dios, te bejṉ ni sanälajz rexpejṉ Israel,
laani baxhaḻ nuure lojlu, saꞌcsi räjp angl xten Dios
lojni, jiopxiinu luj te jiejn diajgnu xtiidxlu.
\p
\v 23 Dxejcti gurejdx Pedr rebejṉga, biuꞌreni neṉ yuꞌ.
Roꞌc biaꞌnreni te guxhijṉ. Che bara yääl, Pedr näjza
sgaii beṉ Jope ni najc xpejṉ Jesucrist, sanä redadeꞌ
ni baxhaḻ Cornel.
\p
\v 24 Che bara yääl, bidzujṉreni guedx Cesarea. Abatojp
Cornel resaꞌni näjza rexamigwni rolijzni. Cabäjzreni
guidzujṉ Pedr.
\v 25 Che bidzujṉ Pedr ro yuꞌ, huichagloj Cornelni, bazuxhijbni
lo Pedr.
\v 26 Dxejc gunaaz Pedr ṉaani, guläsnini, räjpni lojni:
\p ―Huisulii, saꞌcsi narä nacä te niguiitis sigajc najclu.
\p
\v 27 Cayuiireni diidx, biuꞌreni neṉ yuꞌ. Che biuꞌni
bahuii Pedr nadxagsaꞌ rebejṉ neṉ yuꞌ.
\v 28 Räjp Pedr lojreni:
\p ―Anajntu xhi caj lo leii xten rexpejṉ Israel: digacdi
guchaag te xpejṉ Israel loj beṉzijt nani digac xpejṉ
Israel, digacdiza jiuꞌni rolijzreni. Niluxh agunii Dios
loä lo te bacaḻ, te gacbeä digacdiru jiuä releiire. Abaluii
Dios narä sajc guchagsaꞌä chutis bejṉ.
\v 29 Niꞌcni, che gurejdxtu narä biälgacä. N̲aj rniabdidxä,
¿xhicuent gurejdxtu narä?
\p
\v 30 Dxejcti räjp Cornel loj Pedr:
\p ―Gudajp dxej siꞌcti rcachoṉ gudxej, cabedx-canabä lo
Dios rolizä chela baluiloj te niguii najcw te ladnol
ni rdimbichaꞌ.
\v 31 Najni loä: “Cornel, che rbedx-rniablu lo Dios, riejn
diajg Dios xtiidxlu, che rudeedlu meel lo rebeṉ proob,
racbee Dios, di lajzni jiäḻ luj.
\v 32 Niꞌcni ṉaj baxhaḻ tiop dadeꞌ chää guedx Jope te
chaxiireni Simón Pedr nani rbäzlaa rolijz Simón ni ruscoodz
guijd. Rolijzni sojb gajxh roꞌ nisdoo. Che guidzujṉni,
laani gusuleꞌni xtidx Dios lojtu.”
\v 33 Dxejc baxhaḻä chu biädxiilu. Xquixtiostelu biäädlu.
N̲aj anadxagsaꞌnu ree nez loj Dios te jiejn diajgnu rextidx
Dios ni baniidxni lojlu guiniilu loonu.
\s Basuleꞌ Pedr xtidx Dios rolijz Cornel
\p
\v 34 Dxejcti räjp Pedr lojreni:
\p ―N̲aj gucbeliä tebloj rinälajz Dios guiraa bejṉ; rebeṉzijt
sigajc rexpejṉ Israel.
\v 35 Niluxh rinälajz Dios chutis beṉ guedxliuj nani
ruzuxhijb lojni, nani rusoob rextiidxni, nani laaca nabajṉ.
\v 36 Badeed Dios xtiidxni loj rexpejṉ Israel, basuleꞌ
Dios biääd Jesucrist te gac chanälaaznu Dios te cuedxilajznu,
saꞌcsi Jesucrist rnibee guideb guedxliuj.
\v 37 Che gulujx baluii Juan ni rutiobnis xcuent yäḻrobnis,
dxejc gusloj basuleꞌ Jesucrist xtidx Dios nez reguedx
Galilee. Laꞌtu najntu xho bireꞌch xtidx Jesucrist guideb
nez neṉ reguedx Judea.
\v 38 Nancheetu xho badeed Dios yäḻrnibee loj Jesucrist,
beṉ Nazareꞌt. Badeedza Dios Sprit Dxan xtenni te cuääzni
neṉ lastooni. Nancheetu xho bejnni redzunro, remilagwr,
basiajcni rebejṉ nani caguteed beṉdxab trabajwduxh.
Redzunroga bejnni saꞌcsi bennäj Diosni dzuun.
\v 39 Bahuiloonu guiraa redzuun ni bejn Jesucrist neṉ
reguedx Israel näjza guedx Jerusalén. Bacuaa rexpejṉ
Israel Jesucrist lo crujz, roꞌc gujtni.
\v 40 Dxejcti che biojṉ dxej, guläs Dios Jesucrist lo
rebeṉgut, gubaṉsacni, badeed Dios yäḻrnibee lojni te gujc
biädluiloj Jesucrist loonu.
\v 41 Di Jesucrist nuluiloj loj chutis bejṉ. Lojtis
renani agule Dios gutieꞌch diidx gubaṉsac Jesucrist
lo rebeṉgut, loj reniꞌc baluilojni. Nuure nadxagnu loj
reni gule Dios. Bidaunänuni, bidunnäänuni che gubaṉsacni
lo rebeṉgut.
\v 42 Baxhaḻni nuure chatieꞌchnu diidx loj guiraa rebejṉ,
chosuleꞌpacnu Dios gule Jesucrist te gacni juejz xte
rebeṉbajṉ näjza xte rebeṉgut.
\v 43 Galooli bacuaa renani gunii xtidx Dios lo guijtz,
räjpreni: “Guiraa rebejṉ ni chalilajz xtidx Jesucrist
sudzucaj Dios xtojḻreni.”
\s Biädlajz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoo rebeṉzijt
\p
\v 44 Laḻ ni canii Pedr rediidxga, biädläjz Sprit Dxan
xten Dios neṉ lastoo renani huililajz xtiidxni.
\v 45 Bidxeloj guiraa rexpejṉ Israel nani huinä Pedr
saꞌcsi biädläjz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoo renani
najc beṉzijt.
\v 46 Gucbeereni biuꞌ Sprit Dxan xten Dios lastoo rebeṉzijt
saꞌcsi bejn Sprit Dxan guniireni stee didxsaj nani gajdreni
guisieed, caläꞌpzareni xpalaꞌn Dios.
\v 47 Dxejcti räjp Pedr lo rexamiigwni:
\p ―Chu laa ni gudxojn yäḻrobnis lo rebejṉre, ni sigajc
biädläjz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoonu, abiädläjzni
neṉ lastoo rebejṉre.
\p
\v 48 Dxejcti gunibee Pedr gurobnisreni te gacbee bejṉ
najcreni xpejṉ Jesucrist. Dxejcti gunabreni loj Pedr
jiaꞌnni roꞌc tiop-choṉ dxej.
\c 11
\s Basuleꞌ Pedr xho biädlajz Sprit Dxan xten Dios lastoo rebeṉzijt lo rexpejṉ Jesucrist neṉ guedx Jerusalén
\p
\v 1 Reapost, näjza renani huililajz xtidx Jesucrist
neṉ reguedx Judea, biejn diajgreni huililajz rebeṉzijt
ni digac xpejṉ Israel xtidx Dios.
\v 2 Che bidzujṉ Pedr guedx Jerusalén, rexpejṉ Israel
nani rlajz chu guiraa rexpejṉ Jesucrist bee siꞌcni bejn
toAbram, gudiḻnäjreni Pedr.
\v 3 Räjpreni lo Pedr:
\p ―¿Xhicuent biuꞌlu rolijz beṉzijt nani xhet yuꞌdi bee
siꞌc nuure? ¿Xhicuent gudaunäjlureni, ä?
\p
\v 4 Dxejcti basuleꞌ Pedr diidx xho gujc huijni loj
rebeṉzijt:
\p
\v 5 ―Yuꞌä guedx Jope. Cabedx-canabä lo Dios, dxejc siꞌc
gunixcaḻä, bahuiä bixal xhaguibaa, siädjiäjt te bariadro,
naliib guidap xiꞌni. Siädjiätchäiini nez loä.
\v 6 Che bahuisaꞌcä, neṉga yuꞌ guiraloj reman ni yuꞌ
lo guedxliuj nani rsianäj guidap niꞌni, renani rbäjz
neṉ dajn, renani rxeeb siꞌc bäḻ, näjza renani rutajt.
\v 7 Dxejcti biejn diagä naj Dios loä: “Pedr, huisu.
Baguꞌt man gaulu.”
\v 8 Dxejcti räpä: “Digacdini Dad. Nicla tej gadna gauä
te man nani rnii leii xtenlu najc mandxuudx.”
\v 9 Dxejc gunisac Dios loä: “Naꞌcru guiniilu nacdxuudx
recos nani abasia Dios.”
\v 10 Che gujc choṉ huält gunii Dios siꞌc, huäꞌpsac bariaadga
xhaguibaa.
\v 11 Lagajc oṟga bidzujṉ choṉ dadeꞌ ro yuꞌ cadro yuꞌä.
Guedx Cesarea biriireni, biädxiireni narä.
\v 12 Dxejc gunii Sprit Dxan xten Dios loä: “Huinä reniguiire.
Naꞌc gun tiop lajzlu.” Dxejcti huinää́ xhoꞌp beṉ Jope,
dadeꞌ nani rililajz xtidx Jesucrist. Che bidzuṉnu guedx
Cesarea, biuꞌnu rolijz Cornel.
\v 13 Basuleꞌ Cornel diidx loonu xho baluiloj te angl
xten Dios lojni lagajc rolijzni. Räjp angl xten Dios
lojni: “Baxhaḻ tiop dadeꞌ chää guedx Jope te chaxiireni
Simón ni rniireni Pedr.
\v 14 Laani siniini xtidx Jesucrist te gacbeelu con
resaꞌlu xhiniꞌc nanab gunlu te gusḻaa Dios laꞌtu lo
rextojḻtu.”
\v 15 Che gusloj cagusuleꞌä xtidx Dios lojreni, biuꞌ
Sprit Dxan xten Dios neṉ lastooreni siꞌc biuꞌni lastoonu
galooli.
\v 16 Dxejcti banaj lazä rextidx Dad Jesucrist che najni:
“Juan abatiobnis con nistis, biädla narä suxhaḻä Sprit
Dxan xten Dios te cuääzni neṉ lastootu.”
\p
\v 17 Dxejc räjpza Pedr:
\p ―Palga badeed Dios Sprit Dxan xtenni lojreni siꞌc
baniidxni Sprit Dxan xtenni loonu che huililajznu xtidx
Jesucrist, ¿chu narä? te niäpä lo Dios: “Naꞌc gudeedlu
Sprit Dxan xtenlu lojreni.”
\p
\v 18 Che biejn diajg rebeṉ Jerusalén rediidxga, biäuu
roꞌreni, dirureni nidiḻnäj Pedr. Alga guläꞌpreni xpalaꞌn
Dios, räjpreni:
\p ―Näjza rebeṉzijt nani digac rexpejṉ Israel abasaan
Dios gusiechlajzreni te guibaṉnäjreni Dios par tejpas.
\s Rexpejṉ Jesucrist ni yuꞌ guedx Antioquía
\p
\v 19 Che gujt Esteban bireꞌch renani huililajz rextidx
Jesucrist. Bireꞌchreni lo yuj Chipre ni ṟeꞌ lo nisdoo,
lo reguedx Fenicia, näjza lo guedx Antioquía saꞌcsi cadejdreni
trabajwduxh. Basuleꞌreni rextidx Jesucrist lojtis rexpejṉ
Israel.
\v 20 Lojreni nadxaag gaii beṉ Chipre, näjza gaii beṉ
Cirene. Redee bidzujṉ guedx Antioquía. Roꞌc gusloj caniireni
lo beṉzijt nani rnii didx griegw. Basuleꞌreni lo rebeṉzijtga
guiraa xcuent Jesucrist.
\v 21 Gucnäj Diosreni caniireni xtiidxni. Xhidajl rebejṉga
huililajz xtidx Jesucrist, basoobreni xtiidxni.
\p
\v 22 Che biejn diajg rexpejṉ Jesucrist ni yuꞌ guedx
Jerusalén rililajzreni, baxhaḻreni Bernabé guedx Antioquía.
\v 23 Che bidzujṉ Bernabé guedx Antioquía, bibalazduxhni
che bahuiini xho cayunnäj Dios rebejṉga. Dxejcti balijdx
Bernabéreni: gutijp lajzreni gusoobreni xtiidxtis Jesucrist.
\v 24 Beṉsaꞌc najc Bernabé. Rililazduxhni xtidx Jesucrist.
Racnäjduxh Sprit Dxan xten Diosni. Xhidajl rebejṉ huililajz
xtidx Jesucrist guejdxga.
\p
\v 25 Che birii Bernabé guejdxga, huijni guedx Tarso
satiilni Saulo.
\v 26 Che bidxälni Saulo, huinänini guedx Antioquía.
Roꞌc biaꞌnreni tebijz, bachagsaꞌreni renani huililajz
te baluiireni xtidx Jesucrist lo xhidalduxh bejṉ. Ganid
beṉguejdxga gulälaj “Cristianos” renani rililajz xtidx
Jesucrist.
\p
\v 27 Neṉ redxejga birii gaii dadeꞌ nani rnii xtidx
Dios. Guedx Jerusalén biriireni, bidzujṉreni guedx Antioquía.
\v 28 Huisulii te dadeꞌga ni laa Agabo. Gucnäj Sprit
Dxan xten Diosni te guniini siääd te gubijn guideb guedxliuj.
Luxh gujc gubijnga neṉ reijz ni gunibee ṟeii Claudio
ni sajcru.
\v 29 Dxejcti rexpejṉ Jesucrist ni rbäjz guedx Antioquía
bejn xhigab cade tejreni gudeed meel chää lo rexpejṉ
Jesucrist ni rbäjz neṉ reguedx Judea.
\v 30 Batojpreni meel, baxhaḻrenini lo rebeṉgool ni rnibee
rexpejṉ Jesucrist roꞌc. Saulo näjza Bernabé huinä meelga
che huijreni Judea.
\c 12
\s Gujt Jacoob, biäu Pedr neṉ latzguiib
\p
\v 1 Neṉ redxejga, trabajwduxh bateed ṟeii Herodes gaii rexpejṉ Jesucrist.
\v 2 Gunibeeni gujt Jacoob betz Juan, biruꞌ guejnni.
\v 3 Che bahuii Herodes bibalazduxh rexpejṉ Israel saꞌcsi baguꞌtni Jacoob, gunibeeni gunazgajcreni Pedr. Dee gujc neṉ redxe lanij che rajwreni yätxtiil ni di saguij.
\v 4 Che gunaazreni Pedr, biäuni neṉ latzguiib. Gunibee Herodes biääd tajp cuaa soldaad cuanäjreni roꞌ latzguiib. Tapgaj soldaad cuanäj roꞌ latzguiibga cade xhoꞌp oṟ. Bejn Herodes xhigab cuääni Pedr te guetni nez loj rexpejṉ Israel che ted lanij.
\v 5 Yuꞌti Pedr neṉ latzguiib, dxejcti durtis cabejdx, canab rexpejṉ Jesucrist lo Dios xcuent Pedr.
\s Gulää Dios Pedr neṉ latzguiib
\p
\v 6 Bidzujṉti dxe bispr dxej ni rlajz Herodes nibää Pedr nez loj rexpejṉ Israel. Yäälga nagayejs Pedr galäii tiop soldaad. Cadeṉ naliib guiroꞌp ṉaa Pedr. Stiop soldaad canäj roꞌ latzguiib.
\v 7 Chela baluiloj te angl xten Dios, bianij te bajl nani basanij neṉ latzguiib. Dxejcti gunaazni xhajcw Pedr, basniibnini te gubajṉni. Räjpni lo Pedr:
\p ―Basquejnga, huistie.
\p Dxejcti bixec recadeṉ, bitejbreni ṉaa Pedr.
\v 8 Räjp xangl Dios lo Pedr:
\p ―Gojt xhajblu, baläj xcuraꞌchlu.
\p Siꞌc bejn Pedr, dxejc räjp xangl Dios lo Pedr:
\p ―Gojt xhablajzlu, gudanajl narä ―räjpni.
\p
\v 9 Biriitini latzguiib sanajlni angl xten Dios. Niluxh dini gun xhigab guliipac nani bejn xangl Dios. Bejnni xhigab pet canixcaḻni.
\v 10 Gudejdreni nez loj te soldaad, gudedgajcreni nezloj steeni, dxejc bidzujṉreni roꞌ puertguiib xten latzguiib nani caj lo nezyuj ni rdejd galäii guejdxga. Xtebca bixal puertroga, biriireni gusajreni tebnezyuj. Dxejcti te squiin gunitloj xangl Dios. Xtebtis Pedr sasaj lo nezyuj.
\v 11 Dxejc siꞌcni gubajṉ Pedr, bejnni xhigab:
\p ―N̲aj sii nanä baxhaḻ Dios te xanglni basḻaa narä ladzṉaa Herodes te digacdi gun rexpejṉ Israel nani rlajzreni gunnäjreni narä.
\p
\v 12 Che gucbee Pedr xhi gusajcni, huijni rolijz Marii, xnan Juan ni rniireni Marcw. Roꞌc nadxagsaꞌ xhidajl rexpejṉ Jesucrist, cabedx-canabreni lo Dios xcuent Pedr.
\v 13 Cagusejz Pedr roläꞌ, dxejc gubig te dxaꞌp ni ḻaa Rode, bacuadiajgni ro läꞌ.
\v 14 Che biembee Rode xseꞌ Pedr, saꞌcsi bibalazduxhni, biaḻlajzni nuxhalni ro läꞌ. Alga baxuṉni biusacni neṉ yuꞌ, räjpni lojreni:
\p ―Pedr sugaꞌ ro läꞌ.
\p
\v 15 Dxejcti räjpreni lo Rode:
\p ―Yejclu cayajc.
\p Dxejcti duurtis gunii dxapeꞌga sugaꞌ Pedr ro läꞌ. Dxejcti räjpreni loj Rode:
\p ―Xho gacni Pedr. Pet biejn diajglu gunii xangl Dios ni rcanäj Pedr.
\p
\v 16 Dxejcti laḻtis cagusejz Pedr ro läꞌ. Che baxhalreni ro läꞌ bidxeloduxhreni bahuiireni lo Pedr.
\v 17 Dxejcti bazääb Pedr ṉaani te naꞌcru jiejyreni. Dxejc bij Pedr diidx xho baxhal Dios roꞌ latzguiib. Dxejc räjpni:
\p ―Coḻchayeꞌtz lo Jacoob näjza lo rexpejṉ Jesucrist guiraa ni gusacä nayääl.
\p Dxejcti birii Pedr roꞌc, huijni steꞌca lajt.
\p
\v 18 Che bara yääl, rsildooru, bieiduxh resoldaad saꞌcsi direni gan xho gujc birii Pedr neṉ latzguiib.
\v 19 Gunibee Herodes huitiilreni Pedr, gunabdiidxzani lo resoldaad xho gujc birii Pedr, dxejc gunibeeni gujt resoldaad ni cuanäj latzguiib che birii Pedr. Dxejcti birii Herodes reguedx Judea, xchej huijiaꞌnni guedx Cesarea.
\s Gujt Herodes
\p
\v 20 Bachechduxh rebeṉ Tiro näjza rebeṉ Sidón Herodes, niꞌcni diruni gusaan gutoꞌ rebejṉ nez cadro rnibeeni xhi gau rebeṉ Tiro näjza rebeṉ Sidón. Niꞌc biääd xhidajlreni te guiniabreni jiäjḻ lajzni, te naꞌcru guidxeꞌch Herodes lojreni. Abenxgaareni xamiigwreni Blasto, mos ni yuꞌ lo ṟeii Herodes, mos ni sajcru lo guiraa rexmos Herodes. Guninäj Blasto Herodes xcuentreni te naꞌcru guidxechnäj Herodes rebejṉga.
\v 21 Basoobtini te dxej te guininäjnireni. Dxejga gojt Herodes xhajb ṟeiini, gurejni lo xyacxhiḻ ṟeiini. Dxejcti gusloj caniini didxsaꞌc loj rebejṉga.
\v 22 Guredxaꞌ rebejṉ räjpreni lojni:
\p ―Huenduxh najc diidxre. Guejblu najc te dios, xhet xtiidxdi niguii najc diidxre.
\p
\v 23 Lagajc dxejc biääd te angl xten Dios, bejnni gusloj cayacxhuu Herodes, gudajw rebisiujg Herodes, gujtni saꞌcsi basaanni gunii rebejṉ najcni te dios, saꞌcsi dini niliäꞌp xpalaꞌn Dios.
\p
\v 24 Xhidajl bejṉ biejn diajgni xtidx Dios, huililajzreni xtidx Dios.
\p
\v 25 Che gulujx badeed Bernabé näjza Saulo meel ni batojp rebeṉ Antioquía lo rebeṉgool, biriireni guedx Jerusalén. Sanäreni Juan ni rniireni Marcw lo guedx Antioquía.
\c 13
\s Gule Sprit Dxan xten Dios Bernabé näjza Saulo
\p
\v 1 Lo rexpejṉ Jesucrist ni rdxaag saꞌ guedx Antioquía guyuꞌ gaii niguii ni gunii xtidx Dios, näjza gaii niguii ni rusuleꞌ xtidx Dios loj guiraa rexpejṉ Jesucrist. Loj redee nadxaag Bernabé, näj Simón ni rniireni Negr; näj Lucio, beṉ Cirene; näj Manaén ni gulanäj ṟeii Herodes gujcni siꞌc bejtzni; näjza Saulo.
\v 2 Bidzujṉ te dxej cagucuaꞌnreni laḻ ni cabedx-canabreni lo Dios, dxejc räjp Sprit Dxan xten Dios lojreni:
\p ―Coḻcue Bernabé näjza Saulo te gunreni dzuun ni rlazä gunreni.
\p
\v 3 Che gulujx bacuaꞌnreni, che gulujxza guredx-gunabreni lo Dios, batzuubreni ṉaareni yejc guiroꞌpreni, te siꞌc baxhaḻreni Bernabé näjza Saulo te guluiireni xtidx Dios steꞌca lajt.
\s Guiroꞌpreni baluii xtidx Dios lo rebeṉ Chipre
\p
\v 4 Baxhaḻ Sprit Dxan xten Dios Saulo näjza Bernabé guedx Seleucia. Roꞌc biuꞌreni neṉ barcw, sääreni nez yuj ni treꞌ galäii nisdoo, ni laa Chipre.
\v 5 Che bidzujṉreni Chipre, biuꞌreni guedx Salamina. Roꞌc basuleꞌreni xtidx Dios neṉ guiraa rexquidoo rexpejṉ Israel. Näj Marcw gucnäjreni.
\v 6 Che cuansajreni guideb yuj Chipre, bidzujṉreni guedx Pafos. Roꞌc bidxaagreni te niguii ni laa Barjesús. Najcni te bidxaa, najczani te xpejṉ Israel. Cagusgueeni rebejṉ guejdxga, räjpni xtidx Dios caniini, niluxh dini gac xtidx Dios.
\v 7 Bidxaare nuꞌch lo rexpejṉ Sergio Paulo, nani najc gubernadoor xten Chipre. Nasiṉduxh Sergio Paulo. Gurejdxni Bernabé näjza Saulo, saꞌcsi rlajzni jiejn diajgni xtidx Dios.
\v 8 Dxejcti Barjesús, ni laaza Elimas, bidxagdijḻni guiroꞌpreni saꞌcsi di rlajzni chalilajz Sergio Paulo xtidx Dios.
\v 9 Saulo, nani laaza Pabl, bahuitzuꞌtz loj Barjesús. Batijp Sprit Dxan xten Dios lastoo Pabl, räjpni loj Barjesús:
\p
\v 10 ―Rusgueduxhlu rebejṉ, najclu beṉlatsiaj, beṉguidxduxhlu, najclu xiꞌn Satanás, beṉdxab ni rnibee. Rdxechnäjzalu guiraa recossaꞌc xten Dios. ¿Guc cuääz guxhiidlu xtidxlii Jesucrist te di chalilajz bejṉ xtidx Jesucrist?
\v 11 N̲aj siääd xcastiigw Dios yejclu. Xhidajl dxej sicäjy lojlu, xhetliidi fiilu ―räjp Pabl.
\p Gujcsi räjpni siꞌc, bicäigajc lojni. Dxejctiru cuansajni caguiilni chu guiniaaz ṉaani guluiini canejz chääni.
\v 12 Che bahuii Sergio Paulo xhi gusajcni, huililajzni xtidx Dios, saꞌcsi bidxeloduxhni xcuent xcäḻruluii Dios.
\s Bidzujṉ Pabl näjza Bernabé guedx Antioquía xten distrit Pisidia
\p
\v 13 Che baluux Pabl näjza resaꞌni xtzuunreni guedx Pafos, biuꞌreni neṉ barcw, gudejdreni lo nisdoo, sääreni guedx Perge neṉ estad Panfilia. Che bidzujṉreni guejdxga, gubisac Juan, ni rniireni Marcw, Jerusalén.
\v 14 Dxejcti birinäj Pabl resaꞌni guedx Perge, sääreni guedx Antioquía neṉ distrit Pisidia. Dxejc te dxe sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, biuꞌreni neṉ xquidoo rexpejṉ Israel, roꞌc gurejreni.
\v 15 Che gulujx biḻ te dadeꞌ reguijtz xten Dios ni laa leii näjza reprofeꞌt, baxhaḻ reguxhtis xten guidoo chu huigajṉreni, räjpreni lo Pabl näjza Bernabé:
\p ―Laꞌtu saꞌnu, palga rajptu te diidx ni gulijdx rebejṉre, coḻguiniini.
\p
\v 16 Dxejc huisulii Pabl, guläsni ṉaani bejnni seen lo rebejṉ te cuadiajgreni xtiidxni. Räjp Pabl lojreni:
\p ―Coḻcuadiajg, laꞌtu rexpejṉ Israel, guiraatu ni rajṉ Dios.
\v 17 Galooli gule Xtios rexpejṉ Israel retoxtadgoldoonu. Luxh che guläjzreni nacióṉ Egipto, bidalduxh retoxtadgoldoonu. Gucnäjduxh Diosreni bejnni remilagwr, te guḻäänireni guedx Egipto.
\v 18 Tiuu ijz guläjzreni lo reyubijdz. Xhidajl huält direni nusoob xtidx Dios, niluxh empac gucnäjza Diosreni.
\v 19 Guyuꞌ gajtz nacióṉ guläjz neṉ reyuj ni laa Canaán. Dios bejn gunitloj reguejdxre, te gudisni reyujga loj retoxtadgoldoonu.
\v 20 Dxejcti badeed Dios reniguii ni gujc juejz, gunibeereni rebejṉ. Tajp gayugarol ijz gunibeereni rexpejṉ Israel. Samuel nani gunii xtidx Dios gujc lult juejz.
\v 21 Dxejcti gunab rexpejṉ Israel te ṟeii lo Dios te guinibee ṟeiiga lojreni. Badeedti Dios Saúl xiꞌn Cis, saꞌ toBenjamín. Gunibeeni tiuu ijz.
\v 22 Che badzucaj Dios Saúl, badeedni gunibee toṟeii David. Räjp Dios: “Agucbeä David xiꞌn Isaí rujn tejsi xhigab con narä. Susoobni xtidxä sujnni guiralii ni rlazä gac.”
\p
\v 23 Räjpza Pabl:
\p ―Galooli biaꞌn diidx lo rexagdoo David guxhaḻ Dios te bejṉ ni gudzucaj xtojḻnu, ni gusḻaa nuure lo dojḻ. N̲aj aguzojb diidxga. Jesucrist najc bejṉga, rudzucajni xtojḻnu, rusḻaani nuure lo dojḻ.
\v 24 Che gusloj cagulijdx Juan rebejṉ, baluiini nanabpac gusiechlajz rexpejṉ Israel, tiobnisreni te jia xtojḻreni.
\v 25 Niluxh guxii riäädx guluux Juan dzuun ni badeed Dios gunni che räjpni lo rebejṉ: “¿Chu rujntu xhigab nacä narä? Dina gacä Crist nani biaꞌn diidx guxhaḻ Dios. Coḻhuii, detzä siääd tej ni sacduxhru loä; nicla gac surloä te cuää́ xcuraꞌchni.”
\p
\v 26 Räjpza Pabl:
\p ―Rniä lojtu saꞌä, rexagdoo toAbram, näjza lo chutis ni rajṉ Dios, loonu baxhaḻ Dios xtiidxni ni rusuleꞌ xho rudzucaj Jesucrist xtojḻnu, xho rusḻaani nuunu lo dojḻ.
\v 27 Rebejṉ Jerusalén, näjza renani rnibeereni, direni niembee Jesucrist nani rnibee, dizareni niacbee diidx xcuent Dios nani bacuaa reniguii ni gunii xtidx Dios agujc xchero, luxh ṟoḻreni xtidx Diosga gasob sabd. Niluxh che baguꞌtreni Jesucrist, guzojb xtidx Dios ni caj lo guijtzga.
\v 28 Balijdxreni Pilaꞌt juꞌtni Jesucrist, luxh xhet bejndini te guetni.
\v 29 Che bagujc guiraa ni caj lo guijtz xcuent Jesucrist, gulätreni Jesucrist lo crujz, bacuaꞌtzrenini neṉ baa cuäꞌ te guilaj.
\v 30 Dxejcti guläs Dios Jesucrist lo rebeṉgut.
\v 31 Balti huält baluiloj Jesucrist lo rexamigwni nani biädnajlni nez rexyuj Galilee, renani biädnajlzani nez guedx Jerusalén. Bahuilojreni gubaṉsac Jesucrist lo rebeṉgut, te ṉaj rusuleꞌreni diidx xcuent Jesucrist.
\p
\v 32 ’N̲aj siopnänu xtidx Diosre lojtu te guibalajztu. Agujc xchero biaꞌn Dios diidxre con retoxtadgoldoonu.
\v 33 Guläs Dios Jesucrist te huileꞌ diidxga par nuure, rexagdooreni. Agujc xchero gunii Dios te diidx ni caj neṉ Salmo ni bacuaa toDavid. Lo Salmo ni rojp räjp Dios: “Luj najclu xiꞌnä. Nadxej guleälu te guinibeelu.”
\p
\v 34 Räjpza Pabl:
\p ―Dxejcru stee lajt caj xcuent ni guläs Diosni lo rebeṉgut te nuncru guetni. Scree bacuaa te niguii, räjp Dios: “Sunidxä recossaꞌc lojlu siꞌc ni biaꞌnä diidx con toDavid.”
\v 35 Niꞌcni bacuaaza toDavid neṉ stee Salmo ni gunii Dios, guniini: “Dipaclu gusaan gudx tiejxh Xiꞌnlu nani sanälajzlu.”
\v 36 Che gulujx gunibee toDavid lo retoxtadgoldoonu, siꞌcni badeed Dios gunni, dxejc gujtni. Bigaꞌtznäjni retoxtadgoldooni. Niluxh guyujdx tiejxh toDavid.
\v 37 Niluxh guläs Dios Jesucrist lo rebeṉgut, niꞌc di tiejxhni niujdx.
\v 38 Niꞌcni coḻyacbee, laꞌtu resaꞌä, Jesucristre, bejṉ ni caniä xcuentni, laani rudzucajni rextojḻnu.
\v 39 Chutis ni rililajz xtidx Jesucrist rusḻaa Jesucristni loj guiraa rextojḻni nani digacdi guibicaj mascä rusoobni guiralii ni caj lo leii xten toMoisés.
\v 40 Coḻsusiṉ te naꞌc sajctu recos ni caj lo guijtz ni bacuaa te niguii nani bacuaa xtidx Dios:
\q
\v 41 Coḻhuilaa, laꞌtu ni ruxhiznäj xtidxä coḻguidxeloj,
\q coḻnitloj, saꞌcsi ṉaj ni nabajṉtu sunä te dzunro,
\q te milagwr nez lojtu, niluxh dipac lajztu chalii,
\q mascä jiääd chu gusuleꞌpacni lojtu.
\p
\v 42 Gulujxti xtidx Pabl, biunejz rebejṉ. Che birinäj Pabl Bernabé biädnii rebejṉre lojreni, räjpreni:
\p ―Jiädsactu ste xmaan te gusuleꞌrutu rediidxre loonu.
\p
\v 43 Che careꞌch rebejṉga, xhidajl rexpejṉ Israel, näjza xhidajl rebeṉzijt nani rusoob xtidx Dios siꞌc rujn rexpejṉ Israel, birinajlreni Pabl näjza Bernabé. Dxejc balijdxreni rebejṉ ni siädnajlreni, räjpreni lojreni chanuutis chalilajzreni didxlii xcuent Jesucrist.
\p
\v 44 Che gojlti stee sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, xhidalduxh rebeṉguejdx bireꞌ te gucuadiajgreni guinii Pabl xtidx Dios.
\v 45 Che bahuii rexpejṉ Israel guiraa rebejṉ ni bireꞌ, bidxechlajzreni, gucnadareni. Dxejc gusloj cadxagdijḻ rexpejṉ Israel Pabl. Che rniini te diidx, laareni rniireni “didxxhiini”. Caniyajzareni Pabl näjza Bernabé, caguereni lojreni.
\v 46 Luxh di Pabl niclaza Bernabé nidxejb. Gusutijptisreni, räjpreni lo rebejṉ:
\p ―Nungäjḻ ganid lojtu guiniinu xtidx Dios, saꞌcsi laꞌtu najctu rexpejṉ Israel. Niluxh ditu chalilajz xtidx Dios, lagajc laꞌtu caniitu digacdi guibaṉnäjtu Dios par tejpas. Niꞌc sibiré loonu, te guiniinu xtidx Dios lo rebeṉzijt ni digac xpejṉ Israel.
\v 47 Saꞌcsi siꞌc agunibee Xtiosnu. Scree caj xtidx Dios lo guijtz:
\q Suxhaḻätu te guluiilu rextidxä lo rebeṉzijt ni digac xpejṉ Israel,
\q te chalilajz rebejṉga xtidxä,
\q te ḻaareni lo xtojḻreni, cadrotis yuꞌreni lo guedxliuj,
\m räjp Dios.
\p
\v 48 Che biejn diajg rebeṉzijt rediidxre, bibalazduxhreni, guläꞌpreni xpalaꞌn xtidx Dios. Renani gule Dios galooli huililajz xtidx Dios. Xhidajl najcreni.
\v 49 Bireꞌch xtidx Dios guideb nez reguejdxga.
\v 50 Dxejc rexpejṉ Israel balijdx regunaa ni sajcru, näjza reniguii ni sajcru neṉ guedx Antioquía, te bidxechnäjreni Pabl näjza Bernabé, barilaagwreni Pabl näjza Bernabé te biunejzreni guedx Antioquía.
\v 51 Dxejcti Pabl näjza Bernabé gubijb guxhuj niꞌreni siꞌc te seen te gacbee rebejṉ xhet laadi bejnreni. Säꞌtireni guedx Iconio.
\v 52 Baspaa Dios lajz rexpejṉ Jesucrist guedx Antioquía xten Pisidia. Bazutijpza Sprit Dxan xten Dios lastooreni.
\c 14
\s Guyuꞌ Pabl näj Bernabé guedx Iconio
\p
\v 1 Che bidzujṉ Pabl näjza Bernabé guedx Iconio, biuꞌreni xquidoo rexpejṉ Israel. Basuleꞌreni xtidx Dios lo rexpejṉ Israel näjza lo rebeṉzijt. Xhidajl rebejṉga huililajz xtidx Dios.
\v 2 Niluxh sgaii rexpejṉ Israel nani di chalilajz xtidx Jesucrist balijdx rebeṉzijt te bidxechnäjreni rebejṉ nani huililajz xtidx Jesucrist.
\v 3 Niꞌcni biaꞌn Pabl näjza Bernabé lo guejdxga balti dxej. Gusutzuꞌtz guiroꞌpreni guniireni xtidx Jesucrist. Badeed Dios bejnreni redzunro, remilagwr xcuent xcäḻrnibee Dios te bahuii bejṉ cayacnäj Diosreni.
\v 4 Guyuꞌ tiop cuaa bejṉ neṉ guejdxga. Galaꞌ guejdxga huililajz xtidx Dios nani gunii Pabl näjza Bernabé,
\v 5 dxejc sgalaꞌ guejdxga bacuadiajg xtidx rexpejṉ Israel. Dxejc bireꞌ te cuaa rexpejṉ Israel, näjza beṉzijt, näjza reguxhtis, rlajzreni nidxagdijḻreni reapost, rlajzzareni nucuaareni guij yejc Pabl näjza Bernabé.
\v 6 Dxejc gucbeereni xhi rlajzreni gunreni, niꞌc baxuṉreni roꞌc huijreni nez reguedx Licaonia, roꞌc bidzujṉreni guedx Listra, guedx Derbe, näjza reguejdx ni ṟeꞌ nejzga.
\v 7 Che bidzujṉreni roꞌc, cadrotis huijreni basuleꞌreni xtidx Dios.
\p
\v 8 Guedx Listra guyuꞌ te niguii ni digacdi sa, che gojllini racxhuu niꞌni.
\v 9 Cagucuadiajg niguiiga xtidx Pabl. Che bahuii Pabl lojni, gucbee Pabl rililajz niguiiga xtidx Dios, rililajzzani sajc gusiajc Diosni.
\v 10 Dxejcti dip gunii Pabl lojni, räjpni:
\p ―¡Huisulii!
\p Dxejcti huisuyäḻni, gusajni.
\v 11 Che bahuii rexpejṉ Licaonia xhi bejn Pabl, lagajc xtiidxreni guniireni, räjpreni lo saꞌreni:
\p ―¡Redios abiädluiloj loonu siꞌc niguii!
\p
\v 12 Gulälajreni Bernabé Júpiter, siꞌc laa tej rextiosreni. Dxejcti Pabl gulälajreni Mercurio, siꞌc laa stee rextiosreni, saꞌcsi laani rniiruni lo guiroꞌpreni.
\v 13 Dxejcti te bixhojz xten xquidoo Júpiter cuaꞌ tiop gon najl guii guejnreni. Biädnäni regonga roꞌ xquidoo Júpiter ni sugaꞌ roꞌ guejdxga. Rebejṉ näjza bixhojz rlajzreni nuguꞌtreni regon te gaṉreni Bernabé näjza Pabl siꞌc rajṉreni rextiosreni.
\v 14 Che biejn diajg reapost xhi cayajc, batiäjsreni tlaꞌ xhajbreni siꞌc te seen direni guichaglajz xhi cayujn rebejṉga. Ruxuṉreni bidzujṉreni lo rebejṉ, räjpreni lo rebejṉ:
\p
\v 15 ―Coḻcuadiajg xtiidxnu. ¿Xhicuent cayujn guejbtu recosre? Ni lagajc sabejṉtu najcnu, lagajc beṉ guedxliuj najcnu. Rusuleꞌnu xtidx Dios lojtu te lacuaa ruzuxhijbtu lo redios ni runchee bejṉ, guzuxhijbtu lo Gueb Dios ni nabajṉ par tejpas, ni benchee xhaguibaa näjza guedxliuj, näjza nisdoo, näjza guiralii ni yuꞌ lojreni, neṉreni,
\v 16 Galoo basaan Diosga gun rebeṉ guedxliuj siꞌctis ni rlajzreni.
\v 17 Huen najc Dios, rudeedni nisguij, rudeedni rajc xhi rajw rebejṉ, rdxaj xqueꞌreni, rbaa lajzreni. Niꞌcni riembeepacnu yuꞌ Dios.
\p
\v 18 Xhidajl diidx guniireni te chäii bejnreni gaan guredxi rebejṉ, saꞌcsi rlajzpac rebejṉ nuguꞌtreni regon.
\p
\v 19 Dxejcti bidzujṉ gaii xpejṉ Israel siäädreni guedx Antioquía näjza guedx Iconio. Baquiilreni rebeṉ Listra te gucuaareni guij yejc Pabl. Bacuaareni guij yejc Pabl, gudobxhajxhrenini guläärenini roꞌ guejdxga, saꞌcsi naareni agujtni.
\v 20 Dxejc laḻ ni sugaꞌ rexpejṉ Jesucrist guideb gabi cadro nagaꞌ Pabl, huistieni, biusacni guejdxga. Che bara yääl, huinäni Bernabé sääreni guedx Derbe.
\p
\v 21 Che bidzujṉreni guejdxga, basuleꞌreni rextidx Dios lo rebejṉga. Xhidajlreni huililajz xtidx Dios. Dxejc gubiꞌreni, biuꞌreni guedx Listra, näjza guedx Iconio, näjza guedx Antioquía.
\v 22 Balijdxreni rebejṉ nani huililajz xtidx Dios, gucnäjreni rebejṉga te batiplajz rebejṉga, räjpreni lo rexpejṉ Jesucrist:
\p ―Coḻsnaj lajztu xtidx Dios. Susacsí rebejṉ laꞌtu, sidejdtu trabajw te jiuꞌtu cadro rnibee Dios.
\p
\v 23 Dxejcti gule reapost gaii dadeꞌ ni najc beṉgool te fiireni rexquidoo xpejṉ Jesucrist. Che gulujx bacuaꞌnreni, laḻ ni guredx-gunabreni lo Dios, basadiidxreni rebejṉ, räjpreni: “Gacnäj Jesucrist laꞌtu ni huililajz xtiidxni.”
\s Gubisac guiroꞌpreni guedx Antioquía xten Siria
\p
\v 24 Che gudejd Pabl näjza Bernabé distrit Pisidia, bidzujṉreni estad Panfilia.
\v 25 Basuleꞌreni xtidx Dios lo rebeṉ Perge, dxejcti biriireni roꞌc sääreni guedx Atalia.
\v 26 Che bidzujṉreni guejdxga, biuꞌreni neṉ barcw, gudejdreni lo nisdoo te bidzujṉreni stee guejdx ni laaza Antioquía. Niꞌc najc guejdx ni biriireni che sääreni. Lo guejdxre yuꞌ rexpejṉ Jesucrist ni gunab lo Dios xcuentreni, gacnäj Diosreni, baxhaḻreni Pabl näjza Bernabé chasuleꞌreni xtidx Dios neṉ guiraa reguejdx. N̲aj abaluux Pabl näjza Bernabé dzuunga.
\v 27 Che bidzujṉreni guejdxga, bachagsaꞌ rexpejṉ Jesucrist. Dxejcti bijreni diidx lo rebejṉga guiraꞌti ni bennäj Dios laareni, näjza xho badeed Dios huililajz rebeṉzijt nani digac rexpeṉ Israel.
\v 28 Xchej biannäjreni rexpejṉ Jesucrist roꞌc.
\c 15
\s Bidxagsaꞌzareni neṉ guedx Jerusalén
\p
\v 1 Neṉ redxejga bidzujṉ gaii dadeꞌ ni siääd nez Judea, caguluiireni rexpejṉ Jesucrist, räjpreni lojreni:
\p ―Palga ditu gusäḻ bee siꞌc gunibee toMoisés, di Dios gusḻaatu lo xtojḻtu.
\p
\v 2 Che biejn diajg Pabl näjza Bernabé rediidxga, bidxagdijḻreni redadeꞌga. Dxejc gule rexpejṉ Jesucrist Pabl näjza Bernabé näjza sgaii rexpejṉ Jesucrist chääreni guedx Jerusalén te guininäjreni reapost näjza rebeṉgool te guidon xho gac xcuent beega.
\p
\v 3 Huisunejz rexpejṉ Jesucrist ni najc beṉ Antioquía Pabl näjza rebejṉ ni sanäjreni, sääreni guedx Jerusalén. Gudejdreni reguedx Fenicia, näjza reguedx Samaria. Cadrotis gudejdreni bijreni diidx lo rexpejṉ Jesucrist ahuililajz rebeṉzijt xtidx Dios. Bibalazduxh rexpejṉ Jesucrist che biejn diajgreni rediidxga.
\p
\v 4 Che bidzujṉreni guedx Jerusalén, huichagloj rexpejṉ Jesucristreni. Dxejcti bij Pabl näjza Bernabé diidx lo reapost, lo rebeṉgool nani rnibee rexpejṉ Jesucrist, näjza lo rexpejṉ Jesucrist, guiraa redzunro nani cayunnäj Diosreni.
\v 5 Dxejc huisulii gaii refarisee ni ahuililajz xtidx Dios, räjpreni lojreni:
\p ―Che chalilajz rebeṉzijt xtidx Dios, nanab chureni bee, nanabza gusoobreni leii xten toMoisés.
\p
\v 6 Dxejcti bachagsaꞌ reapost näjza rebeṉgool nani rnibee rexpejṉ Jesucrist, te don xho gunreni.
\v 7 Huisulii Pedr, räjpni lojreni:
\p ―Guejbtu, resaꞌä, anajntu xho bejn Dios gubalti ijz. Gule Dios narä lo guiraanu te gusuleꞌä xtidx Dios loj rebeṉzijt, te chalilajzreni xtidx Dios.
\v 8 Luxh Dios, nani numbechee lastoo guiralii bejṉ, badeed seen huililajzpac rebeṉzijt xtiidxni. Badeed Dios Sprit Dxan xtenni lojreni siꞌc te seen te gacbee bejṉ najcreni xpejṉni. Sigac baniidxni Sprit Dxan xtenni loonu galoo, siꞌcza badeednini lo rebeṉzijt.
\v 9 Sigajc rinälajz Dios nuunu, sigajcza rinälajzni rebeṉzijt. Che huililajz rebeṉzijt xtiidxni, basia Dios lastooreni.
\v 10 N̲aj ¿xhicuent rusieedtu Dios, ä? Di niajcdi nisianäj retoxtadnu releiiga, digacdiza chosanäjnu releiiga ṉaj. ¿Xhicuent rlajztu chasanäj rebeṉzijt releiiga?
\v 11 Xhet siꞌcti gacni saꞌcsi Dios rusḻaa nuure lo xtojḻnu che rililajznu xtidx Jesucrist, luxh siꞌcza rusḻaani rebeṉzijt lo dojḻ che rililajzreni xtidx Jesucrist ―räjp Pedr.
\p
\v 12 Che gulujx gunii Pedr, dxitis gurej rebejṉ, bacuadiajgreni xtidx Bernabé, xtidx Pabl. Guiroꞌpreni bijreni diidx xho cayujn Dios redzunro, remilagwr nez lo rebeṉzijt.
\p
\v 13 Che gulujx gunii guiroꞌpreni, xhet guniidi rebejṉ. Jacoobtis räjp lojreni:
\p ―Saꞌä, coḻcuadiajg xtidxä.
\v 14 Agunii Simón ni rniireni Pedr lojtu xho ganiddoo baxhaḻ Dios laani lo rebeṉzijt te gurejdx Dios rexpejṉni ni nadxaag lo rebeṉzijt.
\v 15 Luxh siꞌcza caj lo guijtz. Agujc xcheroduxh bacuaa reniguii nani gunii xtidx Dios, che räjpni:
\q
\v 16 Sidzujṉ dxej ni guibisacä.
\q Sunä guzuxhijb guiraa rebejṉ nez loä siꞌc bazuxhijb rexpejṉ Israel che gubajṉ toDavid.
\q Siꞌc gunä,
\q
\v 17 te jiädgajṉ rebejṉ narä te gacä Xtiosreni,
\q näjza guiraa rebeṉzijt nani najc rexpeṉä jiädgajṉ narä,
\q
\v 18 siꞌc räjp Dios nani galooli baluiloj guiraa redzuunre.
\p
\v 19 Dxejcti räjp Jacoob lojreni:
\p ―Dee najc xhigab ni runä. Naꞌcru gusieednu rebeṉzijt ni cagusiechlajzreni, renani salilajz xtidx Dios.
\v 20 Gucuaanu te guijtz, jieꞌtznu lo rebeṉzijt: Naꞌc gaureni xhi cos ni basuj bejṉ loj rebanäjb, saꞌcsi dinu chalilajz xcuent rebanäjb. Naꞌcza guesnäjreni bejṉ ni di gac chäälni, naꞌcza gaureni bääl nani gurerejn, naꞌcza gaureni rejn.
\v 21 Dee gucuaanu te di gucheꞌchreni xpejṉ Israel saꞌcsi neṉ guiraa reguejdx galooli yuꞌ rexpejṉ Israel nani roḻ leii xten toMoisés gasob sabd ―räjp Jacoob.
\p
\v 22 Che biejn diajg reapost näjza rebeṉgool nani rnibee, näjza guiraa rexpejṉ Jesucrist xtidx Jacoob, bichaglajzreni xtiidxni. Dxejcti gulereni tiop saꞌreni chanä Pabl näjza Bernabé guedx Antioquía. Gulereni Judas ni rniireni Barsabás näjza Silas. Guiroꞌpreni najc bejṉ ni sajcru loj rexpejṉ Jesucrist.
\v 23 Dxejcti bejnreni guijtz huinäreni. Bacuaareni rediidxre:
\p “Nuure reapost, näjza rebeṉgool ni rnibee, näjza rexpejṉ xquidoo Jesucrist ruxhaḻnu xtixtios lojtu, resaꞌnu nani rbäjz guedx Antioquía näjza estad Siria näjza estad Cilicia.
\v 24 Rucuaanu guijtzre saꞌcsi biejn diaagnu birii gaii resaꞌnu ree biädsieedreni laꞌtu con xtiidxreni, cayuꞌtu yärsiaꞌ saꞌcsi najreni lojtu nanab chutu bee siꞌc gunibee toMoisés, guibajṉzatu siꞌc rnii leii xten toMoisés. Xhet nuudinu gunibeenu jiädniireni siꞌc.
\v 25 Niꞌcni biennu xhigab guxhaḻnu lojtu tiop dadeꞌ ni gulenu loj resaꞌnu te chanäreni Bernabé näjza Pabl, nani sanälaaznu.
\v 26 Agajc balti huält rlajzreni nuguꞌtreni Bernabé näjza Pabl, luxh direni guidxejb gusuleꞌreni xtidx Jesucrist.
\v 27 N̲aj ruxhaḻnu Judas näjza Silas lojtu. Laareni susuleꞌza guiraa rediidxre lojtu.
\v 28 Tejsi najc xhigabnu con Sprit Dxan xten Dios. Di rlaaznu gutaalrunu leii ni chasanäjtu. Releiitis nani nanab rusoobnu rucuaanu lojtu.
\v 29 Naꞌc gautu xhicos ni basuj bejṉ lo rebanäjb, saꞌcsi dirunu chalilaaz xcuent rebanäjb. Naꞌcru gautu rejn, naꞌcza gautu bääl nani gurerejn, naꞌcza guesnäjtu nani digac chäältu. Palga gusoobtu recosre, laaca cayujntu. Sacrú guibajṉtu. Sujiannäjtu Dios.”
\p
\v 30 Dxejcti basadiidx rexpejṉ Jesucrist Judas näjza Silas huinäreni Pabl näjza Bernabé guedx Antioquía. Che bidzujṉreni roꞌc batojpreni guiraa rebejṉ nani huililajz xtidx Dios te biḻreni guijtzga lojreni.
\v 31 Che biejn diajg rexpeṉzit Jesucrist diidx ni caj lo guijtzga, bibalazduxhreni saꞌcsi gulecdxi diidxga lastooreni.
\v 32 Dxejcti basuleꞌ Judas näjza Silas xtidx Dios lojreni, saꞌcsi rudeed Dios xtiidxni loj guiroꞌpreni. Xhidajl diidx guniireni te balijdxreni rexpejṉ Jesucrist. Lacti gulecdxi rediidx ni guniireni lastoo guiraa rexpejṉ Jesucrist.
\v 33 Roꞌc biaꞌnreni xchej, dxejcru cuäjb rexpejṉ Jesucrist gubiꞌreni te gudeedreni xtixtios loj reni baxhaḻreni.
\p
\v 34 Dxejc Silas bejn xhigab jiaꞌnni roꞌc.
\v 35 Luxh Pabl näjza Bernabé biaꞌn guedx Antioquía. Guiroꞌpreni baluii, basuleꞌreni xtidx Dios loj rebejṉ. Guyuꞌza sgaii dadeꞌ ni gucnäjreni.
\s Huihuisac Pabl rexpejṉ Jesucrist neṉ guiraa reguejdx
\p
\v 36 Che gudejd xhidajl dxej, räjp Pabl lo Bernabé:
\p ―Doꞌo guibiꞌ lo guiraa reguejdx cadro basuleꞌnu rextidx Dios te chohuiinu don xho yuꞌ rexpejṉ Jesucrist.
\p
\v 37 Niluxh Bernabé rlajz chanäreni Juan ni laa Marcw.
\v 38 Naaddi Pabl chääni, saꞌcsi birii Marcw lojreni che guyuꞌreni nez Panfilia, diruni nisianäj Pabl näjza Bernabé.
\v 39 Dxejc gudiḻdiidxreni. Gubicajtireni lo saꞌreni. Niꞌc sanä Bernabé Marcw, biuꞌreni neṉ barcw, sääreni Chipre ni ṟeꞌ galäii nisdoo.
\v 40 Dxejcti Pabl gule Silas te sanänini. Badeed rexpejṉ Jesucrist xtixtios lojreni, räjpreni gacnäj Diosreni.
\v 41 Laḻ ni sasajreni gudejdreni guiraa reguedx Siria näjza guiraa reguedx Cilicia, roꞌc gucnäjreni guiraa rexpejṉ Jesucrist, basuleꞌrureni xtidx Jesucrist lojreni.
\c 16
\s Huinä Timoteu Pabl näj Silas
\p
\v 1 Bidzuṉsac Pabl näjza Silas reguedx Derbe näjza Listra. Roꞌc bidxaagreni te xpeṉ Jesucrist ni laa Timoteu. Xnanni najc beṉ Israel ni huililajz xtidx Jesucrist. Xtadni najc beṉ griegw.
\v 2 Didxsaꞌctis rnii rexpeṉ Jesucrist ni yuꞌ Listra näjza Iconio xcuent Timoteu.
\v 3 Rlajz Pabl chanäni Timoteu. Dxejcti basäḻ Pabl bee Timoteu te gujcni siꞌc xpeṉ Israel, te xhet naadi rexpejṉ Israel, saꞌcsi guiraareni nanchee xtad Timoteu najc beṉ griegw.
\v 4 Che bidzujṉreni cade tej reguejdx, basuleꞌreni xtidx reapost näjza rebeṉgool nani rnibee xpeṉ Jesucrist guedx Jeurusalén, te gusoob rexpejṉ Jesucrist diidx ni bacuaareni lo guijtz.
\v 5 Bazutijp xtidx Dios lastoo renani huililajz xtidx Jesucrist. Guixe-guixee xhidajlru bejṉ huililajz xtidx Dios xcuent Jesucrist.
\s Lo te bacaḻ gunii te niguii lo Pabl
\p
\v 6 Che gudejdreni distrit Frigia, näjza estad Galacia, di Sprit Dxan xten Dios nusaan nusuleꞌreni xtidx Jesucrist neṉ reguedx Asia.
\v 7 Bidzujṉtireni gajxh estad Misia. Dxejc rlajzreni nijreni estad Bitinia, niluxh di Sprit Dxan xten Dios nusaan nijreni roꞌc.
\v 8 Niꞌc gudejdtireni stelaad estad Misia, bidzujṉreni guedx Troas.
\v 9 Te yääl siꞌc lo te bacaḻ bahuii Pabl sugaꞌ te beṉ Macedonia. Canabduxh niguiiga lo Pabl, räjpni:
\p ―Gudaa ladxä, estad Macedonia, te gacnäjlu nuunu.
\p
\v 10 Che bara yääl ni gunixcaḻ Pabl, gudilgajcnu te barcw te chonnu estad Macedonia, saꞌcsi gucbeenu Dios najc nani caguxhaḻ nuure te guluiini xtiidxni lo rebeṉ Macedonia. Narä, Lucas, ni cagucuaä rediidxre, gusanää Pabl näjza Silas.
\s Che guyuꞌ Pabl con Silas guedx Filipos
\p
\v 11 Biuꞌtinu neṉ barcw roꞌ guedx Troas. Bidzuṉnu Samotracia, te yuj ni ṟeꞌ neṉ nisdoo. Che bara yääl bidzuṉnu guedx Neápolis. Roꞌc biriinu neṉ barcw,
\v 12 bionnu guedx Filipos, guejdx nani sajcru lo estad Macedonia. Guedx romanni. Roꞌc biaꞌnnu tiop choṉ dxej.
\v 13 Che gojl sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, biriinu guejdxga bionnu roꞌ te gueuu, saꞌcsi biennu xhigab roꞌc jiääd rexpejṉ Israel te guininäjreni Dios. Roꞌc gurejnu, guniinu lo renaneꞌ nani bireꞌ roꞌc.
\v 14 Lojreni nadxaag te naneꞌ ni laa Lidia, te beṉzijt ni digac xpejṉ Israel. Guedx Tiatira siäädni. Rutoꞌni ladmuraad ni sacduxh. Rajṉ gunaaga Dios siꞌc rajṉ rexpejṉ Israelni. Bacuadiajgni xtidx Jesucrist ni cagusuleꞌ Pabl. Gucnäj Dios naneꞌga te huililajzni xtiidxni.
\v 15 Birobnisni, näjza guiraa reni rbäjz rolijzni. Dxejc guniini loonu:
\p ―Palga ruhuiitu guliä rililazä xtidx Dios, coḻtaa rolizä te roꞌc cuääztu.
\p Lacti gunab naneꞌga nuunu, niꞌc huijiaꞌnnu rolijzni.
\p
\v 16 Te dxej cheni sionnu cadro rninäj bejṉ Dios, bidxaagnu te dxaꞌp nani yuꞌ te beṉdxab neṉ lastooni. Rajp rexpaxhuaanni melduxh saꞌcsi rusuleꞌ dxaꞌpga recos ni gajd gac.
\v 17 Birinajl dxaꞌpga Pabl näjza nuure. Rbedxaꞌ dxapeꞌga, räjpni:
\p ―Reniguiire najc xmos Dios nani rnibee guideb guedxliuj. Ruluiireni loonu xho ḻaanu lo xtojḻnu ―räjp dxapeꞌre.
\p
\v 18 Balti dxej birinajl dxapeꞌga nuure, entis caniini rediidxga lo rebejṉ. Lacti basieed dxapeꞌga Pabl, niꞌc gubiréni, räjpni lo beṉdxab ni yuꞌ neṉ lastoo dxapeꞌga:
\p ―Xcuent xcäḻrnibee Jesucrist rniä lojlu: “Birii neṉ lastoo dxapeꞌga.”
\p Lagajc dxejc birii beṉdxab neṉ lastoo dxapeꞌga.
\p
\v 19 Che bahuii rexpaxhuaan dxapeꞌga diru dxapeꞌga gun gaan melro, gunaazreni Pabl näjza Silas. Dxejcti gudobxhajxhreni guiroꞌpreni nez roguii cadro sugaꞌ reguxhtis.
\v 20 Che bidzuṉnäjreni Pabl näjza Silas lo reguxhtis, räjp rexpaxhuaanni lo reguxhtis:
\p ―Reniguiire najc xpejṉ Israel. Cayujnreni biejy lo guejdxre.
\v 21 Caguluiireni garenca leii nani digacdi gusoobnu saꞌcsi najcnu beṉ roman.
\p
\v 22 Dxejcti bidxechnäj rebejṉ Pabl näjza Silas. Gunibee rejuejz gulääreni xhajb Pabl, näjza xhajb Silas, te batiäjḻreni baar guideb tiejxh guiroꞌpreni.
\v 23 Che gulujx gudinduxhreni Pabl näjza Silas, biäureni neṉ latzguiib. Dxejcti räjp reguxhtis lo reguixhajg:
\p ―Coḻgapdzuꞌtzreni, di gusaantu guiriireni.
\p
\v 24 Basäḻ guixhajgreni neṉ latzguiib. Guyuꞌ niꞌreni neṉ te baräjd ni sojb gueed te di guxuṉreni.
\p
\v 25 Garolyääl guninäj Pabl näjza Silas Dios, gusloj cayoḻreni dij ni rliäꞌp xpalaꞌn Dios. Biejn diajg guiraa rebejṉ ni yuꞌ neṉ latzguiib cayoḻreni.
\v 26 Chela gujc te xuduxh, basniib guideb latzguiibga. Bixal guiraa repuert, birucyaꞌ guiraa recadeṉ, bixal roꞌ rebaräjd cadro naaz niꞌreni.
\v 27 Che gubajṉ guixhajg ni canäj latzguiib, bahuiini naxhal latzguiib, gulääni spaad xtenni, te rlajzni nuguꞌtni lagajc laani, saꞌcsi naani abadxuṉ reni niäu neṉ latzguiib.
\v 28 Dxejc guredxaꞌ Pabl, räjpni lo guixhajgga:
\p ―Naꞌc gunlu siꞌc. Bahuii, guiraliinu sugaꞌnu ree.
\p
\v 29 Dxejc gunibee guixhajg biääd te bajl te biuꞌni neṉ latzguiib. Racsejsni biäädni bazuxhijbni nez loj Pabl näjza nez loj Silas.
\v 30 Dxejcti gulää guixhajgreni neṉ latzguiib. Gunabdiidxni räjpni lojreni:
\p ―¡Coḻguinii, dadeꞌ! ¿Xhiniꞌc nanab gunä te gusḻaa Dios narä lo dojḻ?
\p
\v 31 Räjp Pabl näjza Silas lo guixhajg:
\p ―Huililajztis xtidx Dios xcuent Jesucrist, luj näjza guiraa reni yuꞌ rolijzlu, te gusḻaa Diostu lo dojḻ.
\p
\v 32 Basuleꞌ Pabl näjza Silas rextidx Dios lojni näjza loj guiraa rebejṉ ni yuꞌ rolijzni.
\v 33 Lagajc dxejc, garol yääl, huinä guixhajgreni gudiibni dejtzreni cadro batiuug baarreni. Dxejcti batiobnisreni guixhajg näjza guiraa reni yuꞌ rolijzni.
\v 34 Dxejc huinä guixhajgreni rolijzni, roꞌc badeedni xhi gudajwreni. Laani näjza guiraa reni yuꞌ rolijzni bibalazduxhreni saꞌcsi huililajzreni xtidx Dios.
\p
\v 35 Che bara yääl, baxhaḻ reguxhtis stiop guixhajg räjpni lo guixhajg nani cuanäj latzguiib:
\p ―Basḻaa reniguiiga.
\p
\v 36 Dxejcti huiyeꞌtz guixhajgga lo Pabl, räjpni:
\p ―Anaj reguxhtis gusḻaä́tu. N̲aj coḻchäj, gacnäj Dios laꞌtu, saru chäätu.
\p
\v 37 Niluxh räjp Pabl loj reguixhajg:
\p ―Nuure najczanu beṉ roman. Batiäjḻreni baar detznu nez loj guiraa rebejṉ. Nicla niniabdiidxreni la yuꞌ xhi dojḻ biennu. Basäureni nuure neṉ latzguiib. Leii xten roman di gusaan gac rebeṉ roman siꞌc. Luxh ṉaj rlajzreni gusḻaareni nuure xhigaꞌtz. ¡Dinu guirii siꞌc! Lagajc laareni sujiädsḻääreni nuunu.
\p
\v 38 Che huiyeꞌtz reguixhajg diidxga lo reguxhtis, bidxebduxhreni che biejn diajgreni beṉ roman najc Pabl näjza Silas.
\v 39 Dxejcti biääd reguxhtis, gulääreni Pabl näjza Silas, gunabreni jiäjḻlajzreni. Gunabduxhreni lo Pabl näjza Silas; räjpreni:
\p ―Coḻjiunejz guejdxre.
\p
\v 40 Che biriireni neṉ latzguiib, huijreni rolijz Lidia. Balijdxreni rexpejṉ Jesucrist, gulecdxireni lajz rexpejṉ Jesucrist. Dxejc biunejzreni guejdxga.
\c 17
\s Cadxechduxh guiraa rebeṉ Tesalónica
\p
\v 1 Che gudejdreni reguedx Anfípolis, näjza guedx Apolonia, bidzujṉreni guedx Tesalónica cadro yuꞌ te xquidoo rexpejṉ Israel.
\v 2 Roꞌc basuleꞌ Pabl xtidx Dios siꞌc ni rujnpacni. Choṉ sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, basuleꞌni xtidx Dios lojreni.
\v 3 Basuleꞌ Pabl xtidx Dios ni caj lo guijtz ni bacuaa reniguii ni gunii xtidx Dios galooli. Caj lo guijtzga: “Nanab ted Crist trabajwduxh, guetni, niluxh sibaṉsacni lo rebeṉgut.”
\p Dxejc räjp Pabl lojreni:
\p ―Ruiä lojtu diidx xcuent Jesús; lagajc Jesúsre najc Crist ―räjpni.
\p
\v 4 Yuꞌ rexpejṉ Israel huililajz xtidx Dios, gusanäjreni Pabl näjza Silas. Näjza xhidalduxh beṉ griegw nani rajṉ Dios näjza xhidajl reguna griegw ni sajcru huililajz xtiidxni.
\v 5 Luxh yuꞌ rexpejṉ Israel ni di chalilajz, ni bidxechlajz. Batieꞌreni gaii beṉploj, beṉlatsiaj, bejnreni biejy nez galäii. Biuꞌreni rolijz Jasón caguiilreni Pabl näjza Silas te cuääreni guiroꞌpreni nez lo rebejṉ.
\v 6 Niluxh che direni nidxäl Pabl näjza Silas, alga Jasón gulääreni näjza gaii renani rililajz xtidx Dios, sanääreni redee lo reguxhtis, cabedxaꞌreni:
\p ―Reniguiire ni abejn bieiduxh guideb guedxliuj abidzujṉreni laadxnu,
\v 7 luxh badeed Jasón rolijzni jiaꞌnreni. Direni gusoob leii xten César, najreni yuꞌ stee ṟeii ni laa Jesús.
\p
\v 8 Che biejn diajg reguxhtis näjza rebejṉ diidxre, guyuꞌreni yärsiaꞌ.
\v 9 Cuaꞌ reguxhtis meel lo Jasón näjza lo rexamigwni. Räjp reguxhtis sudedsacreni meelga che jii Pabl näjza Silas, jiunejzreni lo guejdxga. Dxejcti basḻaareni Jasón näjza rexamigwni.
\s Che guyuꞌ Pabl con Silas guedx Berea
\p
\v 10 Che biuꞌ guxhijṉ, baxhaḻgajc rexpejṉ Jesucrist Pabl näjza Silas ste guejdx ni laa Berea. Che bidzujṉreni guejdxga, biugajcreni xquidoo rexpejṉ Israel.
\v 11 Hueenru najc rebeṉ Berea loj rebeṉ Tesalónica, saꞌcsi rbaali lajzreni bacuadiajgreni xtidx Pabl ni guniini xcuent Jesucrist. Guixe-guixee biḻreni guijtz cadro caj xtidx Dios te gucbeereni la gulii rextidx Pabl.
\v 12 Xhidajl rexpejṉ Israel näjza xhidajl beṉ griegw ni sajcru, gunaa sigajc niguii, huililajz xtidx Dios.
\v 13 Che gucbee rexpejṉ Israel ni rbäjz guedx Tesalónica caguluii Pabl xtidx Dios guedx Berea, biäädreni guedx Berea. Che bidzujṉreni lo guejdxga bejnreni biejy roꞌc.
\v 14 Dxejcti baxhaḻ rexpejṉ Jesucrist Pabl, huijni roꞌ nisdoo. Niluxh Silas näjza Timoteu biaꞌn guedx Berea.
\v 15 Dxejcti rebejṉ ni guzanäj Pabl huinänini guedx Atenas. Roꞌc räjp Pabl lo rebejṉ ni biädnäni gudeedreni diidx lo Silas näjza Timoteu jiädgajcreni lojni. Dxejcti rebejṉ ni sanä Pabl gubisac guedx Berea.
\s Guyuꞌ Pabl guedx Atenas
\p
\v 16 Laḻ ni guläjz Pabl guedx Atenas, guyuduxhni yärsiaꞌ saꞌcsi bahuiini rajṉ guiraa rebejṉ rebanäjb nani runchee lagajc bejṉ.
\v 17 Niꞌc neṉ xquidooreni gudiḻdiidx Pabl rexpejṉ Israel näjza rebeṉzijt ni rajṉ Dios siꞌc rajṉ rexpejṉ Israelni. Guixe-guixee gudiḻdiidxni chutis bejṉ ni ṟeꞌ lo guii.
\v 18 Dxejcti biääd gaii bejṉ lojni. Yuꞌ reni roḻduxh guijtz ni bacuaa epicúreos, yuꞌza renani roḻduxh guijtz ni bacuaa estoicos, gudiḻdiidxreni Pabl. Yuꞌ reni räjp lo saꞌreni:
\p ―¿Xhicha guinii bejṉre loonu? Entis naxhal roꞌni.
\p Yuꞌzareni räjp lo saꞌreni:
\p ―Pet caläꞌpni xpalaꞌn tiop dioscoob.
\p Siꞌc guniireni saꞌcsi biejn diajgreni bazäꞌt Pabl “Jesús” näjza “Resureccion”, ni säloj yäḻgubaṉsac lo rebeṉgut.
\v 19 Dxejcti gunaazreni Pabl sanärenini nez dajn ni laa Areópago. Roꞌc yuꞌ siꞌc te jusgaad. Räjpreni lo Pabl:
\p ―Rlaaznu gacbeenu xhi diidx ruluiilu,
\v 20 saꞌcsi rujylu diidx nani dinu jiacbee. Niꞌcni bejn huen, basuleꞌ diidxre loonu te gacbeenu xhi sälojreni ―räjpreni.
\p
\v 21 Rebeṉ Atenas näjza rebeṉzijt ni yuꞌ roꞌc ruteedreni redxej rniireni didxcoob lo saꞌreni, o rucuadiajgreni didxcoob. Niꞌcpac rchaglajzreni.
\p
\v 22 Galäii Areópago huisulii Pabl, räjpni lojreni:
\p ―Coḻcuadiajg guejbtu, beṉ Atenas. Abahuiä xho raṉduxhtu xhidajl banäjb.
\v 23 Che siädsaä́ lo guejdxre, bahuiä lo rexpanäjbtu. Bahuiäza loj te piään cadro caj rediidxre: “Dios ni dinu jiembee.” Narä raṉä Diosga. Rumbeä Diosga nani rajṉtu mase ditu gumbeeni. Susuleꞌä xtiidxni lojtu.
\p
\v 24 Räjp Pabl:
\p ―Diosre benchee guedxliuj näjza guiralii ni yuꞌ lo guedxliuj, saꞌcsi rnibeeni xhaguibaa näjza guedxliuj. Di Diosre cuääz lo piään niclaza neṉ reguidoo ni runchee bejṉ.
\v 25 Diza Diosre guiquiin chu gacnäjni saꞌcsi lagajc Diosre rudeed yäḻnabajṉ, yäḻnadaan, näjza guiralii nani rquiin rebeṉ guedxliuj.
\p
\v 26 Räjp Pabl:
\p ―Guiralii rebeṉ guedxliuj najc rexagdoo tejsi gunaa näjza tejsi niguii. Desde galooli gunibee Diosga bal ijz chu renacioṉ, näjza cati gunibee renacioṉga.
\v 27 Benchee Dios guiraa rebeṉ guedxliuj te quiilreni Dios te chalilajzreni xtiidxni. Luxh sugaꞌ Dios gajxh cadetejnu,
\v 28 saꞌcsi Dios rujn nabajṉnu lo guedxliuj, runiidxni rsiaanu lo guedxliuj, runiidxzani rdajlru xcäḻnabaṉnu lo guedxliuj. Laaca bacuaa rexpeṉnajntu: “Najcnu xiꞌn Dios, saꞌcsi benchee Diosnu.”
\v 29 Niꞌcni, saꞌcsi najcnu xiꞌn Dios, di nungäjḻ jiennu xhigab najc Dios siꞌc rebanäjb ni nac-chee plaꞌt, o guij, o yajg siꞌctis ni runchee bejṉ rexpanäjbtu.
\v 30 Neṉ redxej ni di bejṉ niembee Dios, diza Dios niujn castiigwreni. Niluxh ṉaj gunibee Dios gusiechlajz guiraa rebejṉ,
\v 31 saꞌcsi abasoobni te dxej cheni gac Jesús juejz lo guiraa rebeṉ guedxliuj. Agule Diosni gacni juejz, saꞌcsi rumbechee Jesucrist chu najc beṉguijdx, chuza najc beṉsaꞌc. Rnilii Jesucrist rediidx ni najc guliitis. Guläs Dios Jesucrist, baspaṉsacnini lo rebeṉgut, te gacbeenu rajp Jesucrist yäḻrnibee lo guiraa recos.
\p
\v 32 Che biejn diajg rebejṉga gubaṉsac Jesucrist lo rebeṉgut yuꞌ reni baxhiznäj xtiidxni. Yuꞌza reni räjp:
\p ―Sucuadiajgrunu xcuent ni rusuleꞌlu.
\p
\v 33 Dxejcti birii Pabl lojreni.
\v 34 Yuꞌza reni huinajlni, huililajzreni xtidx Dios. Lojreni nadxaag te dadeꞌ ni laa Dionisio ni najc te juejz lo Areópago; näjza te naneꞌ ni laa Dámaris. Guyuꞌza sgaii bejṉ ni huililajz.
\c 18
\s Guyuꞌ Pabl guedx Corinto
\p
\v 1 Biriiti Pabl guedx Atenas, huijni guedx Corinto.
\v 2 Roꞌc bidxaagni te dadeꞌ ni najc beṉ Israel, ni laani
Aquila. Ponto najc lajdxni. Biädgajni roꞌc, biriini Roma,
saꞌcsi gunibee ṟeii Claudio guirii guiraa rexpejṉ Israel
guedx Roma. Birinäj Aquila Priscila chäälni. Biriireni
Italia, biäädreni guedx Corinto. Bihuii Pablreni,
\v 3 saꞌcsi lagajc dzuun ni rujnreni rujnzani. Tejsi
lajt guläjzreni te bejn jioṉreni tejsi dzuun. Runcheereni
yuguijd.
\v 4 Gasob sabd, dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, basuleꞌ
Pabl xtidx Dios neṉ xquidoo rexpejṉ Israel. Rlajzni
chalilajz rexpejṉ Israel näjza beṉ griegw ni digac xpejṉ
Israel diidx ni rniini xcuent Jesucrist.
\p
\v 5 Dxejcti birii Silas näjza Timoteu Macedonia. Che
bidzujṉreni guedx Corinto, gusloj rusuleꞌtis Pabl xtidx
Dios guixe-guixee, guniliini lo rexpejṉ Israel:
\p ―Jesús najc Crist ni runloj rexpejṉtu guxhaḻ Dios.
\p
\v 6 Dxejc bidxechnäj rexpejṉ Israelni, guniyajzareni
xtiidxni. Dxejcti gubijb Pabl xhajbni siꞌc te seen diruni
jiureni, caguṟoꞌnnireni. Räjpzani lo rexpejṉ Israel:
\p ―Lagajc laꞌtu rajptu dojḻ nittu lo Dios. Xhet dojḻdi
rapä narä. Aguniä xtidx Jesucrist lojtu. N̲aj lo rebejṉ
nani di gac beṉ Israel gusuleꞌä xtidx Jesucrist ―räjpni.
\p
\v 7 Dxejcti biriini lojreni, huijni rolijz Justo, te
bejṉ ni rajṉ Dios siꞌc rajṉ rexpejṉ Israelni. Rolijzni
sojb cuäꞌ xquidoo rexpejṉ Israel.
\v 8 Crisp, ni rnibee xquidoo Israel, huililajz xtidx
Jesucrist. Huililajzza guiraa reni rbäjz rolijzni. Xhidajlza
beṉ Corinto huililajz xtidx Jesucrist, dxejcti birobnisreni.
\v 9 Gojḻ te yääl gunii Dios lo te bacaḻ, räjpni lo Pabl:
\p ―Naꞌc guidxejblu. Guniitis, naꞌc gusäulu roꞌlu,
\v 10 saꞌcsi narä suganää́ luj. Rut gacdi gun latsiajlu.
Aguleä xhidalduxh bejṉ lo guejdxre te gacreni xpeṉä
―räjp Dios.
\p
\v 11 Niꞌc biaꞌn Pabl roꞌc tebizgarol. Baluiini xtidx
Dios lojreni.
\p
\v 12 Che gujc Galíon gubernadoor xten Acaya, tejsi xhigab
bejn rexpejṉ Israel bidojpreni te gunaazreni Pabl. Sanäreni
Pabl jusgaad cadro yuꞌ Galíon.
\v 13 Räjpreni lo Galíon:
\p ―Niguiire caguluii rebejṉ gaṉreni Dios garenca mood,
xhet siꞌcti ni caj lo xleiinu ―räjpreni.
\p
\v 14 Agojl ninii Pabl, che räjp Galíon lo rexpejṉ Israel:
\p ―Palga gulanni o baguꞌtni te bejṉ, dxejc yuꞌ xtojḻni
te gucuadiagä xtiidxtu.
\v 15 Per laꞌtu cadxeꞌchtu xcuent diidx, xcuent laj bejṉ,
xcuent ni caj lo leii xtentu. Gubernadoor narä, xho gucuadiagä
diidxga. Lagajc laꞌtu coḻchahuii xho guntu yälguxhtis
―räjp Galíon.
\p
\v 16 Gunibee Galíon barilaagw resoldaad rexpejṉ Israel.
\v 17 Dxejc gunaaz reGriegw Sóstenes nani rnibee xquidoo
rexpejṉ Israel. Batiäjḻreni baar dejtz Sóstenes nez
roꞌ jusgaad xten Galíon. Niluxh nicla niu Galíonreni.
\s Choṉ huält huihuii Pabl rexpejṉ Jesucrist
\p
\v 18 Biaꞌnti Pabl Corinto xchej. Dxejc badeed Pabl
xtixtios lo rebejṉ nani huililaz xtidx Jesucrist, biriini
roꞌc. Sanäni Priscila näjza Aquila, biuꞌreni neṉ barcw
te siireni nez estad Siria. Dxejc ganid gudejdreni guedx
Cencrea, cadro bahuaj Pabl yejcni siꞌc te seen yuꞌ xhi
diidx biaꞌnni con Dios.
\v 19 Che bidzujṉreni guedx Éfeso, basaꞌn Pabl Priscila
näjza Aquila roꞌc. Biuꞌ Pabl xquidoo rexpejṉ Israel,
roꞌc bachaagni diidx con rexpejṉ Israel.
\v 20 Dxejcti che gunabreni jiaꞌn Pabl roꞌc xchej, naaddini
jiaꞌnni.
\v 21 Badeedni xtixtios, räjpni lojreni:
\p ―Nungäjḻpac chatedä laniro guedx Jerusalén. Siälsacä
ree palga gusaan Dios jiälä.
\p Biusacni neṉ barcw, biriini guedx Éfeso.
\v 22 Che bidzujṉni guedx Cesarea, biriini neṉ barcw,
huijni guedx Jerusalén. Che bidzujṉni, guniini xchan
lo reapost näjza lo rexpejṉ Jesucrist. Dxejc huijni
guedx Antioquía xten Siria.
\v 23 Che gudejd balti dxej, biriini guejdxga, gudejdni
guideb estad Galacia näjza guideb distrit Frigia. Neṉ
cade tej reguejdxga, balijdxni rexpejṉ Jesucrist te gutijpru
lajzreni.
\s Baluii Apolos xtidx Dios neṉ guedx Éfeso
\p
\v 24 Neṉ redxejga, te dadeꞌ ni laa Apolos bidzujṉ guedx
Éfeso. Najcni xpejṉ Israel, gojlni guedx Alejandría xten
Egipto. Lacti rajc rnisaꞌcni, nanduxhzani xtidx Dios.
\v 25 Nanduxhni xtidx Dios xcuent Jesucrist. Laaca basuleꞌni
xtidx Dios, guideb xcäḻnabajṉni rinälajzni Dios. Niluxh
xcuent Jesucrist najntisni yäḻrobnis xten Juan.
\v 26 Nicla nidxejb Apolos gusloj caniini neṉ guidoo
xten rexpejṉ Israel. Che biejn diajg Priscila näjza
Aquila xtiidxni, huinärenini rolijzreni. Roꞌc basuleꞌrureni
xtidx Dios nani gajdni gan.
\v 27 Dxejc, saꞌcsi abejn Apolos xhigab chääni reguejdx
ni treꞌ nez Acaya, bacuaa rexpejṉ Jesucrist guijtz lo
rexpejṉ Jesucrist ni yuꞌ neṉ reguejdxga te gacnäjreni
Apolos. Gucnäduxh Apolos rebejṉ nani badeed Dios huililajz
xtidx Dios neṉ reguejdxga,
\v 28 saꞌcsi gunilii Apolos nez loj guiraa rebejṉ xhet
laadi rnii rexpejṉ Israel. Di niajcdi nuzejc rexpejṉ
Israel diidx lo Apolos saꞌcsi ganax con xtidx Dios ni
bacuaa reniguii ni gunii xtidx Dios galoo basuleꞌni:
“Jesús najc Crist nani cayunlojtu guxhaḻ Dios.”
\c 19
\s Guyuꞌ Pabl guedx Éfeso
\p
\v 1 Laḻ ni guyuꞌ Apolos guedx Corinto, huij Pabl xhidajl
reguejdx neṉ región Asia, dxejcti bidzujṉni guedx Éfeso
cadro bidxaagni gaii bejṉ nani huililajz xtidx Dios.
\v 2 Gunabdiidx Pabl lojreni:
\p ―Che huililajztu xtidx Dios, ¿la biädlajz Sprit Dxan
xten Dios neṉ lastootu, ä?
\p Räjpreni lojni:
\p ―Nicla gajd diajgnu jiejn la yuꞌ te Sprit Dxan xten
Dios.
\p
\v 3 Räjp Pabl lojreni:
\p ―¿Xho birobnistu, pues?
\p Räjpreni lojni:
\p ―Birobnisnu siꞌcni baluii Juan tiobnis bejṉ.
\p
\v 4 Dxejcti räjp Pabl lojreni:
\p ―Guliica bastiobnis Juan che basiejch lajz rebejṉ
xtojḻreni. Räjpza Juan lo rebejṉ: “Coḻchalilajz xtidx
bejṉ ni siääd detzä.” Bejṉ ni basäꞌtni najc Jesucrist
―räjp Pabl.
\p
\v 5 Che biejn diajgreni rextidx Pabl birobnisreni te
gacbee rebejṉ najcreni xpejṉ Jesucrist.
\v 6 Che batzuub Pabl ṉaani yejcreni, biuꞌ Sprit Dxan
xten Dios neṉ lastooreni. Dxejc gusloj caniireni garen-garen
didxsaj. Guslojza caniireni diidx ni badeed Dios lojreni.
\v 7 Siꞌc tzubitioꞌp dadeꞌ gusajc siꞌc.
\p
\v 8 Siꞌc choṉ bäii, guixe-guixee gunii Pabl rextidx Dios,
basuleꞌni xcuent xcäḻrnibee Dios loj rebejṉ neṉ xquidoo
rexpejṉ Israel. Dini nidxejb guniini loj rebejṉ.
\p
\v 9 Dxejc guyuꞌ reni gucnajd, dirureni nililajz xtidx
Dios. Che gusloj caniyajreni xtidx Dios lo rebejṉ, biunejz
Pabl roꞌc sanäni rexpejṉni ni rililajz xtidx Jesucrist.
Sanä Pablreni te bidxagsaꞌreni ro scueel xten mastr
Tiranno. Roꞌc bidxagsaꞌreni te guixe-guixee basuleꞌ Pabl
xtidx Dios lojreni.
\v 10 Tiop ijz bejn Pabl siꞌc, niꞌc guiraa rebejṉ ni
rbäjz Asia biejn diajgreni xtidx Dios. Rexpejṉ Israel
sigajc rebeṉ griegw biejn diajgreni xtidx Dios.
\v 11 Gucnäj Dios Pabl bejnni xhidajl dzunro, remilagwr.
\v 12 Niꞌcni biääd bejṉ caꞌreni baii, caꞌreni tlaꞌ lajd
te guxheebreni relajdga lo Pabl. Dxejcti rinäreni relajdga
lo rebejṉ ni racxhuu, luxh riacgajc rebejṉ ni racxhuuga,
ṟigajcza rebeṉdxab lastoo renani yuꞌ beṉdxab.
\p
\v 13 Dxejcti guyuꞌ gaii beṉ Israel nani entis rcansaj,
direni cuääz tejsi guejdx. Najcreni bejṉ ni rbää beṉdxab
lastoo rebejṉ. Bejn redee xhigabcoob, naareni cuääreni
beṉdxab xcuent laj Jesucrist, niꞌcni räjpreni lo renani
yuꞌ beṉdxab neṉ lastooni:
\p ―Xcuent xcäḻrnibee Jesucrist nani ruluii Pabl rnibeenu
guiriilu neṉ lastoo bejṉga ―räjpreni.
\p
\v 14 Guyuꞌ gajdz xiꞌn Esceva, te beṉ Israel, nani sajcru
lo rebixhojz. Rujn redee dzuun rbääreni rebeṉdxab neṉ
lastoo rebejṉ.
\v 15 Che gunii rexiꞌn Esceva loj beṉdxabga siꞌc, räjp
beṉdxab ni yuꞌ neṉ lastoo bejṉga lojreni:
\p ―Rumbeä Jesucrist, rumbeäza Pabl. ¿Laꞌtu, chu laꞌtu?
Dina gumbeä laꞌtu.
\p
\v 16 Dxejcti bixaꞌt niguii nani yuꞌ beṉdxab neṉ lastooni
yejc rexiꞌn Esceva, gudinduxhnireni, basäḻtaꞌnireni, batiäjsni
xhajbreni. Dxejcti baxuṉreni biriireni neṉ yuꞌga, bidxälguijdxzareni
biräsyaꞌ xhajbreni.
\v 17 Dxejcti guiraa rebeṉ Éfeso, rexpejṉ Israel sigajc
beṉ griegw, gucbee xho bennäj beṉdxab reniguiiga. Bidxebduxh
rebejṉga, luxh huäꞌp xpalaꞌn Jesucrist.
\p
\v 18 Xhidalduxh reni huililajz xtidx Dios biääd lo
rexpejṉ Jesucrist. Cacäjpreni guiraa recos xhet laadi
nani rujnreni.
\v 19 Xhidajl reni najc bidxaa biädnä reguijtz cadro
caj yäḻnajn xten rebidxaa. Dxejcti baseꞌcreni reguijtzga
nez loj guiraa rebejṉ. Bejnreni cuent lacti meel sajc
reguijtzga. Sajcreni tiubitzuu miḻ melplaꞌt.
\v 20 Xhidalduxh rebejṉ huililajz xtidx Dios. Batijp
Dios lastoo rexpejṉni. Guläꞌp guiraareni xpalaꞌn Dios.
\p
\v 21 Che gulujx recosre, bejn Pabl xhigab chääni guedx
Jerusalén, niluxh tedxgaani reguejdx ni ṟeꞌ nez Macedonia
näjza Acaya, bejnzani xhigab, naani:
\p ―Che ahuaꞌa Jerusalén, nanabza chaꞌa guedx Roma.
\p
\v 22 Niꞌcni baxhaḻ Pabl Timoteu näjza Erasto, tioꞌp
renani racnäjni, huijreni Macedonia, luxh laani biaꞌnni
Asia.
\s Bidxechduxh rebeṉ Éfeso
\p
\v 23 Neṉ redxejga, guyuduxh rebejṉ yärsiaꞌ saꞌcsi baluii
Pabl xtidx Dios. Direni nichaglajz careꞌch xtidx Dios.
\v 24 Te dadeꞌ ni laa Demetrio runchee niꞌch plaꞌt xten
banäjb ni laa Diana, ni najc banäjb xten guejdxga. Demetrio
näjza guiraa replateer ni rujn niꞌch xten Diana runduxhreni
gaan meel roꞌc.
\v 25 Gurejdx Demetrio guiraa replateer ni rujn reniꞌchga,
räjpni lojreni:
\p ―Coḻcuadiajg, laꞌtu resaꞌä: najntu rbäänu melro lo
dzuun ni riennu.
\v 26 Abahuiitu niguiire ni laa Pabl. Abiejnza diajgtu
xtiidxni. Räjpni lo rebejṉ: “Xhet diosdi najc reni racchee
con ṉaa bejṉ.” Guedx Éfeso näjza guideb nacióṉ Asia
cagusiejchni lajz bejṉ, xhidalduxh bejṉ salilajz xtiidxni.
\v 27 Niꞌc ries nitloj xtzuunnu palga diru bejṉ sii
niꞌch ni riencheenu. Luxh riesza diru bejṉ jiädgajṉ
Diana neṉ xquidoro Diana. N̲aj rebeṉ Asia, näjza guiraa
rebeṉ guedxliuj raṉduxh Diana, banäjb ni sajcru, niluxh
palga diru rebejṉ gaṉ Diana, pet sinitlojni ―räjpni.
\p
\v 28 Che biejn diajg replateer xtiidxni, bidxeꞌchduxhreni,
guredxaꞌreni räjpreni:
\p ―Sacduxh Diana xtios rebeṉ Éfeso.
\p
\v 29 Guideb guejdx guyuꞌ biejy. Dxejcti ruxuṉreni bidxagsaꞌreni
lo yuj cadro rajc rexjuntreni. Gunaazreni Gayo näjza
Aristarco, beṉ Macedonia ni rinajl Pabl.
\v 30 Rlajz Pabl niuꞌni cadro bidxagsaꞌ rebejṉ, niluxh
di rexpejṉ Jesucrist nusaanni.
\v 31 Gaii guxhtis ni rnibee Asia, saꞌcsi najcreni xamijgw
Pabl, baxhaḻreni diidx lo Pabl, räjpreni:
\p ―Naꞌc chäälu cadro nadxagsaꞌ rebejṉga ―räjpreni.
\p
\v 32 Lo rebejṉ ni ṟeꞌga, yuꞌ reni rbedxaꞌ tej diidx,
sgaiireni rbedxaꞌ garenca diidx. Te bieiduxh cayajc.
Xhidalduxh rebejṉga nicla gan xhicuent bidxagsaꞌreni.
\v 33 Dxejcti gulää rexpejṉ Israel te dadeꞌ ni laa Alejandro
lo rebeṉ xhidaalga, te guiniini lo rebejṉ. Dxejcti basääbni
ṉaani lo rebejṉ te gac dxi rebejṉ. Rlajz Alejandro guiniini
xcuent rexpejṉ Israel loj guiraa rebejṉ, te di guidxeꞌchreni
lo rexpejṉ Israel.
\v 34 Niluxh che gucbee rebejṉ najc Alejandro beṉ Israel,
tiop oṟ guredxaduxhreni, räjpreni:
\p ―Sacduxh Diana xtios rebeṉ Éfeso.
\p
\v 35 Dxejcti biääd secretaar xten guejdxga lo rebejṉ,
gunibeeni guc dxi rebejṉ, te räjpni lojreni:
\p ―Coḻcuadiajg, laꞌtu beṉ Éfeso, caguidxäjḻ te beṉ guedxliuj
ni di gacbee rebeṉ guedx Éfeso rajṉpac Diana, nani xhaguibaali
bitejb lo guedxliuj.
\v 36 Saꞌcsi rediidxre najc gulii, nungäjḻ cuedxitu, naꞌc
guntu recos guijdxre.
\v 37 ¿Xhicuent gunaaztu reniguii ni siädnätu ree? Direni
gac gubaan ni rbajn recos guidoo, dizareni niniyaj xtiosnu.
\v 38 N̲aj palga rlajz Demetrio näjza rebejṉ ni najc
plateer chaleꞌc quej, naxhal jusgaad, sugaꞌ reguxhtis.
Roꞌc suchaleꞌcreni xquejreni.
\v 39 Niluxh palga yuꞌ xhi stee, nanab gac te junt xte
rebeṉguejdx siꞌc ni caj lo xleiinu.
\v 40 Ries jii xquejnu lo gubier, naareni bidojpnu te
guidxagdiḻnu gubier. ¿Dxejcaꞌ? ¿Xhi jieꞌtznu xcuent
ni bidxagsaꞌnu ree?
\p Dxejcti räjpni:
\p ―Agojl, coḻjiunejz.
\p
\v 41 Che gunii secretaar siꞌc, bireꞌch rebejṉ, biunejzreni
roꞌc.
\c 20
\s Huihuisac Pabl rexpejṉ Jesucrist ni yuꞌ Macedonia näjza Grecia
\p
\v 1 Che bireꞌch rebejṉ, gurejdx Pabl rexpejṉ Jesucrist
biääd lojni, te balijdxnireni. Badeedni xtixtios lojreni.
Säꞌtini nez reguedx Macedonia.
\v 2 Guiraa reguejdxga cadro gudejdni, balijdxni rexpejṉ
Jesucrist, basuleꞌruni xtidx Dios lojreni. Dxejc sääni
reguedx Grecia.
\v 3 Che bidzujṉni Grecia, biaꞌnni roꞌc choṉ bäii. Dxejcti
niuꞌ Pabl neṉ barcw te nijni reguejdx Siria. Niluxh
che biejn diajgni cabäz-xhigaꞌtz rexpejṉ Israelni te
guiniaazrenini, gunaazni nezyuj, gubiꞌni nez Macedonia.
\v 4 Huinäni Sópater, xiꞌn Pirios, te beṉ guedx Berea;
näj Aristarco näjza Secondo, beṉ guedx Tesalónica; näj
Gayo, beṉ guedx Derbe; näj Timoteu; näj Tíquico näjza
Trófimo, beṉ Asia.
\v 5 Guiraa redee gunijd loonu, huiläjzreni nuure guedx
Troas.
\v 6 Guedx Filipos bidxaag Pabl narä, Lucas. Roꞌc gudejdnu
lanij xten rexpejṉ Israel che rajwreni yätxtiil ni di
saguij. Biriitinu guejdxga, biuꞌnu neṉ barcw te sonnu
nez guedx Troas. Gaii dxej gusaanu neṉ barcw, dxejc bidzuṉnu
guedx Troas. Roꞌc biaꞌnnu gajdz dxej.
\s Baluii Pabl xhidalduxh xtidx Dios lo rexpejṉ Jesucrist guedx Troas
\p
\v 7 Che gojl dumingw, primer dxej xman, bidxagsaꞌnu te
bidaunu yätxtiil siꞌc gudaunäj Jesucrist rexpejṉpacni
galoo che gajdni guet. Abejn Pabl xhigab guira yääl
guiriini guejdxga. Che biuꞌ guxhijṉ, gusloj cagusuleduxh
Pabl xtidx Dios, huinuuni siꞌcti garolyäälli.
\v 8 Yuꞌ cadro bidxagsaꞌnu najc jiaa yejc stiop yuꞌ.
Xhidalduxh balgandeel cagusanij roꞌc.
\v 9 Sobgaꞌ te biꞌn ni laa Eutico roꞌ te bentaan. Laḻ
ni cagusuleduxh Pabl xtidx Dios lo rebejṉ, gunaaz bacaḻ
biꞌnga, gudiejsni, bitejbni lo yuj desde yuꞌ ni riojṉ
pis. Che huiläsrenini, agujtni.
\v 10 Dxejcti biäjt Pabl lo yuj cadro bitejb biꞌnga.
Bazuxhijb Pabl cadro nagaꞌ biꞌnga, gudääznini. Dxejcti
räjp Pabl lojreni:
\p ―Naꞌc chutu yärsiaꞌ. Agubaṉsacni. Baspajṉ Diosni.
\p
\v 11 Dxejcti huäpsac Pabl lo yujiaaga. Roꞌc bidaunu
yätxtiil siꞌc gudaunäj Jesucrist rexpejṉpacni galoo
che gajdni guet. Gunii Pabl lojreni xchejru, che bianijli
lo guedxliuj. Dxejc biunejzni.
\v 12 Xhetliidiru rajcdi biꞌnga nani gubaṉsac, nani guläs
Pabl. Bibalazduxhreni, huisaꞌnrenini rolijzni.
\s Biuꞌnu neṉ barcw, bionnu guedx Mileto
\p
\v 13 Gunijdnu lo Pabl. Biuꞌnu neṉ barcw, sonnu guedx
Asón, te roꞌc guidxaagnu Pabl, saꞌcsi abejn Pabl xhigab
niꞌni jiini guejdxga, roꞌcli jiuꞌni neṉ barcw.
\v 14 Che bidxaag Pabl nuunu guedx Asón, biuꞌni neṉ barcw,
sonnu lo nisdoo te bidzuṉnu guedx Mitilene.
\v 15 Neṉ barcw biriinu roꞌc. Che bara yääl, gudejdnu
yuj ni ṟeꞌ lo nisdoo ni laa Quío. Che bara stee yääl,
bidzuṉnu guedx Samos. Guedx Trogilio basilaaznu. Che
bara stee yääl, bidzuṉnu guedx Mileto.
\v 16 Di rlajz Pabl jiuꞌnu guedx Éfeso, diza rlajzni
chunu Asía xchej, saꞌcsi riojb lajzni guidzuṉnu guedx
Jerusalén te roꞌc tedni redxe lanij ni laa Pentecostés.
\s Guedx Mileto guninäj Pabl reni rnibee xpejṉ Jesucrist ni yuꞌ guedx Éfeso
\p
\v 17 Che guyuꞌnu guedx Mileto, baxhaḻ Pabl diidx lo
rexpejṉ Jesucrist ni yuꞌ guedx Éfeso, gurejdxni reni
rnibee.
\v 18 Che bidzujṉreni lo guejdxga, räjp Pabl lojreni:
\p ―Lagajc laꞌtu najntu xho nabaṉä nez lojtu, dxejli ni
bidzuṉä, nabaṉnää́ Dios.
\v 19 Laꞌtu najntu xho runä xtzuun Jesucrist guixe-guixee,
guideb xcäḻnadipä. Dina niliäꞌp ä xpalaꞌnä. Najntu xho
ronä che di bejṉ chalilajz xtidx Jesucrist. Che rlajz
rexpejṉ Israel nuguꞌt narä, gudedä trabajwduxh.
\v 20 Laꞌtu najntu xho baluiä lojtu guiralii rextidx
Dios ni najc huen par laꞌtu. Che nadxagsaꞌtu baluiä
xtidx Dios lojtu, näjza rolijz cade tejtu huiluiä xtidx
Dios lojtu.
\v 21 Basuleꞌä xtidx Dios lo rexpejṉ Israel näjza lo
rebeṉzijt ni di gac xpejṉ Israel. Räpä lojreni nanab
gusiechlajzreni, gusaꞌnreni xtojḻreni, nanab chalilajzreni
xtidx Jesucrist te gudzucaj Dios xtojḻreni.
\v 22 N̲aj cadedä te laad guejdx xtentu, siaꞌä guedx Jerusalén,
saꞌcsi caguxhaḻ Sprit Dxan xten Dios narä chaꞌä guedx
Jerusalén. Dina ganä xhi sacä roꞌc.
\v 23 Niluxh nanä cade tej reguejdx cadro rdedä rnii
Sprit Dxan xten Dios loä sidedä trabajwduxh, siäuä́ neṉ
latzguiib guedx Jerusalén.
\v 24 Niluxh dina guidxebä, dizana chanälazduxhä xcäḻnabaṉätis,
te guluxä dzuun nani baniidx Jesucrist gunä. Lo dzuun
ni baniidx Jesucrist nanab chayeꞌtzä lo guiraa rebejṉ
sibicaj xtojḻreni palga chalilajzreni xtidx Dios xcuent
Jesucrist ―räjp Pabl.
\p
\v 25 Räjpzani:
\p ―N̲aj agucbeä dirutu fisac loä, laꞌtu nani basuleꞌä
xcäḻrnibee Dios lojtu.
\v 26 Rniliä́pac lojtu, xhet dojḻdi rapä palga yuꞌ te
bejṉ ni di chalilajz xtidx Dios, ni di Dios gudzucaj
xtojḻni.
\v 27 Xhetliidi biäädxdi loj rextidx Dios ni basuleꞌä
lojtu. Dina nucuaꞌtzä nicla tej xtiidxni xcuent xho
rlajz Dios guibaṉnu.
\v 28 Coḻgaꞌp lagajc laꞌtu siꞌc raꞌp baxhtoor xiil, siꞌc
coḻgaꞌp guiraa rebejṉ nani rililajz xtidx Dios saꞌcsi
Sprit Dxan xten Dios abaniidx dzuunga guntu, niꞌcni abixeꞌ
xtiejn Jesucrist lo crujz te gac gudzucaj Dios xtojḻreni.
\v 29 Anancheä che rutdiru narä, siääd bejṉ nani rlajz
chalilajztu steꞌca diidx, naꞌc chalilajztu niclaza jiutu
rebejṉga. Rusgueetisreni laꞌtu. Sutieꞌchreni laꞌtu lo
saꞌtu siꞌc rutieꞌch cuyoꞌt rexiil.
\v 30 Suꞌza lagajc saꞌtu ni guinii didx-xhii lojtu te
gunreni gusaan rexpejṉ Jesucrist xtidx Dios, te chanajlreni
redee ni rusguee.
\v 31 Coḻhuii te di gusgueereni laꞌtu. Di jiäḻ-lajztu
choṉ ijz, dxej yääl basuleꞌä xtidx Dios, ronäli balidxätu,
saꞌcsi sanälazätu.
\p
\v 32 Räjpza Pabl:
\p ―Asiaꞌare, rusaꞌnätu ladzṉaa Dios, gacnäj Dios laꞌtu.
Sutijp xtidx Dios lastootu, te xcaꞌtu guiraa ni biaꞌn
diidx guniidx Dios lojtu, näjza loj guiraa ni abejn Dios
beṉsaꞌc, nani najc xpejṉni.
\v 33 Dina niniabä meel, niclaza xhabä che baluiä xtidx
Jesucrist lojtu.
\v 34 Anajntu lagajc narä benä dzuun con ṉaä te bioꞌ
xhi gudaunää rexamigwä.
\v 35 Siꞌc benä te filojtu xho guntu dzuun te gacnäjtu
saꞌtu ni xhet rajpdi, te guinaj lajztu xtidx Jesucrist
che najni: “Huenru guideednu lo bejṉ quela xcaxliaꞌnu
xhi cos” ―räjpni.
\p
\v 36 Che gulujx gunii Pabl rediidxga, bazuxhibnäjni
rebejṉga, guredx-gunabni lo Dios.
\v 37 Dxejcti ronduxh guiraareni gudääzreni guejn Pabl,
bachagroꞌrenini.
\v 38 Guc-huinduxh lajzreni dxejc saꞌcsi räjp Pabl dirureni
fisac lojni. Dxejcti huisaꞌnrenini lo barcw.
\c 21
\s Huij Pabl guedx Jerusalén
\p
\v 1 Che basaꞌntinu rexpejṉ Jesucrist roꞌc, biuꞌnu neṉ
barcw, sionnu te lii nejz lo yuj ni laa Cos, ni treꞌ lo
nisdoo. Che bara yääl, bidzuṉnu lo xyuj Rodas ni treꞌza
lo nisdoo. Roꞌc biriinu sionnu neṉ barcw nez guedx Pátara.
\v 2 Che bidzuṉnu roꞌ guejdxga, bidxälnu te barcw ni
sää nez reguedx Fenicia. Dxejc biuꞌnu neṉ barcwga te
chonnu roꞌc.
\v 3 Bahuiinu lo yuj Chipre ni treꞌ lo nisdoo, xladbäjcwnu
treꞌ yujga, bideednu te laad. Siontinu nez Siria, roꞌc
bidzuṉnu guedx Tiro cadro guleꞌcreni cargw ni nuu barcwga.
\v 4 Roꞌc bidxälnu rexpejṉ Jesucrist. Biannänureni gajdz
dxej. Baluii Sprit Dxan xten Diosreni te guniireni lo
Pabl, räjpreni:
\p ―Naꞌc chäälu guedx Jerusalén.
\p
\v 5 Che bazaꞌ gajdz dxej, biunejznu guejdxga. Dxejc
guzaj reniguii, regunaa, näjza rexiꞌnreni biriinu guejdxga.
Roꞌ nisdoo bazuxhijbnu te guredx-gunabnu lo Dios.
\p
\v 6 Che abazadiidxnu saꞌnu, nuure biuꞌnu neṉ barcw, biädla
laareni gubisacreni rolijzreni.
\p
\v 7 Biriitinu guedx Tiro. Che bidzuṉnu roꞌ guedx Tolemaida,
gulujx xpiajnu biäjtnu neṉ barcw. Dxejc biohuiinu rexpejṉ
Jesucrist ni yuꞌ guejdxga, biannänureni tejtis yääl.
\v 8 Che bara yääl, biriinu guejdxga, sonnu guedx Cesarea.
Che bidzuṉnu guejdxga, bionnu rolijz Felipe, te dadeꞌ
ni rusuleꞌ xtidx Dios lo bejṉ. Felipe gujc tej lo gajdz
niguii nani gudis xhi gudajw rexpeṉ Jesucrist nani xhet
rajpdi guedx Jerusalén. Rolijzni huijiaꞌnnu.
\v 9 Yuꞌ tajp xindxapxteb Felipe. Dios badeed diidx
guiniireni lo bejṉ.
\v 10 Xhidajḻ dxej guläjznu rolijz Felipe. Laḻ ni dxunnu
roꞌc, bidzujṉ te niguii ni laa Agabo, biriini nez Judea.
Ruzanij Dios xcäriejnni te guiniini xtidx Dios.
\p
\v 11 Che bidzujṉni loonu, cuaꞌ Agabo xsindoor Pabl, baliibni
lagajc reniꞌni näjza reṉaani, najni loonu:
\p ―Anaj Sprit Dxan xten Dios: “Scree suliib rexpejṉ
Israel ni yuꞌ guedx Jerusalén niguii ni najc xtenni
sindoorre te guteedrenini ladzṉaa rebeṉzijt.”
\p
\v 12 Che biejn diaagnu rediidxga, nuure näjza rebeṉ
roꞌc, gunabduxhnu lo Pabl naꞌc chääni guedx Jerusalén.
\v 13 Dxejc naj Pabl loonu:
\p ―¿Xhicuent roontu? ¿Xhicuent runhuiintu lazä? Xhet
najcdi jiäuä neṉ latzguiib, xhet najcdi palga nungäḻä
guetä guedx Jerusalén xcuent Jesucrist ―räjp Pabl.
\p
\v 14 Che naaddi Pabl gusiechlajzni, xhetru guniidinu
lojni. Räjptisnu lojni:
\p ―Sugac nani rlajztis Dios.
\p
\v 15 Che gudejd redxejga, bilucheenu rexhixtennu, biriinu
guejdxga, sontinu guedx Jerusalén.
\v 16 Gaii rexpejṉ Jesucrist ni najc beṉ Cesarea huisaꞌn
nuure guedx Jerusalén. Roꞌc huinäreni nuure rolijz te
dadeꞌ ni laa Mnasón, beṉ Chipre, yuj ni treꞌ lo nisdoo.
Laani galooli huililajzni xtidx Dios. Huijiaꞌnnu rolijzni,
roꞌc gulääznu.
\s Huihuii Pabl Jacoob
\p
\v 17 Che bidzuṉnu guedx Jerusalén, bibalazduxh rexpejṉ
Jesucrist saꞌcsi siopnu roꞌc.
\v 18 Che bara yääl huinänu Pabl lo Jacoob näjza lo
renani rnibee guidoo xten rexpejṉ Jesucrist.
\v 19 Dxejc gudääz Pablreni, bijni diidx xcuent tebgaj
redzuun nani badeed Dios bejnni che guyunäjni rebeṉzijt
nani di gac xpejṉ Israel, te biejn diajgreni xtidx Dios.
\v 20 Che biejn diajgreni xtidx Pabl, guläꞌpreni xpalaꞌn
Dios, räjpzareni lo Pabl:
\p ―Guejblu, saꞌnu, anajnlu lacti xhidalduxh xpejṉ Israel
yuꞌ nani rililajz xtidx Jesucrist luxh rapdaduxhreni
leii xten toMoisés.
\v 21 Abiejn diajg rebejṉre xcuentlu. Abiejn diajgreni
garenca ruluiilu guiraa rexpejṉ Israel nani rbäjz neṉ
reguejdx xten rebeṉzijt, rulijdxlureni naꞌc gusäḻreni
bee rexiꞌnreni, naꞌcza chazanäjrureni rexcostumbrnu.
\v 22 ¿Xhiniꞌc jiennu? Siejn diajgreni abidzujṉlu ree,
dxejc suchagsaꞌreni te jiäädreni lojlu.
\v 23 N̲aj gunlu nani guiniinu lojlu. Yuꞌ tajp resaꞌnu
ree nani basaꞌnreni diidx lo Dios.
\v 24 Huinäreni, näjza luj bejn siꞌctis gunreni siꞌc
ni caj lo leii xten toMoisés, te gaclu naya nez lo Dios.
Luj quiixlu guiraa ni banijtreni, te che abasaꞌtu guiraa
ni nanab gac sajc guigaj yejctu siꞌc te seen te gacbee
guiraa rebejṉ abasoobtu leii. Dxejcti gan guiraa rebejṉ
didx-xhii najc rediidx ni biejn diajgreni xcuentlu. Te
gacbeereni laaca rusooblu xleii toMoisés.
\v 25 Biädla rebeṉzijt nani huililajz xtidx Jesucrist,
xhet najcdi, saꞌcsi abacuaanu lojreni, rieꞌtznu lojreni:
naꞌc gautu recos nani guleꞌc bejṉ siꞌc gojṉ loj banäjb,
naꞌc gautu rejn, niclaza bääl nani gurerejn, naꞌc guesnäjtu
nani di gac chäältu.
\s Gunaaz rexpejṉ Israel Pabl
\p
\v 26 Che bara yääl, huinä Pabl guidap niguiiga, bejnreni
siꞌc caj lo xleii toMoisés, biuꞌreni neṉ xquidoo rexpejṉ
Israel te huiyeꞌtzreni lo bixhojz neṉ guidoo xhi dxej
jiädnä tejgareni te man te juꞌt rebixhojz remanga lo
Dios.
\p
\v 27 Siꞌc nanab gunreni gajdz dxej. Che ameer guizaꞌ
redxejga, bahuii rexpejṉ Israel ni siääd Asia lo Pabl
neṉ guidoroga. Gunaazreni Pabl, dxejcti gusloj cayujnreni
biejy,
\v 28 guredxaꞌreni räjpreni:
\p ―¡Coḻtaa xpejṉ Israel! ¡Coḻtaa te gacnäjtu nuure!
¡Bahuilaare! Niguiire najc nani rniyaj rexpejṉ Israel
cadrotis rijni. Rulijdxni bejṉ te di chazanäjrureni
xleii toMoisés, riyeꞌtzni lo bejṉ xhet sajcdi xquidoronure.
Coḻhuilaa xho siädnäni ree beṉ griegw, beṉzijt ni di
gac xpejṉ Israel, te gundxuudxni xquidoronu ―räjpreni.
\p
\v 29 Siꞌc caniireni saꞌcsi te huält bahuiireni sanä
Pabl Trófimos lo nezyuj. Trófimos najc te beṉzijt ni
siääd guedx Éfeso. N̲aj cayujnreni xhigab laa niguiiga
ni siädnä Pabl neṉ xquidoro rexpejṉ Israel.
\p
\v 30 Guideb guejdxga guyuꞌ yärsiaꞌ, bireꞌ beṉguixhuj,
bixaꞌtreni yejc Pabl, gunaazrenini, gudobxhajxhreni Pabl,
gulägajcrenini neṉ guidoroga. Biäugajc repuertro xten
guidoro.
\v 31 Laḻ ni cayujnreni xhigab juꞌtrenini, yuꞌ chu huiyeꞌtz
lo nani rnibee resoldaad ni cayaꞌp guejdxga, räjpreni:
\p ―Cayajc te bieiduxh neṉ guejdxre.
\p
\v 32 Guredxgajc comandant resoldaad näjza gaii capitán,
ruxuṉreni bidzujṉreni cadro treꞌ rebejṉ. Che bahuii
rebejṉ lo comandant näjza resoldaad, guläjz caguijṉreni
Pabl.
\v 33 Dxejcti gubig comandant lo Pabl, gunibeeni baliib
resoldaad ṉaa Pabl con tiop cadeṉguiib. Dxejcti gunabdiidxni
lo Pabl, räjpni:
\p ―¿Chu luj? ¿Xhiniꞌc bejnlu?
\p
\v 34 Lo rebeṉ xhidaalga yuꞌ rexpejṉ Israel ni guredxaꞌ
tej diidx, yuꞌza reni guredxaꞌ steꞌca diidx. Di comandant
niujn gan niacbeeni xhicuent cayajc biejy saꞌcsi cabedxaꞌ
guiraa rebejṉ. Dxejc gunibeeni chanä resoldaad Pabl
cadro rbäjzreni.
\v 35 Che bidzuṉnäj resoldaad Pabl roꞌ scaleer ni caj
roꞌc, biireni Pabl te bejnreni gan biunäjreni Pabl, saꞌcsi
nialazduxh rebejṉ rlajzreni nuguꞌtreni Pabl.
\p
\v 36 Siädnajl guiraa rebejṉ Pabl, rbedxaꞌreni:
\p ―Coḻguguꞌtni.
\p
\v 37 Che agojḻ jiuꞌ Pabl neṉ yuro xten resoldaad, räjpni
lo comandant con diidx griegw:
\p ―Rlazä guiniä tiop diidx lo guejblu.
\p Räjp comandant lo Pabl:
\p ―¡An rniilu xtidxsaä!
\v 38 An dilu gac niguii ni siääd nacióṉ Egipto, nani
gudiḻnäj gubier, nani huinä lo reyubijdz tajp mil niguii
nani ruguꞌt bejṉ.
\p
\v 39 Dxejc räjp Pabl lojni:
\p ―Narä nacä te beṉ Israel, te beṉ Tarso xten Cilicia.
Sacduxh guejdxga lo reguedx Cilicia. Canabä gun guejblu
te hueen, gusaan guejblu guiniä lo rebejṉre.
\p
\v 40 Dxejc cuäjb comandant guinii Pabl lo rebejṉ. Lal
ni sugaꞌni lo scaleer basääb Pabl ṉaani lo rebejṉ te
gucdxireni. Che aguredxi rebejṉ, gusloj Pabl canii lojreni
didxsaj hebreo, räjpni:
\c 22
\p
\v 1 ―Guejbtu beṉgool, guejbtu resaꞌä, näjza laꞌtu dadeꞌ.
Gucuadiajgtu rextidxä ―räjpni.
\p
\v 2 Che biejn diajgreni caniini didx hebreo, dxidujru
guzuj rebejṉ. Räjp Pabl lojreni:
\p
\v 3 ―Narä nacä te xpejṉ Israel. Guedx Tarso xten Cilicia
goḻä. Reepac gulaä. Lo Gamaliel bisiedä guijtz. Baluisaꞌcni
narä guiragajc releii xten retoxtadgoldoonu. Guideb
xtipä basobä ni gunibee Dios. Gucä siꞌcpac ni najctu
ṉaj.
\v 4 Dxejcti bidxechduxhä loj renani huililajz xtidx
Jesucrist, baguꞌtäzareni. Balibä xhidajl bejṉ, niguii
näjza gunaa, con cadeṉguiib. Basäuäreni neṉ latzguiib.
\v 5 Bixhojz ni sajcru näjza guiraa rebeṉgool ni sajcru
neṉ xquidootu, sajc guinii xhiniꞌc benä. Laareni baniidxreni
guijtz loä. Niꞌc huinää lo rexpejṉ Israel ni yuꞌ guedx
Damasco, cadro huaꞌa te niniazä rebejṉ nani huililajz
xtidx Jesucrist. Benä xhigab jiädnää́reni guedx Jerusalén
te jiäureni neṉ latzguiib, te gusacsíreni rebejṉga.
\s Gunii Pabl xho huililajzni xtidx Jesucrist
\r (Hch. 9:1‑19; 26:12‑18)
\p
\v 6 Räjpzani:
\p ―Dxejc huaꞌa guedx Damasco. Läidxejti ameer guidzuṉä
guejdxga, chela bazanij te balro guideb gabi narä. Xhaguibaali
siääd bajlga.
\v 7 Biabrloä lo yuj, dxejc biejn diagä te seꞌ ni canii
loä, najni: “Saulo, Saulo, ¿xhicuent rusacsílu narä näjza
rexpeṉä?” najni.
\v 8 Dxejcti räpä lojni: “¿Chuluj, Dad?” Najni loä: “Narä
nacä Jesucrist ni siääd Nasareꞌt, nani cagusacsíduxhlu.”
\v 9 Rebejṉ ni sanää́ bahuiloj bajlga, bidxejbreni, niluxh
di diajgreni niejn xseꞌ nani gunii loä.
\v 10 Räpä lojni: “Dad, ¿xhiniꞌc gunä?” Dxejcti najni
loä: “Huistie, huij guedx Damasco. Roꞌc sinii te dadeꞌ
lojlu guiraa ni guinibeä gunlu.”
\v 11 Bastujxh bajlga loä, diru loä nieṉ, niꞌcni gunaaz
resaꞌä ṉaä, sontinu guedx Damasco.
\p
\v 12 Räjp Pabl:
\p ―Guejdxga guläjz te niguii ni laa Ananías. Rusoobni
guiraa releii xten toMoisés. Guiraa rexpejṉ Israel rnii
nadalajz lo dadeꞌga. Biääd Ananías loä.
\v 13 Cuäꞌä guzujni najni loä: “¡Saulo, betzä, bahuisac!”
Lagajc dxejc biajc loä, bahuiä lojni.
\v 14 Naj Ananías loä: “Xtios retoxtadgoldoonu agulelu.
Gule Dios luj te jiejn diajglu rediidx ni rlajzni gunlu,
te filojlu Jesucrist, Xindxan Dios, te jiejnza diajglu
rextiidxpac Jesucrist.
\v 15 Loj guiraa bejṉ susuleꞌlu guiraa ni bahuiilu näjza
nani biejn diajglu.
\v 16 ¿Xhicuent sojbtislu roꞌc? Basquejn, huistie te
tiobnislu. Huililajz xtidx Jesucrist, gurejdx lo Dios
te gudzucajni rextojḻlu.”
\s Gunii Pabl xhicuent baluiini xtidx Dios lo rebeṉzijt
\p
\v 17 ’Che gubiꞌä guedx Jerusalén, biuꞌä neṉ guidoro
xten rexpejṉ Israel te guredx-gunabä lo Dios. Laḻ ni
cabedx-canabä lo Dios, astoo gunixcaḻä,
\v 18 dxejc bahuiä lo Jesucrist. Najni loä: “Basquejn,
birii guedx Jerusalén saꞌcsi di rebejṉ chalilajz xtidxä
ni gusuleꞌlu lojreni.”
\v 19 Narä räpäza lojni: “Dad, anajnreni xho biuꞌä guiraa
reguidoo, gunazä guiraa rebejṉ nani huililajz xtiidxlu,
gudinduxhäreni, basäuäreni neṉ latzguiib.
\v 20 Che bacuaareni guij yejc Esteban nani gunii xtiidxlu,
roꞌc guzuä, cuäbä bejnreni siꞌc. Goꞌpä xhajb xten renani
baguꞌt Esteban laḻ ni bacuaareni guij.”
\v 21 Dxejcti naj Jesucrist loä: “Huij. Suxhaḻä luj
zitduxh. Chäälu lo guiraa rebeṉzijt ni di gac xpejṉ
Israel.”
\s Biaꞌn Pabl neṉ rolijzro xten resoldaad
\p
\v 22 Bacuadiajg guiraa rebejṉ laḻ ni gunii Pabl rediidxga,
dxejcti guredxaꞌreni, räjpreni:
\p ―Coḻguꞌt niguiiga. Di nunyäjḻ guibajṉruni.
\p
\v 23 Sanuutis cabedxaꞌreni. Gulääreni xcamangwreni,
cacuaazareni yuyoḻ jiaa.
\v 24 Dxejcti gunibee comandant lo resoldaad, räjpni:
\p ―Coḻchanä Pabl neṉ yuro xtennu. Roꞌc coḻquiin Pabl
te guiniini didxgulii, te gacbeenu xhicuent rbedxaduxh
rebejṉ lojni.
\p
\v 25 Sanätireni Pabl. Entis baliibreni niꞌ, ṉaa Pabl
con duguijd te niguijnrenini che gunabdiidx Pabl lo
capitán, räjpni:
\p ―¿La rajc rguijntu te beṉ roman che gajdtu gacbee
xhi dojḻ bejnni, ä? Et siꞌcti caj lo xleiilu.
\p
\v 26 Che biejn diajg capitán xtiidxni, bidxejbni, huijni
lo comandant, räjpni lojni:
\p ―Coḻnati xhi gunnäjlu dadeꞌre, saꞌcsi najcni beṉ roman.
\p
\v 27 Biädguxuṉ comandant lo Pabl, räjpni:
\p ―¿La gulii najclu beṉ roman, ä?
\p Räjp Pabl lojni:
\p ―Guliini.
\p
\v 28 Dxejcti räjp comandant:
\p ―Narä badedä xhiroob meel te nacä beṉ roman.
\p Dxejcti räjp Pabl lojni:
\p ―Narä che goḻäli nacä beṉ roman.
\p
\v 29 Che biejn diajg resoldaad nani niguijn Pabl siꞌc,
basḻagajcreni reduguijd ni naliib niꞌ, ṉaani. Che biejnza
diajg comandant najc Pabl beṉ roman, bidxejbni saꞌcsi
gunibeeni biliib Pabl.
\s Basuleꞌ Pabl diidx xcuentni lo rebixhojz nani rnibee rexpejṉ Israel
\p
\v 30 Che bara yääl, rlajz comandant gacbeeni xhicuent
rlajz rexpejṉ Israel juꞌt Pabl. Niꞌc gunibeeni jiääd
rebixhojz ni sajcru näjza reguxhtis xten guidoro. Dxejcti
biädnäni Pabl, bazujnini nez loj guiraa rebejṉ ni bireꞌ
roꞌc.
\c 23
\p
\v 1 Rdxelodzuꞌtz Pabl lo rebejṉ ni treꞌ roꞌc laḻ ni
räjpni lojreni:
\p ―Narä gusuleꞌä tiop diidx lo guejbtu, beṉ Israel, saꞌä.
Guideb ni nabaṉä ruzobä xtidx Dios. Di lastoä guidxejb
nez lo Dios ―räjp Pabl.
\p
\v 2 Che biejn diajg Ananías, bixhojz ni sajcru, xtidx
Pabl, bidxechduxhni, gunibeeni lo renani sugaꞌ gajxh lo
Pabl caꞌpreni roꞌ Pabl.
\p
\v 3 Räjp Pabl lo Ananías:
\p ―Sigajcza caꞌp Dios roꞌlu, beṉguijdx. Roꞌc sobgaꞌlu
te gunlu yäḻguxhtis siꞌcni caj lo leii. ¿Xhicuent rujnlu
nani rnii leiiga di nungäjḻ gun bejṉ? ¿Xhicuent gunibeelu
gudaꞌpreni roꞌä? ―räjp Pabl.
\p
\v 4 Reni sugaꞌ cuäꞌ Pabl räjp lo Pabl:
\p ―¿La dilu gacbee laa bixhojz ni sajcru xten Dios?
Naꞌc guiniyajluni.
\p
\v 5 Dxejcti räjp Pabl lojreni:
\p ―Rexamigwä, dina niacbeä caniä lo bixhojz ni sajcru,
saꞌcsi nanä agunii Dios: “Naꞌc guiniyajlu reni rnibee
xpejṉlu.” Siꞌc caj lo guijtz ni bacuaa reni gunii xtidx
Dios.
\p
\v 6 Gucbee Pabl tiop cuaa najc reni treꞌ roꞌc. Yuꞌ
reni najc beṉ saducee, yuꞌza reni najc beṉ farisee. Dxejc
guredxaꞌ Pabl räjpni lojreni:
\p ―Saꞌä, narä nacä te beṉ farisee, xiꞌnza te beṉ farisee
narä. Rililazä sibaṉsac bejṉ lo rebeṉgut, niꞌc cabeꞌcreni
xquejä ree.
\p
\v 7 Entis guniini siꞌc lojreni, chela gusloj caniireni
lo saꞌreni. Tiop cuaa gujcreni, galaꞌ refarisee, sgalaꞌ
resaducee.
\v 8 Di lajz resaducee chalii sibaṉsac rebeṉgut, dizareni
chalilajz yuꞌ rexangl Dios, dizareni chalilajz yuꞌ aim
xten bejṉ. Niluxh refarisee rililajz guiraa rediidxga.
\v 9 Guyuꞌ te bieiro. Dxejcti huisulii gaii farisee
nani najn leii, gusloj caniduxhreni, räjpreni:
\p ―Di niguiire gac beṉguijdx. Palga gunii te angl xten
Dios o te togool lojni, alga Dios tiḻnäjnu, dxejc sidxechnäj
Diosnu.
\p
\v 10 Che gusloj cabedxaduxhreni lo saꞌreni, bidxejb
comandant, andi juꞌtreni Pabl, caxhaꞌtreni yejcni. Dxejcti
gunibeeni biäjt resoldaad cadro sugaꞌ Pabl. Guideb xtijpreni
gulääreni Pabl galäii rebejṉga huinäsacrenini neṉ yuro
xtenreni.
\p
\v 11 Che biuꞌ guxhijṉ, baluiloj Jesucrist lo Pabl, guzujni
cuäꞌni, räjpni lojni:
\p ―Batijp lajzlu, naꞌc guidxejblu, Pabl. Siꞌcni basuleꞌlu
xtidxä guedx Jerusalén, sigajcza nanab gusuleꞌlu xtidxä
guedx Roma.
\s Rexpejṉ Israel bejn xhigab nuguꞌtreni Pabl
\p
\v 12 Che bara yääl, bachagsaꞌ gaii xpejṉ Israel, bejnreni
xhigab nuguꞌtreni Pabl. Räjpreni lo saꞌreni:
\p ―Naꞌc guidaunu, naꞌcza guiduṉnu nis che guiguꞌtlinu
Pabl ―räjpreni.
\p
\v 13 Siꞌcti tiuu niguii biaꞌn diidxga.
\v 14 Bidzujṉreni lo rebixhojz näjza rebeṉgool, räjpreni
lojreni:
\p ―Abiaꞌnnu diidx, xhet guidaudinu, xhetza guiduṉdinu
palga dinu guigutxgaa Pabl ―räjpreni―.
\v 15 N̲aj laꞌtu näjza guiraa rebeṉgool ni rnibee rexpejṉ
Israel, coḻguxhaḻ diidx lo comandant te guixee jiädnäni
Pabl lojtu. Coḻyejn siꞌc ni rlajztu jiejnru diajgtu
diidx xcuent Pabl. Che jiädnä comandant Pabl ree, nuure
suguꞌtnuni lo nezyuj che gajdni guidzujṉ ree ―räjp reniguiiga.
\p
\v 16 Niluxh biejn diajg xiꞌn bisiajn Pabl cabäzxhigaꞌtz
reniguiiga te juꞌtreni Pabl, huijni royuro xten resoldaad.
Che bidzujṉni, biuꞌni räjpni lo Pabl rediidx ni biejn
diajgni.
\v 17 Dxejcti gurejdx Pabl te capitán, räjpni lojni:
\p ―Huinälaa biꞌnre lo comandant te gäbni te diidx lojni.
\p
\v 18 Huinäti capitán biꞌnga lo comandant, räjpni lo
comandant:
\p ―Pabl, nani niäu neṉ yuro xten resoldaad, gunab loä
jiädnälaä biꞌnre lo guejblu te guiniini te diidx lo
guejblu ―räjpni.
\p
\v 19 Dxejc gunaaz comandant ṉaa biꞌnre, huinänini te
laad cadro rut jiejndi diajgni xtiidxreni, dxejc räjpni
lojni:
\p ―¿Xhiniꞌc rlajzlu guiniilu loä?
\p
\v 20 Dxejc bazejcni diidx, räjpni loj comandant:
\p ―Abiaꞌn te cuaa xpejṉ Israel diidx siniabreni lo guejblu
jiädnä guejblu Pabl ro jusgaad guixee. Sujnsireni siꞌc
ni rlajz jiejnru diajgreni diidx xcuent Pabl.
\v 21 Naꞌc chalilajz guejblu xtiidxreni. Tiu niguii
sibäzxhigaꞌtz cuäꞌ nezyuj te juꞌtreni Pabl. Abiaꞌnreni
diidx direni gau, dizareni yä palga direni jutxgaa Pabl.
N̲aj cabäjztisreni guxhaḻ guejblu diidx sinä guejblu
Pabl ro jusgaad.
\p
\v 22 Che biejn diajg comandant diidxga, basaanni sii
biꞌnga rolijzni, räpxgaani lojni:
\p ―Rut lojdipac gäblu guniilu diidxre loä.
\s Huij Pabl lo Pels ni najc gubernadoor
\p
\v 23 Dxejcti gurejdx comandant tiop capitán, räjpni
lojreni:
\p ―Coḻgutojp tiop gayuu soldaad, chää guedx Cesarea näjza
gayoṉbitzuu soldaad ni bijb cabaii, näjza tiop gayuu
soldaad ni caꞌ spaad. Rcagaa guxhijṉ guiriireni ree.
\v 24 Coḻquiil tiop cabaii cuib Pabl te xhet gacdi Pabl
cheni chanätuni lo gubernador Pels ―räjpni.
\p
\v 25 Dxejcti bejn comandant te guijtz chanäreni lo
gubernadoor.
\p
\v 26 Loj guijtzga rnii scree: “Gubernador Pels, nani
sacduxh. Narä, Claudio Lisias, ruxhaḻä xtixtios lo guejblu.
\v 27 Rediidxre rucuaä́ lo guejblu. Gunaaz rexpejṉ Israel
niguiire, luxh paru dina nidzuṉgaꞌcä con resoldaad, nuguꞌtrenini.
Che gucbeä najcni beṉ roman, guläänuni roꞌc.
\v 28 Rlazä niacbeä xhi quej rbeꞌcreni, niꞌc huanää́ni
lo junt xten rexpejṉ Israel ni rnibee guidoro.
\v 29 Dxejc gucbeä requej ni rbeꞌcreni najc ganax xcuent
leii xtenreni, niluxh xhet bejndini te nungäjḻ guetni,
niclazä nanab jiäuni neṉ latzguiib.
\v 30 Che baxhaḻreni diidx loä cabäzxhigaꞌtz rexpejṉ
Israelni te juꞌtreni dadeꞌre, baxhaḻgaꞌcäni lo guejblu.
Agunibeä́za jiädleꞌc rexpejṉ Israelre xquejreni lo guejblu.
Niꞌctis rniä lo guejblu”, siꞌc caj lo guijtz ni bejn
comandant.
\p
\v 31 Che biuꞌ guxhijṉ, huixii resoldaad Pabl sanärenini
guedx Antípatris siꞌcni gunibee comandant gunreni.
\v 32 Che bara yääl, gubiꞌ resoldaad nani guzaj niꞌreni.
Resoldaad ni bijb cabaii guzanäj Pabl guedx Cesarea.
\v 33 Che bidzujṉ redee Cesarea, badeedreni xquijtz comandant
lo gubernadoor, huinäzareni Pabl lojni te biembeenini.
\v 34 Che gulujx biḻni guijtzga, gunabdiidxni lo Pabl:
\p ―¿Caro siäädlu?
\p Che gucbeeni siääd Pabl Cilicia,
\v 35 räjpni lo Pabl:
\p ―Guidzujṉsi rexpejṉ Israel ni cadxechnäj luj, sucuadiaggacä
xtiidxlu ―räjp gubernadoor.
\p Gunibeeni gaꞌp resoldaadni neṉ yuro xten Herodes.
\c 24
\s Gunii Pabl xtiidxni lo Pels
\p
\v 1 Gudejdti gaii dxej, dxejc bidzujṉ Ananías, bixhojz
ni sajcru, näjza gaii rebeṉgool xten guidoro, näjza te
dadeꞌ ni laa Tértulo ni gunii xcuentreni. Gusloj cabeꞌcni
xquej Pabl lo gubernadoor.
\v 2 Che biädnäreni Pabl, gusloj Tértulo cabeꞌc xquej
Pabl lo gubernadoor. Räjpni lo gubernadoor:
\p ―Xquixtioste guejblu dxiduxh nabaṉnu. Cayacnäduxh
guejblu laadxnu con redzunsacduxh ni cayujn guejblu.
\v 3 Xquixtiosduxh guejblu, gubernadoor Pels, xcuent guiraa
redzunsaꞌc ni rujn guejblu guira nejz.
\v 4 Luxh naꞌcru gusieednu guejblu, gucuadiaglaa guejblu
tiop diidx.
\v 5 Agucbeenu xho najc niguiire. Beṉguidxduxhni. Cadrotis
ṟijni rujnni biejy lo rexpejṉ Israel. Laani rnibee te
cuaa ni laa nasareṉ, nalajznu rebejṉ nani rililajz xtidx
Jesucrist ni biääd guedx Nasareꞌt.
\v 6 Rlajzlini nuxhiṉni xquidoronu, niꞌc gunaaznuni.
Niennu te junt te lagajc nuure niennu yäḻguxhtisni siꞌcni
caj lo xquijtznu.
\v 7 Niluxh bidzujṉ comandant Lisias näjza resoldaad.
Diptis badzucajreni niguiiga ladzṉaanu.
\v 8 Laani gunibeeni lo guejblu jiääd reni rbeꞌc xquejni.
N̲aj lagajc guejblu sajc guiniabdiidx lojni te gacbee
guejblu gulii guiraa requej nani rbeꞌcnu xcuentni ―räjp
Tértulo.
\p
\v 9 Dxejcti guiraa rexpejṉ Israel ni sugaꞌ roꞌc räjp
guliica xtidx Tértulo.
\v 10 Dxejcti bejn gubernadoor seen lo Pabl te guiniini.
Bazeꞌc Pabl diidx, räjpni lojni:
\p ―Rbaaliza lazä guzeꞌcä diidx lo guejblu, saꞌcsi anana
agujc xchero lacti huen rujn guejblu yäḻguxhtis nacióṉ
Israelre ―räjp Pabl―.
\v 11 Gutzbitioꞌp dxejtis bidzuṉä guedx Jerusalén te
sagaṉä Dios. Najn rebejṉ xhi dxej biuꞌä Jerusalén, guyasi
guniidxreni diidx.
\v 12 Nicla tej dina nichagdiḻä bejṉ neṉ guidoro. Nicla
tej dina niunä biejy neṉ reguidobäz, nicla ro nezyuj.
\v 13 Aguleꞌcreni quej xtenä lo guejblu, niluxh nicla
tej redzuunga dina niunä. Di gacdi guluipacreni lo guejblu
gulii najc xtiidxreni.
\v 14 Rniliäpac lo guejblu: Raṉä Xtios retoxtadgoldoonu.
Jesucrist baluii xho gaṉsaꞌcnu Dios. Rililazä rextiidxni.
Xhidalduxh rexpejṉ Israel rniyaj xho basuleꞌ Jesucrist
gaṉ bejṉ Dios. Ruzobä guiraali releii xten toMoisés.
Rililazä guiraa rextidx Dios ni bacuaa reni gunii xtidx
Dios.
\v 15 Rililazä xtidx Dios siꞌc rililajzza rebejṉre xtidx
Dios. Siꞌc ni najnreni, siꞌcza nanä sidzujṉ te dxej che
guibaṉsac rebeṉgut, rebeṉguijdx sigajc rebeṉsaꞌc.
\v 16 Niꞌcni racbeä laaca nabaṉä guiraa dxej, di lastoä
guidxejb, nicla nez loj bejṉ niclaza nez loj Dios, saꞌcsi
rut rajcdi guiliäs dixhii xcuentä.
\p
\v 17 Räjp Pabl:
\p ―Agujc xchej yuꞌä zijt, lajdx garenca bejṉ, ṉaj gubinää́
meel ni baxhaḻ rebeṉ nejzga te gudedäni lo rebejṉ ni
xhet rajpdi. Biädnää́za gojn xtenä gudedäni lo Dios.
\v 18 Niꞌc sanää́ guidoro. Roꞌc bidxäjl rexpejṉ Israel
ni siääd Asia narä. Agucnayaä siꞌc ni rnibee xleiinu.
Xhet beṉxhidajldi suganää́, xhetza biejydi cayunä.
\v 19 ¿Con rebejṉga ṉaj? Te cueꞌcreni quej lo guejblu
palga yuꞌ xhiniꞌc rdxechnäjreni narä.
\v 20 O guiniiza redee palga yuꞌ xhiniꞌc et laadi benä
che sugaꞌä nez loj junt xten guiraa rebixhojz ni rnibee
näjza rebeṉgool lo guedx Jerusalén ―räjp Pabl―.
\v 21 Tejtis diidx guniä che sugaꞌä galäiireni, guredxaꞌa
räpä lojreni: saꞌcsi rililazä sibaṉsac guiraa rebejṉ
lo rebeṉgut, niꞌc biädnätu narä lo rebejṉre ―siꞌc guniä
lojreni.
\p
\v 22 Che biejn diajg Pels xtidx Pabl näjza saꞌcsi najneꞌni
xcuent diidx nani baluii Jesucrist, basoobni stee dxej
guidxagsac saꞌreni räjpni lojreni:
\p ―Che jiäädli comandant Lisias dxejc gunä yäḻguxhtis
―räjp Pels.
\p
\v 23 Dxejcti gule Pels te capitán ni rnibee te gayuu
resoldaad gaꞌp Pabl. Niluxh räjpni lojni gusaanni gun
Pabl nani rlajztisni gunni. Naꞌcza gudxojnni jiääd rexamigwni
te fiireni lojni.
\p
\v 24 Che gudejd balti dxej, gubiꞌ Pels, biädnäni chäälni
Drusila. Drusila najc beṉ Israel. Dxejc gurejdx Pels
Pabl te gusuleꞌru Pabl xtidx Jesucrist.
\v 25 Gunii Pabl xho nanab guibaṉsaꞌc bejṉ nez loj Dios
siꞌc ni gunibee Dios guibajṉ bejṉ. Nanabza gacbee bejṉ
naꞌc gun bejṉ cos guijdx, saꞌcsi sidzujṉ dxej gac Dios
juejz loj guiraa rebejṉ te fiini xhi bejnreni. Racsesli
Pels tant bidxejbni biejn diajgni diidxga. Räjpni lo
Pabl:
\p ―Huij ṉaj. Sibedxsacälu che latä stee ―räjp Pels.
\p
\v 26 Naa Pels sudeed Pabl meel lojni te gusḻaanini,
niꞌc masru guet-guejt gurejdxnini te guninäjnini.
\v 27 Siꞌc gudejd tiop ijz. Dxejc birii Pels gubernadoor.
Dxejcti biuꞌ Porcio Festo, gujcni gubernadorcoob. Niluxh
Pels rlajz chanälajz rexpejṉ Israelni, niꞌc basaꞌnni
niäusijc Pabl.
\c 25
\s Gunii Pabl xtiidxni lo Festo
\p
\v 1 Che biuꞌ Festo gujcni gubernadorcoob xten reguejdxga,
biaꞌnni guedx Cesarea choṉ dxej. Dxejc biriini roꞌc
sääni guedx Jerusalén.
\v 2 Che bidzujṉni guejdxga, rebixhojz nani rnibee näjza
reniguii ni sajcru lo rexpejṉ Israel biääd lo Festo.
Gusloj cabeꞌcreni xquej Pabl lojni. Gunabduxhreni lo
Festo
\v 3 saꞌcsi rlajzreni gunni te huen laareni, guinibeeni
jiädnäreni Pabl guedx Jerusalén. Siꞌc gunabreni, saꞌcsi
abenxgaareni xhigab cuäzxhigaꞌtzreni te juꞌtreni Pabl
lo nezyuj.
\p
\v 4 Dxejcti räjp Festo lojreni:
\p ―Suniäu Pabl guedx Cesarea. Di gaclaa guibiꞌä guedx
Cesarea.
\v 5 Suchää reniguii ni sajcru lo saꞌtu guedx Cesarea,
te roꞌc cueꞌcreni xquej Pabl loä, don la yuꞌ xhi dzunguijdx
bejnni ―räjpni.
\p
\v 6 Che gudejd siꞌcti tzuu dxej, gubiꞌ Festo guedx Cesarea.
Che bara yääl, gurejni lo yagxhil xten gubernadoor, gunibeeni
biääd Pabl lojni.
\v 7 Che bidzujṉ Pabl lojni, biääd rexpejṉ Israel nani
biääd guedx Jerusalén roꞌc. Guzujreni guideb gabi Pabl.
Guleꞌcreni xhidalduxh xquej Pabl, luxh di niajcdi nuluiireni
guliipac xtiidxreni.
\p
\v 8 Dxejcti räjp Pabl lojreni:
\p ―Nicla tej latsiaj dina niunä, dina niunä latsiaj loj
leii xtennu, dizana niunä latsiaj lo guidoro ni sojb
guedx Jerusalén, dizana niunä latsiaj loj xgubier César.
\p
\v 9 Dxejcti Festo, saꞌcsi rlajzni guiliäsni xpalaꞌnni
loj rexpejṉ Israel, räjpni lo Pabl:
\p ―¿La sisiajlu guedx Jerusalén te cueꞌc rexpejṉ Israel
xquejlu roꞌc nezloä, ä?
\p
\v 10 Dxejcti räjp Pabl lojni:
\p ―N̲aj sugaꞌa loj guejblu, ni gule ṟeii César. Guejblu
rnibee guiraa reguejdxre. Ree nungäjḻ cueꞌcreni xquejä
lo guejblu, xhet guedx Jerusaléndi. Ananchee guejblu
xhet latsiajdi benä lo rexpejṉ Israel.
\v 11 Palga nacä te beṉguijdx, o palga yuꞌ xhi latsiaj
benä te nungäjḻ guetä, xho dina xcäbä guetä. Palga xhet
latsiajdi benä nani canii rexpejṉ Israel benä, dxejc
rutliidi sajc guteed narä ladzṉaareni. Suchaleꞌcreni
xquejä lo César nani najc ṟeii xten rebeṉ roman ―räjp
Pabl.
\p
\v 12 Che guninäj Festo reguxhtis xten xquidoro rexpejṉ
Israel, räjpni lo Pabl:
\p ―Luj gunablu chäälu loj ṟeii César. Mbaj. Sijlu lo
ṟeii César ―räjp Festo.
\s Huixiireni Pabl huinärenini lo ṟeii Agripa
\p
\v 13 Che gudejd balti dxej, bidzujṉ ṟeii Agripa näjza
chäälni Berenice guedx Cesarea. Biädhuiireni gubernadoor
Festo.
\v 14 Che guyuꞌreni roꞌc xchej, bij Festo diidx lo Agripa
xcuent Pabl. Räjp Festo lojni:
\p ―Ree niäusijc te niguii ni laa Pabl ni basaꞌn Pels.
\v 15 Che guyuꞌä guedx Jerusalén, rebixhojz ni rnibee
näjza rebeṉgool xten rexpejṉ Israel guleꞌc xquejni loä.
Rlajzreni guinibeä guetni.
\v 16 Räpä lojreni: “Di leii xten nacióṉ roman gusaan
guet te bejṉ palga di bejṉ jiädxgaa te guiniireni nez
lojpacni xhi bejn niguiiga, te guzejcza niguiiga diidx
xcuent requej, te guiniini la guliireni.”
\v 17 Niꞌcni che biääd rexpejṉ Israelga lo guejdxre,
che bara yääl guregacä lo yagxhil xten gubernadoor.
Dxejc gunibeä huixiireni Pabl guzuj nez loä.
\v 18 Benä xhigab pet yuꞌ xhi cosro bejnni. Luxh che
gusloj cabeꞌcreni xquejni, gucbegacä xhet latsiarodi
bejn Pabl.
\v 19 Alga cadiḻnäjrenini xcuent xleiireni, xcostumbrreni.
Guniizareni xcuent te niguii ni laa Jesucrist. Agujtni,
niluxh canii Pabl gubaṉsacni lo rebeṉgut.
\v 20 Guxii nanä xcuent saꞌ diidxre, niꞌcni gunabdidxä
lo Pabl top sicäjbni chanää́ni guedx Jerusalén te roꞌc
cueꞌc rexpejṉ Israel xquejni.
\v 21 Dxejc che gunii Pabl lojpac ṟeii César chaleꞌc
rexpejṉ Israel xquejni, niꞌc gunibeä jiäusijcni laḻ ni
gac guxhaḻäni lo César ―räjp Festo.
\p
\v 22 Dxejcti räjp Agripa lo Festo:
\p ―Narä rlazäza jiejn diagä xtidx niguiiga ―räjp Agripa.
\p Dxejcti räjp Festo lojni:
\p ―Guixee gucuadiajglu xtiidxni ―räjpni.
\p
\v 23 Che bara yääl, biääd Agripa näjza Berenice, luxh
sucheduxhreni. Näjza recapitán ni sajcru näjza rebejṉ
ni sajcru lo guejdxga biuꞌreni neṉ yuro xten Festo.
Dxejc gunibee Festo biääd Pabl.
\v 24 Dxejcti räjp Festo lo guiraa reni ṟeꞌ neṉ yuro:
\p ―R̲eii Agripa näjza guiraa rebejṉ ni treꞌ ree, coḻcuadiajg.
Coḻhuii lo niguiire. Reni rnibee xpejṉ Israel guedx
Jerusalén näjza guejdxre aguleꞌc xquejni loä, canabduxhreni
guetni.
\v 25 Niluxh narä rchaloä xhet bejndini te nungäjḻ guinibeä
guetni. Luxh lagajc laani gunabni chääni te gac César
juejz lojni, niꞌc runä xhigab guxhaḻäni lojni.
\v 26 N̲aj dina ganä xhiniꞌc gucuaä lo guijtz te guxhaḻäni
lo César ni rnibee narä. Niꞌc biädnää́ niguiire nez lo
guiraatu, ganid nez loj guejblu, ṟeii Agripa, filaa guejblu
te gaxäjsi che aguiniini xtiidxni lo guiraanu, sidxälä
xhi diidx gucuaä lo guijtz ni chää lo César.
\v 27 Narä runä xhigab di nungäjḻ guxhaḻä niguiire ni
niäu latzguiib lo César palga di gacdi gusuleꞌä xhi
quej xcuentni cabeꞌc rexpejṉ Israel loä.
\c 26
\s Gunii Pabl rextiidxni lo ṟeii Agripa
\p
\v 1 Dxejcti räjp Agripa lo Pabl:
\p ―Gunilaa xtiidxlu loonu.
\p Dxejcti guläs Pabl ṉaani, gusloj cagusuleꞌni diidx
lojreni. Räjpni:
\p
\v 2 ―Reii Agripa, rbalazduxhä saꞌcsi sajc gusuleꞌä diidx
lo guejblu, saꞌcsi ṉaj suzeꞌcä diidx xcuent guiraa requej
ni guleꞌc rexpejṉ Israel.
\v 3 Saꞌcsi guejblu nanduxh xcuent guiraa releii xten
rexpejṉ Israel. Najnza guejblu xhicuent rdxagdijḻ saꞌreni.
Niꞌc rniabduxhä naꞌc jieed guejblu gucuadiaglaa guejblu
guiraa rextidxä.
\p
\v 4 Räjpza Pabl:
\p ―Guiraa rexpejṉ Israel naṉchee xho nacä che gucäli
biuux guedx Jerusalén. Galooli najc guedx Jerusalén
ladxä.
\v 5 Galooliza numbeereni narä, malaii guicäjpreni gucä
te farisee nani bazobduxhru xleiinu siꞌcni rililajznu.
\v 6 N̲aj sugaꞌa ree, rlajzreni jiäuä saꞌcsi rililazä
diidx nani biaꞌn Dios con retoxtadgoldoonu.
\v 7 Guitzubitiop cuaa rexpejṉ Israel huililajz siliäs
Dios guiraa rebeṉgut te guibaṉsacreni. Niꞌcni bazuxhijbreni
lo Dios dxej-yääl. N̲aj rniliä lo guejblu ṟeii Agripa,
saꞌcsi rililazä siliäs Dios guiraa rebeṉgut te guibaṉsacreni,
niꞌcni rlajzreni gusäureni narä.
\v 8 Palga abejn Dios xhigab guiliäsni guiraa rebeṉgut
te guibaṉsacreni, ¿xhicuent di lajztu chalii xtidx Dios?
\p
\v 9 Räjpza Pabl:
\p ―Narä benäza xhigab galoo nanabpac guidxeꞌchä loj
rexpejṉ Jesucrist ni siääd Nazareꞌt, niꞌc batedäreni
trabajwduxh basäuäreni neṉ latzguiib.
\v 10 Guiraa recosre benäza guedx Jerusalén. Baniidx
rebixhojz ni rnibee guijtz loä te basäuä rexpejṉ Jesucrist
neṉ latzguiib. Che biäureni neṉ latzguiib, narä guleꞌcä
xquejreni te gujtreni.
\v 11 Balti huält basacsiduxhäreni lagajc neṉ reguidobäz
te niniyajreni Jesucrist. Luxh basacsiduxhäreni, huaꞌa
guideb nez reguedxzijt te roꞌc huisacsíä rexpejṉ Jesucrist.
\s 
\r (Hch. 9:1‑19; 22:6‑16)
\p
\v 12 Räjpza Pabl:
\p ―Niꞌc saꞌa nez guedx Damasco, caꞌa guijtz ni baniidx
rebixhojz ni rnibee.
\v 13 Rniliä lo guejblu, ṟeii, siꞌcti läidxej, bahuiä te
bajl ni siääd xhaguibaali. Rsanijruni loj gubijdx. Basanijni
guideb gabi cadro sugaꞌa näjza reni sanää.
\v 14 Che biabrloonu lo yuj, biejn diagä xseꞌ te ni canii
loä con didx hebreo: “Saulo, Saulo, ¿xhicuent rusacsílu
narä näjza rexpeṉä? Che rusacsílu narä, lagajc luj rdejdlu
trabajw, siꞌc te gon ni rucuaniꞌ yejc gaṟuꞌch.”
\v 15 Dxejcti räpä lojni: “¿Chu luj Dad?” Dxejc najni
loä: “Narä nacä Jesucrist nani cagusacsíduxhlu.
\v 16 Huistie, gusulii. Narä baluiloä lojlu saꞌcsi rlazä
gaclu te xpeṉä. Aguleälu te gusuleꞌlu lo rebejṉ guiraa
ni bahuiilu nadxej, näjza guiraa recos ni churu guluiä
lojlu.
\v 17 N̲aj suxhaḻälu loj rexpejṉ Israel näjza lo rebeṉzijt
nani di gac xpejṉ Israel. Che gusacsí rexpejṉ Israel
näjza rebeṉzijt luj, sacnäduxhälu, te di juꞌtreni luj.
\v 18 Gacnää́ lastooreni te che jiejn diajgreni xtidxä,
chalilajzrenini, diru xcäriejnreni gac nayääl, sianij
xcäriejnreni. Dxejc dirureni gusoob xtidx Beṉdxab ni
rnibee rebeṉdxab, saꞌcsi susoobreni xtidx Dios. Che chalilajzreni
rextidxä, sudzucaj Dios xtojḻreni. Dxejcti suchaag Diosreni
loj renani anajc beṉnaya saꞌcsi basoobreni xtidx Dios,
huililajzreni xtidxä.”
\p
\v 19 Räjpza Pabl:
\p ―Niꞌcni rniliä lo guejblu, ṟeii Agripa, cayunä siꞌcni
naj Jesucrist loä gunä che baluilojni loä.
\v 20 Gunixgaä xtiidxni lo rebeṉ Damasco. Räpä lojreni:
“Coḻgusiechlajz, coḻgusoob xtidx Dios. Coḻyujn dzunsaꞌc
te gacbee rebejṉ abasiechlajztu, arusoobtu xtidx Dios.”
Siꞌcza guniä lo rebeṉ Jerusalén, näjza lo rebejṉ ni yuꞌ
reguedx Judea, näjza lo rebeṉzijt ni di gac xpejṉ Israel.
\v 21 Saꞌcsi benä siꞌc, gunaaz rexpejṉ Israel narä neṉ
guidoro, rlajzreni nuguꞌtreni narä.
\v 22 N̲aj racnäj Dios narä, ṉaj sanuutis cagusuleꞌä rediidxga
lo guiraatis bejṉ. Loj rebejṉ ni xhet rajpdi sigajc
loj rebejṉ ni rapduxh. Rusuleꞌätis nani caj lo guijtz
nani bacuaa toMoisés näjza guiraa reniguii nani gunii
xtidx Dios. Laareni galooli guniireni xcuent xhiniꞌc
gac ṉaj.
\v 23 Najreni sidejd Crist trabajwduxh, suguꞌtrenini.
Niluxh saꞌcsi ganiddoo laani guibaṉsacni lo rebeṉgut,
ganiddooza laani suluiini loj rexpejṉ Israel näjza loj
guiraa rebeṉzijt guliipac xtidx Dios, sibaṉsac bejṉ lo
rebeṉgut, siꞌc ni guniini galooli.
\s Di Agripa nililajz xtidx Jesucrist
\p
\v 24 Laḻ ni canii Pabl rediidxga lojreni, dip gunii
Festo, räjpni lo Pabl:
\p ―Pabl, yejclu cayajc. Pet saꞌcsi nanduxhlu guijtz niꞌc
cayajc yejclu.
\p
\v 25 Dxejcti räjp Pabl lojni:
\p ―Rniliä lo guejblu dad gubernador Festo, xhet rajcdi
yecä. Ganax didxlii caniä.
\v 26 Ree sugaꞌ ṟeii Agripa. Laani nancheeni guiraa
rediidxre, niꞌc guyasi caniä rediidxre lojni, dizana guidxebä
saꞌcsi anajnni gulii guiraa ni gujc, saꞌcsi xhet xhigaꞌtzdi
gujcreni.
\v 27 Guejblu ṟeii Agripa, ¿la rililajz guejblu xtidx
reniguii nani bacuaa xtidx Dios, ä? Naṉcheä rililajz
guejblu diidxga ―räjp Pabl.
\p
\v 28 Dxejcti räjp Agripa lo Pabl:
\p ―Tucheꞌnsi riäädx gunlu gan chalilazä xtidx Jesucrist
te gacä xpeṉ Dios.
\p
\v 29 Räjp Pabl lojni:
\p ―Xhet najcdi palga guxii o xhidajl cayäädx, narä canabä
guniidx Dios chalilajz guejblu xtiidxni siꞌc rililazä
xtiidxni, nägajcza guiraa reni cacuadiajg xtidxä te gactu
siꞌc nacä, niluxh xhet näjdi resaꞌ cadeṉre ―räjp Pabl.
\p
\v 30 Dxejcti huisu Agripa, Festo, Berenice, näjza rebejṉ
ni sobganäjreni.
\v 31 Che gubigreni stelaad, räjpreni lo saꞌreni:
\p ―Niguiire xhet bejndini te guetni, xhetza bejndini
te jiäuni.
\p
\v 32 Dxejcti räjp Agripa lo Festo:
\p ―Paru dini niniab chääni lo César, sajc nusḻaanuni.
\c 27
\s Birii Pabl sää nez guedx Roma
\p
\v 1 Basoobtireni dxej ni niuꞌnu neṉ barcw te chonnu
Italia. Dxejc bateedreni Pabl näjza sgaii bejṉ nani
niäuza lo capitán ni laa Julio. Rnibee Julio te gayuu
soldaad, najcreni te cuaa ni laa Augusto.
\v 2 Näjza te dadeꞌ ni laa Aristarco guzaj, siäädni guedx
Tesalónica xten Macedonia. Biuꞌnu neṉ barcw roꞌ guedx
Cesarea. Barcwga siääd guedx Adramitio. Biriitinu, najc
xhigab teednu nez reguejdx nani yuꞌ roꞌ nisdoo lo reyuj
xten Asia.
\v 3 Che bara yääl guläjz barcw roꞌ guedx Sidón. Huenduxh
gujc Julio con Pabl, basaanni bihuii Pabl rexamigwni
ni yuꞌ guejdxga te bahuiireni Pabl, badeedreni xhi rquiinni.
\v 4 Che säsac barcw lo nisdoo, bideednu stelaad Chipre,
yuj ni treꞌ lo nisdoo, saꞌcsi sääb te beduxh, niꞌc nagaꞌ
Chipre xladbäjgwnu, te guxiiru rdaꞌ bej loonu.
\v 5 Che sonnu neṉ barcw, bideednu xnisdoo reguedx Cilicia
näjza xnisdoo reguedx Panfilia, te bidzuṉnu roꞌ guedx
Mira xten Licia.
\v 6 Roꞌc bidxäjl capitán xten resoldaad stee barcw
ni siääd guedx Alejandría. Agojl chää barcwga Italia.
Bateedtini guiraanu lo barcwga.
\v 7 Balti dxej chäigaj sonnu lo nisdoo. Trabajwduxh
bidzuṉnu lo nisdoo roꞌ guedx Gnido, saꞌcsi entis cabiꞌ
beduxh nez cadro sonnu. Niꞌc trabajwduxh bideednu xladbäjgw
yuj Creta ni treꞌ lo nisdoo xladbeenu. Gudejdnu guedx
Salmón.
\v 8 Dxejcti chäiduxh sonnu neṉ barcw lo nisdoo nez
cuäꞌ yu Creta; siꞌctis gujc bidzuṉnu te lajt roꞌ nisdoo
ni laa Buenos Puertos cadro guxii sääb bej. Gajxh roꞌc
treꞌ guedx Lasea.
\v 9 Agujc balti dxej cayaclaanu, luxh agudejdza dxej
ni rucuaꞌn rexpejṉ Israel, guxii riäädx chaa ijz. Rebäire
di bejṉ chää neṉ barcw saꞌcsi yuduxh riesgw lo nisdoo,
niꞌc balijdx Pabl rebejṉ,
\v 10 räjpni lojreni:
\p ―Rexamigwä, runxgaä bis guejbtu, palga chonnu neṉ barcw
chanuunu xnejznu, sajc te liädxduxh. Sinitloj cargw, sibijxh
barcw, luxh siloꞌ xhidajl bejṉ, ―räjpni.
\p
\v 11 Niluxh di capitán xten resoldaad niu xtidx Pabl.
Biuruni xtidx nani rusaj barcw näjza xtidx baxhuaan
xten barcw.
\v 12 Luxh saꞌcsi lajtga dini gajc huen tedreni rebäii
naḻduxh, bejnreni xhigab hueenru guiriinu roꞌc te chonnu
guedx Fenice ni treꞌza lo yu Creta, saꞌcsi di bej guibiduxh
roꞌc. Hueenru roꞌc guilääznu ted rebäinajḻ, rajpreni.
\p
\v 13 Niꞌc che gusloj cabiꞌ te bebäz nez lad sur, naareni
pet xhet najcdi guiriinu lo nisdoo con barcw. Dxejc
basḻaareni barcw, sontinu roꞌ nisdoo gajxh cuäꞌ Creta.
\v 14 Niluxh di niaclaa gusloj te nisguipeduxh birii
nez redajn xten Creta.
\v 15 Gunaaz bejga barcw, diru gacdi gusajrenini. Basaꞌntireni
sanä bejga barcw cadrotis rlajzni.
\v 16 Siädgobiuj barcw te canuu. Che bidzuṉnu stelaad
te yujeꞌ ni treꞌ lo nisdoo ni laa Clauda, guxiiru cabiꞌ
beduxhga. Dxejcli bejnreni gaan guläsreni canuu neṉ
barcw.
\v 17 Che basäḻnu canuu neṉ barcw, cuaꞌreni gaii duro
te baliibreni barcwro, bateedreni gaii duu xqueꞌ barcw
te naꞌc guibiḻni. Cadxejbreni te di chachuꞌ barcw lo
yujxh ni laa Sirte ni yuꞌ neṉ nisdoo. Niꞌc guläjtreni
ladro ni rniaaz bej te rusajni barcw, gudixhreni lajdga
neṉ barcw. Sanäti beduxhga barcw cadrotis rlajzni.
\v 18 Che bara yääl caguscuäꞌ beduxh barcw lo nisdoo.
Sas basäḻreni cheꞌn cargw lo nisdoo te bicharu barcw.
\v 19 Ni riojṉ dxej, lagajc laareni basäḻreni lo nisdoo
guiraa xtrast barcw.
\v 20 Che agujc balti dxej niäu lo gubijdx, diza rebaleꞌ
nieṉ xhaguibaa saꞌcsi laḻtis cayajb nisguipeduxhga, biennu
xhigab guiraanu sejtnu.
\v 21 Xchero rut rlajzdi gau. Dxejc gusuj Pabl galäii
rebejṉ räjpni lojreni:
\p ―Rexamigwä, paru nucuadiajg guejbtu xtidxä, naꞌc niriitu
xyuj Creta, di liäädxre niajc, dizanu nidejd trabajwduxhre.
\v 22 Niluxh coḻcuecdxi lastootu. Niclatej bejṉ ni siääd
lo barcw di guet. Barcwtis sinitloj.
\v 23 Nacä te xpejṉ Dios, runä xhitis ni rnibeeni gunä.
Nayääl biädsuj te xangl Dios cuäꞌä,
\v 24 najni loä: “Naꞌc guidxejblu Pabl. Nanabpac chäälu
lo ṟeii César. ¡Bahuilaa! Abasalajz Dioslu reni siädnälu;
nicla tej reni yuꞌ neṉ barcwre di guet”, najni loä.
\v 25 Niꞌcni caniä lo guejbtu, naꞌc guidxejbtu. Narä
rililazä xtidx Dios. Rililazä sisiojb xtidx Dios siꞌc
ni naj xangl Dios loä.
\v 26 Niluxh yuꞌ cadro chalaj barcw lo yujxh neṉ nisdoo
gajxh lo te yujeꞌ ni treꞌ neṉ nisdoo ―räjp Pabl.
\p
\v 27 Siꞌcti tiop xman balaṉaa beduxhga barcw nezre,
nezrec lo nisdoo ni laa Adria. Pet garol yääl ni bejn
reniguii ni ruzaj barcw xhigab abidzujṉ barcw gajxh
lo yuj,
\v 28 niꞌc bastejbreni te guiib lo duu xhajn nisdoo,
te barexhreni roꞌc, dxejc gucbeereni najc nisdoo jiät
siꞌcti gaḻbitzubixhoꞌp metr. Che guzaj barcw stelabäzeꞌ,
bastebsacreni guiib con duu xajn nisdoo, dxejc gucbeereni
roꞌc najc nisdoo jiät siꞌcti gaḻbigajdz metr.
\v 29 Dxejc bidxejbreni te di chalaj barcw yejc reguij.
Bacuaatireni tajp guibro siꞌc guench ni naliib te cadeṉ
te ruꞌreni neṉ yujxh te ruscuääzreni barcw, te jiaꞌnni
tejsi lajt. Dxejc rlajzreni malaii jianijga lo guedxliuj.
\v 30 Dxejcti gulät remos canuu lo nisdoo cayujnsireni
siꞌcni chastejbreni stee guench guiib lo nisdoo, niluxh
rlajzreni guxuṉreni guidon la sajc guidzujṉreni roꞌ
nisdoo.
\v 31 Dxejcti räjp Pabl lo capitán näjza lo resoldaad:
\p ―Palga di redee jiaꞌn neṉ barcw, di gacdi gusḻaatu
xcäḻnabajṉtu ―räjpni.
\p
\v 32 Dxejcti batiugyaꞌ resoldaad duu ni naaz canuu
te bitejbni lo nisdoo, sanäti nisdoo canuuga.
\v 33 Che gusloj cayanij, gunibee Pabl, räjpni lojreni:
\p ―Nadxej rajc tiop xman gajdtu gues, gajdzatu gau.
\v 34 N̲aj coḻtajw te gac guixoobtu lo nisdoo. Naꞌc guntu
xhigab guettu, nicla tej xquidxejctu di nitloj.
\p
\v 35 Che gulujx gunii Pabl siꞌc, cuaꞌni yätxtiil, badeedni
xquixtios lo Dios nez loj guiraareni. Dxejc gulaꞌnini,
gusloj cayajwnini.
\v 36 Dxejc bibaa-lajzreni, näjza laareni gusloj cayajwreni.
\v 37 Nuunu najcnu tiop gayuu gayoṉbitzubixhoꞌp bejṉ
ni yuꞌ neṉ barcwga.
\v 38 Che agujc gudajwreni, basäḻreni triuu lo nisdoo
te bicharu barcw.
\p
\v 39 Che bianisac, direni niembee yujga, niluxh bahuiireni
cadro rdzujṉ te gueubäz roꞌ nisdoo cadro yuꞌ xhiroob
yujxh roꞌ nisdooga. Rlajzreni nusiuꞌreni barcw roꞌc.
\v 40 Dxejcti basḻaareni guidap guench guiib ni naaz
barcw, biaꞌnreni guideb cadeṉ neṉ nisdoo, baxheczareni
yajg ni ruzaj barcw, guläszareni ladro nez delant barcw
te balaṉaa bej barcw. Badzuréreni barcw sääreni nez
roꞌ nisdoo.
\v 41 Sas biuꞌreni te lajt cadro rdxagsaꞌ tiop cuaa
nis. Roꞌc huilaj yejc barcw neṉ yujxh neṉ nisdoo, digacdiru
guiniibni. Dxejcti gusloj cabijḻ dejtz barcw saꞌcsi
sanuutis caguijn nisdoo detz barcw.
\v 42 Dxejcti rlajz resoldaad nuguꞌt repres te di guixoobreni
lo nis guxuṉreni.
\v 43 Niluxh di rlajz capitán xten resoldaad guet Pabl,
niꞌc dini nusaan nuguꞌt resoldaad repres. Gunibee capitán
ganiddoo renani rajc rxoob lo nis guitiäjs lo nisdoo
te guidzujṉreni lo yujxh.
\v 44 Dxejcti birinajl rebejṉ ni digacdi guixoob lo
nis, naazreni barajd o te laꞌ yajg ni gulaꞌ detz barcw.
Siꞌc gujc bidzujṉ guiragajc rebejṉ lo yujxh roꞌ nisdoo.
Nadaanreni bidzujṉreni lo yujxhga.
\c 28
\s Bidzujṉ Pabl lo yuj ni laa Malta ni ṟeꞌ lo nisdoo
\p
\v 1 Che bidzujṉnu lo yuj ni treꞌ lo nisdoo, biembeenu
yujga najc ni laa Malta.
\v 2 Gucnäj rebejṉ roꞌc nuure, guleꞌcreni guiboo bahuiireni
nuure saꞌcsi cayacnaḻduxh, cayajbza nisguij.
\v 3 Caꞌ Pabl te dääz yajg, saleꞌcnini lo guiboo, chela
biriyäḻ te bäḻ nialajz neṉ yajgga. Saa gudauyaꞌni ṉaa
Pabl.
\v 4 Che bahuii rebeṉ Malta li najl bäḻ nialajzga cayauyaꞌ
ṉaa Pabl, gusloj cayäjbreni lo saꞌreni:
\p ―Pet ruguꞌtni bejṉ niꞌc mase bejnni gaan lo nisdoo
siguijxni xtojḻni, sejtni ṉaj.
\p
\v 5 Gubijb Pabl ṉaani dxejcti bitejb bäḻga lo guiboo.
Xhet gujcdi ṉaa Pabl.
\v 6 Dxejc rebeṉ roꞌc cabäjz fiireni la sisiäguij ṉaa
Pabl o laa sejtni. Xchero bidxelojreni. Che bahuiireni
xhet gujcdini, gusloj bejnreni steꞌca xhigab, räjpreni
lo saꞌreni:
\p ―Pet dios najcni.
\p
\v 7 Gajxh roꞌc nagaꞌ xyuj te dadeꞌ ni laa Publio ni
najc xcubernadoor Malta. Biojiaꞌnnu rolijzni choṉ dxej.
Huenduxh gujc dadeꞌga, baniidxni guiraa ni biquiinnu.
\v 8 Nagaꞌ xtad Publio cayacxhuuni, yuꞌni xliaa, cayajczani
yobrejn. Huihuii Pablni. Guredx-gunab Pabl lo Dios, dxejc
batzuub Pabl ṉaani yejcni, basiacgajcnini.
\v 9 Che gucbee rebeṉguejdxga abasiajcni beṉ racxhuuga,
bidzuṉnäjreni beṉ racxhuu lo Pabl, basiajc Pabl guiraareni.
\v 10 Niꞌc banidx-xliaareni xhidalduxh xhicos, luxh che
biriinu roꞌc, baniidxreni guiralii recos ni biquiinnu
neṉ barcw.
\s Bidzujṉ Pabl guedx Roma
\p
\v 11 Agujc choṉ bäii yuꞌnu roꞌc che biuꞌnu neṉ te barcw
ni siääd Alejandría. Lagajc roꞌc bateed barcwga rebäinajḻ
che rsiäb beduxh. Yejc barcwga caj tiop figuur xten
tiop biuux ni laa Cástor näjza Pólux, rexingancuaꞌch
dios ni laa Zeus.
\v 12 Biriinu Malta sonnu neṉ barcw nez guedx Siracusa.
Roꞌc biaꞌnnu choṉ dxej.
\v 13 Dxejcti biusacnu neṉ barcw, sonnu lo nisdoo cheni
bidzuṉlinu guejdx ni laa Regio. Che bara yääl, gubiꞌ
te bej birii lad sur. Biusacnu neṉ barcw. Bara yääl
bidzuṉnu guedx Puteoli.
\v 14 Roꞌc bidxaagnu gaii xpejṉ Jesucrist. Najreni loonu:
\p ―Coḻjiannäj nuunu ―najreni.
\p Biaꞌnnu roꞌc gajdz dxej. Dxejc biriinu guejdxga, niꞌnu
sonnu nez guedx Roma.
\v 15 Che gucbee rexpejṉ Jesucrist ni yuꞌ guedx Roma
siopsaanu nez Roma, biäädreni guedx Foro de Apio näjza
stee guejdx ni laa Tres Tabernas, roꞌc bidxaagreni nuure.
Che bahuii Pabl lojreni, guzutijp lastooni, badeedni xquixtios
lo Dios.
\v 16 Che biuꞌnu guedx Roma, bateed capitán repres ladzṉaa
comandant, niluxh basaanni cualaa Pabl te yuꞌ cadro cuääzni.
Tejtis soldaad biannäj Pabl.
\s Baluii Pabl xtidx Dios lo rebeṉ Roma
\p
\v 17 Che gudejd choṉ dxej, gurejdx Pabl reni rnibee
lo rexpejṉ Israel. Che bidxaag saꞌreni cadro yuꞌ Pabl,
räjpni lojreni:
\p ―Guejbtu rexamigwä, resaꞌä, xhetliidi nani xhet laadi
benä lo rexpejṉ Israel, dizana nibälazä xleii toMoisés.
Niluxh basäureni narä neṉ latzguiib guedx Jerusalén,
dxejcti bateedreni narä ladzṉaa reroman.
\v 18 Che biejn diajgreni xtidxä, rlajz reguxhtis roman
nusḻaa narä saꞌcsi xhet benädi te nuguꞌtreni narä.
\v 19 Niluxh naaddi rexpejṉ Israel gusḻaareni narä, gunabätis
lojpac ṟeii César jiädleꞌcreni quej ni cabeꞌcreni xcuentä.
Niluxh narä xhet xquejdi rexpejṉ Israel cueꞌcä.
\v 20 Niꞌcni guredxä laꞌtu te fiä lojtu, te guininää́
laꞌtu, saꞌcsi rililazä lagajc siꞌc rililajz xpejṉ Israel
sibaṉsac rebeṉgut, niꞌc nalibä cadeṉre.
\p
\v 21 Dxejcti räjpreni lojni:
\p ―Nicla tej guijtz gajd reguxhtis xten reguedx Judea
guxhaḻ loonu xcuentlu, gajdza rexpejṉnu ni bidzujṉ ree
jiädsaꞌn diidx xhet laadi bejnlu.
\v 22 Rlajznu jiejn diajgnu xtiidxlu, don xhi naalu, saꞌcsi
racbeenu xhidajl lajt rniyajreni redidxcoob xten Jesucrist
―räjpreni.
\p
\v 23 Guletireni te dxej guidxagsaꞌreni. Che bidzujṉ
dxejga, bidxagsaꞌ xhidalduxh bejṉ neṉ yuꞌ cadro rbäjz
Pabl. Guideb dxej basuleꞌ Pabl xtidx Dios lojreni. Basuleꞌni
xho rnibee Dios lojreni. Con rediidx ni caj lo xleii
toMoisés näjza diidx ni bacuaa reniguii nani gunii xtidx
Dios basuleꞌni Jesús najc Crist nani galooli cabäjz
rebeṉ Israel jiääd.
\v 24 Yuꞌ reni huililajz xtidx Pabl, yuꞌza reni di nililajz
xtiidxni.
\v 25 Saꞌcsi di niajcdi niujnreni tejsi xhigab gusloj
siireni. Ganiddoo räjp Pabl lojreni:
\p ―Guliica naj toIsaías che badeed Sprit Dxan xten Dios
rediidxre guniini, räjpni lo rextadgoldoonu:
\q
\v 26 Huij, gunii lo rebejṉre, scree gojz lojreni:
\q Siejn diajgtu xtidxä, niluxh ditu gacbeeni.
\q Suhuiitu nani runä luxh ditu gumbee xhiniꞌc ruhuiitu.
\q
\v 27 Agucnajd lastoo rebejṉre saꞌcsi di rlajzreni chalilajzreni
xtidxä.
\q Direni cuadiajg xtidxä saꞌcsi di rlajzreni jiejn diajgreni
diidx ni guliipac.
\q Rusäuzareni balojreni te di fiireni, te di lajzreni
chalii.
\q Niꞌcni direni gusiechlajzreni te gusaan gunreni dojḻ
te gudzucaj Dios xtojḻreni.
\p
\v 28 Räjp Pabl lojreni:
\p ―Coḻgacbee. N̲ajli sisiuleꞌ xtidx Dios lo rebeṉzijt
ni di gac xpejṉ Israel te gusiejch lajzreni, te gudzucaj
Dios xtojḻreni. Rniliä́pac lojtu, sililajzreni rextidx
Dios.
\p
\v 29 Che gulujx gunii Pabl rediidxga lojreni, ensilaareni
gusloj cadxagdijḻ saꞌreni laḻ ni sääreni.
\p
\v 30 Tiop ijz guläjz Pabl guejdxga neṉ yuꞌ ni cualaani.
Biuni guiralii rebejṉ ni biääd rolijzni.
\v 31 Lo guiraa rebejṉga basuleꞌni xho rnibee Dios lojreni.
Bijzani diidx xcuent redzuun nani bejn Jesucrist. Di
lastooni nidxejb, rutza badxojndi guniini. 
