\id MAT
\h San Mateo
\toc1 San Mateo
\mt Guijtz Ni Bacuaa Mateo
\c 1
\s Retoxpeṉgoldoo Jesucrist
\r (Lc. 3:23‑38)
\p
\v 1 Guijtz ni rusuleꞌ laj retoxpeṉgoldoo xten Jesucrist
xiꞌn toDavid, xiꞌn toAbraham.
\p
\v 2 Abraham gujc xtad Isaac, Isaac gujc xtad Jacob, Jacob
gujc xtad Judá con rebejtzni.
\v 3 Judá con Tamar gujc xcuzajn Fares con Zara. Fares
gujc xtad Esrom, Esrom gujc xtad Aram.
\v 4 Aram gujc xtad Aminadab. Aminadab gujc xtad Naasón.
Naasón gujc xtad Salmón.
\v 5 Salmón con Rahab gujc xcuzajn Booz. Booz con Rut
gujc xcuzajn Obed. Obed gujc xtad Isaí.
\v 6 Isaí gujc xtad ṟeii David. David con nani gujc
chääl Urías gujc xcuzajn Salomón.
\p
\v 7 Salomón gujc xtad Roboam. Roboam gujc xtad Abías.
Abías gujc xtad Asa.
\v 8 Asa gujc xtad Josafat. Josafat gujc xtad Joram.
Joram gujc xtad Uzías.
\v 9 Uzías gujc xtad Jotam. Jotam gujc xtad Acaz. Acaz
gujc xtad Ezequías.
\v 10 Ezequías gujc xtad Manasés. Manasés gujc xtad
Amón. Amón gujc xtad Josías.
\v 11 Josías gujc xtad Jeconías con rebetzni cheni huij
rebeṉ Israel pres lo guedx Babilonia.
\p
\v 12 Che gudejd huij rebejṉga pres Babilonia, dxejc
guyuꞌ xiꞌn Jeconías, Salatiel. Salatiel gujc xtad Zorobabel.
\v 13 Zorobabel gujc xtad Abiud. Abiud gujc xtad Eliaquim.
Eliaquim gujc xtad Azor.
\v 14 Azor gujc xtad Sadoc. Sadoc gujc xtad Aquim. Aquim
gujc xtad Eliud.
\v 15 Eliud gujc xtad Eleazar. Eleazar gujc xtad Matán.
Matán gujc xtad Jacob.
\v 16 Jacob gujc xtad José chääl Marii nani gujc xnan
Jesús ni birilaj Crist.
\p
\v 17 Niꞌcni gujc tzudaj xfamiḻ reni agudejd gubiꞌreni
lo guedxliujre che gubajṉli toAbram cheni gubajṉliza
toṟeii David. Tzudajza rexagdoo najc reni gudejd cheni
gubajṉli toDavid cheni huijli rebeṉ Israel pres Babilonia.
Stzudaj rexagdoo najc reni gudejd cheni biriilireni
pres Babilonia che gojlli Crist.
\s Cheni gojl Jesucrist
\r (Lc. 2:1‑7)
\p
\v 18 Scree gujc cheni gojl Jesucrist. Abiaꞌn xnanni,
Marii, diidx guchṉaani José ni gac chäälni. Per ansde
xcaꞌ saꞌreni, Marii agac nuxiꞌnni saꞌcsi biääd Sprit
Dxan xten Dios lojni.
\v 19 José com najcni te beṉsaꞌc, di rlajzni nuṟoꞌnni
Marii nez loj rebejṉ te niacbeereni, niꞌc bejnni xhigab
Guṟonxhigaꞌtzni Marii.
\v 20 Xhigabga cayujnni cheni baluiloj te xangl Dios
lojni, lo bacaḻ räjpni lojni:
\p ―José xajg toDavid, naꞌc guidxejblu xcaꞌlu Marii gacni
chäällu saꞌcsi xiꞌnni nani chu najc xten Sprit Dxan
xten Dios.
\v 21 Che gaal xiꞌnni cuälajluni Jesús saꞌcsi laani
gusḻaani rexpejṉni lo rextojḻreni.
\p
\v 22 Guiraa redee gujc siꞌc te guzojb diidx ni gunii
tej ni bacuaa xtidx Dios. Räjpni:
\q
\v 23 Suu te dxapxteeb bäz, sajl te xingaanni nani guirilaj:
Emanuel, (lajni säloj Dios nabajṉ con nuure).
\p
\v 24 Che gubajṉ José lo bacaḻ, bejnni siꞌcni räjp xangl
Dad lojni. Cuaꞌni Marii gujc chäälni.
\v 25 Luxh dini niembeeni siꞌc chäälni dxejli cheni
gudejd gojl xingangalojni ni gulälajni Jesús.
\c 2
\s Che biädhuii rebeṉ nanduxh ni laa remagos lojni
\p
\v 1 Cheni gojl Jesús neṉ guedx Belén xten guedx Judea,
najc Herodes ṟeii xten guedx Judea. Dxejc bidzujṉ rebeṉnajn
ni najc remagos, siäädreni nejz cadro rliejn gubijdx,
bidzujṉreni guedx Jerusalén.
\v 2 Rniabdiidxreni:
\p ―¿Con ṟeii xten rebeṉ Israel nani golgaj, ä? Nurnu
abihuiinu xpajlni laadxlinu, niꞌcni siopdoṉnuni.
\p
\v 3 Che biejn diajg ṟeii Herodes diidxga, guyuduxhni
yärsiaꞌ näjza guiraa rebeṉ Jerusalén.
\v 4 Dxejcti batieꞌni guiraa rebixhojzro ni rnibee loj
rebixhojz, näjza guiraa renani ruluii xleii Moisés lo
rebejṉ te gunabdiidxni lojreni:
\p ―¿Caro gaal Crist?
\p
\v 5 Laareni räjpreni:
\p ―Neṉ guedx Belén xten guedx Judea saꞌcsi siꞌc gunii
niguii ni bacuaa xtidx Dios che räjpni:
\q
\v 6 Luj guedx Belén xten guedx Judea, dilu gajc maazru
huin loj reguedxro xten guedx Judea saꞌcsi neṉ guejdxre
guirii tej nani guinibee, te ni gaꞌp rexpeṉä Israel.
\p
\v 7 Dxejcti guredx-xhigaꞌtz Herodes remagos te gunabdiidxni
gucti biricaj bajl nani bahuiireni.
\v 8 Dxejcti baxhaḻnireni guedx Belén, räjpni lojreni:
\p ―Coḻchäj roꞌc, coḻnabdiidxsaꞌc xcuent biuuxga te che
abidxältuni jiädniitu loä te näjza narä chagaṉäni.
\p
\v 9 Che biejn diajgreni xtidx ṟeii, säꞌtireni. Bajl
nani bahuiireni lagajc lajdxreni laḻtis nijdni lojreni.
Che bidzujṉlireni cadro yuꞌ bäzga, dxejcru guzobdxi bajlga.
\v 10 Che bahuii remagos loj bajlga, rbalazduxhreni.
\v 11 Siꞌc bidzujṉreni. Che biuꞌreni neṉ yuꞌ, bahuiireni
lo bäzga con xnanni Marii. Dxejcti bazuxhijbreni, gojṉreni
bäzga, baxhalreni rexcäḻnasaꞌcreni bazalajzreni oor, näjza
yaal näjza yalnejxh.
\v 12 Che agojl guibiꞌreni, gunixcäḻreni, räjp Dios lojreni:
\p ―Naꞌc guibiꞌtu nez loj Herodes.
\p Dxejcti gunaazreni garenca nez yuj, gubiꞌreni lajdxreni.
\s Che siini Egipto
\p
\v 13 Che sii remagos lajdxreni, biääd te xangl Dios
baluilojni lo José lo bacaḻ, räjpni:
\p ―Huistie, cuaꞌ biuxeꞌre näjza xnanni, huinäreni Egipto.
Roꞌc guläjz che guiniäli lojlu. Siguiil Herodes biuxeꞌre
saꞌcsi rlajzni juꞌtnini.
\p
\v 14 Dxejc huistiegajc José, cuaꞌni biuxeꞌre näjza xnanni,
lagajc yäälga biriireni, siireni nez Egipto.
\v 15 Roꞌc guyuꞌreni cheni gujtli Herodes. Guiraa dee
guzajc te guzojb diidx ni bacuaa niguii ni gunii xtidx
Dios che räjpni: “Egiptoli guredxä xiꞌnä.”
\s Che guinibee Herodes gujt rebiuxbäz
\p
\v 16 Che gucbee Herodes abasguee remagosni, bidxechduxhni.
Gunibeeni guet guiraa rebiuxniguii ni yuꞌ tioꞌp ijz
näjza rebiuxeꞌ ni yuꞌ guxiiru dxej, guideb neṉ guedx
Belén näjza reguejdx ni reꞌ gabiga, siꞌcti redxej ni
räjp remagos lojni.
\v 17 Dxejc guzojb diidx ni bacuaa Jeremías ni gunii
xtidx Dios che räjpni:
\q
\v 18 Biejn xseꞌ bejṉ neṉ guedx Ramá, te yäḻhuinduxh, te
yäḻrbedxdij, yäḻrbedxneṉ:
\q laa Raquel ni roon yejc rexiꞌnni.
\q Naaddini jiäjḻ lajzni saꞌcsi agujt rexiꞌnni.
\p
\v 19 Cheni gujt Herodes, dxejc lo te bacaḻ huiluiloj
xangl Dios loj José neṉ Egipto.
\v 20 Räjpni:
\p ―Huistie, cuaꞌ biuxeꞌre näjza xnanni, gubisac nez Israel
saꞌcsi agujt renani rlajz juꞌt biuxeꞌre.
\p
\v 21 Dxejcti huistie José, cuaꞌni biuxeꞌ näjza xnanni.
Gubiꞌreni Israel.
\v 22 Luxh che biejn diajgni rnibee Arquelao guejdx
Judea lacuaa Herodes, xtadni, bidxejbni nuiini roꞌc. Dxejc
gunisac Dios lojni loj te bacaḻ, niꞌc huijni lo reguejdx
xten Galilee.
\v 23 Dxejc biädläjzni neṉ guejdx ni laa Nazareꞌt te
siꞌc guzojb diidx ni bacuaa niguii ni gunii xtidx Dios
cheni räjpni: “Sirilajni nazareṉ.”
\c 3
\s Juan Bautist basuleꞌ xtidx Dios loj rebejṉ
\r (Mr. 1:1‑8; Lc. 3:1‑9, 15‑17; Jn. 1:19‑28)
\p
\v 1 Neṉ redxejga biääd Juan Bautist lo reyubijdz xten guedx Judea, roꞌc cagulijdxni,
\v 2 cayäjpni:
\p ―Coḻgusiechlajztu rextojḻtu saꞌcsi xcäḻrnibee Dios abidzuṉgajxhni.
\p
\v 3 Juan najc nani basäꞌt Isaías, te niguii ni gunii xtidx Dios, cheni bacuaani:
\q Riejn xseꞌ te ni rbedxaꞌ nez lo reyubijdz:
\q “Coḻguslii xnezyuj Dad, coḻguslii xnezyulajzni.”
\p
\v 4 Najcw Juan xquichlajd cameii. Naliib te duguijd xqueꞌni. Rajwni guxhaꞌt näjza dzujn xten baseerguijxh.
\v 5 Riääd rebeṉ guedx Jerusalén näj guiraa rebeṉ Judea näjza rebejṉ ni treꞌ gajxh nez roꞌ gueu Jordán, riädcuadiajgreni xtiidxni.
\v 6 Che ruxhobdojḻreni xtojḻreni, rutiobnis Juanreni roꞌ gueu Jordán.
\p
\v 7 Che bahuiini siääd xhidajl rebeṉ guidoo ni najc refarisee näjza ni najc resaducee, rlajzreni gutiobnisnireni, räjpni lojreni:
\p ―Laꞌtu beṉguidxduxh, najctu siꞌc bäḻ. ¿Chu balijdxtu guxuṉtu loj xcäḻrdxeꞌch Dios ni siääd?
\v 8 Coḻguibaṉsaꞌc siꞌcni nungäjḻ te fiipac rebejṉ guliipac abasiechlajztu.
\v 9 Naꞌc litis guntu xhigab naatu: “¡Ni nurnu najcnu rexagdoo toAbram!” Rniliä lojtu, sajc xcaꞌ Dios reguijre gunni gacreni rexiꞌn toAbram.
\v 10 Asojb guibyajg lo xlobaa reyajg, luxh guiraa reyajg nani di ninexhsaꞌc xcaj lojni, sidinni te checni.
\v 11 Narä guliicani rustiobnisä con nis siꞌc te seen cheni abasiechlajztu, abaxhobdojḻtu. Niluxh nani siääd detzä sutiobnisni laꞌtu con Sprit Dxan xten Dios näjza con guiboo. Rnibeeruni loä. Beṉsacduxhni. Nicla xcuraꞌchni digacdi chanää́.
\v 12 Acaꞌni xhi cojn gusiani triuu xtenni te chuchee triuuga neṉ ngodx xtenni. Dxejcti guixhtriuuga, suzeꞌcni guijxhga lo guiboo ni rejc par tejpas.
\s Che gurobnis Jesús
\r (Mr. 1:9‑11; Lc. 3:21‑22)
\p
\v 13 Dxejc birii Jesús nez Galilee, bidzujṉni roꞌ gueu Jordán cadro yuꞌ Juan te gutiobnis Juanni.
\v 14 Niluxh naaddi Juan gutiobnis Jesús. Räjp Juan lojni:
\p ―Luj nanab gutiobnislu narä, niluxh ṉaj alga luj siäädlu loä te gutiobnisälu.
\p
\v 15 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Basaan gacni siꞌc ṉaj, saꞌcsi nanab gusoobnu guiraa ni rlajz Dios gac.
\p Dxejctiru batiobnis Juan Jesús.
\p
\v 16 Cheni gulujx gurobnis Jesús, birigajcni lo nis. Dxejc bixal xhaguibaa, bahuiini siädyäjt Sprit Dxan xten Dios siꞌc te palom, biäjtni lojni.
\v 17 Dxejc xhaguibaali biejn diajgreni te xseꞌ ni räjp:
\p ―Dee najc xiꞌnä ni sanälazä. Laani rbanälazä.
\c 4
\s Che huij Jesús lo reyubijdz
\r (Mr. 1:12‑13; Lc. 4:1‑13)
\p
\v 1 Dxejc bejn Sprit Dxan xten Dios huij Jesús nez
lo reyubijdz te nejzga nuhuaḻ beṉdxab Jesús.
\p
\v 2 Che gulujx bacuaꞌn Jesús tiuu gubijdx, tiuu guxhijṉ,
gulaanni.
\v 3 Sas biääd beṉdxab lojni, räjpni:
\p ―Palga guliilu Xiꞌn Dioslu, gunibee gac reguijre yätxtiil.
\p
\v 4 Badzuꞌ Jesús diidxre lojni, räjpni:
\p ―Loj reguijtz xten Dios caj scree: “Xhet ganaxdi yäḻtxtiil
guibajṉ rebejṉ; sibajṉzani con guiraa diidx nani rnii
Dios.”
\p
\v 5 Dxejcti huinä beṉdxab Jesús guedx Jerusalén. Guläꞌpnini
jiaa yejc xques guidoro. Dxejcru räjp beṉdxab lojni:
\p
\v 6 ―Palga Xiꞌn Dios luj, bitiäjs lo yujli, saꞌcsi scree
caj loj rexquijtz Dios:
\q Sinibee Dios rexanglni gaꞌpreni luj;
\q siliäsreni luj con ṉaareni didi gacnaj niꞌlu lo reguijga.
\p
\v 7 Badzuꞌ Jesús diidxre lojni, räjpni:
\p ―Caj loj rexquijtz Dios: “Naꞌc faḻlu Dad ni najc Xtioslu.”
\p
\v 8 Stee huält huinä beṉdxab Jesús yejc te danro. Dxejcti
baluiini lojni guiraa reguejdx, reguedxro ni treꞌ lo
guedxliuj näj guiraa xcäḻnasaꞌcreni.
\v 9 Dxejcti räjpni loj Jesús:
\p ―Guiraa redee sunidxä lojlu palga guzuxhijblu nez
loä te gaṉlu narä.
\p
\v 10 Dxejcti räjp Jesús lojni:
\p ―¡Huij nez rec beṉdxab! Scree caj loj rexquijtz Dios:
“Dad Xtiostislu gaṉlu; lojtisni chulu.”
\p
\v 11 Dxejcti gubicaj beṉdxab loj Jesús. Dxejc biääd
rexangl Dios biädhuiireni Jesús.
\s Gusloj Jesús cayujn xtzuunni
\r (Mr. 1:14‑15; Lc. 4:14‑15)
\p
\v 12 Che biejn diajg Jesús yuꞌ Juan neṉ ladzguiib, huijni
nez Galilee.
\v 13 Dxejcti gudejdni guedx Nasareꞌt, huiläjzni guedx
Capernaum ni treꞌ gajxh nez roꞌ nis, nez reguejdx Zabulón
con Neftalí.
\v 14 Siꞌc gujc te guzojb diidx ni bacuaa Isaías ni
gunii xtidx Dios:
\q
\v 15 Lajdx Zabulón, lajdx Neftalí, nezyuj ni rij nez roꞌ
nisdoo, stelaad gueu Jordán,
\q Galilee cadro rbäjz rebejṉ nani di gac rexpeṉ Israel.
\q
\v 16 Rebejṉ nani rbäjz neṉ te yäḻcäjy abahuiireni te
bajlga,
\q luxh bajlga basanij xcäriejn renani nabajṉ lo xcäḻrdxejb,
lo xpalaa yäḻgujt.
\p
\v 17 Dxejcli gusloj cagulijdx Jesús, räjpni:
\p ―Coḻgusiejchlajztu, coḻguxhobdojḻ te guibaṉsaꞌctu saꞌcsi
abidzuṉgajxh xcäḻrnibee Dios.
\s Che gurejdx Jesús tajp xpejṉni
\r (Mr. 1:16‑20; Lc. 5:1‑11)
\p
\v 18 Sasaj Jesús nez roꞌ nisdoo xten Galilee che bahuiini
lo tioꞌp niguii. Tejni laa Simón, ni laaza Pedr. Steeni
najc lagajc bejtzni, ni laa Andrés. Dzuun ni rujnreni
najc rniaazreni bäjl, niꞌc cacuaareni guijxh lo nisdoo.
\v 19 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―Coḻtanajl narä. N̲aj riniaaztu bäjl, niluxh narä gunä
cueedxtu rebejṉ.
\p
\v 20 Lagajc dxejc basaꞌnreni xquijxhreni te sanajlreni
laani.
\p
\v 21 Che gudejdreni roꞌc, bahuiini loj stioꞌp niguii,
Jacoob con bejtzni Juan. Yuꞌreni neṉ te barcw con xtadreni,
ni laa Zebedeo cayunsaꞌcreni guijxh. Dxejc gurejdx Jesúsreni.
\v 22 Lagajc dxejc basaꞌnreni barcw näjza xtadreni te
sanajlreni Jesús.
\s Caguluii Jesús xhidajl bejṉ
\r (Lc. 6:17‑19)
\p
\v 23 Sasajti Jesús guideb nez región xten Galilee, caguluiini
neṉ tejga rexquidooreni. Cagusuleꞌni redidxcoob xten
xcäḻrnibee Dios. Cagusiajczani guiraa yäḻracxhuu ni
rajc rebejṉ guejdxga, guiraa yäḻguijdx.
\v 24 Biejn diajg rebeṉ Siria diidx xcuent ni cayujn
Jesús. Sas biädnäreni guiraa rebeṉracxhuu ni cayajc
guiraloj yäḻguijdx, yäḻnayan; guiraa reni rajc yejcreni,
guiraa reni rajc malyäḻguijdx, reni rajc yäḻguidxbej,
guiraareni abixuꞌṉ tiejxhreni. Dxejcti basiajc Jesús
rebejṉga.
\v 25 Xhidalduxh beṉ Galilee huinajlni, näj rebeṉ reguedx
Decápolis, näjza rebeṉ guedx Jerusalén, näjza rebeṉ Judea
näjza rebejṉ ni treꞌ stelaad gueu Jordán.
\c 5
\s Yejc te dajn balijdx Jesucrist rebejṉ
\p
\v 1 Che bahuii Jesús loj rebeṉ xhidajl, huäꞌpni yejc
te dajn. Dxejcti gubig rexpejṉni ni gurejdxni lojni.
\v 2 Dxejc gusloj caguluii Jesús reniꞌc, scree räjpni:
\s Rebejṉ ni sibaalajz
\r (Lc. 6:20‑23)
\p
\v 3 ―Sibaalajz rebejṉ nani nanchee rquinduxhreni xcäḻracnäj
Dios, saꞌcsi laareni nungäjḻreni xcäḻrnibee Dios.
\p
\v 4 ’Sibaalajz rebejṉ nani rac-huin lajzreni xcuent
rextojḻreni, saꞌcsi sudzucaj Dios xtojḻreni, susiäjḻni
lajzreni.
\p
\v 5 ’Sibaalajz rebejṉ nani nadolajz nani rlajz guntis
siꞌcni rnibee Dios, saꞌcsi sacnäj Diosreni lo xcäḻnabajṉreni
lo guedxliujre.
\p
\v 6 ’Sibaalajz rebejṉ ni nastoocanu rliaanreni, riojlreni,
saꞌcsi rlajzreni guibaṉsaꞌctisreni nez loj Dios, saꞌcsi
sudeed Dios lojreni guiraa ni rniabreni.
\p
\v 7 ’Sibaalajz rebejṉ nani rulaslajz saꞌreni, saꞌcsi
sulaslajzza Diosreni.
\p
\v 8 ’Sibaalajz rebejṉ nani najc nayatis lastooreni
rujnreni rexhigabsaꞌc xten Dios saꞌcsi suhuiireni lo
Dios.
\p
\v 9 ’Sibaalajz rebejṉ nani ruscuecdxilajz sabejṉreni,
saꞌcsi laareni sirilajreni rexiꞌn Dios.
\p
\v 10 ’Sibaalajz rebejṉ nani rusutijp lajzreni che rusacsí
bejṉreni saꞌcsi nabaṉsaꞌcreni nez loj Dios, saꞌcsi xtenreni
najc xcäḻrnibee Dios xhaguibaa.
\p
\v 11 ’Coḻspaalajztu che gusacsí bejṉtu tiḻnäjreni laꞌtu,
guiniireni guiraloj didx-xhii xcuent xtidxä.
\v 12 Coḻguibaalajz, coḻbalajz saꞌcsi xhaguibaali sunidxduxh
Dios xcuent xtzuuntu. Sigajcza basacsíreni reniguii
ni gubajṉ galoo ni gunii xtidx Dios.
\s Laꞌtu najctu siꞌc sejd lo guedxliujre
\r (Mr. 9:50; Lc. 14:34‑35)
\p
\v 13 Räjpzani:
\p ―Laꞌtu najctu siꞌc sejd lo guedxliujre. Palga di sejd
gac nadzujy, ¿xho gacsacni nadzujy? ¿Xhi gun bejṉni dxejc?
Susäḻreni sejdga detz yuꞌ, suläj bejṉ yejcni.
\p
\v 14 ’Laꞌtu najctu siꞌc te bianij lo guedxliujre. Te
guejdx nani treꞌ jiaa yejc te dajn, digacdi guigaꞌtzni.
\v 15 Digacdi xcaguij te bajl dxejcti jiäuuni neṉ te
caj. Maazru huen soobni jiaa neṉ te gandilieer te gusänijni
loj guiraa rebejṉ ni treꞌ neṉ yuꞌ.
\v 16 Xcäḻnabaṉsaꞌctu najc siꞌc te bajl loj rebeṉ guedxliuj.
Suhuiireni xtzunsaꞌctu dxejc siliäꞌpreni xpalaꞌn xtadtu
ni yuꞌ xhaguibaa.
\s Ruluii Jesús xcuent leii
\p
\v 17 Räjpzani:
\p ―Naꞌc guntu xhigab siädgudzucaä́ leii xten toMoisés,
niclaza rediidx ni baluii redad ni gunii xtidx Dios.
Xhet siäddzucaä́dini, narä siälä te guluiäpacni siꞌcni
najcni.
\v 18 Rniliä́pac, dxejli che ni nitloj guibaa näjza guedxliuj,
nicla tej letr ni caj loj leii di nit. Sajcpac guiralii
ni caj lo reguijtzga.
\v 19 Niꞌcni chutis ni rlajz gusaan te diidx nani caj
loj leii, mase te didxbäzni, luxh ruluiini gun bejṉ siꞌc,
laani guxiduxh sajcni lajdx Dios guibaa. Niluxh renani
rucuadiajg xtidx leii, luxh rujnpacreni siꞌcni caj lo
leii, ruluiizani leii, beṉsacduxh gacni lajdx Dios guibaa.
\v 20 Niꞌcni rniä lojtu, palga ditu gunsaꞌcru xtzun Dios,
ditu guibaṉsaꞌcru loj reni najn xcuent xleii toMoisés,
näjza loj rebeṉ guidoo ni laa farisee, dipactu jiuꞌ lajdx
Dios xhaguibaa.
\s Ruluii Jesús xcuent yäḻrdxeꞌch
\r (Lc. 12:57‑59)
\p
\v 21 Räjpzani:
\p ―Abiejnza diajgtu nani gunii rebeṉgoldoo: “Naꞌc juꞌtlu.
Chutis te nani juꞌt saꞌni, sinärenini lo guxhtis te jiäuuni
neṉ latzguiib.”
\v 22 Niluxh narä rniä chutis nani guidxechduxh lo saꞌni
sijni lo guxhtis. Chutis ni guinii didxnaj lo saꞌni,
sijni lo juejz. Chutis ni gäb lo saꞌni: “beṉnayäḻlajz”
sidejdni loj yäḻguxhtis xten Dios, sijni gabijl cadro
cayejc guiboduxh.
\p
\v 23 ’Che sanälu gojn guidoo te gusaꞌnluni lo bacuug,
palga guinaj lajzlu yuꞌ chu lo cadxeꞌchlu,
\v 24 basansijc gojn xtenlu lagajc roꞌc, huisiäḻxgaa
diidx con saꞌlu, dxejcti guibiꞌlu te gac gusaꞌnlu gojn
xtenlu.
\p
\v 25 ’Palga yuꞌ chu rdxeꞌch lojlu, basquejn basiäjḻ
diidx con laani lagajc cheni sasanäjluni lonezyuj te
di guteedni luj lo juejz. Luxh juejz suteedni luj loj
reguixhajg te gusäureni luj neṉ latzguiib.
\v 26 Rniliä́pac lojlu: “Dilu guirii roꞌc palga dilu
cueꞌc guiralii meel nani guiniabni lojlu.”
\s Ruluii Jesús xcuent yäḻrusguee saꞌni
\p
\v 27 Räjpzani:
\p ―Abiejn diajgtu guniireni galoo: “Naꞌc guesnäjtu gunaa
nani di gac chäältu.”
\v 28 Narä rniä, chutis te nani fii loj te gunaa dxejcti
guisiaꞌ lajzni gunaaga, abejnni dojḻ neṉ lastooni.
\v 29 Palga balojlu ladbee rujn rujnlu dojḻ, gulääni
basäḻni te laad saꞌcsi hueenru gunijtlu te balojlu quela
chää guideb tiejxhlu gabijl.
\v 30 Palga ṉaalu ladbee rujn rujnlu dojḻ, batiuꞌni saꞌcsi
hueenru gunijtlu te ṉaalu quela chää guideb tiejxhlu
gabijl.
\s Ruluii Jesús xcuent yäḻruṟoꞌn chääl bejṉ
\r (Mt. 19:9; Mr. 10:11‑12; Lc. 16:18)
\p
\v 31 Räjpzani:
\p ―Abiejn diajgtu guniireni galoo: “Chutis niguii ni
rlajz guṟoꞌn chäälni, nanabtis gudeedni te guijtz nani
rnii abaṟoꞌnni chäälni.”
\v 32 Narä rniä, niguii nani guṟoꞌn chäälni niluxh xhet
dojḻdi bejn chäälni, niguiiga sujn gun chäälni yäḻgubejxh,
niluxh chutis ni guchṉaa gunaaga sujnzani yäḻgubejxh.
\s Ruluii Jesús xcuent che riaꞌn diidx
\p
\v 33 Räjpzani:
\p ―Abiejnza diajgtu gunii rebeṉgool: “Che riaꞌnlu diidx
lo Dios gunlu xhi gunlu, naꞌc jial lajzlu; basaꞌpac xtiidxlu
lo Dios.”
\v 34 Narä rniä, naꞌc gunlu juraar, nicla tej mood, nicla
por xhaguibaa, saꞌcsi roꞌc najc lajdx Dios,
\v 35 nicla por loj guedxliuj saꞌcsi roꞌc rsiuj niꞌni;
nicla por guedx Jerusalén saꞌcsi roꞌc najc guedxlajdx
ṟeiiro,
\v 36 niclaza por lagajc bitiuyejclu, saꞌcsi digacdi
guncheelu te guichyas niclaza te guichnol, nicla tej
guijch.
\v 37 Nanab guiniitislu: “Mbaj” o “Ajndi”. Palga yuꞌ
xhiru rniilu, beṉdxab najc ni rujn rniiluni.
\s Chanälajzni rebejṉ ni rdxeꞌch lojni
\r (Lc. 6:29‑30)
\p
\v 38 Räjpzani:
\p ―Abiejn diajgtu gunii rebeṉgool galoo: “Te baloj por
ste baloj, te läjy por ste läjy, nalajznu bejn lo saꞌlu
siꞌctis ni rujnni lojlu.”
\v 39 Narä rniä, naꞌc tiḻnäjlu te bejṉ ni bejn te cos
guijdx lojlu. Palga chääzni ladbee lojlu badeed stelaad
lojlu chääzni.
\v 40 Palga yuꞌ chu rlajz tiḻnäjlu te xcaꞌni xcamangwlu,
badeedza näj xsaꞌcwlu lojni.
\v 41 Palga yuꞌ chu guinibee guulu xcargwni te kilómetro,
huinäni tioꞌp kilómetro.
\v 42 Nani guiniab xhi guiniabxliaꞌni lojlu, badeedni.
Nani guiniablaa xhi guinablaani lojlu naꞌc gudxojnluni
lojni, naꞌc gäblu: “Xhetini.”
\p
\v 43 ’Abiejn diajgtu gunii rebeṉgool: “Coḻchanälajz
saꞌtu. Coḻguidxeꞌch loj renani rdxeꞌch lojtu.”
\v 44 Narä rniä lojtu, coḻchanälajz rebejṉ ni rdxeꞌch
lojtu. Benleꞌ yejc reni rgue lojlu. Coḻyejn dxunsaꞌc
loj renani rdxeꞌch lojtu. Coḻcuejdx, coḻnab loj Dios
xcuent rebejṉ nani rdxagdijḻtu, rusacsíreni laꞌtu,
\v 45 te siꞌc gactu xiꞌn xtadtu ni yuꞌ xhaguibaa nani
rujn ṟii xcubijdxni lo rebeṉsaꞌc sigajcza lo rebeṉ guijdx.
Rujnzani riajb nisguij lo rebeṉsaꞌc sigajcza lo rebeṉguijdx.
\v 46 Palga laꞌtu chanälajztu lagajctis rebejṉ nani
rinälajz laꞌtu, ¿xhi gaan guntu dxejc? Najctu lagajc
siꞌc najc rebejṉ ni rutieꞌ meel ni rajx lo gubier.
\v 47 Palga guiniitu: “Xchan”, lagajctis loj resaꞌtu,
¿xhiniꞌc rujntu ni najc hueenru lo chutis bejṉ? ¿La
et sigajcdiza rujn rebejṉ nani di gumbee Dios?
\v 48 Coḻyajc beṉsaꞌc siꞌc ni najc xtadtu ni yuꞌ xhaguibaa.
\c 6
\s Ruluii Jesús xho gudeedni gojn
\p
\v 1 Räjpzani:
\p ―Naꞌc gusäbdiidx guntu dzunsaꞌc nez loj rebejṉ te
fiitisreni xhi rujntu. Palga gusäbdiidxtu di xtadtu
ni yuꞌ xhaguibaa guniidx xhi xcaꞌtu.
\v 2 Che gudeedlu gojn, naꞌc güilu diidx xhi badeedlu.
Naꞌc gunlu siꞌc rujn rebejṉ nani rusguee neṉ reguidoo,
näjza lad nezyuj. Rujnsireni siꞌc te ruhuii rebejṉ xhi
rujnreni te rliäꞌp rebejṉ xpalaꞌnreni. Narä rniä acuaꞌreni
gaan xtenreni.
\v 3 Luj che gudeedlu gojn xtenlu, naꞌc gacbee nicla
tej xamiigwlu xhi badeedlu,
\v 4 te gac gojn xtenlu xhigaꞌtz. Dxejcti xtadlu ni
cahuii nani bejnlu xhigaꞌtz, sacnäjni luj nez loj rebejṉ.
\s Ruluii Jesucrist xho cueedx, guiniabni lo Dios
\r (Lc. 11:2‑4)
\p
\v 5 Räjpzani:
\p ―Cheni rbejdx, rniabtu lo Dios, naꞌc guntu siꞌc rujn
rebeṉguidoo ni rusguee. Rchaglajzreni rniabreni lo Dios
rsiuliireni neṉ reyuꞌ cadro rieḻ xtidx Dios, näjza guiraa
resquiin, näjza nez ronejz te ruhuii rebejṉ xho rujnreni.
Rniliä́pac, acuaꞌreni gaan xtenreni.
\v 6 N̲aj luj cheni cueedx, guiniablu lo Dios, biuꞌ neṉ
xyuꞌlu. Basäuu roꞌ yuꞌga, dxejcti xhigaꞌtz gunii loj
xtadlu ni yuꞌ xhaguibaa. Dxejcti xtadlu ni cahuii xhi
rujnlu xhigaꞌtz, sacnäjni luj nez loj rebejṉ.
\p
\v 7 ’Cheni caniitu lo Dios, naꞌc guinisactu balti huält
rediidx nani aguniitu. Siꞌc rujn rebejṉ nani di gumbee
Dios. Naareni saꞌcsi sanuutis rniireni xhidajl diidx
balti huält, siejn diajg Dios.
\v 8 Naꞌc guntu sigajc ni rujnreni, saꞌcsi anajn xtadtu
xhiniꞌc rquiintu che guiniabtuni lojni.
\v 9 Niꞌcni scree coḻguinii lo Dios:
\q Xtadnu ni yuꞌ xhaguibaa dxan najc lajlu.
\q
\v 10 Sujiääd xcäḻrnibeelu;
\q bejn siꞌcni rlajzlu lo guedxliujre sigajc rujnlu xhaguibaa.
\q
\v 11 Nadxej baniidx xcuꞌnnu saꞌ ni rdaunu guira dxej.
\q
\v 12 Basiäjḻ lajzlu redojḻ xtennu siꞌc riäjḻ lajznu redojḻ
xten rebejṉ ni rujn dojḻ loonu.
\q
\v 13 Naꞌc gusaanlu jiaabnu xhigabguijdx,
\q basḻaa nuure lo dojḻ,
\q saꞌcsi xten guejblu najc yäḻrnibee, yäḻnadip näjza yäḻrdimbichaꞌ
par tejpas.
\q Sugacni siꞌc.
\p
\v 14 Palga laꞌtu gusiäjḻ lajztu redojḻ ni rujn rebejṉ
lojtu, xtadtu ni yuꞌ xhaguibaa susiäjḻza lajzni rextojḻtu.
\v 15 Palga ditu gusiäjḻ lajztu redojḻ ni rujn rebejṉ
lojtu, sigajcza xtadnu ni yuꞌ xhaguibaa di lajzni jiäjḻza
rextojḻtu.
\s Ruluii Jesús xho gucuaꞌn bejṉ
\p
\v 16 Räjpzani:
\p ―Che rucuaꞌntu naꞌc guntu siꞌc rujn rebejṉ nani rusguee;
rumbaa lojreni te fii rebejṉ cagucuaꞌnreni. Rniliä acuaꞌreni
rexgaanreni.
\v 17 Niluxh laꞌtu, che rucuaꞌntu, coḻcuṉ yejctu, coḻquiib
lojtu
\v 18 te naꞌc gacbee rebejṉ cagucuaꞌntu, xtadtistu suhuii
cagucuanxhigaꞌtztu. Xtadtu ni cahuii xhi cayunxhigaꞌtztu
suniidxni xhi xcaꞌtu nez loj rebejṉ.
\s Yäḻnasaꞌc ni yuꞌ xhaguibaa
\r (Lc. 12:33‑34)
\p
\v 19 Räjpzani:
\p ―Naꞌc gapdajntu yäḻnasaꞌc lo guedxliujre cadro rajw
reman o rbibtiejn xhixtentu, niluxh richuꞌ gubaan rolijz
bejṉ te rbajnreni.
\v 20 Hueenru gaꞌptu xcäḻnasaꞌctu xhaguibaa cadro di
reman gauu, diza rexhixtentu cuibtiejn, diza regubaan
jiuꞌ te cuanreni.
\v 21 Saꞌcsi cadro yuꞌ xcäḻnasaꞌctu, roꞌcza nagaꞌ lastootu.
\s Bianij xten tiejxhtu
\r (Lc. 11:34‑36)
\p
\v 22 Räjpzani:
\p ―Bianij xten tiejxhni najc balojni, niꞌcni palga rhuisaꞌc
balojtu, guideb tiejxhtu yuꞌ lo bianij.
\v 23 Niluxh palga rebalojtu di fisaꞌc, guideb tiejxhtu
yuꞌ lo nacäjy, niꞌcni palga bajl nani yuꞌ tiejxhtu dini
gusanij, ¡linacäiboo najc guidebtu!
\p
\v 24 ’Nicla te bejṉ di gacdi gun dzuun loj tioꞌp lam̲
tejsi junt, saꞌcsi sibälazni tejni laga sanälajzni steeni.
Digacdi guntu xtzuun Dios palga caguiiltistu xcäḻnasaꞌctu
lo guedxliujre.
\p
\v 25 ’Niꞌcni rniä lojtu, naꞌc chutu yärsiaꞌ por xcäḻnabajṉtu,
xhicha gautu, xhicha yätu, niclaza naatu xhicha lajd gajcwtu.
Yäḻnabajṉ sajcru lo yäḻrajw, luxh sajcru tiejxhtu lo
xhajbtu.
\v 26 Coḻhuii remaneꞌ ni rtajt xhaguibaa. Direni cueꞌc
binij, dizareni guiliaꞌ gäjl, dizareni cuchee xhi gaureni
neṉ yuꞌ, luxh xtadtu ni yuꞌ xhaguibaa rudeedni xhi rajwreni.
¿Laa xhet sajcdirutu loj remaneꞌga, ä?
\v 27 ¿Chu tej laꞌtu saꞌcsi ruꞌtu yärsiaꞌ sajc tiobrutu
ste boꞌc jiaaru?
\p
\v 28 ’¿Xhicuent runduxhtu xhigab xcuent xhajbtu? ¡Coḻhuii
reguii ni treꞌ nesiät! ¿Xho roobreni? ¿Xho rialreni?
Direni gun dzuun, dizareni guzaa xhajbreni.
\v 29 Narä rniä lojtu, nicla ṟeii Salomón guideb najcwni
rexhabsaꞌc xtenni di nisiuchee siꞌc rsiuchee tej reguiiga.
\v 30 Palga Dios rujn rajc recuaan ni yuꞌ nesiät ni
rial nadxej luxh guixee ahuejcreni, ¿xhixh dini gunduxhru
par laꞌtu, bejṉ nani guxii rililajz?
\v 31 Niꞌcni naꞌc chutu yärsiaꞌ guntu xhigab: “¿Xhicha
guidaunu, xhicha guiduṉnu, xhicha gacwnu?”
\v 32 Saꞌcsi rebejṉ nani di gumbee Dios xhigabtisga
rujnreni, caguiilreni guiraa recosga. Niluxh xtadtu ni
yuꞌ xhaguibaa anajnni xhiniꞌc rquiintu.
\v 33 Coḻquilxgaa yäḻrnibee xten Dios näjza yäḻnabaṉsaꞌc
siꞌcni rlajz Dios dxejc sicaꞌtu guiraa ni rquiintu.
\v 34 Niꞌcni naꞌc gunduxhtu xhigab xho tedtu dxej guixee.
Combast tedtu trabajw nani riääd dxej con dxej.
\c 7
\s Naꞌc cubeetu saꞌtu
\r (Lc. 6:37‑38, 41‑42)
\p
\v 1 Räjpzani:
\p ―Naꞌc cubeetu saꞌtu te naꞌcza cubee Dios laꞌtu.
\v 2 Saꞌcsi sigacni rgubeetu saꞌtu, sigajcza sigubee
Dios xhi rujntu; niluxh lagajc siꞌcni rutiexhtu lo bejṉ,
siꞌcza sutiexh Dios lojtu.
\v 3 ¿Xhicuent ruhuiilu loj guijxh ni yuꞌ baloj saꞌlu,
luxh dilu fii yagro nani yuꞌ lagajc balojlu?
\v 4 ¿Xhicuent gäblu lo saꞌlu, nädoṉnu cuää́ guijxh ni
yuꞌ neṉ balojlu, luxh dilu fii loj yagro ni yuꞌ neṉ balojlu?
\v 5 Beṉguijdx ni rusguee, guläxgaa yagro ni yuꞌ balojlu
te gac fisaꞌclu te cuäälu guijxh nani yuꞌ baloj saꞌlu.
\p
\v 6 ’Naꞌc guluiitu guiraa rextidx Dios loj chutis bejṉ
saꞌcsi yuꞌreni najc siꞌc bäꞌcw, xliaꞌsi rcaꞌrenini; sibiꞌreni,
sauyaꞌreni luj. Sigajcza recos saꞌcru, naꞌc gudeedtuni
loj chutis bejṉ, saꞌcsi yuꞌreni najc siꞌc cuch rbälazreni
cossaꞌc najcreni siꞌc cuch ni ruläj yejc xhitis xhi
cos.
\s Coḻnab, coḻquiil, coḻgusejz roläꞌ
\r (Lc. 11:9‑13; 6:31)
\p
\v 7 Räjpzani:
\p ―Coḻnab lo Dios te guniidxni nani rniabtu. Coḻquiilni
te guidxäjltuni. Coḻnii roläꞌ, te guixalni jiuꞌtu.
\v 8 Chutis ni rniab lo Dios sicaꞌni nani rniabni, nani
rguiil xhi cos nez loj Dios rdxälzani nani rguiilni;
nani rusejz roläꞌ, suxhalzareni lojni.
\p
\v 9 ’¿La yuꞌ chu tejtu che guiniab xiꞌnni te yätxtiil,
alga gudeedni te guij, ä?
\v 10 O palga guiniabni te laꞌ bäjl, ¿la sudeedni te
bäḻ?
\v 11 Palga laꞌtu ni najc beṉ guijdx rajc rudeedtu cossaꞌc
loj xiꞌntu, aticaxh xtadtu ni yuꞌ xhaguibaa. Laani suniidxni
cossaꞌc loj renani guiniabni lojni.
\p
\v 12 ’Niꞌcni guiraꞌti cos ni rlajztu gunnäj bejṉ laꞌtu,
sigajcza coḻyennäjreni, saꞌcsi siꞌc caj lo leii xten
toMoisés, näjza lo diidx ni bacuaa redad ni gunii xtidx
Dios.
\s Roläꞌ xten yäḻnabajṉ najc dää
\r (Lc. 13:24)
\p
\v 13 ’Coḻjiuꞌ nez roläꞌ nani najc dää, saꞌcsi gulajg
najc roläꞌ, gulajg najcza nezyuj nani rinä bejṉ lo yäḻrunijt,
luxh xhidajlreni riuꞌ nejzga.
\v 14 Saꞌcsi dää najc roläꞌ, dääza najc nezyuj nani rinä
bejṉ nez loj yäḻnabajṉ, niluxh guxii najc renani rdxäl
nezyujga.
\s Ninexhsaꞌc ni rcaj loj te yajg rujn gumbeeni yajgga
\r (Lc. 6:43‑44)
\p
\v 15 Räjpzani:
\p ―Coḻnatiro rebejṉ nani rlajz gusguee laꞌtu. Rniisireni
rusuleꞌreni xtidx Dios. Rluiisi nadolajzreni siꞌc te
xiil, niluxh direni gac. Alga siꞌc loob najcreni, rutieꞌchreni
bejṉ siꞌc reꞌch xiil che riädchuꞌ loob lojreni.
\v 16 Dzuun nani rujnreni sujn gumbeetureni. Anajntu
di uub xcaj lo reyaguejch, diza iigw xcaj lo guechbiojb.
\v 17 Niꞌcni lo guiraa reyagsaꞌc rcaj ninexhsaꞌc lojni,
per lo guiraa reyajg ni xhet yagsaꞌcdi, ganax ninejxh
ni di ganaxsaꞌc rcaj lojni.
\v 18 Digacdi xcaj ninexhdxuudx loj te yajg ninexhsaꞌc.
Di gacdiza xcaj te ninexhsaꞌc loj te yajg ni di gac
yagsaꞌc.
\v 19 Guiraa reyajg nani di ninexhsaꞌc xcaj lojni, nanab
guidinni te checni.
\v 20 Sigajcza sajc gumbeetu beṉsaꞌc saꞌcsi rujnreni
dzunsaꞌc.
\s Xhet guiraadi bejṉ jiuꞌ lo xcäḻrnibee Dios
\r (Lc. 13:25‑27)
\p
\v 21 Räjpzani:
\p ―Xhet guiraadi renani rnii, “Dad, Dad”, jiuꞌ lo xcäḻrnibee
Dios xhaguibaa. Ganaxtis renani rujn siꞌcni rlajz Xtadä
ni yuꞌ xhaguibaa.
\v 22 Sidzujṉ dxej sinii xhidajl bejṉ loä: “Dad, Dad,
con lajlu basuleꞌnu xtiidxlu, con lajzalu biläänu rebeṉdxab,
con lajzalu biennu remilagwr.”
\v 23 Dxejc säpä lojreni: “Dina gumbeä laꞌtu. Coḻbicaj
loä beṉlatsiaj.”
\s Tioꞌp cimient
\r (Lc. 6:47‑49; Mr. 1:22)
\p
\v 24 Räjpzani:
\p ―Chutis nani rucuadiajg diidx nani caniä, luxh ruzoob
xtidxä, laani najc siꞌc te beṉsiṉ nani basoob rolijzni
yejc te guilaj.
\v 25 Che biajb nisguij, biäjt nis gueuu, gubiꞌ bej, bidinreni
yejc yuꞌga sas di yuꞌga niajb saꞌcsi sojbni yejc guilajga.
\v 26 Nani riejn diajgni xtidxä, luxh dini guzoob xtidxä
najc siꞌc te beṉ guyalajz nani basoob rolijzni lo yujxh.
\v 27 Che biajb nisguij, biäjt nis gueuu, gubiꞌ beduxh
bidinreni yec yuꞌga. Dxejc ligurebäꞌn yuꞌga. Lacti xhiroob
banijt bejṉga.
\p
\v 28 Che gulujx gunii Jesús rediidxga, lacti bidxeloj
rebejṉ rediidx ni baluiini,
\v 29 saꞌcsi baluiini rebejṉ siꞌcpac te nani rnibee,
xhet siꞌc ruluiidi rebejṉ ni najn leii.
\c 8
\s Rusiajc Jesús te bejṉ ni raḻ tiejxhni
\r (Mr. 1:40‑45; Lc. 5:12‑16)
\p
\v 1 Che biäjt Jesús yec dajn, xhidajl bejṉ huinajlni.
\v 2 Dxejcti biääd te beṉracxhuu ni raḻ tiejxhni nez
loj Jesús. Bazuxhijbni, räjpni:
\p ―Dad, palga rlajzlu, sajc gusiajclu narä.
\p
\v 3 Dxejcti basgaa Jesús ṉaani, gudajnni dadeꞌga con
ṉaani, räjpni:
\p ―Rlazä jiajclu. Siajc tiejxhlu.
\p Lagajc dxejc gubicaj guejdx ni raḻ tiejxhni.
\v 4 Dxejcti räjp Jesús lojni:
\p ―Arniä, rut lojdi gäblu xhi guzajclu. Huijtis lo rebixhojz
te badeed gojn ni gunii toMoisés gudeed bejṉ ni riajc,
te fii rebixhojzga abiajclu.
\s Rusiajc Jesús te xmos capitán romaṉ
\r (Lc. 7:1‑10)
\p
\v 5 Che biuꞌ Jesús guedx Capernaum, bidzujṉ te capitán
romaṉ nani rnibee te gayuu soldaad. Gunabduxhni lo Jesús,
\v 6 räjpni:
\p ―Dad, xmosä nagaꞌ rolizä. Di gacdi guiniibni luxh cayanduxhni.
\p
\v 7 Räjp Jesús:
\p ―Doꞌo te gusiacäni.
\p
\v 8 Dxejcti räjp capitán lojni:
\p ―Dad, xhet sacädi; di nungäjḻ jiuꞌ guejblu rolizä.
Guiniitis te diidx, siacgajc xmosä.
\v 9 Narä nacäza xmos rebejṉ ni rnibee, niluxh rnibeäza
te gayuu soldaad. Che rniä lo tejni: “Huij”, rijni. Che
gäpä loj steeni: “Gudaa”, riädgajcni. Che gäpä loj xmosä:
“Bejn dee”, rungajcnini.
\p
\v 10 Che biejn diajg Jesús siꞌc, bidxeloduxhni, räjpni
loj renani siädnajlni:
\p ―Rniliä́pac lojtu, nicla neṉ guideb reguedx Israel dina
nidxälä te bejṉ ni rililajz siꞌc rililajz dadeꞌre.
\v 11 Niluxh rniä, sirii xhidajl beṉzijt nez ladjiaa,
nez ladjiät, te jiädcuenäjreni Abram, Isaac, Jacoob lajdx
Dios xhaguibaa.
\v 12 Luxh rebeṉ Israel nani niajc xiꞌn Dios sijreni
te laad lo yäḻcäjy cadro soonreni, sauyaꞌreni läjyreni,
sidejdtisreni trabajw par tejpas.
\p
\v 13 Dxejcti räjp Jesús loj capitán:
\p ―Gubiꞌ rolijzlu. Sigajcni huililajzlu, sigajcza gacni.
\p Dxejc lagajc oṟga biajc xmosni.
\s Rusiajc Jesús xnansueegr Pedr
\r (Mr. 1:29‑31; Lc. 4:38‑39)
\p
\v 14 Che bidzujṉ Jesús rolijz Pedr, bahuiini nagaꞌ xnansueegr
Pedr, cayacxhuuni, yuꞌni xliaa.
\v 15 Dxejc gudajntis Jesús ṉaani, birigajcni xliaaga.
Dxejcti huistie naneꞌga, gusloj cagudeedni xhi gau Jesús.
\s Rusiajc Jesús xhidajl beṉ racxhuu
\r (Mr. 1:32‑34; Lc. 4:40‑41)
\p
\v 16 Che biuꞌ guxhijṉ, biädnäreni loj Jesús xhidajl
bejṉ ni yuꞌ rebeṉdxab lostooreni; con xtiidxni gunibeeni
birii guiraa rebeṉdxabga. Basiajczani guiraa rebeṉ racxhuu.
\v 17 Siꞌc bejnni te guzojb diidx ni bacuaa todad Isaías,
ni gunii xtidx Dios, che räjpni:
\q Lagajc laani cuaꞌni rexcäḻracxhuunu, sanäzani rexcäḻnayannu.
\s Reni rlajz ninajl Jesús
\r (Lc. 9:57‑62)
\p
\v 18 Che bahuii Jesús treꞌ xhidalduxh rebejṉ guideb
gabi cadro sugaꞌni, gunibeeni tednäjni rexpejṉpacni stelaad
roꞌ nis.
\v 19 Dxejcti biääd te beṉnajn loj Jesús, räjpni:
\p ―Mastr, sisiaäza cadrotis chäälu.
\p
\v 20 Räjp Jesús lojni:
\p ―Rebäjz rajpreni xpiliääreni, remaneꞌ ni rutajt xhaguibaa
rajpreni xpitiääzreni, niluxh narä Xiꞌn Dios ni gujc
Niguii dina gapä cadro gaa yecä.
\p
\v 21 Stee rexpejṉpacni räjp lojni:
\p ―Dad, basaan chaxgaä ladxä te chacuatzä xtadä.
\p
\v 22 Räjp Jesús lojni:
\p ―Gudanajl narä. Basaan sugucuaꞌtz resabeṉgutreni rebejṉ
nani najc siꞌc beṉgut saꞌcsi najcreni beṉdojḻ.
\s Basiacdxi Jesús te beduxh
\r (Mr. 4:35‑41; Lc. 8:22‑25)
\p
\v 23 Che biuꞌ Jesús neṉ barcw, biuꞌza rexpejṉpacni lagajc
neṉga.
\v 24 Dxejc huäjs te bedonduxh lo nisdoo. Lirusiääzni
barcw neṉ nisdoo. Luxh Jesús nagayejsni.
\v 25 Dxejcti huij rexpejṉpacni huicuäänni, räjpreni:
\p ―Dad, gucnäj nuure te di guetnu.
\p
\v 26 Dxejc räjp Jesús:
\p ―¿Xhicuent rdxejbtu, bejṉ ni guxii rililajz?
\p Dxejcti huistieni, gudidxaꞌni lo bej näjza lo nisdoo,
te biacdxireni.
\v 27 Dxejc bidxeloduxh rexpejṉpacni, räjpreni:
\p ―¿Chuniꞌc najc niguiire? ¡Ahuilaa xho rucuadiajg bej
näjza nisdoo xtiidxni!
\s Rebeṉdxab ni yuꞌ lajdx regadarenos
\r (Mr. 5:1‑20; Lc. 8:26‑39)
\p
\v 28 Che bidzujṉ Jesús stelaad nisdoo cadro najc lajdx
regadarenos, tioꞌp bejṉ ni yuꞌ beṉdxab lastooreni biädchaglojreni
Jesús. Rebejṉga riireni neṉ rebaa, nialazduxhreni, niꞌcni
rut rajcdi rdejd nezyujga.
\v 29 Guredxaꞌreni räjpreni:
\p ―¿Xhicuent siädchuꞌlu loonu luj ni najc Jesús Xiꞌn
Dios? ¿La siäädlu ree te gusacsílu nuure luxh gad gaḻdi
xoṟnu, ä?
\p
\v 30 Nez te laad, zijteꞌ cadro sugaꞌreni, cayajp bejṉ
xhidalro cuch.
\v 31 Dxejcti gunab rebeṉdxabga loj Jesús, räjpreni:
\p ―Palga cuäälu nuure, basaan jiuꞌnu neṉ recuchre.
\p
\v 32 Dxejcti räjp Jesús:
\p ―Coḻchäj.
\p Dxejcti biriireni neṉ lastoo redadeꞌga, huichuꞌreni
neṉ recuchga. Dxejcti guiragajc recuchga caguxuṉreni,
huitejbreni roꞌ te guilaj, biääzreni neṉ nisdoo, gujttireni
neṉ nis.
\p
\v 33 Rebejṉ ni cayajp recuchga, baxuṉreni, huijreni lajdxreni,
huiyeireni diidx guiraa ni guzajcreni näjza ni guzajc
redadeꞌ ni guyuꞌ rebeṉdxab lastooreni.
\v 34 Dxejcti guiraa rebeṉguejdxga huichaglojreni Jesús.
Che bahuiireni lojni, gunabduxhreni lojni, jiunejzni lajdxreni.
\c 9
\s Basiajc Jesús te bejṉ nani abixuꞌṉ tiejxhni
\r (Mr. 2:1‑12; Lc. 5:17‑26)
\p
\v 1 Dxejcti biuꞌ Jesús neṉ barcw. Gudejdni stelaad
roꞌ nis te bidzujṉni lajdxni.
\v 2 Roꞌc biädnäreni lojni te bejṉ nani abixuꞌṉ ṉaani,
niꞌni. Nagaꞌni lo te daꞌ. Che bahuii Jesús lacti rililajzreni,
räjpni loj beṉracxhuuga:
\p ―¡Baspaa lajzlu xiꞌnä! Agubicaj rextojḻlu.
\p
\v 3 Dxejcti gaii beṉnajn ni ruluii xleii Moisés cayujnreni
xhigab ensilaareni, caniyaj dee Dios con rextiidxni.
\v 4 Dxejc gucbegajc Jesús xhi xhigab cayujnreni, dxejc
räjpni lojreni:
\p ―¿Xhicuent cayujntu xhigabguijdx neṉ lastootu?
\v 5 ¿Con ni najc guyasiru? Guiniä lo te bejṉ: “Agubicaj
rextojḻlu”, o guiniä lo te bejṉ: “Huistie, guzaj.”
\v 6 Dec gunä te gacbeetu Xiꞌn Dios ni gujc Niguii rajp
yäḻrnibee lo guedxliujre te gudzucajni dojḻ.
\p Dxejcti räjpni loj beṉracxhuuga:
\p ―Huistie, cuaꞌ xtaꞌlu, huij rolijzlu.
\p
\v 7 Dxejcti huistie beṉracxhuuga, siini rolijzni.
\v 8 Che bahuii rebejṉ lojni, bidxeloduxhreni, guläꞌpreni
xpalaꞌn Dios, ni badeed yäḻrnibeega loj rebejṉ.
\s Che gurejdx Jesús Mateo
\r (Mr. 2:13‑17; Lc. 5:27‑32)
\p
\v 9 Dxejcti birii Jesús cadro basiajcni beṉracxhuu,
säꞌtini. Dxejc bahuiini loj te dadeꞌ ni laa Mateo. Sobgaꞌni
loj te yagxhiil cadro rbej reni ruquijx xcuent guiraloj.
Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Gudanajl narä.
\p Dxejcti huisuni, sanajlni Jesús.
\p
\v 10 Cheni sobgaꞌ Jesús lo mex cayajwreni rolijz Mateo,
biäädza xhidajl rebejṉ nani ruquijx xcuent guiraloj,
ni najc rebejṉ ni di gac xpeṉ Israel, gurejzareni lo
mex näj Jesús näjza reni najc rexpejṉpacni.
\v 11 Che bahuii rebeṉ guidoo, ni laa refarisee, xhi cayujn
Jesús, räjpreni loj rexpejṉpac Jesús:
\p ―¿Xhicuent raunäj xmastrtu rebejṉ nani ruquijx xcuent
reyuj näjza rebejṉ ni di gac xpeṉ Israel?
\p
\v 12 Che biejn diajg Jesús xhi guniireni, räjpni lojreni:
\p ―Rebejṉ nani nadaan dini guiquiin chu gusiajcni, niluxh
rebejṉ racxhuu niꞌc rquiinreni chu gusiajcreni.
\v 13 Coḻchäj te coḻchaseed xhi säloj diidxre ni caj
loj reguijtz: “Yäḻrulaslajz rlazä, dina rlazä guniidxtu
guidxaa loä.” Saꞌcsi narä dina niädtedxä rebeṉsaꞌc, narä
siädtedxä rebeṉdojḻ te gusiechlajzreni.
\s Gunabdiidxreni xcuent yäḻrucuaꞌn
\r (Mr. 2:18‑22; Lc. 5:33‑39)
\p
\v 14 Dxejcti biääd rexpejṉpac Juan loj Jesús räjpreni:
\p ―Nuure con refarisee rcuaꞌnnu xhidal huält, ¿xhicuent
di rexpejṉpaclu gucuaꞌn, ä?
\p
\v 15 Räjp Jesús lojreni:
\p ―Che ruchṉaa te biꞌn, ¿xhixh rac-huin lajz regolnejdx
laga sugaꞌ biꞌn con laareni? Palga yuꞌ xhi sac biꞌnga,
dxejc sii soonreni, sucuaꞌnreni.
\p
\v 16 ’Rut gundi remiend te ladbiejw con te laꞌ ladcoob
saꞌcsi sixuꞌn ladcoobga, sutiäjsruni ladbiejwga, sajc
xhiroobru cadro biräjsga.
\v 17 Niclaza gac guidaꞌ bincoob neṉ reguidbiejw, saꞌcsi
reguidbiejw siräjsni dxejc sixeꞌ bin, sinijtza reguijdga.
Niꞌcni nanab guidaꞌ bincoob neṉ reguidcoobza, te siꞌc
nicla tejreni di nit.
\s Xindxaꞌp Jairo näjza gunaa nani gudajn xhajb Jesús
\r (Mr. 5:21‑43; Lc. 8:40‑56)
\p
\v 18 Laḻ ni caniini rediidxga, biääd te dadeꞌ ni rnibee
neṉ guidoo xten rexpejṉ Israel. Bazuxhijbni nez loj
Jesús räjpni:
\p ―Entis gujt xindxaꞌpä. Gudaa, badzuub ṉaalu yejcni
te guibaṉsacni.
\p
\v 19 Dxejcti huisu Jesús, sanäni Jairo. Näj rexpejṉpacni
sanajlrenini.
\v 20 Luxh guyuꞌ te gunaracxhuu nani agujc tzubitioꞌp
ijz cayajcni yäḻguidxbäii. Bidzujṉni nez dejtz Jesús,
gudajnni roꞌ xhajbni,
\v 21 saꞌcsi bejnni xhigab neṉ lastooni: “Palga sajc
canätis roꞌ xhajbni, siacä.”
\v 22 Dxejc gubiré Jesús bahuiini loj gunaaga, dxejc
räjpni:
\p ―Gulecdxilajzlu xindxaꞌpä. Yäḻrililajz xtenlu abasiajclu.
\p Luxh lagajc dxejc biajc gunaaga.
\p
\v 23 Cheni biuꞌ Jesús rolijz dadeꞌ nani rnibee neṉ
xquidoo rexpeṉ Israel, bahuiini rebejṉ ni ṟoḻ bizej näjza
xhidajl rebejṉ ni cabedxaꞌ cayoon, li te biejy cayajc,
dxejc
\v 24 räjpni loj rebejṉga:
\p ―Coḻguibicaj. Nagayejstis dxaꞌpga, gajdni guet.
\p Dxejc rebejṉga alga ruxhiznäjreni Jesús.
\v 25 Cheni abirii rebejṉ neṉ yuꞌ, biuꞌ Jesús, gunaazni
ṉaa dxapeꞌ, dxejc huistie dxapeꞌga.
\v 26 Dxejcti bireꞌch diidxga guiraa neṉ reguejdx ni
treꞌ nejzga.
\s Basiajc Jesús tioꞌp lotiäꞌp
\p
\v 27 Che birii Jesús roꞌc, huinajl tioꞌp bejṉni nani
di fii. Rbedxaꞌreni roonreni räjpreni:
\p ―Balaslajz nuure, Xiꞌn toDavid.
\p
\v 28 Che bidzujṉ Jesús cadro cayaꞌnni, gubigreni lojni.
Dxejcti gunabdiidx Jesús lojreni, räjpni:
\p ―¿La rililajztu sajc gunä ni rniabtu?
\p Redadeꞌga basejc diidx, räjpreni:
\p ―Sajc gunluni, Dad.
\p
\v 29 Dxejcti gudajnni balojreni, räjpni:
\p ―Sugacni siꞌcpacni rililajztu.
\p
\v 30 Lagajc dxejc bixal balojreni. Sas räjppac Jesús
lojreni:
\p ―Arniä, naꞌc chayeitu diidxre, te rut gacbeedi xhi guzajctu.
\p
\v 31 Cuantsi biriireni roꞌc guslojreni cagutieꞌchreni
diidx xcuent Jesús guideb gabi neṉ reguejdxga.
\s Basnii Jesús te gop
\p
\v 32 Che biriireni cadro biajc baloj rebejṉga, biääd
sgaii bejṉ biädnäreni te gop loj Jesús. Yuꞌ xprit beṉdxab
neṉ lastoo bejṉga.
\v 33 Che barilaagw Jesús xprit beṉdxab neṉ lastoo beṉgopga,
guslogajcni caniini. Rdxeloduxh rebejṉ räjpreni:
\p ―Gajdpacnu guihuii saꞌ redzuunre lajdx rexpejṉ Israel.
\p
\v 34 Dxejc rebeṉ guidoo ni najc refarisee, räjpreni:
\p ―Rbääni rexprit beṉdxab con yäḻrnibee xten beṉdxabro.
\s Rulaslajz Jesús rebejṉ
\p
\v 35 Gudejd Jesús guiraa reguedxro näjza reguedxbäz,
basuleꞌni xtidx Dios neṉ reguidoo xten rexpejṉ Israel.
Basääbni diidx xten xcäḻrnibee Dios. Basiajczani guiraloj
yäḻracxhuu, guiraloj yäḻguijdx ni rajc bejṉ neṉ reguejdxga.
\v 36 Che bahuiini loj rebeṉ xhidajl biaduxhni rebejṉga
saꞌcsi rdebyaꞌ lajzreni, rac-huin lajzreni, najcreni siꞌc
najc rexiil nani di gaꞌp baxtoor.
\v 37 Dxejcti räjpni loj rexpejṉpacni:
\p ―Guliipac xhidalduxh beṉ guedxliuj di gan xtidxä, luxh
guxii najc reni guluiireni; najcni siꞌc gäjl ni agojl
guiliaꞌ, niluxh ruti mos ni guiliaꞌni.
\v 38 Coḻnab lo Dad nani najc xtenni guedxliujre te
guxhaḻni rebejṉ ni sajc guluii rebeṉ guedxliujre, gacreni
siꞌc mos ni rliaꞌ gäjl.
\c 10
\s Gule Jesús guitzubitioꞌp rexpejṉpacni
\r (Mr. 3:13‑19; Lc. 6:12‑16)
\p
\v 1 Dxejcti gurejdxni guitzubitioꞌp rexpejṉpacni, badeedni
yäḻrnibee lojreni te gurilaagwreni rexprit beṉdxab lastoo
bejṉ näjza te gusiajcreni guiraloj yäḻguijdx näjza yäḻracxhuu.
\p
\v 2 Laj reguitzubitioꞌp rexpejṉni ni guleni najc: Simón,
ni laaza Pedr; Andrés bejtz Simón; Jacoob xiꞌn Zebedeo;
Juan bejtz Jacoob;
\v 3 Felipe; Bartolomé; Tomás; Mateo, ni najc colectoor;
Jacoob, xiꞌn Alfeo; Lebeo ni rniireni Tadeo;
\v 4 Simón, te bejṉ ni yuꞌ loj recananita; Judas Iscariote,
nani bateed Jesús ladzṉaa rebejṉ nani rdxeꞌch lojni.
\s Baxhaḻ Jesús rexpejṉpacni gutieꞌchreni diidx
\r (Mr. 6:7‑13; Lc. 9:1‑6)
\p
\v 5 Guitzubitioꞌp rebejṉre baxhaḻ Jesús. Balijdxnireni
räjpni:
\p ―Naꞌc chäätu nez cad yuꞌ rebejṉ ni di gumbee Dios.
Naꞌc jiuꞌtu lajdx rebeṉ samaritaṉ.
\v 6 Coḻchäxgaa lo rexpejṉ Israel nani agunijt neṉ dojḻ.
\v 7 Coḻchäj, coḻzäbdiidx lo rebejṉ, coḻyeꞌtz lojreni
xcäḻrnibee Dios abidzuṉgajxh.
\v 8 Coḻgusiajc beṉ racxhuu, coḻgusiajc tiejxh rebejṉ
ni raḻ guejch tiejxhreni, coḻguspajṉ beṉgut. Coḻgurilaagw
xprit beṉdxab lastoo rebejṉ. Ligaj cuaꞌtu yäḻrnibee,
ligajza coḻyejn dzuun.
\p
\v 9 Räjpzani:
\p ―Naꞌc chanätu oor, niclaza plaꞌt, niclaza coobr neṉ
xdobdäjltu,
\v 10 niclaza guijxh naꞌc chanätu lo nejz. Naꞌcza chanätu
tioꞌp xhajbtu, nicla guraꞌch, nicla bastoṉ saꞌcsi bejṉ
ni rujn dzuun nungäjḻ xcaꞌni xhi gauni.
\p
\v 11 Räjpzani:
\p ―Che guidzujṉtu xhitis te guedxro, xhitis te guedxbäz,
coḻquiil te beṉsaꞌc. Rolijztisni coḻjiaꞌn dxejli ni
jiunejztu guejdxga.
\v 12 Cheni jiuꞌtu neṉ yuꞌ, coḻnii xtidx Dios lo rebejṉga.
\v 13 Palga najcreni bejṉ ni numbee Dios, sujiaꞌn yäḻrbedxilajz
loj rebejṉga. Niluxh palga direni gac beṉsaꞌc, naaddireni
xcaꞌreni xtidx Dios, suguibiꞌ yäḻrbedxilajzga lojtu, coḻjiunejz
roꞌc.
\v 14 Palga direni gusaan jiuꞌtu rolijzreni, palga di
rlajzreni gucuadiajgreni xtiidxtu, dxejc coḻjiunejz rolijz
bejṉga, o coḻjiunejz guejdxga, dxejc coḻcuijb guxhuj niꞌtu
siꞌc te seen gulälazreni xtidx Dios.
\v 15 Rniliä́pac lojtu, dxej ni gun Dios xcäḻguxhtisni,
te yäḻguxhtisroru gun Dios rebejṉga, quela yälguxhtis
ni gujc rebeṉ guedx Sodoma näj Gomorra.
\s Yäḻrusacsí ni siääd
\p
\v 16 Räjpzani:
\p ―¡Coḻhuiire! Narä suxhaḻä laꞌtu siꞌc xileꞌ nez loj
reloob, niꞌcni coḻgacnasiṉduxh siꞌc najc te bäḻ, coḻyajcza
nadolajz siꞌc te palom.
\v 17 Coḻnatiro rebejṉ saꞌcsi suteedreni laꞌtu ladzṉaa
rexcuxhtisreni, siguijnzareni laꞌtu neṉ xquidooreni.
\v 18 Sinäzareni laꞌtu nez loj regubier, nez loj reṟeii
xcuent rextidxä, te gusuleꞌtu xtidxä nez lojreni näjza
nez loj rebejṉ nani di gumbee Dios.
\v 19 Cheni chanäreni laꞌtu nez loj reguxhtis, naꞌc guntu
xhigab xho guiniitu, niclaza guntu xhigab xhicha niꞌc
guiniitu, saꞌcsi lagajc Dios suniidx diidx guiniitu oṟga.
\v 20 Saꞌcsi et laꞌditu ni guinii dxejc, Sprit xten Xtadtu
Dios ni yuꞌ neṉ lastootu, laani guinii neṉ lastootu.
\p
\v 21 ’Luxh rebejṉ suteedreni lagajc bejtzreni ladzṉaa
reni juꞌtreni. Redad suteedreni lagajc xiꞌnreni, rexiꞌn
bejṉ sidxeꞌchzareni lo xcuzajnreni te juꞌt bejṉ xcuzajnreni.
\v 22 Guiraa rebejṉ guedxliuj sidxeꞌchreni lojtu xcuent
xtidxä. Nani chanuu lo xtidxä dxej lultli, niꞌc sujn
gaan yäḻnabajṉ par tejpas.
\v 23 Che guirinajlreni laꞌtu te gusacsíreni laꞌtu neṉ
te guejdx, coḻguxuṉ roꞌc, coḻchäj stee guejdx. Rniliä
lojtu, ditu gun gaan tedtu guiraa reguejdx xten rexpejṉ
Israel ansde jiääd Xiꞌn Dios ni gujc Niguii.
\p
\v 24 ’Di te bejṉ ni casieedgaj beṉroru lo xmastrni,
diza te mos gac beṉroru lo xlam̲ni.
\v 25 Te bejṉ ni casieed, rsieedruni te gacni siꞌc najc
xmastrni, sigajcza rujn mos, riuni xtidx xlam̲ni te gacni
siꞌc najc xlam̲ni. Palga rbälajreni Beelzebú nani rnibee
beṉdxab, ¿xho direni cuälajza Beelzebú rexiꞌnni, ä?
\s Chuniꞌc nanab guidxejbni
\r (Lc. 12:2‑9)
\p
\v 26 Räjpzani:
\p ―Niꞌcni naꞌc guidxejbtu rebejṉ, saꞌcsi anajntu xheti
te cos ni niäuu lojni ni di guidzujṉ dxej guixal lojni,
te fii chutis bejṉ lojni. Xhetiza te cos xhigaꞌtzdi
ni di guidzujṉ dxej siejn diajg bejṉ xcuentni.
\v 27 Diidx nani rniä lojtu guxhijṉ, coḻguiniini che
nianij lo guedxliuj. Rediidx nani rniä chigaj rodiajgtu,
coḻguiniini dip, jiaali coḻzuj, guredxaꞌ te jiejnni.
\v 28 Naꞌc guidxejbtu renani ruguꞌt bejṉ, saꞌcsi direni
gun gaan juꞌtreni xaim bejṉ. Coḻguidxejbru nani ruguꞌt
tiexh bejṉ näjza xaim bejṉ neṉ gabijl.
\p
\v 29 ’¿La di bejṉ gutoꞌ tioꞌp manbäz ni rutajt por
te centaab, ä? Luxh racbee Xtadnu ni yuꞌ xhaguibaa che
riajb tejni lo yuj.
\v 30 Näjza rexquidxejclu nagab tebgajreni.
\v 31 Niꞌcni rniä naꞌc guidxejbtu; sajcrutu lo te chinaa
manbäz ni rutajt.
\s Renani rusuleꞌ xtidx Jesucrist nez loj rebejṉ
\r (Lc. 12:8‑9)
\p
\v 32 Räjpzani:
\p ―Chutis renani rusuleꞌ xtidxä nez loj rebejṉ, narä
siniäza xcuentni nez loj xtadä ni yuꞌ xhaguibaa.
\v 33 Guiraa renani di gusuleꞌ xtidxä nez loj rebejṉ,
sigajcza narä dina guiniä xcuentni nez loj xtadä ni
yuꞌ xhaguibaa.
\s Rliaꞌ Jesús saꞌ bejṉ
\r (Lc. 12:51‑53; 14:26‑27)
\p
\v 34 Räjpzani:
\p ―Naꞌc guntu xhigab siädnää́ yäḻrbedxilajz lo rebeṉ
guedxliujre, xhet yäḻcuedxidi ni siädnää́, yäḻrdxagdijḻ
siädnää́.
\v 35 Narä siädnää́ yäḻrdxagdijḻ te biꞌn con xtadni;
te dxaꞌp con xnanni; te gulijzni con xnansueegrni.
\v 36 Niꞌcni lagajc resaꞌtu ni yuꞌ rolijztu sidxeꞌchreni
lojtu.
\p
\v 37 ’Nani sanälajzru xtadni, xnanni, luxh narä dini
chanälajz, digacdi gacni xpeṉä; nani sanälajzru xingaanni
o xindxaꞌpni, di gacdiza gacni xpeṉä.
\v 38 Nani di guu xcrujzni, nalajznu tedni trabajw, jiädnajlni
narä, di gacdi gacni xpeṉä.
\v 39 Nani guidxäl xcäḻnabajṉni lo guedxliujre, sunitni
yäḻnabajṉ xhaguibaa. Luxh nani gunijt xcäḻnabajṉni lo
guedxliujre xcuent rextidxä, sidxälni yäḻnabaṉsaꞌc xhaguibaa.
\s Gaan nani xcaꞌni
\r (Mr. 9:41)
\p
\v 40 Räjpzani:
\p ―Nani guniidx rolijzni jiaꞌntu, runiidxzani rolijzni
jiaꞌnä; luxh nani ruscuääz narä rolijzni, rolijzni ruscuääzzani
Gueb Dios nani baxhaḻ narä.
\v 41 Nani guscuääz te niguii ni rnii xtidx Dios rolijzni
saꞌcsi baxhaḻ Dios niguiiga, sicaꞌza bejṉga lagajc gaan
ni xcaꞌ niguii ni rnii xtidx Dios. Nani guscuääz te
beṉsaꞌc rolijzni saꞌcsi beṉsaꞌcni, sicaꞌzani lagajc gaan
ni xcaꞌ beṉsaꞌcga.
\v 42 Chutis nani gudeed mase te xhijgtis nis niäḻiuj
xcuentä lo rebiuxeꞌre, rniliä́pac lojtu, direni gunijt,
sicaꞌpacreni nani nungäjḻ xcaꞌreni.
\c 11
\s Renani baxhaḻ Juan Bautist loj Jesús
\r (Lc. 7:18‑35)
\p
\v 1 Che gulujx baluii Jesús rexpejṉpacni xho gunreni dzuun, dxejcti biriini roꞌc te saluiini, chasuleꞌni diidx lajdx rexpejṉpacni.
\p
\v 2 Juan yuꞌ neṉ latzguiib. Che biejn diajgni xhi cayujn Jesús, baxhaḻni tioꞌp xpejṉpacni
\v 3 te huinabdiidxreni:
\p ―¿La luj ni najc Crist ni jiääd, ä?, o ¿la silääznu chu stee bejṉ?
\p
\v 4 Dxejcti badzuꞌ Jesús diidxre räjpni:
\p ―Coḻchäj, coḻyeꞌtz loj Juan recos nani riejn diajgtu, näjza recos nani ruhuiitu.
\v 5 Reni di fii, ruhuiireni; reni di sa, arsiajreni, reni raḻ tiejxhni, abiajc tiejxhreni; reni di jien diajg, ariejn diajgreni; rebeṉgut, ahuäjzreni, gubaṉsacreni. Dxejcti loj rebejṉ proob nani cabäjz xcäḻracnäj Dios cagusuleꞌreni xtidx Dios ni rusḻaa bejṉ neṉ dojḻ.
\v 6 Chicbaa renani di jieed narä.
\p
\v 7 Cheni sii rebejṉga gusloj Jesús canii loj rebejṉ xcuent Juan:
\p ―¿Chuniꞌc huihuiitu nez loj reyubijdz? ¿La te biquii ni rusniib bej, ä?
\v 8 ¿Xhiniꞌc huihuiitu? ¿Te bejṉ ni sucheduxh, ä? Ni najntu rebejṉ nani sucheduxh rbäjzreni rolijz reṟeii.
\v 9 Laꞌtu ¿xhicuent huijtu roꞌc? ¿Te fiitu te niguii ni rnii xtidx Dios, ä? Oꞌn. Rniliä lojtu, luxh dini gac bejṉtis ni rnii xtidx Dios; beṉroruni.
\v 10 Laa Juan nani rusäꞌt ni bacuaa lo reguijtz cadro caj scree:
\q Narä suxhaḻä te niguii nani guinii xtidxä nez lojlu;
\q laani susucheeni nezyuj nezlojlu.
\m
\v 11 Guliipac rniä, loj guiraa rexingaan xten gunaa, nicla tejni gajd guiricaj ni najc te beṉsacduxh loj Dios siꞌc ni najc Juan Bautist. Niluxh bejṉ nani najc beṉ huinru lo xcäḻrnibee Dios xhaguibaa, bejṉga maazru sajcni loj Juan.
\p
\v 12 ’Cheni gucli dxej ni gusloj rusuleꞌ Juan Bautist diidx ṉajli, yuꞌduxh reni rlajzpac jiuꞌreni lo xcäḻrnibee Dios ni yuꞌ xhaguibaa con yäḻrdxeꞌch, sas reni nadxechaꞌ rlajzreni cuäxuuni xcäḻnibee Dios.
\v 13 Guiraa reniguii ni gunni xtidx Dios näjza xleii Moisés, gunixgaareni recos ni churu gac, galooli hasta che biäädli Juan Bautist.
\v 14 Palga rlajztu chalilajztu, lagajc Juan najc Elías, niguii xten Dios nani biaꞌn diidx jiääd.
\v 15 Nani sobdiajg diidx, gucuadiajgni.
\p
\v 16 ’¿Xhicojn guntebloä rebejṉ nani treꞌ ṉaj, ä? Najcreni siꞌc najc rebiuux nani rguijt nez lo guii cadro rdoꞌ, rbejdxreni lo saꞌreni,
\v 17 rniireni: “Bieḻnu bizej te guyaꞌtu luxh ditu nuyaꞌ. Dxejcti bieḻnu redij ni nabaduxh luxh dizatu nioon.”
\v 18 Saꞌcsi che biääd Juan dini niajw dizani niäꞌ, luxh räjp rebejṉ najcni te xpejṉ beṉdxab.
\v 19 Dxejcti biäḻä narä, Xiꞌn Dios ni gujc Niguii, rauä, räꞌä dxejcti räjp rebejṉ: “Niguiire rauxhaꞌt, rätejzani bin, najcni xamigw rebeṉdojḻ näjza reniguii ni ruquijx xcuent reyuj ni rajx lo gubier.” Luxh loj rebejṉ ni najc xpejṉ Dios yuduxh xcäḻnajn Dios, niꞌcni baxhaḻni guiroꞌp rebejṉre.
\s Reguejdx guyalajz
\r (Lc. 10:13‑15)
\p
\v 20 Dxejcti gusloj Jesús gudiḻnäjni rebeṉguejdx cadro benduxhni remilaagwr, saꞌcsi naaddireni gusiechlajzreni xtojḻreni, sanuutis nabajṉreni neṉ dojḻ. Dxejcti räjpni:
\p
\v 21 ―¡Gunatiru guedx Corazín! ¡Gunatiro guedx Betsaida! Paru neṉ guedx Tiro näjza guedx Sidón niajc remilaagwr nani gujc guedx lajdxtu, cadxejli nusiejch lajzreni xtojḻreni, cadxejli niajcwreni neṉ godx, nidääb cobdäj yejcreni.
\v 22 Luxh rniä lojtu: che guidzujṉ dxej ni gun Dios xcäḻguxhtisni, sidejdrutu castiigw loj rebejṉ ni guläjz guedx Tiro näjza guedx Sidón.
\v 23 Luj guedx Capernaum di gunlu xhigab chäslu xhaguibaa; jiäjt neṉ baa jiajblu, saꞌcsi paru neṉ guedx Sodoma niajc saꞌ remilaagwr nani gujc guedxlajdxlu, pet ṉajli tresijc guejdxga.
\v 24 Luxh rniä lojtu, dxej ni gun Dios xcäḻguxhtisni, trabajwduxhru tedtu loj rebejṉ Sodoma.
\s Coḻtaa loä, te gusilajztu
\r (Lc. 10:21‑22)
\p
\v 25 Laa dxejcni räjp Jesús:
\p ―Rliäꞌpä xpalaꞌnlu Xtadä, Dad xten xhaguibaa näjza guedxliuj, saꞌcsi bacuaꞌtzlu recosre lo rebeṉnajn, lo rebejṉ ni racbee, te baluiiluni loj rebeṉnadolajz ni najc siꞌc biuxbäz.
\v 26 Oꞌn. Guliini, Xtadä, saꞌcsi rujnlu xhigab siꞌc najc hueen gacni.
\p
\v 27 ’Guiraa recosre abaniidx Xtadä loä, rutru numbeedi xingaanni; xtadtisni rumbeeni. Rutruza numbeedi xtadni, xtebtis xingaanni, näjza loj renani gudeed xingaanni gumbee xtadni.
\v 28 Coḻtaa loä guiraatu nani abadxajg, nani rsinaꞌ, narä sunidxä yäḻrusilajz lojtu.
\v 29 Coḻguisieed guntu dzuun siꞌcni ruluiätu. Coḻhuii xho runä, xho nacä nadolajz, dizana gacä beṉnayedxlajz neṉ lastoä, niꞌcni sidxäl xaimtu yäḻrusilajz.
\v 30 Saꞌcsi guyasi najc xtzunä ni ruluiätu, dizani gac naganduxh.
\c 12
\s Rutieꞌ rexpejṉ Jesús triuu dxej ni rusilajzreni
\r (Mr. 2:23‑28; Lc. 6:1‑5)
\p
\v 1 Che sasaj Jesús nez loj reyuj cadro nagaꞌ triuu,
luxh dxejga najc dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, calaan
rexpejṉpacni, guslojreni calädxaꞌreni doj lo triuu te
cayajwrenini.
\v 2 Che bahuii rebeṉ guidoo ni laa farisee, räjpreni
loj Jesús:
\p ―Ahuii xho rujn rexpejṉpaclu dzuun nani di nungäjḻ
gunreni dxej nani rusilajz bejṉ.
\p
\v 3 Luxh laani räjpni lojreni:
\p ―¿La gajdtu goḻ xhi caj loj reguijtz xcuent ni bejn
toDavid che gulannäjni rexpejṉni, ä?
\v 4 Biuꞌreni xquidoo Dios, gudajwreni yätxtiil nani
di nungäjḻ gauni, nicla laani, niclaza rebejṉ nani sanäni,
saꞌcsi yätxtiilga rebixhojztis rajwni.
\v 5 O ¿la gajdtu goḻ lo reguijtz xten leii cadro caj
xcuent rebixhojz, ä? Laareni riuꞌreni neṉ reguidoo dxej
ni rusilajz bejṉ, rujnreni xtzuunreni niluxh xhet dojḻdi
rujnreni.
\v 6 Narä rniä lojtu, ree sugaꞌ tej nani sajcru loj guidooga.
\v 7 Paru niacbeetu xhi säloj dee: “Yäḻrulaslajz rlazä,
xhet yäḻrejtdi guidxaa”, ditu nucuaquij redee ni xhet
bejndi.
\v 8 Saꞌcsi narä Xiꞌn Dios ni gujc Niguii rnibeä dxej
ni rusilajz rebejṉ.
\s Niguii ni rxuꞌn ṉaani
\r (Mr. 3:1‑6; Lc. 6:6‑11)
\p
\v 9 Che birii Jesús roꞌc, biuꞌni te xquidobäzreni.
\v 10 Roꞌc sugaꞌ te bejṉ ni gubijdz te ṉaani. Luxh saꞌcsi
caguiilreni xho gucuaquijreni Jesús, gusloj canabdiidxreni
lojni, räjpreni:
\p ―¿La rusaan leii gusiajcni beṉracxhuu dxej ni rusilajz
bejṉ, ä?
\p
\v 11 Badzuꞌ Jesús diidxre lojreni, räjpni:
\p ―Chutejtu ni rajp te xiil niluxh palga guitejbni neṉ
bisie che gaḻ dxej ni rusilajz bejṉ, ¿xhixh dini cuää
xiilga neṉ bisie, ä?
\v 12 Sacduxhru te bejṉ loj te xiil, niꞌcni susaan leii
gun bejṉ dzunsaꞌc dxej nani rusilajz bejṉ.
\p
\v 13 Dxejcti räjpni loj dadeꞌga:
\p ―Baslii ṉaalu.
\p Che basliinini, dxejc biajc ṉaani, gujcni tebloj siꞌc
najc stelaad ṉaani.
\v 14 Dxejcti birii rebeṉ guidoo ni laa farisee, bachagsaꞌzareni
te biaꞌnreni diidx juꞌtreni Jesús.
\s Diidx ni guniireni xcuent Jesús
\p
\v 15 Che gucbee Jesús xhi xhigab cayujnreni, biriini
roꞌc. Xhidajl bejṉ sanajlni, dxejc basiajc Jesús guiraa
rebeṉracxhuu.
\v 16 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Naꞌcpac gäbreni chu najcni.
\p
\v 17 Siꞌc gujc te gusojb diidx ni gunii Isaías ni gunii
xtidx Dios che räjpni:
\q
\v 18 Deeni najc xmosä nani aguleä, laani sanälazä, laani
rbanälazä, sudedä sprit xtenä lojni te gusuleꞌni yäḻguxhtis
xtenä lo guedxliuj.
\q
\v 19 Dini tiḻnäj bejṉ, dizani cuedxaꞌ;
\q rudza jiejndi diajgni xseꞌni lad nezyuj.
\q
\v 20 Dini quiꞌch nicla te nijt ni cabiejc,
\q dizani gusuii te duxiil ni cayujn guxh,
\q dxejli che gunni gaan guinibeeni yäḻguxhtis.
\q
\v 21 Lajtisni sustioob lastoo rebeṉ ni digac xpejṉ Israel.
\s Rucuaquijreni Jesús rajpni yäḻrnibee xten beṉdxab
\r (Mr. 3:19‑30; Lc. 11:14‑23; 12:10)
\p
\v 22 Dxejcti biädnäreni loj Jesús te bejṉ ni di fii,
dizani guinii, yuꞌ te beṉdxab lastooni. Dxejcti basiajc
Jesúsni, te gujc guniini, te gujcza bahuiini.
\v 23 Guiraa rebejṉ bidxelojreni, räjpreni:
\p ―¿Xhaa laa Xiꞌn toDavidni, ä?
\p
\v 24 Che biejn diajg rebeṉ guidoo ni laa farisee rediidxga,
räjpreni:
\p ―Bejṉre rbää rebeṉdxab con yäḻrnibee xten Beelzebú
ni rnibee loj rebeṉdxab.
\p
\v 25 Che gucbee Jesús xhi xhigab cayujnreni, dxejc räjpni:
\p ―Guiraa yäḻrnibee nani rliaꞌ saꞌni sinitloj; te guedxro
sigajc te famil nani rliaꞌ saꞌreni, nani ridiḻnäj saꞌreni,
sinitlojreni.
\v 26 Sigajcza palga beṉdxab rbää sabeṉdxabni, siliaꞌ
saꞌreni, dxejc ¿xho gac chanuu xcäḻrnibeereni?
\v 27 Palga narä rbää́ rebeṉdxab con yäḻrnibee xten Beelzebú,
¿chu xcäḻrnibee rajc rbää rexpejṉtu beṉdxab, ä? Niꞌcni
lagajc laareni suluiireni xhet laadi rujntu xhigab.
\v 28 Palga narä rbää́ rebeṉdxab con Xprit xten Dios,
guliipacni abidzujṉ xcäḻrnibee Dios lojtu.
\p
\v 29 ’Bahuilaare. ¿Xho gac jiuꞌ te bejṉ cuan rolijz
te beṉdaan, xho gac cuanni xhixten bejṉga, palga dini
gulibxgaani beṉdaanga? Che abiliib bejṉga, sajc cuanni
rexhixten bejṉga.
\p
\v 30 ’Nani xhet yuꞌdi xladä, rdxeꞌchni loä. Nani di
jiädnajl narä, rutieꞌchni reni siädnajl narä.
\p
\v 31 ’Niꞌcni rniä guiraꞌti dojḻ, guiraꞌti yäḻrusguee
xte bejṉ sajc gusiäjḻ lajzni xtebtis yäḻrniyaj Sprit
Dxan xten Dios di Dios gusiäjḻ lajzni.
\v 32 Chutis ni guinii xhi te diidx yäḻrniyaj Xiꞌn Dios
ni gujc Niguii sajc gusiäjḻ lajzni, luxh chutis ni guiniyaj
Sprit Dxan xten Dios, di Dios gusiäjḻ lajzni, nicla lo
guedxliujre, niclaza xhaguibaa.
\s Sajc gumbeetu bejṉ xcuent diidx ni rniireni
\r (Lc. 6:43‑45)
\p
\v 33 ’Palga nasaꞌc te yajg sicaj ninexhsaꞌc lojni, per
che di yajg gac yagsaꞌc, xho xcaj ninexhsaꞌc lojni. Niꞌcni
huenliisi siembeetu te yajg che fiitu xho najc ninejxh
ni rcaj lojni.
\v 34 Saꞌ laꞌtu beṉguijdx ni najc siꞌc te bäḻ niälasduxh,
¿xho gac guiniitu te didxsaꞌc?, ni roꞌ bejṉ rniitis rexhigab
ni yuꞌ neṉ lastoo bejṉ.
\v 35 Te beṉsaꞌc rniini didxsaꞌc, saꞌcsi ganax xhigabsaꞌc
yuꞌ neṉ lastooni, te beṉguijdx rniitisni cosguijdx saꞌcsi
ganax xhigabguijdx yuꞌ neṉ lastooni.
\v 36 Narä rniäza, guiraa redidxguijdx nani rnii bejṉ
sudeedreni cuent lo Dios cheni gunni yäḻguxhtis,
\v 37 saꞌcsi lagajc rextiidxlu sujn guinii Dios najclu
beṉsaꞌc, lagajc rextiidxlu sujn gunijtlu lo Dios.
\s Rebeṉguijdx rniab te milagwr siꞌc te seen
\r (Mr. 8:12; Lc. 11:29‑32)
\p
\v 38 Dxejcti rebejṉ ni ruluii xleii toMoisés näjza
rebeṉ guidoo ni laa farisee, räjpreni loj Jesús:
\p ―Mastr, nuurnu rlajznu guihuiinu te seen; bejn te milagwr
te fiinuni.
\p
\v 39 Badzuꞌ Jesús diidxre, räjpni:
\p ―Rebeṉguijdx ni rusguee rniab te seen, niluxh xhetru
seendi fiireni xseentis Jonás, dadeꞌ ni gunii xtidx Dios.
\v 40 Saꞌcsi lagajc siꞌcni guyuꞌ Jonás xqueꞌ te bälro
choṉ dxej, choṉ yääl, siꞌcza chu Xiꞌn Dios ni gujc Niguii
neṉ lastoo guedxliuj choṉ dxej, choṉza yääl.
\v 41 Cheni gac yäḻguxhtis xten Dios pet sistie rebejṉ
ni siääd Nínive te fiireni gac yäḻguxhtis rebejṉ ni
treꞌ lo guedxliuj ṉaj, niluxh säjb rebejṉ Nínive abanijt
rebejṉre saꞌcsi rebeṉ Nínive basiejch lajzreni, bia xtojḻreni
che basuleꞌ Jonás xtidx Dios lojreni. Luxh nani yuꞌ
lojtu ṉaj, sacduxhruni loj Jonás.
\v 42 Näjza reiṉ xten rebeṉ sur sistieni te fiini gac
yäḻguxhtis rebejṉ ni treꞌ lo guedxliujre ṉaj, niluxh
näjzani säjbni abanijtreni. Saꞌcsi laani zitduxh biriini
te biädcuadiajgni reyäḻnajn xten Salomón, luxh nani yuꞌ
lojtu ṉaj nanduxhruni loj Salomón.
\s Te spritdxuudx ni rbisac
\r (Lc. 11:24‑26)
\p
\v 43 Räjpzani:
\p ―Cheni ṟii te spritdxab neṉ lastoo te bejṉ, ricanzajni
nez lo reyubijdz, ritiilni cadro gusilajzni, per cad rdxäldini.
\v 44 Dxejcti rujnni xhigab, naani, guibisacä cadro biriä.
Cheni rbisacni roꞌc, rdzujṉni siꞌc rdzujṉ te bejṉ neṉ
te yuꞌ ni naya neṉni, naliobsaꞌcni, sucheeni, luxh rut
rbäjzdi roꞌc.
\v 45 Dxejcti rijni, rixiini sgajdz sprit nani najc nadxuudxru
lojni te jiädläznäjrenini neṉ lastoo bejṉga. Dxejcti
rxhiṉduxhru bejṉga lojni gujcni galoo. Sigajcza gac
rebejṉ ni treꞌ lo guedxliujre ṉaj.
\s Xnan Jesús con rebejtzni
\r (Mr. 3:31‑35; Lc. 8:19‑21)
\p
\v 46 Laḻ ni caninäjni rebejṉ, bidzujṉ xnanni con rebejtzni,
sugaꞌreni roläꞌ rlajzreni guiniireni lojni.
\v 47 Dxejcti biääd tej ni räjp loj Jesús:
\p ―Xnanlu näjza rebejtzlu sugaꞌ roläꞌ rlajzreni guininäjreni
luj.
\p
\v 48 Laani badzuꞌni diidx lo bejṉga räjpni:
\p ―¿Chuniꞌc najc xnanä? ¿Chuniꞌc najc rebetzä?
\p
\v 49 Dxejcti basgaani ṉaani nez loj rexpejṉpacni, räjpni:
\p ―¡Redee najc xnanä redeeza najc rebetzä!
\v 50 Chutis nani rujn siꞌcni rnibee Xtadä ni yuꞌ xhaguibaa
niꞌc najc betzä, niꞌc najc bisianä, niꞌcza najc xnanä.
\c 13
\s Xcuent bejṉ nani rbeꞌc binij
\r (Mr. 4:1‑9; Lc. 8:4‑8)
\p
\v 1 Lagajc dxejga birii Jesús royuꞌga, huicueni nez
roꞌ nisdoo.
\v 2 Xhidalduxh bejṉ bireꞌ cadro sugaꞌni, sas biuꞌni
neṉ te barcw, roꞌc gurejni. Dxejcti rebejṉ gurej nez
lo plaii.
\v 3 Dxejc gusloj caguluii Jesús con recuent, räjpni:
\p ―Coḻcuadiajg. Birii te dadeꞌ ni rbeꞌc binij te cueꞌcni
binij.
\v 4 Laḻ ni cabeꞌcni binij yuꞌ binij ni bitejb gajxh
nez roꞌ nesiuj, biääd remaneꞌ ni rutajt, sas gudajwreni
binijga.
\v 5 Yuꞌ binij ni bitejb nez neṉ reguij cadro guxii
yuꞌ yuj. Gulengajc binijga saꞌcsi direni nibej jiät
neṉ yuj.
\v 6 Che birii gubijdx, bigoḻreni saꞌcsi xhetiza xlobaani,
dxejc gubijdzni.
\v 7 Yuꞌza binij ni bitejb neṉ reguejch. Che guroob
reguejchga, dini nusaan niroob regäjleꞌ, gubijdztireni.
\v 8 Guyuꞌ binij ni gurej lo reyusaꞌc, roꞌc gucduxhni.
Yuꞌ binij cuaj te gayuu, yuꞌza binij cuaj gayojṉni, yuꞌza
ni cuaj gaḻbitzuuni loj cade tej binij ni gurej.
\v 9 Nani rsobdiajg diidx gucuadiajgni diidxre.
\s Xhi pajr najc recuent xten Jesús
\r (Mr. 4:10‑12; Lc. 8:9‑10)
\p
\v 10 Dxejcti gubig rexpejṉpacni, gunabdiidx lojni, räjpreni:
\p ―¿Xhicuent rusuleꞌlu diidx loj rebejṉ con recuent?
\p
\v 11 Dxejcti badzuꞌ Jesús diidx rajpni lojreni:
\p ―Sacnäj Dios laꞌtu te gacbeetu recos xhigaꞌtz xten
xcäḻrnibee Dios xhaguibaa, luxh laareni digacdi gacbeerenini.
\v 12 Chutis ni arajp yäḻracbee, sicaꞌruni te gapruni
yäḻracbee. Sas nani guxii rajp yäḻracbee, guiraa yäḻracbee
ni rajpni sibicaj.
\v 13 Niꞌcni rniä lojreni con recuent saꞌcsi mase cadxelojreni,
direni fii, mase cacuadiajgreni di diajgreni jiejn, xhet
racbeedireni.
\v 14 Laareni najcreni siꞌc te soob diidx ni gunii Isaías,
dadeꞌ ni gunii xtidx Dios, che räjpni:
\q Siejn diajgpactu, niluxh xhetliidi gacbeetu,
\q sidxelojpactu, niluxh ditu fii.
\q
\v 15 Saꞌcsi guyalajz rebejṉre, lastooreni najc siꞌc te
guij,
\q di diajgreni jiejn,
\q luxh niäuza balojreni, didi fisaꞌcreni con balojreni,
\q didi jiejnza diajgreni, didi gacbeeza lastooreni,
\q didi gusiejch lajzreni guibiꞌreni loä te gusiacä lastooreni.
\p
\v 16 ’Laꞌtu coḻguibalaznäj balojtu saꞌcsi rhuisaꞌctu,
riensaꞌcza diajgtu.
\v 17 Rniliä́pac, xhidajl redadeꞌ ni gunii xtidx Dios,
näjza xhidajl beṉsaꞌc rlazduxh nuhuii saꞌ recos ni cahuiitu,
luxh direni nuhuiini, rlajzreni niejn diajgreni saꞌ rediidx
nani cayejn diajgtu, luxh di diajgreni niejnni.
\s Rusuleꞌ Jesús xcuent bejṉ ni rbeꞌc binij
\r (Mr. 4:13‑20; Lc. 8:11‑15)
\p
\v 18 ’Coḻcuadiajg xhi säloj xcuent bejṉ nani rbeꞌc
binij.
\v 19 Rebejṉ nani rucuadiajg diidx xten xcäḻrnibee Dios,
niluxh direni gacbeeni, najcreni siꞌc najc binij nani
bitejb nez roꞌ nesyuj; riääd beṉdxab rudzucajni rediidx
nani biuꞌ neṉ lastooni.
\v 20 Rebinij nani bitejb nez neṉ reguij, najc siꞌc rebejṉ
nani rucuadiajg diidx, gustli rcaꞌreni diidxga,
\v 21 luxh guxii yuꞌ xlobaani, direni sutijp. Che rdejdreni
trabajw, che rdxeꞌch bejṉ lojreni, saꞌcsi rucuadiajgreni
xtidx Dios, rusiejch lajzreni, rbälazni diidxga.
\v 22 Rebinij nani gurej neṉ reyaguejch säloj rebejṉ
nani rucuadiajg rextidx Dios rujnrureni te gunreni dzuun
te gaꞌpreni yäḻnasaꞌc ni yuꞌ lo guedxliujre. Dxejcti
rexcäḻnasaꞌc xten guedxliujre rusgueereni. Guiraa recosre
rutau lo xtidx Dios neṉ lastoo rebejṉre, dini gusaan
gac te cosechsaꞌc neṉ lastoo rebejṉre.
\v 23 Dxejc rebinij nani rtejb lo reyusaꞌc, niꞌc najc
siꞌc rebejṉ nani rucuadiajg xtidx Dios, nani racbee diidxga,
nani rutieꞌru saꞌreni te racxhidajlreni. Yuꞌ bejṉ ni
najc siꞌc binij ni gujc te gayuu; yuꞌ bejṉ ni najc siꞌc
binij ni gujc gayojṉ; yuꞌza bejṉ ni najc siꞌc binij
ni gujc gaḻbitzuu.
\s Xcuent triuu cadro guyuꞌ cuanguejch
\p
\v 24 Dxejc bij Jesús stee cuent, räjpni:
\p ―Xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najc siꞌc te bejṉ nani
guleꞌc ganax triusaꞌc lo xyujni.
\v 25 Laḻ nagaguejs bejṉga, biääd te bejṉ nani rdxeꞌch
lajz loj xpaxhuaan binijga, biädleꞌcni bedz cuanguejch
lo xtriuu bejṉga, dxejcti sääni.
\v 26 Cheni gulejn triuuga, birii doj lojni, dxejc biricaj
näjza cuanguejch roꞌc.
\v 27 Dxejcti räjp remos lo xḻam̲reni; “Dad, ¿la et ganax
triusaꞌc di guleꞌclu, ä? ¿Caxh bazaj cuanguejchre?”
\v 28 Räjp xlam̲reni: “Te bejṉ ni rdxechlajz loä biädleꞌcchani.”
Dxejcti gunabdiidx rexmosni räjpreni: “¿La rlajz guejblu
cholädxaꞌnu recuanguejchga, ä?”
\v 29 Dxejc räjp xlam̲reni: “Naꞌc, saꞌcsi che guiliäädxtu
cuanguejchga, nägajcza triuu guiliäädxtu.
\v 30 Coḻsaan tioobreni tebloj. Che guireꞌ coseꞌch, dxejc
guinibeä remos gutiexgaareni cuanguejch, guliibrenini
gacni ters, dxejcti checni. Dxejcti sajc gutieꞌreni triuu
chucheeni neṉ yuꞌ.”
\s Xcuent bedz muxhtas
\r (Mr. 4:30‑32; Lc. 13:18‑19)
\p
\v 31 Bijza Jesús stee cuent räjpni:
\p ―Xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najcni siꞌc te bedz muxhtas
nani cueꞌc te bejṉ lo xyujni.
\v 32 Gulii bejdzga najc bäzeꞌru loj guiraa rebejdz,
per che roob yajgga, rajcni guroobru loj guiralii recuaan,
rajcni te yagro, luxh riääd remaneꞌ ni rutajt riädyujn
xpitiääzreni lo xajcw yajgga.
\s Xcuent levaduur
\r (Lc. 13:20‑21)
\p
\v 33 Bijzani stee cuentre, räjpni:
\p ―Xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najc siꞌc levaduur nani
ruguꞌch te gunaa lo choṉ mediid ariṉ, dxejc niꞌc rusaguijni
guideb cojbga.
\s Xhicuent baluii Jesús ganaxtis con cuent
\r (Mr. 4:33‑34)
\p
\v 34 Baluii Jesús guiraa rebejṉ ganaxtis con recuent,
xhetiru stee mood nuluiini, ganaxtis con cuent guniini
lojreni.
\v 35 Siꞌc bejnni te guzojb xtidx dadeꞌ ni gunii xtidx
Dios che bacuaani lo reguijtz, räjpni:
\q Suiyä diidx con recuent,
\q suiyä diidx xcuent recos ni nagaꞌtz che bencheeli Dios
guedxliuj.
\s Rusuleꞌ Jesús xcuent cuanguejch neṉ triuu
\p
\v 36 Dxejcti basadiidx Jesús rebejṉ, biuꞌtini neṉ yuꞌ
cadro bireꞌ rexpejṉpacni lojni, räjpreni lojni:
\p ―Basuleꞌ loonu xcuent cuanguejch ni guyuꞌ loniaa.
\p
\v 37 Räjp Jesús lojreni:
\p ―Bejṉ nani rbeꞌc retriusaꞌc, najc Xiꞌn Dios ni gujc
Niguii;
\v 38 loniaaga najc guedxliuj; retriusaꞌc najc rebejṉ
nani najc xpejṉ Dios, nani rucuadiajg xtiidxni; recuanguejchga
najc rebejṉ ni najc xpejṉ beṉdxab.
\v 39 Bejṉ nani rdxeꞌch lajz najc lagajc beṉdxab. Coseꞌch
säloj che nitloj guedxliuj; reni gutieꞌ coseꞌch najc
rexangl Dios.
\v 40 Sigacni guireꞌ recuanguejch te chääni lo guiboo
te checni, sigajcza gac che gac fis guedxliuj.
\v 41 Xiꞌn Dios ni gujc Niguii suxhaḻ rexanglni te jiädgutieꞌreni,
te jiädlääreni lo xcäḻrnibeeni guiraa renani rujn riajb
bejṉ neṉ dojḻ, näjza reni rujn cosguijdx.
\v 42 Susäḻreni rebejṉga neṉ te oṟ cadro cayecduxh.
Roꞌc sonduxhreni, sauyaꞌreni läijyreni.
\v 43 Dxejcti rebeṉsaꞌc sidimbichaꞌreni siꞌc gubijdx
lo xcäḻrnibee Xtadreni. Palga sobdiajgtu, coḻgucuadiagsaꞌc.
\s Te cossacduxh ni nagaꞌtz
\p
\v 44 Räjpzani:
\p ―Siꞌcza xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najc siꞌc te cossacduxh
ni nagaꞌtz lo te yuj loniaa. Bidxäl te dadeꞌni, luxh
bacuatzsacnini. Dxejcti rbalajzni, huijni, huitoꞌni guiraa
xhixtenni te rajpni meel siini yujga.
\s Perl nani sacduxh
\p
\v 45 Räjpzani:
\p ―Xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najcza siꞌc najc te dad
rapduxh nani caguiil perlsaꞌc te siini.
\v 46 Che bidxälni te perlsaꞌc, tejni sacduxh, batoꞌni
guiraa xhixtenni te gusiini perlga.
\s Guijxh ni rniaaz bäjl
\p
\v 47 Räjpzani:
\p ―Xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najcza siꞌc te guijxh ni
rusäḻ bejṉ lo nis te rniaazreni guiraloj cuaa bäjl.
\v 48 Cheni agudxajni, rbäärenini nez roꞌ nisdoo, te roꞌc
rbereni loj rebäjl. Rebäjl ni najc hueen rucheeni neṉ
te dxijm̲; nani di gac hueen rusäḻrenini te laad.
\v 49 Siꞌcza gac che gac fis guedxliuj; sirii rexangl
Dios te sudzucajreni rebeṉguijdx lo rebeṉsaꞌc.
\v 50 Dxejcti susäḻreni rebeṉguijdx neṉ te oṟ cadro
cayecduxh; roꞌc sonduxhreni, sauyaꞌreni läjyreni.
\s Te beṉ rajp
\p
\v 51 Dxejcti gunabdiidx Jesús lojreni, räjpni:
\p ―¿La racbeetu guiraa ni caniä lojtu, ä?
\p Dxejcti räjpreni:
\p ―Oꞌ, racbeenuni Dad.
\p
\v 52 Dxejcti räjpni lojreni:
\p ―Cheni rsieed te bejṉ nani najn leii xcuent yäḻrnibee
xten Dios xhaguibaa, najcni siꞌc te lam̲ nani rajc rbää
lo rexcäḻnasaꞌcni recos ni nacoob, näjza recos biejw.
\s Jesús lo guedx Nazareꞌt
\r (Mr. 6:1‑6; Lc. 4:16‑30)
\p
\v 53 Che gulujx basuleꞌni recuentre, biriini roꞌc, sääni.
\v 54 Huijni lagajc lajdxni. Roꞌc gusloj caguluiini
neṉ xquidobäzreni roꞌc. Dxejcti rdxeloduxh rebeṉ roꞌc,
räjpreni:
\p ―¿Caro bisieedni reyäḻnajnre? ¿Xho rajc rujnni remilagwr?
\v 55 ¿La et laadi dee ni najc xiꞌn carpinteer, ä? ¿La
et Mariidi najc xnanni? Dee ni najc bejtz Jacoob, José,
Simón con Judas.
\v 56 Luxh rebisiajnni rbäjzreni lo guejdxre. ¿Cacharo
bisieedni guiraa nani caguluiini?
\p
\v 57 Dxejcti cayujnreni xhigab chugan la guliini, dxejc
räjp Jesús lojreni:
\p ―Guiraa rebejṉ rinälajz te niguii nani rnii xtidx
Dios, biädla rebeṉ lajdxpacni direni jiu xtiidxni.
\p
\v 58 Niꞌc dini niujn xhidal milagwr roꞌc saꞌcsi direni
chalilajz xtiidxni.
\c 14
\s Che gujt Juan Bautist
\r (Mr. 6:14‑29; Lc. 9:7‑9)
\p
\v 1 Lagajc neṉ redxejga Herodes, ni laaza tetrarca, biejn diajgni diidx xcuent ni cayujn Jesús.
\v 2 Dxejc räjpni lo rexmosni:
\p ―Dee najc Juan Bautist. Pet agubaṉsacni lo rebeṉgut, niꞌcni rajpni yäḻrnibee te rujnni remilagwr.
\p
\v 3 Siꞌc gunii Herodes saꞌcsi laani basäuuni Juan neṉ latzguiib. Niluxh gunibeeni biliibni con cadeṉ neṉ latzguiib xcuent Herodías, ni gujc chääl bejtzni Felipe.
\v 4 Bidxeꞌchni saꞌcsi räjp Juan lo Herodes:
\p ―Et laadi rujnlu rbäznäjlu chääl bejtzlu.
\p
\v 5 Rlajz Herodes nuguꞌtni Juan, luxh rdxejbni rebeṉguejdx, saꞌcsi guiraareni rniireni Juan najc te niguii ni rnii xtidx Dios.
\v 6 Dxejc che gojl laj Herodes gujc lanij, birii xindxaꞌp Herodías te bayaꞌni nez loj regolnejdx. Luxh saꞌcsi bidxaglazduxh Herodes bayaꞌni,
\v 7 räjpni loj gunaaga:
\p ―Gunab xhitis ni rlajzlu, saꞌcsi gudix lazä gunidxä ni guiniabtislu.
\p
\v 8 Dxejcti gunaaga, abalijdx xnannini, räjpni lo Herodes:
\p ―Loj te platóṉ baniidx bitiuyejc Juan Bautist.
\p
\v 9 Diidxga benhuin lastoo ṟeii Herodes, per saꞌcsi abiaꞌn diidx, niluxh abiejn diajg rebejṉ, gunibeeni gudeedreni nani guiniab gunaaga.
\v 10 Dxejcti gunibeeni biruꞌ yejc Juan Bautist neṉ latzguiib.
\v 11 Sas biädnäreni yejcni lo te platóṉ, badeedrenini loj gunaaga. Dxejcti gunaaga badeednini lo xnanni.
\p
\v 12 Dxejcti bidzujṉ rexpejṉ Juan sanäreni togoolga te huicuaꞌtzrenini. Dxejcru huisaꞌnreni diidx loj Jesús.
\s Bayaan Jesús gaii miḻ bejṉ
\r (Mr. 6:30‑44; Lc. 9:10‑17; Jn. 6:1‑14)
\p
\v 13 Che biejn diajg Jesús xhi guzajc Juan, xtebni huäꞌpni neṉ te barcw huijni stee laad nez lo reyubijdz. Che gucbee rebejṉ caro sääni, huinajlreni Jesús lo yuj. Guiraa neṉ reguejdxga biriireni.
\v 14 Che birii Jesús neṉ barcw, bahuiini loj xhidalduxh bejṉ, dxejc balazlajznireni, basiajcni rebejṉ nani racxhuu.
\v 15 Cheni acayuꞌ guxhijṉ, gubig rexpejṉpacni lojni räjpreni:
\p ―Rut rbäjzdi nez lo reyubijdzre, niluxh agudxej ṉaj. Basadiidx rebejṉ te jiireni nez rerench te chasiireni xhi gaureni.
\p
\v 16 Räjp Jesús:
\p ―Xhicuent jiireni. Laꞌtu coḻgudeed xhi gaureni.
\p
\v 17 Dxejcti räjpreni:
\p ―Xhetru rajpdinu ree. Gaiitis yätxtiil näjza tioꞌp bäjl rajpnu.
\p
\v 18 Laani räjpni:
\p ―Coḻtanäni ree.
\p
\v 19 Dxejcti gunibeeni gurej rebejṉ lo guixaꞌ. Dxejcti cuaꞌni guigaii yätxtiil näjza guiroꞌp bäjl, guläsni lojni xhaguibaa, badeedni xquixhtios lo Dios, dxejcti gulaꞌni reyätxtiil. Badeednini loj rexpejṉpacni. Dxejcti rexpejṉpacni gudisrenini loj rebeṉ xhidajl.
\v 20 Guiraareni gudajw, gudxaj xqueꞌreni. Dxejcti batieꞌreni yätxtilbiujy nani biaꞌn. Siꞌcti tzubitioꞌp dxijm̲ gudxajni.
\v 21 Renani gudajw najcreni siꞌcti gaii miḻ niguii, xhet näjdi regunaa niclaza rebiuux bigab.
\s Gusaj Jesús lo nisdoo
\r (Mr. 6:45‑52; Jn. 6:16‑21)
\p
\v 22 Sas gunibee Jesús biuꞌ rexpejṉpacni neṉ barcw te ganidreni tedreni stee lad nis laḻni casadiidxni rebejṉ.
\v 23 Che gulujx basadiidxni rebejṉ, huäꞌp Jesús yecdajn te xtebni guninäjni Dios Xtadni. Che gojl guxhijṉ, roꞌc sugaxteb Jesús.
\v 24 Luxh barcw galäii lo nis sasaj. Cagusnibduxh reoḻ barcw, liriääzni lo nis saꞌcsi cabiꞌ beduxh cadro sääreni.
\v 25 Rsildooru gubig Jesús, bidzujṉni lojreni, siädsajni lo nisdoo.
\v 26 Che bahuii rexpejṉpacni siädsajni lo nisdoo, bidxejbreni, räjpreni:
\p ―Coḻhuii te fantasmni ―guredxaꞌreni saꞌcsi bidxebduxhreni.
\p
\v 27 Dxejc gunii Jesús lojreni, räjpni:
\p ―Naꞌc guidxejbtu, laa naräni; coḻsutijp lastootu.
\p
\v 28 Dxejcti gunii Pedr lojni, räjpni:
\p ―Dad, palga lujni, gunibee jiälä lojlu nez lo nisre.
\p
\v 29 Räjp Jesús:
\p ―Gudaa pues.
\p Dxejcti birii Pedr neṉ barcw gusajni lo nis te sääni nez loj Jesús.
\v 30 Che bahuii Pedr beduxh ni cabiꞌ, bidxejbni, dxejc gusloj cayääzni neṉ nisdoo. Guredxaꞌni, räjpni:
\p ―Dad, ¡gulää narä!
\p
\v 31 Lagajc dxejc gunaaz Jesús ṉaani, räjpni loj Pedr:
\p ―Guxii rajplu yäḻrililajz. ¿Xhicuent guctioꞌp lajzlu?
\p
\v 32 Che huäꞌpreni neṉ barcw, guläzgajc bej.
\v 33 Dxejcti renani sää neṉ barcw bazuxhijbreni nez loj Jesús räjpreni:
\p ―Guliipacni najclu Xiꞌn Dios.
\s Basiajc Jesús rebeṉ racxhuu guedx Genesareꞌt
\r (Mr. 6:53‑56)
\p
\v 34 Che gudejdreni lo nis, bidzujṉreni nez lo reyuj xten Genesareꞌt.
\v 35 Che biembee rebeṉ roꞌcni, batieꞌchreni diidx guideb gabi lajdxreni. Dxejcti biädnäreni guiraa rebeṉ racxhuu lojni.
\v 36 Gunabduxhreni gusaanni caṉreni roꞌ xhajbtisni. Dxejcti guiraa renani gudajn xhajbni, biajcreni.
\c 15
\s Nani ruxhiṉ bejṉ
\r (Mr. 7:1‑23)
\p
\v 1 Dxejcti gubig gaii rebejṉ nani ruluii leii näjza
rebejṉ guidoo ni laa farisee. Siäädreni guedx Jerusalén,
räjpreni loj Jesús:
\p
\v 2 ―¿Xhicuent di rexpejṉpaclu jiu xcostrumbr rebeṉgool?
¿Xhicuent direni gusoob yäḻrdiib ṉaareni che rajwreni?
\p
\v 3 Badzuꞌni diidx, räjpni:
\p ―¿Xhicuent di laꞌtu gusoobzatu xtidx Dios? Dee alga
riurutu rexcostumbrtu.
\v 4 Dios gunibeeni xho guntu che räjpni: “Gojp xpalaꞌn
xtadlu, xnanlu”, näjza “Nani guiniyaj lo xtadni o loj
xnanni, suguetni.”
\v 5 Luxh laꞌtu rniitu sajc gäb chutis bejṉ loj xtadni
o loj xnanni: “Digacdi gacnää́tu saꞌcsi guiraa ni rapä
abadedäni lo Dios.”
\v 6 Luxh chutis ni guinii siꞌc, xhetru nanabdi gacnäjni
xtadni o xnani. Siꞌc ni cabälaztu rextidx Dios te gac
chanuutu rexcostumbrtu.
\v 7 ¡Bejṉ ni rusguee najctu! Laaca gunii Isaías, bejṉ
nani gunii xtidx Dios xcuenttu cheni räjpni:
\q
\v 8 Rebeṉguejdxre con roꞌreni rliäꞌpreni xpalaꞌnä niluxh
lastooreni zijt sugaꞌ nez loä.
\q
\v 9 Xliaꞌsi rajṉreni narä, saꞌcsi ruluiireni siꞌc xtidxä
reyäḻrnibee xten rebeṉ guedxliuj.
\p
\v 10 Dxejcti gurejdxni rebejṉ, räjpni lojreni:
\p ―Coḻcuadiajg, coḻyacbee.
\v 11 Nani riuꞌ roꞌ bejṉ di guxhiṉ bejṉga, sanga nani
ṟii roꞌ bejṉga niꞌcni ruxhiṉ bejṉga.
\p
\v 12 Dxejcti rexpejṉpacni gubig lojni, räjpreni:
\p ―¿La najnlu bidxeꞌch rebejṉ farisee che biejn diajgreni
diidx ni guniilu?
\p
\v 13 Dxejc laani räjpni:
\p ―Xhitis yajg nani di Xtadä ni yuꞌ xhaguibaa nusuj
siliädxaꞌni guideb xlobaani.
\v 14 Coḻgusaanreni; lotiäꞌpreni, ruluiireni nezyuj lo
salotiäꞌpreni. Luxh palga te beṉ lotiäꞌp guluii canejz
chää stee lotiäꞌp, guiroꞌpreni sitejbreni neṉ te gueed.
\p
\v 15 Räjp Pedr loj Jesús:
\p ―Basuleꞌ cuentre loonu.
\p
\v 16 Räjp Jesús:
\p ―¿La näjza laꞌtu ditu gacbee, ä?
\v 17 ¿La ditu gacbee guiraa ni rajw bejṉ ruꞌ xqueꞌni,
dxejcti che rdejdni xqueꞌni, abigoꞌṉni?
\v 18 Niluxh diidx nani ṟii roꞌ bejṉ, neṉ lastoo bejṉ
ṟiini; dee ni ruxhiṉ bejṉ.
\v 19 Saꞌcsi neṉ lastoo bejṉ ṟii rexhigabguijdx xten
rebejṉ ni ruguꞌt saꞌni; xten rebejṉ ni rusguee gunaa;
xten rebejṉ ni rusguee chääl saꞌni; xten rebejṉ ni rbajn;
xten rebejṉ ni rnii didxxhii lo saꞌni; xtenza rebejṉ
ni rutijḻ saꞌni.
\v 20 Laa saꞌ recosre ni ruxhiṉ bejṉ. Che dini gusoob
recostumbr xte yäḻrdiib ṉaani, di niꞌc guxhiṉ bejṉ.
\s Te gunazit nani huililajz xtidx Jesús
\r (Mr. 7:24‑30)
\p
\v 21 Biriiti Jesús roꞌc, sääni nez región xten Tiro
näjza Sidón.
\v 22 Nejzga rbäjz te gunaa cananee, cabedxaꞌni biäädni
lo Jesús, räjpni:
\p ―Dad, xiꞌn toDavid, balaslajz narä. Xindxaꞌpä yuꞌ xpej
beṉdxab lastooni, niluxh cagusacsíduxhnini.
\p
\v 23 Xhet räjpdi Jesús lojni. Dxejcti biädnabduxh rexpejṉpacni
lojni, räjpreni:
\p ―Barilaagw gunaare, didi rbedxaꞌni siädnajlni luj.
\p
\v 24 Dxejcti räjp Jesús lojni:
\p ―Dios baxhaḻ narä lojtis xpeṉ Israel nani agunijt
neṉ dojḻ.
\p
\v 25 Dxejcti gubig gunaaga, bazuxhijbni nez loj Jesús,
räjpni:
\p ―Dad, gucnäj narä.
\p
\v 26 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Di gac hueen xcaꞌ bejṉ xcuxtiil rexiꞌnni gusäḻnini
lo rebäꞌcw.
\p
\v 27 Dxejc räjp gunaaga lojni:
\p ―Guliini Dad, näjza rebäꞌcw rajw te laꞌ yätxtiil ni
rtejb lo mex xten xpaxhuaanni.
\p
\v 28 Dxejcti räjp Jesús lojni:
\p ―Naneꞌ, lacti guroob najc xcäḻrililajzlu. Sugac siꞌcni
rlajzlu.
\p Lagajc dxejc biajc xindxaꞌpni.
\s Basiajc Jesús xhidal beṉ racxhuu
\p
\v 29 Birii Jesús roꞌc gudejdni nez roꞌ nisdoo ni laa
Galilee. Huäpgajcni yejc te dajn, roꞌc gurejni.
\v 30 Xhidajl bejṉ bidzujṉ cad sobgaꞌni. Siädnäreni
rebeṉ ni rajc niꞌni, rebeṉ ni najc lotiäꞌp, rebeṉ gop,
rebeṉ ni xheti ṉaani, näjza xhidalro beṉ racxhuu, bidzuṉnäjrenini
nez loj Jesús. Dxejcti basiajcnireni.
\v 31 Niꞌcni lacti bidxeloduxh rebeṉ xhidajlga che bahuiireni
rnii regop, riajc reni xheti ṉaani, rsiaj reni rajc niꞌni,
ruhuii relotiäꞌp, dxejc rliäꞌpreni xpalaꞌn Xtios rexpeṉ
Israel.
\s Badeed Jesús xhi gudajw tajp miḻ bejṉ
\r (Mr. 8:1‑10)
\p
\v 32 Gurejdx Jesús rexpejṉpacni räjpni lojreni:
\p ―Riaä́ rebejṉre saꞌcsi agujc choṉ dxej yunäjreni narä
luxh xhet caꞌdireni gaureni. Di rlazä guxhaḻäreni jiireni
rolijzreni palga gajdreni gau didi guidxajgreni lo nezyuj.
\p
\v 33 Dxejcti räjp rexpejṉpacni lojni:
\p ―¿Xho guidxälnu xhi gau rebeṉ xhidajlre nez lo reyubijzre
cadro rut rbäjzdi, ä?
\p
\v 34 Räjp Jesús lojreni:
\p ―¿Bal yätxtiil caꞌtu?
\p Räjpreni:
\p ―Gajdztisni, näjza gaii bälbäzeꞌ.
\p
\v 35 Sas gunibee Jesús cue rebejṉ lo yuj.
\v 36 Dxejc cuaꞌ Jesús guigajdz yätxtiilga näjza rebäjl,
badeedni xquixtios lo Dios dxejc gulaꞌni reyätxtiilga
näjza rebäjlga badeednireni loj rexpejṉpacni. Dxejcti
laareni gudisreni yätxtiilga con rebäjlga lo rebejṉ
xhidajlga.
\v 37 Guiraareni gudajw, gudxaj xqueꞌreni. Che gulujx
gudajwreni, batieꞌreni reyätxtiil ni biaꞌnga, gudxaj gajdz
dxijm̲ni.
\v 38 Renani gudajwga najc siꞌcti tajp miḻ bejṉ, niluxh
xhet näjdi regunaa niclaza rebiuux bigab.
\v 39 Dxejcti basadiidx Jesús rebejṉ, biuꞌtini neṉ barcw
te gudejdni lo nisdoo nez región xten Magdala.
\c 16
\s Rebeṉ guidoo ni laa farisee näjza saducee rniabreni te milagwr siꞌc te seen
\r (Mr. 8:11‑13; Lc. 12:54‑56)
\p
\v 1 Refarisee näjza resaducee bidzujṉreni lo Jesús, gunabreni gunni te milagwr, gudeedni te seen ni rieṉ xhaguibaali. Niluxh cagusgueesireni, saꞌcsi rlajzreni guigaꞌ Jesús.
\v 2 Dxejc badzuꞌ Jesús diidxre räjpni lojreni:
\p ―Che rajl gudxej, rniitu: “Saru gac te dxej guixee saꞌcsi naxniaa xhaguibaa.”
\v 3 Che rajl rsil rniitu: “Etlaadi gac te dxej nadxej saꞌcsi naxniaa xhaguibaa niluxh treꞌ za.” Xhoxh numbeetu xhi säloj reseen ni rieṉ xhaguibaa, luxh ditu gumbee xhi säloj reseen xcuent redxejre, nalajznu recos ni cayajc.
\v 4 Rebeṉ guijdxre, rebeṉ guyalajz rniab te senro, te milagwr, luxh dirureni fii stee milagwr; suhuiitisreni xsen Jonás.
\p Dxejcti basaꞌn Jesúsreni roꞌc, säꞌtini.
\s Levaduur xten refarisee
\r (Mr. 8:14‑21)
\p
\v 5 Che gudejd rexpejṉpacni stelaad nisdoo biäḻ-lajzreni ninäreni yätxtiil.
\v 6 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―Bacuadiajg, coḻnati levaduur xten refarisee näjza resaducee.
\p
\v 7 Dxejcti bejnreni xhigab neṉ lastooreni: “Siꞌc caniini saꞌcsi dinu niopnä yätxtiil.”
\v 8 Luxh gucbee Jesús xhigabga, dxejc räjpni lojreni:
\p ―¿Xhicuent rujntu xhigab xhet yätxtiildi caꞌtu, ä? ¡Huinduxh najc xcäḻrililajztu!
\v 9 ¿La gajdtu gacbee? ¿La diza lajztu guinaj che gudisä gaii yätxtiil gudajw gaii miḻ bejṉ, ä? ¿Bal dxijm̲ni batieꞌtu, ä?
\v 10 ¿La diza lajztu guizaj che gudisä gajdz yätxtiil gudajw tap miḻ bejṉ, ä? ¿Bal dxijm̲ni batieꞌtu?
\v 11 ¿Xhicuent ditu gacbee et yätxtiildi cagusäꞌtä cheni caniä lojtu coḻnati levaduur xten refarisee näjza resaducee?
\p
\v 12 Dxejcru gucbeereni dini niäjp: “Coḻnati levaduur xten yätxtiil.” Laani caniini: “Coḻnaáti yäḻruluii xten refarisee näjza resaducee.”
\s Bicäjp Pedr Jesús najc Cristpac
\r (Mr. 8:27‑30; Lc. 9:18‑21)
\p
\v 13 Che bidzujṉ Jesús región xten Cesarea xten guedx Filipo, gunabdiidx Jesús loj rexpejṉpacni, räjpni:
\p ―¿Chu naj rebejṉ nacä narä Xiꞌn Dios ni gujc Niguii?
\p
\v 14 Laareni räjpreni:
\p ―Yuꞌreni naj luj najclu Juan Bautist; yuꞌzareni rnii luj najclu Elías, peta sgaiireni rnii luj najclu Jeremías o stee niguii ni rnii xtidx Dios.
\p
\v 15 Dxejcti räjpni lojreni:
\p ―Laꞌtu, ¿chuniꞌc rniitu nacä?
\p
\v 16 Dxejc räjp Simón Pedr:
\p ―Luj najclu Crist, Xiꞌn Dios nani nabajṉ.
\p
\v 17 Badzuꞌ Jesús diidxre, räjpni:
\p ―Chicbaalu, Simón Pedr, xiꞌn Jonás, saꞌcsi xhet bejṉdi baluii dee lojlu, Xtadätis ni yuꞌ xhaguibaa baluiinini lojlu.
\v 18 Narä rniä lojlu, luj najclu Pedr, nani säloj: “Te guij.” Saꞌcsi sibäxtiejlu guidxagsaꞌza renani rililajz xtidxä, niluxh che guetreni, direni nitloj.
\v 19 Narä gunidxä yäḻrnibee lojlu te gulijdxlu rebejṉ nani ahuiliilajz xtidxä. Xhitis ni gusaanlu gunreni, o xhitis ni dilu gusaan gunreni, susoob Dios xtiidxlu.
\p
\v 20 Dxejcti gunibee Jesús rutlojdi gäb rexpejṉpacni laani najc Guejb Crist.
\s Gunii Jesús xho guetni
\r (Mr. 8:31–9:1; Lc. 9:22‑27)
\p
\v 21 Lagajc dxejc gusloj cagusuleꞌ Jesús diidx lo rexpejṉpacni, guniini lojreni xho nanabpac chääni guedx Jerusalén te roꞌc tedni trabajwduxh ladzṉaa rebeṉgool xten guidoo, ladzṉaa rebixhojz, näjza rebejṉ ni najn xleii Moisés. Guniizani suguꞌtrenini, niluxh ni riojṉ dxej sibaṉsacni lo rebeṉgut.
\p
\v 22 Dxejcti huinä Pedr Jesús te laad, gusloj cadiḻnäjnini, räjpni:
\p ―¡Gacnäj Dioslu, Dad! ¡Gurniälojlu gaclu siꞌc!
\p
\v 23 Dxejc gubiré Jesús, räjpni lo Pedr:
\p ―¡Gubicaj loä beṉdxab! Naꞌc rusiejytislu loä. Luj dilu gun xhigab xten Dios, alga xhigab xten rebeṉguedxliuj rujnlu.
\p
\v 24 Dxejcti räjp Jesús loj rexpejṉpacni:
\p ―Palga yuꞌ chu tejtu rlajz guirinajl narä, sucuälazni lagajc laani, suguuni xcrujzni, nalajznu tedni trabajw, sujiädnajlni narä.
\v 25 Saꞌcsi nani rlajz gunni gaan xcäḻnabajṉni, sunijtnini. Luxh nani runijt xcäḻnabajṉni por narä, sidxälni xcäḻnabajṉni par tejpas.
\v 26 Saꞌcsi ¿xhi gaan gun te bejṉ palga gaꞌpni guideb guedxliuj, luxh nit xaimni lo Dios, ä? o ¿la yuꞌ xhi gudeed bejṉ te siini xaimni?
\v 27 Saꞌcsi narä Xiꞌn Dios ni gujc Niguii siälä lo yäḻrdimbichaꞌ xten Xtadä con rexanglni, dxejcti siguixä tebgaj bejṉ siꞌctis ni gujc xtzuunni.
\v 28 Rniliä́pac lojtu, loj reni treꞌ ree ṉaj, yuꞌreni di guet dxejli ni fixgaareni jiälä narä Xiꞌn Dios ni gujc Niguii lo xcäḻrnibeä.
\c 17
\s Chuniꞌc najc guroob
\r (Mr. 9:2‑13; Lc. 9:28‑36)
\p
\v 1 Che gudeed xhoꞌp dxej, huinä Jesús Pedr, Jacoob, con
Juan betz Jacoob, xtebreni huijreni jiaa yejc te dajn.
\v 2 Dxejcti nez lojreni bidxaa xho rujn lojni. Lojni
gusloj rdimbichaꞌ siꞌc gubijdx; xhajbni gujc nolbäj
siꞌc te bajl.
\v 3 Dxejc bahuigajcreni loj Moisés näjza loj Elías,
cayujyreni diidx con Jesús.
\v 4 Dxejcti räjp Pedr loj Jesús:
\p ―Dad, ¡huenduxh sugaꞌnu ree! Palga rlajzlu, sajc jiennu
choṉ yuguijxh, tejni gac xten guejblu, steeni gac xten
Moisés, steeni gac xten Elías.
\p
\v 5 Laḻni canii Pedr, biäjt te za ni rdimbichaꞌ guideb
gabireni; neṉ zaga biejn te xseꞌ ni räjp:
\p ―Dee najc xiꞌnä ni sanälazä, ruspaduxhni lazä, coḻcuadiajg
xtiidxni.
\p
\v 6 Che biejn diajg rexpejṉpac Jesús diidxga, bazuxhijbreni,
basajbreni lojreni lo yuj, bidxebduxhreni.
\v 7 Dxejcti gubig Jesús lojreni, batzuubni ṉaani yejcreni,
räjpni:
\p ―Coḻchasulii, naꞌc rdxejbtu.
\p
\v 8 Che guläs lojreni, lojtis Jesús bahuiireni, rutru
suganäjdini.
\p
\v 9 Cheni sayäjtreni yejc dajnga, gunibee Jesús lojreni,
räjpni:
\p ―Rutlojdi gäbtu xhiniꞌc bahuiitu dxejli ni guibaṉsacä
narä Xiꞌn Dios ni gujc Niguii lo rebeṉgut.
\p
\v 10 Dxejcti gunabdiidx rexpejṉpacni lojni:
\p ―¿Xhicuent rnii rebejṉ ni najn xleii Moisés ganid
Elías nanab jiääd, ä?
\p
\v 11 Badzuꞌ Jesús diidxre, räjpni:
\p ―Guliini siädxgaa Elías, laani gunsaꞌcni guiraꞌti,
\v 12 niluxh narä rniä lojtu, abiääd Elías, di rebejṉ
nienbeeni, luxh bennäjrenini siꞌctis ni rlajzreni, basacsíduxhrenini.
Sigajcza gunnäjreni narä Xiꞌn Dios ni gujc Niguii, susacsíduxhreni
narä.
\p
\v 13 Dxejcti gucbee rexpejṉpacni caniini xcuent Juan
Bautist.
\s Jesús basiajc te biuux ni guyuꞌ xpej beṉdxab
\r (Mr. 9:14‑29; Lc. 9:37‑43)
\p
\v 14 Cheni bidzujṉreni cadro treꞌ xhidajl bejṉ, gubig
te bejṉ lojni bazuxhijbni, dxejc räjpni:
\p
\v 15 ―Dad, balaslajz xinä saꞌcsi laani cayacxhuuni, rajcni
yäḻguidxbej, rusacsíduxh yäḻguijdxgani, yuꞌ huält rtejbni
lo guiboo yuꞌ huält rtejbni lo nis.
\v 16 Biädnää́ni loj rexpejṉpaclu, luxh di niajcdi nusiajcrenini.
\p
\v 17 Jesús badzuꞌ diidxre lojreni räjpni:
\p ―Beṉguijdx, bejṉ ni di chalilajz, ¿gucli yuꞌä lojtu?
¿Cati gac gunä huant laꞌtu? ¡Coḻtanä biuuxga ree!
\p
\v 18 Dxejcti gudiḻnäj Jesús beṉdxab ni yuꞌ lastoo biuuxga,
gunibeeni biriini, lagajc dxejc biajc biuuxga.
\p
\v 19 Dxejc guninäj rexpejṉpacni Jesús te laad, gunabdiidxreni
räjpreni:
\p ―¿Xhicuent di niajcdi nibäänu beṉdxab neṉ lastoo biuuxga?
\p
\v 20 Jesús räjp lojreni:
\p ―Saꞌcsi laꞌtu guxiduxh rililajztu. Rniliä́ lojtu, paru
najc yäḻrililajz xtentu siꞌcti te bejdz muxhtas, sajc
gäbtu loj dajn rec: “Gubicaj roꞌc, gudejd stelaad”, luxh
sibicaj dajnga. Palga rililajzpactu, xhetliidi yuꞌ ni
di gacdi guntu.
\v 21 Niluxh saꞌ beṉdxabre, dini guirii palga ditu guiniabduxh
lo Dios, gucuaꞌnzatu.
\s Jesús rusuleꞌ stehuält xho guetni
\r (Mr. 9:30‑32; Lc. 9:43‑45)
\p
\v 22 Laḻni sasajreni nez región xten Galilee, räjp Jesús:
\p ―Suteedreni narä Xiꞌn Dios ni gujc Niguii ladzṉaa
rebeṉdojḻ te gusacsíreni narä.
\v 23 Niluxh suguꞌtreni narä, dxejc ni riojṉ dxej sibaṉsacä
lo rebeṉgut.
\p Che biejn diajgreni diidxga, guc-huinduxh lajzreni.
\s Gudijxni impuest xten guidoo
\p
\v 24 Che bidzujṉ Jesús näjza rexpejṉpacni guedx Capernaum,
biääd rebejṉ ni rusquijx xcuent guidoo lo Pedr, gunabdiidxreni
lojni, räjpreni:
\p ―¿La di xmastrtu quiix impuest xten guidoo?
\p
\v 25 Räjp Pedr:
\p ―Rguijxnini.
\p Che biuꞌ Pedr neṉ yuꞌ, ganid Jesús gunii lojni, räjpni:
\p ―¿Xhi rchalolu, Simón? ¿Chuniꞌc rusquijx rebejṉ ni
rnibee lo guedxliujre? ¿Chuniꞌc rguijx reimpuest, recuyoꞌt?
¿Rebeṉ lajdxreni o rebeṉzijt?
\p
\v 26 Badzuꞌ Pedr diidxre räjpni:
\p ―Rebeṉzijt.
\p Räjp Jesús:
\p ―Niꞌcni di rexiꞌnreni quiixni.
\v 27 Luxh te di guidxeꞌchreni, huij roꞌ nisdoo, bacuaa
ansuel, gulää bäjl ni guiniazxgaalu. Roꞌ bäjlga sidxällu
te melplaꞌt ni sajl te chatijxlu impuest xcuentä näjza
xcuentlu.
\c 18
\s ¿Chuniꞌc sajcru lajdx Dios xhaguibaa?
\r (Mr. 9:33‑37; Lc. 9:46‑48)
\p
\v 1 Laa dxejcni gubig rexpejṉpac Jesús lojni te gunabdiidxreni:
\p ―¿Chuniꞌc sajcru lajdx Dios xhaguibaa?
\p
\v 2 Dxejcti gurejdx Jesús te biuxbäz, bazujnini nez galäiireni,
\v 3 dxejc räjpni:
\p ―Rniliä́pac lojtu, palga ditu gusiechlajztu, palga ditu gac nadolajz siꞌc te biuxbäz, ditu jiuꞌ lajdx Dios xhaguibaa.
\v 4 Niꞌcni chutis bejṉ nani gac nadolajz siꞌc biuxeꞌre, laani gac ni sajcru lajdx Dios xhaguibaa.
\v 5 Chutis ni riu te saꞌ biuxeꞌre, saꞌcsi rinälajzni narä, lagajc narä riuni.
\s Riezgw jiajbni neṉ dojḻ
\r (Mr. 9:42‑48; Lc. 17:1‑2)
\p
\v 6 Räjpzani:
\p ―Chutis ni gudzucaj lo xnezyuä te saꞌ biuxeꞌre ni ahuililajzni xtidxä, maazru huen niliib te guij xten molin dojb yejnni, chatejbni loj nisdoo, palga gunni jiajb tej reniꞌc lo dojḻ.
\v 7 Proobza guedxliuj saꞌcsi yuduxh xhigabguijdx lojni. Saꞌcsi nanabpac chu xhigabguijdx. Gunatiro, bejṉ ni ruzobloj rexhigabguijdxre, ni rujn riajbza lo dojḻ reni rililajz xtidxä, ni najc siꞌc biuxeꞌre.
\p
\v 8 ’Palga niꞌlu o ṉaalu gun jiajblu lo dojḻ, batiuꞌni. Hueenru jiuꞌlu lo xcäḻnabajṉ Dios nitiujnglu o ṉatiujnglu lacuaa jiilu con guiroꞌp niꞌlu o guiroꞌp ṉaalu lo balduxh ni rejc par tejpas.
\v 9 Palga te balojlu rujn riajblu lo dojḻ, gulääni. Hueenru jiuꞌlu lo xcäḻrnibee Dios najclu lotiäꞌp lacuaa chu guiroꞌp baloj chazäḻreni luj lo balduxh ni rejc par tejpas.
\s Xcuent xiil ni gunijt
\r (Lc. 15:3‑7)
\p
\v 10 Räjpza Jesús lojreni:
\p ―Coḻnatiro, andi cuälaztu rebejṉ ni najc siꞌc biuxbäzre ni sasaj lo xnez Dios, saꞌcsi rexangl Dios ni cahuiireni, guiraatis dxej yuꞌreni loj Dios.
\v 11 Saꞌcsi Xiꞌn Dios ni gujc Niguii biääd te gusḻaani rebejṉ nani agunijt neṉ dojḻ.
\p
\v 12 Räjpzani:
\p ―¿Xho rhuiitu? Palga rajp te bejṉ te gayuu xiil, dxejc nit tejni, ¿laa dini gusaan stabitzubigaaga ni yuꞌ neṉ gurajl te chatiilni xileꞌ ni gunijt, ä?
\v 13 Luxh palga guidxälni xileꞌga, rniliä lojtu, sibalazduxhruni xcuent xileꞌga luxh guxiiru guibanäj lajzni xcuent rexiil nani di ninijt.
\v 14 Sigajcza Xtadnu ni yuꞌ xhaguibaa di rlajz nit lo Dios nicla tej reni ahuililajz xtiidxni, ni najc siꞌc biuxbäzre.
\s Xho gunnäjlu bejtzlu
\r (Lc. 17:3)
\p
\v 15 Räjpzani:
\p ―Palga gun bejtzlu te cosguijdx lojlu, guninäjni xtebtislu, gojs lojni xhi dojḻ bejnni lojlu. Palga saru gucuadiajgni xtiidxlu, abiäjḻ lajztu.
\v 16 Palga naaddini gucuadiajgni, dini jiu xtiidxlu, dxejc huinä stee o stioꞌp bejṉ chaninäjluni, te guiraa ni guiniitu jiejn diajg rebejṉga, te arajplu tioꞌp o choṉ testiigw.
\v 17 Palga di bejtzlu gucuadiajg xtidx rebejṉga, luxh dizani jiu xtiidxreni, neṉ guidoo huileꞌc xquejlu loj rebejṉ ni ricuadiajg xtidx Dios. Palga dizani jiu rebeṉ guidoo, sugacni nez lojlu siꞌc te beṉguijdx ni di gumbee xtidx Dios o siꞌc rebejṉ nani rusquijx loj rebejṉ nani rutoꞌ.
\p
\v 18 ’Niꞌcni rniliä́pac lojtu, guiraa yäḻguxhtis xten bejṉ ni di gusiechlajz xtojḻreni ni guntu lo guedxliuj, siꞌc jiaꞌnni xhaguibaa; guiraa redojḻ nani gusiäjḻ lajztu lo guedxliuj saꞌcsi basiechlajz beṉdojḻga, siꞌcza jiaꞌnni xhaguibaa.
\p
\v 19 ’Sigajcza rniä lojtu, palga tioꞌptu tejsi xhigab guntu xhiniꞌc guiniabtu lo Dios, che guiniabtuni lo Dios, Xtadä ni yuꞌ xhaguibaa suniidxni ni rniabtu lojni.
\v 20 Saꞌcsi cadrotis nadxagsaꞌ tioꞌp o choṉ bejṉ saꞌcsi rinälajzreni narä, anasugaꞌä galäii rebejṉga.
\p
\v 21 Dxejcti gubig Pedr loj Jesús, gunabdiidxni:
\p ―Dad, ¿palga gunijt betzä loä, bal huält nanab gusiäjḻ lazä? ¿La sajl gajdzli huält, ä?
\p
\v 22 Badzuꞌ Jesús diidxre lojni räjpni:
\p ―Dina guiniä gajdztis huält, rniä gayoṉbidzuu huält, nalajznu siꞌctiza huält basiäjḻ lajzlu.
\s Xcuent tioꞌp bejṉ ni nazääb meel
\p
\v 23 ’Xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najc siꞌc te ṟeii ni rlajz gunni cuent lac nazääb rexmosni lojni.
\v 24 Agusloj cayujnni xcuentni chela bidzuṉnäjreni te mos ni nazääb balti mil lojni.
\v 25 Luxh mosre xhet rajpdini te quiixni rextiꞌnni, niꞌc gunibee ṟeii guidoꞌni siꞌc sclav, näjza chäälni, näjza rexiꞌnni, nägajcza guiralii xhixtenni, te gaxh xtiꞌnni.
\v 26 Dxejcti mosga bazuxhijbni loj xlam̲ni, gunabduxhni lojni, räjpni: “Guläzsijc tiop-choṉ dxej, Dad, te gac quixä xtiꞌnä.”
\v 27 Dxejcti lam̲ga balazlajzni xmosni, badzucajni guiraa ni nazääb mosga lojni, basḻaanini.
\v 28 Cheni birii mosga rolijz xlam̲ni, bidxaagni stee samosni ni nazääb baleꞌsi beex lojni. Gunaaznini, baxhiyaꞌni yejnni, dxejc räjpni: “Gudijxga ni nazääblu loä.”
\v 29 Dxejcti ste mosga bazuxhijbni lojni, räjpni: “Guläzsijc. Siguixäca guiraa ni nazäbä lojlu.”
\v 30 Luxh steega naaddini, alga huisäugacni samosni neṉ latzguiib te bejnni gaan gudijxni guiraa ni nazääbni.
\v 31 Cheni bahuii sgaii mos xhiniꞌc bejnni, gucnaduxhlajzreni, huiyeꞌtzreni lo xlam̲reni xhi huiyejnni.
\v 32 Dxejcti gurejdx xlam̲reni mosga, räjpni lojni: “¡Mos guijdx! Narä badzucaä diꞌn ni nazääblu loä, saꞌcsi gunabduxhlu loä.
\v 33 Siꞌcza niunnäjlu saꞌlu, nulazlajzluni sigajc ni balazlazälu.”
\v 34 Sas lacti bidxechduxh lam̲ga, gunibeeni biäuuni te gudijxni guiragajc ni nazääbni lo xlam̲ni.
\p
\v 35 Baluux Jesús cuentga, räjpni:
\p ―Sigajcza gunnäj Xtadä ni yuꞌ xhaguibaa guiraa rebejṉ ni di gusiäḻlajzpac guiraa redojḻ ni rujn resaꞌni lojni.
\c 19
\s Jesús ruluii xcuent yäḻruṟoꞌn saꞌni
\r (Mr. 10:1‑12; Lc. 16:18)
\p
\v 1 Che gulujx gunii Jesús recuentre, biunejzni Galilee,
huijni lo región xten Judea, stelaad gueu Jordán.
\v 2 Xhidajl bejṉ birinajlni, roꞌc basiajcni rebeṉracxhuu,
\v 3 dxejc gubig refarisee lojni, rlajzreni gusgueesireni
Jesús niꞌc räjpreni lojni:
\p ―¿La sajc guṟoꞌn te niguii chäälni che rlajztisni,
ä?
\p
\v 4 Badzuꞌ Jesús diidxre lojreni, räjpni:
\p ―¿La gajdtu goḻ lo reguijtz nani bacuaa toMoisés cadro
caj xho benchee Dios bejṉ galooli: “Niguii näjza gunaa
bencheenireni”?
\v 5 Guniiza Moisés: “Niꞌcni gusaan niguii xtadni con
xnanni te xcaꞌni chäälni, dxejc dirureni gac tioꞌp, tejtis
bejṉ najcreni.”
\v 6 Niꞌcni dirureni gac tioꞌp, anajcreni tejtis bejṉ,
digacdi guiliaꞌ rebejṉ lo saꞌni nani abachagsaꞌ Dios
lo saꞌni.
\p
\v 7 Dxejcti gunabdiidxreni lojni, räjpreni:
\p ―¿Xhicuent gunibee Moisés gudeed niguii te guijtz
lo chäälni te siꞌc gac guṟoꞌnni gunaaga, ä?
\p
\v 8 Räjp Jesús lojreni:
\p ―Saꞌcsi najc lastootu siꞌc te guij, niꞌc basaan toMoisés
baṟoꞌn niguii chäälni, niluxh galodoo et siꞌcti gujcni.
\v 9 Luxh rniä lojtu, niguii nani gusaan chäälni, luxh
xhet dojḻdi bennäj chäälni stee niguii, dxejcti guchṉaani
steꞌca gunaa, rujnni dojḻ. Sigajcza niguii ni guchṉaa
gunaaga ni abaṟoꞌn chäälnini, rujnza niguiiga dojḻ.
\p
\v 10 Dxejc räjp rexpejṉpacni lojni:
\p ―Palga siꞌc najc xcuent niguii con chäälni, hueenru
naꞌc guchṉaani.
\p
\v 11 Jesús räjp lojreni:
\p ―Xhet guiraadi bejṉ rajc gacbee rediidxre, rebejṉtis
ni rudeed Dios te xcäriensaꞌc niꞌctis racbee.
\v 12 Yuꞌ xhicuent digacdi guchṉaa niguii: yuꞌreni digacdi
guchṉaa saꞌcsi siꞌc gojḻreni; yuꞌreni digacdi guchṉaa
saꞌcsi baxhiṉ sabejṉreni; yuꞌzareni digacdi guchṉaareni
saꞌcsi rlajzreni gunreni xtzuuntis Dios. Nani rajc racbeeni
rediidxre, sugacbeenireni.
\s Biädnäreni rebiuux loj Jesús
\r (Mr. 10:13‑16; Lc. 18:15‑17)
\p
\v 13 Dxejcti biädnäreni rebiuxeꞌ loj Jesús te gudzuubni
ṉaani yejcreni, guiniabni lo Dios xcuentreni. Luxh rexpejṉpacni
gudiḻnäj rebejṉ ni siädnä rebiuxeꞌga.
\v 14 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Coḻgusaan guibig rebiuxeꞌ loä, naꞌc gudxojntureni,
saꞌcsi xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najc xten reni nadolajz
siꞌc najc rebiuxeꞌre.
\p
\v 15 Che gulujx badzuubni ṉaani yejc rebiuxeꞌ, biunejzni
roꞌc.
\s Te beṉ ni rajp guninäj Jesús
\r (Mr. 10:17‑31; Lc. 18:18‑30)
\p
\v 16 Dxejc biääd te biꞌn lo Jesús, gunabdiidxni lojni;
räjpni:
\p ―Mastr saꞌc, ¿xhiniꞌc nanab gunä te xcaꞌä yäḻnabajṉ
lo Dios par tejpas?
\p
\v 17 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―¿Xhicuent rniilu mastr saꞌc narä? Diostis najc saꞌc.
Per par rlajzlu xcaꞌlu yäḻnabajṉ lo Dios, bazoob rextidx
Dios ni caj lo xleii Moisés.
\p
\v 18 Dxejcti räjp biꞌnga lojni:
\p ―¿Xhi rediidxga?
\p Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Naꞌc juꞌtlu, naꞌc guesnäjlu bejṉ nani di gac chäällu,
naꞌc cuanlu, naꞌc guiliäslu didxxhii xcuent bejṉ.
\v 19 Bazoob xtidx xtadlu con xnanlu, huinälajz saꞌlu
siꞌcni sanälajzlu lagajc luj.
\p
\v 20 Dxejcti räjp biꞌnga lojni:
\p ―Guiraa rediidxre runä che nacä́li biuux. ¿Xhiruxniꞌc
riäädx gunä?
\p
\v 21 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Palga rlajzlu gaclu beṉsaꞌc lo Dios, huij, batoꞌ guiraa
ni rajplu, dxejc gudisni lo rebeṉproob, dxejc xhaguibaa
sapduxhlu xhixtenlu. Dxejcti gudaa te jiädnajllu narä.
\p
\v 22 Cheni biejn diajg biꞌnga rediidxre, guc-huinduxh
lajzni saꞌcsi rajpni xhidalduxh xhixtenni.
\p
\v 23 Sas Jesús räjp loj rexpejṉpacni:
\p ―Rniliä́pac lojtu, naganduxh jiuꞌ te beṉ rajp loj xcäḻrnibee
Dios.
\v 24 Rnisacä lojtu, guyasiru ted te cameii neṉ baloj
te guux; naganduxhru jiuꞌ te bejṉ ni rajp lo xcäḻrnibee
Dios.
\p
\v 25 Che biejn diajg rexpejṉpacni rediidxre, bidxeloduxhreni,
dxejc canabdiidx loj saꞌreni:
\p ―¿Chuniꞌc sajc jiuꞌ lo xcäḻrnibee Dios?
\p
\v 26 Dxejc bahuidzuꞌtz Jesús lojreni, räjpni:
\p ―Naganduxh gun rebejṉ dee, Diostis sajc gun guiraloj.
\p
\v 27 Dxejcti Pedr räjp lojni:
\p ―Nuurnu basaꞌnnu guiraa xhixtennu te siopnalnulu.
¿Xhiniꞌc jiaꞌpnu roꞌc?
\p
\v 28 Jesús räjp lojreni:
\p ―Rniliä́pac lojtu, laꞌtu ni biädnajltu narä, che guscobä
guiraa recos cheni cueä narä, Xiꞌn Dios ni gujc Niguii,
lo yagxhil cadro guinibeä lo guiraa rebeṉ guedxliuj,
laꞌtu ni siädnajltu narä sibejzatu lo tzubitioꞌp yagxhil
te guinibeetu loj guitzubitioꞌp guejdx xten rexpejṉ
Israel.
\v 29 Luxh guiraa rebejṉ ni basaꞌn rolijzni o rebejtzni,
o rebisiajnni, o xtadni, o xnanni, o chäälni, o xiꞌnni, o
rexhujni, te siädnajlni narä, rebejṉga sajp te gayuu huält
locni gojpni, nägajc gaꞌpreni xcäḻnabajṉ Dios par tejpas.
\v 30 Rebejṉ nani rchalo najcreni beṉroru lo saꞌreni
nez loj Dios, reniꞌc gac bejṉ ni guxii sajc nez loj Dios.
Rebejṉ nadolajz ni di guchalo sajcrureni lo saꞌreni,
reniꞌc sajcrureni nez loj Dios.
\c 20
\s Xcuent reni rujn dzuun
\p
\v 1 Räjpzani:
\p ―Xcäḻrnibee Dios najc siꞌc te bejṉ ni najc baxhuaan xten te renchro. Rsildooru biriini te satiilni mos gun dzuun lo xyujni, lo reyaguub.
\v 2 Che bidxälni gaii mos, bachaagni diidx. Biaꞌnreni diidx quiixnireni te denaar tebdxej cade tej remosga. Dxejc baxhaḻnireni loj xyujni sayujnreni dzuun.
\v 3 Birisacni, satiilni sgaii mos siꞌcti rcagaa, rsil. Bidxaagni sgaii bejṉ ni xhet cayujndi, sugaꞌsireni nez lo guii.
\v 4 Räjpni lojreni: “Näjza laꞌtu coḻchayujn dzuun lo xyuä. Narä siguixä siꞌcni riäjḻ xcaꞌtu.” Säꞌti rebejṉga lo dzuun.
\v 5 Birisac dadeꞌ siꞌcti läiidxej, birisaczani siꞌcti rcachoṉ gudxej. Bidxaagni sgaii bejṉ, sigajcza räjpni loj rebejṉga.
\v 6 Dxejc siꞌcti rcagaii birisacni, huijni lo guii. Roꞌc bidxälni sgaii bejṉ ni xhet cayujndireni, sugaꞌsireni nez lo guii. Dxejc räjpni lojreni: “¿Xhicuent sugaꞌtu ree guideb dxej xhet cayujnditu?”
\v 7 Dxejc räjpreni lojni: “Saꞌcsi rut siädtiildinu te choyennu dzuun.” Dxejcti räjpni lojreni: “Näjza laꞌtu coḻchayejn dzuun lo xyuä. Narä siguixsaꞌcätu.”
\v 8 Che biuꞌ guxhijṉ, räjp lam̲ lo mos ni rnibee remos: “Gurejdx remos te quiixlureni. Gudix-xgaa reni biuꞌ gudxejru lo dzuun. Lult gudijx reni biuꞌ ganid lo dzuun.”
\v 9 Dxejc ganid biuꞌ remos ni agudxej biuꞌreni lo dzuun. Cade tejreni cuaꞌ te denaar, siꞌcni rcaꞌ ni rujn dzuun guideb dxej.
\v 10 Cheni biuꞌ reni biuꞌ lo dzuun rsildoo, bejnreni xhigab sicaꞌrureni meel, per sigajcza laareni cuaꞌreni te denaar cade tejreni.
\v 11 Che cuaꞌreni xcuentreni gusloj cadxeꞌchreni lo baxhuaan xten dzuunga.
\v 12 Räjpreni: “Redee ni biuꞌ lult lo dzuun pet teb oṟtis bejnreni dzuun, luxh gudijxlureni sigajcni gudijxlu nuurnu, luxh biennu dzuun guideb dxej, luxh biennu dzuun lo yäḻnanlaa.”
\v 13 Dxejc räjp lamga lo tejreni: “Xamigwä, xhet cosguijdxdi cayunä lojlu. ¿La xhet biaꞌndinu diidx te denaar quixälu tebdxej?
\v 14 Huij, cuaꞌ xmeellu. Narä rlazä quixä bejṉre ni biuꞌ lult sigajc ni gudixä lojlu.
\v 15 ¿La di gacdi gunä siꞌctis ni rlazä con xmelä? ¿O rdxechlajzlu loä saꞌcsi nacä hueen, ä?”
\v 16 Niꞌcni reni biääd lult sajcreni tebloj con reni biääd ganid, luxh reni biääd ganid sajcreni tebloj con reni biääd lult.
\s Gunisac Jesús xho guetni
\r (Mr. 10:32‑34; Lc. 18:31‑34)
\p
\v 17 Che sasaj Jesús lo nezyuj sääni Jerusalén, huinäni rexpejṉpacni te laad te räjpni lojreni:
\p
\v 18 ―Laꞌtu ruhuiitu sosaanu nez guedx Jerusalén. Roꞌc narä, Xiꞌn Dios ni gujc Niguii, siabä ladzṉaa reni rnibee lo rebixhojz, näjza lo rebejṉ ni najn leii. Laareni sinibeereni guetä.
\v 19 Suteedreni narä ladzṉaa rebeṉzijt te cubeereni narä quiinreni narä, dxejc gucuaareni narä lo crujz. Luxh ni riojṉ dxej, sibaṉsacä loj rebeṉgut.
\s Ni gunab xnan Jacoob näjza Juan
\r (Mr. 10:35‑45)
\p
\v 20 Dxejcti gubig xnan Jacoob näjza Juan, xiꞌn Zebedeo loj Jesús. Bazuxhijbni nez loj Jesús, te gunabni lo Jesús.
\v 21 Gunabdiidx Jesús lojni:
\p ―¿Xhiniꞌc rlajzlu?
\p Räjp gunaaga lojni:
\p ―Che jiuꞌlu lo xcäḻrnibeelu, gunibelaa cue tej rexiꞌnä xladbeelu, steeni cue xladbäjgwlu.
\p
\v 22 Dxejc räjp Jesús:
\p ―¡Ditu gan xhiniꞌc rniabtu! ¿La sajc tedtu yäḻrsacsí saꞌni tedä? ¿La sajc tedtu trabajwduxh saꞌ ni nanab tedä?
\p Dxejc räjpreni:
\p ―Sajc tednuni.
\p
\v 23 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―Guliipacni. Sidedxgaatu trabajw, sidedxgaazatu yäḻrsacsí. Et narädi cueä reni cue xladbägwä o xladbeä. Xtadä ni yuꞌ xhaguibaa alaguleni rebejṉga.
\p
\v 24 Che biejn diajg stzuu rexpejṉpac Jesús, bidxeꞌchreni loj guiroꞌp rexiꞌn naneꞌga.
\v 25 Dxejc gurejdx Jesús reni, räjpni:
\p ―Laꞌtu najntu xho rujn regubier ni rnibee lo rebeṉzijt, rnibeereni rebejṉga siꞌc xlam̲reni. Luxh reni najc rebeṉro lojreni runnäjreni rebejṉga siꞌctis ni rlajzreni.
\v 26 Et siꞌcni gunditu laꞌtu loj rebejṉ. Chutis rlajz gac beṉro lojtu, nanab gunni dzuun gacnäjni guiraliitu siꞌc te mos.
\v 27 Luxh chutis tejtu ni rlajz guiliäꞌp xpalaꞌnni, nanab gacni siꞌc xmos lo guiraliitu.
\v 28 Sigajcza biääd Xiꞌn Dios ni gujc Niguii. Dini niniab mos chu lojni, alga laani najc xmos bejṉ, badeedzani lagajc yäḻnabajṉ xtenni te gudijxni basḻaani xhidal bejṉ ni yuꞌ lo dojḻ.
\s Jesús rusiajc tioꞌp lotiäꞌp
\r (Mr. 10:46‑52; Lc. 18:35‑43)
\p
\v 29 Che gojl guiriireni guedx Jericó, xhidalduxh bejṉ sanajlni.
\v 30 Dxejcti sobgaꞌ tioꞌp bejṉ ni di fii cuäꞌ nez yuj. Che biejn diajgreni sadejd Jesús roꞌc, gusloj cabedxaꞌreni:
\p ―Dad, Xiꞌn toDavid, balazlajz nuurnu.
\p
\v 31 Gudiḻnäj rebejṉreni, te gusäureni roꞌreni. Luxh laareni dipru guredxaꞌreni:
\p ―¡Dad, Xiꞌn toDavid, balazlajz nuurnu!
\p
\v 32 Dxejc guzudxi Jesús, gurejdxni reni di fii, räjpni lojreni:
\p ―¿Xhiniꞌc rlajztu gunä?
\p
\v 33 Räjpreni lojni:
\p ―Dad, rlaaznu guixal balojnu te gac fiinu.
\p
\v 34 Dxejc balazlajz Jesúsreni, gudajnni balojreni. Sas biacgajc balojreni, gujc bahuiireni, sanajltireni Jesús.
\c 21
\s Biuꞌ Jesús guedx Jerusalén
\r (Mr. 11:1‑11; Lc. 19:28‑40; Jn. 12:12‑19)
\p
\v 1 Cheni Siäddzuṉgajxhreni guedx Jerusalén, bidzujṉreni te guedxbäz ni laa Betfagé, cuäꞌ dajn ni laa Oliib. Baxhaḻ Jesús tioꞌp xpejṉpacni,
\v 2 räjpni lojreni:
\p ―Coḻchäj loj guedxbäzre ni treꞌ nez lojtu. Roꞌc guidxältu te buṟgunaa caduu näjza tebuṟhuin. Coḻguxhecni, coḻtanäni loä.
\v 3 Palga yuꞌ chu naa: “¿Xhiniꞌc rujntu?”, coḻyeꞌtz lojni: “Dad caquiinnini terateꞌ. Suxhaḻgajcnini.”
\p
\v 4 Luxh guiraa dee gujc te guzojb diidx ni gunii dadeꞌ nani bacuaa xtidx Dios agujc xchero, che räjpni:
\q
\v 5 Coḻyeꞌtz loj reni rbäjz guedx Sión,
\q bahuii xṟeiilu siääd lojlu,
\q nadolajzni bijbni te buṟbäz, te buṟbäz, xiꞌn man ni rujn dzuun, ni ruu cargw.
\p
\v 6 Dxejcti huij rexpejṉpacni, bejnreni siꞌc gunibee Jesús gunreni.
\v 7 Biädnäreni buṟga näjza buṟbäz xiꞌnni. Gudixhreni xhajbreni detz buṟbäzga, dxejc gubijb Jesús buṟbäzga.
\v 8 Xhidalduxh bejṉ treꞌ roꞌc, luxh yuꞌ reni gudixh xhajbreni lo nez yuj, peta sgaiireni batiuꞌ balajg te gudixhreni rebalajg lo nez yuj cadro ted Jesús.
\v 9 Rebejṉ ni nijd, näjza reni siääd dejtzni gusloj cabedxaꞌreni, räjpreni:
\p ―¡Xchej guibajṉ Xiꞌn toDavid! ¡Chicbaa ni siääd xcuent Gueb Dios! Rliäꞌpnu xpalaꞌn Guejblu Dios.
\p
\v 10 Cheni biuꞌ Jesús neṉ guedx Jerusalén, guiraa rebeṉ guejdxga gusloj camojm̲, yuꞌreni canabdiidxreni loj saꞌreni:
\p ―¿Chucha najc bejṉre?
\p
\v 11 Yuꞌzareni räjp:
\p ―Dee najc Jesús, niguii ni rusuleꞌ xtidx Dios. Guedx Nazareꞌt xten Galilee siäädni.
\s Basia Jesús guidoro
\r (Mr. 11:15‑19; Lc. 19:45‑48; Jn. 2:13‑22)
\p
\v 12 Dxejc biuꞌ Jesús neṉ guidoro xten Dios, gulääni guiraa rebejṉ ni cagutoꞌ näjza rebejṉ ni casii. Barexhätni remex xten reni ruchaa meel xten rebejṉ, näjza reyagxhil xten reni rutoꞌ repalom.
\v 13 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Loj reguijtz ni bacuaa rebeṉgaloo caj: “Sirilaj xquidoä yuꞌ xten yäḻrbejdx, yäḻrniab loj Dios.” Niluxh laꞌtu abejntuni xpiliää gubaan.
\p
\v 14 Lagajc neṉ guidooga, gubig loj Jesús gaii bejṉ ni di fii näjza gaii bejṉ ni rsiacoj, luxh basiajcnireni.
\v 15 Cheni bahuii reni rnibee loj rebixhojz, näjza reni najn leii remilagwr ni bejn Jesús, luxh biejnza diajgreni xho cabedxaꞌ rebiuxeꞌ caniireni: “Rliäꞌpnu xpalaꞌnlu Xiꞌn toṟeii David”, bidxeꞌch rebixhojzga.
\v 16 Dxejc räjpreni loj Jesús:
\p ―¿La riejn diajglu xhi caniireni, ä?
\p Badzuꞌ Jesús diidxre lojreni räjpni:
\p ―Oꞌn, riejn diagäni. ¿La gadtu goḻ lo reguijtz ni bacuaa te dadeꞌ ni gunii xtidx Dios? Roꞌc caj xcuent redee, cadro caj rediidxre:
\q Abejnlu goḻ rebiuux näjza rebäzniteꞌ dij ni rliäpsaꞌcpac xpalaꞌn Dios.
\p
\v 17 Dxejcti basaan Jesúsreni, biunejzni roꞌc sääni guedxeꞌ ni laa Betania, roꞌc gudejdni yääl.
\s Te yag iigw ni gubijdz
\r (Mr. 11:12‑14, 20‑26)
\p
\v 18 Cheni bara yääl, rsilru gubisac Jesús guedx Jerusalén. Laḻ ni sääni, gusloj calaanni.
\v 19 Bahuiini loj te yag iigw cuäꞌ nezyuj. Gubigni gajxh niꞌ yajgga, per xhet ninejxhdi bidxälni, ganaxhtis balajg caj lo yajgga. Dxejc räjp Jesús lo yajg iigwga:
\p ―¡Nuncru xcaj nicla tej ninejxh lojlu!
\p Dxejcti gubidzgajc yajgga.
\v 20 Cheni bahuii rexpejṉpacni, bidxeloduxhreni, gunabdiidxreni loj Jesús:
\p ―¿Xhi cuent gubidzgajc yajgga?
\p
\v 21 Räjp Jesús lojreni:
\p ―Rniliä́pac lojtu, palga chalilajzpactu, luxh ditu gun tioꞌp lajztu, xhet ganaxdi saꞌ cosre guntu, palga gäbtu lo te dajn: “Gubicaj roꞌc, gusuj galäii nisdoo”, siꞌc gacni.
\v 22 Guiraa ni guiniabtu loj Dios, palga chalilajzpactu, suniidxnini.
\s Xcäḻrnibee Jesús
\r (Mr. 11:27‑33; Lc. 20:1‑8)
\p
\v 23 Dxejcti biuꞌ Jesús neṉ guidoro, dxejc laḻ ni caguluiini rebejṉ gubig reni rnibee loj rebixhojz näjza rebeṉgool, gunabdiidxreni lojni:
\p ―¿Xhi yäḻrnibee rajplu niꞌcni rajc rujnlu recosre? ¿Chuniꞌc baniidx yäḻrnibeere lojlu?
\p
\v 24 Badzuꞌ Jesús diidxre lojreni räjpni:
\p ―Sigajcza narä gunä te yäḻgunabdiidx lojtu; palga sajc gudzuꞌtu diidxga loä, dxejc guiniä lojtu chuniꞌc baniidx yäḻrnibee te runä recosre.
\v 25 ¿Chuniꞌc gunibee gutiobnis Juan ni rutiobnis? ¿La Dios o la beṉ guedxliuj?
\p Dxejc gusloj cayäjp lo saꞌreni, palga jieꞌtznu Dios gunibeeni, dxejc sinajni loonu, ¿xhicuent ditu nililajz xtiidxni?
\v 26 Palga jieꞌtznu bejṉ guedxliuj gunibeeni, dxejc sixaꞌt rebejṉ yejcnu saꞌcsi guiraareni rililajzreni Juan najc te Dadeꞌ ni gunii xtidx Dios.
\v 27 Dxejc räjpreni loj Jesús:
\p ―Dinu guidon.
\p Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Sigajcza narä dina guiniä caro siääd yäḻrnibee te runä guiraa recosre.
\s Te dadeꞌ ni guyuꞌ tioꞌp xiꞌnni
\p
\v 28 Jesús räjp lojreni:
\p ―Guidon xho guichalootu diidxre. Te dadeꞌ guyuꞌ tioꞌp xiꞌnni. Räjpni loj xingangalojni: “Xiꞌnä, nadxej chayujnlu dzuun cadro careꞌ uub.”
\v 29 Dxejc badzuꞌ xiꞌnni diidx lojni, räjpni: “Di rlazädi chaꞌa.” Luxh che gojl ste raꞌt, basiejch lajzni säätini sayujnni xtzun xtadni.
\v 30 Dxejc räjp dadeꞌga lo stee xiꞌnni: “Xiꞌnä, nadxej chayujnlu dzuun.” Dxejc badzuꞌ xiꞌnni diidxre, räjpni: “Mbaj, dad, siaꞌä.” Luxh dini nij.
\v 31 Loj guiroꞌpreni, ¿chuniꞌc bejn siꞌcni rlajz xtadni?
\p Dxejc räjpreni:
\p ―Xingangalooni.
\p Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―Rniliä́pac lojtu, reni ruquijx guiraloj, näjza regunabdxab ganidreni jiuꞌreni lojtu loj xcäḻrnibee Dios,
\v 32 saꞌcsi Juan ni rutiobnis biädluiini laꞌtu xho guibajṉtu, luxh ditu nililajz xtiidxni. Biädla reni ruquijx guiraloj, näjza regunadxab huililazduxhreni xtiidxni. Niluxh laꞌtu bahuiitu guiraa recosga, ditu nusiechlajz te nililajztu xtiidxni.
\s Xcuent remosguijdx
\r (Mr. 12:1‑12; Lc. 20:9‑19)
\p
\v 33 ’¡Coḻcuadiajg stee cuentre! Guyuꞌ te dadeꞌ ni najc baxhuaan xten te renchro, guleꞌcni yaguub loj xyujni, bateedni bazaa guideb gabi yujga. Gudäänni te gueed te gujcni te tanc te chuchee nisuubga che rxii reuub. Bencheezani te yuꞌ ni najc jiaaro te roꞌc cue te ni fii guideb loj xyujni. Badedlaani yujga loj gaii bejṉ ni rujn dzuun, säꞌtini te biaj zijtro.
\v 34 Che agojl guireꞌ coseꞌch baxhaḻ baxhuaanga gaii xmosni loj xyujni te chaxiireni coseꞌch ni riäjl xcaꞌ baxhuaanga.
\v 35 Dxejc reni biannäj yujga gunaazreni remosre, gudijnreni tejni, baguꞌtreni steeni, bacuaareni guij yejc steeni.
\v 36 Dxejc baxhaḻsac baxhuaanga sgaii mos. Niluxh reni biannäj yujga sigajcza bennäjreni remosga.
\p
\v 37 ’Dxejcti bejn baxhuaanga xhigab: “Maazru huen guxhaḻä xiꞌnä; sucuadiajgrureni xtiidxni.”
\v 38 Cheni bahuiireni lo xiꞌn baxhuaan xten yujga, bejnreni xhigab: “Deeni jiannäj yujre; doꞌo guiguꞌtnuni te jiannäänu yujre.”
\v 39 Dxejcti gunaazrenini, guläärenini te laad, dxejc baguꞌtrenini.
\p
\v 40 Dxejc gunabdiidx Jesús räjpni:
\p ―Che jiääd baxhuaan xten yujga, ¿xhi gunnäjni rebejṉ nani biannäj xyujni?
\p
\v 41 Dxejc räjpreni loj Jesús:
\p ―Dini gulazlajz rebeṉguijdxga, suguꞌtnireni, sudedlaani xyujni loj steꞌca bejṉ nani gudeed coseꞌch ni riäjl xcaꞌni che gaḻ guireꞌ coseꞌchga.
\p
\v 42 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―¿La gajdtu goḻ lo reguijtz nani bacuaa dadeꞌ nani gunii xtidx Dios galoo? Rediidxre caj roꞌc:
\q Guij nani gulälaz reni runchee yuꞌ,
\q cuaꞌ Dios lagajc guijga gudixhnini squiin yuꞌ,
\q sajcruni loj guiraa reguij.
\q Dee bejn Gueb Dios, luxh rdxeloduxhnu dzunrore ni bejnni.
\p
\v 43 ’Niꞌcni rniä lojtu, sibicaj xcäḻrnibee Dios lojtu, sidejdni loj rebejṉ nani gudeed ni riäjl xcaꞌ xcäḻrnibee Dios, nalajznu renani chalilajzpac xtiidxni.
\v 44 Luxh xcuent guijga: nani jiajb lo guijga, siliaꞌni, per nani guitejb guijga yejcni, li siujyni, gacni däj.
\p
\v 45 Che biejn diajg reni rnibee lo rebixhojz näjza refarisee recuent ni canii Jesús, gucbeereni cagusäꞌtni lagajc laareni.
\v 46 Rlajzreni niniaazrenini, per bidxejbreni rebejṉ saꞌcsi salilajz rebejṉ najc Jesús bejṉ ni rnii xtidx Dios.
\c 22
\s Xcuent yäḻruchṉaa
\p
\v 1 Guslosac canii Jesús lojreni con recuent, räjpni:
\p
\v 2 ―Xcäḻrnibee Dios najc siꞌc te ṟeii ni bejn te saꞌ te guchṉaa xiꞌnni.
\v 3 Baxhaḻni rexmosni te saxiireni regolnejdx chääreni saꞌ, niluxh rebejṉre di rlajzdireni.
\v 4 Dxejc baxhaḻsacni rexmosni, räjpni: “Coḻyeꞌtz loj reni abidoṉ, agujc comiid. ¡Abagutä balti gonsaꞌc, gonguroꞌ! Anacchee guiraꞌti yäḻrajw. Coḻtaa.”
\v 5 Niluxh reni abidoṉga di niu xtiidxreni. Tejni sahuii rexyujni, steeni sää lo rexnegosni,
\v 6 dxejcti sgaii reni niajc biooz gunaazreni rexmos ṟeii, basacsíreni remosga, sas baguꞌtrenini.
\v 7 Che biejn diajg ṟeiiga, bidxeꞌchduxhni, baxhaḻni rexsoldaadni te saguꞌtreni guiraa rebeṉguijdxga, te sazeꞌczareni guejdx cadro rbäjzreni.
\v 8 Dxejcti räjpni loj rexmosni: “Guiraa dee anacchee, di nungäjḻ jiäädru reni abidoṉ.
\v 9 Coḻchäj, pues, lo resquiin lo nezyuj, coḻcuejdx chutis bejṉ ni guidxaagtistu.”
\v 10 Birii rexmosni, sääreni lo nezyuj. Dxejc bachagsaꞌreni guiraatis bejṉ ni bidxaagreni, reni najc beṉguijdx sigajc reni najc beṉhueen te gudxaj rolijz ṟeiiga.
\p
\v 11 ’Dxejc biuꞌ ṟeii biädhuiini loj rebiooz. Bahuiini loj te bejṉ ni sobgaꞌ roꞌc, luxh xhet xhablanijdini najcwni.
\v 12 Dxejc räjp ṟeii lojni: “Xamigwä, ¿xho bejnlu biuꞌlu ree luxh xhet xhablanijdilu najcwlu?” Dxitis sobgaꞌ bejṉga, xhet rniidini.
\v 13 Dxejc räjp ṟeii loj rexmosni: “Coḻguliib niꞌni näjza ṉaani, coḻsäḻni detzyuꞌ cadro nacäjy te roꞌc gonduxhni chubejli reläjyni.”
\v 14 Saꞌcsi xhidajl najc reni bidoṉ luxh guxii najc reni bibee.
\s La sajc quiixni impuest
\r (Mr. 12:13‑17; Lc. 20:20‑26)
\p
\v 15 Dxejcti sii refarisee, biaꞌnreni diidx siguiilreni xho gunijt Jesús te diidx te guigaꞌni.
\v 16 Niꞌc baxhaḻreni gaii xpejṉreni näjza gaii bejṉ ni nadxaag Herodes te räjpreni loj Jesús:
\p ―Mastr, anajnnu rniilu ganax didxlii, ruluiizalu xtiidxpac Dios, luxh dilu jiu xhi rnii rebejṉ, saꞌcsi dilu cue bejṉ ni sajcru lo stee bejṉ.
\v 17 Gunii loonu, pues: ¿La laaca najc quiixnu impuest lo César ni rnibee loonu o et laadi?
\p
\v 18 Dxejc gucbee Jesús xhet laadi xhigab cayujnreni neṉ lastooreni, dxejc räjpni lojreni:
\p ―¡Beṉguijdx! ¿Xhicuent rlajztu guquiiltu narä?
\v 19 Coḻguluii te meel loä.
\p Dxejc badeedreni te meel ni laa denario.
\v 20 Che bahuii Jesús loj meelga, gunabdiidxni lojreni, räjpni:
\p ―¿Chuniꞌc caj lo meelre?
\p
\v 21 Dxejc räjpreni:
\p ―Loj César.
\p Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Coḻgudeed lo César ni riäjl xcaꞌ César, coḻgudeedza lo Dios ni riäjl xcaꞌ Dios.
\p
\v 22 Che biejn diajgreni rediidxre, bidxeloduxhreni. Dxejc basaanrenini, säꞌtireni.
\s Canabdiidxreni xho gac che guibaṉsac rebejṉ
\r (Mr. 12:18‑27; Lc. 20:27‑40)
\p
\v 23 Lagajc dxejga bidzujṉ gaii reni laa saducee, reni di chalilajz sibaṉsac bejṉ loj rebeṉgut. Gubigreni loj Jesús, gunabdiidxreni,
\v 24 räjpreni:
\p ―Mastr, siꞌc naj toMoisés, palga yuꞌ te bejṉ ni abachṉaa, luxh ruti xiꞌnni che guetni, riäjḻ guchṉaa bejtzni biuudga te chu xiꞌnreni xcuent bejtzni.
\v 25 Mbaj. Loonu yuꞌ gajdz niguii ni najc bejtz saꞌreni. Betzgoolga bachṉaa, dxejc gujtni, luxh di xiꞌnni niuꞌ. Basaꞌnni chäälni lo bejtzni.
\v 26 Sigajcza gusajc ni ṟoꞌp bejtzni; sigajcza gusajc ni riojṉ bejtzni. Siꞌc huinuu gujc che basaꞌli guigajdz bejtzga.
\v 27 Sas che gujt guiraareni, näjza gunaaga gujt.
\v 28 Che guibaṉsac rebejṉga lo rebeṉgut, ¿chu tej lo rebejtzga gac chäälpac gunaaga, ni guiraareni bachṉaareni gunaaga?
\p
\v 29 Dxejcti badzuꞌ Jesús diidxre lojreni, räjpni:
\p ―Et laadi rujntu xhigab saꞌcsi ditu gacbee xtidx Dios niclaza xcuent xcäḻrnibee Dios.
\v 30 Ni che guibajṉ rebeṉgut, diru yäḻruchṉaa chu, diruza bejṉ gudeed rexindxaꞌpreni guchṉaa. Dxejc sajcreni siꞌc rexangl Dios ni yuꞌ xhaguibaa.
\v 31 Dxejc xcuent yäḻrbaṉsac loj rebeṉgut, ¿la gajdtu goḻ reguijtz ni bacuaa toMoisés che räjp Dios xcuent retoxtadgoldoonu:
\v 32 “Narä nacä Xtios Abram, Xtios Isaac, näjza Xtios Jacoob”, ä? Dios di gac Xtios beṉgut, Xtiostis rebejṉ ni nabajṉ najcni.
\p
\v 33 Che biejn diajg rebejṉ xtidx Jesús, bidxeloduxhreni diidx ni ruluiini.
\s Diidx ni maazru sajc
\r (Mr. 12:28‑34)
\p
\v 34 Che gucbee refarisee basäu Jesús roꞌ resaducee, bidojpreni, bachaagreni diidx.
\v 35 Dxejc tejreni nani najn leii, rlajzni guquiilni Jesús niꞌc gunabdiidxni lojni räjpni:
\p
\v 36 ―Mastr, ¿xhi diidx ni gunibee Dios sajcru lojreni caj lo leii?
\p
\v 37 Räjp Jesús lojreni:
\p ―Nani rnii scree: “Huinälajz Dad Xtioslu guideb lastoolu, guideb xaimlu, näjza guidebgajc xcäriejnlu.”
\v 38 Diidxre ni gunibee Dios najc ni sajcru, luxh ganidni siäädni loj rextidx Dios.
\v 39 Ni ṟoꞌpga sigajcza najcni: “Huinälajz resaꞌlu sigajc ni sanälajzlu lagajc luj.”
\v 40 Guiroꞌp remandamientre nanab te guzoob bejṉ guiraa rediidx ni bacuaa toMoisés näjza ni bacuaa redadeꞌ nani gunii xtidx Dios.
\s ¿Chu xiꞌn najc Crist?
\r (Mr. 12:35‑37; Lc. 20:41‑44)
\p
\v 41 Laḻni treꞌ refarisee, gunabdiidx Jesús lojreni, räjpni:
\p
\v 42 ―¿Xhi rujntu xhigab xcuent Crist? ¿Chu xiꞌn najcni?
\p Räjpreni lojni:
\p ―Laani najc xajg toDavid.
\p
\v 43 Räjp Jesús lojreni:
\p ―¿Xhicuent räjp David “Xtadä” lojni che basanij Sprit Dxan xten Dios lastooni? Niꞌc bacuaa toDavid rediidxre:
\q
\v 44 Dad Dios räjp lo Xtadä,
\q gurej xladbeä laḻ ni gudzugä guiraa reni rdxeꞌch lojlu ladzniꞌlu.
\m
\v 45 Palga lagajc David rnii: “Dad” lojni, ¿xho mood najcni xiꞌnni?
\p
\v 46 Dxejc rut gujcdi badzuꞌ nicla te diidx lojni, luxh dxejliga rutru gojpdi xhi diidx niniabdiidxrureni lojni.
\c 23
\s Rucuaquij Jesús refarisee näjza rebejṉ nani najn leii
\r (Mr. 12:38‑40; Lc. 11:37‑54; 20:45‑47)
\p
\v 1 Dxejc räjp Jesús loj rebeṉ xhidaalga näjza loj
rexpejṉpacni:
\p
\v 2 ―Rebejṉ ni najn leii näjza refarisee rajp yäḻnajn
te gusuleꞌreni xleii Moisés.
\v 3 Niꞌcni coḻguzoob guiraa rextiidxreni, naꞌc guntu
saꞌ recos ni rujnreni, saꞌcsi laareni rniireni xhiniꞌc
guntu, dxejcti lagajc laareni direni gun ni rnibeereni
guntu.
\v 4 Rnibeereni gun rebejṉ cos naganduxh ni najc siꞌc
te cargw naduxh ni di gac guu bejṉ, per laareni nicla
con te bicueṉaareni direni gusniibni.
\v 5 Guiraa recos ni rujnreni, rujnrenini te fiitis rebejṉ.
Rchaglajzreni rcaj lo cuajsreni näjza roxhajgwreni recajeꞌ
cadro yuꞌ tlaꞌ guijtz ni caj xtidx Dios lojni. Rustioolzareni
xiꞌ xhajbreni.
\v 6 Rlajzreni ganidreni tedreni lo mex che gaḻ te lanij;
rlajzreni cuereni lo rebancw ni sugaꞌ delant neṉ reguidobäz.
\v 7 Sigajcza rlajzreni guchagroꞌ bejṉ ṉaareni nez lo
guii, guiniiza rebejṉ “Mastr” lojreni.
\p
\v 8 ’Naꞌc gusaantu guinii rebejṉ “Mastr” lojtu, saꞌcsi
tejtisni yuꞌ ni najc Mastr, laani najc Crist. Peta laꞌtu
guiraatu najctu tejsi saꞌtu.
\v 9 Naꞌc guiniitu “Xtadä” loj te beṉ guedxliuj saꞌcsi
yuꞌ tejtis ni najc Xtadtu, niꞌc najc Dios ni yuꞌ xhaguibaa.
\v 10 Naꞌcza gusaantu guiniireni lojtu “Mastr” saꞌcsi
yuꞌ tejtis Mastr, niꞌc najc Crist.
\v 11 Ni yuꞌ siꞌc mos lojtu niꞌc najc beṉroru loj resaꞌni.
\v 12 Saꞌcsi chutis ni rchaloni najcni beṉro lo saꞌni,
niꞌc sustuiyä lojni, chutis ni najc nadolajz loj Dios,
niꞌc sunäni beṉro lo saꞌni.
\p
\v 13 ’¡Proobzatu remastr xten leii näjzatu refarisee,
najctu beṉguijdx! Saꞌcsi rudxojntu jiuꞌ rebejṉ loj xcäḻrnibee
Dios. Lagajc laꞌtu ditu jiuꞌ luxh dizatu gusaan jiuꞌ
rebejṉ ni rlajz jiuꞌ.
\p
\v 14 ’¡Proobzatu remastr xten leii näjzatu refarisee,
najctu beṉguijdx! Saꞌcsi rudzucajtu rolijz renanbiuud
laḻsi cabedx canabduxhtu lo Dios, naatu gusgueetu bejṉ
siꞌc. Saꞌcsi rujntu scree, siabduxh fis xten Dios yejctu.
\p
\v 15 ’¡Proobzatu remastr xten leii näjzatu refarisee,
najctu beṉguijdx! Zijt rijtu lo renezyuj näjza lo nisdoo
te guntu gaan guchaa mase tejtis bejṉ xmoodni te gaṉni
Dios siꞌc rajṉtuni. Luxh che ahuililajz bejṉga xtiidxtu,
rujntuni tioꞌp huält maazru te xiꞌn gabijl loj ni najctu.
\p
\v 16 ’¡Proobzatu, najctu siꞌc lotiäꞌp, rlajztu guluiitu
nezyuj! Laꞌtu ni rnii palga te bejṉ guiniliipac xtiidxni
guzäꞌtni guidoro, xhet sajcdi xtiidxni. Palga guiniliipacni
guzäꞌtni oor ni yuꞌ neṉ guidoo, dxejc sii rniliini dxejc
nungäjḻ guzoobni xtiidxni.
\v 17 ¡Beṉ nayääl, beṉlotiäꞌp! ¿Xhiniꞌc sajcru? ¿La oor
la guidoro ni rundxan oorga?
\v 18 Rniizatu: “Palga te bejṉ guiniliipacni guzäꞌtni
lo bacuug ni yuꞌ neṉ guidoro, di xcuentdi xtiidxni. Luxh
palga yuꞌ chu guiniliipac guzäꞌtni gojn ni dzuub lo
bacuug, dxejc sii rniliipacni dxejc nungäjḻ gusoobni
xtiidxni.”
\v 19 ¡Beṉ nayääl, beṉ lotiäꞌp! ¿Xhiniꞌc sajcru? ¿La
gojn o la bacuug nani rundxan gojnga, ä?
\v 20 Nani ruzäꞌt lo bacuug che rniliipacni, et ganaxdi
lo bacuug ruzäꞌtni, näjza guiraa ni treꞌ lo bacuug ruzäꞌtni.
\v 21 Ni ruzäꞌt guidoro che rniliipacni, et ganaxdi guidoro
ruzäꞌtni, näjza Dios ni rbäjzza neṉ guidoro ruzäꞌtni.
\v 22 Sigajcza ni ruzäꞌt guibaa che rniliipacni caguzäꞌtzani
yagxhilro xten Dios näjza lagajc Dios ni sobgaꞌ roꞌc.
\p
\v 23 ’¡Proobzatu remastr xten leii näjzatu refarisee,
najctu beṉguijdx! Bedzxtiil, anis näjza comiṉ ni rajptu,
rudeedtu lo Dios tej tantga yejc cade te tzuu, niluxh
ditu jiu ni sajcru lo xtidx Dios, cadro caj xcuent yäḻnabaṉya,
yäḻrulazlajz, näjza yäḻrililajz. Deeza ni riäjḻpac guntu
laḻ ni cayujnzatu steega.
\v 24 ¡Laꞌtu, lotiäꞌp ni rlajz guluii nezyuj! Riutu rediidx
ni guxii sajc, niluxh rediidx ni sacduxh ditu jiuni, najctu
siꞌc bejṉ ni rbää te rex lo xplaꞌtni dxejcru räjmni
te cameii.
\p
\v 25 ’¡Proobzatu remastr xten leii näjzatu refarisee,
najctu beṉguijdx! Rusiatu detz bas näjza plaꞌt luxh
neṉni najc-dxuudx. Sigajcza laꞌtu riuduxhtu recostumbr,
luxh lastootu guidxa yäḻgubaan näjza yäḻrdxeꞌchlajz.
\v 26 Farisee ni najc lotiäꞌp: gudibxgaa neṉ bas näjza
neṉ plaꞌt, dxejc näj dejtzni sajc naya.
\p
\v 27 ’¡Proobzatu remastr xten leii näjzatu refarisee,
najctu beṉguijdx!, saꞌcsi najctu siꞌc rebaa ni nacchesaꞌc;
nolbäjreni, saru rluiini, luxh neṉreni guidxa dzujt xte
beṉgut näjza bälyudx.
\v 28 Sigajcza najctu laꞌtu. Saru rujn lojtu, rchalo
rebejṉ najctu beṉsaꞌc, niluxh lastootu guidxa yäḻrusguee
näjza yäḻguyalajz.
\p
\v 29 ’¡Proobzatu remastr xten leii näjza refarisee,
najctu beṉguijdx! Runcheetu xpaa redadeꞌ ni gunii xtidx
Dios galoo, rusucheezatu roꞌ xpaa rebejṉ ni gujc beṉsaꞌc,
\v 30 dxejc rniitu: “Paru nibajṉnu neṉ redxej ni gubajṉ
retoxtadgoldoonu dinu niacnäj reni baguꞌt redadeꞌ ni
gunii xtidx Dios.”
\v 31 Lagajc con rediidxre rcäjptu najctu rexajg renani
baguꞌt redadeꞌ nani gunii xtidx Dios.
\v 32 ¡Coḻguscuääz guntu saꞌ recos ni guläxtiej retoxtadgoldootu!
\p
\v 33 ’¡Laꞌtu ni najc siꞌc bäḻ, laꞌtu ni najc siꞌc te
bitiääz guidxa bäḻnialajz! ¿Xho guntu te naꞌc chäätu
gabijl par tejpas?
\v 34 Niꞌcni, guxhaḻä rexpeṉä ni guinii xtidxä, näjza
beṉnajn, näjza mastr. Luxh yuꞌreni suguꞌttu sucuaatureni
lo crujz; yuꞌzareni siguijntu neṉ reguidobäz, sirinajltureni
guejdx por guejdx.
\v 35 Siꞌcza yejctu jiajb xtiejn guiraa rebeṉnadolajz
ni baguꞌt bejṉ xchejli toAbel ni gujc nadolajz, xchejliza
Zacarías, xiꞌn Berequías, ni baguꞌttu neṉ guidoro gajxh
lo bacuug.
\v 36 Rniliä́pac lojtu, dojḻ xten guiraa recosga siajb
yejc rebejṉ ni treꞌ lo guedxliuj ṉaj.
\s Jesús biin xcuent guedx Jerusalén
\r (Lc. 13:34‑35)
\p
\v 37 Räjpza Jesús:
\p ―¡Jerusalén, Jerusalén! Xpejṉlu ruguꞌt redadeꞌ ni rnii
xtidx Dios, rucuaazareni guij yejc rebejṉ ni ruxhaḻ Dios
te gusuleꞌreni xtiidxni lojtu. ¡Balti huält rlazä nutieꞌä
laꞌtu siꞌcni rutieꞌ guidcoꞌc rexquidbäzni neṉ xhigani,
per ditu nicäjb!
\v 38 Coḻhuii xho jianxteb xquidootu cuälazrenini.
\v 39 Rnixgaä lojtu, ṉaj dirutu fii loä, dxejli che guiniitu:
“Benleꞌ Dios nani siääd xcuentni.”
\c 24
\s Jesús räjp sibijḻ guidoro
\r (Mr. 13:1‑2; Lc. 21:5‑6)
\p
\v 1 Birii Jesús neṉ guidoro te asiini, dxejc gubig rexpejṉpacni
lojni, gusloj caguluiireni reyuduxhga lojni.
\v 2 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―¿La ruhuiitu guiraa reyuꞌre? Rniliä́pac nicla tej
guij di jiaꞌn yejc saꞌni ree; guiragajc reyuꞌre sibijḻ.
\s Cos ni guluiloj gac fis
\r (Mr. 13:3‑23; Lc. 21:7‑24; 17:22‑24)
\p
\v 3 Dxejcti huijreni yejc te dajn ni laa Oliib. Che
gurej Jesús roꞌc, biääd rexpejṉpacni lojni te xhigaꞌtz
gunabdiidxreni lojni:
\p ―Rlaaznu guiniilu loonu guc gac guiraa recosre. ¿Xhi
seen guluiloj ameer jiäädlu näjza che ameer nitloj guedxliuj?
\p
\v 4 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―¡Coḻnatiro te rut gusgueedi laꞌtu!
\v 5 Saꞌcsi suꞌ xhidajl reni jiääd, naareni: “Narä nacä
Crist”, luxh susgueereni xhidajl bejṉ.
\v 6 Siejn diajgtu xcuent cadro cayajc gueṟ, näjza xcuent
cadro rlajz chu gueṟ, naꞌc guidxejbtu saꞌcsi siꞌc nungäjḻ
gac, niluxh gajd gaḻdi nitloj guedxliuj.
\v 7 Saꞌcsi siäjs te nacióṉ sidiḻnäjni stee nacióṉ;
te yäḻrnibee sujn gueṟ con stee yäḻrnibee, luxh suꞌ gubijn,
suꞌ yäḻguijdx, suꞌza xuduxh xhidajl lajt.
\v 8 Luxh guiraa redee cuäxtiejtis retrabajwduxh ni
churu chu.
\p
\v 9 ’Dxejc guteedreni laꞌtu ladzṉaa rebeṉdojḻ te gusacsíreni
laꞌtu, te guguꞌtzareni laꞌtu, luxh guiraa rebejṉ sidxeꞌch
lojtu saꞌcsi sanälajztu narä.
\v 10 Neṉ redxejga, xhidajlreni sibälaz xcäḻrililajzreni,
sidxeꞌch lo saꞌreni, sutoꞌ saꞌreni lo saꞌreni.
\v 11 Dxejc siricaj xhidajl bejṉ ni rusguee, gäbreni
xcuent Dios rniireni, luxh susgueereni xhidajl bejṉ.
\v 12 Saꞌcsi lacti suduxh yäḻlatsiaj lo guedxliuj, diru
bejṉ chanälajz saꞌni.
\v 13 Dxejcti bejṉ ni chasanäj xnezyujtis Dios, niꞌc
sun gaan xcaꞌni yäḻnabajṉ par tejpas.
\v 14 Luxh sisiuleꞌ xtidx Dios guideb lo guedxliuj te
gacbee guiraa rebeṉ guedxliuj xtiidxni; dxejcru jiääd
fis xten Dios.
\p
\v 15 ’Cheni fiitu asobgaꞌ te beṉguidxduxh neṉ yuꞌ ni
najc dxan neṉ guidoro, siꞌcni gunixgaa toDaniel ni gunii
xtidx Dios gacni, bejṉ ni goḻ dee sugacbeeni nani roḻni,
\v 16 dxejc renani rbäjz lo guedx Judea, suguxuṉreni
gucuatzlojreni neṉ dajn.
\v 17 Bejṉ ni niäꞌp yejc xyuꞌni dxejga di gaḻdi jiäjtni
te chalääni xhixtenni neṉ xyuꞌni;
\v 18 bejṉ nani cayujn dzuun lo niaa, naꞌc guibiꞌni niclaza
chaxhiini xhajbni.
\v 19 ¡Proobza regunaa ni nuxiꞌn, näjza reni cagusiäꞌ
bäz neṉ redxejga!
\v 20 Coḻnabduxh loj Dios xhet neṉdi redxej ni cayacnalduxhdi
nanab guxuṉditu, niclaza dxej che rusilajz bejṉ.
\v 21 Saꞌcsi suꞌ trabajwduxh neṉ redxejga, saꞌ ni gajd
bejṉ fii dxejli ni guzobloj guedxliuj, luxh che tedni,
diru guibiꞌ chuni.
\v 22 Luxh palga di Dios gutiuꞌ yejc redxejga, nicla
tej bejṉ di ḻaa. Luxh sutiuꞌ Dios yejc redxejga saꞌcsi
rinälajzni reni aguleni.
\p
\v 23 ’Neṉ redxejga palga yuꞌ chu naa lojtu: “Coḻhuii,
aree Crist”, o “Coḻhuii ani arec”, naꞌc chalilajztuni.
\v 24 Siääd xhidajl niguii ni rusguee, gäbreni najcreni
crist; sidzujṉza rebejṉ ni rusguee ni gäb xtiidxpac
Dios rusuleꞌreni; luxh sujnreni remilagwr sujnzareni
senro, parsi gusgueereni, susgueduxhreni rebejṉ, niluxh
rlajzreni gusgueezareni rebejṉ ni agule Dios, ni rililajz
xtiidxni.
\v 25 Agunixgaä lojtu xhiniꞌc gac.
\v 26 Niꞌcni palga naareni lojtu: “Bahuii, a crist yuꞌ
nez lo reyubijdz”, naꞌc chäätu; o palga naareni: “A crist
sugaꞌ neṉ yuꞌre”, naꞌc chalilajztureni.
\v 27 Saꞌcsi siꞌcni guideb xhaguibaa rieṉ che rdinyaꞌ
ladjiaa näjza ladjiätli, siꞌcza suhuiitu loä, Xiꞌn Dios
ni gujc Niguii, cheni jiälsacä lo guedxliuj.
\v 28 Ni najntu cadro nagaꞌ te mangut, roꞌc ṟeꞌ regolbetz.
\s Cheni jiädsac Xiꞌn Dios ni gujc Niguii
\r (Mr. 13:24‑37; Lc. 21:25‑33; 17:26‑30, 34‑36)
\p
\v 29 Räjpzani:
\p ―Cuantsi ted guiraa retrabajwduxh, sicäjy lo gubijdx,
diruza bäii gusanij, sitejbza rebajl ni yuꞌ xhaguibaa,
sinibduxhza guideb xhaguibaa.
\v 30 Dxejcti suhuiireni xhaguibaa seen xten Xiꞌn Dios
ni gujc Niguii, luxh guiraa rebejṉ ni rbäjz neṉ guiraa
reguejdx lo guedxliujre, sonduxhreni suhuiireni siääd
Xiꞌn Niguii lo reza xhaguibaali. Siäädni con yäḻrnibee
näjza yäḻrdimbichaduxh.
\v 31 Dxejc suxhaḻni rexanglni con te trompet ni guscuedxaꞌreni
dipduxh te guireꞌ guiraa rebejṉ ni aguleni lo guidajp
lajd squiin guedxliuj, guideb lo guedxliuj näjza xhaguibaa.
\p
\v 32 ’¡Coḻguisieed ni ruluii yajg iigw! Che naren reṉaani
che cabääni beꞌn, asiääd bäi curex,
\v 33 sigajcza cheni fiitu cayajc guiraa recosre, sacbeetu
asiädgajxh fis, roläꞌli abidzujṉni.
\v 34 Rniliä́pac lojtu, guiraa redee sajc laḻ ni nabajṉ
gaii rebejṉ ni sugaꞌ ree ṉaj.
\v 35 Guibaa näjza guedxliuj sinitloj, niluxh xtidxä
di nitloj.
\p
\v 36 ’Rut najndi xhi dxej, xhioṟ gacni, nicla rexangl
Dios, niclaza Xiꞌn Dios; Dad Diostis najn.
\p
\v 37 ’Sigajcni gujc neṉ redxej che gubajṉ toNoé, siꞌcza
gac che jiälä Xiꞌn Dios ni gujc Niguii.
\v 38 Neṉ redxe galoo, cheni gajd nisguiduxhga jiajb,
rebejṉ ni nabajṉ dxejc cayajwreni, cayäꞌreni, caguchṉaareni,
cagudeedza bejṉ xindxaꞌpreni guchṉaa, dxejli cheni biuꞌ
Noé neṉ barcwro.
\v 39 Direni niacbee xtiidxni; cheni biäädli nisguiduxh
ni sanä guiraareni dxejcru gucbeereni. Sigajcza gacni
che jiälsacä narä Xiꞌn Dios ni gujc Niguii.
\v 40 Neṉ redxejga palga cayujn tioꞌp bejṉ dzuun lo
niaa tejni guibee, steeni siaꞌn.
\v 41 Palga cayoꞌt tioꞌp gunaa xobniil, tejni guibee,
steeni siaꞌn.
\p
\v 42 ’Niꞌcni coḻsusiṉ, saꞌcsi ditu gan xhi dxej jiääd
Dad xtentu.
\v 43 Coḻganchee, paru niacbee baxhuaan xten yuꞌ coṟ
yääl niääd gubaan ni siädlan rolijzni, nisiusiṉni dxejc,
dini nusaan niuꞌni rolijzni te cuanni.
\v 44 Niꞌcni coḻsusiṉza laꞌtu, saꞌcsi siääd Xiꞌn Dios
ni gujc Niguii lagajc oṟ ni ditu gun xhigab jiäädni.
\s Xcuent te mossaꞌc näjza te mosguijdx
\r (Lc. 12:41‑48)
\p
\v 45 ’¿Chuniꞌc najc mossaꞌc ni ruzoob diidx, ni basannäj
xlam̲ni rebejṉ ni yuꞌ rolijzni te gudeedni xhi gaureni
ä?
\v 46 Chicbaa mos ni saru cayujn xtzuunni che guidzujṉ
xlam̲ni.
\v 47 Rniliä́pac lojtu, lam̲ga susaꞌnni saꞌ mosga te fiini
guiraa xhixtenni.
\v 48 Dxejc palga mosga di gusoob xtidx xlam̲ni, gunni
xhigab: “Sacladuxh guibiꞌ xlam̲ä”,
\v 49 dxejc guisloj cagusacsíni resamosni, guislojni
gaunäjni, yänäjni rebeṉgu.
\v 50 Dxejc sidzujṉ xlam̲ni dxej che dini gun xhigab
jiäädni, luxh oṟ ni dini gan guidzujṉni.
\v 51 Dxejc siguinduxhni mosguijdxga, surilaagwnini te
guidxagsaꞌni sabeṉguijdxni, dxejc sonduxhni, chubejli
reläjyni.
\c 25
\s Xcuent tzuu gunaa
\p
\v 1 Räjpza Jesús:
\p ―Pues xcäḻrnibee Dios najc siꞌc tzuu gunadxaꞌp nani
cuaꞌ xcandilseꞌtreni te huijreni te saꞌ.
\v 2 Gaii regunaaga nasiṉ, sgaiireni nayääl.
\v 3 Reni nayäälga sanäreni xcandilreni, niluxh direni
nicaꞌ sijl seꞌt.
\v 4 Niluxh reni nasiṉga sanäreni sijl seꞌt te guzeꞌcreni
neṉ xcandilreni.
\v 5 Saꞌcsi biꞌnga di nidzuṉgaj, gunaaz bacaḻ regunadxaꞌpga,
gudiejstireni.
\v 6 Dxejc siꞌcti garol yääl, biejn te xseꞌ ni räjp:
“Biꞌn asiääd, coḻchäj, coḻchachaglojni.”
\v 7 Guiraa regunaare huistieguxuṉreni, dxejc bensaꞌcreni
xcandilreni, te cuaguijreni.
\v 8 Dxejc guigaii regunayääl räjpreni loj reni nasiṉ:
“Coḻgunidxlaa te boꞌc seꞌt gusanijnu xcandilnu, saꞌcsi
arlajzni jiuiini.”
\v 9 Dxejcti regunanasiṉ räjp lojreni: “Digacdini, dxejc
dini gaḻ nicla par nuurnu nicla par laꞌtu. Coḻchäj cadro
rutoꞌreni seꞌt coḻchazii xseꞌttu.”
\v 10 Laḻni sasii guigaii regunaa-nayäälga seꞌt, bidzujṉ
biꞌn. Regunaa-siṉ ni cabäjz biꞌn biunäjrenini lo saꞌ,
biäuuti ro läꞌ.
\v 11 Cheni bidzujṉ regunanayäälga, räjpreni: “Dad, Dad,
baxhal ro läꞌ.”
\v 12 Dxejc räjpni lojreni: “Rniliä́pac lojtu, dina gumbeätu.”
\p
\v 13 Dxejc Jesús räjp lojreni:
\p ―Coḻsusiṉza, saꞌcsi ditu gan nicla xhi dxej nicla xhi
oṟ siääd Xiꞌn Dios ni gujc Niguii.
\s Xcuent lam̲ ni badeed meel
\p
\v 14 ’Xcäḻrnibee Dios xhaguibaa najc siꞌc te bejṉ ni
agojl guirii chääni zijt te biaj. Gurejdxni rexmosni,
badeedni meel lojreni.
\p
\v 15 ’Lo tejni badeedni siꞌcti gaii miḻ meel, lo steeni
badeedni siꞌcti tioꞌp miḻ, dxejc steeni cuaꞌ te miḻ.
Loj tejgani badeedni siꞌcti ni rujnni xhigab sajc gunnäjreni
dzuun, dxejcti biriini xpiajni.
\v 16 Ni cuaꞌ gaii miḻ meel bejn te dzunro, bejnni gaan
sgaii miḻ meel.
\v 17 Sigajcza ni cuaꞌ tioꞌp miḻ meel, bejnni gaan stioꞌp
miḻ.
\v 18 Dxejcti ni cuaꞌ te miḻ meel, huicuaꞌtzni xmeel
xlam̲ni neṉ te gueed ni gudäänni lo yuj.
\p
\v 19 ’Gudejdti balti bäii, dxejc gubiꞌ xlam̲ remosga,
bejnni cuent loj guiraareni.
\v 20 Che bidzujṉ ni cuaꞌ gaii miḻ meel, bidzuṉnäjni
sgaii miḻ meel ni bejnni gaan, räjpni loj xlam̲ni: “Dad,
baniidx guejblu gaii miḻ loä. Aree sgaii miḻ meel ni
benä gaan.”
\v 21 Räjp xlam̲ni lojni dxejc: “Hueenca, mos hueen najclu,
rusoobzalu xtidxä. Saꞌcsi gujclu beṉsaꞌc con te cos
bäz, ṉaj sunidxä guinibeelu xhiroobru. Biuꞌ loä, bibalaznäj
narä.”
\v 22 Che bidzujṉni ni cuaꞌ tioꞌp miḻ meelga, räjpni
loj xlam̲ni: “Baniidx guejblu tioꞌp miḻ meel loä, aree
stioꞌp miḻ meel ni benä gaan.”
\v 23 Räjp xlam̲ni lojni: “Mbaj. Mos hueen najclu rusoobzalu
diidx. Saꞌcsi gujclu beṉsaꞌc con te cosbäz, ṉaj sunidxä
guinibeelu xhiroobru. Biuꞌ loä, bibalaznäj narä.”
\v 24 Che bidzujṉ mos ni cuaꞌ te miḻ meel, räjpni lo
xlam̲ni: “Dad, ananä najclu te bejṉ ni di gulazlajz; rcaꞌlu
coseꞌch cadro dilu nibeꞌc binij, rutojpzalu cadro dilu
nutieꞌch binij.
\v 25 Niꞌcni bidxebä, huicuaꞌtzä xmeellu neṉ yuj. Niluxh
axh aree xmeellu.”
\v 26 Dxejc räjp xlam̲ni lojni: “¡Mos guijdx, mos ploj!
Najnlu rcaꞌä coseꞌch cadro dina nibeꞌcä binij, rutopä
cadro dina nutieꞌchä binij.
\v 27 Riäjḻ nisaꞌnlu xmelä neṉ te bancw te che nibiꞌä
nicasacä xmelä con xiꞌnni ni niujni gaan.”
\v 28 Dxejc räjpni loj reni sugaꞌ roꞌc: “Coḻgudzucaj
te miḻ meel ni caꞌni coḻgudeedni loj ni rajp tzuu miḻ
meel.
\v 29 Saꞌcsi loj ni rajp sudedäru, niluxh ni xhet rajpdi
sudzucaä tudxeꞌn nani rajpni.”
\v 30 Dxejc räjpni: “Coḻcaꞌ mosre ni xhet sajcdi, colguzäḻni
lo yäḻnacäjy, cadro chu yäḻronduxh, näjza yäḻrajw reläjy
bejṉ.”
\s Yäḻguxhtis xten reguejdx
\p
\v 31 ’Che jiädsac Xiꞌn Dios ni gujc Niguii con yäḻrdimbichaꞌ
xtenni, siädnäni rexangl Dios. Dxejc sibejni lo troṉ
ni rdimbichaꞌ xtenni te guinibeeni.
\v 32 Dxejc sidojp nez lojni guiraa rebeṉ guedxliuj.
Dxejc sibeni lojreni, siliaꞌni saꞌreni siꞌc rujn te baxtoor
cheni rbeni rexiil loj redxib, te rliaꞌreni loj saꞌreni.
\v 33 Suzujni rexiil xladbeeni dxejc redxib xladbäjgwni.
\v 34 Dxejc säjb ṟeii loj reni sugaꞌ xladbeeni: “Coḻtaa,
laꞌtu ni beṉleꞌ Xtadä. Coḻjiuꞌ lo yäḻrnibee ni guc-chee
cheni guzoblojli guedxliuj.
\v 35 Saꞌcsi che calanä laꞌtu baniidx xhi gudauä, che
cayolä, laꞌtu baniidx xhi guꞌä. Che cuanzaä siꞌc te beṉzijt,
laꞌtu banidxlaatu cadro biaꞌnä.
\v 36 Che xheti xhabä, laꞌtu baniidxni, che gucxhuä, laꞌtu
biädhuiitu narä, che guyuꞌä neṉ latzguiib, biädhuiitu
narä.”
\v 37 Dxejc sinii reni sugaꞌ xladbeeni, säjbreni: “Dad,
¿guc bahuiinu gulaanlu, baniidxnu xhi gudajwlu? ¿Guc
bahuiinu cayojllu, baniidxnu xhi guꞌlu?
\v 38 ¿Guc bahuiinu najclu siꞌc te beṉzijt, baniidxnu
cadro bianlaalu, o biäädx xhajblu, baniidxnu xhi gojtlu?
\v 39 O ¿guc bahuiinu cayacxhuulu, o yuꞌlu neṉ latzguiib,
biophuiinu lojlu?”
\v 40 Dxejc ṟeiiga säjb lojreni: “Rniliä́pac lojtu, xhitis
xhi bejntu loj te rexpeṉä ni rnii xtidxä mase proobreni,
lagajc loä bejntu recosga.”
\p
\v 41 ’Dxejc säjpzani loj reni sugaꞌ ladbäjgwni: “Coḻguibicaj
loä, beṉguijdx, coḻchäj lo balduxh ni cayejc par tejpas
ni cayejc par beṉdxab ni rnibee näjza rexpeṉdxabni.
\v 42 Saꞌcsi gulanä, luxh ditu nuniidx xhi niauä; biolä,
per ditu nuniidx xhi niäꞌä;
\v 43 cuanzaä siꞌc te beṉzijt, luxh ditu nunidxlaa cadro
niaꞌnä, biädxza xhabä, niluxh ditu nuniidx xhi niacwä;
gucxhuä, guyuꞌäza neṉ latzguiib, niluxh ditu niädhuii
loä.”
\v 44 Dxejc laareni säjbreni: “Dad, ¿guc bihuiinu calaanlu,
o cayojllu, o canzajlu siꞌc te beṉzijt, o cayäädx xhajblu,
o cayacxhuulu, o yuꞌlu neṉ latzguiib, luxh dinu niacnäjlu?”
\v 45 Dxejc säjb ṟeiiga lojreni: “Rniliä́pac lojtu, loj
xhitis ni ditu niacnäj rebejṉ ni rililajz xtidxä, mase
proobreni naräni ditu niacnäj.”
\v 46 Dxejcti sij rebejṉre lo yäḻrusacsí par tejpas,
per rebejṉ ni nadolajz, ni agule Dios, sijreni lo xcäḻnabajṉ
Dios par tejpas.
\c 26
\s Bejnreni xhigab xho guiniaazreni Jesús
\r (Mr. 14:1‑2; Lc. 22:1‑2; Jn. 11:45‑53)
\p
\v 1 Che gulujx gunii Jesús rediidxre, räjpni loj rexpejṉpacni:
\p
\v 2 ―Anajntu stioꞌp dxejtis cayäädx gac lanij ni laa pascw. Luxh suteedreni narä, Xiꞌn Niguii ladzṉaa reni gucuaa narä lo crujz.
\p
\v 3 Dxejc bidojp rebejṉ ni rnibee rebixhojz, näjza remastr xten leii, näjza rebeṉgool lo rexpejṉ Israel. Lo xleꞌ Caifás, ni rnibee loj rebixhojz, bidojpreni.
\v 4 Roꞌc bachaagreni diidx xho guiniaazreni Jesús con yäḻrusguee, te juꞌtrenini.
\v 5 Luxh räjpreni lo saꞌreni:
\p ―Naꞌc jiennuni neṉ redxe lanij, te di gun rebejṉ bieiduxh.
\s Te gunaa ni biädnä perfum
\r (Mr. 14:3‑9; Jn. 12:1‑8)
\p
\v 6 Che yuꞌ Jesús guedx Betania, rolijz Simón te bejṉ ni basiajcni che raḻ tiejxhni,
\v 7 roꞌc gubig te gunaa lojni, caꞌni te vasguij ni laa onix, guidxani te perfum ni sajc melro. Che sobgaꞌ Jesús lo mex, bachajni perfum yejc Jesús.
\v 8 Che bahuii rexpejṉpacni xhi cayujnni, bidxeꞌchreni, gusloj cayäjpreni:
\p ―¿Xhicuent casäḻxliaꞌni perfumga?
\v 9 Perfumre niajc nidoꞌni, nirii xhidajl meel lojni te niacnäjni rebeṉproob.
\p
\v 10 Biejn diajg Jesús xhi caniireni, dxejc räjpni lojreni:
\p ―¿Xhicuent cadxeꞌchnäjtu gunaare? Ni te coshueen najc dee nani bejnni loä.
\v 11 Ni guirasi dxej suꞌ rebejṉ ni xhet rajpdi lojtu, peta narä guxii dxej suꞌä lojtu.
\v 12 Nani bejn gunaare che bachajni perfumre guideb lagaa tiexhä, najcni par guzucheeni narä te guigaꞌtzä.
\v 13 Rniliä́pac lojtu, cadrotis gusuleꞌreni xtidxä lo guideb guedxliuj, sujyreni diidx xcuent ni bennäj gunaare narä, te guinaj lajzreni gunaare.
\s Judas batoꞌ Jesús
\r (Mr. 14:10‑11; Lc. 22:3‑6)
\p
\v 14 Dxejc lo retzubitioꞌp rexpeṉpac Jesús birii tej ni laa Judas Iscariote, huininäjni rebejṉ ni rnibee loj rebixhojz,
\v 15 räjpni:
\p ―¿Lac guniidxtu loä te gutedä Jesús ladzṉaatu?
\p Dxejc badeedreni gaḻbitzuu melplaꞌt lojni.
\v 16 Dxjecli caguiil Judas xho gutedni Jesús lojreni.
\s Lult xchej xten Jesús
\r (Mr. 14:12‑25; Lc. 22:7‑23; Jn. 13:21‑30; 1Co. 11:23‑26)
\p
\v 17 Primer dxej lanij, dxej ni rajwreni yätxtiil ni di saguij, gubig rexpejṉpacni loj Jesús, räjpreni lojni:
\p ―¿Caro rlajzlu chozucheenu te gaulu xchej xten lanipascw?
\p
\v 18 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Coḻchäj lo guejdx rolijz te dadeꞌ, coḻyeꞌtz lojni: “Siꞌc naj Dad mastr: Asiäddzuṉgajxh xoṟni, niꞌcni rolijzlu gaunäjni rexpejṉni xchej lanipascw.”
\p
\v 19 Bejnti rexpejṉpacni siꞌcni gunibee Jesús gac, bazucheereni xchej xten pascw.
\p
\v 20 Che biuꞌ guxhijṉ, sobgaꞌ Jesús lo mex con retzubitioꞌp xpejṉpacni.
\v 21 Laḻ ni cayajwreni räjpni lojreni:
\p ―Rniliä́ lojtu, yuꞌ tejtu ni gutoꞌ narä.
\p
\v 22 Dxejc guc-huinduxh lajzreni, räjpreni lojni:
\p ―Dad, ¿andi naräni?
\p
\v 23 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―Ni gaunäj narä neṉ tejtis plaꞌt, laa niꞌcni gutoꞌ narä.
\v 24 Xiꞌn Dios ni gujc Niguii sajc siꞌctis ni caj loj guijtz xten Dios, per gunatiro bejṉ ni gutoꞌni. Huenru naꞌc niajl bejṉga.
\p
\v 25 Dxejcti gunii Judas, ni cagutoꞌ Jesús, räjpni:
\p ―Mastr, ¿andi naräni?
\p Jesús räjp lojni:
\p ―Oꞌn, lujni.
\p
\v 26 Laḻ ni sobgaꞌreni cayajwreni, guläs Jesús yätxtiil, badeedni xquixtios lo Dios, dxejcti gulaꞌnini, badeednini loj rexpejṉpacni, räjpni:
\p ―Coḻtajw; dee najc siꞌc tiexhä.
\p
\v 27 Dxejc guläsni te vas, badeedni xquixtios lo Dios, dxejcti badeednini loj rexpejṉpacni, räjpni:
\p ―Guiraatu coḻyäꞌ,
\v 28 saꞌcsi dee najc siꞌc xtienä; niꞌcni riannää́ laꞌtu te didxcoob, luxh rejnre sixeꞌni xcuent xhidajl bejṉ te gusḻaanireni neṉ dojḻ.
\v 29 Luxh rniä lojtu, diruna yäꞌä nis nani ṟii yejc uub, dxejlini yänäsacätu lo xcäḻrnibee Dios, Xtadä.
\s Räjp Jesús sibälaz Pedroni
\r (Mr. 14:26‑31; Lc. 22:31‑34; Jn. 13:36‑38)
\p
\v 30 Che gulujx biḻreni te dij, biriireni, sääreni lo dajn ni laa Oliib.
\v 31 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Guiragajctu sactioꞌp lajztu xcuentä, susaꞌntu narä naguxhijṉ saꞌcsi lo reguijtz xten Dios caj scree: “Suguꞌtreni baxtoor dxejc sireꞌch rexiil.”
\v 32 Dxejc cheni guibaṉsacä lo rebeṉgut, ganidä chaꞌä región Galilee, dxejcti jiädnajltu narä.
\p
\v 33 Dxejc räjp Pedr loj Jesús:
\p ―Masque guiraareni cuälazlu, narä dina cuälazälu.
\p
\v 34 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Rniliä́pac lojlu, lagajc guxhijṉre, nicla gajd guidgaii cuedxaꞌ, luxh luj alagulälazlu narä choṉ huält.
\p
\v 35 Räjp Pedr loj Jesús:
\p ―Masque riäjḻ guetnää́lu, dina cuälazälu.
\p Dxejc sigajcza gunii guiraa rexpejṉpacni.
\s Gurejdx-gunab Jesús loj Dios neṉ Getsemaní
\r (Mr. 14:32‑42; Lc. 22:39‑46)
\p
\v 36 Dxejcti bidzujṉ Jesús näjza rexpejṉpacni te lajt ni laa Getsemaní, räjpni lojreni:
\p ―Coḻcuésijc ree laḻ ni cuedx-guiniabä lo Dios.
\p
\v 37 Dxejc sanäni Pedr näjza guiṟoꞌp xiꞌn Zebedeo, luxh gusloj cayachuinduxh lajzni, cayuꞌzani yärsiaduxh.
\v 38 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Te yäḻhuinduxh yuꞌ lastoä; astoocanu agojl guetä. Coḻjiaꞌn ree, coḻtieꞌch bacaḻ lojtu.
\p
\v 39 Dxejc guzaj Jesús stlaꞌ, guzuxhijbni dxejc basajb lojni lo yujli, gusloj cabedx-canabni lo Dios:
\p ―Xtadä, palga sajcni, basanlaa tedcaj trabajwduxhre ni tedä, te naꞌc tedäni. Xhet siꞌcdi ni rlazä gacni; siꞌcpacni rlajzlu gac, siꞌc gacni.
\p
\v 40 Dxejcti gubiꞌni cadro sugaꞌ guichoṉ rexpejṉpacni, che bidzujṉni roꞌc, nagayejsreni. Räjpni lo Pedr:
\p ―¿La di niajcdi nutieꞌchtu bacaḻ lojtu nicla teboṟ, ä?
\v 41 Coḻguibajṉ, coḻnab lo Dios te naꞌc jiajbtu neṉ dojḻ. Guliipacni, lastootu nadip, niluxh tiejxhtu rdxajg.
\p
\v 42 Gubiꞌ Jesús stehuält, gurejdx-gunabni loj Dios, räjpni:
\p ―Xtadä, palga digacdi tedcaj tedä trabajwre, sugacni siꞌctis ni rlajzlu gacni.
\p
\v 43 Dxejc gubisacni, bidxälni rexpejṉpacni, nagayejsreni saꞌcsi yuduxh bacaḻ lojreni.
\v 44 Basaannireni, dxejc säsacni, gurejdx-gunabni lo Dios ni riojṉ huält, gunisacni lagajc rediidx ni guniini galoo.
\v 45 Dxejc huijni cadro sugaꞌ rexpejṉpacni, räjpni lojreni:
\p ―¡N̲aj sii, coḻguejs, coḻgusilajz! Abidzujṉ oṟ ni gutedreni Xiꞌn Dios ni gujc Niguii ladzṉaa rebeṉdojḻ.
\v 46 ¡Coḻchastie, coḻchoꞌ, colhuii! Asiääd nani guted narä ladzṉaa rebeṉdojḻ.
\s Gunaazreni Jesús sanärenini pres
\r (Mr. 14:43‑50; Lc. 22:47‑53; Jn. 18:2‑11)
\p
\v 47 Laḻni canii Jesús bidzujṉ Judas, nani najc tej retzubitioꞌp xpejṉpacni. Bidzuṉnäjni xhidalduxh bejṉ ni caꞌ espaad, ni caꞌ gaṟoꞌt, najcreni xpejṉ reni rnibee rebixhojz, näjza xpejṉ rebeṉgool xten rexpejṉ Israel.
\v 48 Judas, ni batoꞌ Jesús, abadedxgaani te seen lojreni räjpni:
\p ―Nani guchagroꞌä, niꞌc najc laani; coḻguiniazgajcni.
\p
\v 49 Dxejc gubigni loj Jesús, räjpni:
\p ―Xchan, Dad Mastr.
\p Dxejc bachagroꞌni lojni.
\v 50 Jesús räjp lojni:
\p ―Xamigwä, ¿xhi siäädlu?
\p Dxejcti gubig rebejṉ lojni, gunaazrenini.
\p
\v 51 Per tej reni suganäj Jesús gulääni te spaad, batiuꞌni diajg te mos xten rebixhojz ni rnibee.
\v 52 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Guluchee xspaadlu loj xseꞌni. Guiraa reni rucuanäj con spaad, lagajc con spaad guetreni.
\v 53 ¿La ditu gan sajcza guiniabä lo Xtadä, luxh laani suxhaḻgajcni gayoṉbitzubitioꞌp miḻ xanglni gacnäj narä?
\v 54 Dxejc xho gac soob diidx ni caj lo reguijtz xten Dios ni rnixgaa riäjḻ gac guiraa recosre lagajc siꞌcni cayajcni.
\p
\v 55 Dxejc räjp Jesús loj rebejṉ xhidajlga:
\p ―¿La siädnätu spaad näjza gaṟoꞌt te guiniaaztu narä astoocanu nacä siꞌc te gubaan? Ni guirasi dxej gureä galäiitu, baluiätu neṉ guidoro, luxh ditu niniaaz narä.
\v 56 Niluxh guiraa recosre cayajc te soob rediidx ni caj lo reguijtz ni bacuaa redadeꞌ ni gunii xtidx Dios.
\p Dxejcti guiraa rexpejṉpacni basanxtebreni Jesús, baxuṉreni lojni.
\s Jesús nez loj rebixhojz
\r (Mr. 14:53‑65; Lc. 22:54‑55, 63‑71; Jn. 18:12‑14, 19‑24)
\p
\v 57 Reni gunaaz Jesús huinänini nez loj Caifás, ni rnibee loj guiraa rebixhojz, bidzujṉreni cadro abidojp guiraa rebejṉ nani ruluii leii näjza rebeṉgool xten xpejṉ Israel.
\v 58 Dxejcti zit-zijt biädnajl Pedr rebejṉga, bidzujṉlireni loleꞌ xten bixhojz ni rnibeega. Roꞌc biuꞌni, gurenäjni rexquixhajg bixhojzga te roꞌc biaꞌnni te fiini xhiniꞌc gac.
\p
\v 59 Reni rnibee rebixhojz, näjza rebeṉgool con guiraa reni rajp yäḻrnibee gusloj caguiilreni xhitis te diidx, masque xhet guliidini, te gucuaquijreni Jesús te guinibeereni guetni.
\v 60 Niluxh xhet bidxäldireni, luxh gubig xhidajl bejṉ, guniireni xhidajl didx-xhii xcuent Jesús. Dxejcti bidzujṉ tioꞌp dadeꞌ ni gunii didx-xhii,
\v 61 räjpreni:
\p ―Niguiire gunii scree: “Narä sajc gutzuḻä guidoro xten Dios, sajcza gunchesacäni neṉ choṉ dxej.”
\p
\v 62 Dxejc gusulii dadeꞌ ni rnibee lo rebixhojz, räjpni loj Jesús:
\p ―¿Xhicuent xhet rniidilu, ä? ¿Xhiniꞌc canii reniguiire cagucuaquijreni luj?
\p
\v 63 Niluxh dxitis sugaꞌ Jesús. Dxejcti räjp dadeꞌ ni rnibee loj rebixhojz lojni:
\p ―Rnibeä guiniliilu, guiniliipaclu con laj Gueb Dios nani nabajṉ. Gunii don, ¿la luj najc Crist, Xiꞌn Dios?
\p
\v 64 Jesús räjp lojni:
\p ―Lagajc guejblu naj siꞌc. Niluxh empac rniä lojtu, desde ṉajli suhuiitu cueä narä Xiꞌn Dios ni gujc Niguii xladbee Dios ni rnibee, suhuiizatu jiälä lo reza ni treꞌ xhaguibaa.
\p
\v 65 Dxejc batiäjs dadeꞌ ni rnibee loj rebixhojz xhajbni, räjpni:
\p ―¡Niguiire aguniyajni Dios con xtiidxni! ¿Xhiru testiigw rquiinnu? Abiejn diajgtu didxyaj xtenni.
\v 66 ¿Xhi rchalotu?
\p Dxejc basejcreni diidx:
\p ―¡Abigaꞌni! Riäjḻ guetni.
\p
\v 67 Dxejc batiobxhejnreni lojni, gudijnrenini. Yuꞌreni gudajp lojni,
\v 68 räjpreni lojni:
\p ―Palga najclu Crist, gunii chuniꞌc gudijnlu.
\s Di Pedr nicäjp numbeeni Jesús
\r (Mr. 14:66‑72; Lc. 22:56‑62; Jn. 18:15‑18, 25‑27)
\p
\v 69 Laḻ ni cayajc reniꞌc, Pedr sobgaꞌ loleꞌ. Dxejc gubig te dxapeꞌ ni rujn dzuun roꞌc, räjpni lojni:
\p ―Näjza luj cuansanäjlu Jesús, ni siääd nez Galilee.
\p
\v 70 Per di Pedr nicäjp nez loj guiraareni, räjpni:
\p ―Dina ganä xhiniꞌc caniilu loä.
\p
\v 71 Asii Pedr nez roꞌ puert, che bidxaagni stee dxapeꞌ ni rujn dzuun roꞌc. Dxapeꞌre räjp loj reni sugaꞌ roꞌc:
\p ―Näjza dadeꞌre cuansanäj Jesús ni siääd Nazareꞌt.
\p
\v 72 Dxejc basguee Pedr stehuält, räjpni:
\p ―Rniliä́pac dina gumbeä dadeꞌga.
\p
\v 73 Che gojl sterateꞌ, gubig reni sugaꞌ roꞌc loj Pedr, räjpreni:
\p ―Guliini; näjza luj najclu te xpejṉni; huenliisi riejn diidx ni rniilu.
\p
\v 74 Dxejcti guslojni cagueni, caguzäꞌtni Dios, räjpni:
\p ―Dipacna gumbeä niguiiga.
\p Guniitisni siꞌc, chela guredxaꞌ te guidgaii.
\v 75 Dxejcru banalajz Pedr rediidx ni gunii Jesús lojni che räjpni: “Che gajdli guidgaii cuedxaꞌ, choṉ huält alaguniilu dilu gumbee narä.” Dxejc birii Pedr roꞌc, gusloj cayonduxhni.
\c 27
\s Batedreni Jesús loj Pilaꞌt
\r (Mr. 15:1; Lc. 23:1‑2; Jn. 18:28‑32)
\p
\v 1 Che bianij lo guedxliuj, guiraa reni najc rebixhojz ni rnibee näjza rebeṉgool xten rexpejṉ Israel biaꞌnreni diidx xho gunreni juꞌtreni Jesús.
\v 2 Baliibrenini, guläärenini roꞌc, huisaꞌnrenini loj Poncio Pilaꞌt, ni najc gubernadoor.
\s Xho gujt Judas
\p
\v 3 Dxejcti Judas, ni batoꞌ Jesús, che bahuiini bacuaquijreni Jesús, basiejch lajzni, guc-huin lajzni, dxejc huidzuꞌni gaḻbitzuu meel plaꞌt loj rebixhojz ni rnibee näjza loj rebeṉgool.
\v 4 Räjpni:
\p ―Banitduxhä lo Dios saꞌcsi batoꞌä te bejṉ ni xhet bejndi.
\p Dxejc räjpreni lojni:
\p ―Xhixh gunnu. Niꞌc najc xcuentlu; lujti najn.
\p
\v 5 Dxejc bacuaa Judas meelga lo yuj neṉ guidoro, biriitini roꞌc. Sas huijni, baliibni te duu guejnni, gojḻni lo te yajg, roꞌcti gujtni.
\p
\v 6 Rebixhojz ni rnibee batojpreni meelga, räjpreni:
\p ―Di gac di guizäḻnu meelre neṉ caj gojn saꞌcsi najcni xcuent xtiejn te bejṉ.
\p
\v 7 Dxejc biaꞌnreni diidx con meelga siireni te laꞌ yuj xten te dadeꞌ ni runchee guejs te roꞌc gucuaꞌtzreni rebeṉzijt.
\v 8 Niꞌcni ṉajli rniireni yujga: “Yurejn”.
\v 9 Siꞌc gusojb diidx ni gunii Jeremías, dadeꞌ ni gunii xtidx Dios galoo che räjpni: “Cuaꞌreni gaḻbitzuu melplaꞌtga siꞌcti basoob rexiꞌn Israel sajc bejṉga.
\v 10 Con meelga guziireni yuj lo bejṉ ni runchee guejs, sigacni gunibee xtadnu Dios.”
\s Gusuj Jesús nez loj Pilaꞌt
\r (Mr. 15:2‑5; Lc. 23:3‑5; Jn. 18:33‑38)
\p
\v 11 Bidzuṉnäjreni Jesús loj Pilaꞌt ni najc gubernadoor. Dxejc gunabdiidxni, räjpni lo Jesús:
\p ―¿La luj najc ṟeii xten rexpejṉ Israel, ä?
\p Räjp Jesús lojni:
\p ―Najcni siꞌcni najlu.
\p
\v 12 Laḻni cabeꞌc rebixhojz ni rnibee näjza rebeṉgool rexquej Jesús xhetliidi guniidi Jesús.
\v 13 Dxejc räjp Pilaꞌt lojni:
\p ―¿La di diajglu jiejn guiraa rediidx ni caniireni cagucuaquijreni luj, ä?
\p
\v 14 Per xhetliidi diidxdi basejc Jesús, nicla xcuent tejsi diidx ni bacuaquijrenini. Niꞌcni bidxeloduxh gubernadoorga.
\s Gunibeereni guet Jesús
\r (Mr. 15:6‑20; Lc. 23:13‑25; Jn. 18:38–19:16)
\p
\v 15 Neṉ redxe lanij rajpreni costumbr rusḻaa Pilaꞌt tej bejṉ ni cue rebejṉ loj reni yuꞌ neṉ latzguiib.
\v 16 Neṉ redxejga guyuꞌ te bejṉ ni sääb xtiidxni ni laa Barrabás.
\v 17 Cheni treꞌ guiraareni roꞌc, gunabdiidx Pilaꞌt lojreni:
\p ―¿Chuniꞌc rlajztu gusḻaä́, la susḻaä Barrabás o Jesús ni laa Crist?
\p
\v 18 Saꞌcsi najn Pilaꞌt rdxeꞌchlajzreni lo Jesús, niꞌc bateedrenini lojni.
\p
\v 19 Laḻ ni sobgaꞌ Pilaꞌt lo yajgxhiil cadro rujnni yäḻguxhtis, baxhaḻ chäälni diidx lojni, räjpni:
\p ―Xhet gundilu dadeꞌga ni xhet bejndi, saꞌcsi nuchej nadxuudx gunixcaḻä xcuentni.
\p
\v 20 Niluxh rebixhojz ni rnibee näjza rebeṉgool baquiilreni rebejṉ te gunabreni ḻaa Barrabás, näjza te guet Jesús.
\v 21 Dxejcti gunii gubernadoor stehuält, räjpni lojreni:
\p ―¿Chu tej loj guiroꞌpreni rlajztu gusḻaä́?
\p Dxejc guredxaꞌreni, räjpreni:
\p ―¡Barrabás!
\p
\v 22 Gunabdiidx Pilaꞌt, räjpni:
\p ―¿Xhi gunnää́ Jesús ni laaza Crist?
\p Guiraareni guredxaꞌ:
\p ―Bacuaani lo crujz.
\p
\v 23 Dxejc räjp Pilaꞌt lojreni:
\p ―¿Xhi latsiaj bejnni?
\p Niluxh laareni guredxaꞌrureni, räjpreni:
\p ―¡Bacuaani lo crujz!
\p
\v 24 Che bahuii Pilaꞌt xliaꞌsi caniini, alga gusloj rebejṉ cayujn te bieiduxh, cuaꞌni nis, gudiibni ṉaani nez lojreni, räjpni:
\p ―Dina xcaquiä xtiejn bejṉre ni xhet bejndi. Laꞌtu coḻhuii xho guntu. Xcuenttitu najcni.
\p
\v 25 Dxejc guiraa rebejṉga badzuꞌ diidxre, räjpreni:
\p ―Suxcaquijnu xtiejnni, nuurnu näjza rexiꞌnnu.
\p
\v 26 Dxejc basḻaa Pilaꞌt Barrabás, dxejc gunibeeni gudijnreni Jesús dxejc bateednini ladzṉaa rebejṉ te gucuaarenini lo crujz.
\p
\v 27 Dxejc huinä resoldaad xten gubernadoor Jesús lo pretoor, yuꞌ cadro rujnreni yäḻguxhtis, roꞌc batojpreni guiraa resaꞌreni.
\v 28 Dxejc gulääreni xhajbni, bashuajcwrenini te lad xniaa.
\v 29 Dxejc bencheereni te coroṉ guejch, basäḻrenini yejcni, basäḻreni te yabixijl ṉaani, xladbeeni, sas bazuxhijbreni nez lojni guslogajc caguxhisnäjrenini, räjpreni:
\p ―¡Coḻläꞌp xpalaꞌn ṟeii xten rexpejṉ Israel!
\p
\v 30 Sas batiobxhejnreni lojni, cuaꞌreni yabixijlga te niꞌc batiäjlreni yejcni.
\v 31 Che gulujx baxhiznäjrenini, gulääreni lad xniaa ni najcwni. Dxejc bashuacwsacrenini lagajc xhajbni, sanätirenini te xcajni lo crujz.
\s Bacuaareni Jesús lo crujz
\r (Mr. 15:21‑32; Lc. 23:26‑43; Jn. 19:17‑27)
\p
\v 32 Cheni sariireni, bidxaagreni te bejṉ ni siääd guedx Cirene, laani Simón, basguureni dadeꞌga xcrujz Jesús.
\p
\v 33 Che bidzujṉreni te lajt ni laa Gólgota, nani säloj: dan Calabeer,
\v 34 roꞌc badeedreni bin nuꞌch cuanlaa te guꞌ Jesús. Te bocbäztisni guꞌni, dxejc naaddiruni niäꞌnini.
\p
\v 35 Cheni abacuaareni Jesús lo crujz, gudzujt resoldaad yejc xhajbni, te siꞌc gudisreni xhajb Jesús cuaꞌreni, te siꞌc guzojb diidx xten te dadeꞌ ni gunii xtidx Dios.
\v 36 Gurejtireni roꞌc, gusloj canäjreni Jesús.
\v 37 Yejc crujzga bacuaareni te guijtz con letrro. Lo guijtzga rcaj xhiniꞌc najc xtojḻ nani cayejt. Lo guijtzga caj: “Dee najc Jesús ṟeii xten rexpejṉ Israel.”
\p
\v 38 Näjza tioꞌp gubaan cuaj lo stioꞌp crujz con laani. Tejni cuaj lo te crujz xladbee Jesús, steeni cuaj xladbäjgwni.
\v 39 Luxh renani sadejd nejzga guniyajreni Jesús, cagusniibreni yejcreni,
\v 40 cayäjpreni lojni:
\p ―¡Jaꞌä! Luj ni nutiexhlu guidoo, luxh choṉtis dxej niunchesacluni; palga gulii najclu Xiꞌn Dios, biäjt loj crujzga.
\p
\v 41 Näjza rebixhojz ni rnibee, näj remastr xten leii, baxhiznäjrenini räjpreni loj saꞌreni:
\p
\v 42 ―Basḻaani xhidajl bejṉ, xhoxh di gacdi gusḻaani lagajc laani. Palga najcni ṟeii xten rexpejṉ Israel, sujiäjtni lo crujz naṉaj te chalilajznu xtiidxni.
\v 43 Huinälajzni Dios, ṉaj sugusḻaa Diosni palga sanälajz Diosni; ni najni: “Narä nacä Xiꞌn Dios.”
\p
\v 44 Regubaan ni caj lo recrujz sigajcza guniyajreni Jesús.
\s Che gujt Jesús
\r (Mr. 15:33‑41; Lc. 23:44‑49; Jn. 19:28‑30)
\p
\v 45 Dxejcti bicäjy guideb guedxliuj läidxej hasta rcachoṉ gudxej.
\v 46 Siꞌcti rcachoṉ gudxej guredxaꞌ Jesús dipduxh, räjpni:
\p ―Elí, Elí, ¿lama sabacatani? ―dee säloj: Xtiozä, Xtiozä, ¿xhicuent gulälazlu narä?
\p
\v 47 Yuꞌ reni sugaꞌ roꞌc, che biejn diajgreni räjpni siꞌc, räjpreni:
\p ―Cabejdx Dadeꞌre Elías.
\p
\v 48 Baxuṉgajc tejreni, huicaꞌni te sponj, bahuajdxnini loj binagr, bacuaanini yejc te biquii te badzugni binagrga roꞌ Jesús.
\v 49 Dxejc reni treꞌ roꞌc räjp:
\p ―Basaan; guidon la siääd Elías te gusḻaanini.
\p
\v 50 Dxejc guredxaduxh Jesús stehuält, basḻaatini xpritni.
\v 51 Lagajc oṟga biräsyaꞌ ladro ni zääb neṉ guidoro, gujcni tioꞌp laꞌ jiaali hasta lo yuj. Gujc te xuro, sas gusuj bej reguiro.
\v 52 Dxejc gubicaj reguij ni niäuu roꞌ rebaa, luxh gubaṉsac xhidajl xpejṉ Dios ni gujt aguc xchej.
\v 53 Dxejcti, che huäjs Jesús lo rebeṉgut, biriireni neṉ baa, baluilojreni lo xhidajl bejṉ ni rbäjz guedx Jerusalén.
\p
\v 54 Dxejc capitán xten resoldaad näjza resoldaad ni canäj Jesús, che bahuiireni xuduxh näjza guiraa recos ni gujc roꞌc, bidxejbreni, räjpreni:
\p ―Guliipacni najc dadeꞌre Xiꞌn Dios.
\p
\v 55 Zijtru treꞌ xhidajl regunaa ni biädnajl Jesús che biriini nez Galilee te bahuiirenini. Cadxelojtisreni guiraa ni cayajc roꞌc.
\v 56 Tej regunaaga najc Marii Magdaleṉ, steeni najc Marii xnan Jacoob näjza José, steeni najc xnan rexiꞌn Zebedeo.
\s Huicuaꞌtzreni Jesús
\r (Mr. 15:42‑47; Lc. 23:50‑56; Jn. 19:38‑42)
\p
\v 57 Che gojl gudxej, bidzujṉ te beṉrajp ni siääd guedx Arimatea; laani José. Näjza dadeꞌga najc tej reni birinajl Jesús.
\v 58 Huij dadeꞌga loj Pilaꞌt, gunabni tiejxh Jesús. Dxejc gunibee Pilaꞌt gudeedrenini lojni.
\v 59 Cuaꞌti José tiejxh Jesús, batejbnini neṉ te bariadya,
\v 60 huitixhnini neṉ xpaapacni. Nacoob baaga, gojnni bidäänni cuäꞌ te guilaj. Dxejc basäuni roꞌ baaga con guiro, dxejcti siini.
\v 61 Sobgaꞌza Marii Magdaleṉ näjza stee Marii nez loj baa, bahuiireni bigaꞌtzni.
\s Xhi räjp resoldaad ni cuanäj xpaa Jesús
\p
\v 62 Che gudejd dxej xten ni gulec-cheereni lanij, bara yääl bidojp rebixhojz ni rnibee näjza rebejṉ ni laa refarisee, bidzujṉreni loj Pilaꞌt,
\v 63 räjpreni lojni:
\p ―Dad, banaj laaznu xhi räjp bejṉ ni rusgueere. Räjpni: “Che ted choṉ dxej sibaṉsacni loj rebeṉgut.”
\v 64 Niꞌc baxhaḻ chu chacanäj roꞌ baaga dxejli guisaꞌ choṉ dxej, te di chää rexpejṉpacni chaläärenini tiejxhni, dxejc gäbreni loj rebejṉ: “Agubaṉsacni loj rebeṉgut.” Yäḻrusgueega sajc cuentroru loj ni gujc ganid.
\p
\v 65 Räjp Pilaꞌt lojreni:
\p ―Laꞌtu rajptu te cuaa soldaad; coḻchäj, basäutzuꞌtz roꞌ baaga siꞌctis ni sajc guntu.
\p
\v 66 Dxejcti sääreni, basäutzuꞌtzreni roꞌ baaga; con resoldaad bacuaareni te seii lojni te rut faḻdini. Dxejc basaꞌnreni resoldaad canäj roꞌc.
\c 28
\s Sibaṉsac Jesús loj rebeṉgut
\r (Mr. 16:1‑8; Lc. 24:1‑12; Jn. 20:1‑10)
\p
\v 1 Che gudejd sabd, dxej ni ruzilajz rexpejṉ Israel, che gusloj cayänij lo guedxliuj te jiuꞌ stee xmaan, bidzujṉ Marii Magdaleṉ näjza stee Mariiga, siädhuiireni lo baa.
\v 2 Luxh alagujc te xuro ni basniib lo yuj, saꞌcsi biääd te angl xten Dios xhaguibaali te badzucajni guij ni niäuu roꞌ baaga, dxejc gurejni yejc guijga.
\v 3 Rdimbichaduxhni siꞌc najc che rdinyaꞌ, luxh xhajbni najc nolbäj siꞌc najc yejg ni riajb.
\v 4 Che bahuii resoldaadni, bichebduxhreni, sädiidxreni, gujcreni siꞌc beṉgut.
\v 5 Dxejc räjp guixhajg xte Diosga loj regunaa:
\p ―Naꞌc guidxejbtu. Ananä caguiiltu Jesús ni cuaj lo crujz.
\v 6 Rutini ree saꞌcsi agubaṉsacni sigajc ni najni. Coḻtahuii cadro gojtni.
\v 7 Coḻguxuṉ, coḻchayeꞌtz loj rexpejṉpacni agubaṉsacni loj rebeṉgut. Luxh ṉaj agunijdni lojtu sääni región xten Galilee. Roꞌc suhuiitu lojni. Dee najc diidx ni rniä lojtu.
\p
\v 8 Dxejcti rusquenduxh regunaaga, biriireni roꞌ baaga. Cadxejbreni, cabalazduxhzareni sanäreni diidx loj rexpejṉpac Jesús.
\v 9 Chela bidxaagreni Jesús lo nejz, räjpni: “Xchan”, lojreni. Sas gubigreni loj Jesús, bazuxhijbreni, gudääzreni guenniꞌni, gojṉrenini.
\v 10 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Naꞌc guidxejbtu. Coḻchanä diidx loj rexpeṉä, chääreni región Galilee, saꞌcsi roꞌc suhuiireni loä.
\s Rediidx ni räjp resoldaad
\p
\v 11 Laḻni sää regunaaga, bidzujṉ gaii soldaad ni huicanäj roꞌ baa lo guejdxga, huisaꞌnreni diidx lo rebixhojz ni rnibee xcuent guiraa ni guzajc roꞌ baaga.
\v 12 Dxejc rebixhojz ni rnibee bachagsaꞌzareni con rebeṉgool te biaꞌnreni diidx gudeedreni xhiroob meel lo resoldaad,
\v 13 räjpreni lojreni:
\p ―Scree coḻyeꞌtz lo rebejṉ: “Laḻ ni nagayesnu, canäjnu roꞌ baa, biääd rexpejṉpac Jesús guläxhigaꞌtzreni tiejxhni.”
\v 14 Palga jiendiajg gubernadoor dee, siohuiinuni te di yuꞌ xhi gunni laꞌtu.
\p
\v 15 Dxejcti cuaꞌ resoldaad meel, bejnreni siꞌcni räjp rebixhojz. Luxh siꞌc bireꞌch diidx loj guiraa rexpeṉ Israel. N̲ajli canisijcreni siꞌc.
\s Baxhaḻ Jesús rexpejṉpacni
\r (Mr. 16:14‑18; Lc. 24:36‑49; Jn. 20:19‑23)
\p
\v 16 Dxejcti sää retzubiteeb xpejṉpac Jesús lo región Galilee, lo dajn cadro biaꞌn Jesús diidx guidxaagnireni.
\v 17 Cheni bahuiireni loj Jesús, bazuxhijbreni, gojṉrenini, per yuꞌ reni ractioꞌp lajzreni.
\v 18 Dxejc gubig Jesús lojreni, guninäjnireni, räjpni:
\p ―Arapä guiraa yäḻrnibee xhaguibaa näjza lo guedxliuj.
\v 19 Niꞌcni, coḻchäj, guideb guedxliuj coḻchagajn bejṉ gac xpeṉä, coḻgutiobnisreni, con laj Gueb Dios, näj laj Xiꞌn Dios näjza laj Sprit Dxan xten Dios.
\v 20 Coḻguluiireni gusoobreni guiraa rediidx ni guinibeä. Luxh lagajc narä suganää́ laꞌtu guiraa redxej, dxejli che nitloj guedxliuj. Sugacni siꞌc.
