\id LUK
\h San Lucas
\toc1 San Lucas
\mt Rediidx Nani Bacuaa Lucas Xcuent Jesucrist
\c 1
\s Xhicuent bacuaa Lucas rediidxre
\p
\v 1 Xhidajl bejṉ abacuaa lo guijtz xcuent guiraa redzuun
ni gujc nez loonu te cuäxnejzreni redzuunga
\v 2 siꞌcpac ni biääd rediidxga loonu. Rebejṉ nani bahuiloj
guiraa recosre cheni guslojlireni, näjza reni gucnäj
basuleꞌ xtidx Dios najc renani basuleꞌ rediidxga loonu.
\v 3 Luxh saꞌcsi abiḻä, abahuiloä, abenduxhä xhigab xcuent
guiragajc ni gusajc che gusoblojlini, niꞌc runä xhigab
laaca gucuaä rediidxre, xnejz-xnejzni lo guejblu, Dad Teófilo,
\v 4 te gacbesaꞌc guejblu ni najc didxlii xcuent guiraa
rediidx ni abisieed guejblu.
\s Te xangl Dios gunii xho gaal Juan ni rutiobnis
\p
\v 5 Cheni gujc Herodes ṟeii xten región Judea, guyuꞌ
te bixhojz ni laa Zacarías, ni nadxaag lo rexpejṉ Abías.
Chäälni laa Elisabeꞌt, ni najcza te xagdoo bixhoz Aarón.
\v 6 Guiroꞌpreni najcreni nadolajz nez loj Dios, rusoobreni
xtidx Dios näjza xleii Dios, niꞌc digacdi gucuaquij bejṉreni
xcuent nicla tej dojḻ.
\v 7 Luxh ruti xiꞌnreni, saꞌcsi chäälni digacdi chu xiꞌnni.
Luxh guiroꞌpreni anajcreni beṉgool.
\p
\v 8 Te dxej, laḻ ni cayujn Zacarías dzuun neṉ guidoro
siꞌc bixhojz nez loj Dios,
\v 9 dxejc con daad bibee chuniꞌc jiuꞌ neṉ yudxan xten
guidoro te guzeꞌcreni yaal siꞌcni najc costumbr xten
rebixhojzga. Dxejc siꞌc gulereni Zacarías gunni.
\v 10 Laḻ ni caguzeꞌcni guxhyaal, sugaꞌ guiraa rebejṉ
lo xleꞌ guidoro, cabedx-canabreni lo Dios.
\v 11 Dxejcti baluiloj te xangl Dios lo Zacarías, suliini
ladbee lo dxan cadro cayejc guxhyaal.
\v 12 Che bahuii Zacarías lo xangl Dios, di jien xhi
gunni, lacti bidxebduxhni.
\v 13 Sas xangl Dios räjp lojni:
\p ―Naꞌc guidxejblu, Zacaríi, saꞌcsi Dios abiejn diajgni
xtiidxlu, luxh suꞌ te xiꞌn chäälu, Elisabeꞌt; cuälajluni
Juan.
\v 14 Sibalazduxhlu, siroob lastoolu; xhidajl bejṉ sibalajz
saꞌcsi gaalni,
\v 15 saꞌcsi beṉro gac xiꞌnlu nez loj Dios. Dini yä
bin, nicla maxcaal. Sibäjz Sprit Dxan xten Dios neṉ lastooni
cheni gaallini.
\v 16 Sujnni gusiechlajz xhidajl rexpejṉ Israel, guibiꞌreni
lo Gueb Dios.
\v 17 Juanre sinijdni loj Dad, sujni lagajc xhigab, sajpni
lagajc yäḻrnibee ni gojp profeꞌt Elías, te che jiejn
diajgreni xtiidxni susiechlajz redad, susiäjḻzareni diidx
con rexiꞌnreni. Sigajcza rebejṉ ni di gusoob xtidx Dios
sisieedreni gusoobreni xtidx Dios, te siꞌc jiädsucheeni
lastoo rebejṉ te chalilajzreni xtidx Dad ni jiääd.
\p
\v 18 Gunabdiidx Zacaríi loj anglga, räjpni:
\p ―¿Xho mood gacbeä guliilu? Saꞌcsi anacä beṉgol, sigajcza
chälä.
\p
\v 19 Dxejcti räjp anglga lojni:
\p ―Narä nacä Gabriel, runä dzuun lo Dios. Laani baxhaḻni
narä te guininää́ luj, jiädnää́ didxhueenre lojlu.
\v 20 Luxh ṉaj, saꞌcsi dilajzlu nilii xtidxä, siaꞌnlu
gop, digacdiru guiniilu, cheni gaalli xiꞌnlu sinisaclu.
Rextidxä sisiojb che guidzujṉ dxej che riäjḻ gacni.
\p
\v 21 Laḻni cayajc dee, cadxeloj rebejṉ ni sugaꞌ nez
roꞌ yudxan cabäjzreni guiṟii Zacaríi saꞌcsi cayaclaani
neṉ yudxan.
\v 22 Che biṟii Zacaríi, di niajcdiru niniini loj rebejṉ;
dxejc gucbeereni yuꞌ xhi cosro bahuiini neṉ yudxan xten
guidoo. Dxejc con seen guninäjni rebejṉga, saꞌcsi xheti
xseꞌni te niniini.
\p
\v 23 Che gulujx bejnni dzuun neṉ guidoro, gubiꞌni rolijzni.
\v 24 Che gudejd redxej dxejcti bazeṉ nuu Elisabeꞌt,
chäälni, bäz, gaii bäii diruni niṟii rolijzni. Bejnni
xhigab, räjpni:
\v 25 “Siꞌc bejn Dad Dios narä ṉaj, gucnäjni narä te
diru bejṉ cuälaz narä saꞌcsi ruti xiꞌnä.”
\s Biäddeed te xangl Dios diidx lo Marii gaal Jesús
\p
\v 26 Che gudejd xhoꞌp bäii, baxhaḻ Dios xanglni Gabriel
lo te guedx Galilee ni laa Nazareꞌt,
\v 27 te chahuiini te dxapxteeb ni laa Marii. Agojt
xtiidxni te guchṉaani te dadeꞌ ni laa José. Dadeꞌre
najc xagdoo toṟeii David.
\v 28 Biuꞌ anglre cadro sobgaꞌ dxapeꞌga, räjpni lojni:
\p ―Xchan, dxaꞌp ni sanälajz Dios, ni agule Dios loj guiraa
regunaa. Dios gacnäjlu. Abenleꞌ Dioslu loj guiraa regunaa.
\p
\v 29 Luxh che bahuiini lo xangl Dios bidxelojni lo
rextiidxni, rujnni xhigab: “¿Xhicuent caniini siꞌc loä?”
\v 30 Dxejc räjp xangl Dios lojni:
\p ―Naꞌc guidxejblu, Marii; agule Dios luj.
\v 31 Bacuadiajg diidx. Suulu bäz, suꞌ te xiꞌnlu. Che
gaalni guirilajni Jesús.
\v 32 Laani sajcni te bejṉ ni sacduxh. Sirilajzani Xiꞌn
Gueb Dios ni yuꞌ xhaguibaro. Gueb Dios sujn gacni ṟeii
sigajc ni gujc toxtadgoldooni David,
\v 33 te tejpas guinibeeni loj rexiꞌn Israel, luxh dipac
xcäḻrnibeeni nitloj.
\p
\v 34 Dxejc gunabdiidx Marii lo xangl Dios, räjpni:
\p ―¿Xho mood gac dee? Ni dxapxteeb narä, gajd narä gumbeä
niguii.
\p
\v 35 Badzuꞌ xangl Dios diidxre lojni, räjpni:
\p ―Sprit Dxan xten Dios siääd lojlu, xcäḻrnibee Gueb
Dios ni yuꞌ xhaguibaa suhuajcwni luj siꞌc te za. Niꞌcni
bäz ni gaal sajcni te beṉdxan, sibälaj bejṉni Xiꞌn Dios.
\v 36 Näjza saꞌlu Elisabeꞌt suꞌ te xiꞌnni luxh anajcni
te beṉgool; niꞌcni gunaa nani najreni digacdi chu xiꞌnni
agujc xhoꞌp bäii nuuni bäz.
\v 37 Xheti te cos ni naganduxhtej nez loj Dios ―räjp
Xangl Dios.
\p
\v 38 Dxejcti räjp Marii:
\p ―Narä nacä xmos Xtadnu Dios; mbaj, sugunnäj Dios narä
siꞌctisni gunii gueblu loä.
\p Dxejcti biunejz angl xten Dios lojni, säꞌtini.
\s Bihuii Marii lo Elisabeꞌt
\p
\v 39 Neṉ redxejga, basquejn Marii sääni lo te guejdx
ni treꞌ neṉ redajn xten Judea.
\v 40 Biuꞌni rolijz Zacaríi, guniini xtidxbee loj Elisabeꞌt.
\p
\v 41 Che biejn diajg Elisabeꞌt guniini, biniib xiꞌnni
xqueꞌni, gudxaj Sprit Dxan xten Dios lastoo Elisabeꞌt.
\v 42 Dxejc dipduxh guniini räjpni:
\p ―Abenleꞌru Gueb Dios luj loj guiraa regunaa. Abenleꞌzani
xiꞌnlu.
\v 43 ¿Chu narä te siädhuii xnan Xtioozä narä?
\v 44 Biejntis diagä xtiidxlu, bibalazgajc xiꞌnä, biniibni
xqueꞌä.
\v 45 Sibaa lajzlu, luj ni huililajz sisiojbpac nani
gunii Xtadnu Dios.
\p
\v 46 Dxejc räjp Marii:
\q Xaimä rliäꞌp xpalaꞌn Xtadnu Dios.
\q
\v 47 Rbalazduxhza lastoä xcuent Dios ni rusḻaa narä lo
dojḻ.
\q
\v 48 Saꞌcsi agule Dios narä,
\q nacä te mos gunaa ni xhet sajcdi,
\q luxh ṉajli sinii rebejṉ näjza reni churu chu lo guedxliuj,
\q chicbaani loj guiraa regunaa.
\q
\v 49 Saꞌcsi Gueb Dios ni rajp guiraa yäḻrnibee abejn
xhidajl cosro loä,
\q dxanduxh najc lajni.
\q
\v 50 Dini cuääz gulaslajzni guiraa rebejṉ ni riu xtiidxni,
reni rajṉni.
\q
\v 51 Xhidajl cosnagajn abejnni con lagajc ṉaani,
\q abatieꞌchni renani rustioob lastooreni rliäꞌp lagajc
xpalaꞌnreni.
\q
\v 52 Abasajbni reni rnibee,
\q per rebeṉnadolajz bejnni gacreni beṉro.
\q
\v 53 Bachajni xqueꞌ reni calaan,
\q badeedni ganax cossaꞌc,
\q niluxh badzuꞌni rebejṉ ni yuꞌ xhixtenreni xhet badeed
dini lojreni.
\q
\v 54 Gucnäjni nacióṉ xten xpejṉ Israel, ni najc xmos Dios.
\q Di lajzni niäḻ nulaslajznireni
\q
\v 55 saꞌcsi siꞌc biaꞌnni diidx con retoxtadgoldoonu,
\q sinuu gulazlajzni toAbram näjza rexagdooni par tejpas.
\p
\v 56 Dxejc biaꞌn Marii rolijz Elisabeꞌt siꞌcti choṉ
bäii, dxejc gubisacni rolijzni.
\s Che gojl Juan ni rutiobnis
\p
\v 57 Che bazaꞌ xpäi Elisabeꞌt, dxejc gojl xpäzni te
bäz niguiini.
\v 58 Dxejc bidzujṉ rexpisiṉni näjza resaꞌni biädhuiireni
guiroꞌpreni che gucbeereni lacti hueen gujc Dios con
laani. Bibalaznäjrenini.
\v 59 Che gudejd xhujṉ dxej, huinäreni bäzeꞌga chuni
bee. Rlajz rebejṉ nirilaj bäzeꞌga siꞌc laa xtadni, Zacaríi.
\v 60 Niluxh xnanni räjp:
\p ―Naꞌc, guirilajpacni Juan.
\p
\v 61 ―¿Xhicuent? ―räjpreni―. Ruti xfamiḻlu ni laa siꞌc.
\p
\v 62 Dxejcti gunabdiidxreni con seen lo xtad bäzeꞌga
te gacbeereni xho rlajzni guirilaj bäzeꞌga.
\v 63 Xtadni gunab te laꞌ guijtz, dxejc bacuaani: “Lajni
najc Juan.” Dxejc guiraareni bidxelojreni.
\v 64 Luxh lagajc dxejc gujc gunii Zacaríi stehuält,
dxejc guslojni caläꞌpni xpalaꞌn Dios.
\v 65 Bidxeloduxh rexpisiṉreni xhiniꞌc gujc roꞌc. Luxh
bireꞌch diidx xcuent recosre guideb neṉ redajn xten
Judea.
\v 66 Guiraa reni biejn diajg rediidxga gusloj cayujnreni
xhigab, dxejc gunabdiidxreni loj saꞌreni:
\p ―¿Chuchaniꞌc gac biuxeꞌga?
\p Siꞌc guniireni saꞌcsi huenliisi abenleꞌ Diosni.
\s Dij ni biḻ Zacaríi
\p
\v 67 Dxejcti biääd Sprit Dxan xten Dios neṉ lastoo
xtadni Zacaríi, gusloj caniini rediidx ni badeed Dios
lojni, räjpni:
\q
\v 68 Guiliäꞌpnu xpalaꞌn Dios, Xtios rexpejṉ Israel,
\q saꞌcsi abiädhuiini loonu, ni najcnu rexpejṉni,
\q te siädgusḻaani nuurnu neṉ dojḻ.
\q
\v 69 Abaxhaḻni loonu te bejṉ ni rajp yäḻrusḻaduxh bejṉ
neṉ dojḻ.
\q Najcni te rexagdoo toxmosni David.
\q
\v 70 Lagajc siꞌcni badeed Dios gunii redadeꞌ ni bacuaa
xtiidxni lo guijtz galoo:
\q
\v 71 Susḻaani nuurnu loj reni rdxeꞌch loonu,
\q näjza ladzṉaa rebejṉ ni gulälaz nurnu.
\q
\v 72 Te gulaslajzni retoxtadgoldoonu,
\q te soob diidx ni biaꞌnni con rebejṉga.
\q
\v 73 Scree biaꞌnni diidx con toxtadgoldoonu, Abram:
\q
\v 74 Susḻaani nuurnu ladzṉaa rebejṉ ni rdxeꞌch loonu,
\q te naꞌc guidxeebnu chunu lojni gusoobnu xtiidxni,
\q
\v 75 con yäḻnabaṉsaꞌc näjza yäḻguxhtis guiraa redxej
ni guibajṉnu.
\q
\v 76 Luxh luj, bäzeꞌ, sirilajlu dadeꞌ nani rnii xtidx Gueb
Dios ni yuꞌ xhaguibaa,
\q saꞌcsi sinijdlu lo Dad te gusucheelu rexnezyulajzni,
\q
\v 77 te gunlu gacbee rexpejṉni xho gac ḻaani lo dojḻ,
\q te gac guibicaj xtojḻreni.
\q
\v 78 Saꞌcsi Dios sanälajz bejṉ,
\q näjza rulaslajzni bejṉ niꞌcni xhaguibaali suxhaḻni
xiꞌnni te jiädnäni te dxecoob,
\q
\v 79 te gusanijni lo rebejṉ ni nabajṉ lo yäḻxcäjy xten
dojḻ,
\q näjza rebejṉ ni nabajṉ lo xpalaa yäḻgujt,
\q te guluiini xho sánu lo xnez yäḻrbecdxilajz.
\p
\v 80 Dxejc gunís biuxeꞌga, guyuduxh xcäriejnni xcuent
recos xten Dios. Gubajṉni nez loj reyubijdz cheni bidzujṉli
dxej che baluilojni loj rexpejṉ Israel, che gusloj cagusuleꞌni
xtidx Dios.
\c 2
\s Che gojl Jesús
\r (Mt. 1:18‑25)
\p
\v 1 Neṉ redxejga, gunibee Augusto César xcaj laj rebejṉ
guideb guedxliuj lo xquijtzni.
\v 2 Niꞌc nacobgujc yäḻbigabre cheni najc Cirenio gobernadoor
xten Siria.
\v 3 Guiraa rebejṉ nanab chääreni lagajc lajdxreni te
roꞌc guigabreni.
\v 4 Niꞌcni biṟii José guedx Nazareꞌt Galilee, te huijni
Judea, lo guedx Belén, cadro gojl toDavid, saꞌcsi najc
José xagdoo toDavid.
\v 5 Huinäni Marii, nani guchṉaani, huijreni guedx Belén
te roꞌc guigabreni. Luxh nuu Marii bäz.
\v 6 Lalsi yuꞌreni guedx Belén, bidzujṉ dxej ni gaal
xiꞌn Marii.
\v 7 Roꞌc gojl xiꞌn galooni, dxejc batejbnini te xzuudni.
Dxejc gudixhnini cadro rusäḻreni guijxh rajw reguidxaa
saꞌcsi xhetiru yuꞌ xcalaareni jiaꞌnreni.
\s Rexangl Dios näjza rebaxtoor
\p
\v 8 Gajxh guejdxga guyuꞌ gaii baxtoor cayajpreni xhiilreni
lo niaa guxhijṉ.
\v 9 Chela baluiloj te xangl Dios, luxh bianij guideb
gabireni con yäḻrdimbichaꞌ xten Dios, dxejc bidxebduxhreni.
\v 10 Sas anglga räjp lojreni:
\p ―Naꞌc guidxejbtu, narä siädnää́ lojtu te didxsaꞌc ni
suspalajz guiraa beṉ guedxliuj.
\v 11 N̲adxej gojl neṉ guejdx xten toDavid, tej ni gusḻaa
bejṉ neṉ dojḻ, laani najc Crist ni najc Dad.
\v 12 Dee najc te seen lojtu, sidxältu bäzeꞌga nadejbni
neṉ te xzuudni, nagaꞌni cadro rusäḻreni guijxh rajw reguidxaa.
\p
\v 13 Lagajc dxejc guideb gabi anglga baluiloj naclejn
xangl Dios, guläꞌpreni xpalaꞌn Dios, räjpreni:
\q
\v 14 Coḻläꞌp xpalaꞌn Dios ni yuꞌ xhaguibaali.
\q Suchu yäḻrbecdxilajz lo rebeṉ guedxliuj ni balazlajzni.
\p
\v 15 Che gubiꞌ rexangl Dios xhaguibaa, gusloj rebaxtoor
canii loj saꞌreni:
\p ―Coḻchoꞌ guedx Belén coḻchohuii ni guzajc roꞌc ni
gunii Xtadnu Dios loonu.
\p
\v 16 Rusquenduxhreni sääreni, dxejc bidxälreni Marii
näjza José näjza bäzeꞌ ni nagaꞌ neṉ cadro rusäḻreni
guijxh rajw reguidxaa.
\v 17 Cheni bahuiireni loj rebejṉga, bijreni diidx xhi
räjp rexangl Dios lojreni xcuent bäzeꞌga.
\v 18 Niluxh guiraa reni biejn diajg rediidxre bidxeloduxhreni
xtidx rebaxtoorga.
\v 19 Niluxh Marii gulucheeni guiraa rediidx ni biejn
diajgni neṉ lastooni, rujntisni xhigab xcuent rediidxga.
\v 20 Dxejcti rebaxtoorga gubisacreni cayoḻreni, caläꞌpzareni
xpalaꞌn Dios xcuent guiraa rediidx ni biejn diajgreni
näjza ni bahuiireni saꞌcsi guiraani gujc siꞌcni räjpreni
lojreni.
\s Cheni huinäreni Jesús chuni bee
\p
\v 21 Che gudejd xhujṉ dxej, huinäreni bäzeꞌga chuni
bee, dxejc gulälajrenini Jesús, lagajc laj ni räjp xangl
Dios loj Marii guirilajni galooli guuni bäzga.
\p
\v 22 Che basaꞌ redxej ni gac naya te nan siꞌcni gunibee
toMoisés loj xquijtzni, huinäjreni bäzeꞌga guedx Jerusalén,
neṉ guidoro gunabreni gacnäj Diosni par tejpas.
\v 23 Bejnreni scree saꞌcsi caj lo guijtz xten Dios:
“Guiraa rexingangaloo xten bejṉ guiliaꞌtu lo saꞌreni
te gunreni xtzunä”, räjp Dios.
\v 24 Bidzujṉreni roꞌc caꞌreni te gojn siꞌcni rnibee
rexquijtz Dios: “Tioꞌp gugueꞌ o tioꞌp palombäz.”
\p
\v 25 Neṉ redxejga, neṉ guedx Jerusalén rbäjz te dadeꞌ
ni laa Simeón. Najcni te beṉsacduxh, raṉduxhni Dios, cabäjzni
jiääd te bejṉ ni gusḻaa rexpejṉ Israel. Rbäjz Sprit
Dxan xten Dios neṉ lastoo Simeón.
\v 26 Sprit Dxan abejn gacbeeni dini guet ansde fiini
loj Crist ni guxhaḻ Dios.
\v 27 Dxejcti räjp Sprit Dxan xten Dios lojni chääni
guidoro. Laḻni yuꞌni neṉ guidoo, bidzujṉ José con Marii,
biädnäreni bäz Jesús, te gunnäjreni Jesús nani rnibee
xtidx Dios gunreni.
\v 28 Dxejc gudääz Simeón bäzeꞌga, gusloj caläꞌpni xpalaꞌn
Dios, räjpni:
\q
\v 29 Dad, asajc gusaanlu guetä con yäḻrbedxilajz,
\q saꞌcsi abasooblu nani biaꞌn diidx gunnäjlu xmoslu.
\q
\v 30 Saꞌcsi abahuiloä nani siädgusḻaa nuurnu neṉ dojḻ,
\q
\v 31 ni abasujlu nez loj guiraa rebeṉ guedxliuj.
\q
\v 32 Laani najc bianij ni susanij loj rebejṉ ni di gac
xpejṉ Israel,
\q näjza nani gac xpalaꞌn rexpejṉlu guedx Israel, lajdxlu.
\p
\v 33 Bidxeloj José näjza xnan Jesús rediidx ni canii
Simeón xcuent bäzeꞌga.
\v 34 Dxejc benleꞌ Simeón yejcreni, dxejc räjpni lo Marii
xnan Jesús:
\p ―Bahuii gan; bäzeꞌre biääd te loj rexpejṉ Israel chu
reni sibälaz xtiidxni, te chuza reni sililajz xtiidxni.
Laani gacni te seen nani sibälaz bejṉ,
\v 35 te siꞌc jienloj xhi xhigab rujn cade tej rexpejṉ
Israel neṉ lastooreni. Dxejcti par luj sajcni asdoo
chääz te spaad lastoolu, saꞌcsi gac-huinduxh lastoolu.
\p
\v 36 Sugaꞌza te naneꞌ ni laa Ana roꞌc, rniini xtidx
Dios xcuent recos ni churu gac. Najcni xindxaꞌp Fanuel,
ni najc famiḻ xten Aser. Anajcni beṉgolduxh. Bachṉaani
che najcni dxaphuin, luxh gajdztis ijz guläznäjni chäälni
che biaꞌnni biuud.
\v 37 Najcni te gunabiuud ni yuꞌ tajbitajp ijz. Diruni
guirii guidoro, roꞌctis yuꞌni dxej, yääl te yuꞌtisni lo
Dios con yäḻrucuaꞌn näjza yäḻrbedx-rniab lo Dios.
\v 38 Che gubigni lojreni lagajc dxejc, badeedni xquixtios
lo Dios saꞌcsi abidzujṉ tej ni gusḻaa rebejṉ lo dojḻ.
Dxejc gusloj caniini diidx xcuent bäz Jesús loj guiraa
renani cabäjz yäḻrusḻaa xten Jerusalén.
\s Che gubiꞌreni guedx Nazareꞌt
\p
\v 39 Che gulujx bejn xcuzajnni guiraa recos ni caj
lo xquijtz Dios gunreni, gubisacreni Galilee, lo guedx
Nazareꞌt, lajdxreni.
\v 40 Gunís biuxeꞌga, guc nadaanni, guc nasiṉruzani saꞌcsi
cayacnäj Diosni.
\s Che biuꞌ Jesús guidoro
\p
\v 41 Casob ijz rij rexcuzajn Jesús guedx Jerusalén
te rinäreni te gojn xten lanij pascw.
\v 42 Che basaꞌ Jesús tzubitioꞌp ijz, huij guiraareni
guedx Jerusalén siꞌc najc costumbr gac lanijga.
\v 43 Che gulujx lanijga, gubisacreni. Biaꞌn Jesús guedx
Jerusalén, luxh nicla xnanni niclaza José direni niacbee
biaꞌnni.
\v 44 Bejnreni xhigab pet siädsanäjni rebeṉsaꞌni. Siꞌc
guzajreni tebdxej, dxejc gudiilrenini loj resaꞌreni, näjza
loj reni rumbeereni,
\v 45 direni nidxälni. Dxejc gubisacreni guedx Jerusalén
te huitiilrenini roꞌc.
\p
\v 46 Choṉ dxej gudiilrenini dxejc bidxälrenini neṉ
guidoro, sobgaꞌni nez galäii rebejṉ ni najn leii, cacuadiajgni
xtiidxreni, cayujnzani yäḻgunabdiidx lojreni.
\v 47 Luxh guiraareni cacuadiajg xtiidxni, cadxeloduxhreni
yäḻnajn xtenni, näjza rediidx ni cagudzuꞌni lojreni.
\v 48 Che bahuii rexcuzajnni lojni, bidxelojreni. Dxejc
räjp xnanni lojni:
\p ―Xiꞌnä, ¿xhicuent bennäjlu nuurnu scree? Narä näjza
xtadlu cayunduxhnu xhigab caguiilnu luj nezree, nezreꞌc.
\p
\v 49 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―¿Xhicuent caguiiltu narä? ¿La ditu gan riäjḻ gunä
xtzun Xtadä, ä?
\p
\v 50 Luxh laareni direni niacbee rediidx ni guniini
lojreni.
\p
\v 51 Dxejcti gubinäjnireni guedx Nazareꞌt, sanuuni rusoobni
xtiidxreni. Luxh Marii gulucheetisni guiraa recosre
neṉ lastooni.
\v 52 Duurtis gunís Jesús, caroobruza xcäḻnajnni. Sanälajz
Diosni, sanälajzza guiraa rebejṉni.
\c 3
\s Yäḻrusuleꞌ Juan ni rutiobnis
\r (Mt. 3:1‑12; Mr. 1:1‑8; Jn. 1:19‑28)
\p
\v 1 Neṉ redxej cheni agujc tzuun ijz najc Tiberio César ṟeii, Poncio Pilaꞌt najc gobernadoor xten Judea; Herodes najc gobernadoor xten Galilee; Felipe, bejtz Herodes najc gobernadoor xten Iturea näjza Traconite; Lisanias najc gobernadoor xten Abilinia.
\v 2 Lagajc neṉ redxejga Anás näjza Caifás najc rebixhojzro xten guidoro guedx Jerusalén. Neṉ redxejga biääd xtidx Dios lo Juan, xiꞌn Zacaríi cheni rbäjzni nez lo reyubijdz.
\v 3 Niꞌc cuanzaj Juan guideb nez reyuj xten gueu Jordán, roꞌc basuleꞌni xcuent yäḻrusiechlajz, yäḻrobnis ni nanab gunreni te gudzucaj Dios xtojḻreni.
\v 4 Siꞌcni caj lo xquijtz Isaías, dadeꞌ ni gunii xtidx Dios, cadro räjpni:
\q Riejn xseꞌ te ni rbedxaꞌ nez loj reyubijdz:
\q “Coḻyunsaꞌc xnezyuj Dad, coḻslii rexnezyulajzni.”
\q
\v 5 Guiraa cadro sojb gueed sidxeꞌni,
\q guiraa relom̲ sibicajreni,
\q guiraa renezyuj ni xhet naliidi, siliireni,
\q guiraa renezyudxuudx, sacsaꞌcreni.
\q
\v 6 Dxejcti guiralii bejṉ suhuii loj nani guxhaḻ Dios.
\p
\v 7 Che bahuii Juan siääd xhidalduxh bejṉ te guirobnisreni, räjpni lojreni:
\p ―¡Laꞌtu beṉguijdx ni najc siꞌc bäḻnialajz! ¿Chuniꞌc balijdxtu guxuṉtu loj xcäḻrdxeꞌch Dios ni siädgajxh, ä?
\v 8 Coḻguchaa xmoodtu te siꞌc fii bejṉ guliini abasiechlajztu. Naꞌc cuentis rniitu lagajc neṉ lastootu “Abram najc xtadnu”, saꞌcsi narä rniä lojtu, sajc xcaꞌ Dios reguijre te con laareni guncheeni bejṉ gac rexagdoo toAbram.
\v 9 Aguibyajg nagaꞌ cuäꞌ xlobaa reyajg; niꞌcni guiraa reyajg nani di ninexhsaꞌc xcaj lojni, sidinreni te checreni.
\p
\v 10 Dxejcti gunabdiidx rebejṉ lojni, räjpreni:
\p ―¿Xhiniꞌc nanab jiennu?
\p
\v 11 Dxejc badzuꞌ Juan diidxre räjpni:
\p ―Ni rajp tioꞌp xhajbni, sugudeedni tejni lo bejṉ ni xhet rajpdi. Sigajcza gun reni rajp xhi gaureni, quisrenini loj ni xheti xhi gauni.
\p
\v 12 Näjza gaii bejṉ nani rusquijx xcuent reimpuest bidzujṉ lojni te guirobnisreni, dxejc gunabdiidxreni lo Juan räjpreni:
\p ―Dad, mastr, ¿xhiniꞌc nanab jiennu?
\p
\v 13 Räjp Juan lojreni:
\p ―Naꞌc gusquijxtu bejṉ maazdi ni nungäjḻ quiixreni.
\p
\v 14 Näjza gaii resoldaad gunabdiidx lojni räjpreni:
\p ―¿Nurnu aꞌ? ¿Xhiniꞌc nanab jiennu?
\p Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Naꞌc guchejbtu bejṉ; naꞌc gäbtu chaleꞌctu xcäḻquij bejṉ ni xhet bejndi parsi guniidxreni meel lojtu; coḻbalaznäj nani rujntu gaan.
\p
\v 15 Cadxeloj rebejṉ, cayujnreni xhigabduxh, naareni, “pet Juan najc Crist ni jiääd.”
\v 16 Dxejc badzuꞌ Juan diidxre, räjpni loj guiraa rebejṉ:
\p ―Guliipac rutiobnisä laꞌtu con nis, luxh siääd tej ni sajcru loä, nani nicla gac surloä, cuää xcuraꞌchni. Laani sutiobnisni con Sprit Dxan xten Dios te cuääzni neṉ lastootu näjza con guiboo, saꞌcsi rajpruni yäḻrnibee loä.
\v 17 Acaꞌni pal te gusiani triuu te cuääni triusaꞌc lo guijxh te cucheeni triuu neṉ ngodx xtenni, dxejcti reguixhtriuuga suzeꞌcnini lo bajl ni rejc par tejpas.
\p
\v 18 Rediidxre näjza xhidajl yäḻrulijdx gunii Juan te basuleꞌni redidxcoob loj rebejṉ.
\v 19 Näjza lo Herodes ni najc gobernadoor basuleꞌ Juan diidx, gudiḻnäjnini saꞌcsi xhet laadi cayujnni, saꞌcsi rbäznäjni Herodías, chääl bejtzni Felipe, näjza xcuent sgaii dojḻ ni bejnni.
\v 20 Di Herodes niu xtidx Juan, alga bejnni stee dojḻ, basäḻni Juan neṉ latzguiib.
\s Che gurobnis Jesús
\r (Mt. 3:13‑17; Mr. 1:9‑11)
\p
\v 21 Che batiobnis Juan rebejṉ, näjza Jesús birobnis. Cheni cabedx-canabni lo Dios, bixal xhaguibaa,
\v 22 dxejc biäjt Sprit Dxan xten Dios siꞌc te palom̲, bidzujṉni cadro sugaꞌ Jesús. Dxejc xhaguibaali biejn xseꞌ te ni räjp:
\p ―Luj, najclu xiꞌnä ni sanälazä. Rbanälazduxhä luj.
\s Resaꞌ Jesús
\r (Mt. 1:1‑17)
\p
\v 23 Yuꞌ Jesús gaḻbitzuu ijz che gusloj cayujnni dzuun ni badeed Dios gunni. Rchalo rebejṉ najcni xiꞌn José, xiꞌn Elí.
\v 24 Elí gujc xiꞌn Matat. Matat gujc xiꞌn Leví. Leví gujc xiꞌn Melqui. Melqui gujc xiꞌn Jana. Jana gujc xiꞌn José.
\v 25 José gujc xiꞌn Matatías. Matatías gujc xiꞌn Amós. Amós gujc xiꞌn Nahum. Nahum gujc xiꞌn Esli. Esli gujc xiꞌn Nagai.
\v 26 Nagai gujc xiꞌn Maat. Maat gujc xiꞌn Matatías. Matatías gujc xiꞌn Semei. Semei gujc xiꞌn José. José gujc xiꞌn Judá.
\v 27 Judá gujc xiꞌn Joana. Joana gujc xiꞌn Resa. Resa gujc xiꞌn Zorobabel. Zorobabel gujc xiꞌn Salatiel. Salatiel gujc xiꞌn Neri.
\v 28 Neri gujc xiꞌn Melqui. Melqui gujc xiꞌn Adi. Adi gujc xiꞌn Cosam. Cosam gujc xiꞌn Elmodam. Elmodam gujc xiꞌn Er.
\v 29 Er gujc xiꞌn Josué. Josué gujc xiꞌn Eliezer. Eliezer gujc xiꞌn Jorim. Jorim gujc xiꞌn Matat.
\v 30 Matat gujc xiꞌn Leví. Leví gujc xiꞌn Simeón. Simeón gujc xiꞌn Judá. Judá gujc xiꞌn José. José gujc xiꞌn Jonán. Jonán gujc xiꞌn Eliaquim.
\v 31 Eliaquim gujc xiꞌn Melea. Melea gujc xiꞌn Mainán. Mainán gujc xiꞌn Matata. Matata gujc xiꞌn Natán.
\v 32 Natán gujc xiꞌn David. David gujc xiꞌn Isaí. Isaí gujc xiꞌn Obed. Obed gujc xiꞌn Booz. Booz gujc xiꞌn Salmón. Salmón gujc xiꞌn Naasón.
\v 33 Naasón gujc xiꞌn Aminadab. Aminadab gujc xiꞌn Aram. Aram gujc xiꞌn Esrom. Esrom gujc xiꞌn Fares. Fares gujc xiꞌn Judá.
\v 34 Judá gujc xiꞌn Jacob. Jacob gujc xiꞌn Isaac. Isaac gujc xiꞌn Abraham. Abraham gujc xiꞌn Taré. Taré gujc xiꞌn Nacor.
\v 35 Nacor gujc xiꞌn Serug. Serug gujc xiꞌn Ragau. Ragau gujc xiꞌn Peleg. Peleg gujc xiꞌn Heber. Heber gujc xiꞌn Sala.
\v 36 Sala gujc xiꞌn Cainán. Cainán gujc xiꞌn Arfaxad. Arfaxad gujc xiꞌn Sem. Sem gujc xiꞌn Noé. Noé gujc xiꞌn Lamec.
\v 37 Lamec gujc xiꞌn Matusalén. Matusalén gujc xiꞌn Enoc. Enoc gujc xiꞌn Jared. Jared gujc xiꞌn Mahalaleel. Mahalaleel gujc xiꞌn Cainán.
\v 38 Cainán gujc xiꞌn Enós. Enós gujc xiꞌn Set. Set gujc xiꞌn Adán. Adán gujc xiꞌn Dios.
\c 4
\s Che biricaj beṉdxab loj Jesús
\r (Mt. 4:1‑11; Mr. 1:12‑13)
\p
\v 1 Jesús, saꞌcsi rbäjz Sprit Dxan xten Dios lastooni,
biunejzni gueu Jordán, dxejc huinä Sprit Dxan xten Diosni
lo reyubijdz.
\v 2 Roꞌc biaꞌnni tiuu gubijdx, tiuu guxhijṉ. Roꞌc bidzujṉ
beṉdxab ni rnibee te rlajzni gunni gusoob Jesús xtiidxni.
Luxh calaan Jesús, saꞌcsi gajdni gau guiraa neṉ redxejga.
\v 3 Dxejc räjp beṉdxab lojni:
\p ―Palga guliilu Xiꞌn Dioslu, gunibee gac reguijre yätxtiil.
\p
\v 4 Badzuꞌ Jesús diidx lojni räjpni:
\p ―Acaj loj reguijtz xcuent Dios: “Xhet ganaxdi yätxtiil
gun sajc guibajṉ bejṉ, näjza guiraa diidx nani rnii Dios
sujn guibajṉ bejṉ.”
\p
\v 5 Dxejcti huinä beṉdxab Jesús jiaa yejc te dajn.
Teratbäztis baluilojni guiraa reguedxro ni treꞌ lo guedxliuj.
\v 6 Dxejc räjp beṉdxab lojni:
\p ―Narä sunidxä guiraa yäḻrnibee näjza reyäḻnasaꞌc ni
yuꞌ loj reguejdxga saꞌcsi xtenä guiraareni, luxh sajc
gudedäni lo chutis ni rlazä.
\v 7 Palga luj suzuxhijblu loä, guiliäꞌplu xpalaꞌnä, guiraani
sajc xtenlu.
\p
\v 8 Dxejc Jesús badzuꞌ diidx, räjpni lojni:
\p ―Acaj loj xquijtz Dios: “Dad Xtiostislu gaṉlu, luxh
lojtisni chulu gunlu dzuun.”
\p
\v 9 Dxejcti huinä beṉdxabni lo guedx Jerusalén, huinänini
jiaa yejc xques guidoro. Dxejc räjp beṉdxab lojni:
\p ―Palga guliilu najclu Xiꞌn Dios, gutiäjs lo yuj
\v 10 saꞌcsi siꞌc caj loj rexquijtz Dios:
\q Suxhaḻ Dios rexanglni te gaꞌpreni luj,
\q
\v 11 guiniaazreni luj didi jiajblu lo guij.
\p
\v 12 Badzuꞌ Jesús diidx lojni, räjpni:
\p ―Cajza lo rexquijtz Dios: “Naꞌc faḻlu Dad ni najc
Xtioozlu.”
\p
\v 13 Che baluux beṉdxab rextiidxni, gubicajni lo Jesús
saꞌcsi dini niujn gaan nusoob Jesús xtiidxni. Guläjzni
guidzujṉ stee dxej te gusacsíruni Jesús.
\s Gusloj Jesús cayujn xtzuunni
\r (Mt. 4:12‑17; Mr. 1:14‑15)
\p
\v 14 Dxejc gubiꞌ Jesús lo rexyuj Galilee räjpni yäḻrnibee
xten Sprit Dxan. Bireꞌch diidx xcuentni guiraa neṉ reguejdx
ni treꞌ nejzga.
\v 15 Ruluiini neṉ reguidobäz luxh guiraa rebejṉ rliäꞌp
xpalaꞌnni.
\s Jesús guyuꞌ guedx Nazareꞌt
\r (Mt. 13:53‑58; Mr. 6:1‑6)
\p
\v 16 Dxejcti huij Jesús guedx Nazareꞌt cadro gulaani.
Che gojl dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, biuꞌni neṉ
guidobäz sigajc ni rujnpacni, dxejc huisuliini te biḻni
\v 17 reguijtz xten Dios. Badeedreni lojni guijtz ni
bacuaa Isaías; cheni baxhalni guijtzga, bidxälni cadro
rnii scree:
\q
\v 18 Sprit Dxan xten Dios suganäj narä,
\q saꞌcsi agule Dios narä te gusuleꞌä xtidxcoobni lo rebeṉproob.
\q Baxhaḻni narä te gusiacä lastoo renani di lastooreni
cuedxi,
\q te gusuleꞌä yäḻrusḻaa lo rebejṉ ni yuꞌ lo dojḻ,
\q te gusiacä baloj rebeṉ lotiäꞌp, te gusḻaä́ rebeṉ ni cadejd
trabajw,
\q
\v 19 te gusuleꞌä abiuꞌ ijzsaꞌc che rulaslajz Dios rebejṉ.
\p
\v 20 Dxejc basäu Jesús reguijtzga, badeednini loj bejṉ
ni cayacnäj neṉ guidooga, dxejc gurejni. Saꞌcsi guiraa
rebejṉ ni sobgaꞌ neṉ guidooga cahuidzuꞌtzreni lojni,
\v 21 gusloj guniini, räjpni lojreni:
\p ―Lagajc nadxej guzojb rediidx ni caj lo reguijtzre
nez loj guiraatu.
\p
\v 22 Guiraareni sarú guniireni xcuent Jesús, bedxeloduxhzareni
redidxsaruduxh ni guniini lojreni. Gunabdiidxreni loj
saꞌreni, räjpreni:
\p ―¿La et xiꞌndi José dadeꞌre, ä?
\p
\v 23 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Siniipactu rediidxre loä: “Doctoor, basiajc lagajc
luj”; siniizatu loä: “Recos ni biejn diajgnu bejnlu
nez guedx Capernaum, lagajc recosga bejn nez ree cadro
najc lajdxlu.”
\p
\v 24 Dxejc huinuu xtiidxni, räjpni lojreni:
\p ―Rniliä́pac lojtu, nicla tej redadeꞌ ni rnii xtidx Dios,
di rebeṉ lajdxreni jiu xtiidxni.
\v 25 Luxh rniliä lojtu, che gubajṉ Elías lo guedxliuj,
guyuꞌ xhidajl gunabiuud guedx Israel che di nisguij
niajb choṉ ijz garol, dxejc guyuꞌ yäḻrlianduxh guideb
guejdxga.
\v 26 Luxh di Dios nuxhaḻ Elías rolijz nicla tej regunabiuud
ni guläjz guedx Israel, alga baxhaḻnini lo beṉzijt, rolijz
te gunabiuud ni rbäjz Sarepta, gajxh guedx Sidón.
\v 27 Sigajcza che gubajṉ Eliseo lo guedxliuj, guyuꞌ
xhidajl beṉ racxhuu ni raḻ tiejxhreni guedx Israel, luxh
dini nusiajc nicla tejreni, alga basiajcni dadeꞌ ni laa
Naamán, ni siääd te guedxzijt ni laa Siria.
\p
\v 28 Che biejn diajg reni sobgaꞌ neṉ guidoo rextidx
Jesús, bidxechduxhreni,
\v 29 huisuliireni, guläärenini neṉ guejdxga. Dxejc huinärenini
yejc dajn cadro treꞌ guejdxga cadro yuꞌ te balaro, te
roꞌc rlajzreni nustejbrenini.
\v 30 Dxejc Jesús sigaj gudejdni galäiireni, säꞌtini
steꞌca lajt.
\s Gulää Jesús beṉdxab lastoo te dadeꞌ
\r (Mr. 1:21‑28)
\p
\v 31 Dxejc huij Jesús guedx Capernaum, te guejdx xten
Galilee. Roꞌc gusloj cagusuleꞌni diidx loj rebejṉ che
gojl dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel.
\v 32 Bidxeloduxhreni xtiidxni saꞌcsi rusuleꞌni siꞌc
te beṉnajn, siꞌc te ni rnibee.
\p
\v 33 Neṉ guidooga sugaꞌ te dadeꞌ ni rbäjz te beṉdxab
neṉ lastooni. Guredxaꞌni
\v 34 räjpni:
\p ―¡Aii! ¡Basaan nurnu! ¿Xhicuent riädchuꞌlu loonu Jesús
ni siääd Nasareꞌt? ¿La siäädlu te gunitlojlu nuurnu,
ä? Narä numbeälu, nanä najclu Xin Dxan Dios.
\p
\v 35 Gudidxaꞌ Jesús lo beṉdxabga, räjpni lojni:
\p ―Basäu roꞌlu, birii lastoo niguiire.
\p Dxejcti beṉdxabre basäḻ niguiiga lo yuj nez loj guiraareni,
dxejc biriini neṉ lastoo dadeꞌga, per xhet bejndini dadeꞌga.
\v 36 Bidxeloduxh rebejṉga, dxejc gusloj caniireni lo
saꞌreni, räjpreni:
\p ―¿Xhi diidx najc redee? Bahuii xho rnibee dadeꞌre
rebeṉdxab con yäḻrnibee, luxh rusoob rebeṉdxab xtiidxni,
ṟiireni lastoo bejṉ.
\p
\v 37 Dxejc gusääb xtidx Jesús lo guiraa reguejdx ni
treꞌ guideb gabi guejdxga.
\s Rusiajc Jesús xnan xueerg Pedr
\r (Mt. 8:14‑15; Mr. 1:29‑31)
\p
\v 38 Birii Jesús guidobäz, huijni rolijz Simón. Dxejc
nagaꞌ xnan sueerg Simón, cayacxhuuni, yuꞌni xliaduxh.
Sas gunabduxhreni lojni te gusiajcnini.
\v 39 Gubig Jesús loj naneꞌga, gudidxaꞌni xliaaga, luxh
lagajc oṟga biriini xliaa. Dxejc huistiegajcni, gusloj
cayujnni mandaad, cahuiinireni.
\s Rusiajc Jesús xhidajl yäḻracxhuu
\r (Mt. 8:16‑17; Mr. 1:32‑34)
\p
\v 40 Laḻ ni cayääz gubijdx, guiraa reni rajp beṉracxhuu
ni rajc garen garen yäḻracxhuu biädnäreni rebejṉga lo
Jesús. Dxejc laani batzuubni ṉaani yejc tejgareni, dxejc
biajc rebeṉracxhuuga.
\v 41 Loj rebeṉracxhuuga, yuꞌreni birii rebeṉdxab neṉ
lastooreni, rbedxaꞌreni räjpreni:
\p ―Luj najclu Xiꞌn Dios.
\p Luxh Jesús gudiḻnäjni rebeṉdxab, dini nusaa niniireni
saꞌcsi laareni najnreni najcni Crist ni cabäjzreni.
\s Rusuleꞌ Jesús xtidx Dios
\r (Mr. 1:35‑39)
\p
\v 42 Che bianij, biriini lo guejdx, huijni te lajt cadro
rut rbäjzdi. Niluxh gudiil rebejṉni, dxejc bidzujṉreni
cadro sugaꞌni. Rlajzreni nuscuääzrenini te di nuiini.
\v 43 Dxejc Jesús räjp lojreni:
\p ―Nanab chaꞌa chasuleꞌä rextidx xcuent xcäḻrnibee Dios
xhidajlruza guejdx, niꞌcni baxhaḻpac Dios narä.
\p
\v 44 Dxejc siꞌctis cuanzaj Jesús basuleꞌni xtidx Dios
neṉ guiraa reguidobäz neṉ reguejdx xten Galilee.
\c 5
\s Che gunaazreni xhidajl bäjl
\r (Mt. 4:18‑22; Mr. 1:16‑20)
\p
\v 1 Cheni sugaꞌ Jesús roꞌ nis ni laa Genesareꞌt, gubig
xhidajl bejṉ lojni te jiejn diajgreni xtidx Dios.
\v 2 Dxejc bahuii Jesús tioꞌp barcw ni sugaꞌ roꞌ nisga,
rud yuꞌdi neṉreni saꞌcsi rebejṉ ni rniaaz bäjl abiriireni
neṉ rebarcw te caguiibreni xquijxhreni roꞌ nisga.
\v 3 Dxejc biuꞌ Jesús neṉ te barcw ni najc xten Simón,
dxejc gunab Jesús chää barcwga lo nis te laꞌ, te guibicajni
roꞌ yuj. Dxejc gurej Jesús neṉ barcwga, roꞌcli guslojni
caguluiini rebejṉ.
\v 4 Che gulujx xtiidxni, räjpni loj Simón:
\p ―Huinä barcw cadro jiätru, coḻcuaa xquijxhtu lo nis
te guiniaaztu bäjl.
\p
\v 5 Räjp Simón lojni:
\p ―Mastr, guideb yääl biennu dzuun, luxh dinu niniaaz
nicla tej bäjl, niluxh ṉaj agunibeelu gusäḻsacnu guijxh
lo nis.
\p
\v 6 Cheni basäḻreni xquijxhreni lo nis, gunaazreni xhidalduxh
bäjl, dxejc guslojli caräjs xquijxhreni.
\v 7 Dxejc bejnreni seen loj resaꞌreni ni yuꞌ neṉ stee
barcwga te jiädyacnäjreni. Bidzujṉtireni, bachajreni
guiroꞌp barcw. Gudxaduxh rebarcw, ameer niääzreni neṉ
nis.
\v 8 Che bahuii Simón Pedr recosre, bazuxhijbni nez loj
Jesús, dxejc räjpni:
\p ―Gubicaj loä Dad, saꞌcsi narä nacä te beṉdojḻ.
\p
\v 9 Siꞌc gunii Simón saꞌcsi bidxejb laani näjza guiraa
rebejṉ ni yunäjni saꞌcsi gunaazreni xhidalduxh bäjl.
\v 10 Näjza Jacoob näjza Juan, rexiꞌn Zebedeo, ni runnäj
Simón dzuun, näjzareni bidxejbreni. Per Jesús räjp lo
Simón:
\p ―Naꞌc guidxejblu, ṉajli guisloj cueedxlu bejṉ lacuaa
ni guiniaazlu bäjl.
\p
\v 11 Dxejc, che bidzuṉnäjreni rebarcw roꞌ nis, basaꞌnreni
guiraa xhixtenreni, te sanajlreni Jesús.
\s Basiajc Jesús te bejṉ ni raḻ tiejxhni
\r (Mt. 8:1‑4; Mr. 1:40‑45)
\p
\v 12 Cheni guyuꞌ Jesús tej reguejdx, bidzujṉ te bejṉ
lojni ni rajc lepra te yäḻguidxduxh ni raḻ tiejxhni.
Che bahuiini loj Jesús, bazuxhijbni, basajbni lojni lo
yuj, räjpni lojni:
\p ―Dad, palga rlajzlu, sajc gusiajclu narä.
\p
\v 13 Dxejc batzuub Jesús ṉaani yejcni räjpni lojni:
\p ―Rlazä jiajclu. Susiacälu.
\p Che guniini rediidxre, biacgajc beṉ racxhuuga.
\v 14 Dxejcti gunibee Jesús lojni rut lojdi gäbni xhi
guzajcni. Räjpni lojni:
\p ―Huijtis lo bixhojz te fiini lojlu, huisaꞌnza gojn
xcuent ni biajclu siꞌcni rnibee xleii Moisés, te filoj
rebejṉ abiajclu.
\p
\v 15 Luxh xpalaꞌn Jesús sanuutis cayäꞌpruni, guixe-guixee
careꞌch diidx xcuentni. Rdojpza xhidalduxh bejṉ te gucuadiajgreni
xtidx Jesús näjza te gusiajcni yäḻracxhuu xtenreni.
\v 16 Yuꞌza huält riunejz Jesús rijni relajt cadro ruti
rebejṉ, te roꞌc rbedx-rniabni lo Xtadni Dios.
\s Basiajc Jesús te bejṉ ni digacdi guiniib
\r (Mt. 9:1‑8; Mr. 2:1‑12)
\p
\v 17 Te dxej laḻni caguluiini rebejṉ, nejzga sobgaꞌ
gaii farisee näjza gaii bejṉ ni ruluii leii garen-garen
reguejdx, siäädreni guideb nez reguejdx xten Galilee,
näjza región Judea, näjza guedx Jerusalén. Dxejc huenliisi
rluiloj suganäj xcäḻrnibee Dios Jesús te rajc russiajcni
rebeṉracxhuu.
\v 18 Dxejc bidzujṉ gaii dadeꞌ nuureni lo te lonbäz
te bejṉ ni di gacdi guiniib, rlajzreni gusiuꞌrenini neṉ
yuꞌ te quixhrenini nez loj Jesús.
\v 19 Niluxh direni nidxäl canejz niuꞌreni saꞌcsi nadäduxh
roꞌc saꞌcsi treꞌ xhidajl rebejṉ. Dxejc huäpnäjrenini
yejc yuꞌga, badzucajreni gaii tej, dxejc basajbreni xloon
beṉracxhuuga yejcli yuꞌga te gujc bidzujṉni nez loj
Jesús.
\v 20 Che bahuii Jesús yäḻrililajz xtenreni, räjpni loj
beṉracxhuuga:
\p ―Dadeꞌ, agubicaj xtojḻlu.
\p
\v 21 Dxejc rebejṉ ni ruluii leii näjza refarisee gusloj
cayujnreni xhigab, naareni: “¿Chucha niguiire ni caniyajni
Dios con rextiidxni? Ruti te bejṉ ni sajc gudzucaj xtojḻ
rebejṉ, Diostis rudzucaj dojḻ.”
\p
\v 22 Dxejc gucbee Jesús xhi xhigab cayujnreni, niꞌc
räjpni lojreni:
\p ―¿Xhicuent rujntu xhigab siꞌc neṉ lastootu?
\v 23 ¿Xhiniꞌc najc guyasiru guiniini: “Agubicaj rextojḻlu”,
o guiniini: “Huistie, guzaj”, ä?
\v 24 Mbaj ṉaj, suluiä nez lojtu Xiꞌn Dios ni gujc Xiꞌn
Niguii rajp yäḻrnibee, yäḻnadip lo guedxliujre te gudzucajni
xtojḻ rebejṉ.
\p Dxejc räjpni lo bejṉga ni digacdi guiniib:
\p ―Lojlu rniä, ¡huistie, guläs xloonlu, huij rolijzlu!
\p
\v 25 Lagajc dxejc nez lojreni huistiegajc bejṉ ni digacdi
guiniib, guläsni xloonni cadro nagaꞌni, dxejc siini rolijzni,
caläꞌpni xpalaꞌn Dios.
\p
\v 26 Guiraareni rdxeloduxhreni recosga, dxejc guslojreni
caläꞌpreni xpalaꞌn Dios, rdxejblireni räjpreni:
\p ―Abihuiinu cosro, cos ni guidxeloj bejṉ nadxej.
\s Rbejdx Jesús Leví
\r (Mt. 9:9‑13; Mr. 2:13‑17)
\p
\v 27 Che gudejd gulujx recosre, birii Jesús roꞌc. Dxejc
bahuiini lo te bejṉ ni rusquijx xcuent impuest, nani
laa Leví. Sobgaꞌni lo te mex cadro rusquijxni impuest;
roꞌc bahuii Jesús lojni. Räjp Jesús lojni:
\p ―Gudanajl narä.
\p
\v 28 Dxejc huisu Leví, basaꞌnni guiraa recosga, dxejc
sanajlni Jesús.
\p
\v 29 Dxejc bejn Leví te lanij rolijzni par Jesús. Biääd
xhidajl bejṉ ni rusquijx xcuent impuest näjza sgaii
bejṉ; sobganäjnireni lo mex.
\v 30 Dxejcti refarisee näjza rebejṉ ni ruluii leii
guslojreni cayeinäjreni rexpejṉpac Jesús, räjpreni:
\p ―¿Xhicuent raunäjtu, ränäjtu rebejṉ ni rusquijx impuest
näjza rebeṉdojḻ, ä?
\p
\v 31 Dxejc badzuꞌ Jesús diidxre, räjpni lojreni:
\p ―Rebejṉ ni nadaan di guiquiin te doctoor, ganaxtis
rebejṉ nani racxhuu rquiinreni te doctoor.
\v 32 Dina niädtedxä rebeṉsaꞌc, narä biädtedxä rebeṉdojḻ
te gusiechlajzreni.
\s Gunabdiidxreni loj Jesús xcuent yäḻrucuaꞌn
\r (Mt. 9:14‑17; Mr. 2:18‑22)
\p
\v 33 Dxejc gunabdiidx rebejṉga loj Jesús, räjpreni:
\p ―¿Xhicuent lacti rucuaꞌn rexpejṉ Juan näjza rexpeṉ
refarisee, lacti rbedx-rniabreni loj Dios; niluxh rexpejṉpaclu
alga rajwreni, räꞌreni?
\p
\v 34 Badzuꞌ Jesús diidxre lojreni, räjpni:
\p ―¿La sajc gucuaꞌn rebejṉ ni yuꞌ lo te saꞌ laḻni yunäjreni
biꞌn, ä?
\v 35 Niluxh sidzujṉ dxej cheni sibicaj biꞌn lojreni,
dxejc sii sucuaꞌnreni.
\p
\v 36 Guniiza Jesús cuentre lojreni, räjpni:
\p ―Rut rucuaadi te remiend ladcoob loj te ladyujxh, saꞌcsi
che rxuꞌn ladcoob rutiäjzni ladyujxhga, dxejc xhiroobruni
guiräjs, luxh diza ladcoob guchaag lo ladyujxh.
\v 37 Di gacdi gusäḻni bincoob neṉ te guidbiejw saꞌcsi
bincoobga sutiäsyaꞌni guidbiejwga dxejc sixeꞌ binga,
sixijṉza guidbiejwga.
\v 38 Niꞌcni nanab gusäḻni bincoob neṉ guidcoob siꞌc
sigucheeza guiroꞌpreni.
\v 39 Luxh nicla tej bejṉ ni aguꞌ bin ni yuꞌ agujc xchej
rlajz yä bincoob, saꞌcsi säjbni: “Bin ni yuꞌ agujc xchej
najc huenru.”
\c 6
\s Rutieꞌ rexpejṉ Jesús triuu dxej nani rusilajzreni
\r (Mt. 12:1‑8; Mr. 2:23‑28)
\p
\v 1 Te dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel sasaj Jesús
näjza rexpejṉpacni nez loj reyuj cadro nagaꞌ triuu.
Dxejc, saꞌcsi calaanreni gusloj caläädxreni doj lo triuu
te cayajwrenini.
\v 2 Dxejc gunabdiidx gaii refarisee ni najc beṉguidoo,
räjpreni lojreni:
\p ―¿Xhicuent rujntu dzuun ni di nungäjḻ guntu che rajl
dxej ni rusilajznu?
\p
\v 3 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―¿La gajdtu goḻ loj reguijtz xhi bejn toDavid cheni
calannäjni rebejṉ nani sanäni, ä?
\v 4 Biuꞌni neṉ xquidoo Dios, gudajwni yätxtiil nani
di nungäjḻ gau bejṉ saꞌcsi xtebtis rebixhojz rajc rajwni,
luxh badeedni yätxtiilga gudajw resaꞌni.
\p
\v 5 Räjpza Jesús lojreni:
\p ―Sigajcza narä, Xiꞌn Dios ni gujc Niguii, rnibeä dxej
ni rusilajztu.
\s Niguii ni nabijdz ṉaani
\r (Mt. 12:9‑14; Mr. 3:1‑6)
\p
\v 6 Che gojl stee dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, biuꞌni
neṉ te guidobäz, dxejc guslojni caguluiini rebejṉ. Lagajc
roꞌc sobgaꞌ te dadeꞌ ni nabijdz ṉaani ladbee.
\v 7 Dxejc remastr xten leii näjza refarisee cagulaꞌtzreni
te don la susiajcni bejṉga dxej ni rusilajzreni, saꞌcsi
caguiilreni xho gucuaquijreni Jesús.
\v 8 Niluxh laani najnni xhi xhigab cayujnreni, dxejc
guniini lo dadeꞌ ni nabijdz ṉaani, räjpni:
\p ―¡Huisulii! ¡Gudaa nez galäiire!
\p Dxejc huisulii bejṉga, gubigni lojni.
\v 9 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Rlazä guiniabdidxä lojtu dee: ¿Xhiniꞌc najc huen
gunni che rajl dxej ni rusilajznu? ¿La te dzunsaꞌc o
la te dzunguijdx? ¿La gacnäjnu bejṉ ḻaa xcäḻnabajṉni
o la gudzucajnu yäḻnabajṉni, ä?
\p
\v 10 Che gulujx bahuii Jesús loj guiraa rebejṉ ni treꞌ
guideb gabini, räjpni loj bejṉ ni nabijdz ṉaani:
\p ―¡Baslii ṉaalu!
\p Dxejc bejnni siꞌc, luxh biacgajc ṉaani.
\v 11 Dxejc bidxechduxh rebejṉ ni treꞌ roꞌc, gusloj canabdiidxreni
lo saꞌreni xhi gunnäjreni Jesús.
\s Gule Jesús guitzubitioꞌp rexpejṉpacni
\r (Mt. 10:1‑4; Mr. 3:13‑19)
\p
\v 12 Neṉ redxejga, huij Jesús loj te dajn te huininäjni
Xtadni Dios. Roꞌc gudejdni yääl cabedx-canabni lo Dios.
\v 13 Che bianij lo yuj, gurejdxni rexpejṉni. Roꞌc guleni
tzubitioꞌpreni te gacreni xpejṉpacni. Gulälajnireni
reapost.
\v 14 Renani guleni najc Simón ni gulälajni Pedr; Andrés,
bejtz Simón; Jacoob; Juan; Felipe; Bartolomé;
\v 15 Mateo; Tomás; Jacoob xiꞌn Alfeo; Simón ni nagab
loj rexpeṉ cananista;
\v 16 Judas, bejtz Jacoob; näjza Judas Iscariote ni gutoꞌ
Jesús loj rebixhojz.
\s Ruluii Jesús xhidajl bejṉ
\r (Mt. 4:23‑25)
\p
\v 17 Che biätnäj Jesúsreni yejc dajnga, guzudxireni
yejc te danbäz saꞌcsi sugaꞌ xhidajl bejṉ roꞌc. Siäädreni
guiraa nez reguedx Judea, näjza guedx Jerusalén näjza
reguejdx ni treꞌ gajxh nisdoo Tiro con Sidón. Rebejṉga
bidzujṉreni te gucuadiajgreni xtidx Jesús, te gusiajczanireni
xcäḻracxhuureni.
\v 18 Guiraa ni rdejdza trabajw yuꞌ beṉdxab neṉ lastooreni
näjza reniꞌc biajc.
\v 19 Guiraa rebejṉ rlajz caan Jesús, saꞌcsi rusiajcni
guiraareni con xcäḻrnibeeni.
\s Balijdx Jesús rebejṉ
\r (Mt. 5:1‑12)
\p
\v 20 Dxejc bahuii Jesús loj rexpejṉpacni räjpni lojreni:
\p ―Chicbaatu, bejṉ nani xheti xhixtentu, saꞌcsi xtentu
najc cadro rnibee Dios xhaguibaa.
\p
\v 21 ’Chicbaatu, bejṉ nani calaan ṉaj, saꞌcsi suniidx
Dios lojtu nani rniabtu.
\p ’Chicbaatu, bejṉ nani roon ṉaj saꞌcsi susiäjḻ Dios
lajztu dxejcru suxhijztu.
\p
\v 22 ’Chicbaatu, bejṉ nani rdxechlajz bejṉ lojtu, rbääreni
laꞌtu te laad, rniyajreni laꞌtu, luxh rbälazreni lajtu
siꞌc te cos guijdx saꞌcsi rililajztu xtidx Xiꞌn Dios
ni gujc Niguii.
\v 23 Coḻguibalajz neṉ redxejga, naꞌc gac-huin lastootu
saꞌcsi sunidxduxh Dios xhi xtentu xhaguibaa. Sigajcza
basacsí retoxtadgoldooreni rebejṉ nani gunii xtidx Dios
galoo.
\p
\v 24 ’Probeꞌzatu, laꞌtu beṉrajp, saꞌcsi agojptu xcäḻnasaꞌctu,
xcäḻrbalajztu lo guedxliujre.
\p
\v 25 ’Probeꞌtu nani rajp guiraloj xhixtentu ṉaj, saꞌcsi
sidejdtu yäḻrliaan.
\p ’Proobzatu ni ruxhijztu ṉaj, saꞌcsi sonduxhtu sidejdtu
yäḻhuinduxh, yäḻnalas.
\p
\v 26 ’Probeꞌtu palga rliäꞌp rebejṉ xpalaꞌntu ṉaj, saꞌcsi
siꞌc bejn retoxtadgoldooreni rebejṉ ni gunii didx-xhii
lacuaa niniireni xtiidxpac Dios.
\s Chanälajzni rebejṉ nani rdxeꞌch lojni
\r (Mt. 5:38‑48; 7:12)
\p
\v 27 Räjpzani:
\p ―Laꞌtu ni cacuadiajgtu rextidxä rniä diidxre lojtu:
coḻchanälajz rebejṉ ni rdxeꞌch lojtu, coḻyujn dzunsaꞌc
loj rebejṉ ni rdxechlajz lojtu.
\v 28 Benleꞌ yejc rebejṉ ni rgube laꞌtu. Gunab lo Dios
xcuent rebejṉ ni rcuaquij laꞌtu.
\v 29 Palga yuꞌ chu rlajz quiin te laad lojlu, badeedza
stelaad quiinni. Palga yuꞌ chu gudzucaj xhablojiaalu,
badeedza näj xcamangwlu xcaꞌni.
\v 30 Xhitis ni guiniabreni lojlu, badeedni; ni gudzucaj
te xhi xtenlu lojlu, naꞌc guiniabsacluni lojni.
\v 31 Sigajc ni rlajzlu gunnäj bejṉ laꞌtu, siꞌcza laꞌtu
coḻyennäj bejṉ.
\p
\v 32 ’Palga laꞌtu sanälajztistu rebejṉ nani sanälajz
laꞌtu, xliaꞌsini, saꞌcsi sigajcza rujn rebeṉdojḻ.
\v 33 Palga guntu hueen lojtis rebejṉ ni rujn hueen
lojtu, xhet laadi cayujntu, saꞌcsi sigajcza rujn rebejṉ
ni nabajṉ neṉ dojḻ.
\v 34 Palga gudedlaatu lojtis reni rujntu xhigab gunidxsacni
lojtu, ¿xhi cos hueen rchalotu rujntu? Ni rebeṉdojḻ rudedlaazareni
loj rebejṉ ni najnreni siguixsac ni nasääbreni.
\v 35 Laꞌtu, nanab chanälajztu rebejṉ ni rdxeꞌch lojtu,
guntu hueen lojreni, gudedlaatu loj rebejṉ, naꞌc gunlojtu
xcasactu recos ni rudedlaatu, te siꞌc guroob gac nani
guzalajz Dios lojtu; te siꞌc gactu xiꞌn Gueb Dios ni
nabajṉ xhaguibaa. Saꞌcsi siꞌcza najc Dios huenduxh loj
reni di gudeed xquixtios lojni, näjza loj rebeṉdojḻ.
\v 36 Coḻgulaslajz resaꞌtu siꞌc rulaslajz Xtadnu Dios
guiraa rebejṉ.
\s Coḻgulaslajz saꞌtu
\r (Mt. 7:1‑5)
\p
\v 37 Räjpzani:
\p ―Naꞌc guntu yäḻguxhtis nani rujn bejṉ, naatu xhet laadi
rujnni; te naꞌcza gun Dios yäḻguxhtis rextojḻtu. Naꞌc
gucuaquijtu bejṉ te sigajcza di Dios gucuaquij laꞌtu.
Coḻgusiäjḻ-lajz dojḻ ni rujn saꞌtu, te siꞌcza gusiäjḻ-lajz
Dios rextojḻtu.
\v 38 Coḻgudeed loj bejṉ ni rquiinreni te siꞌcza guzalajz
Dios ni rquiintu. Suniidxreni xcaꞌtu te mediid guidxadoo,
sibetijp ni yuꞌ neṉni, cupeꞌtlini gusäḻreni neṉ xpolstu.
Dios suniidx lojtu lagajc con mediid ni rudeedtu loj
rebejṉ.
\p
\v 39 Guniiza Jesús stee cuent räjpni:
\p ―¿La sajc guluii te beṉ lotiäꞌp nez yuj lo stee beṉ
lotiäꞌp, ä? ¿La di guiroꞌpreni guitejb neṉ te gueed, ä?
\v 40 Te bejṉ ni casieed di gacdi guisieedruni loj ni
najn xmastrni. Te bejṉ, che agulujx bisieedni, sajcni
siꞌcni najc mastr xtenni.
\p
\v 41 ’¿Xhicuent cahuiilu guixheꞌ ni yuꞌ baloj bejtzlu,
luxh dilu fii yagro ni yuꞌ balojlu?
\v 42 O, ¿xho mood gäblu lo bejtzlu: “Guidon cuää́ guixheꞌ
ni yuꞌ balojlu”; luxh dilu gacbee yuꞌ te yagro balojlu,
ä? ¡Beṉguijdx! Guläxgaa yagro ni yuꞌ balojlu, dxejc sajc
fisaꞌclu te cuäälu guixhbäz ni yuꞌ baloj bejtzlu.
\s Ninexhsaꞌc ni rcaj loj te yajg sujn gumbeeni yajg
\r (Mt. 7:17‑20; 12:34‑35)
\p
\v 43 Räjpzani:
\p ―Xheti te yagsaꞌc ni rudeed ninejxh ni xhet sajcdi,
xhetiza te yajg ni xhet sajcdi ni rudeed ninexhsaꞌc.
\v 44 Saꞌcsi tebgaj reyajg ruseṉlojni xhi yajgni xcuent
ninejxh ni rcaj lojni. Di bejṉ gutieꞌ iigw lo reyaguejch,
diza bejṉ gutiuꞌ uub lo te yag balagrejn.
\v 45 Rebeṉsaꞌc rnii didxsaꞌc, saꞌcsi xhigabsaꞌc yuꞌ
neṉ lastooni. Niluxh rebeṉguijdx rnii ganax didxguijdx
saꞌcsi xhigabguijdx yuꞌ neṉ lastooni, saꞌcsi roꞌni rnii
nani yuꞌ neṉ lastooni.
\s Tioꞌp bejṉ ni benchee tioꞌp yuꞌ
\r (Mt. 7:24‑27)
\p
\v 46 Räjpzani:
\p ―¿Xhicuent rniitu loä: “Dad, Dad,” luxh ditu gun nani
rniä guntu?
\v 47 Guiniä lojtu chuniꞌc najc siꞌc bejṉ ni riääd loä,
rucuadiajgni xtidxä luxh rusoobni xtidxä.
\v 48 Najcni siꞌc te bejṉ ni benchee rolijzni, ganid
gudäänni jiät, dxejcti bejnni cimient yejc te guilaj.
Cheni biäjt nisro roꞌ gueuu, bidijn nisro cuäꞌ yuꞌga,
luxh nicla nusniibnini, saꞌcsi yuꞌga sobgadzuꞌtz yejc
te guilaj.
\v 49 Niluxh reni rcuadiajg xtidxä, dxejc direni guzoob
xtidxä, najcreni siꞌc te bejṉ ni bejn xyuꞌni loj yujxh,
dini niujn cimient xten yuꞌga. Dxejcni biäjt nisro, bidijnni
cuäꞌ yuꞌga, dxejc li gurebäꞌn yuꞌga, gunitlojtini.
\c 7
\s Basiajc Jesús xmos te beṉ romaṉ ni rnibee
\r (Mt. 8:5‑13)
\p
\v 1 Che gulujx gunii Jesús loj rebejṉ, huijni te guejdx
ni laa Capernaum.
\v 2 Roꞌc yuꞌ te beṉ romaṉ ni rnibee, yuꞌ te mos lojni,
luxh sanälazduxhni mosga. Cayacxhuduxh mosga, ameerli
guetni.
\v 3 Che biejn diajg capitán cagusäꞌtreni Jesús, baxhaḻgajcni
gaii beṉgool lo rexpejṉ Israel te chagajnreni Jesús
jiäädni te gusiajcni xmos dadeꞌga.
\v 4 Che gubigreni loj Jesús, gusloj gunabduxhreni lojni,
räjpreni lojni:
\p ―Dadeꞌre najc beṉsaꞌc, nungäjḻ gacnäjluni
\v 5 saꞌcsi sanälajzni lajdx rexpejṉ Israel, luxh lagajc
laani gunibee guc-chee xquidobäznu.
\p
\v 6 Dxejcti huinä Jesúsreni. Cheni siäddzuṉgajxhreni
royuꞌ, baxhaḻ capitánga gaii xamiigwni, gäbreni loj Jesús:
\p ―Siꞌc naj capitán: “Di rlazä gutalä xtzuunlu. ¿Chu
narä te jiuꞌlu rolizä? Xhet sacädi.
\v 7 Niꞌc dina niapä baloor te lagajc narä niädganä
guejblu, saꞌcsi rajplu yäḻrnibeduxh niluxh narä rut nacädi.
Niꞌcni gunibeetis jiajc xmosä, luxh laani siacgajcni.
\v 8 Saꞌcsi narä nacä xmos rebejṉ ni rnibee, luxh rnibeäza
loj resoldaad. Che gäpä lo tejni: Huij rec, rijni; che
gäpä loj steeni: Gudaa ree, riäädni; che gäpä loj xmosä:
Bejn dee, rungajcnini.”
\p
\v 9 Che biejn diajg Jesús rediidxre, bidxeloduxhni, gubiréni
loj rebejṉ ni siädnajlni, räjpni lojreni:
\p ―Rniliä́pac lojtu, nicla lo rexpejṉ Israel gajdna guidxälä
te bejṉ ni rililajzduxh siꞌc ni rililajz capitánre.
\p
\v 10 Che gubiꞌ rebejṉ ni huij loj Jesús rolijz capitán,
bahuiireni abiajc xmosni.
\s Baspaṉsac Jesús xiꞌn te gunabiuud
\p
\v 11 Neṉ redxejga, huij Jesús te guejdx ni laa Naín.
Huinäni rexpejṉpacni näjza xhidajl bejṉ ni sanajlni.
\v 12 Che bidzujṉni gajxh roꞌ guejdxga, bahuiini sacuaꞌtzreni
te beṉgut, te biꞌn ni najc xtebtis xiꞌn te gunabiuud.
Xhidalduxh bejṉ sacuaꞌtzni.
\v 13 Che bahuii Jesús loj gunabiuudga, biani naneꞌga,
räjpni lojni:
\p ―¡Naꞌc roonlu!
\p
\v 14 Dxejc gubig Jesús lo rebejṉ ni sanä beṉgutga, dxejc
guzudxi reni nuu beṉgutga. Dxejc räjp Jesús loj beṉgutga:
\p ―¡Biꞌn!, narä rniä lojlu; ¡Huistie!
\p
\v 15 Dxejc huistie beṉgutga, sobgaꞌni guslojni caniini.
Dxejc badeed Jesúsni lo xnanni.
\v 16 Che bahuiireni xhiniꞌc gujc, bidxejbreni, bidxeloduxhreni,
guslojreni caläꞌpreni xpalaꞌn Dios, räjpreni:
\p ―Te niguisacduxh ni rnii xtidx Dios abidzujṉ nez loonu.
\p Caniizareni:
\p ―Lagajc Guejb Dios abiädhuii rexpejṉni.
\p
\v 17 Dxejc bireꞌch diidx xcuent Jesús guideb nez reguedx
Judea näjza guiraa reguejdx ni treꞌ nejzga.
\s Xpejṉ Juan ni rutiobnis huinabdiidx loj Jesús
\r (Mt. 11:2‑19)
\p
\v 18 Rexpejṉpac Juan ni rutiobnis bij rediidxga lojni
che yuꞌni latzguiib.
\v 19 Dxejc baxhaḻni gaiireni lo Jesús te sanabdiidxreni:
“¿La guliipac najclu Crist ni jiääd o sibäjznu chu stee
bejṉ, ä?”
\v 20 Dxejcti gubig rexpejṉ Juan loj Jesús, räjpreni:
\p ―Juan ni rutiobnis baxhaḻ nuurnu te guiniabdiidxnu
lojlu: “¿La luj najc Crist ni jiääd o la sibäjznu chu
stee bejṉ?”
\p
\v 21 Lagajc dxejc che bidzujṉreni, basiajc Jesús xhidajl
bejṉ ni rajc garen-garen yäḻguijdx, ni yuꞌza rebeṉdxab
lastooreni, basiajczani baloj ni di fii.
\v 22 Dxejcti badzuꞌ Jesús diidxre, räjpni:
\p ―Coḻchayeꞌtz lo Juan guiraa ni abahuiitu näjza ni
abiejn diajgtu. Coḻyeꞌtz lojni: “Relotiäꞌp ruhuisac;
rebeṉcoj rsiasaꞌc; rebeṉ ni raḻ guejdx tiejxhni, abiajc
tiejxhni; rediagcuaꞌt riensac diajgreni; rebeṉgut, agubaṉsacreni;
luxh loj rebeṉproob nani cabäjz xcäḻracnäj Dios riejn
diajgreni rsiuleꞌ xtidx Dios xcuent xho ḻaa bejṉ lo
dojḻ.
\v 23 Chicbaa nani rumbee narä, nani di cuälaz narä.”
\p
\v 24 Cheni sii rexpejṉ Juan, gusloj Jesús caniini xcuent
Juan loj rebejṉ, räjpni:
\p ―¿Chuniꞌc huihuiitu nez lo reyubijdz? ¿La te nijt
ni rusniib bej, ä?
\v 25 ¿Xhiniꞌc huihuiitu? ¿Te bejṉ ni sucheduxh, ä? Laꞌtu
najntu rebejṉ ni sucheduxh näjza reni nabaṉsaꞌc, rolijz
reṟeii yuꞌreni.
\v 26 ¿Chuxhniꞌc biriitu huihuiitu? ¿Te niguii ni rnii
xtidx Dios, ä? Oꞌn, rniliä́ lojtu, luxh te ni sacduxhru
loj guiraa reniguii ni rnii xtidx Dios.
\v 27 Juan najc niguii ni ruzäꞌt rexquijtz Dios cadro
caj scree:
\q Narä guxhaḻä te niguii nani guinii xtidxä,
\q te nidni lojlu, te laani guzucheeni xnezyujlu nez lojlu.
\m
\v 28 Rniliä́pac, loj guiraa rexingaan regunaa, nicla tejni
gajd guiricaj ni najc te beṉsacduxhru nez loj Dios siꞌc
najc Juan ni rutiobnis. Niluxh nani guxiiru sajc lo
xcäḻrnibee Dios ni jiääd, sajcruni loj Juan.
\p
\v 29 Che biejn diajg rebejṉ näjza reni rusquijx impuest
rextiidxni xcuent Juan, gucbeereni rujn Dios yäḻguxhtissaꞌc,
saꞌcsi abatiobnis Juanreni.
\v 30 Niluxh refarisee näjza rebejṉ ni ruluii leii gulälazreni
nani niujn Dios par laareni, saꞌcsi direni nicäjb nutiobnis
Juanreni.
\v 31 Räjpza Jesús lojreni:
\p ―¿Xhocha guiniä najc rebejṉ nani treꞌ ṉaj?
\v 32 Najcreni siꞌc rebiuxbäz nani rguijt nez lo guii
cadro rdoꞌ, rbedxaꞌreni loj saꞌreni, rniireni: “Bieḻnu
te bizej te guyaꞌtu, niluxh ditu nuyaꞌ. Bieḻzanu te dij
ni nabaduxh dxejcti dizatu nioon.”
\v 33 Saꞌcsi che biääd Juan, dini niauxhaꞌt, dizani niäꞌ
bin, luxh räjptu: “Yuꞌ beṉdxab lastooni.”
\v 34 Dxejcti biäḻä narä, Xiꞌn Dios ni gujc Niguii, rauä,
räꞌä. Dxejc räjptu: “Bahuilaare, dadeꞌre rauxhaꞌt, räꞌzani,
najcni xamiigw rebeṉdojḻ näjza rebejṉ ni rusquijx reimpuest
xten gubier.”
\v 35 Niꞌcni xcäḻnajn Dios huenliisi rieṉloj loj dzuun
ni rujn rebejṉ ni najn.
\s Jesús huij rolijz Simón ni najc farisee
\p
\v 36 Dxejc tej refarisee gunii loj Jesús, räjpni:
\p ―Jiäädlu rolizä te guidaunu.
\p Dxejc huij Jesús rolijzni, roꞌc gurejni lo mex.
\v 37 Rbäjz te gunagubejxh lo guejdxga. Che biejn diajgni
satajw Jesús rolijz fariseega, bidzuṉnäjni te boꞌt guidxa
seꞌt nejxh, luxh boꞌtga najc siꞌc onix, botsaꞌcni.
\v 38 Che biuꞌ gunaaga, bidzujṉni lo niꞌ Jesús, guslojni
cayoonni. Con nisbee caguiibni niꞌ Jesús, dxejc caguspijdzni
niꞌni con xquidxejcni. Dxejc bachagroꞌni niꞌni bazaazani
setnejxhga niꞌ Jesús.
\v 39 Che bahuii farisee ni gurejdx Jesús rolijzni, recosre,
bejnni xhigab: “Palga gulii najc niguiire Xiꞌn Dios,
sacbeeni chu najc näjza xho najc gunaare ni cagajn niꞌni,
sacbeezani najcni te gunadoḻduxh.”
\v 40 Dxejc gunii Jesús loj fariseega, räjpni:
\p ―Simón, yuꞌ xhi rlazä guiniä lojlu.
\p Dxejc räjp fariseega lojni:
\p ―Guniini, Dad mastr.
\p
\v 41 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Tioꞌp bejṉ nazääb meel lo te bejṉ ni rudedlaa meel.
Tej reni nazääb siꞌcti gaiigayuu meel. Steeni nazääb
siꞌcti tiubitzuu meel.
\v 42 Cheni di niajcdi niguijxreni xtiꞌnreni, basiäḻ
lajzni xtiꞌn guiroꞌpreni. N̲aj gunii loä, ¿chu tejreni
sianälajzru dadeꞌga, ä?
\p
\v 43 Badzuꞌ Simón diidxre lojni, räjpni:
\p ―Rchaloä bejṉ ni nazääbru lojni.
\p Dxejc räjp Jesús:
\p ―Laaca rniilu.
\p
\v 44 Dxejc gubiré Jesús, bahuiini loj gunaaga. Dxejc
räjpni loj Simón:
\p ―¡Bahuii loj gunaare! Che biuꞌä rolijzlu, dilu nuniidx
nis te nidiib niꞌä. Per gunaare gudibnäjni niꞌä nisbee
ni birii balojni, dxejc baspijdzni niꞌä con xquidxejcni.
\v 45 Dilu nuchagroꞌ narä, luxh laani cheli biuꞌä ree,
gajdni cuääz guchagroꞌni niꞌä.
\v 46 Dilu nusäḻ seꞌt yecä, niluxh laani basäḻni seꞌt
ni rlianexhduxh niꞌä.
\v 47 Niꞌcni rniä lojlu, dojḻ xten gunaare, luxh xhidalduxh
najcreni, abadzucaj Dios redojḻga saꞌcsi huenliisi sanälajzni
Dios. Luxh rebejṉ ni rudzucaj Dios guxii xtojḻreni, guxiiza
sanälajzreni Dios.
\p
\v 48 Dxejcti räjpni loj gunaaga:
\p ―Agubicaj rextojḻlu.
\p
\v 49 Dxejc rebejṉ ni sobgaꞌ lo mex con laani, che biejn
diajgreni rediidxre, gusloj canii lo saꞌreni, räjpreni:
\p ―¿Chuchaniꞌc najc niguiire, niꞌcni rudzucajlini xtojḻ
bejṉ, ä?
\p
\v 50 Räjp Jesús loj gunaaga:
\p ―Aguḻaalu lo xtojḻlu saꞌcsi ahuililajzlu; huij ṉaj,
bascuedxi lajzlu.
\c 8
\s Regunaa ni gucnäj Jesús
\p
\v 1 Dxejcti gusloj huij Jesús guiraa reguejdx näjza
rerench, cagusuleꞌni xtidx Dios, caguluiini xcuent xcäḻrnibee
Dios loj rebejṉ. Sanäni rexpejṉpacni
\v 2 näjza gaii gunaa ni abasiajcni, agulääni rebeṉdxab
lastooreni, näjza basiajcni xcäḻguijdxreni. Tejni laa
Marii ni laaza Magdaleṉ, ni gulää Jesús gajdz beṉdxab
neṉ lastooni.
\v 3 Stee gunaa laa Xuan, ni najc chääl Chuza, ni ruhuii
xhixten Herodes. Stee gunaa laa Susaṉ. Guyuꞌza sgaii
gunaa. Guiraa reniꞌc rudeed lagajc xhixtenreni te rioꞌ
recos ni rquiinreni.
\s Xcuent bejṉ ni rbeꞌc binij
\r (Mt. 13:1‑9; Mr. 4:1‑9)
\p
\v 4 Dxejcti bireꞌ xhidajl bejṉ lojni ni birii xhidajl
reguejdx. Lojreni gunii Jesús con te cuent ni ruluii,
räjpni:
\p
\v 5 ―Birii te bejṉ saleꞌc binij. Cheni cabeꞌcni binij,
yuꞌ binij ni bitejb cuäꞌ nezyuj. Che sadejd rebejṉ baläjreni
yejc binijga, biäädza remaneꞌ ni rutajt xhaguibaa, gudajwrenini.
\v 6 Yuꞌza lajt bitejb binijga neṉ reguij cadro xheti
xhidajl yuj. Che gulejn binijga, gubidzgajcni saꞌcsi
xheti xcojp roꞌc.
\v 7 Yuꞌza lajt bitejbni nez neṉ reyaguejch. Che gulejnni,
di reyaguejch nusaan niroob gäjlga.
\v 8 Yuꞌza lajt bitejb binijga lo yusaꞌc, roꞌc gucduxhni.
Cheni guroobni, yuꞌ binijga gujc te gayuu xob loj tejga
binij ni guleꞌc dadeꞌga.
\p Che gulujx guniini scree, dxejc guniini dip räjpni:
\p ―Palga sajc gucuadiajgtu rediidxga, coḻcuadiagsaꞌcni.
\s Xhicuent gunii Jesús recuent
\r (Mt. 13:10‑17; Mr. 4:10‑12)
\p
\v 9 Dxejcti gunabdiidx rexpejṉpacni lojni räjpreni:
\p ―¿Xhi säloj cuentre?
\p
\v 10 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Lojtu ni najc rexpejṉä suniidx Dios yäḻnajn te gacbeetu
reyäḻxhigaꞌtz xten xcäḻrnibeeni. Loj chutis stee bejṉ,
siniä recuent lojreni te mase cadxelojreni, direni fisaꞌc,
luxh mase cacuadiajgreni, direni gacbesaꞌc.
\s Rusuleꞌ Jesús xcuent ni rbeꞌc binij
\r (Mt. 13:18‑23; Mr. 4:13‑20)
\p
\v 11 Räjpzani:
\p ―Scree säloj cuentre, rebinij najc siꞌc xtidx Dios.
\v 12 Binij ni biajb lo nezyuj najc siꞌc rebejṉ ni rucuadiajg
xtidx Dios. Dxejc riääd beṉdxab, riäddzucajni rediidxga
lastooreni te naꞌc chalilajzreni xtidx Dios, te naꞌcza
ḻaareni lo dojḻ.
\v 13 Binij ni biajb neṉ reguij najc siꞌc rebejṉ ni
rucuadiajg xtidx Dios, rbaalajzreni; per saꞌcsi xheti
xlobaareni, nälajznu, direni gandzuꞌtz xtidx Dios, rililajzreni
te boꞌc, per che rsacsí rebejṉreni, rbälazreni xtidx Dios.
\v 14 Binij ni biajb neṉ reyaguejch najc siꞌc rebejṉ
ni rucuadiajg xtidx Dios, per laḻ ni sanuureni xnejzreni,
rijiaꞌnreni lo recos guedxliuj, lo yäḻnasaꞌc ni ruhuiireni,
näjza rujnreni siꞌctis ni rlajz tiejxhreni. Reniꞌc rujn
runijtreni xtidx Dios, niꞌcni direni guzoob xtidx Dios,
direni chanuu te gunreni xtzunsaꞌc Dios.
\v 15 Binij ni riajb lo reyusaꞌc najc siꞌc rebejṉ nani
rucuadiajg xtidx Dios, ni rililajz diidxga guideb te
lastoya ni najc hueen. Randzuꞌtzreni xtidx Dios, dxejc
rudeedreni te yälnasaꞌc, nalajznu ruzoobreni xtidx Dios,
rujnreni xtzunsaꞌc Dios.
\s Xhet yuꞌdi ni nagaꞌtz par tejpas
\r (Mr. 4:21‑25)
\p
\v 16 Räjpzani:
\p ―Ruti te bejṉ ni rucuaguij te bajl dxejc rusäuni te
caj yejc bajlga, dizani gusujnini dejtz te loon. Alga
rusoobnini neṉ candilieer loj te mex te guzanijni guideb
neṉ yuꞌga te reni jiuꞌ fiireni lo bajlga.
\v 17 Xhet yuꞌdi ni yuchetzuꞌtzdi ni di guidzujṉ dxej
guiluiini; xhet yuꞌdiza ni nagaꞌtz ṉaj ni di guidzujṉ
dxej gacbee bejṉni.
\p
\v 18 ’Niꞌcni coḻcuadiagsaꞌc diidx; saꞌcsi guiraa rebejṉ
ni rajp yäḻracbee, sajprureni yäḻnajn. Luxh reni di ninuu
nucuadiajg xtidx Dios, lojni sibicaj näj ni abacuadiajgni,
ni rchaloni najnni.
\s Xnan Jesús con rebejtzni
\r (Mt. 12:46‑50; Mr. 3:31‑35)
\p
\v 19 Dxejc bidzujṉ xnan Jesús näjza rebejtzni cadro
sugaꞌni, niluxh di niajcdi nibigreni lojni saꞌcsi treꞌ
xhidalduxh bejṉ roꞌc.
\v 20 Dxejcti huisaꞌn te bejṉ diidx loj Jesús, räjpni:
\p ―Xnan guejblu näjza rebejtz guejblu sugaꞌ roläꞌ, luxh
rlajzreni fiireni lo guejblu.
\p
\v 21 Badzuꞌ Jesús diidxre lojreni, räjpni:
\p ―Xnanä näjza rebetzä najc rebejṉ ni rucuadiajg, ni
ruzoobza xtidx Dios.
\s Basiacdxi Jesús te beduxh
\r (Mt. 8:23‑27; Mr. 4:35‑41)
\p
\v 22 Te dxej biuꞌ Jesús näjza rexpejṉpacni neṉ te barcw.
Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Coḻchoꞌ stelaad roꞌ nisre.
\p Basyuꞌreni barcw lo nis, säꞌtireni.
\v 23 Cheni sadejdreni galäii nisga, gudiejs Jesús neṉ
barcw. Dxejc gubiꞌ te beduxh lo nisga, luxh saꞌcsi lacti
nadip roꞌ bejga, gusloj cayuꞌ nis neṉ barcw, ameerli jiääz
barcwga lo nis.
\v 24 Dxejcti huicuäänreni Jesús, räjpreni lojni:
\p ―¡Mastr! ¡Mastr! ¡Cayääznu lo nis!
\p Che gubajṉni, huistieni, dxejc gudidxaꞌni lo bejga näjza
lo nis ni cayäsjiaa. Dxejc guläjz bejga, guredxiza nisga.
\v 25 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―¿Con xcäḻrililajztu, ä?
\p Per laareni bidxejbreni, bidxeloduxhreni, canabdiidxreni
lo saꞌreni:
\p ―¿Chuniꞌc najc niguiire te rnibeeni bej näjza nis,
luxh rusobdiajg bej näjza nis xtiidxni?
\s Te beṉ Gadara ni guyuꞌ rexsprit beṉdxab lastooni
\r (Mt. 8:28‑34; Mr. 5:1‑20)
\p
\v 26 Bidzujṉtireni lo yuj xten Gadara ni treꞌ stelaad
roꞌ nis nez loj reyuj xten Galilee.
\v 27 Cheni biäjt Jesús neṉ barcw baläjni lo yuj, gubig
te bejṉ ni siääd guejdxga lojni. Agujc xchej yuꞌ rebeṉdxab
neṉ lastooni. Dini gacw xhajbni, dizani cuääz neṉ yuꞌ,
alga rbäjzni cadro yuꞌ rebaa.
\v 28 Che bahuiini loj Jesús bazuxhijbni nez lojni, guredxaꞌni
räjpni:
\p ―¿Xhicuent riädchuꞌlu loonu, luj, Jesús Xiꞌn Gueb Dios
ni rbäjz xhaguibaa? Rniabduxhä lojlu, naꞌcru gusacsílu
nuurnu.
\p
\v 29 Guniini rediidxre saꞌcsi canibee Jesús guirii
rebeṉdxabga neṉ lastoo bejṉre. Agujc xchero cazob rniaaz
rebeṉdxabga bejṉga ruliib rebejṉ niꞌni, ṉaani con cadeṉguiib
te guilibdzuꞌtzni, te xhet gundini bejṉ. Niluxh laani
rutiugyaꞌni recadeṉ, dxejc rebeṉdxabga rinärenini nez
lo reyubijdz.
\v 30 Jesús gunabdiidx lojni, räjpni:
\p ―¿Chu laalu?
\p Dxejc badzuꞌni diidxre loj Jesús räjpni:
\p ―Legión najc laä.
\p Siꞌc guniini saꞌcsi xhidalduxh najc rebeṉdxab ni yuꞌ
neṉ lastooni.
\v 31 Dxejc gunabduxhreni loj Jesús naꞌc guxhaḻsacnireni
cadro biriireni.
\v 32 Lagajc dxejc sugaꞌ xhidajl cuch cayajwreni guixaꞌ
lagajc nejzga lo te balaꞌ. Dxejc gunab rebeṉdxabga loj
Jesús te gusaanni jiuꞌreni neṉ recuchga. Che cuäjb Jesús,
\v 33 biṟii rebeṉdxabga neṉ lastoo dadeꞌga, biugajcreni
neṉ recuchga. Che biuꞌreni neṉ recuch, baxuṉ recuchga
bitejbreni roꞌ te balaꞌ, dxejc biajbreni lo nis, roꞌcti
gujtreni.
\p
\v 34 Baxuṉ reni cayajp recuchga che bahuiireni xhiniꞌc
gujc roꞌc, huisaꞌnreni diidx lo rebeṉguejdxga näjza lo
rebeṉ ṟench.
\v 35 Dxejc biädhuii rebejṉ xhiniꞌc gujc roꞌc. Che bidzujṉreni
cadro sugaꞌ Jesús, bahuiireni loj bejṉ ni biṟii beṉdxab
lastooni. Sobgaꞌni cuäꞌ niꞌ Jesús, najcwni xhajbni, luxh
xhetru rajcdi yejcni; dxejc bidxebduxh rebejṉga.
\v 36 Sas reni bahuiloj xho gujcni, bijreni diidx xho
basiajc Jesús bejṉ ni guyuꞌ rebeṉdxabre lastooni.
\v 37 Dxejc guiraa rebeṉ Gadara näjza reguejdx ni treꞌ
nejzga, gunabreni jiunejz Jesús roꞌc saꞌcsi cadxebduxhreni.
Niꞌcni biuꞌ Jesús neṉ barcw te gubisacni nejz cadro
siäädni.
\v 38 Dadeꞌ ni biṟii rebeṉdxab lastooni gunabni lo Jesús
gusaanni chanajlnini, niluxh Jesús gunibee jiaꞌnni, räjpni
lojni:
\p
\v 39 ―Gubiꞌ rolijzlu te güilu diidx recosro ni bejn
Dios xcuent luj.
\p Dxejc sääni, batieꞌchni diidx guideb lo guejdxga xhi
bennäj Jesúsni.
\s Xindxaꞌp Jairo näjza te gunaa ni gudajn xhajb Jesús
\r (Mt. 9:18‑26; Mr. 5:21‑43)
\p
\v 40 Che gubiꞌ Jesús stelaad nis, bibalajz rebejṉ gubiꞌni,
saꞌcsi cabäjzpacreni guibisacni.
\v 41 Dxejc bidzujṉ te bejṉ ni laa Jairo, ni rnibee te
guidobäz, bazuxhijbni nez loj Jesús, gunabni chanänini
rolijzni
\v 42 saꞌcsi yuꞌ tejtis xindxaꞌpni. Yuꞌni tzubitioꞌp
ijz, luxh cayacxhuuni, ameerli guetni. Laḻsi sää Jesús
rolijzni, birinajl xhidalduxh bejṉni, catäälirenini.
\p
\v 43 Loj rebejṉga nadxaag te gunaa ni agujc tzubitoꞌp
ijz cayacxhuuni, cayajcni yäḻguidxbäii. Xliaꞌsi abanijtni
guiraa xhixtenni cuaꞌ renani rujn remeed.
\v 44 Gubig gunaaga dejtz Jesús te gudajnni roꞌ xhajbni.
Lagajc dxejc biacgajcni.
\p
\v 45 Dxejcti gunabdiidx Jesús räjpni:
\p ―¿Chuniꞌc najc ni gudajn narä, ä?
\p Guiraa rebejṉ räjp:
\p ―Dinu gan.
\p Räjpza Pedr:
\p ―Mastr, ni yuꞌlu galäii rebeṉ xhidajl, luxh cagutäälireni
luj. ¿Xhicuent rniabdiidxlu: “¿Chu gudajn narä?”
\p
\v 46 Räjppac Jesús lojni:
\p ―Yuꞌ chu gudajn narä, saꞌcsi gucbeä yuꞌ chu basiajc
xcäḻrnibeä.
\p
\v 47 Che gucbee gunaaga anajn Jesús gudajnni xhajbni,
bidxejbni, racsejslini gubigni loj Jesús, bazuxhijbni
lojni. nez loj guiraa rebejṉ räjpni xhicuent gudajnni
xhajbni näjza xho biacgajcni.
\p
\v 48 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Huij. Gulecdxilajzlu, xindaꞌpä. Abiajclu saꞌcsi huililajzlu.
\p
\v 49 Laḻni canii Jesús siꞌc bidzujṉ te bejṉ ni siääd
rolijz Jairo, ni rnibee te guidobäz. Räjpni loj Jairo:
\p ―Agujt xindxaꞌplu. Naꞌcru gutajllu xtzuun Dad Mastr.
\p
\v 50 Che biejn diajg Jesús rediidxga, räjpni loj Jairo:
\p ―Naꞌc guidxejblu. Huililajztis te jiac xindxaꞌplu.
\p
\v 51 Che bidzujṉreni rolijzni, xtebtis Pedr, Jacoob, Juan
näjza xcuzajn dxapeꞌga biunäjni neṉ yuꞌga. Peta rebejṉ
ni siädnajlni biaꞌnreni roläꞌ.
\v 52 Cayonduxh guiraa rebejṉ ni sobgaꞌ neṉ yuꞌ. Dxejc
Jesús räjp lojreni:
\p ―Naꞌc roontu, gajd dxapeꞌre guet, nagayejstisni.
\p
\v 53 Alga baxhiznäjrenini, saꞌcsi anajnreni agujt dxapeꞌga.
\v 54 Dxejcti gunaaz Jesús ṉaa dxapeꞌga, dip guniini,
räjpni lojni:
\p ―¡Dxapeꞌ, huistie!
\p
\v 55 Dxejc gubaṉsac dxapeꞌga, huistiegajcni. Dxejc gunibee
Jesús gudeedreni xhi gauni.
\p
\v 56 Bidxeloduxh rexcuzajnni. Per gunibee Jesús naꞌc
güireni diidx xhiniꞌc gujc roꞌc.
\c 9
\s Ruxhaḻ Jesús guitzubitioꞌp rexpejṉpacni
\r (Mt. 10:5‑15; Mr. 6:7‑13)
\p
\v 1 Batieꞌ Jesús guitzubitioꞌp rexpejṉpacni te badeedni yäḻrnibee lojreni te cuääreni rebeṉdxab lastoo rebejṉ, näjza te gusiajcreni rebeṉracxhuu.
\v 2 Baxhaḻnireni te gusuleꞌreni diidx xcuent xcäḻrnibee Dios näjza te gusiajcreni rebeṉracxhuu.
\v 3 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Xhet chanäditu lo nejz, nicla bastoṉ, nicla bols, nicla yätxtiil, nicla meel; naꞌcza chanätu tioꞌp xhajbtu; tejtisni chanätu.
\v 4 Chutis rolijz bejṉ cadro guidzujṉtu, roꞌc coḻjiaꞌn cheni guiriilitu lo guejdxga.
\v 5 Palga direni gusaan jiuꞌtu rolijzreni, che jiunejztu lo guejdxga, coḻcuijb guxhuj niꞌtu siꞌc te seen direni nililajz xtiidxtu.
\p
\v 6 Dxejc biriireni sääreni garen-garen reguejdx, cagusuleꞌreni xtidx Dios, cagusiajczareni rebeṉracxhuu cadrotis rdzujṉreni.
\s Xho gujt Juan ni rutiobnis
\r (Mt. 14:1‑12; Mr. 6:14‑29)
\p
\v 7 Che biejn diajg Herodes ni rnibee guiraa ni cayujn Jesús, guyuꞌni yärsiaꞌ, dini gan xho gunni xhigab, saꞌcsi yuꞌ reni canii laa Juan ni agubaṉsac lo rebeṉgut.
\v 8 Sgaiireni canii abaluiloj Elías. Yuꞌzareni canii pet laa stee niguii ni gunii xtidx Dios galoo ni agubaṉsac.
\v 9 Per räjp Herodes:
\p ―Lagajc narä gunibeä biruꞌ yejc Juan ni rutiobnis, ¿chuchaniꞌc najc niguiire ni riejn diagä xhidajl didxro xcuentni?
\p Dxejc rlajzpac Herodes fii lojni.
\s Bayaan Jesús gaii miḻ bejṉ
\r (Mt. 14:13‑21; Mr. 6:30‑44; Jn. 6:1‑14)
\p
\v 10 Che gubiꞌ rexpejṉpacni, bijreni diidx loj Jesús xhiniꞌc bejnreni. Sas huinä Jesúsreni te lajt cadro ruti bejṉ, gajxh te guejdx ni laa Betsaida.
\v 11 Che gucbee rebejṉ caro sääreni, huinajlrenini bidxälrenini. Che siäädreni lojni huichaglojnireni, sas gusloj cagusuleꞌni lojreni xcuent xcäḻrnibee Dios. Basiajczani rebejṉ ni cayacxhuu.
\p
\v 12 Che gusloj cayääz gubijdx, gubig rexpejṉpacni loj Jesús, räjpreni lojni:
\p ―Gojs loj rebejṉre, agojḻ jiireni te chatiilreni xhi gaureni, näjza cadro tedreni guxhijṉ lo rerench, neṉ reguedxbäz, saꞌcsi ree xhet yuꞌdi.
\p
\v 13 Dxejcti räjp Jesús loj rexpejṉpacni:
\p ―¡Laꞌtu coḻgudeed xhi gaureni!
\p Dxejc räjpreni lojni:
\p ―Xhet rajpdinu, gaiitis yätxtiil näjza tioꞌp bäjl. Niꞌctis yuꞌ palga dinu chasiiru xhi gau rebeṉ xhidajlre.
\p
\v 14 Luxh najc rebejṉga siꞌcti gaii miḻ niguii. Dxejc räjp Jesús loj rexpejṉpacni:
\p ―Coḻyejtz lojreni cuereni xcua-xcuaareni, siꞌcti tiuubitzugajreni te cuaa.
\p
\v 15 Siꞌc bejnrenini, sas gurej guiraa rebejṉga siꞌc.
\v 16 Dxejc cuaꞌ Jesús gaii yätxtiilga näjza tioꞌp bäjlga, guläsni lojni xhaguibaa, badeedni xquixtios lo Dios xcuent yäḻrajwga. Che gulujx badeedni xquixtios gulaꞌni reyätxtiilga näjza rebäjlga, dxejc sanuutis badeednini loj rexpejṉpacni te gudisrenini loj rebejṉga.
\v 17 Guiraa rebeṉ xhidaalga gudajw, gudxaj xqueꞌreni. Dxejcti batojpreni ni biaꞌn bachajreni tzubitioꞌp dxijm̲ yätxtilbiujy näjza bälbiujy ni biaꞌn.
\s Gunii Pedr Jesús najc Crist
\r (Mt. 16:13‑19; Mr. 8:27‑29)
\p
\v 18 Te dxej laḻni cabedx-canab Jesús lo Dios, xtebni näjza rexpejṉpacni, gunabdiidxni lojreni, räjpni:
\p ―¿Chuniꞌc rnii rebejṉ nacä?
\p
\v 19 Dxejc räjpreni lojni:
\p ―Yuꞌreni rnii najclu Juan ni rutiobnis; yuꞌzareni rnii najclu Elías; sgaiireni rnii najclu stee niguii ni gunii xtidx Dios galoo ni agubaṉsac.
\p
\v 20 Dxejc gunabdiidxni lojreni, räjpni:
\p ―¿Laꞌtu a? ¿Chuniꞌc rniitu nacä?
\p Dxejc räjp Pedr lojni:
\p ―Luj najclu Crist Xiꞌn Dios ni cabääznu.
\s Jesús rnixgaa xho guetni
\r (Mt. 16:20‑28; Mr. 8:30–9:1)
\p
\v 21 Dxejc gunibee Jesús lojreni, räjpni:
\p ―Naꞌc gäbtu siꞌc lo rebejṉ.
\p
\v 22 Räjpzani lojreni:
\p ―Nanab ted Xiꞌn Niguii trabajwduxh; rebeṉgool xten guidoo, näjza rebixhojz, näjza rebejṉ ni ruluii xleii Moisés sibälazreni narä, naareni dina gacä Crist ni cabääznu. Suguꞌtreni narä Xiꞌn Dios ni gujc Niguii, niluxh sibaṉsacä ni riojṉ dxej.
\p
\v 23 Dxejc räjpni loj guiraareni:
\p ―Palga chu tejtu rlajz guirinajl narä, nanab jiäḻlajzni xhixtenni, te guixe-guixee guntisni nani gudedä gunni.
\v 24 Saꞌcsi nani rlajz guiniazdzuꞌtzni xcäḻnabajṉni, sunijtni yälnabajṉ lo Dios; luxh nani runijt xcäḻnabajṉni xcuent xtidxä, sicaꞌni yäḻnabajṉ par tejpas.
\v 25 Saꞌcsi ¿xhi gaan gun te bejṉ palga xcaꞌni guideb guedxliuj, luxh gunijtni xcäḻnabajṉni lo Dios?
\v 26 Niluxh nani guituinäj narä näjza xtidxä, sigajcza narä, Xiꞌn Dios ni gujc Niguii, situinää́zani cheni jiäḻä siꞌc ṟeii guideb yäḻrdimbichaꞌ xten Xtadä näjza rexanglni.
\v 27 Guliipac rniä lojtu, yuꞌ gaii reni sugaꞌ ree, ni di guet, suhuixgaareni xcäḻrnibee Dios.
\s Bachaa xho rluiloj Jesús
\r (Mt. 17:1‑8; Mr. 9:2‑8)
\p
\v 28 Gudejdti xhujṉ dxej gunii Jesús diidxre, dxejcru huinä Jesús Pedr näjza Jacoob näjza Juan, huijreni jiaa yejc te dajn te guredx-gunabni loj Dios.
\v 29 Laḻni cabedx-canab Jesús lo Dios, bidxaa xho ruluii lojni; dxejc xhajbni gujc nolbäj, rdimbichaꞌlini.
\v 30 Biricajza tioꞌp dadeꞌ caninäjrenini. Redadeꞌga najc toMoisés näjza Elías.
\v 31 Rdimbichaꞌza redadeꞌga. Caninäjreni Jesús xcuent xho guetni guedx Jerusalén.
\v 32 Luxh Pedr näjza resaꞌni guyuduxh bacaḻ lojreni; che bireꞌch bacaḻ lojreni bahuiireni lo yäḻrdimbichaꞌ xten Jesús näjza loj guiroꞌp redadeꞌ ni caninäjni.
\v 33 Cheni agojl jiunejz redadeꞌga loj Jesús, räjp Pedr loj Jesús:
\p ―Dad, Mastr, huenduxh sugaꞌnu ree. Basaan jiencheenu choṉ yueꞌ, tejni par luj, tejni par Moisés, steeni par Elías.
\p Luxh di Pedr gaan xhiniꞌc caniini.
\v 34 Laḻni caniini siꞌc, bireꞌ te za gusloj cayäjt yejcreni, dxejc bidxejbreni che biuꞌreni neṉ zaga.
\v 35 Dxejcti biejn diajgreni neṉ zaga te xseꞌ te ni gunii, räjpni:
\p ―Dee najc Xiꞌnä ni sanälazä, coḻcuadiajg xtiidxni.
\p
\v 36 Che gulujx guniini rediidxga, bahuiireni sugaxteb Jesús. Dxejc niäutis roꞌreni neṉ redxejga, rut lojdi bijreni diidx xcuent ni bahuiireni roꞌc.
\s Basiajc Jesús te biuux ni guyuꞌ beṉdxab lastooni
\r (Mt. 17:14‑21; Mr. 9:14‑29)
\p
\v 37 Barayääl cheni biäjtreni yejc dajnga, xhidalduxh bejṉ cabäjz Jesús.
\v 38 Dxejcti te dadeꞌ ni nadxaag rebejṉga guredxaꞌni, räjpni loj Jesús:
\p ―Mastr, balaslajz narä, gudahuii xiꞌnä, saꞌcsi xtebtisni najcni xinganä.
\v 39 Luxh beṉdxab rniaazni, sas ruscuedxaꞌnini, rajcni siꞌc yäḻguidxbej, rbääni bitzuṉ roꞌni, rusacsíduxhnini, luxh dini gusaanni.
\v 40 Agunabä loj rexpejṉpaclu nibääreni beṉdxabga, luxh di niajcdini.
\p
\v 41 Dxejc badzuꞌ Jesús diidxre, räjpni:
\p ―¡Bejṉ ni di chalilajz, beṉguijdx! ¿Gucli chunää́tu, gucli gunä huant laꞌtu? ¡Gudanä xiꞌnlu ree!
\p
\v 42 Dxejc che cabig biuuxga lojni, basäḻtaꞌ beṉdxabga biuuxga lo yuj, sas gusloj cayajcni siꞌc yäḻguidxbeduxh. Dxejc gudidxaꞌ Jesús loj beṉdxabga, basiacgajcni biuuxga, dxejc badeednini lo xtadni.
\v 43 Guiraa rebejṉ bidxeloduxh yäḻrnibeduxh xten Dios.
\s Rnii Jesús stehuält xho guetni
\r (Mt. 17:22‑23; Mr. 9:30‑32)
\p Laḻni cadxeloj rebejṉ lo recos ni bejṉ Jesús, räjpni loj rexpejṉpacni:
\p
\v 44 ―Coḻcuadiajgsaꞌc rediidxre, naꞌcza jiäḻlajztureni, saꞌcsi sutedreni narä Xiꞌn Dios ni gujc Niguii ladzṉaa rebejṉ.
\p
\v 45 Niluxh di rexpejṉpacni niacbee xhi säloj rextiidxni, saꞌcsi Dios bacuaꞌtznini lojreni te di niacbeerenini. Bidxejbzareni niniabdiidxreni loj Jesús xhi säloj rediidxga.
\s Chuniꞌc sajcru
\r (Mt. 18:1‑5; Mr. 9:33‑37)
\p
\v 46 Guslojza rexpejṉ Jesús canabdiidx lo saꞌreni:
\p ―¿Chuchaniꞌc sajcru loonu?
\p
\v 47 Per gucbee Jesús xhi xhigab cayujnreni. Dxejc cuaꞌni te biuxbäz, bazujnini cuäꞌni,
\v 48 räjpni lojreni:
\p ―Chutis ni xcaꞌ te biuxeꞌ saꞌcsi sanälajzni narä, naräni rcaꞌni luxh ni rcaꞌ narä, rcaꞌni xtadä ni baxhaḻ narä. Ni najc maazru nadolajz lojtu, niꞌc najc ni sajcru.
\s Nani di guiniyaj nuurnu, xladnu yuꞌni
\r (Mr. 9:38‑40)
\p
\v 49 Dxejc räjp Juan loj Jesús:
\p ―Mastr, bihuiinu loj te bejṉ ni rbää rexpeṉdxab neṉ lastoo bejṉ con xcäḻrnibee lajlu. Dxejc rieꞌtznu lojni naꞌcru gunni siꞌc, saꞌcsi dini sanäj nuurnu.
\p
\v 50 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Naꞌc gudxojntuni, saꞌcsi nani di guiniyaj nuurnu, xlaadnu yuꞌni.
\s Jesús gudidxaꞌ loj Jacoob näjza Juan
\p
\v 51 Che siäddzujṉ redxej ni chää Jesús xhaguibaa, bejnni xhigab chääpacni guedx Jerusalén.
\v 52 Baxhaḻni gaii bejṉ gunijd lojni chääreni te guejdx xten Samaria te satiilreni cadro jiaꞌnreni roꞌc.
\v 53 Luxh rebejṉ samaritaṉ di rlajzreni gudedlaareni te lajt cadro jiaꞌnreni, saꞌcsi najnreni chääreni guedx Jerusalén.
\v 54 Che biejn diajg Jacoob näj Juan, tioꞌp xpejṉpacni, siꞌc, sas räjpreni loj Jesús:
\p ―Dad, ¿La rlajzlu guinibeenu jiäjt guiboo xhaguibaali te guzeꞌcni guiraa rebeṉguejdxga siꞌcni bejn Elías?
\p
\v 55 Dxejc bahuii Jesús lojreni, gudidxaꞌni lojreni, räjpni:
\p ―Ditu gaan chuniꞌc rnibee lastootu.
\v 56 Saꞌcsi narä Xiꞌn Dios ni gujc Niguii dina niäḻä te gudzucaä xcäḻnabajṉ rebejṉ. Narä biäḻä te gusḻaä́reni lo dojḻ.
\p Dxejcti huijreni garenca guejdx.
\s Reni rlajz nirinajl Jesús
\r (Mt. 8:19‑22)
\p
\v 57 Laḻni sääreni lo nezyuj, biääd te bejṉ gunii loj Jesús, räjpni:
\p ―Dad, narä rlazä jiädnalä guejblu cadrotis chää guejblu.
\p
\v 58 Dxejc badzuꞌ Jesús diidxre lojni, räjpni:
\p ―Rebäjz rajp xpiliääreni, remaneꞌ ni rutajt rajp xpitiääzreni, niluxh narä Xiꞌn Dios ni gujc Niguii, dina gapä nicla te lajt cadro guscugä yecä.
\p
\v 59 Dxejcti räjp Jesús lo stee bejṉ:
\p ―Gudanajl narä.
\p Luxh laani räjpni:
\p ―Dad, basaan suchacuaꞌtzxgaä́ xtadä, dxejcru jiädnalä guejblu.
\p
\v 60 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Basaan suchacuaꞌtz rebejṉ ni najc siꞌc beṉgut, resabeṉgutreni. Per luj, huij, huisuleꞌ diidx xcuent xcäḻrnibee Dios.
\p
\v 61 Dxejc räjp steeni lojni:
\p ―Dad, rlazä jiädnaḻä́lu, niluxh basanxgaa chasadidxä resaꞌä ni treꞌ rolizä.
\p
\v 62 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Nani ruzuj ṉaani yejc garaad, dxejc rudzuré lojni ruhuiini nez dejtzni di gacdi gunni dzuun lo xcäḻrnibee Dios.
\c 10
\s Ruxhaḻ Jesús regayoṉbitzuu
\p
\v 1 Che gulujx reniꞌc, gule Jesús gayoṉbitzuu bejṉ, baxhaḻnireni
tioꞌpgajreni te basnijdnireni lojni loj reguejdx cadro
nanab tedni.
\v 2 Räjpni lojreni:
\p ―Guliipacni, cayacduxh coseꞌch, niluxh guxii najc rebejṉ
ni gun dzuun gutieꞌnini. Niꞌcni coḻguiniab lo baxhuaan
xten coseꞌch te guxhaḻni xhidajlru bejṉ ni gun dzuun
gutieꞌ xcoseꞌchni.
\v 3 Coḻchäj laꞌtu; coḻhuii xho ruxhaḻä laꞌtu siꞌc xiil
galäii recuyoꞌt saꞌcsi sunnäjreni laꞌtu siꞌctisni rlajzreni.
\v 4 Naꞌc chanätu ngodx, niclaza guijxh, niclaza xcuraꞌchtu,
luxh naꞌc sudxitu guininäjtu bejṉ lo nejz.
\v 5 Cheni jiuꞌtu rolijz te bejṉ, ganiddoo coḻyeꞌtz:
“Sucuedxilajz reni rbäjz ree.”
\v 6 Palga najcni te bejṉ ni rdxaglajz yäḻrbecdxilajz
siaꞌn xcäḻrbecdxilajztu roꞌc, luxh palga dini gac, sibiꞌ
xcäḻrbecdxilajztu lojtu.
\v 7 Coḻjiaꞌn lagajc rolijz bejṉ cadro guidzujṉtu. Roꞌc
coḻtajw, coḻyäꞌza xhitis ni guniidxreni, saꞌcsi nani rujn
dzuun, riäjḻ xcaꞌni xcuent dzuunga. Coḻjiaꞌn tejtis lajt
dxejtis ni chutu lo guejdxga.
\v 8 Xhitis te guejdx ni jiuꞌtu, palga jiureni laꞌtu,
coḻgajw xhitis ni guniidxreni lojtu.
\v 9 Coḻgusiajc rebeṉracxhuu ni yuꞌ roꞌc, coḻyeꞌtz lojreni:
“Abidzujṉgajxh xcäḻrnibee Dios.”
\v 10 Palga jiuꞌtu te guejdx cadro di rlajzreni gucuadiajgreni
xtiidxtu, coḻṟii lo nezyuj, roꞌc coḻyeꞌtz lojreni:
\v 11 “Guxhuj xten lajdxtu ni rcaj niꞌnu, rudzuꞌnuni
nez lojtu siꞌc te seen saꞌcsi ditu nililajz xtiidxnu.
Coḻgacbee dee, abidzuṉgajxh xcäḻrnibee Dios lojtu.”
\v 12 Niꞌcni rniliä́pac lojtu, che gac fis xten Dios, nalasru
gac fis xten Dios lo guejdxga loj ni gujc guedx Sodoma
ni guyuꞌ galoo.
\s Reguejdx ni di niu xtidx Jesucrist
\r (Mt. 11:20‑24)
\p
\v 13 Räjpzani:
\p ―¡Probeꞌtu beṉ guedx Corazín! ¡Probeꞌzatu beṉ guedx
Betsaida! Paru nuhuii rebeṉzijt ni gubajṉ guedx Tiro
näjza Sidón remilaagwr ni benä nez lojtu, pet gucli nusiechlajzreni,
niajcwreni ladnagas, nibejzareni lo cobdäj siꞌc te seen
abasiechlajzreni.
\v 14 Che gun Dios fis rextojḻ rebejṉ guedxliuj, guxiiru
gac xfis Dios lo rebeṉzijt ni gubajṉ guedx Tiro näjza
Sidón. Fisroru gun Dios reguedx Corazín näjza Betsaida.
\v 15 Luxh luj guedx Capernaum, rchalolu siäjslu xhaguibaa,
alga siajblu gabijlli, cadro gaclu fisro xten Dios.
\p
\v 16 Rajpzani lo rexpejṉpacni:
\p ―Ni riu xtiidxtu, laa xtidxä ni riuni. Nani di jiu
xtiidxtu, laa xtidxä ni dini jiu. Luxh ni di jiu xtidxä,
laa xtiidx ni baxhaḻ narä ni dini jiu.
\s Rbiꞌ regayoṉbitzuu
\p
\v 17 Che gubiꞌ regayoṉbitzuu bejṉ nani baxhaḻ Jesús,
rbaduxh lajzreni, räjpreni:
\p ―Dad, näjza rebeṉdxab rusobdiajg xtiidxnu che rusäꞌtnu
lajlu.
\p
\v 18 Räjp Jesús lojreni:
\p ―Oꞌn. Niꞌcni narä bahuiä che gunijt xcäḻrnibee beṉdxab,
bitejbni xhaguibaa siꞌc bianij xten guzii.
\v 19 Coḻgacbee. Narä runidxä yäḻrnibee lojtu te guläjtu
yejc bäḻ näjza yejc naxejb; runidxäza yäḻrnibee te guntu
gaan lo xcäḻrnibee beṉdxab. Xhetliidi gun daan laꞌtu.
\v 20 Naꞌc guibalajztistu saꞌcsi rusobdiajg rebeṉdxab
xtiidxtu; coḻguibalajzru saꞌcsi acuaj lajtu lo xquijtz
Dios xhaguibaa.
\s Bibalajz Jesús
\r (Mt. 11:25‑27; 13:16‑17)
\p
\v 21 Lagajc dxejc bibalaznäj Jesús Sprit Dxan xten
Dios, dxejc räjpni lo Dios:
\p ―Rliäꞌpä xpalaꞌnlu Xtadä ni rnibee xhaguibaa näjza
guedxliuj, saꞌcsi bacuaꞌtzlu xnezyujlu lo rebeṉ nanduxh,
per baluiilu xnezyujlu loj rebejṉ ni najc nadolajz siꞌc
te biuxbäz. Oꞌn, Xtadä, saꞌcsi siꞌc rlajzlu gunlu.
\p
\v 22 ’Guiraa recosre abaniidxlu loä Xtadä. Dadtis najn
chuniꞌc najc Xiꞌnni, rutru najndi chu najcni. Rutza najndi
chuniꞌc najc Guejblu Xtadä, xtebtis narä ni najc Xiꞌnlu,
con rebejṉ ni rlazä gumbee luj.
\p
\v 23 Dxejc bahuii Jesús loj rexpejṉpacni, räjpni lojtisreni:
\p ―Chicbaa laꞌtu näjza renani ruhuii guiraa nani cahuilojtu.
\v 24 Saꞌcsi rniliä lojtu, balti redadeꞌ ni gunii xtidx
Dios galoo, baltiza reṟeii rlajz nuhuiireni guiraa ni
cahuilojtu, niluxh direni nuhuiini. Rlajzreni niejn diajgreni
rediidxre ni cayejn diajgtu, luxh di diajgreni niejnni.
\s Xcuent te beṉhuen ni siääd Samaria
\p
\v 25 Dxejc huisulii te mastr xten leii, huininäjni Jesús,
rlajzni nuxhiidni Jesús lo xtiidxni, gunabdiidxni lojni:
\p ―Dad, Mastr, ¿xhiniꞌc nanab gunä te guibaṉnää́ Dios par
tejpas?
\p
\v 26 Sas räjp Jesús lojni:
\p ―¿Xhiniꞌc caj lo guijtz xten leii? ¿Xho roḻluni?
\p
\v 27 Dxejc badzuꞌni diidxre, räjpni:
\p ―Chanälajzlu Dad, Xtioslu guideb lastoolu, guideb xaimlu,
guideb xtijplu, näjza guideb xcäriejnlu. Huinälajzza
resaꞌlu siꞌctis ni sanälajzlu lagajc luj.
\p
\v 28 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Oꞌn, laaca rudzuꞌlu diidx. Palga gunlu siꞌc, sajplu
yäḻnabajṉre.
\p
\v 29 Per mastr xten leii, rlajzni nidedbiani niꞌcni
gunabdiidxni loj Jesús räjpni:
\p ―¿Chuniꞌc najc resaꞌä?
\p
\v 30 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Te beṉ laadxnu birii guedx Jerusalén, sääni guedx
Jericó. Dxejc lo nezyuj biricaj gaii gubaan, gulajnreni
guiraa xhixtenni, näjli xhajbni ni najcwni. Sas gudijnrenini,
basaꞌnrenini roꞌc, guxii cayäädx nuguꞌtrenini.
\v 31 Gudejd te bixhojz ni siääd laadxnu, sazaj lagajc
nezyujga, cheni bahuiini lojni, alga gudejdni stee laad,
säꞌtini.
\v 32 Gudejdza te levita, bejṉ ni rujnza dzuun neṉ guidoo.
Che bidzujṉni cadro nagaꞌ bejṉga, gudejdni stelaad, säꞌtini.
\v 33 Dxejcti te beṉ Samaria, laḻni sääni biaj, gudejdni
nezyujga, bidzujṉni cadro nagaꞌ bejṉga. Che bahuiini
lojni, balaslajznini.
\v 34 Gubigni loj bejṉga, basäḻni seꞌt näjza bin loj
bejṉ ni nadxälguijdx, dxejc batejbnini te laꞌ lajd. Dxejc
bascuijbnini dejtz lagajc xmanni, huinänini cadro rudedlaareni
yuꞌ, roꞌc cuanäjnini.
\v 35 Che bara yääl, gulääni tioꞌp meel badeedni lo baxhuaan
yuꞌga. Dxejc räjpni: “Cuanälaa bejṉre; palga gunijtrulu,
siguixätini lojlu che guibiꞌä.”
\p Säꞌtini.
\p
\v 36 Dxejc räjp Jesús lo mastr xten leii:
\p ―¿Chu tej lo guidxoṉ rebejṉga najc siꞌc saꞌ xten dadeꞌ
ni biajb ladzṉaa gubaan?
\p
\v 37 Dxejc räjpni loj Jesús:
\p ―Ni balaslajz bejṉga.
\p Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Huij te sigajcza chayejnlu.
\s Bidzujṉ Jesús rolijz Mart näjza Marii
\p
\v 38 Laḻni huinuu xnezyujni, bidzujṉni te guejdx. Roꞌc
bidxaagni te gunaa ni laa Mart ni huinänini rolijzni.
\v 39 Yuꞌ te bäjl Mart ni laa Marii, luxh laani gurejni
cuäꞌ niꞌ Jesús te cacuadiajgni xtiidxni.
\v 40 Mart cagusquejṉni cayujnni xhi gaureni. Sas gubigni
loj Jesús, räjpni lojni:
\p ―¿La dilu jiu rusanxteb bälä narä te xtebä cayunä
remandaad? ¡Gojs lojni gacnäjni narä!
\p
\v 41 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Mart, Mart, cayuduxhlu yärsiaꞌ, riulu xhidajl cos,
\v 42 luxh yuꞌ tejtis ni nanabpac. Agule Marii ni najc
huenru, rut sajcdi gudzucajnini lojni.
\c 11
\s Ruluii Jesús xho guiniabni lo Dios
\r (Mt. 6:9‑15; 7:7‑11)
\p
\v 1 Te huält cabedx-canab Jesús loj Xtadni Dios, sugaꞌni
te lajt. Che gulujx cabedx-canabni, gunii te xpejṉpacni
lojni, räjpni:
\p ―Dad, baluii nurnu xho cuedx-guiniabnu lo Dios, siꞌc
baluii Juan ni batiobnis rexpejṉpacni.
\p
\v 2 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Che cuedx-guiniabtu lo Dios, scree coḻnii:
\q Xtadnu ni yuꞌ xhaguibaa,
\q suchäꞌp xpalaꞌnlu, sujiääd xcäḻrnibeelu.
\q Sugac siꞌctisni rlajzlu gac lo guedxliuj siꞌcpac rajcni
xhaguibaa.
\q
\v 3 Guira dxej baniidx xcuꞌnnu siꞌctis ni rquiinnuni.
\q
\v 4 Basiäjḻ lajzlu redojḻ xtennu siꞌcni riäjḻ lajznu
redojḻ ni rujn rebejṉ loonu.
\q Naꞌc gusaanlu jiajbnu lo xcäḻrnibee beṉdxab.
\q Basḻaa nuurnu lo dojḻ.
\p
\v 5 Dxejc räjpza Jesús lojreni:
\p ―Paru tejtu yuꞌ te xamiigwni, luxh guidzujṉni rolijzni
garol yääl, gäbni: “Xamigwä, banidxlaa choṉ yätxtiil,
\v 6 saꞌcsi bidzujṉ te xamigwä rolizä ni bazaj biaj,
luxh xhet raꞌpädi te gudedä xhi gauni.”
\v 7 Xhixh sinii ni nagaꞌ neṉ xyuꞌni, gäbni: “Naꞌc riädtieꞌchlu
bacaḻ loä. Niäu roläꞌ luxh rexiꞌnä nagaꞌ cuäꞌä, digacdi
chästieä te gunidxä xhi gunidxä lojlu.”
\v 8 Rniliä lojtu, mase dini chastie te gudeednini saꞌcsi
najcni xamiigwni, sistieni, sudeedni nani rquiintisni
te naꞌcru gutieꞌchni bacaḻni.
\v 9 Sigajcza rniä lojtu, palga guiniabtu xhi guiniabtu,
sicaꞌtuni. Palga chatiiltu xhi chatiiltu, sidxältuni.
Palga chasejztu roläꞌ, suxhalreni roläꞌ lojtu.
\v 10 Saꞌcsi chutis ni rniab, rcaꞌni nani rniabni; chutis
ni rguiil xhi cos, rdxälnini; nani rusejz roläꞌ, suxhalzareni
lojni.
\p
\v 11 ’Paru tejtu ni najc dad, jiääd te xiꞌntu guiniabni
te yätxtiil lojtu, ¿la sudeedtu te guij, ä? O palga guiniabni
te bäjl, ¿la sudeedtu te bäḻ, ä?
\v 12 O palga guiniabni te tzutbejt, ¿la sudeedtu te
naxejb, ä?
\v 13 Palga laꞌtu, ni najc beṉdojḻ, rajc rudeedtu cossaꞌc
loj rexiꞌntu, aticaxh Dios ni yuꞌ xhaguibaa sudeedni
Sprit Dxan xtenni loj renani rniabni lojni.
\s Rucuaquijreni Jesús, rniireni rajpni yäḻrnibee xten beṉdxab
\r (Mt. 12:22‑30; Mr. 3:19‑27)
\p
\v 14 Gulää Jesús te beṉdxabgop lastoo te bejṉ. Che
birii beṉdxabga lastoo bejṉga, guslogajc canii bejṉga,
dxejc bidxeloduxh rebeṉ xhidaalga.
\v 15 Dxejc yuꞌ reni räjp:
\p ―Niguiire rbää rebeṉdxab con yäḻrnibee xten Beelzebú
ni rnibee loj rebeṉdxab.
\p
\v 16 Sgaiireni rlajz guquiilrenini, niꞌc canabreni gunni
te seen ni siääd xhaguibaali.
\v 17 Niluxh laani gucbeeni xhi xhigab cayujnreni dxejc
räjpni lojreni:
\p ―Xhitis gubieer ni rliaꞌ saꞌni lo saꞌni, luxh tiḻnäj
te cuaani stee cuaaga, di gacḻaa sinijt gubierga lo guedxliuj.
Palga te famiḻ rdiḻnäj lagajc saꞌni, di gacḻaa sinitloj
famiḻga.
\v 18 Palga guiliäꞌ saꞌ rebeṉdxab, ¿xho mood chanuu xcäḻrnibeereni?
Dee rniä saꞌcsi laꞌtu rniitu narä rbää́ rebeṉdxab con
lagajc yäḻrnibee xten Beelzebú.
\v 19 Palga siꞌc najcni, ¿chuniꞌc rudeed yäḻrnibee loj
rexpejṉtu te rbääreni beṉdxab? Lagajc laareni ruluii
xhet laadi rujntu xhigab.
\v 20 Palga narä rbää́ rebeṉdxab con xcäḻrnibee Dios,
niꞌcni ruluiloj abidzujṉ xcäḻrnibee Dios lojtu.
\p
\v 21 ’Cheni sugaꞌ te beṉdaan, caꞌni guiib, canäjni rolijzni,
rutliidi ruhuaḻdi rexhixtenni.
\v 22 Niluxh che jiääd stee ni nadipru lo beṉdaanga,
rudxagdijḻnini, rujnni gaanni, dxejc rudzucajni xquiibni
ni badeed yäḻbeṉdaan lojni, dxejc sajc chanäni guiraa
rexhixtenni.
\v 23 Reni xhet yuꞌdi xladä, rdxeꞌchreni loä. Ni di gutopnäj
narä, rutieꞌchni.
\p
\v 24 Räjpzani:
\p ―Cheni rii te beṉdxab neṉ lastoo te bejṉ, ricansajni
nez lo reyubijdz, caguiilni cadro gusilajzni. Che cad
rdxäldini, rujnni xhigab, naani: “Guibisacä rolizä cadro
biriä.”
\v 25 Cheni guibiꞌni, rdxälni lastoo bejṉga siꞌc te yuꞌ
ni entis gulujx bilioobni, suchesaꞌcni.
\v 26 Dxejcti rixiini sgajdz beṉdxab ni rujnru latsiaj
lojni. Dxejc riuꞌreni neṉ lastoo bejṉga, dxejc nalasru
riaꞌn bejṉga loj ni gujcni galoo.
\s Chicbaa renani riu xtidx Dios
\p
\v 27 Laḻ ni canii Jesús rediidxre, te naneꞌ ni yuꞌ lo
rebeṉ xhidaalga dipli guniini, räjpni:
\p ―¡Chicbaa nan ni biädnälu guedxliuj! Chicbaaza nani
basḻaa luj.
\p
\v 28 Luxh laani räjpni:
\p ―Xhet siꞌcdi najcni; chicbaaru rebejṉ ni rucuadiajg
xtidx Dios, ni ruzoobza xtiidxni.
\s Rebeṉguijdx rniab te milagwr siꞌc te seen
\r (Mt. 12:38‑42; Mr. 8:12)
\p
\v 29 Sanuutis cadojp rebejṉ gabi Jesús, dxejc guslojni
caniini, räjpni:
\p ―Rebejṉ ni yuꞌ ṉaj beṉguidxduxhreni, rniabzareni te
milaagwr siꞌc te seen; niluxh xhetru seendi fiireni,
seentis xten Jonás, dadeꞌ ni gunii xtidx Dios galoo fiireni.
\v 30 Lagajc siꞌc ni gujc Jonás te seen loj rebejṉ guedx
Nínive, siꞌcza narä, Xiꞌn Dios ni gujc Niguii, gacä te
seen lo rebejṉ ni nabajṉ ṉaj.
\v 31 Cheni guidzujṉ dxej ni gac fis sistie te naneꞌ
ni gujc rein lo reyuj ni treꞌ ladbäjgw, sucuaquijni rebejṉ
ni treꞌ guedxliuj ṉaj saꞌcsi laani biriini zitduxh te
bacuadiajgpacni yäḻnajn xten Salomón. Ree sugaꞌ galäiitu
tej ni sacduxhru lo Salomón,
\v 32 luxh ditu chalilajz xtiidxni. Rebejṉ ni guläjz
guedx Nínive sisiunäj rebejṉ ni nabajṉ ṉaj neṉ redxej
ni gac fis. Dxejc sucuaquijreni rebejṉ ni nabajṉ ṉaj
saꞌcsi laareni, che huinäli Jonás xtidx Dios lojreni,
basiechlajzreni, basaꞌnreni xtojḻreni. Ni sugaꞌ lojtu
ṉaj sajcruni lo Jonás, niluxh ditu jiu xtiidxni.
\s Ni rusanij xcäriejn bejṉ
\r (Mt. 5:15; 6:22‑23)
\p
\v 33 Räjpzani:
\p ―Rut rucuaguijdi te bajl, te gusujnini te lat xhigaꞌtz,
niclaza neṉ te caj. Susujni bajlga jiaa te rajc ruhuisaꞌc
chutis ni riuꞌ neṉ yuꞌ.
\v 34 Balojlu najc siꞌc bajl xten xcäriejnlu. Palga
ruhuisaꞌc balojlu, guideb xcäriejnlu yuꞌ siꞌc bianij.
Palga rajc balojlu dilu fisaꞌc, guideb xcäriejnlu yuꞌ
siꞌc lo nacäjy.
\v 35 Gunatiro te di gac xpianijlu yäḻnacäjy.
\v 36 Palga guideb xcäriejnlu yuꞌ bianijtis, xheti te
lajt nacäjy, sajc fisaꞌclu guiraꞌti, siꞌc najc che rusanij
te bajl neṉ yuꞌ.
\s Rucuaquij Jesús refarisee näjza rebejṉ ni najn leii
\r (Mt. 23:1‑36; Mr. 12:38‑40; Lc. 20:45‑47)
\p
\v 37 Che gulujx gunii Jesús, biädgajṉ te farisee Jesús
chääni rolijzni te chatajwni. Säꞌtireni. Che biuꞌ Jesús,
gurejni lo mex.
\v 38 Bidxeloj fariseega saꞌcsi dini niguiib ṉaani siꞌcpac
caj lo xleii Moisés gunreni te gaureni, saꞌcsi rujnreni
xhigab siꞌc racnayareni lo Dios.
\v 39 Dxejcti räjp Jesús lojni:
\p ―Laꞌtu ni najc refarisee, rguiibtu nez dejtz te bas
näjza te plaꞌt, niluxh laꞌtu guidxa lastootu yäḻgubaan
näjza yäḻlatsiaj.
\v 40 ¡Beṉ nadduxh! ¿La ditu gacbee? Nani benchee dejtzni,
bencheeza neṉni.
\v 41 Coḻyajc nadolajz, coḻyacnäj rebejṉ con ni rniitu,
dxejc guiraa recos sajc naya par laꞌtu.
\p
\v 42 ’¡Probeꞌzatu, beṉ farisee! Rudeedtu lo Dios tej
lo tejga tzuu ni rajptu: rudeedtu bedzxtiil näjza ruud,
näj guiraa recuaneꞌ ni rajptu lo leꞌ, niluxh ditu jiu
xcäḻguxhtis Dios näjza xcäḻrinälajz Dios. Dee nanab
guntu ganid, luxh naꞌcza gusaantu guntu ni alacayujntu
par Dios.
\p
\v 43 ’¡Proobza laꞌtu rebeṉ farisee! Rchaglajztu rbejtu
lo reyagxhil xten rebejṉ ni sajc neṉ reguidobäz; rchaglajztu
saru rnii rebejṉ “xchan Dad” lojtu che rijtu lo guii.
\p
\v 44 ’¡Probeꞌzatu! Laꞌtu najctu siꞌc rebaa ni di guzeṉ,
rsiaj rebejṉ yejc cadro nagaꞌreni luxh direni gan.
\p
\v 45 Dxejcti badzuꞌ tej rebejṉ ni ruluii leii diidxre
lojni, räjpni:
\p ―Dad mastr, che rniilu rediidxre, rniyajlu nuurnu.
\p
\v 46 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―¡Probeꞌza laꞌtu rebejṉ ni ruluii leii! Saꞌcsi rnibeetu
gun rebejṉ recos naganduxh ni najc siꞌc te cargw naduxh
ni di gacdi guu bejṉ. Luxh laꞌtu di rlajztu faḻtuni
nicla con te bicueṉabäztu.
\p
\v 47 ’¡Proobzatu! Saꞌcsi runcheetu xpaa redadeꞌ ni
gunii xtidx Dios galoo, luxh najctu rexajg renani baguꞌt
redadeꞌga.
\v 48 Niꞌcni najnpactu xhi gusajcreni, rchaglajzzatu
redzuun ni bejn retoxtadgoldootu; siꞌcza gunnäjtu narä
saꞌcsi laareni baguꞌtreni redadeꞌga, dxejc laꞌtu runcheetu
xpaareni.
\p
\v 49 ’Niꞌcni gunii Dios, saꞌcsi yuduxh xcäḻnajnni, räjpni:
“Suxhaḻä reniguii ni guinii xtidxä näjza reapost, luxh
suguꞌtreni gaiireni, susacsízareni sgaiireni.”
\v 50 Loj rebejṉ ni nabajṉ ṉaj siniab Dios gudeedreni
cuent xcuent xtiejn guiraa redadeꞌ ni gunii xtidx Dios
ni baguꞌtreni cheni guc-cheeli guedxliuj.
\v 51 Guislojni xtiejn toAbel, näjza xtiejnli Zacarías
ni baguꞌtreni galäii nez lodxan neṉ guidoro. Niꞌcni
rniä lojtu, siniab Dios cuent xten xcäḻgujt guiraareni
loj rebejṉ ni nabajṉ ṉaj.
\p
\v 52 ’¡Probeꞌza laꞌtu, rebejṉ ni ruluii leii! Saꞌcsi
rniitu laꞌtistu rajptu yäḻnajn, luxh di rlajztu chalilajztu
xtidx Dios, dizatu gusaan chalilajz rebejṉ ni rlajz chalilajz
xtidx Dios.
\p
\v 53 Cheni räjp Jesús rediidxre, bidxeꞌch rebejṉ ni
ruluii leii näjza refarisee lojni. Dxejc guslojreni
canabdiidxreni xhidalduxh diidx,
\v 54 te cagulaꞌtzreni don la sajc guigaꞌni lo xhitis
te diidx ni guiniini.
\c 12
\s Jesús ruluii xcuent levaduur
\p
\v 1 Laḻ ni caniini, bidojp xhidajl miḻ bejṉ roꞌc, calaroꞌli
saꞌreni. Dxejc gusloj canixgaa Jesús loj rexpejṉpacni,
räjpni lojreni:
\p ―Coḻnati levaduur xten refarisee, rusgueereni rniitisreni
xhidajl diidx luxh direni gunni.
\v 2 Saꞌcsi xheti xhi niäu lojni ni di guxal lojni luxh
xheti xhi nagaꞌtz ni di jienloj.
\v 3 Niꞌcni guiraa ni guniitu lo nacäjy, sieṉni lo bianij
xten dxej. Luxh ni gunii xhigaꞌtztu neṉ reyuꞌ ni niäudzuꞌtz,
sibedxaꞌrenini rediidxga yejcli reyuꞌ.
\s Chuniꞌc nanab guidxejbtu
\r (Mt. 10:28‑31)
\p
\v 4 Räjpzani:
\p ―Rniä lojtu, xamigwä, naꞌc guidxejbtu rebejṉ ni sajc
juꞌt tiejxhtu, dxejc xhetru sajcdi gunreni.
\v 5 Guiniä lojtu chuniꞌc nanab guidxejbtu. Coḻguidxejb
nani che abadzucajni yäḻnabajṉ rajpni yäḻrnibee gusäḻni
laꞌtu gabijl lo bajl ni cayejc par tejpas. Niꞌcsii coḻguidxejb.
\p
\v 6 ’Anajntu sajc jioꞌ gaii maneꞌ tioꞌp melbäz, luxh
di Dios jiäḻlajz nicla tej remaneꞌga.
\v 7 Rexquidxejctu abigab tebgajni. Naꞌc guidxejbtu;
laꞌtu sajcrutu loj xhidajl remaneꞌga.
\s Reni riembee Jesús nez loj rebejṉ
\r (Mt. 10:32‑33; 12:32; 10:19‑20)
\p
\v 8 Räjpzani:
\p ―Rniä lojtu, guiraa rebejṉ nani rcäjp rililajzni xtidxä
nez loj rebejṉ, narä Xiꞌn Dios ni gujc Niguii sicäpä
najcni xpeṉä nez loj rexangl Dios.
\v 9 Luxh reni di guicäjp rililajzni xtidxä nez loj
rebejṉ, sigajcza sunnää́ni nez loj rexangl Dios xhaguibaa.
\p
\v 10 ’Chutis ni guinii te didxnaj xcuentä, susiäjḻlajz
Dios laani. Niluxh chutis ni guiniyaj Sprit Dxan xten
Dios, di Dios gusiäjḻlajz xtojḻni.
\p
\v 11 ’Cheni chanäreni laꞌtu nez loj rebeṉ guidobäz
o nez loj reguxhtis, naꞌc guntu xhigab xhi gudzuꞌtu diidx
o xhiniꞌc guiniitu,
\v 12 saꞌcsi che guidzujṉ oṟ ni guiniitu, Sprit Dxan
xten Dios suluiini xhiniꞌc guiniitu.
\s Reyäḻnasaꞌc rusajb bejṉ neṉ dojḻ
\p
\v 13 Te niguii ni nadxaag rebejṉ xhidaalga räjpni loj
Jesús:
\p ―Dad, Mastr, gojs lo betzä guniidxni galaꞌ xhixtenä
ni basaꞌn toxtadnu loonu.
\p
\v 14 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Dadeꞌ, ¿chuniꞌc gule narä gunä yäḻguxhtis o gacä abogaad
lojlu, ä?
\p
\v 15 Dxejc räjpsac Jesús lojreni:
\p ―Coḻnatiro, coḻgantzuꞌ te di rlajztistu gaꞌptu yäḻnasaꞌctis
saꞌcsi xcäḻnabajṉ bejṉ dini gac yäḻrajptis xhidajl xhi
cos.
\p
\v 16 Dxejcti bij Jesús te cuent, räjpni lojreni:
\p ―Guyuꞌ te beṉ rapduxh. Racduxh coseꞌch lo rexcäjlni.
\v 17 Dxejcti gusloj bejnni xhigab: “¿Xhocha gunä? Dina
gapä cadro cucheä recoseꞌch.”
\v 18 Sas bejnni xhigab: “Ananä xhiniꞌc gunä. Gudzuḻä
reyuꞌ cadro rgucheä recoseꞌch, te gustiobä reyuꞌga, te
roꞌc cucheä guiraa recoseꞌch näjza rexhixtenä.”
\v 19 Dxejcti siniä lo lastoä: “Lastoä, agulucheelu xhidajl
xhi cos, sajlni xhidajl ijz. Basilajz ṉaj, gudajw, guꞌ,
bibalajz.”
\v 20 Dxejc räjp Dios lojni: “¡Beṉ najd! Lagajc guxhijṉre
siniabä xaimlu. ¿Dxejcaꞌ? ¿Chu xcaꞌ guiraa recos ni
gulucheelu?”
\v 21 Siꞌc sisiajc guiraa rebejṉ ni rguiiltis xcäḻnasaꞌcreni
lo guedxliujre, niluxh xhet rajpdireni loj Dios.
\s Rcanäj Dios rexiꞌnni
\r (Mt. 6:25‑34)
\p
\v 22 Che gojḻ steraꞌt, räjp Jesús loj rexpejṉpacni:
\p ―Niꞌcni rniä lojtu, naꞌc rujntu xhigab xcuent xho guibajṉtu
o xhiniꞌc gautu te guibajṉtu, niclaza xcuent lajd ni
gacwtu.
\v 23 Yäḻnabajṉ sajcruni lo yäḻrajw; tiejxhni sajcruni
lo lajd ni rajcw bejṉ.
\v 24 ¡Coḻhuii rebaloo! Direni cueꞌc binij, dizareni
gutojp coseꞌch, dizareni gaꞌp nicla yuꞌ nicla te cadro
chuchee coseꞌch, per rudeed Dios xhi rajwreni. ¿La xhet
sajcdirutu loj rebalooga, ä?
\v 25 Luxh ¿Chu tejtu palga runduxhni xhigab sajc tioobruni
sgarol metr?
\v 26 Palga di gacdi guntu nicla te cosbäz, ¿xhicuent
ruꞌtu yärsiaꞌ xcuent xhi stee cos?
\p
\v 27 ’¡Coḻhuii xho rgaꞌ reguinoꞌch! Direni gun dzuun,
dizareni gun lajd lo dzujb, luxh rniä lojtu, nicla ṟeii
Salomón con guiraa xcäḻnasaꞌcni, dini nisiuchee siꞌc
rsiuchee reguiiga.
\v 28 Palga rusuchee Dios recuaan ni rgaꞌ lo niaa, ni
rial nadxej, luxh guixee-huijdx, che agubijdzni, rejcni
lo däj, aticaxh Dios suniidx xhi gacw laꞌtu, ¡bejṉ nani
guxii rililajz!
\v 29 Niꞌcni rniä naꞌc runtejtu xhigab xho quiiltu xhiniꞌc
gautu, xhiniꞌcza yätu, naꞌc chutistu yärsiaꞌ.
\v 30 Siꞌctis rujn rebeṉguedxliuj guideb xtijpreni rguiilreni
rexhicosre. Niluxh xtadtu ni yuꞌ xhaguibaa anajnni xhiniꞌc
rquiintu.
\v 31 Laꞌtu coḻquiiltis xcäḻrnibee Dios, dxejcti laani
suniidxzani guiraa recos ni rquiintu.
\s Yäḻnasaꞌc ni yuꞌ xhaguibaa
\r (Mt. 6:19‑21)
\p
\v 32 Räjpzani:
\p ―Laꞌtu ni najc rexiläꞌä, naꞌc guidxejbtu, saꞌcsi rbaali
lajz Dios, aguleni laꞌtu te laꞌtu guntu yäḻguxhtis lo
xcäḻrnibeeni.
\v 33 Coḻgutoꞌ xhixtentu, coḻgudeedni loj rebejṉ ni caquinduxhni,
te siꞌc guntu te bols ni di jiujxh, te chu yäḻnasaꞌc
neṉni xhaguibaa cadro di gubaan jiuꞌ niclaza xcabäj
rexhicos.
\v 34 Saꞌcsi cadro rajptu xcäḻnasaꞌctu, roꞌcza yuꞌ lastootu.
\s Nanab susiṉtu
\p
\v 35 Räjpzani:
\p ―¡Coḻsusiṉ! ¡Coḻhualguij rebajl!
\v 36 Coḻyujn siꞌc remos ni cabäjz guibiꞌ xlam̲reni ni
sää te saꞌ, te cheni guibiꞌni guxhalgajcreni roläꞌ.
\v 37 Chicbaa remos ni susiṉ che guibiꞌ xlam̲reni. Rniliä́pac
lojtu, lagajc xlam̲reni sajcwni xhajbni sibeꞌcni rexmosni
lo mex, dxejc lagajc laani sudeedni xhi gaureni.
\v 38 Mase guidzujṉni garol yääl, mase guidzujṉni cäjyru,
palga guidxälni arexmosni susiṉ, ¡chicbaa remosga!
\v 39 Coḻyacbeepac, paru gacbee baxhuaan xten yuꞌ xhi
oṟ guidzujṉ gubaan rolijzni, dini gusaan guxhalreni rolijzni
te cuanreni xhixtenni.
\v 40 Näjza laꞌtu coḻsusiṉ, saꞌcsi oṟ ni ditu gun xhigab
jiäädni, sidzujṉ Xiꞌn Dios ni gujc Niguii.
\s Te mos guijdx
\r (Mt. 24:45‑51)
\p
\v 41 Dxejc gunabdiidx Pedr lojni, räjpni:
\p ―Dad, ¿la lootisnu rujylu cuentre o la najcni par guiraa
rebejṉ?
\p
\v 42 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―¿Chuniꞌc najc mos hueen, mos nasiṉ, ni rusannäj xlam̲ni
guiraa rexmosni te gudeedni xhi gaureni che gaḻ oor,
ä?
\v 43 Chicbaa mosga palga laaca cayujnni che guibiꞌ
xlam̲ni.
\v 44 Rniliä́pac lojtu, lam̲ga sudeed guiraa rexhixtenni
te xcanäj mosgani.
\v 45 Per palga gun mosga xhigab neṉ lastooni: “Saclaa
guibiꞌ xlam̲ä”, sas guislojni gusacsíni resamosni, gunaa
sigajc niguii, dxejc guisloj gauni, yäni, soozni;
\v 46 sibiꞌ xlam̲ni te dxej ni xhet cabäjzdinini, oṟ ni
dini gun xhigab guidzujṉni. Dxejc sii sudeedni te castigwro
lojni, sutiäjlni te duu dejtzni dxejc sinibeeni jiini,
guidxaagni rebejṉ ni di gusobdiajg diidx.
\p
\v 47 ’Mosga ni najn xhiniꞌc rlajz xlam̲ni gac, luxh dini
susiṉ, dizani guzoob xtiidxni, sutiälduxhreni duu dejtzni.
\v 48 Niluxh mos ni di gan xhi rlajz xlam̲ni gac, niꞌc
rujnni redzuun ni di xlam̲ni guidxaglajz gac, guxiiru
castiigw gacni. Reni rcaꞌ xhidajl, xhidajlza riäjḻ gudeedreni;
loj reni rcaꞌ yäḻrnibeduxh, xhiroobza siniabni lojni.
\s Rliaꞌ Jesús bejṉ lo saꞌni
\r (Mt. 10:34‑36)
\p
\v 49 Räjpza Jesús:
\p ―Narä biälä te gucuaguiä guedxliujre; ¡malaii alagusloj
cayejcni!
\v 50 Niluxh nanab tedä te yäḻrobnis ni säloj te trabajwduxh,
niꞌc cayuduxhä yärsiaꞌ cheni chaleꞌlini.
\v 51 ¿La rujntu xhigab biälä te jiädnää́ yäḻrbedxi loj
guedxliuj, ä? Rniä lojtu, dini gac siꞌc. Alga biäḻä te
guiliaꞌä bejṉ lo saꞌreni.
\v 52 Siliaꞌ saꞌ te famiḻ; loj gaiireni, sidxeꞌch choṉreni
loj tioꞌpreni, luxh tioꞌpreni sidxeꞌchza lo choṉreni.
\v 53 Siliaꞌ saꞌreni; sidxeꞌch dad lo xingaanni, luxh
xingaanga sidxeꞌchza lo xtadni; naneꞌ sidxeꞌch lo xindxaꞌpni,
luxh xindxaꞌpga sidxeꞌchzani lo xnanni; nansuegr sidxeꞌchni
lo xculijzni, luxh gulijzga sidxeꞌch lo xnansuegrni.
\s Reseen xten retiemp
\r (Mt. 16:1‑4; Mr. 8:11‑13)
\p
\v 54 Caniiza Jesús lo rebeṉ xhidajlga, räjpni:
\p ―Cheni rhuiitu räjs reza nez lad jiät, rniitu: “Siajb
nisguij.” Luxh riajbni.
\v 55 Che rbiꞌ bej nez lad danbägw, rniitu: “Sacnalaa
nadxej”, luxh siꞌc rajcni.
\v 56 ¡Bejṉ ni rusguee! Laꞌtu racbeetu xhi säloj reseen
ni rieṉ lo guedxliuj näjza xhaguibaa, ¿xhicuent ditu
gan xhi säloj retiemp ni dxunnu ṉaj, ä?
\s Basiäjḻ diidx con rebejṉ ni rdxeꞌch lojlu
\r (Mt. 5:25‑26)
\p
\v 57 Räjpzani:
\p ―¿Xhicuent ditu quiil lagajc laꞌtu xhiniꞌc najc hueen,
xhiniꞌc najc laaca te guntuni?
\v 58 Saꞌcsi palga yuꞌ chuniꞌc chaleꞌc xquejlu lo guxhtis,
laḻni sanäni luj ro jusgaad, basiäjḻ diidx con laani
lo nejz, te naꞌc chanäni luj lo reguxhtis, saꞌcsi dxejc
reguxhtis suteedreni luj lo reguixhajg te gusäureni
luj neṉ latzguiib.
\v 59 Luxh rniä lojlu, dilu guirii roꞌc hasta gusaꞌlu
quiixlu guiraa lojreni.
\c 13
\s Coḻgusiejch lajztu te di guettu
\p
\v 1 Lagajc dxejc, gubig gaii reni huisaꞌnreni diidx
loj Jesús xcuent gaii beṉ Galilee ni baguꞌt Pilaꞌt neṉ
guidoo, baguꞌchni xtiejnreni con xtiejn reman ni siädnäreni
siꞌc gojn lo Dios.
\v 2 Sas räjp Jesús lojreni:
\p ―¿La rujntu xhigab siꞌc gusajc rebeṉ Galileega saꞌcsi
najcrureni beṉdojḻ lo rebejṉ lajdxreni?
\v 3 Narä rniä, dini gac siꞌc. Palga diꞌtu gusiechlajz
sigajcza sejt guiragajctu.
\v 4 O xcuent guitzunbichoṉ rebejṉ nani gujt che gubixh
te oṟ ni laa Siloé yejcreni, ¿La rujntu xhigab najcrureni
beṉ dojḻ lo rebejṉ ni rbäjz guedx Jerusalén, ä?
\v 5 Narä rniä, dini gac siꞌc. Palga diꞌtu gusiechlajz,
sigajcza sejt guiragajctu.
\s Xcuent te yag iigw
\p
\v 6 Dxejcti gusloj bij Jesús te cuent ni ruluiini lojreni,
räjpni:
\p ―Te dadeꞌ gojp te yagiigw ni basujni lo xyujni. Sas
huihuiini don la caj ninejxh lojni. Luxh xhet ninejxhdi
bidxälni.
\v 7 Dxejc räjpni loj bejṉ ni canäj xyujni, agujc choṉ
ijz siädtilä ninejxh lo yajgre, luxh xhetini. Batin yajgre.
¡Xliaꞌsi sujni lo yuj!
\v 8 Luxh xmosni räjp lojni: “Dad, basaanni steb ijz,
gusḻaä́ yuj niꞌni, gusäḻä aboṉni.
\v 9 Palga xcaj ninejxh lojni steb ijz, laaca, palga dini
xcaj, dxejc guitinnuni.”
\s Rusiajc Jesús te gunaa
\p
\v 10 Te dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel caguluii Jesús
neṉ te guidobäz.
\v 11 Roꞌc sugaꞌ te naneꞌ ni agujc tzunbichoṉ ijz racxhuuni.
Beṉdxab caguscoodni, niluxh di gacdi suliini.
\v 12 Che bahuii Jesús lojni, gurejdxnini, dxejc räjp
Jesús lojni:
\p ―Gunaa, abasaan yäḻguijdxga luj.
\p
\v 13 Che basujni ṉaani yejcni, lagajc dxejc gujc gusulii
naneꞌga. Dxejc guslojni caläꞌpni xpalaꞌn Dios.
\v 14 Luxh dadeꞌ ni rnibee guidobäz bidxeꞌchni saꞌcsi
basiajc Jesús naneꞌga che najcni dxej ni rusilajzreni,
niꞌc gusloj cayäjpni loj rebejṉ:
\p ―Xhoꞌp dxej sajc gun bejṉ dzuun; neṉ redxejga sajc
jiäädtu te jiajctu, per naꞌc jiäädtu dxej ni rusilajz
rexpejṉ Israel.
\p
\v 15 Dxejc badzuꞌ Jesús diidxre, räjpni lojni:
\p ―¡Beṉ rusguee! ¿La di chutis tejtu guxhec xconni o
xpurni te chanänini yäni nis, mase najcni dxej ni rusilajz
bejṉ, ä?
\v 16 Luxh naneꞌre najc te xagdoo toAbram, nani numbee
Dios, ni agujc tzunbichoṉ ijz baliib beṉdxabni, ¿la digacdi
guixecni lo xcäḻguijdxni mase najcni dxej ni rusilajz
bejṉ, ä?
\p
\v 17 Che gunii Jesús rediidxre, bianxtujy rebejṉ ni
rdxeꞌch loj Jesús, luxh rebeṉ xhidaalga cabalazduxhreni
saꞌcsi cayujn Dios redzunro nez lojreni.
\s Xcuent bedz muxhtas
\r (Mt. 13:31‑32; Mr. 4:30‑32)
\p
\v 18 Niꞌcni räjp Jesús lojreni:
\p ―¿Xhocha najc xcäḻrnibee Dios? ¿Xhicha cojn guiniä
najcni tebloj?
\v 19 Najcni siꞌc te bedz muxhtas ni rbeꞌc te bejṉ lo
xyujni. Luxh che guiroobni, rajcni te yagro. Dxejc riääd
remaneꞌ ni rutajt siädyunchee xpitiääzni loj rexhajcwni.
\s Xcuent cojb ni rusaguij
\r (Mt. 13:33)
\p
\v 20 Guniiza Jesús stehuält te gacbeereni xho guireꞌch
rextidx Dios. Räjpni lojreni:
\p ―¿Xhicha cojn guntebloä xcäḻrnibee Dios?
\v 21 Najcni siꞌc levaduur ni ruguꞌch te gunaa lo choṉ
mediid ariṉ, luxh rusaguijni guiraa cojbga.
\s Dää roläꞌ cadro jiuꞌni xhaguibaa
\r (Mt. 7:13‑14, 21‑23)
\p
\v 22 Huinuu Jesús xnejzni sääni guedx Jerusalén. Laḻni
sadejdni reguejdx näjza rerench caguluiini rebejṉ.
\v 23 Dxejc gunabdiidx te bejṉ lojni, räjpni:
\p ―Dad, ¿la guxii najc rebejṉ ni caḻaa loj rextojḻreni,
ä?
\p Dxejc räjpni lojreni:
\p
\v 24 ―Dää roläꞌ cadro jiuꞌ bejṉ xhaguibaa. Niꞌcni coḻtip
lajztu te jiuꞌtu roꞌc, saꞌcsi xhidajl bejṉ rlajz jiuꞌreni
roꞌc, niluxh direni gun gaan.
\v 25 Cheni abasäu baxhuaan xten yuꞌ roläꞌ, dxejc laꞌtu
ni sugaꞌ detz yuꞌ guisloj gusejstu roläꞌ, guiniitu: “Dad,
baxhal-laa roläꞌ”, dxejc laani sudzuꞌni diidx, siniini:
“Dina ganä caro siäädtu.”
\v 26 Dxejc guislojtu guiniitu: “Bidxunnäänu, bidaunäänu,
bidunnäänu luj, baseedlu nuurnu lo xnezyuunu.”
\v 27 Dxejc siniini lojtu: “Rniliä́ lojtu, dipacnä gumbeä
laꞌtu. Coḻjij guiraatu, beṉlatsiaj.”
\v 28 Dxejcti sonduxhtu, chubejli läjytu che fiitu abiuꞌ
toAbram, con toIsaac, con toJacoob, näjza guiraa redadeꞌ
ni gunii xtidx Dios, sugaꞌreni lo xcäḻrnibee Dios xhaguibaa,
luxh laꞌtu di gacdi jiuꞌtu.
\v 29 Dxejga sidzujṉ xhidajl beṉzijt ni siääd ladjiaa,
ladjiät, ladbäjgw, näjza ladbee, te jiuꞌreni lo xcäḻrnibee
Dios xhaguibaa, roꞌc sibejzareni lo mex.
\v 30 Luxh yuꞌ reni rujntu xhigab guxii sajcreni ṉaj,
sacduxhreni dxejc. Yuꞌza reni rchalotu sacduxh ṉaj, xhet
sajcdireni dxejc.
\s Jesús biin xcuent guedx Jerusalén
\r (Mt. 23:37‑39)
\p
\v 31 Lagajc dxejga, bidzujṉ gaii refarisee, räjpreni
lojni:
\p ―Huij, biunejz ree, saꞌcsi Herodes rlajz juꞌtlu.
\p
\v 32 Dxejc laani badzuꞌni diidxre lojreni, räjpni:
\p ―Gojz lo bäjzga, beṉ rusguee: “¡Bahuii! cabää́ rebeṉdxab
lastoo rebejṉ, cagusiacä rebejṉ ni racxhuu nadxej näjza
guixee, luxh huijdxli guluxä xtzunä.”
\v 33 Niluxh mase siꞌc gacni nanab chanuä xnezyuä nadxej
näjza guixee, huijdx, saꞌcsi di gacdi guet te dadeꞌ ni
rnii xtidx Dios steꞌca guejdx, guejdxtis Jerusalén sajc
guetni.
\p
\v 34 ’¡Probeꞌtu, laꞌtu beṉ Jerusalén! Ruguꞌttu redadeꞌ
ni riädnii xtidx Dios lojtu, rucuaazatu guij yejc rebejṉ
ni ruxhaḻ Dios lojtu. Balti huält rlazä nuchagä saꞌtu
siꞌc ruchagsaꞌ te guidcoꞌc rexquidbäzni lajd xhigani,
niluxh ditu nicäjp.
\v 35 Bahuii xho bianxteb xquidootu. Niꞌcni arnixgaä
lojtu, dirutu fii loä cheni guidzujṉli dxej ni guiniitu
loä: “Chicbaa ni siääd xcuent Dios.”
\c 14
\s Rusiajc Jesús te bejṉ ni guidxa guij
\p
\v 1 Che gojl te dxej ni rusilajz rexpejṉ Israel, huitajw
Jesús rolijz tej ni rnibee loj refarisee. Cagulaꞌtz
gaii refarisee, guidon xhiniꞌc gun Jesús,
\v 2 saꞌcsi nez loj Jesús sugaꞌ te dadeꞌ ni guidxa guij
tiejxhni.
\v 3 Dxejc gunabdiidx Jesús lo rebejṉ ni ruluii leii
näjza lo refarisee, räjpni lojreni:
\p ―¿La sajc gusiajcni te beṉracxhuu dxej ni rusilajz
bejṉ o la di gacdini?
\p
\v 4 Per laareni dxitis sugaꞌreni, niäutis roꞌreni. Dxejc
cuaꞌ Jesús beṉracxhuuga, basiajcnini, gunibeezani biunejzni.
\v 5 Dxejc räjpni loj refarisee:
\p ―Chu laꞌtu ni rajp te buṟ o te gon, palga jiajbni neṉ
te bisie, ¿la ditu chalägajcni mase najcni dxej ni rusilajz
bejṉ, ä?
\p
\v 6 Dxejc di niajcni nudzuꞌreni diidx lojni.
\s Reni bidoṉ chää saꞌ
\p
\v 7 Cheni bahuii Jesús xho rchaglajz rebejṉ rbereni
latsaꞌc te cuereni cuäꞌ rebejṉro, bijni te cuent ni ruluii
lojreni, räjpni:
\p
\v 8 ―Cheni guidoṉtu chäätu te saꞌ, naꞌc guntu te cuetu
cuäꞌ rebeṉro, te di guidzujṉ te beṉroru lojlu,
\v 9 dxejc jiääd bejṉ ni cayujn lanij, naani lojlu: “Badeed
cue dadeꞌre roꞌc.” Dxejc situjylilu chacuelu steꞌca
lajt lo leꞌli.
\v 10 Maazru hueen, cheni guidoṉlu chäälu te saꞌ, huicue
lo mex ni zuj lo leꞌ te che guidzujṉ bejṉ ni cayujn
lanij, naani lojlu: “Xamigwä, gudaa cuelu neṉ yuꞌ cadro
rbej rebeṉro.” Siꞌc säꞌp xpalaꞌnlu nez loj guiraa rebejṉ
ni sobganäjlu lo mex.
\v 11 Saꞌcsi ni rlajz chäꞌp xpalaꞌnni nez loj rebejṉ,
sianxtujyni nez lojreni. Luxh bejṉ ni najc nadolajz,
säꞌp xpalaꞌnni nez loj guiraa rebejṉ.
\p
\v 12 Räjpzani loj bejṉ ni cagudeed xhi gaureni:
\p ―Cheni gunlu te lanij o guteedlu bejṉ lo xmexlu, naꞌc
cueedxtislu rexamigwlu con rebejtzlu, con resaꞌlu, niclaza
rexpisiṉlu ni najc riꞌcw, saꞌcsi laareni sigajcza sibejdxreni
luj che gunreni te lanij, luxh siꞌc agudijxreni ni badeedlu
lojreni.
\v 13 Che gunlu te lanij, alga gurejdx rebeṉproob, rebeṉcoj,
näjza rebeṉlotiäꞌp,
\v 14 dxejcti sibaa lajzlu saꞌcsi laareni di gacdi gunidxsacreni
ni badeedlu lojreni; luxh siꞌc siguixsac Dios ni bejnlu
che gaḻ dxej ni guibaṉsac rebejṉ loj rebeṉgut.
\s Xcuent te laniro
\p
\v 15 Che biejn diajg tej reni sobgaꞌ lo mex, räjpni
loj Jesús:
\p ―Chicbaa rebejṉ ni gau yätxtiil cadro rnibee Dios.
\p
\v 16 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Guyuꞌ te dadeꞌ ni bejn te laniro rolijzni. Gunibeeni
bidoṉ xhidajl bejṉ te jiädtaunäjrenini.
\v 17 Che bidzujṉ oṟ ni gaureni, baxhaḻ dadeꞌga te xmosni
chatejdxni rebejṉ ni abidoṉ, räjpni lojreni: “Coḻchäj,
asuchee lo mex.”
\v 18 Dxejc guiragajcreni gusloj cayäjb di gacdi chääreni.
Tejni räjp: “Entis gusiä te laꞌ yuj, luxh ṉaj nanab chahuiä
xho najcni. Goslaa di gacdi jiäḻä.”
\v 19 Steeni räjp: “Gusiä gaii nejs gon, luxh nanab chahuiä
xho rujnreni dzuun. Goslaa di gacdi jiäḻä.”
\v 20 Steeni räjp: “Entis bachṉaä niꞌcni di gacdi jiäḻä.”
\v 21 Che gubiꞌ mosga, badeedni diidx lo xlam̲ni xhi räjp
rebejṉga lojni. Dxejc bidxechduxh lam̲ga, räjpni lo xmosni:
“Basquejn huij ladnezyuj näjza ladnezyuj dää, gudanä
rebeṉproob, rebeṉcoj, rebeṉlotiäꞌp, rebeṉnatiujṉc.”
\v 22 Siꞌc bejn mosga. Che gubiꞌni räjpni lo xlam̲ni:
“Dad, abenä siꞌc ni gunibeelu, luxh lajtru yagxhiil.”
\v 23 Dxejc räjp lam̲ga lo xmosni: “Huij lo renezyuj
ni sii loj reguedxzijt, gudanäj rebejṉ ni guidxaaglu
nejzga, te cha bejṉ rolizä.
\v 24 Rniliä lojtu, nicla tej reni bidoṉ ganid di gau
xhuej nani benä.”
\s Ni nanab gunni te chanajlni Crist
\p
\v 25 Laḻ sasaj Jesús lo nejz, xhidalduxh bejṉ sanajlni.
Dxejc gubiréni, gusloj cayäjpni lojreni:
\p
\v 26 ―Palga yuꞌ chu tej ni jiääd loä, ni di cuälaz xtadni,
xnanni, chäälni, rexiꞌnni, rebejtzni, näjza rebisiajnni,
nägajcza xcäḻnabajṉni, di gacdi gacni te rexpeṉä.
\v 27 Palga yuꞌ chutis tej ni di rlajz tedni trabajw
te jiädnajlni narä, di gacdi gacni te rexpeṉäpac.
\v 28 Chu tejtu ni rlajz gun te yuro, ni di gunxgaa xhigab
lacti meel chanä yuꞌga, te guidon la sajc guluuxnini.
\v 29 Didi cheni abejnni recimient, di gacdi guluuxnini,
dxejc guiraa reni fii lojni suxhiznäjrenini,
\v 30 säjpreni: “¡Bahuilaare! Bejṉre gusloj bencheeni
te yuꞌ per di niajcdi nuluuxnini.”
\v 31 ¿Chu te ṟeii ni gun xhigab chachagdijḻni stee
ṟeii, ni di gunxgaa xhigab don laa sajc gunni gaan con
tzuu miḻ soldaad loj stee ṟeii ni siääd con gajḻ miḻ
soldaad, ä?
\v 32 Palga di gacdi gucuanäjnini, che gacbeeni zijtli
siääd stee ṟeiiga, suxhaḻni te xpejṉni chanab yäḻrbedxi
lojni.
\v 33 Niꞌcni palga chutis tejtu di gusaan rexhixtenni
te jiädnajlni narä, di gacdi gacni te rexpeṉäpac.
\s Che diru sejd gac nadzujy
\r (Mt. 5:13; Mr. 9:50)
\p
\v 34 Räjpzani:
\p ―Huen najc sejd. Per cheni diruni gac nadzujy, ¿xho
gacru gac nadzujyni?
\v 35 Xhetru sajcdini, nicla te chääni loj yuj, niclaza
te chääni lo aboṉ. Gusäḻtis bejṉ sejdga. Reni rlajz
gucuadiajg xtidxä, sucuadiagsaꞌcreni.
\c 15
\s Xcuent xiil ni gunijt
\r (Mt. 18:10‑14)
\p
\v 1 Guiraa reni rusquijx impuest näjza rebeṉdojḻ cabigreni
loj Jesús, te cuadiajgreni rextiidxni.
\v 2 Refarisee näjza rebejṉ ni ruluii leii gusloj camojm̲reni,
räjpreni:
\p ―Bejṉre rusaan rbig rebeṉdojḻ lojni, luxh raunäjzanireni.
\p
\v 3 Dxejcti bij Jesús cuent ni ruluiire lojreni, räjpni:
\p
\v 4 ―Chutejtu ni rajp tegayuu xiil, palga chanijtni
tejni, ¿la dini gusaan stapbitzuubigaa rexiilni lo niaa
te chatiilni xileꞌ ni gunijt, hasta guidxällinini, ä?
\v 5 Luxh che guidxälnini sibaduxh lajzni, dxejc sutzuubnini
ro xhajcwni.
\v 6 Che guidzujṉni rolijzni sutojpni rexamiigwni näjza
rexpisiṉni te gäbni lojreni: “Coḻguibalaznäj narä saꞌcsi
abidxälä xileꞌ ni gunijt.”
\v 7 Rniä lojtu, sigajcza suꞌru yäḻrbalajz xhaguibaa
xcuent tejtis bejṉ ni guibig lo Dios ni gusiechlajz
xtojḻni quela xcuent tapbitzubigaa bejṉ ni di guiquiin
gusiechlazreni xtojḻreni.
\s Xcuent meel ni gunijt
\p
\v 8 Räjpzani:
\p ―Sigajcza te gunaa ni rajp tzuu meel, palga chasäḻni
tejni, ¿la dini gusanij te bajl te guloobni neṉ yuꞌ hasta
guidxälnini, ä?
\v 9 Luxh che guidxälnini, sutojpni rexamiigwni näjza
rexpisiṉni, säjpni lojreni: “Coḻguibalaznäj narä saꞌcsi
abidxälä meel ni gunijt.”
\v 10 Rniäza lojtu, sigajcza sibalajz rexangl Dios xhaguibaa
xcuent te beṉdojḻ ni rusiechlajzni.
\s Te bejṉ ni baxuṉ te xiꞌnni
\p
\v 11 Dxejc bijza Jesús cuentre lojreni:
\p ―Guyuꞌ te dadeꞌ ni yuꞌ tioꞌp xingaanni.
\v 12 Dxejc xiꞌnni ni najc huinruga, räjpni lo xtadni:
“Dad, baniidx yälnasaꞌc nani nungäjḻ xcaꞌa.” Sas badeed
xtadni xerensni.
\v 13 Di niaclaa, balsi dxej gudejd, chela batoꞌ xinhuinni
guiraa xhixtenni, dxejc sääni, bidzujṉni te guedxzijt.
Roꞌc banijtni guiraa xmeelni lo recosguijdx.
\v 14 Che abanijtni guiraa xhixtenni, biääd te gubinduxh
guedxzijtga cadro yuꞌni. Sas guslojzani calaanni.
\v 15 Dxejc huitiilni dzuun lo te beṉguejdxga. Baxhaḻ
bejṉgani te huigajpni cuch lo xyuj dadeꞌga.
\v 16 Luxh calanduxhni bejnni xhigab malaii sajc gauni
recuaan ni najc siꞌc lia ni cayajw recuch, niluxh rut
badeeddi xhi niajwni.
\v 17 Laḻ ni cadejdni trabajwga, bianij xcäriejnni bejnni
xhigab, naani: “Balti rexmos xtadä rausaꞌc, riaꞌnru xhi
gaureni. Luxh narä ree calanduxhä, ameerli guetä.
\v 18 Guibiꞌälis ladxä, rolijz xtadä, gäpä lojni, Dad, banitä
lo Dios näjza lojlu.
\v 19 Diru nungäjḻ guirilaä xiꞌnlu. Cuaꞌ narä siꞌc te
xmoslu.”
\v 20 Dxejc gunazgajcni nejz te gubiꞌni rolijz xtadni.
\p ’Cheni zijtru siäädni, bahuii xtadni lojni. Dxejc balaslajznini,
ruxuṉlini, huichaglojnini, sas gudääznini, bachagroꞌni
lojni.
\v 21 Dxejc räjp xiꞌnni lojni: “Dad, abanitä lo Dios
näjza lojlu. Diru nungäjḻ guirilaä xiꞌnlu.”
\v 22 Per räjp xtadni loj rexmosni: “Coḻtanä te ladsaꞌc,
coḻshuajcwnini xiꞌnä, coḻgusäḻ te niil bicueṉaani, xcajza
te guraꞌch niꞌni.
\v 23 Coḻtanä te biseṟ ni guroꞌ coḻguꞌtni. ¡Coḻsquejn
te guidauunu, jiennu te lanij!
\v 24 Saꞌcsi xiꞌnäre abenä xhigab gujtni, luxh ṉaj siꞌcni
agubaṉsacni, gunijtni niluxh ṉaj abidxäjlni.” Dxejc guslojreni
bejnreni te lanij.
\p
\v 25 ’Laḻ ni cayajc dee, xingangalooni cayujn dzuun
lo niaa. Che gubiꞌni, siäddzuṉgajxhni rolijzni, che biejn
diajgni cayeḻ rolijzni, caguyaꞌzareni.
\v 26 Dxejcti gurejdxni te mos, gunabdiidxni lojni xhi
cayajc royuꞌ.
\v 27 Dxejc räjp mosga lojni: “Gubisac bejtzlu, luxh
xtadlu gunibee gujt te biseṟ guroꞌ te gac lanij saꞌcsi
nadaanni gubiꞌni.”
\v 28 Dxejc bidxeꞌch xingangalooni. Naadtini jiuꞌni
rolijzni. Che gucbee xtadni naadtini jiuꞌni, bihuii xtadnini
te gunabni jiuꞌgani.
\v 29 Dxejc räjpni lo xtadni: “¡Bahuilaare! Agujc xchej
cayunä dzuun lojlu, luxh rusobdiagä guiraa xtiidxlu, per
nicla tej huält gajdlu guniidx nicla te dxibeꞌ loä te
gunä te lanij con rexamigwä.
\v 30 Luxh ṉaj ni abidzujṉ xiꞌnlure, ni banijt xmeellu
con regunadxab, xhoxh baguꞌtlu te biseṟ guroꞌ te cayujnlu
xlanijni.”
\v 31 Dxejc räjp xtadni lojni: “Xiꞌnä, sugagajclu loä,
luxh guiraa ni rapä najc xtenlu.
\v 32 Niluxh ṉaj riäjḻpac jiennu lanij, guibalaaznu, saꞌcsi
bejtzlu ni benä xhigab agujt, agubiꞌni ṉaj, najcni siꞌcni
gubaṉsacni; gunijtni, ṉaj abidxäjlni.”
\c 16
\s Xcuent te ni rnibee loj remos
\p
\v 1 Dxejc cayujyza Jesús stee cuent loj rexpejṉpacni,
räjpni:
\p ―Guyuꞌ te beṉrajp ni guyuꞌ lojni te ni rnibee loj
rexmosni. Dxejc biääd reni badeedreni diidx lojni, räjpreni:
“Bejṉ ni rnibee loj rexmoslu xhetlaadi cayujnni cagunijtni
rexhixtenlu.”
\v 2 Dxejcti gurejdx xlam̲nini, räjpni lojni: “¿Xhi dee
ni riejn diagä caniireni xcuentlu, ä? N̲aj guniidxlu loä
cuent xte xtzuunlu, saꞌcsi dirulu chanuu guinibeelu lo
rexmosä.”
\v 3 Dxejc bejṉga bejn xhigab: “¿Xhichaniꞌc gunä ṉaj
ni gudzucaj xlam̲ä dzuun loä? Dina gaꞌpä yäḻrstijp te
gunä dzuun lo niaa, luxh situjyä chanabä gojn.
\v 4 Ananä xhiniꞌc gunä te che dirunä gaꞌpä dzuun, sibejdx
rexamigwä narä rolijzreni.”
\v 5 Dxejcti gurejdxni tebgajreni rebejṉ ni nazääb lo
xlam̲ni, dxejc räjpni loj ni bidzuṉxgaa: “¿Lac nazääblu
lo xlam̲ä?”
\v 6 Dxejc räjpni: “Nazäbä siꞌc te gayuu baṟiḻ seꞌt.”
Dxejc räjpni lojni: “Basquejn, cuaꞌ guijtzre, bacuaa tiubitzuutis
baṟiḻ nazääblu lojni.”
\v 7 Dxejc gunabdiidxni loj steeni, räjpni: “¿Luj aꞌ?
¿Lac nazääblu lo xlam̲ä?” Dxejc räjpni lojni: “Te gayuu
dxim̲ro triuu.” Dxejc räjpzani: “Aree xquijtzlu; bacuaa
tajtis dxim̲ro.”
\v 8 Bidxeloj xlam̲ni, guläꞌpni xpalaꞌn beṉguijdxga ni
gunibee saꞌcsi bisiṉni bejnni recosga. Dxejc räjpza
Jesús, rebejṉ ni di gumbee xtidx Dios nadxällajzrureni
lo rextzuunreni con saꞌreni loj rebejṉ ni arumbee xtidx
Dios.
\p
\v 9 ’Rniä lojtu, coḻquiil rexamiigwtu con reyäḻnasaꞌc
ni räjptu loj guedxliujre, te che abaraj xhixtentu, sicaꞌ
Diostu xhaguibaa cadro yuꞌ rolijztu par tejpas.
\p
\v 10 ’Renani runsaꞌc dzuun lo te dzunbäz, sajcza gunsaꞌcni
dzuun lo te dzunro, luxh reni di gacdi gunsaꞌc dzuun
lo te dzunbäz, di gacdiza gunsaꞌcreni dzuun lo te dzunro.
\v 11 Niꞌcni palga xhetlaadi cuarälnäjtu reyäḻnasaꞌc
xten guedxliuj, ¡xho guniidx Dios reyäḻnasaꞌc xtenni
lojtu!
\v 12 Palga xhetlaadi cuarälnäjtu xhixten bejṉ, ¿chu
guniidx lojtu ni gac xtenpactu, ä?
\p
\v 13 ’Nicla tej mos di gacdi gunni dzuun lo tioꞌp lam̲,
saꞌcsi sidxeꞌchni lo tejni, steeni sinälajzni o susobdiajgpacni
xtidx tejni, sibälazni steeni. Di gacdi gun bejṉ xtzun
Dios laḻ ni sanälajztisni xcäḻnasaꞌcni.
\p
\v 14 Mbaj ṉaj, refarisee, saꞌcsi rchaglazduxhreni meel,
cacuadiagdzuꞌtzreni xtiidxni, dxejc caguxhisnäjreni Jesús.
\v 15 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―Laꞌtu najctu bejṉ ni ruhuii rebejṉ lojtu, naareni
beṉsacduxhtu, niluxh acanajn Dios xhi xhigab rujntu neṉ
lastootu. Saꞌcsi guiraa ni rchalojtu najc yäḻnasacduxh,
guiraa niꞌc rbixhlajz Diosni.
\s Xleii Moisés con xcäḻrnibee Dios
\p
\v 16 Räjpzani:
\p ―Dxejli ni biääd Juan ni rutiobnis, guyuꞌ xleii Moisés,
näjza xtidx redadeꞌ ni gunii xtidx Dios. Cheni biääd
Juan gusloj rsuleꞌ didxsaꞌc xcuent xcäḻrnibee Dios, niꞌcni
xhidajl bejṉ cagusutijp lajzni te jiuꞌreni loj yälrnibeega.
\p
\v 17 ’Per guyasiru nitloj xhaguibaa näjza guedxliuj
quela di jialoj guiralii rediidx ni bacuaa Moisés; nicla
tej diidxga di nitloj.
\s Ruluii Jesús xcuent ruṟoꞌn saꞌ bejṉ
\r (Mt. 19:1‑12; Mr. 10:1‑12)
\p
\v 18 Räjpzani:
\p ―Palga guṟoꞌn te bejṉ chäälni, dxejc guchṉaani stee
gunaa, rujnni dojḻ, luxh nani ruchṉaa te gunaa ni abaṟoꞌn
chäälnini, niguiiga rujnzani dojḻ.
\s Te beṉrajp näjza Lázaro
\p
\v 19 Räjpzani:
\p ―Guyuꞌ te beṉrajp ni rchaglajz rajcwni ganax reladsacduxh,
luxh guixe-guixee rujnni laniro.
\v 20 Guyuꞌza te beṉproob ni laa Lázaro ni rniab gojn,
ricueni ro xläꞌ beṉrajpga, yuꞌ guejdx ni rgaadz tiejxhni.
\v 21 Rlajzni maläii xho gunni gauni nani rtejb loj
xmex beṉrajpga, luxh direni gusaan. Dxejc rebäꞌcw siääd
rilejp loj reguejdx ni rgaadz ni guidxa tiejxhni.
\v 22 Guyuꞌti te dxej gujt beṉproobga, biädläs rexangl
Dios xaimni, huinärenini cadro yuꞌ Abram xhaguibaa. Dxejcti
näjza beṉrajpga gujt, huicuaꞌtztirenini.
\v 23 Che yuꞌni gabijl cadro rij guiraa rebeṉdojḻ, roꞌc
cadejdni trabajwduxh. Dxejcti guläsni lojni, bahuiini
zitduxh cadro suganäj Abram Lázaro.
\v 24 Dxejcti guredxaduxh beṉrajpga, räjpni lo Abram:
“¡Xtadä Abram! Balazlajz narä, baxhaḻ Lázaro guhuajdxni
yejc bicueṉaani nis te gusiäḻyujni ludxä, saꞌcsi ree
cadedä trabajwduxh lo guiboo.”
\v 25 Luxh räjp Abram lojni: “Xiꞌnä, basaa lajzlu che
gubajṉlu lo guedxliuj gojplu guiraꞌti xhixtenlu, luxh
sigajcza Lázaro gudejdni trabajwduxh. Per ṉaj ree casilajzni,
ṉaj luj cadejdlu trabajwduxh.
\v 26 Luxh di gacdi jiääd Lázaro roꞌc, saꞌcsi yuꞌ te
baladuxh ni rliaꞌ saꞌnu, te mase rlajz bejṉ guirii ree
te tedreni lojlu roꞌc, di gacdini. Di gacdiza ted reni
yuꞌ roꞌc te jiäädreni loonu.”
\v 27 Dxejcti räjp beṉrajpga lojni: “Rniabduxhä lojlu,
xtadä, baxhaḻlaa Lázaro chääni rolijz xtadä,
\v 28 saꞌcsi roꞌc yuꞌ gaii betzä, te chalijdxni laareni,
te gusiechlajzreni, te di näjza laareni jiäädreni ree
cadro rdejd bejṉ trabajwduxh.”
\v 29 Dxejc räjp Abram lojni: “Arajpreni guijtz cadro
caj xleii Moisés näjza xtidx redadeꞌ ni gunii xtidx
Dios, sugusobdiajgreni rediidxga.”
\v 30 Luxh beṉrajpga badzuꞌ diidxre, räjpni lojni: “Gulii
dad Abram, per palga chäs te bejṉ loj rebeṉgut, chanii
lojreni, dxejc sii pet susiechlajzreni.”
\v 31 Dxejc räjp Abram lojni: “Palga direni gusobdiajg
xtidx toMoisés näjza xtidx redadeꞌ ni gunii xtidx Dios,
dizareni chalilajz xtidx te bejṉ ni guibaṉsac loj rebeṉgut.”
\c 17
\s Riesgw jiajbni lo dojḻ
\r (Mt. 18:6‑7, 21‑22; Mr. 9:42)
\p
\v 1 Räjp Jesús loj rexpejṉpacni:
\p ―Siäädpac recos ni gun jiajb bejṉ lo dojḻ. Proobza
bejṉ ni rujn riajb bejṉ lo dojḻ.
\v 2 Maaz guliibni te guij xten molin guejnni, gusäḻ
bejṉni lo nisdoo cadro jiätro quela gunni jiajb rexiꞌnä
ni ahuililajz xtidxä.
\v 3 ¡Coḻsusiṉ!
\p ’Palga gun bejtzlu dojḻ lojlu, balijdxni. Palga gusiechlajzni,
basiäjḻ diidx con laani.
\v 4 Masque gajdz huält neṉ teb dxej gunni dojḻ lojlu,
palga jiädniini lojlu gajdz huält, naani: “Xhet laadi
benä, basiäjḻ lajzlu”, basiäjḻ lajz con laani.
\s Bastioob xcäḻrililaaznu
\p
\v 5 Gunii rexpejṉpacni lo Jesús, räjpreni:
\p ―Dad, baniidxru yäḻrililajz loonu.
\p
\v 6 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Palga rajptu yäḻrililajz, mase najcni siꞌcti te bedzbäz
xten muxhtas, sajc gäbtu lo yagro rec: “Biliädxaꞌ roꞌc,
guzuj galäii nisdoo”, susobdiajg yajgga xtiidxtu.
\s Ni riäjḻ gun te mos
\p
\v 7 Räjpzani:
\p ―¿Chu tejtu ni rajp te mos ni rigaꞌn o ni rigajp rexquidxaani
ni gäbni lojni che guibiꞌni lo niaa: “Biuꞌga, gurej lo
mex te gaulu”?
\v 8 Dini gäb siꞌc. Niluxh säjpni lojni: “Bachaa xhajblu.
Bejn xhi gauä, gudanäni loä. Che luux gauä, yäꞌä, dxejc
sajc gauzalu, yäzalu.”
\v 9 Dini gudeed xquixtios lo mosga saꞌcsi rujnni recos
ni gunibeeni saꞌcsi siꞌc riäjḻ gunni.
\v 10 Sigajcza laꞌtu, che luux guntu guiraa redzuun ni
guniä guntu, riäjḻ guiniitu lo Dios: “Najcnu mos ni xhet
sajcdi, nani riäjḻ jiennu, niꞌctis biennu.”
\s Basiajc Jesús tzuu bejṉ ni raḻ tiejxhreni
\p
\v 11 Laḻ ni sasaj Jesús nez guedx Jerusalén, gudejdni
loj región Samaria näjza región Galilee.
\v 12 Che biuꞌni tej reguejdxga, huichagloj Jesús tzuu
bejṉ ni rajc te yäḻguijdx ni raḻ tiejxhreni, niluxh zijtru
guzujreni.
\v 13 Dxejc rbedxaꞌreni räjpreni:
\p ―Jesús, Dad, Mastr, balaslajz nuurnu.
\p
\v 14 Che bahuii Jesús lojreni, räjpni lojreni:
\p ―Coḻchäj, te fii rebixhojz abiajctu.
\p Laḻ ni sääreni, bia tiejxhreni.
\v 15 Dxejc tejreni, che bahuiini abiajcni, gubiguxuṉni,
cabedxaꞌni caläꞌpni xpalaꞌn Dios.
\v 16 Bazuxhijbni nez loj Jesús, basajbni lojni lo yuj
cagudeedni xquixtios loj Jesús. Luxh bejṉre najc te
beṉzijt, te beṉ Samaria.
\v 17 Dxejcti räjp Jesús lojni:
\p ―¿La et tzuudi najc reni biajc, ä? ¿Con sgaareni?
\v 18 ¿La rutru gubiꞌdi loä te guiliäꞌpreni xpalaꞌn
Dios, xtebtis beṉzijtre, ä?
\p
\v 19 Dxejc räjp Jesús loj bejṉre:
\p ―¡Huisulii, huij! Abiajclu saꞌcsi huililajzlu.
\s Xho guidzujṉ xcäḻrnibee Dios
\r (Mt. 24:23‑28, 36‑41)
\p
\v 20 Dxejc, saꞌcsi agunabdiidx refarisee loj Jesús guc
guidzujṉ xcäḻrnibee Dios, badzuꞌni diidxre, räjpni lojreni:
\p ―Di xcäḻrnibee Dios guidzujṉ con seen ni sajc fiitu.
\v 21 Diza bejṉ naa: “Bahuii, aniree”, o “Anirec”, saꞌcsi
abidzujṉ xcäḻrnibee Dios lojtu.
\p
\v 22 Dxejc räjp Jesús lo rexpejṉpacni:
\p ―Sidzujṉ dxej rlajzgatu fiitu te dxej saꞌ ni chu che
jiädsac Xiꞌn Dios ni gujc Niguii, luxh ditu fiini.
\v 23 Luxh siniireni lojtu: “Aniree”, o “Anirec”, per
naꞌc chäätu, naꞌcza chanajltu reni rihuii.
\v 24 Saꞌcsi sigajc ni rieṉ che rdinyaꞌ te laad xhaguibaa
hasta stelaad xhaguibaa, siꞌcza gac che jiälä narä, Xiꞌn
Dios ni gujc Niguii, che gaḻ dxej guibiꞌä.
\v 25 Luxh ganiddoo sidedä trabajwduxh, saꞌcsi sibälaz
rebeṉ guedxliuj ni treꞌ ṉaj narä.
\v 26 Siꞌcni gujc neṉ redxej cheni gubajṉ toNoé, siꞌcza
gac neṉ redxej che jiälä narä, Xiꞌn Dios ni gujc Niguii.
\v 27 Neṉ redxej ni gubajṉ toNoé gudajwreni, guꞌreni,
bachṉaareni, badeedzareni xindxaꞌpreni guchṉaa bejṉ, bidzujṉli
dxej cheni biuꞌ toNoé neṉ barcwro ni bencheeni. Dxejc
biääd nisguiduxh, gujt guiraa rebeṉ dojḻ, guzääbreni lo
nis.
\v 28 Sigajcza gujc neṉ redxej ni gubajṉ toLoꞌt: gudajwreni,
guꞌreni, gusiireni, batoꞌreni, guleꞌcreni binij, bencheezareni
rolijzreni.
\v 29 Niluxh cheni birii Loꞌt lo guedx Sodoma, biajb
guiboo xhaguibaali, näjza te däj ni rudxuii, gunitlojti
guiraa rebejṉ dojḻ, huejcreni.
\v 30 Sigajcza gac neṉ redxej cheni jiälä narä, Xiꞌn
Dios ni gujc Niguii.
\p
\v 31 ’Dxejga, palga yuꞌ chu niäꞌp yejc yuꞌ, diru gaḻdi
jiäjtni te chalääni rexhixtenni ni yuchee neṉ yuꞌ; palga
yuꞌ chu sugaꞌ nezjiät, di gaḻdiruni guibiꞌni rolijzni.
\v 32 Coḻgusnaj lajztu xhi gujc chääl toLoꞌt.
\v 33 Ni rlajz gaꞌp xcäḻnabajṉni lo guedxliujre, sunijtnini,
nani gunijt xcäḻnabajṉni lo guedxliujre xcuent rextidxä,
xcäḻnabajṉni rajpni xhaguibaa.
\p
\v 34 ’Rniä lojtu, guxhijṉga ni jiälä lo tioꞌp reni nagaꞌ
lo te daꞌ, chää tejni, steeni jiaꞌn.
\v 35 Lo tioꞌp gunaa ni cayoꞌt, chää tejni, steeni jiaꞌn.
\v 36 Lo tioꞌp bejṉ ni yuꞌ lo niaa, chää tejni, steeni
jiaꞌn.
\p
\v 37 Che biejn diajgreni rediidxre, gunabdiidxreni lojni,
räjpreni:
\p ―Dad, ¿caro gac recosre?
\p Badzuꞌ Jesús diidxre, räjpni:
\p ―Cadro nagaꞌ te mangut, roꞌc rdojp regolbetz.
\c 18
\s Xcuent te gunabiuud con te juejz
\p
\v 1 Bijza Jesús te cuent ni ruluii lojreni, te guisieedreni
xho riajl cuedx-guiniabreni lo Dios lacuaa gac-huin lajzreni,
\v 2 räjpni lojreni:
\p ―Te guejdx guyuꞌ te juejz ni di chalilajz xtidx Dios,
dizani jiu rebejṉ.
\v 3 Lagajc guejdxga guyuꞌ te gunabiuud. Guixe-guixee
rijni lo juejz, rniabni lojni gunni yäḻguxhtis lo bejṉ
ni rdxeꞌch lojni.
\v 4 Balti dxej naadti juejzga gun yäḻguxhtisga. Dxejcti
bejnni xhigab, naani: “Mase dina guidxebä Dios, dizana
jiuä rebejṉ,
\v 5 saꞌcsi gunabiuudre sanuutisni siäädni loä, abasiedliini
narä, gunälis yäḻguxhtis xten gunaaga, te di chanuutis
riädgusieedni narä.”
\p
\v 6 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Riejn diajgtu xtidx juezguijdxga,
\v 7 N̲aj ¿xho di Dios, ni najc hueen, gucuadiajg xtidx
rexiꞌnni ni rbedx-rniab lojni dxej-yääl? Di gaclaa gunni
yäḻguxhtis xcuent reni aguleni.
\v 8 Niꞌcni rniä lojtu, sungajcni yäḻguxhtis par laareni.
Luxh che guibiꞌ Xiꞌn Dios ni gujc Niguii, ¿la sidxälni
bejṉ ni rililajz xtiidxni lo guedxliuj?
\s Xcuent te farisee con te ni rusquijx impuest
\p
\v 9 Bij Jesús stee cuent ni ruluii loj rebejṉ ni rluiisi
najc beṉsaꞌc, ni rchalo xhet sajcdi resabejṉreni. Räjpni:
\p
\v 10 ―Tioꞌp dadeꞌ huij guidoo te huinabreni lo Dios.
Tej ni najc farisee, steega najc te dadeꞌ ni rusquijx
impuest.
\v 11 Sulii fariseega laḻ ni canabni lo Dios, räjpni:
“Dad, Dios, runidxä xquixtios lojlu saꞌcsi dina gacä siꞌc
najc rebejṉ ni najc gubaan, ni najc beṉ nadiplajz, ni
najc beṉdojḻ, dizana gacä siꞌc najc bejṉre ni rusquijx
impuest.
\v 12 Rucuaꞌnä tioꞌp huält neṉ te xmaan, luxh rudedä
te tzuu lo te beex loj guiraa ni runä gaan.”
\v 13 Niluxh bejṉ ni rusquijx impuest, zijtru sugaꞌni,
dini guiliäs lojni xhaguibaa. Catiälṉaatisni lastooni,
caniini lo Dios, räjpni: “Dad, Dios, ¡balaslajz narä, nacä
te beṉdojḻ!”
\v 14 Rniliä́pac lojtu, ni rusquijx impuest rbaali lajzni
gubiꞌni rolijzni saꞌcsi badzucaj Dios rextojḻni, niluxh
di Dios nudzucaj rextojḻ beṉ farisee. Saꞌcsi guiraa
rebejṉ ni rlajz guiliäꞌp lagajc xpalaꞌnni, susanxtiujy
Diosreni, dxejc reni di rlajz guiliäꞌp lagajc xpalaꞌnreni,
siliäꞌp Dios xpalaꞌnreni.
\s Benleꞌ Jesús yejc rebiuxbäz
\r (Mt. 19:13‑15; Mr. 10:13‑16)
\p
\v 15 Yuꞌreni siädnä rexpiuxbäzreni loj Jesús te guzujni
ṉaani yejcreni. Che bahuii rexpejṉpacni siꞌc, gusloj
cadiḻdiidxreni con rebejṉ te naꞌc jiädnäreni rebiuxeꞌ.
\v 16 Dxejc gurejdx Jesúsreni, räjpni lojreni:
\p ―Coḻgusaan jiääd rebiuxeꞌ loä, naꞌc gudxojntureni, saꞌcsi
xcäḻrnibee Dios najc xten reni najc nadolajz siꞌc rebiuxbäzeꞌre.
\v 17 Rniliä́pac lojtu, chutis ni rlajz jiuꞌ lo xcäḻrnibee
Dios nanab gusobdiajgreni xtidx Dios siꞌc rusobdiajg
rebiuxeꞌ xtidx xtadreni. Palga dini gun siꞌc, dini jiuꞌ
lo xcäḻrnibee Dios.
\s Te biꞌn ni rajp xhidajl xhixtenni
\r (Mt. 19:16‑30; Mr. 10:17‑31)
\p
\v 18 Te biꞌn ni rnibee gunabdiidx loj Jesús, räjpni:
\p ―Dad, mastrsaꞌc, ¿xhiniꞌc nanab gunä te xcaꞌä yäḻnabajṉ
par tejpas?
\p
\v 19 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―¿Xhicuent rniilu narä: “Mastrsaꞌc”? Rutru najcdi
beṉsaꞌc, xtebtis Dios.
\v 20 Anajnlu xho najc remandamient ni caj lo xleii
Moisés: “Naꞌc guesnäjlu gunaa ni di gac chäällu; naꞌc
juꞌtlu bejṉ; naꞌc cuanlu, naꞌc guiniilu didx-xhii xcuent
bejṉ; bazoob xtidx xtadlu, xnanlu, bahuiizareni.”
\p
\v 21 Dxejc räjp biꞌnga lojni:
\p ―Guiraa remandamientre rusobä cheni gucäli biuux.
\p
\v 22 Che biejn diajg Jesús xtiidxni, räjpni lojni:
\p ―Tejtis cayäädx gunlu. Batoꞌ guiraa rexhixtenlu, gudisni
loj rebejṉ ni xhet rajpdi dxejc sajplu xcäḻnasaꞌclu
xhaguibaa. Dxejc gudanajl narä.
\p
\v 23 Che biejn diajg biꞌnga rediidxre, guc-huinduxh lajzni,
saꞌcsi najcni te bejṉ ni rapduxh.
\v 24 Dxejc rdxelojtis Jesús lojni, guc-huinza lajzni
räjpni:
\p ―Naganduxh jiuꞌ rebeṉrajp lo xcäḻrnibee Dios.
\v 25 Guyasiru ted te cameii niꞌ te guux lo ni jiuꞌ
rebeṉrajp lo xcäḻrnibee Dios.
\p
\v 26 Reni biejn diajgni rediidxre, räjpreni:
\p ―¿Chuxhniꞌc sajc ḻaa lo dojḻ, palga siꞌc najcni?
\p
\v 27 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Guiraꞌti ni di gacdi gun rebejṉ, guyasi rajc rujn
Diosni.
\p
\v 28 Dxejc räjp Pedr lojni:
\p ―Dad, nuurnu abasaꞌnnu guiraa rexhixtennu te siopnalnu
luj.
\p
\v 29 Dxejc badzuꞌ Jesús diidxre lojni, räjpni:
\p ―Rniliä́pac lojtu, chutis ni gusaan rolijzni näjza rexcuzajnni,
rebejtzni, chäälni, xiꞌnni xcuent xcäḻrnibee Dios,
\v 30 sicaꞌni xhiroobru lo guedxliujre, luxh sicaꞌni
yäḻnabajṉ par tejpas.
\s Rusuleꞌ Jesús stehuält xho guetni
\r (Mt. 20:17‑19; Mr. 10:32‑34)
\p
\v 31 Gurejdx Jesús rexpejṉpacni te laad, te räjpni lojreni:
\p ―N̲aj chonnu guedx Jerusalén cadro nanab soob rediidx
nani bacuaa dadeꞌ ni gunii xtidx Dios galooli xcuent
Xiꞌn Dios ni gujc Niguii.
\v 32 Sutedrenini ladzṉaa rebeṉzijt, suxhiznäjrenini,
susacsírenini, sutiobxhejnlireni lojni,
\v 33 luxh che luux quiinrenini, dxejc suguꞌtrenini, luxh
ni riojṉ dxej sibaṉsacni loj rebeṉgut.
\p
\v 34 Dxejc laareni direni niacbee rediidxre, dizareni
gan xhiniꞌc caniini, saꞌcsi najcreni diidx ni di gacdi
gacbeereni.
\s Rusiajc Jesús te beṉ lotiäꞌp
\r (Mt. 20:29‑34; Mr. 10:46‑52)
\p
\v 35 Cheni sadzujṉ Jesús te guejdx ni laa Jericó, sobgaꞌ
te beṉ lotiäꞌp roꞌ nezyuj, canabni gojn.
\v 36 Che biejn diajgni cadejd xhidajl bejṉ lo nezyujga,
gunabdiidx beṉ lotiäꞌpga xhiniꞌc cayajc.
\v 37 Dxejc räjpreni:
\p ―Jesús ni siääd Nazareꞌt cadejdni nezga.
\p
\v 38 Dxejc guredxaꞌni räjpni:
\p ―¡Jesús, xiꞌn toDavid, balaslajz narä!
\p
\v 39 Rebejṉ ni nijd lojreni gudiḻnäjreni beṉ lotiäꞌpga
te jiäu roꞌni, niluxh laani dipru guredxaꞌni, räjpni:
\p ―¡Xiꞌn toDavid, balaslajz narä!
\p
\v 40 Dxejc guzudxi Jesús roꞌc, gunibeeni jiädnäreni
bejṉga lojni. Che bidzujṉni lojni, gunabdiidx Jesús lojni,
räjpni:
\p
\v 41 ―¿Xhiniꞌc rlajzlu gunnää́ luj?
\p Badzuꞌ beṉ lotiäꞌpga diidxre, räjpni:
\p ―Dad, rlazä jieṉ loä.
\p
\v 42 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―¡Sujieṉ balojlu! Abiajclu saꞌcsi huililajzlu.
\p
\v 43 Lagajc dxej, bieṉgajc lojni, caläꞌpni xpalaꞌn Dios,
huinajlni Jesús. Luxh guiraa rebejṉ ni bahuii xhi guzajcni,
guläꞌpzareni xpalaꞌn Dios.
\c 19
\s Huij Jesús rolijz te bejṉ ni laa Zaqueo
\p
\v 1 Dxejc biuꞌ Jesús guedx Jericó, sadejdzani guejdxga.
\v 2 Roꞌc rbäjz te beṉrapduxh, ni laa Zaqueo, ni rnibee lo reni rusquijx xcuent impuest.
\v 3 Rlajz Zaqueo fiini loj Jesús te gumbeenini, per digacdi fiini lojni saꞌcsi najcni te beṉxhateꞌ, luxh xhidajl bejṉ siädsaj guideb gabi Jesús.
\v 4 Niꞌc baxuṉni gunijdni lojreni, huäꞌpni lo te yajgro ni sugaꞌ gajxh nez cadro ted Jesús te siꞌc sajc fiini loj Jesús.
\v 5 Che gudejd Jesús nejzga, guläsni lojni jiaa, bahuiini cadro sobgaꞌ bejṉre. Dxejc räjpni lojni:
\p ―Zaqueo, basquejn biäjt roꞌc, lagajc nadxej rlazä chajiaꞌnä rolijzlu.
\p
\v 6 Dxejcti biätguxuṉ Zaqueo lo yajgga, rbalazduxhni huinäni Jesús rolijzni.
\v 7 Che bahuii guiraa rebejṉ xhi gujc, gusloj camojm̲reni, direni jiulajz, räjpreni:
\p ―Jesús sajiaꞌn rolijz te beṉdojḻ.
\p
\v 8 Dxejcti huisulii Zaqueo, räjpni loj Jesús:
\p ―Bahuilaare, Dad, galaꞌ xhixtenä gudedä loj rebeṉproob; luxh palga yuꞌ chu loj cuaꞌä xhixtenni con yäḻrusguee, sudzuꞌä lojni tajp huält siꞌcti ni cuaꞌä.
\p
\v 9 Räjp Jesús lojni:
\p ―Lagajc nadxej gubicaj xtojḻlu näjza xtojḻ reni rbäjz rolijzlu, saꞌcsi guliipac najclu te xagdoo toAbram.
\v 10 Pues Xiꞌn Dios ni gujc Niguii biädtiil rebeṉdojḻ te gusḻaani rebejṉga ni gunijt neṉ dojḻ.
\s Xcuent tzuu meel
\p
\v 11 Laḻ ni cagucuadiajgreni xtidx Jesús, bijzani te cuent ni ruluii, saꞌcsi asiäddzujṉgajxhreni guedx Jerusalén, luxh laareni rujnreni xhigab sisloj guinibee Jesús siꞌctisni guidzujṉni guejdxga.
\v 12 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Guyuꞌ te bejṉ, beṉrajpni, huijni te guejdx zijtro te gacni ṟeii, dxejc guibisacni.
\v 13 Che gajdni guirii, gurejdxni tzuu xmosni, te badeedni lo tebgajreni te melplaꞌt ni sacduxh, räjpni lojreni: “Coḻyujn dzuun con meelre che guibisacäli.” Säꞌtini.
\v 14 Per rebeṉ lajdxni dipacreni guichaglajz bejṉga, niꞌc baxhaḻreni gaii bejṉ te sayeꞌtzreni: “Di rlajzdinu gacni xṟeiinu.”
\v 15 Luxh empac gujcni ṟeii, dxejc gubisacni lajdxni. Che bidzujṉni gurejdxni rexmosni ni badeedni meel cuaꞌreni, te gacbeeni lac bejn tejgareni gaan.
\v 16 Ni bidzujṉ ganid räjpni lojni: “Dad, xmeellu bejn gaan stzuu meel.”
\v 17 Dxejc räjp ṟeii lojni: “Hueenca, luj najclu te mossaꞌc, saꞌcsi laaca bejnlu dzuun lo te dzunbäz, ṉaj sunidxä guinibeelu loj tzuu guejdx.”
\v 18 Bidzujṉ stee mos lojni, räjpni: “Dad, xmeellu bejn gaan gaii meel.”
\v 19 Dxejcti räjpni lojni: “Luj guinibeelu loj gaii guejdx.”
\v 20 Bidzujṉti stee mos lojni, räjpni: “Dad, aree xmeellu, guluchedzuꞌtzäni neṉ te baii
\v 21 saꞌcsi bidxebä guejblu, saꞌcsi najc guejblu te beṉ nadiplajz, rutojp guejblu cadro di guejblu nuzuj, luxh rliäs guejblu coseꞌch cadro di guejblu nibeꞌc.”
\v 22 Dxejcti räjp ṟeii lojni: “¡Mosguijdx! lagajc roꞌlu birii diidx ni gunälu yäḻguxhtis. Palga najnlu nacä te beṉ nadiplajz, najnlu rutopä cadro dina nusuä, najnlu rliäsä coseꞌch cadro dina nibeꞌcä,
\v 23 ¿xhicuent dilu nisaꞌn xmelä neṉ te bancw te che nibiꞌä nicaꞌa xmelä nägajc xiꞌn meelga?”
\v 24 Dxejc räjpni loj reni sugaꞌ roꞌc: “Coḻgudzucaj meelga lojni, coḻgudeedni loj ni rajp tzuu meel.”
\v 25 Laareni räjpreni: “Dad, per laani arajpni tzuu meel.”
\v 26 Dxejc badzuꞌ ṟeii diidxre lojreni, räjpni: “Niꞌcni rniä, reni rajp, sicaꞌrureni, niluxh reni di gaꞌp lojreni sibicaj guiraa recosbäz ni rajpreni.
\v 27 Luxh xcuent reni rdxeꞌch loä, ni di rlajz niacä ṟeii lojreni, coḻtanäreni ree, coḻguguꞌtreni nez loä.”
\s Che biuꞌ Jesús guedx Jerusalén
\r (Mt. 21:1‑11; Mr. 11:1‑11; Jn. 12:12‑19)
\p
\v 28 Che gulujx guniini guiraa rediidxre, huinuuni xnejzni, sääni nez lo guejdx Jerusalén.
\v 29 Che asadzuṉgajxhni reguejdx ni laa Betfagé näjza Betania, gajxh lo dajn ni laa Oliib, baxhaḻni tioꞌp rexpejṉpacni,
\v 30 räjpni lojreni:
\p ―Coḻchäj lo guejdxeꞌ ni sugaꞌ lad rec. Che guidzujṉtu, guidxältu caduu te buṟ huin ni gajd bejṉ cuib. Coḻguxhecni, coḻtanäni ree.
\v 31 Palga yuꞌ chu guiniabdiidx lojtu: “¿Xhicuent caguxhectuni?” coḻyeꞌtz lojni: “Dad caquiinnini.”
\p
\v 32 Säꞌti rexpejṉpacni nani baxhaḻni, bidxälreni manga sigajctisni räjp Jesús.
\v 33 Cheni caguxhecreni buṟeꞌga, rexpaxhuaan buṟeꞌga räjp lojreni:
\p ―¿Xhicuent caguxhectu buṟeꞌga, ä?
\p
\v 34 Dxejc badzuꞌreni diidxre, räjpreni:
\p ―Saꞌcsi caquiin Dadni.
\p
\v 35 Sas huinäreni buṟeꞌga loj Jesús, gudixhreni xhajbreni dejtzni, te gubijb Jesúsni.
\v 36 Guideb cadro gudejd Jesús gudixhreni xhajbreni lo nezyuj cadro tedni.
\v 37 Cheni ameer guidzujṉni bajaad xten dan Oliib, gusloj cabaa lajz guiraa rebejṉ, rbedxaꞌlireni caläꞌpreni xpalaꞌn Dios saꞌcsi bahuiireni guiraa remilagwr ni bejnni.
\v 38 Räjpreni:
\q Chicbaa ṟeii ni siääd xcuent Xtadnu Dios te guinibeeni loonu.
\q Sucuedxilajz guiraa reni yuꞌ guibaa, chäꞌp xpalaꞌn Dios xhaguibaali.
\p
\v 39 Dxejc gaii refarisee ni sugaꞌ galäii rebejṉ, räjpreni loj Jesús:
\p ―Mastr, gudidxaꞌ lo rebejṉ ni siädnajllu te naꞌcru guiniireni siꞌc.
\p
\v 40 Dxejc Jesús räjp lojreni:
\p ―Rniliä́ lojtu, palga redee gusäu roꞌreni, sibedxaꞌ reguijre.
\p
\v 41 Che bidzujṉni gajxh, che bahuiini guedx Jerusalén, biin Jesús xcuent guejdxga,
\v 42 räjpni:
\p ―¡Maläii gacbeelu, masque neṉ redxejre, xhiniꞌc sajc guniidx yäḻrbedxilajz lojlu! Per ṉaj nagaꞌtzni, luxh digacdi fiilu lojni.
\v 43 Sidzujṉ dxejga lojlu, cheni jiääd reni rdxeꞌch lojlu sujnreni siꞌc te guṟalyuj guideb gabilu, nez lojlu sigajc nez dejtzlu sisiujreni.
\v 44 Susäḻtaꞌreni luj lo yujli. Suguꞌtreni rebejṉ ni rbäjz roꞌc, luxh nicla gusaanreni cuib te guij yejc saꞌni saꞌcsi dilu niembee dxej ni biääd Dios biädhuiilu.
\s Rusia Jesús neṉ guidoro
\r (Mt. 21:12‑17; Mr. 11:15‑19; Jn. 2:13‑22)
\p
\v 45 Dxejcti biuꞌ Jesús neṉ guidoro, guslojni cabääni rebejṉ ni cagutoꞌ näjza reni casii.
\v 46 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Loj rexquijtz Dios caj rediidxre: “Rolizä sajc te yuꞌ cadro jiädnabtu lo Dios”, niluxh laꞌtu abejntuni siꞌc te biliää xte gubaan.
\p
\v 47 Guixe-guixee caguluii Jesús neṉ guidoro, luxh reni rnibee loj rebixhojz näjza rebejṉ ni ruluii leii, näjza rebeṉgool xte guejdxga caguiilreni mood te juꞌtrenini,
\v 48 luxh direni nidxäjl xho niujnrenini saꞌcsi guiraa rebejṉ cacuadiagdzuꞌtzreni xtiidxni.
\c 20
\s Xcäḻrnibee Jesús
\r (Mt. 21:23‑27; Mr. 11:27‑33)
\p
\v 1 Te dxej sugaꞌ Jesús neṉ guidoro, caguluiini rebejṉ,
cagusuleꞌzani diidx xcuent xho guibicaj xtojḻreni, che
bidzujṉ reni rnibee loj rebixhojz näjza rebejṉ ni ruluii
leii näjza rebeṉgool,
\v 2 räjpreni lojni:
\p ―¿Xhi yäḻrnibee rujnlu recosre? ¿Chu baniidx yäḻrnibeega
lojlu?
\p
\v 3 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―Narä sigajcza gunä te yäḻgunabdiidx lojtu, coḻgudzuꞌ
diidxre loä,
\v 4 ¿chuniꞌc baxhaḻ Juan te gutiobnisni rebejṉ? ¿La
Dios o la rebejṉ, ä?
\p
\v 5 Niluxh laareni guslojreni canabdiidx lo saꞌreni,
räjpreni:
\p ―¿Xhichaniꞌc jieꞌtznu? Palga jieꞌtznu Dios baxhaḻni,
dxejc naani loonu: “¿Xhixhcuent ditu ninilajz xtiidxni?”
\v 6 Palga jieꞌtznu: “Rebejṉ baxhaḻni”, guiraa rebejṉ
sucuaa guij yejcnu, juꞌtlireni nuurnu saꞌcsi laareni
rujnpacreni xhigab gunii Juan xtidx Dios.
\p
\v 7 Dxejc badzuꞌreni diidxre, räjpreni:
\p ―Dinu guidon chuniꞌc baxhaḻ Juan te biädtiobnisni.
\p
\v 8 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Dizana guiniä xhi yäḻrnibee rapä te runä recosre.
\s Xcuent remosguijdx
\r (Mt. 21:33‑44; Mr. 12:1‑11)
\p
\v 9 Dxejc gusloj canii Jesús loj rebejṉ, bijni cuentre
lojreni, räjpni:
\p ―Guyuꞌ te bejṉ bazuj yaguub lo xyujni. Dxejc badedlaanini
lo gaii bejṉ chääreni meed, säꞌtnini zijt, gucladuxhni
roꞌc.
\v 10 Che bidzujṉ dxej ni guidojp coseꞌch, baxhaḻni te
xmosni sanab coseꞌch ni riäjḻ xcaꞌni. Per laareni gudijnreni
mosga, xhetliidi badeedreni chanäni lo xpaxhuaan yujga.
\v 11 Dxejcti baxhaḻni stee mos lojreni. Dxejc sigajcza
gudiḻnäjrenini, gudijnrenini, luxh xhetza badeeddireni
lojni, ganaxni gubiꞌni lo xlam̲ni.
\v 12 Dxejcti baxhaḻni ni riojṉ mos lojreni, per sigajcza
gudinduxhrenini, barilaagwrenini.
\p
\v 13 ’Dxejc bejn baxhuaanga xhigab, naani: “¿Xhichaniꞌc
gunä? Suxhaḻä xiꞌnä ni sanälazä; che fiireni lojni, pet
siureni xtiidxni.”
\v 14 Dxejc che bahuii reni goꞌn-meed lo xiꞌnni, dxejc
räjpreni lo saꞌreni: “Laa deeni gac xtenni reyujre.
Doꞌo guiguꞌtnuni te nuurnu xcaꞌnu yujre gacni xtennu.”
\v 15 Dxejcti barilaagwrenini lo yujga, sas baguꞌtrenini.
\p Dxejc gunabdiidx Jesús lojreni, räjpni:
\p ―¿Xhichaniꞌc gunnäj xpaxhuaan yujga rebeṉ guijdxre,
ä?
\v 16 Sidzujṉni, suguꞌtni guiraa reni cayujn dzun-meed
lo yujga, dxejc sudeedni yujga lo garenca bejṉ.
\p Che biejn diajgreni rediidxre, räjpreni:
\p ―¡Naꞌc gusaan Dios gacni siꞌc!
\p
\v 17 Bahuii Jesús lojreni, dxejc räjpni:
\p ―¿Xhixhniꞌc caj lo guijtz ni bacuaa redadeꞌ ni gunii
xtidx Dios galoo? Roꞌc cajni:
\q Guij nani guläcaj renani runchee yuꞌ,
\q niꞌc agujc guisaꞌc ni guzuj galoo.
\m
\v 18 Chutis ni jiajb yejc guijga, sianduxhni, per nani
jiajb guijga yejcni siujypacni, li däj gacni.
\s Xcuent reimpuest
\r (Mt. 21:45‑46; 22:15‑22; Mr. 12:12‑17)
\p
\v 19 Reni rnibee loj rebixhojz, näjza reni ruluii leii
rlajzreni guiniaazreni Jesús lagajc oṟga, saꞌcsi gucbeereni
lojreni gunii Jesús cuentre, luxh xhet bejndireni saꞌcsi
rdxejbreni rebejṉ.
\v 20 Dxejc cagulaꞌtztisrenini, baxhaḻreni gaii bejṉ
te gunsireni siꞌc ni najcreni beṉdxan, te gucuadiajgreni
xtiidxni don gaxäjssi guigaꞌni lo te diidx te guteedrenini
lo yäḻguxhtis, yäḻrnibee xte gubernadoor.
\v 21 Dxejc gunabdiidxreni lojni, räjpreni:
\p ―Dad, Mastr, nadonnu laaca rnii guejblu, laaca ruluii
guejblu, luxh di guejblu fixgaa la yuꞌ chu najc bejṉ,
ruluisaꞌc guejblu xnez lo Dios.
\v 22 Gunilaa loonu, ¿la laaca guidiixnu reimpuest loj
xcubieer César o la xhet laadini, ä?
\p
\v 23 Sas gucbegajc Jesús cayujnsireni yäḻgunabdiidxga,
dxejc räjpni lojreni:
\p ―¿Xhicuent runnäjtu narä scree?
\v 24 Baluii loä te xmeeltu. ¿Chucha yejc caj lojni,
chucha laj caj lojni?
\p Dxejc räjpreni:
\p ―Xten César.
\p
\v 25 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Coḻdeed lo César nani najc xten César; coḻdeedza
lo Dios nani najc xten Dios.
\p
\v 26 Luxh direni niujn gaan nigaꞌni loj nicla te diidx
ni guniini nez loj rebejṉ. Rdxelojtisreni lo rextiidxni,
biäuti roꞌreni, guzudxireni.
\s Rniabdiidxreni xcuent yäḻrbaṉsac lo rebeṉgut
\r (Mt. 22:23‑33; Mr. 12:18‑27)
\p
\v 27 Dxejc huij gaii resaduceos huihuiireni loj Jesús.
Di resaduceos chalilajz rbaṉsac bejṉ lo rebeṉgut. Niꞌcni
gunabdiidxreni loj Jesús,
\v 28 räjpreni:
\p ―Dad, Mastr, basaꞌn Moisés guijtz loonu, lojga caj: “Palga
guet te bejṉ, gusaanni chäälni ruti xiꞌnni, nanabpac xcaꞌ
bejtzni gunaaga te chu xiꞌnni con laani xcuent tobejtzni.”
\v 29 Guyuꞌ gajdz niguii, bejtz najcreni. Sas cuaꞌ niguigalooga
chäälni. Che gujtni ruti xiꞌnni.
\v 30 Dxejcti cuaꞌ ni ṟojpga gunaaga. Che gujtni, rutiza
xiꞌnni.
\v 31 Sigajcza guzajc ni riojnga. Siꞌcza guläsnäj gunaaga
guigajdzreni. Guiraareni gujt, nicla tejreni di xiꞌnreni
niuꞌ.
\v 32 Dxejcti näj gunaaga gujt.
\v 33 Guigajdzreni guläsnäjreni gunaare, niꞌcni, che guibaṉsacreni
lo rebeṉgut, ¿chu chääl gacni, ä?
\p
\v 34 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―Lo guedxliujre ruchṉaa rebejṉ, rudeedzareni xindxaꞌpreni
ruchṉaa.
\v 35 Niluxh rebejṉ ni agule Dios te chääreni xhaguibaa,
näjza te guibaṉsacreni loj rebeṉgut, di reniꞌc guchṉaa,
dizareni gudeed xindxaꞌpreni guchṉaa,
\v 36 saꞌcsi diru gac guetreni, anajcreni siꞌc najc rexangl
Dios. Laareni najc xiꞌn Dios saꞌcsi abaspaṉsac Diosreni.
\v 37 Moisésli basuleꞌ xcuent ni rbaṉsac rebeṉ loj rebeṉgut
che bacuaani diidx xcuent yajg ni gurebajl. Roꞌc gurejdxni
Dios räjpni: “Xtios Abram, Xtios Isaac, näjza Xtios Jacoob”,
niꞌcni nabajṉpacreni lo Dios.
\v 38 Saꞌcsi di Dios gac Xtios rebeṉgut; najcni Xtios
rebejṉ ni nabajṉ par tejpas, saꞌcsi par laani guiraa
rebejṉ nabajṉ.
\p
\v 39 Dxejc gaii reni ruluii leii badzuꞌreni diidxre,
räjpreni lojni:
\p ―Mastr, laaca guniilu.
\p
\v 40 Saꞌcsi dirureni niajx niniabdiidxrureni lojni.
\s Chu xiꞌn najc Crist
\r (Mt. 22:41‑46; Mr. 12:35‑37)
\p
\v 41 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―¿Xho mood rniireni Crist najc xiꞌn toDavid, ä?
\v 42 Ni lagajc toDavid bacuaa lo reguijtz ni laa reSalmo:
\q Dad Dios räjp lo Xtadä:
\q
\v 43 “Gurej xladbeä cheni guidzujṉli dxej ni gudzugä
guiraa ni rdxeꞌch lojlu te gacbeereni luj rnibeelu guiraꞌti.”
\m
\v 44 ¿Xho mood gacni xiꞌnni palga rnii toDavid lojni
“Dad”?
\s Rucuaquij Jesús reni ruluii leii
\r (Mt. 23:1‑36; Mr. 12:38‑40; Lc. 11:37‑54)
\p
\v 45 Guiraa rebejṉ cagucuadiajg che räjp Jesús loj
rexpejṉpacni:
\p
\v 46 ―Coḻyajp cuidaad reni ruluii leii, saꞌcsi rdxaglajzreni
rajcwreni lajd siool, rlajzreni saru guinii guiraa rebejṉ
“xchan” lojreni, rlajzreni jiu bejṉreni nez loguii, rlajzreni
cuereni lo reyagxhilsaꞌc neṉ reguidobäz, näjza cadro
rajc lanij.
\v 47 Rudzucajzareni rexhixten regunabiuud, dxejc roḻreni
releꞌ siolduxh che rniabreni lo Dios te fii rebejṉ, te
naa bejṉ najcreni beṉdxan, luxh lojreni suxhaḻ Dios te
castigwroru.
\c 21
\s Gojn xten te gunabiuud
\r (Mr. 12:41‑44)
\p
\v 1 Neṉ guidoro bahuii Jesús cagusäḻ rebeṉrajp gojn
neṉ te guijn cadro rdojp gojn.
\v 2 Bahuiizani lo te gunabiuud, lacti proobni. Basäḻni
xcojnni neṉ guijnga, tioꞌptis melbäz basäḻni.
\v 3 Dxejc räjp Jesús:
\p ―Rniliä́pac lojtu, gunabiuud proobga basäḻruni loj guiraa
reni casäḻ gojn,
\v 4 saꞌcsi guiraa redec ni cagusäḻ xcojnni casäḻreni
tudxeꞌnsi xmeelreni, niluxh gunaare loj xcäḻproobni, basäḻni
guiragajc ni rajpni te jioꞌ xhi gauni.
\s Räjp Jesús sibijḻ guidoro
\r (Mt. 24:1‑2; Mr. 13:1‑2)
\p
\v 5 Yuꞌ reni cayujy diidx xcuent guidoro, räjpreni:
\p ―Lacti sacruduxh rieṉni saꞌcsi guisaꞌc naccheeni, suchenäjzani
xhidajl recossaꞌc ni badeed bejṉ siꞌc gojn.
\p Dxejc gunii Jesús lojreni, räjpni:
\p
\v 6 ―Sidzujṉ dxej sibijḻ guiralii ni cahuiitu, nicla
tej guij di jiaꞌn yejc saꞌni, guiragajcni sibijḻ.
\s Reseen ni chu che nitloj guedxliuj
\r (Mt. 24:3‑28; Mr. 13:3‑23)
\p
\v 7 Dxejc gunabdiidx rexpejṉpacni lojni, räjpreni:
\p ―Dad, Mastr, ¿guc gacni? ¿Xhi seen chu che gac recosga?
\p
\v 8 Räjp Jesús lojreni:
\p ―¡Coḻsusiṉ te naꞌc gusgueereni laꞌtu! Saꞌcsi xhidajl
reni jiääd sinii: “Narä nacä Crist”, o “Asiädgajxh redxej
che jiäädni”, per naꞌc chalilajztu xtiidxreni, naꞌcza
chanajltureni.
\v 9 Luxh che jiejn diajgtu cayajc gueṟ cadiḻnäj saꞌ
bejṉ, naꞌc guidxejbtu, saꞌcsi ganid recosga gac, luxh gad
gaḻdi nitloj guedxliuj.
\p
\v 10 Dxejc sanuu cayäjpni lojreni:
\p ―Säjs te nación, sucuanäj stee nación, näjza te ladx
bejṉ sucuanäj stee lajdx bejṉ.
\v 11 Sajcza xuro, suꞌ gubijn, suꞌza yäḻguijdx nez ree
nez rec. Luxh xhaguibaali sieṉ guiraloj ni ruchejb näjza
seenro.
\p
\v 12 ’Luxh ganid gac recosre, siniaazreni laꞌtu, sirinajlreni
laꞌtu, suteedreni laꞌtu trabajw. Suteedreni laꞌtu lo
rebeṉ guidobäz, susäḻzareni laꞌtu neṉ latzguiib, sinäzareni
laꞌtu nez loj ṟeii näjza gubernadoor saꞌcsi rinälajztu
xtidxä.
\v 13 Luxh guiraa dee sajctu te gac gusuleꞌtu xtidxä
lojreni.
\v 14 Naꞌc gunxgaatu xhigab neṉ lastootu xhiniꞌc guiniitu
lojreni,
\v 15 saꞌcsi narä sunidxä diidx guiniitu, sunidxäza yäḻnajn
lojtu te digac gudzuꞌreni diidx lojtu niclaza gacdi
guiniyajreni xtiidxtu.
\v 16 Näjza rexcuzajntu sibire lojtu, sutoꞌreni laꞌtu,
sigajcza rebejtztu, resaꞌtu, rexamiigwtu, luxh yuꞌtu suguꞌtreni.
\v 17 Guiraa rebejṉ guedxliuj sibälaz laꞌtu saꞌcsi rinälajztu
xtidxä.
\v 18 Niluxh niꞌcla tej xquidxejctu di nitloj.
\v 19 Luxh palga sutijptis lajztu, sajptu yäḻnabajṉ par
tejpas.
\p
\v 20 ’Che fiitu treꞌ xhidajl soldaad guideb gabi guedx
Jerusalén coḻyacbee abidzujṉ dxej ni guibijḻni.
\v 21 Dxejc reni yuꞌ guedx Judea, nanab guxuṉreni chacuatzlojreni
neṉ redajn; reni yuꞌ guedx Jerusalén, nanab jiunejzreni
roꞌc; reni sugaꞌ lo niaa, naꞌc guibiꞌreni lo guejdxga,
\v 22 saꞌcsi neṉ redxejga sujn Dios fis lo guejdxga
te soob rediidx ni caj lo reguijtz xten Dios.
\v 23 Probeꞌza regunaa ni nuu bäz neṉ redxejga, näjza
regunaa ni caꞌ bäz, saꞌcsi suꞌ yäḻhuinduxh lo guedxliuj,
näjza fis ni gun Dios loj rebejṉga.
\v 24 Yuꞌreni guet lo gueṟ, yuꞌzareni chää pres, sijreni
balti guedxzijt. Dxejc rebeṉzijt sinibee guedx Jerusalén
che guizaꞌli redxej ni gusaan Dios guinibee rebejṉ ni
di gac xpejṉ Israel.
\s Cheni jiääd Xiꞌn Niguii
\r (Mt. 24:29‑35, 42‑44; Mr. 13:24‑37)
\p
\v 25 Räjpzani:
\p ―Dxejc suꞌ seen lo gubijdx näjza lo bäii, näjza loj
rebajleꞌ ni yuꞌ xhaguibaa. Luxh lo renacioṉ guedxliuj
suꞌ rebejṉ yärsiaꞌ, di jieṉ xhi gunreni, sidxebduxhreni
saꞌcsi siejn diajgreni chubeduxh lo nisdoo, säsduxh nis
ni räjs lo nisdoo.
\v 26 Sitioḻ rebejṉ xcuent yäḻrdxebduxh che gunreni
xhigab xhicharuniꞌc gac lo guedxliuj, saꞌcsi näj guideb
guibaa sinibsejs.
\v 27 Dxejcti suhuiireni lo Xiꞌn Dios ni gujc Niguii,
siäädni lo te za guideb xcäḻrnibeeni, näjza yäḻrdimbichaduxh.
\v 28 Che guisloj gac recosre, coḻsutijp lajztu, coḻguiliäs
yejctu, coḻguibalajz saꞌcsi asadzujṉ dxej gusilajztu.
\p
\v 29 Guniizani stee cuent lojreni, räjpni:
\p ―¡Coḻhuii lo yagiigw näjza lo guiraa reyajg!
\v 30 Che fiitu acabääni beꞌn, coḻyacbee lagajc laꞌtu,
abidzuṉgajxh bäii nisguij.
\v 31 Sigajcza che fiitu agusloj cayajc recosre, coḻyacbee
asiäddzujṉ xcäḻrnibee Dios.
\p
\v 32 ’Rniliä́pac lojtu, guiraa recosre sajc ansde guet
rebejṉ ni yuꞌ ṉaj.
\v 33 Guibaa näjza guedxliuj sinitloj, rextidxä dini
nitloj.
\p
\v 34 ’¡Coḻsusiṉ lagajc laꞌtu! Naꞌc gusaantu cha lajztu
yäḻrausaꞌc, yäḻräꞌ, yäḻgaꞌptu xhixtentu, dxejc ditu gacbee
che bidzujṉ dxejga.
\v 35 Saꞌcsi siꞌc sidzujṉ dxejga loj guiraa rebeṉ guedxliuj.
\v 36 Coḻsusiṉ, coḻbejdx, coḻguiniabtis lo Dios, te gac
ḻaatu lo guiraꞌti ni gac, gacza suutu nez loj Xiꞌn Dios
ni gujc Niguii.
\p
\v 37 Rdxee ruluii Jesús neṉ guidoro dxejc guxhijṉ sajiaꞌnni
yejc dan Oliib.
\v 38 Rsilru ristie rebejṉ te rdzujṉreni lo Jesús neṉ
guidoro casob rsil, te gucuadiajgreni rextiidxni.
\c 22
\s Riaꞌnreni diidx xho guiniaazreni Jesús
\r (Mt. 26:1‑5, 14‑16; Mr. 14:1‑2, 10‑11; Jn. 11:45‑53)
\p
\v 1 Siäddzuṉgajxh dxe lanij che rajwreni yätxtiil ni di säguij, laaza lanijga pascw.
\v 2 Dxejc reni rnibee loj rebixhojz näjza rebejṉ ni ruluii leii caguiilreni xho gunreni te juꞌtreni Jesús, saꞌcsi rdxejbreni rebeṉguejdx.
\p
\v 3 Dxejc biuꞌ beṉdxab lastoo Judas ni laaza Iscariote, ni najc tej retzubitioꞌp xpejṉpacni.
\v 4 Dee huininäjni dadeꞌ ni rnibee loj rebixhojz näjza loj reni rnibee rexcuxhtis guidoo. Guninäj Judasreni xho gunni te guteedni Jesús ladzṉaareni.
\v 5 Dxejc bibalajzreni, biaꞌnreni diidx gudeedreni meel lojni.
\v 6 Cuäjbti Judas, dxejcni guslojni caguiilni xho gunni guteedni Jesús ladzṉaareni che rut bejṉdi sugaꞌ.
\s Xchej xten Dad Jesús
\r (Mt. 26:17‑29; Mr. 14:12‑25; Jn. 13:21‑30; 1Co. 11:23‑26)
\p
\v 7 Bidzujṉ dxe lanij che rajwreni yätxtiil ni di säguij, che ruguꞌtzareni te xiil siꞌc ni caj lo xleii toMoisés.
\v 8 Dxejc baxhaḻ Jesús Pedr näjza Juan, räjpni lojreni:
\p ―Coḻchayejn xchej xten pascw te guidaununi.
\p
\v 9 Dxejc laareni gunabdiidxreni lojni, räjpreni:
\p ―¿Caro rlajzlu choyennuni?
\p
\v 10 Räjp Jesús lojreni:
\p ―Cheni jiuꞌtu lo guejdx, sidxaagtu te dadeꞌ ni nuu te reꞌ nis. Coḻchanajlni, coḻjiuꞌ rolijz bejṉ cadro jiuꞌni laani.
\v 11 Dxejc coḻyeꞌtz lo bejṉ ni najc rolijzni roꞌc: “Siꞌc naj Dad Mastr: ¿Con yuꞌ cadro sajc gauxchenää́ rexpeṉä ṉaj pascw?”
\v 12 Dxejc guluiini lojtu te yuꞌ ni sojb jiaa yejc stee yuꞌ. Asuchexgaa yuꞌga. Roꞌc coḻyejn xhi guidaunu.
\p
\v 13 Säꞌtireni. Siꞌctis ni räjp Jesús lojreni, siꞌcpac bidxälreni. Dxejc bejnreni xchej xte lanij pascw gaureni.
\p
\v 14 Che bidzujṉ oṟ, gurenäj Jesús rexpejṉpacni lo mex.
\v 15 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Guyuduxhä gaan gaunää́pactu xchej xten pascw ansde tedä trabajwduxh.
\v 16 Saꞌcsi rniä lojtu, diruna gaunää́ laꞌtu pascw cheni guidzujṉli dxej ni gacni lo xcäḻrnibee Dios.
\p
\v 17 Dxejc cuaꞌni te coꞌp, badeedni xquixtios lo Dios, räjpni:
\p ―Coḻyäꞌ dee, coḻgudeedni lo saꞌtu.
\v 18 Saꞌcsi rniä lojtu, diruna yäꞌä nis ni rii yejc uub stehuält cheni guidzujṉli xcäḻrnibee Dios.
\p
\v 19 Dxejcti cuaꞌni yätxtiil, badeedni xquixtios loj Dios, gulaꞌnini, gudisnini lojreni, räjpni:
\p ―Dee najc siꞌc tiexhä ni gudedä juꞌtreni xcuenttu. Coḻyejn screeza te guinalajztu narä.
\p
\v 20 Siꞌcza bennäjni coꞌp che gulujx gudajwreni, räjpni lojreni:
\p ―Ni yuꞌ neṉ coꞌp najc siꞌc xtienä ni guixeꞌ che juꞌtreni narä xcuenttu te siꞌc jiuꞌ didxcoob ni jiaꞌn Dios con rebejṉ ni aguleni.
\p
\v 21 ’Per bahuilaare, bejṉ ni gutoꞌ narä sobganäj narä lo mexre.
\v 22 Guliipacni, Xiꞌn Dios ni gujc Niguii sinuu tedni loj nezyuj ni abaluii Dios lojni. Luxh proobza bejṉ ni gutoꞌ narä.
\p
\v 23 Dxejc gusloj canabdiidxreni lo saꞌreni, ¿chuchaniꞌc gunni?
\s Cayejyreni chuniꞌc najc beṉroru
\p
\v 24 Sas gusloj cayejyreni, don chuniꞌc guibee gac beṉro lojreni.
\p
\v 25 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―Reṟeii ni rnibee lajdx bejṉ ni digac xpejṉ Israel, rnibeereni lojreni astoo xtenpacreni najc reguejdxga. Luxh rebeṉguejdxga rnii lacti hueen najc reṟeiiga.
\v 26 Per laꞌtu naꞌc gactu siꞌc. Nani najc beṉgoolru lojtu, niꞌc riäjḻ gacni siꞌc najc ni huinru lojtu. Luxh nani rnibee riäjḻ gacni siꞌc mos.
\v 27 ¿Chuniꞌc sajcru lo bejṉ? ¿La bejṉ ni rbej lo mex te gauni o la ni ruteed xhi gaureni lo mex? ¿La xhet sajcdiru bejṉ ni sojb lo mex, ä? Niluxh narä yuꞌä lojtu siꞌc ni ruteed xhi gauni.
\p
\v 28 ’Laꞌtu najctu ni gusunäj narä guideb ni gudedä retrabajw ni gudedä.
\v 29 Niꞌcni narä runidxä yäḻrnibee lojtu sigajc ni baniidx xtad yäḻrnibee loä,
\v 30 te gautu, yätu lo xmexä xhaguibaa, te cuezatu lo yagxhil cadro guntu yäḻguxhtis loj rexpejṉ guitzubitioꞌp rexagdoo Israel.
\s Räpxgaa Jesús di Pedr guicäjp numbeeni
\r (Mt. 26:31‑35; Mr. 14:27‑31; Jn. 13:36‑38)
\p
\v 31 Räjp Jesús loj Simón:
\p ―Simón, Simón, agunab beṉdxab ni laa Satanás luj te gusniibni luj siꞌc rusniib bejṉ xob te jiani.
\v 32 Narä agunabä lo Dios xcuentlu te naꞌc jiäädx xcäḻrililajzlu. Luxh luj che gusiejch lajzlu, guibiꞌlu, bastioob lastoo resaꞌlu.
\p
\v 33 Räjp Simón lojni:
\p ―Dad, narä sirinalälu; mase gusäureni luj latzguiib, näjza narä siäunää́lu; mase juꞌtreni luj, näjza narä setnää́lu.
\p
\v 34 Dxejcti räjp Jesús loj Simón:
\p ―Pedr, rniä lojlu, nicla gajd guidgaii cuedxaꞌ nadxej niluxh luj alaräjplu choṉli huält, dipaclu gumbee narä.
\s Nanab soob rediidx ni bacuaareni xcuent Jesús
\p
\v 35 Dxejc gunabdiidx Jesús lojreni räjpni:
\p ―Che ganaxtu baxhaḻä laꞌtu, xhet bolsdi sanätu, nicla carteerdi, niclaza stee guraꞌchdi, ¿la yuꞌ xhi biquiintu, xhi biäädx lojtu, ä?
\p Dxejc räjpreni:
\p ―Xheti.
\p
\v 36 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Luxh ṉaj rniä lojtu, ni rajp bols, suchanänini; sigajcza carteer. Luxh ni di gaꞌp espaad, gutoꞌni xchamarni te siini tejni.
\v 37 Saꞌcsi rniä lojtu, sisiojb rediidx ni caj lo requijtz Dios xcuentä, cadro caj: “Bigabnäjni rebeṉ latsiaj.” Guiraa ni caj lo reguijtz xten Dios xcuentä nanab soobpacni.
\p
\v 38 Dxejc räjpreni lojni:
\p ―Dad, aree tioꞌp espaad.
\p Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Sajl reniꞌc.
\s Rbedx-rniab Jesús loj Dios
\r (Mt. 26:36‑46; Mr. 14:32‑42)
\p
\v 39 Dxejcti birii Jesús, siꞌcni rujnpacni, sääni nez dajn ni laa Oliib. Dxejc sanajl rexpejṉpacni.
\v 40 Che bidzujṉreni roꞌc, räjpni lojreni:
\p ―Coḻcuejdx, coḻnab lo Dios te naꞌc jiajbtu lo dojḻ.
\p
\v 41 Dxejc gubicaj Jesús lojreni, huijni te lajt ziteꞌ cadro sugaꞌreni, siꞌcti cadro rdzujṉ te guij che rucuaanini. Roꞌc bazuxhijbni, gurejdx-gunabni lo Dios,
\v 42 räjpni:
\p ―Xtadä, palga rlajzlu, basḻaa narä loj trabajwduxhre. Niluxh naꞌc gacni siꞌc ni rlazä narä. Bejn siꞌcni rlajzlu gunlu.
\p
\v 43 Dxejc biricaj te xangl Dios lojni te badeedni yäḻrutiplajzni.
\v 44 Laḻni cadejdni trabajwduxh, cayac-huinduxh lajzni, cabedx-canabruni lo Dios. Guzunislini gusloj catejb lo yuj biniduxh siꞌc rejn lojni.
\p
\v 45 Cheni huisuni, gulujx gurejdx-gunabni lo Dios, huijni cadro sugaꞌ rexpejṉpacni. Roꞌc bidxälnireni nagayejs guiraareni saꞌcsi cayac-huin lajzreni.
\v 46 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―¿Xhicuent nagayejstu? ¡Coḻchastie! ¡Coḻnab lo Dios te naꞌc jiajbtu lo dojḻ!
\s Che gunaazreni Jesús
\r (Mt. 26:47‑56; Mr. 14:43‑50; Jn. 18:2‑11)
\p
\v 47 Laḻ ni canii Jesús lojreni, bidzujṉ xhidajl bejṉ. Tej rexpejṉpacni ni laa Judas, nijdni nez loj rebejṉga. Dxejcti gubigni loj Jesús, te bachagroꞌni loj Jesús.
\v 48 Dxejc räjp Jesús lojni:
\p ―Judas, ¿la con te yäḻruchagroꞌ ruteedlu Xiꞌn Dios ni gujc Niguii ladzṉaa rebejṉre, ä?
\p
\v 49 Che bahuii reni suganäj Jesús xhiniꞌc cayajc roꞌc, gunabdiidxreni loj Jesús, räjpreni:
\p ―Dad, ¿la sixaꞌtnu yejcreni con spaad, ä?
\p
\v 50 Sas tej rexpejṉ Jesús gudiḻnäj te mos xten ni rnibee loj rebixhojz, batiuꞌni diajgni ladbee.
\v 51 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―¡Agujc! ¡Coḻgusaanreni!
\p Dxejc gudajn Jesús diajg mosga, basiajcnini.
\v 52 Gunigajc Jesús loj reni rnibee loj rebixhojz näjza reni najc guixhajg xten guidoo näjza rebeṉgool, guiraa reni siädxiinini, räjpni:
\p ―¿La siädnätu spaad näjza garoꞌt, astoocanu siädxiitu te gubaan, ä?
\v 53 Cheni sugaꞌa lojtu guixe-guixee neṉ guidoo, ditu nuhuaḻ narä. Per dee najc xoṟtu, luxh arnibee yäḻnacäjy laꞌtu.
\s Di Pedr guicäjp numbeeni Jesús
\r (Mt. 26:57‑58, 69‑75; Mr. 14:53‑54, 66‑72; Jn. 18:12‑18, 25‑27)
\p
\v 54 Dxejcti gunaazreni Jesús huinärenini rolijz bixhojz ni rnibee lo guiraa rebixhojz. Siädnäjl Pedrni zit-zijt.
\v 55 Che bidzujṉreni guleꞌcreni guiboo galäii loleꞌ xten bixhojzga, gurejreni guideb gabi, te bidxaꞌ lajzreni. Näj Pedr nadxaag lojreni gurej roꞌc.
\v 56 Dxejc te gunaa ni rujn dzuun roꞌc, che bahuiini sobgaꞌ Pedr roꞌc, rdxelojtisni lojni, räjpni:
\p ―Näj niguiire guyunäj Jesús.
\p
\v 57 Dxejc basuniꞌ Pedr räjpni:
\p ―Nan, dina gumbeäni.
\p
\v 58 Che gojl steraꞌt, che bahuii stee bejṉ lojni, räjpni lojni:
\p ―Näj luj najclu te rexpejṉni.
\p Per Pedr räjp lojni:
\p ―Gurniälojlu, Dad, dina gacä xpejṉni.
\p
\v 59 Che gudejd siꞌcti teb oṟ, räjp stee bejṉ lojni:
\p ―Guliipacni, näj bejṉre guyunäjni, saꞌcsi laani najczani te beṉ Galilee.
\p
\v 60 Dxejc räjp Pedr lojni:
\p ―Gurniälojlu Dad, dipacna ganä xhiniꞌc caniilu loä.
\p Laḻni canii Pedr rediidxre, guredxaꞌ te guidgaii,
\v 61 luxh gubiréza Jesús, bahuidzuꞌtzni lo Pedr, dxejc banalajz Pedr nani gunii Jesús lojni, räjpni: “Che gajd guidgaii cuedxaꞌ, abazuniꞌlu choṉ huält, räjplu dilu gumbee najrä.”
\v 62 Dxejcti guc-huin lajz Pedr, biriini roꞌc, ronduxhni.
\s Rniyajreni Jesús
\r (Mt. 26:67‑68; Mr. 14:65)
\p
\v 63 Rebejṉ ni canäj Jesús, gusloj caguxhisnäjrenini, caguijnzarenini.
\v 64 Dxejc basäureni lojni, gudajpreni lojni, räjpreni lojni:
\p ―¡Gunii chuniꞌc gudijnlu!
\p
\v 65 Luxh guiraloj cayäjbreni lojni, caniyaduxhrenini.
\s Bidzuṉnäjreni Jesús nez loj rebixhojz
\r (Mt. 26:59‑66; Mr. 14:55‑64; Jn. 18:19‑24)
\p
\v 66 Che bara yääl, bidojp rebeṉgool ni rnibee, näjza reni rnibee loj rebixhojz, näjza rebejṉ ni ruluii leii, huinäreni Jesús te suuni nez lojreni neṉ yuꞌ cadro rujnreni yäḻguxhtis. Dxejcti räjpreni lojni:
\p
\v 67 ―Palga luj najclu Crist, bicäjpni loonu.
\p Dxejc badzuꞌ Jesús diidxre lojreni, räjpni:
\p ―Palga guicäpäni, ditu chalilajz.
\v 68 Luxh palga gunä te yäḻgunabdiidx lojtu xcuent Crist, ditu gudzuꞌ diidxga loä.
\v 69 Per ṉajli sibej Xiꞌn Dios ni gujc Niguii xladbee Gueb Dios ni yuꞌ xhaguibaa.
\p
\v 70 Dxejc gunabdiidx guiraareni lojni, räjpreni:
\p ―Mbaj pues, ¿la luj najclu Xiꞌn Dios, ä?
\p Dxejc badzuꞌ Jesús diidxre lojreni räjpni:
\p ―Nacäni, siꞌcni najtu laꞌtu.
\p
\v 71 Dxejc räjpreni lo saꞌreni:
\p ―¿Xhirucxhamaaz rlajztu? Dirunu guiquiin diidx guinii bejṉ, saꞌcsi lagajc nuurnu abiejn diajgnu diidx ni guniini lagajc laani.
\c 23
\s Jesús nez loj Pilaꞌt
\r (Mt. 27:1‑2, 11‑14; Mr. 15:1‑5; Jn. 18:28‑38)
\p
\v 1 Dxejc huisu guiraareni, huinäreni Jesús nez loj Pilaꞌt.
\v 2 Roꞌc guslojreni cabeꞌcreni xquejni, räjpreni:
\p ―Bidxälnu bejṉre cayujnni biejy lo rexpejṉnu. Räjpzani xhet nanabdi quiixnu impuest lo ṟeii César. Caniizani laani najcni Crist, nalajznu najczani ṟeii.
\p
\v 3 Dxejc gunabdiidx Pilaꞌt lojni, räjpni:
\p ―¿La luj ni najc ṟeii xten rexpejṉ Israel, ä?
\p Sas badzuꞌ Jesús diidxre räjpni:
\p ―Najcni lagajc siꞌc ni guniilu.
\p
\v 4 Dxejc räjp Pilaꞌt loj reni rnibee loj rebixhojz näjza loj guiraa rebejṉ:
\p ―Dina guidxälä nicla tej dojḻ xten bejṉre.
\p
\v 5 Niluxh laareni sanuutis caniireni, dipru caniireni, räjpreni:
\p ―Guiraa rebeṉ Judea cayuꞌ yärsiaꞌ xcuent xcäḻruluiini. Guslojni guedx Galilee, luxh reeli sanuu caguluiinini.
\s Jesús nez loj Herodes
\p
\v 6 Che biejn diajg Pilaꞌt rediidxre, gunabdiidxni: “¿La Galilee siääd bejṉga?”
\v 7 Cheni räjpreni roꞌc siäädni, baxhaḻnini loj Herodes ni najc gubernadoor xten Galilee, saꞌcsi neṉ redxejga yuꞌ Herodes guedx Jerusalén.
\v 8 Che bahuii Herodes loj Jesús, bibalajzni saꞌcsi agujc xchej rlajzni fiini lojni, saꞌcsi abiejn diagni diidx xcuent ni cayujnni. Luxh rlajzni fiini gunni te milaagwr.
\v 9 Xhidajl yäḻgunabdiidx bejn Herodes, luxh xhet guniidi Jesús.
\v 10 Roꞌc sugaꞌza reni rnibee loj rebixhojz näjza rebejṉ ni ruluii leii, cabecduxhrureni xquejni.
\v 11 Dxejc gulälaz Herodes näj rexsoldaadni Jesús, baxhiznäjrenini, niꞌc bashuajcwrenini te ladsaꞌc saꞌ ni rajcw ṟeii, dxejcti baxhaḻsacrenini loj Pilaꞌt.
\v 12 Lagajc dxejga, Pilaꞌt näjza Herodes gujcreni amiigw, luxh galoo bidxeꞌch lo saꞌreni.
\s Gunibeereni guet Jesús
\r (Mt. 27:15‑26; Mr. 15:6‑15; Jn. 18:39–19:16)
\p
\v 13 Dxejc gurejdx Pilaꞌt reni rnibee loj bixhojz, näjza rebeṉgool ni najc guxhtis, näjza rebeṉguejdx.
\v 14 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Laꞌtu biädnätu bejṉre loä, najtu caguquiḻni rebejṉ gunreni biejy, luxh narä agunabdiidxä guiraloj lojni nez lojtu, luxh abahuiitu dina nidxälä nicla tej dojḻ ni cagucuaquijtuni.
\v 15 Niclaza Herodes di nidxäl nicla tej dojḻ, niꞌcni baxhaḻsacnini loonu, luxh abahuiitu xhet dojḻdi bejnni te guetni.
\v 16 Niꞌcni quinäni, dxjecti gusḻaä́ni.
\p
\v 17 Najc costumbr rusḻaa Pilaꞌt te bejṉ ni yuꞌ neṉ latzguiib casob rajc lanijre.
\v 18 Per guiraareni guredxaꞌreni siꞌc tejsi bejṉ, räjpreni:
\p ―¡Baguꞌt bejṉre, basḻaa Barrabás!
\p
\v 19 Barrabás najc ni basäḻreni latzguiib saꞌcsi batojpni te cuaa bejṉ ni bacuanäj resoldaad xten Rom̲, näjza saꞌcsi yuꞌ chu baguꞌtni.
\v 20 Rlajzpac Pilaꞌt gusḻaani Jesús, niꞌc gunisacni lojreni,
\v 21 niluxh rebejṉ dipru guredxaꞌreni, räjpreni:
\p ―¡Bacuaani lo crujz, bacuaani lo crujz!
\p
\v 22 Riojṉ gunisac Pilaꞌt lojreni, räjpni:
\p ―¿Xhi doḻduxh bejnni? Xhetlidi dojḻ rdxälä bejnni te guetni. Niꞌcni siguinäni dxejc susḻaäni.
\p
\v 23 Luxh laareni sanuutis guredxaꞌreni, gunabreni xcajni lo crujz. Luxh saꞌcsi guredxaꞌtisreni, bejntireni gaan gujc siꞌc ni rlajzreni.
\v 24 Dxejc cuäjb Pilaꞌt gunibeeni gac siꞌc ni gunabreni.
\v 25 Dxejc basḻaani bejṉ ni yuꞌ latzguiib saꞌcsi bejnni biejy, baguꞌtzani bejṉ, dxejc badeedni Jesús lojreni te gunnäjrenini siꞌctis ni rlajzreni.
\s Che cuaj Jesús lo crujz
\r (Mt. 27:32‑44; Mr. 15:21‑32; Jn. 19:17‑27)
\p
\v 26 Cheni sanäreni Jesús xcaj lo crujz, gunaazreni te bejṉ ni laa Simón ni siääd guedx Cirene; basaj bejṉga lo niaa. Dxejc basguurenini crujz, siädnajltini dejtz Jesús.
\p
\v 27 Siädnajlza xhidalduxh bejṉ, näjza xhidajl gunaa ni cayonduxh, cabedxaꞌreni saꞌcsi cayac-huinduxh lajzreni xcuent Jesús.
\v 28 Dxejc gubiré Jesús, räjpni lojreni:
\p ―Gunaa Jerusalén, naꞌc roontu xcuentä, coḻyoon lagajc xcuenttu näjza xcuent rexiꞌntu.
\v 29 Saꞌcsi sidzujṉ dxej gäbreni: “Chicbaa regunaa ni di gacdi chu xiꞌnni, chicbaaza reni di nuxiꞌn, renani di nusiäꞌ bäz.”
\v 30 Dxejc guisloj rebejṉ gäb loj redajn: “Coḻjiajb yejcnu”, säjbzareni loj relom̲: “Coḻgucuaꞌtz nuurnu.”
\v 31 Palga scree runnäjreni narä ni nacä siꞌc te yagnaga, aticaxh gunnäjreni laꞌtu ni najc siꞌc te yagbijdz.
\p
\v 32 Sanäzareni tioꞌp beṉguijdx xcajzareni loj recrujz, guetnäjreni Jesús.
\v 33 Che bidzujṉreni te lajt ni laa Calabeer, roꞌc bacuaareni Jesús lo te crujz, bacuaazareni guiroꞌp rebeṉguijdxga lo stioꞌp crujz, tejni xladbee, steeni xladbäjgwni.
\v 34 Cheni cagucuaa rebejṉ reni lo crujz, gunii Jesús, räjpni:
\p ―Xtadä, badzucaj xtojḻ rebejṉre, saꞌcsi direni gan xhiniꞌc cayujnreni.
\p Dxejc gudzujt resoldaad daad yejc xhajbni, te gudisreni xhajbni cuaꞌrenini.
\v 35 Sugaꞌ rebejṉ roꞌc cadxelojtisreni. Näjza reguxhtis caguxhisnäjreni laani, cayäjpreni:
\p ―Balti bejṉ basḻaani, ṉaj sugusḻaani lagajc laani palga guliini laani najcni Crist ni gule Dios.
\p
\v 36 Näjza resoldaad caguxhisnäjni, gubigreni lojni te badeedreni bin-nii yäni.
\v 37 Dxejc räjpreni lojni:
\p ―Palga gulii najclu ṟeii xten rexpejṉ Israel, basḻaa lagajc luj.
\p
\v 38 Luxh bacuaareni gaii diidx loj te baräjd ni cuaj yejc crujz. Con didx griegw, con didx latíṉ, näjza didx hebreo, bacuaareni scree: “Dee najc Reii xten rexpeṉ Israel.”
\p
\v 39 Te rebeṉ guijdx ni najl lo te crujz ni caj cuäꞌni caniyajni Jesús, räjpni lojni:
\p ―Palga luj najclu Crist, basḻaa lagajc luj nägajcza nuurnu.
\p
\v 40 Per beṉguijdx ni najl lo crujz stelaadga gudidxaꞌni loj stee beṉguijdx ni caniyaj Crist, räjpni:
\p ―¿La dilu guidxejb Dios? ¡Ni cayajczalu tejsi castiigw!
\v 41 Per nuurnu cayajcnu castiigw ni riäjḻ gacnu te guidiixnu redojḻ ni biennu. Luxh laani xhet dojḻdi bejnni.
\p
\v 42 Dxejc räjpni loj Jesús:
\p ―Bazalajzlu narä che guidzujṉlu lo xcäḻrnibeelu.
\p
\v 43 Dxejc badzuꞌ Jesús diidxre, räjpni lojni:
\p ―Rniliä́pac lojlu, lagajc nadxej chunäjlu narä xhaguibaa.
\s Che gujt Jesús
\r (Mt. 27:45‑56; Mr. 15:33‑41; Jn. 19:28‑30)
\p
\v 44 Agojl siꞌcti läidxej. Dxejc bicäjy guideb guedxliuj, siꞌc bianxcäjy siꞌcti rcachoṉti.
\v 45 Bicäjy lo gubijdx, luxh ladró ni najl neṉ yudxanro xten guidoro, biräjsni gucni tioꞌp laꞌ.
\v 46 Dxejcti guredxaꞌ Jesús, räjpni:
\p ―Xtadä, ladzṉaalu rutedä xaimä.
\p Che guniini siꞌc, gujttini.
\p
\v 47 Che bahuii capitán ni rnibee loj resoldaad guiraa ni guzajc, guläꞌpni xpalaꞌn Dios, räjpni:
\p ―Guliipacni, xhet dojḻdi bejn bejṉre.
\p
\v 48 Guiraa rebejṉ ni sugaꞌ roꞌc ni bahuii guiraa ni guzajc roꞌc, gubiꞌreni rolijzreni, cayääzreni lagajc lastooreni.
\v 49 Luxh guiraa reni rumbee Jesús, näjza regunaa ni biädnajlni che biriilini Galilee, zijtru biaꞌnreni cahuiireni guiraa recos ni cayajcre.
\s Che bigaꞌtz Jesús
\r (Mt. 27:57‑61; Mr. 15:42‑47; Jn. 19:38‑42)
\p
\v 50 Guyuꞌ te bejṉ ni laa José, lacti huen najcni, luxh laaca rujnni guiraꞌti. Siäädni guedx Arimatea, región Judea. Nadxaagzani loj reni rnibee neṉ guidoro xten rexpejṉ Israel.
\v 51 Cabäjzza José jiääd yäḻrnibee xten Dios, niꞌcni dini nidxaglajz nani bejn resaꞌni.
\v 52 Dxejcti huijni lo Pilaꞌt, gunabni tiejxh Jesús.
\v 53 Che gulätnini lo crujz, batejbnini neṉ te bariaad, dxejcti bacuaꞌtznini neṉ te baa ni guc-chee cuäꞌ te guilaj. Nacoob baaga, nicla tej bejṉ gajd guigaꞌtz roꞌc.
\v 54 Dxejga najc dxej ni rusucheereni guiraꞌti, luxh agojl jiuꞌ dxej ni rusilajzreni.
\p
\v 55 Regunaa ni guzanäj Jesús che biriilini Galilee huihuiireni robaaga te bahuiireni xho gudixhreni togoolga neṉ baa.
\v 56 Che gubiꞌreni rolijzreni bencheereni recuaan ni rlianexhduxh näj te ni najc siꞌc te saj ni rlianexhduxh ni ruzaareni retogool. Dxejcti basilajzreni dxej ni rusilajz bejṉ, siꞌcni caj lo xleii Moisés gunreni.
\c 24
\s Che gubaṉsac Jesús lo rebeṉgut
\r (Mt. 28:1‑10; Mr. 16:1‑8; Jn. 20:1‑10)
\p
\v 1 Dxej ni gusloj xmaanga, rsildooru huinä regunaaga robaa recuaan ni rlianejxh ni bencheereni.
\v 2 Che bidzujṉreni, bahuiireni agubicaj guij ni rusäu roꞌ baa.
\v 3 Dxejc che biuꞌreni neṉ baaga, direni nidxäl tiejxh Jesús.
\v 4 Laḻ ni cadxelojreni, di jieṉ xhi gunreni, biricaj tioꞌp dadeꞌ gusuj cuäꞌreni. Rdimbichaduxh xhajbreni.
\v 5 Bidxebduxh regunaaga, basajbreni lojreni lo yuj. Dxejc räjp redadeꞌga lojreni:
\p ―¿Xhicuent siädtiiltu te bejṉ ni nabajṉ lo rebeṉgut, ä?
\v 6 Rutini ree. Agubaṉsacni. Coḻgusnaj lajztu rediidx ni guniini cheni guyusijcni Galilee,
\v 7 che najni lojtu: “Riäjḻ jiajb Xiꞌn Dios ni gujc Niguii ladzṉaa rebeṉdojḻ, xcajzani lo crujz, dxejc ni riojṉ dxejga sibaṉsacni loj rebeṉgut.”
\p
\v 8 Dxejc banaj lajz regunaa xtidx Jesús,
\v 9 biriireni robaa, gubiꞌtireni te bijreni diidx lo retzubiteeb rexpejṉpacni näjza loj rebejṉ ni yunäjreni.
\v 10 Reni huisaꞌn diidx loj rexpejṉpac Jesús najc redee: Marii Magdaleṉ, näjza Xuan, näjza Marii xnan Jacoob, näjza sgaii gunaa.
\v 11 Niluxh rexpejṉpacni bejn xhigab didxnayäälni, direni nililajz xtidx regunaaga.
\p
\v 12 Dxejc huisu Pedr, ruxuṉlini huijni roꞌ baa. Che gudixhlojni, bahuiini neṉ baaga, ganaxtis bariaad dzuub te laad. Dxejc gubiꞌni rolijzni, rdxelojtisni xcuent ni gujc.
\s Ni guzajc lo nezyuj ni sii guedx Emaús
\r (Mr. 16:12‑13)
\p
\v 13 Lagajc dxejga, tioꞌp rexpejṉpacni sääreni te guejdx ni laa Emaús, ni riaꞌn siꞌcti tzubiteeb kilómetro loj guedx Jerusalén.
\v 14 Laḻ ni sasajreni lo nezyujga, cayujyreni diidx xcuent reni gujc roꞌc.
\v 15 Laḻ ni caniireni gubig Jesús lojreni, gusloj sasanäjnireni.
\v 16 Luxh mase cahuiireni lojni, yuꞌ xhi badxojn niembeerenini.
\v 17 Dxejc gunabdiidx Jesús lojreni, räjpni:
\p ―¿Xhiniꞌc rujytu laḻ ni sasajtu, ä? ¿Xhicuent cayac-huin lajztu?
\p
\v 18 Tejreni ni laa Cleofas badzuꞌ diidxre, räjpni:
\p ―Guiraasi bejṉ najn xhi gujc neṉ guedx Jerusalén. ¿La lujtis biaꞌnlu neṉ guejdxga ni di gan xhi gujc roꞌc, ä?
\p
\v 19 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
\p ―¿Xhiniꞌc gujc roꞌc?
\p Dxejc räjpreni lojni:
\p ―Recos xcuent Jesús ni siääd guedx Nazareꞌt, ni gujc te niguii ni gunii xtidx Dios, rajpni yäḻrnibeduxh xten Dios loj redzuun ni rujnni näjza loj rediidx ni rniini, nez loj Dios näjza nez loj rebejṉ.
\v 20 Näjza xho bejn reni rnibee loj rebixhojz näjza rexcuxhtisnu, bateedrenini ladzṉaa reni gunibee guetni, dxejc bacuaarenini lo crujz.
\v 21 Niluxh nuurnu cabääznu laani gacni nani nusḻaa rexpejṉ Israel ladzṉaa rebeṉzijt. N̲aj agujc choṉ dxej ni gujc recosre.
\v 22 Luxh yuꞌ gaii gunaa ni nadxaag loonu ni baschelojreni nuurnu. Barsil, che huijreni robaa xtenni,
\v 23 direni nidxäl tiejxhni. Biädsaꞌnreni diidx loonu najreni bahuiireni lo tioꞌp xangl Dios ni räjp lojreni, agubaṉsac Jesús lo rebeṉgut.
\v 24 Dxejcti huihuii gaii saꞌnu robaa, bahuiizareni najcni siꞌctis ni naj regunaaga loonu, niluxh direni nuhuii loj Jesús.
\p
\v 25 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―¡Lacti nayääl treꞌ xcäriejntu! Lacti neṉ rililajztu xtidx redadeꞌ ni gunii xtidx Dios xcuent Crist.
\v 26 ¿La di nungäjḻ tedxgaa Crist retrabajwduxhre dxejcti jiuꞌni lo xcäḻrdimbichaꞌ Dios, ä?
\p
\v 27 Dxejc gusloj cagusuleꞌni guiraa rediidx ni caj lo xquijtz Dios xcuent Crist. Guslonäjni xtidx Moisés, dxejc huinuuni basuleꞌni guiraa reguijtz ni bacuaa redadeꞌ ni gunii xtidx Dios.
\p
\v 28 Che bidzujṉreni guejdx cadro sääreni, bejn Jesús siꞌcni chanuuni chääni lo nezyuj.
\v 29 Dxejc laareni bascuääzrenini te jiannäjnireni, räjpreni lojni:
\p ―Biannäj nuurnu, saꞌcsi acayajc gudxej, agojl jiuꞌ guxhijṉ.
\p Dxejcti biuꞌ Jesús te jiannäjnireni.
\v 30 Cheni sobganäjnireni lo mex, cuaꞌni yätxtiil, benleꞌnini, dxejc gulaꞌnini, gudisnini lojreni.
\v 31 Lagajc dxejc, baxhal Dios balojreni, biembeereni Jesús, dxejc laani gunitlojni lojreni.
\v 32 Dxejcti räjpreni lo saꞌreni:
\p ―¿La di lastoonu nibeguiboo cheni siädniini loonu lo nezyuj, che cagusuleꞌni xtidx Dios?
\p
\v 33 Dxejc dirureni nibäjz roꞌc, alga gunasgajcreni nez, gubiꞌreni guedx Jerusalén. Roꞌc bidxälreni abidojp xpejṉpac Jesús näjza sgaii bejṉ.
\v 34 Dxejcti bijreni diidx loj guiroꞌpreni bidzujṉ, räjpreni:
\p ―Guliipac gubaṉsac Jesucrist, luxh baluilojni loj Simón.
\p
\v 35 Dxejc guiṟoꞌp reni bidzujṉ bijzareni diidx ni gusajcreni lo nezyuj, näj xho biembeezareni Jesús che gulaꞌni yätxtiil.
\s Baluiloj Jesús loj rexpejṉpacni
\r (Mt. 28:16‑20; Mr. 16:14‑18; Jn. 20:19‑23)
\p
\v 36 Canisiꞌcreni rediidxre chela baluiloj lagajc Jesús galäiireni, guniini xchan lojreni, räjpni:
\p ―¡Coḻcuecdxi lajztu!
\p
\v 37 Per laareni rdxelojreni bidxejbreni, naareni cahuiireni lo te sprit.
\v 38 Dxejc räjp Jesús lojreni:
\p ―¿Xhicuent cadxejbtu? ¿Xhicuent rac tioꞌp lastootu?
\v 39 ¡Coḻhuii reṉaä, näjza reniꞌä! Lagajc naräni. Coḻcajn narä te fiipactu laa naräni, saꞌcsi anajntu di te sprit gaꞌp bääl niclaza tzujt siꞌc rapä narä.
\p
\v 40 Che guniini rediidxga, baluigajcni reṉaani näjza reniꞌni.
\v 41 Laḻ ni cadxelojreni, di gacdi chalilajzreni, saꞌcsi cabaduxh lajzreni, räjpni lojreni:
\p ―¿La yuꞌ xhi rajptu gauä ree, ä?
\p
\v 42 Dxejc badeedreni te laꞌ bälbigueꞌ, näjza te laꞌ seer ni yuꞌ tzujn.
\v 43 Niꞌc cuaꞌni gudajwnini nez lojreni.
\v 44 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Dee najc xtidxä ni rniä lojtu cheni yusicä lojtu, rniä riäjḻ soob guiraa rediidx xcuentä ni caj lo xleii Moisés, näjza lo rexquijtz redadeꞌ ni gunii xtidx Dios näjza ni caj lo rexquitz Salmos.
\p
\v 45 Dxejcti basanijni xcäriejnreni te gucbeereni xhi säloj rediidx ni caj lo rexquijtz Dios xcuentni.
\v 46 Dxejc räjpni lojreni:
\p ―Scree caj lo reguijtz: Nanab guet Crist, dxejc ni riojṉ dxej, guibaṉsacni loj rebeṉgut.
\v 47 Sireꞌchza diidx xcuent xho rusḻaa Crist rebejṉ neṉ dojḻ che rusiejchreni lajzreni, che rililajzreni xtiidxni. Guedx Jerusalén guislojni, dxejc sireꞌch diidx guideb guedxliuj.
\v 48 Laꞌtu najctu testiigw guiraa recosre.
\v 49 Narä suxhaḻä Sprit Dxan xten Dios lojtu, niꞌc coḻjiaꞌn guedx Jerusalén cheni jiädläjzlini neṉ lastootu, guniidxni yäḻrnibee ni siääd xhaguibaali.
\s Huäjs Jesús xhaguibaa
\r (Mr. 16:19‑20)
\p
\v 50 Dxejc huinä Jesúsreni stelaad guedx Jerusalén gajxh lo te guejdx ni laa Betania. Roꞌc guläsni ṉaani, benleꞌni yejcreni.
\v 51 Laḻ ni cayujnni siꞌc, gubicajni lojreni, huäjsni xhaguibaa.
\v 52 Peta laareni gulujx gojnrenini, dxejc cabalazduxhreni gubiꞌreni guedx Jerusalén.
\v 53 Roꞌc guixe-guixee guyuꞌreni neṉ guidoro, caläꞌpreni xpalaꞌn Dios. Sugacni siꞌc.
