\id ACT
\h Hechos
\toc1 Hechos
\mt1 Chøcyajuse Apostolesis
\mt2 Jesús nømu que maṉba chiꞌyaj apostoles Espiritu Santo
\c 1
\p
\v 1 Teófilo, nøꞌmø mi ⁿjajyay mijtzi. Øtz oꞌyø ⁿjay viꞌna mumu tiyø lo que Jesusis chøctzoꞌtzuse y ꞌyaṉmaꞌyochoꞌtzuse
\v 2 hasta je jama nømaṉdøj møji. Antes que maṉba mave, Jesusis ꞌyaṉguiꞌmyaj apostoles ñeꞌc cyøpiṉyajupø. Masanbø Espíritu Santoꞌis chiꞌuse quiꞌpsocuy, jetse ꞌyanguiꞌmyaju.
\v 3 Y oyuꞌcam is toya, Jesusis ni jiꞌn tumnac yac isyaj vyin apostoles vaꞌcø myusyajø que viyuṉsye quenbati. Jesusis yaj quejayaj vyin cuarenta jamapit y chajmayaju jujche ꞌyaṉguiꞌmbase Dios.
\p
\v 4 Entonces apostoles tuꞌmbøyaju y Jesusis anguiꞌmyaju vaꞌcø jana chuꞌṉyaj Jerusalén gumguꞌyomo, ñøjayaju:
\p ―Joꞌctamø lo que ti chamuse ndø Jandaꞌis que maṉba mi ñchiꞌtame, jujche oyuse mi ndzajmatyam øjtzi.
\v 5 Porque Juan viyuṉsye nøꞌjiꞌṉ nøꞌyøꞌyoyu; pero usyaṉ horacøsi øtz maꞌṉbø mi nøꞌyøndyame Masanbø Espiritu Santojiꞌṉ.
\s Jesús quiꞌm tzajpomo
\p
\v 6 Entonces cuando tuꞌmbøꞌyajqueꞌtu, apostolesis ꞌyaṉgøvaꞌcyaj Jesús:
\p ―¿Yøti maṉbaja mi yac vøcoꞌaṉguiꞌmgueꞌt vøꞌcumguy Israel cumguꞌyomo?
\p
\v 7 Jesusis ꞌyandzoṉyaju:
\p ―Diosis jiꞌn syuni vaꞌcø mi mustam mitztaꞌm tiyø jama, jutipø hora maṉba tucnømi lo que ndø Janda Diosis maṉba yac tucnømi ñeꞌc ꞌyaṉguiꞌmgujiꞌn.
\v 8 Pero maṉba nuꞌc mitzcøstaꞌm Masanbø Espiritu Santo, y jeꞌis maṉba mi nchiꞌtam musocuy vaꞌcø mi ndø cotzamdamø. Maṉba mi ndø cotzamdame Jerusalén gumguꞌyomo, y entero Judea nasomo, y Samaria nasomo, y hasta más yaꞌipø lugar mumu nas vindumø.
\p
\v 9 Cuando chaꞌmaṉjejuꞌcam Jesusis yøcsepø tiyø, entonces mientras nø ꞌyaꞌmyaj apostolesis, Jesús nøquiꞌmdøj møji, y ñuc oꞌnaꞌis, iscøtocoyaju.
\v 10 Y mientras que Jesús nøquiꞌmuꞌøc, apostolesis nømnaꞌṉ ꞌyaꞌmgøquiꞌmyaj møꞌchøqui. Y jovisyeti teꞌñaj jetcøꞌmdaꞌm metzpøn popo tucutaꞌmbø;
\v 11 Y ñøjayaju:
\p ―Galilea nasom mi ⁿijtamupøꞌis, ¿tiꞌajcuy yøꞌc nø mi ndyeꞌndamu nø mi ṉgyenguiꞌmdam tzajpomo? Mismo Jesús jujche mi istam maṉuse møji, jetseti maṉba vituꞌqueꞌte.
\s Apostolesis cyøpiṉyaj Matías vaꞌcø chøc Judasis yoscuy
\p
\v 12 Jicsyeꞌc tzuꞌṉyaj ñøjayajpamø Olivos cotzøjcøsi, y vituꞌyaj Jerusalén gumguꞌyomo. Olivos cotzøc ispa Jerusalén gumguꞌis jujcheꞌṉom muspaꞌcsyeꞌṉom vityaj sapøjcuy jamaꞌomo. 
\v 13 Nuꞌcyaj cumguꞌyomo y tøjcøyaj tyøjcomo y quiꞌmyaj møjipø cuartoꞌomo.  Jiṉ ityajunaꞌṉ Pedro, Jacobo, Juan, Andrés, Felipe,  Tomás, Bartolome, Mateo, Alfeoꞌise ꞌyune Jacobo,  Simón Zelote, y Jacoboꞌise tyøvø Judas.
\v 14 Mumu yøṉdaꞌm tumbø quiꞌpsocujiꞌṉ ꞌyoꞌnøyajpanaꞌṉ Dios.  Jetjiꞌṉ ityajunaꞌṉ yomotaꞌm, y Jesusis myama María y Jesusis myuquitaꞌm.
\p
\v 15 Ityajunaꞌṉ como ciento veinte tumyajupø. Jic  jama Pedro teꞌndonchuꞌṉu vaꞌṉjajmocuy tøvøꞌis cyucmø  y nømu:
\p
\v 16 ―Øjtzø mi ndøvøtaꞌm, tiene que vaꞌcø tyucø jachøꞌyuse Diosis ꞌyote. Masanbø Espiritu Santoꞌis chiꞌ David quiꞌpsocuy vaꞌcø jyayø jujche ma tuc Judas, isindziꞌocuyajupøꞌis jut it Jesús vaꞌcø ñucyaj ꞌyenemigoꞌis.
\v 17 Judas tø øtzjiꞌṉbønaꞌṉete, y oti chiꞌjoꞌy yøṉ yoscuy Jesusis vaꞌcønaꞌṉ tyumøyos tø øtzjiꞌṉdaꞌm.
\v 18 Jeꞌis pyøc tumin yatzipø chøquipit, y jetjiꞌṉ jyuy nas. Jen japna quec nasomo y pyac jet chec y cutzu putpøꞌu pyuꞌu.
\v 19 Y myusyaju mumu Jerusalén gumguꞌyomdambøꞌis, y por eso yac nøyjiꞌajyaj jicø nas quejcumø Judas ñeꞌ ꞌyoteꞌomdaꞌm Acéldama. Pero ndø ondeꞌomo putpa Nøꞌpin nas.
\v 20 Porque jachøꞌyupøṉø Salmos libroꞌomo:
\q Tumdi yac tzøꞌy itcuy. Uy ñøcꞌijtøy ni iꞌis.
\m Y nømgueꞌtpa:
\q Yac pøjcøchoṉ eyapøꞌis jeꞌis yoscuy.
\p
\v 21 ”Yøꞌc ityaj pøndaꞌm oyupø vityaj tø øtzjiꞌṉdaꞌm jujche tiempo oyuse viti tø øtzjiꞌṉdaꞌm ndø Comi Jesús,
\v 22 desde que Juaꞌnis ñøꞌyøyuꞌcsyeꞌṉomo, hasta que Jesús yac tzuꞌṉdøj tø øjtzøcøꞌmdaꞌm y nømaṉdøj møji. Tum je pøn tuꞌmbac ndø nøvijtamupø tiene vaꞌcø ndø cøpiṉdamø vaꞌcø cyotzam tø øtzjiꞌn que visaꞌ ndø Comi.
\p
\v 23 Entonces cyøpiṉyaj metzpøn; tum José ñøyipøꞌistiqueꞌt Barsabás, y ñøyiꞌaṉgopac Justo. Y cyøpiṉyajqueꞌt Matías.
\v 24 Y ꞌyoꞌnøyaj Dios ñøjayaju:
\p ―Ø mi Ngomi, mitz mi musapya mumu pøꞌnis chocoy. Yøꞌc it metzcuy pøn. Isindziꞌø jutipø mi ṉgøpiṉu
\v 25 vaꞌcø pyøc aṉguiꞌmguy y apostolesajcuy Judasis tyocojayupø, porque yatzitzocoꞌyaju, y maṉu jut syunumø Diosis vaꞌcø cyota cyojacøtoya.
\p
\v 26 Entonces syijputyaj syuerte, y Matiasis gyanatzøjcu. Y jetjiꞌn taꞌn doce apostoles.
\c 2
\s Minu Espíritu Santo
\p
\v 1 Cuando taꞌnbøꞌ jyama vaꞌcø chøc søṉ ñøyipøꞌis Pentecostés, ityajunaꞌṉ mumu tuꞌmyajupø tyumøꞌomo.
\v 2 Y joviti oy ajṉøyñøm tzajpomo jujche ajṉøpyase sava pyopyapø pømi, y ajṉoctas tøc jujnaꞌṉ poꞌcsyajumø.
\v 3 Entonces isyaj como si fuera juctyøc metz veꞌnuse, y je juctyøc nema viꞌna eyapø pøngøs nuꞌcu.
\v 4 Y Masanbø Espiritu Santoꞌis cyøtøjcøyaj mumu tasyajpaꞌcsyeꞌṉomo, y ondzoꞌchaj eyataꞌmbø oteꞌomo jujche Espirituꞌis chiꞌyajuse musocuy vaꞌcø ꞌyoñajø.
\p
\v 5 Jic jama ityajunaꞌṉ Jerusalén gumguꞌyomo Israel pøn cønaꞌtzøꞌoyajpapø tzuꞌṉyajupø aunque jujtaꞌmbø cumguꞌyom jujcheꞌṉom ijnømuse mumu nascøsi.
\v 6 Cuando jetse aꞌṉøñømuꞌøc, tuꞌmyaj vøti pøn, y nømnaꞌṉ quiꞌpsyaj ti nø tyujcu; porque tumdum pøꞌnis myanu nø ꞌyoñaju mismo ñeꞌc oñajqueꞌtpase.
\v 7 Y mumu mayaꞌyaju y quiꞌpsyaju jutznøm jetse nø  ꞌyoñaju, y nømyaju:
\p ―Como Galilea nasomdaꞌmbø mumu yøṉ nø ꞌyoñajupø
\v 8 ¿jujche nø ndø mandamu como tø neꞌc tø ondambase como  tø pøꞌnajtamumø?
\v 9 Porque tø øtz tø tzuꞌṉdam vøti cumguꞌyomo. Vene tzuṉyaj  Partia nasomo, eyataꞌmbø tzuꞌṉyaj Media nasomo,  it tzuꞌṉyajupø Elam nasomo, Mesopotamia nasomo,  Judea nasomo, Capadocia nasomo, Ponto nasomo,  Asia nasomo,
\v 10 Frigia nasomo, Panfilia nasomo; Egipto nasomo;  it tzuꞌṉyajupø Africa nasomo Cirene cumgucyøtumøṉ.  Ityaj Roma cumguꞌyom tzuꞌṉyajupø nø vyityajupø  yøꞌqui. Ityaj tø øjtzomdaꞌm Israel pøn y Israel pøꞌnis  vyaꞌṉjajmocuy pyøjcøchojṉayajupøꞌis.
\v 11 Ityajqueꞌt Creta nasom tzuꞌṉyajupø y Arabia nasom tzuꞌṉyajupø; pero mumu ndø mandamu nø ꞌyoñajupø ndø neꞌc ndø ondeꞌomdaꞌmdiqueꞌt. Nø chamyaj jeꞌis jujchepø chøcpase Diosis myøjaꞌṉomdaꞌmbø tiyø.
\p
\v 12 Y mumu ñømayaꞌyaju y ja pyensatzøcyaj ti nø tyujcu, ti nø chøcyaju; y na ñøjayajtøju:
\p ―¿Tiꞌajcuy jetse nø tyucnømu?
\p
\v 13 Pero eyataꞌmbøꞌis syijcaꞌyaju nømyaju:
\p ―Tyoꞌṉyaj vøti vinu.
\s Lo que Pedroꞌis chajmayaj pøn
\p
\v 14 Entonces Pedro teꞌnchuꞌṉ oncepø apostolesjiꞌn y pømi ꞌyoꞌnøyaju; ñøjmayaju:
\p ―Mi Judea nasomdaꞌmbøꞌis, y mumu mi ijtamupøꞌis Jerusalén gumguꞌyomo; cømaꞌnøtyam ø onde vaꞌcø mi mustam ti maꞌṉbø mi ndzajmatyame.
\v 15 Porque yøṉdaꞌm ja ñoꞌtyajøpøṉø como mitz nø mi ṉgomoꞌtyamuse que noꞌtyajupøṉø; porque nømdøc myaṉ a las nueve de la mañana.
\v 16 Pero jujche viꞌna oyuse chaꞌmaṉvac tzaꞌmanvajcopapø Joejlis, jetse nø tyucnøm yøti. Joejlis jyayu que Dios nømu:
\q
\v 17 Cuando ya mero maṉbaꞌc yajnømi,
\q øtz maꞌṉbø ṉgøꞌvej ø Espiritu mumu pøngøsi.
\q Maṉba tzaꞌmaṉvajcoyaj mi ⁿjaya unendaꞌm y mi ⁿyom ꞌunendaꞌm.
\q Mi socaꞌstaꞌm maṉba isyaj jiꞌn ndø istamepø tiyø;
\q mijtzomdaꞌmbø tzambøn maṉba napasyiꞌøyaje.
\q 
\v 18 Viyuṉsye mumu lo que yosyajpapø para øtzcøtoya,
\q sea pøn, sea yomo; jetcøstaꞌm vøti maꞌṉbø yac nuꞌc ø Espiritu je jamaꞌomo,
\q y maṉba tzaꞌmaṉvajcoyaje.
\q
\v  19 Y maꞌṉbø yac istøj milagroꞌajcuy møji tzapcøsi;
\q y maꞌṉbø yac istøj seña cøꞌyi nascøsi;
\q nøꞌpinse y juctyøcse y jocosetaꞌmbø.
\q
\v  20 Søꞌṉbapø jama maṉba piꞌtzøꞌaje,
\q y poya maṉba tzapasaje como nøꞌpinse.
\q Jetse maṉba tucnømi cuando maṉbaꞌjcam nuꞌc ndø Comiꞌis myøjaꞌṉombø jyama,
\q jiꞌn ndø isipø mumu jama jetsepø.
\q  
\v 21 Y mumu ꞌyoꞌnøyajpapøꞌis ndø Comi vaꞌcø cyotzoṉyajø, jet maṉba cotzocyaje.
\p
\v 22 ”Israel pøꞌnistaꞌm, tø cømaꞌnøjatyam ø onde lo que maṉbapø mi ndzajmatyame. Diosis chiꞌ Jesús Nazaret cumgupyøn musocuy vaꞌcø chøc milagroꞌajcuy y jiꞌndø isipø tiyø y seña mijtzomdaꞌm vaꞌcø mi mustamø que Diosise cyøꞌvejupø. Saꞌsa mi mustambati que jetse tujcu.
\v 23 Pero yøṉ Jesús tziꞌocuyajtøju mitzcøstaꞌm conforme Diosis viꞌnati cyoquiꞌpsuse y myususe y syunuse vaꞌcø jetse tucø. Mitz mbøtam Jesús y mi ndziꞌocuyajtam yatzitaꞌmbø pøꞌnis cyøꞌomo vaꞌcø myaꞌmøyaj cruzcøsi vaꞌcø yaj caꞌyajø
\v 24 Pero caꞌuꞌjcam, Diosis yac visaꞌu, porque ja mus chøꞌy caꞌupø.
\v 25 Porque peca pøn Davijdis jyachøꞌyu viꞌna jujche maṉbase nøm Jesús; nømu:
\q Mumu jama ispanaꞌṉtzi ndø Comi Dios ø vinaṉdøjqui;
\q tome it øtzcøꞌmø vaꞌcø cotzoṉø, vaꞌcø jana tzocomochiꞌaj øjtzi.
\q
\v  26 Por eso ø ndzocoy alegreꞌaju y casøpya vejvejneꞌyøjtzi.
\q Aunque niptøj ⁿø sis, muspøjtzi que vyøjom maꞌṉba puti.
\q
\v 27 Porque jiꞌn ma mi ndø tzajcay ø espiritu ityajumø caꞌyajupø.
\q  Ni jiꞌn ma mi ndø tzajcay ⁿø sis vaꞌcø pyutzø; øjchøṉø mi ndø sunbapø.
\q
\v  28 Mi ndø isindziꞌ ndøvø tuṉ vaꞌcø nuꞌc pøjipø quenguꞌyomo,
\q mi ndø yaj casøy vøti mi viꞌnaṉdøjqui.
\p
\v 29 Y Pedro nømgueꞌtu:  
\p ―Øjtzø mi ndøvøtaꞌm, jana naꞌtzcuy muspa mi ndzajmatyaꞌmø que ø jandatzuꞌṉguy David caꞌu y niptøju y quejpa  jut niptøjumø hasta como yøti.
\v 30 Pero Davijdis chamu jujche maṉba tucnøm jøsiꞌcam. Myusu que Diosis chambøjcay ñeꞌc ñøyi cuando chajmay que ñeꞌc Davijdis fyamiliaꞌomo maṉba pøꞌnaj Cristo vaꞌcø ꞌyaṉguiꞌmø como ñeꞌc David aṉguiꞌmuse.
\v 31 Davijdis viꞌnati myusu jujche maṉba tucnøm más jøsijcam. Así es que chamu que maṉba visaꞌ Cristo, que Diosis jiꞌn ma chajcay ꞌyespiritu ityajumø caꞌyajupø y syis jiꞌn ma pyutzi.
\v 32 Yøṉ Jesús yac visaꞌ Diosis y øtz muspa ngotzamdamø que visaꞌu.
\v 33 Así es que yøti Diosis yac møjaꞌṉoꞌmaj Jesús ñeꞌc chøꞌnaꞌṉomo, y Jesusis pyøjcøchoṉuꞌam Masanbø Espiritu Santo Diosis viꞌna chajmayu que maṉba chiꞌi. Y yøti Jesusis nømdi yac møꞌn Espiritu Santo, y por eso mi istamba y mi mandamba lo que nø chøjcupø Espiritu Santoꞌis.
\v 34 Porque David ja quiꞌm tzajpomo, pero ñeꞌc nømu:
\q Ndø Janda Diosis ñøjay ø Ṉgomi:
\q “Poꞌcs ø ndzøꞌnaꞌṉomo, maṉba mi yac aṉguiꞌmi,
\q  
\v 35 hasta que øjtzi maṉba mi ṉgønuꞌcøjayaj mi enemigotaꞌm”.
\p
\v 36 ”Por eso, hay que vaꞌcø mi ñchiꞌtam cuenta viyuṉsye mumu eyataꞌmbø Israel pønjiꞌṉ que Diosis yaj comiꞌaju y yac Cristoꞌaju mismo je Jesús mi yaj caꞌtamupø cruzcøsi.
\p
\v 37 Myañajujcam chamuse Pedroꞌis, toyaj chocoꞌyomo, y ñøjayaj Pedro eyataꞌmbø apostolesjiꞌṉ:
\p ―Tøvøy, ¿ti vøjø vaꞌcø ndø tzøctamø?
\p
\v 38 Pedroꞌis ñøjayaju:
\p ―Quiꞌpsvituꞌtamø, nøꞌyøtamø tumdum pøn mitztaꞌm  Jesucristoꞌis ñøyicøsi vaꞌcø cyøtocotyam mi ṉgoja,  y maṉba mi mbøjcøchondam Masanbø Espiritu Santo  Diosis tø sunchiꞌpapø.
\v 39 Diosis chamu que maṉba mi nchiꞌtam je Masanbø  Espiritu Santo mijtzi mi unejiꞌṉdaꞌm, y mumu pøn yaꞌicseꞌṉom ityajupø maṉbati chiꞌyajqueꞌte. Mumu pøn vyejayajupo ndø Comi Diosis, jeꞌis maṉba pyøjcøchoṉyaje  ti chamdziꞌocuyajuse Diosis.
\p
\v 40 Y vøti eyapø ote chajmayaj Pedroꞌis y chiꞌyaj quiꞌpsocuy; ñøjmayaju:
\p ―Yaj cøtocotyam mi ⁿvin vaꞌcø jana mi ndyocotyam parejo yøṉ yatzitaꞌmbø pønjiꞌṉ yøti ityajupø.
\p
\v 41 Entonces casøpya pyøjcøchoṉjayajuꞌis ꞌyote nøꞌyøyaju. Y mismo je jama tuꞌcay mil ijtaṉøyaju vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús.
\v 42 Seguitzøcyaju vaꞌcø vyaꞌṉjajmayaj møꞌchøqui apostolesis ꞌyaṉmaꞌyocuy, y tumøpø quipsocuꞌyomo ityajpanaꞌṉ.  Vyenveꞌñaj pan tyumøꞌom ityajumø vaꞌcø jyajmutzøc  ndø Comi, y ꞌyoꞌnøyajpanaꞌṉ Dios.
\s Jujche chøcyajuse viꞌnapø vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús
\p
\v 43 Y mumu pøꞌnis ñaꞌchaju cuando isyaj ti chøcyaj apostolesis, y apostolesis chøcyaj vøti milagroꞌajcuy y seña.
\v 44 Mumu vyaꞌṉjamyajpapøꞌis tyumøꞌom ityaju y na ñøtziꞌyajtøjpanaꞌṉ aunque ti ñøꞌityajupø.
\v 45 Myaꞌayajpanaꞌṉ ti nø ityajupø y vyeꞌnayajpanaꞌṉ cyoyoja; chøjcayajpapønaꞌṉ falta aunque tiꞌis, jet vyeꞌndziꞌyajpanaꞌṉ.
\v 46 Tumdum jama ityajpanaꞌṉ masandøjcomo, tumbø quiꞌpsocuy ñøꞌityajpanaꞌṉ. Tøcmayenaꞌṉ cøtyajpa vaꞌcø vyeꞌngutyaj pan. Jetse alegre viꞌcyaju y tumchocoy suꞌnoyaju.
\v 47 Vyøcotzøcyajpanaꞌṉ Dios; y vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús, jet vyøcotzøcyajpanaꞌṉ mumu pøꞌnis, y tumdum jama yac ijtaṉøyajpanaꞌṉ tuꞌmyajpapø. Ndø Comiꞌis yac tøjcøyajpanaꞌṉ nømnaꞌṉ cyotzocyajupø.
\c 3
\s Tzoc yacsyupø pøn
\p
\v 1 Pedro y Juan nømnaꞌṉ quiꞌmyaj tyuꞌmbac masandøjcomo, nuꞌcuꞌjcam hora vaꞌcø ꞌyoꞌnøyaj Dios, como a las tres de la tarde.
\v 2 Y ijtunaꞌṉ tum pøn yuꞌquipøꞌis cyoso; jetse pyøꞌnajuse. Tumdum jama ñømaṉyajpanaꞌṉ vaꞌcø ma cyot masandøc aṉdyuṉgøꞌmø. Je aṉdyuṉ ñøjayajpanaꞌṉ Suñipø Aṉdyuṉ. Jenaꞌṉ vyaꞌcpa tumin tøjcøyajpapøcøsi masandøjcomo.
\v 3 Yøꞌṉis is Pedro y Juan que maṉbanaꞌṉ tøjcøyaj masandøjcomo y vyaꞌcayajqueꞌtuti tumin.
\v 4 Pedroꞌis y Juaꞌnis ꞌyaꞌmaṉgaꞌyaj yuꞌquipøꞌis cyoso y Pedroꞌis ñøjayu:
\p ―Tø aꞌmdamdøvø.
\p
\v 5 Entonces yacsupøꞌis cyoso ꞌyaꞌmyaj møꞌchøqui Pedro y Juan, nømnaꞌṉ jyoꞌcu algo ti maṉba chiꞌyaje.
\v 6 Pero Pedroꞌis ñøjayu:
\p ―Ja ñøꞌijtøjtzi ni jujchepø tumin, ni platapø, ni oropø; pero lo que nøꞌijtupø øjtzi maṉba mi ndziꞌ. Nazaret  cumgupyøn Jesucristoꞌis ñøyicøsi teꞌnchuṉø y vitø.
\p
\v 7 Y  ñuc chøꞌnaṉgøꞌcøsi jititeꞌnu. Jicsyeꞌcti oy pømi pøc cyoso y tyoṉgo uꞌtzø.
\v 8 Y tøptondeꞌnu y caṉdondzuꞌṉu y parejo tøjcøyaj Pedrojiꞌṉ y Juanjiꞌṉ masandøjcomo vitpa y tøjvitpa y vyøcotzøcpa Dios.
\v 9 Y isyaju aunque iꞌis nø vyijtupø y nø vyøcotzøc Dios.
\v 10 Y ispøcyaju que jetemete poꞌcspapø y vyaꞌcpapøꞌis tumin masandøc aṉdyuṉgøꞌmø ñøjayajpapø Suñipø Aṉdyuṉgøꞌmø. Nømyaju: “¿Jutznøm nø vyijtu, y jiꞌnaꞌṉ vitipø?” Jetse ñømayaꞌcomøꞌñaju porque tzojcu.
\s Lo que Pedroꞌis chaꞌmaṉvajcuse Salomoꞌnis cyojredojromo
\p
\v 11 Choꞌṉnøvityaj Pedro y Juan yacsupøꞌsnaꞌṉ cyoso. Y vøti pøꞌnis popya cyønuꞌcyaj jejtaꞌm ñøjayajpamø Salomoꞌnis cyoredojromo, y oꞌca jujchese tucyaju.
\v 12 Cuando isu que nømnaꞌṉ tyuꞌmyaj vøti pøn, Pedroꞌis ñøjayaju:
\p ―Mi Israel pøndaꞌm, ¿tiꞌajcuy mi ndø aꞌmaṉgaꞌtamba? Jiꞌndyet ø neꞌc ø mbømipit, jiꞌndyet ø neꞌc ø ⁿvøꞌajcupit nø ⁿyac vijtam yøṉø.
\v 13 Dios lo que vyaꞌṉjamyajupø Abrahaꞌmis y Isaajquis y Jacojpis y eyataꞌmbø ndø Janda tzuꞌṉguꞌis, mismo neꞌc je Diosis vyøcotzøc ꞌYune Jesús. Pero mitz mi ndziꞌocuyajtam Jesús aṉguiꞌmbapø Pilatocøsi, y cuando Pilatoꞌis maṉbanaꞌṉ syombøꞌi, ja mi sundamø vaꞌcø sømbøꞌtøjø.
\v 14 Mijtzi ja mi sundamø vaꞌcø syombøꞌtøj masanbø y vøjpø pøn; en cambio yaj caꞌopyapø mi sundamu vaꞌcø mi yac sombøjatyandøjø.
\v 15 Y mi yaj caꞌtam tø tziꞌtambaꞌis quenguy; pero Diosis yac visaꞌu caꞌyajupøꞌomo. Y øtz istaꞌmøjtzi visaꞌupø, y muspa ndzamdamø que viyuṉete visaꞌu.
\v 16 Mitz mi istambanaꞌṉ y mi ispøctamba yøṉ pøn que yacsyupønaꞌṉete, pero yøti Jesusis milagroꞌajcupit pømipøjcu, porque vyaꞌṉjajmu aṉcø Jesús. Jesusis tø tziꞌpa vaꞌṉjajmocuy, y yøṉ pøꞌnis vyaꞌṉjajmu y por jicpit yac tzoc møꞌchøqui  mumu mi viꞌnaṉdøjquitaꞌm.
\p
\v 17 ”Pero yøti, ø mi ndøvøtaꞌm, muspøjtzi que ja mi mustam mijtzi tiyø mi ndzøctamupø cuando mi yaj caꞌtam Jesús, ni mi ṉgoviꞌnajøꞌis ja myusyajqueꞌtati.
\v 18 Pero Diosis yac tuc yøcse ñeꞌc Diosis oyuse chame yaꞌmøc que maṉba toyaꞌis Cristo ñeꞌc Diosis cyøꞌvejupø. Jetse o chamboyaje mumu tzaꞌmaṉvajcoyajpapøꞌis Diosis chiꞌyajuse quiꞌpsocuy.
\v 19 Por eso quiꞌpsvituꞌtamø y vituꞌtam Dioscøsi vaꞌcø jyacyaꞌuse tuc mi ṉgojataꞌm. Jetse maṉba min je jama vaꞌcø mi yaj cøsujcøjatyam ndø Comiꞌis.
\v 20 Y maṉba cyøꞌvej Jesús Diosis cyøꞌvejupø como oyuse mi nchaꞌmaṉvajcatyandøji.
\v 21 Jetse Jesús tiene que jiṉ vaꞌcø it tzajpomo hasta que nuꞌcpa tiempo cuando Diosis maṉba jyomecotzøcpøꞌ mumu tiyø, como chamuse desde yaꞌmøcpø horaꞌomo. Diosis chiꞌyaj quiꞌpsocuy masanbø tzaꞌmaṉvajcoyajpapø lo que ñeꞌc cyøꞌvejyajupø jetse vaꞌcø chamboyajø.
\v 22 Por que Moisesis ñøjayaj ndø jandatzuꞌṉgutyaꞌm: “Ndø Comi Diosis maṉba cyøpiṉ tum pøn mi ndøvøꞌomdaꞌm vaꞌcø chaꞌmaṉvajcoya como øtz ndzaꞌmaṉvajcopyase. Cømaꞌnøtyamø mumu ticøsi maṉbase mi nchajmatyam jiꞌquis.
\v 23 Porque maṉba tocoy aunque ipø pøn jiꞌn cyømaꞌnøyipøꞌis jic tzaꞌmaṉvajcopyapø; maṉba tocoy vaꞌcø jana it je pøꞌnomo”.
\p
\v 24 ”Viyuṉete Samuejlis chamaṉvactzoꞌtz como jujche maṉbase tuc yøti, y jetseti chaꞌmaṉvacyajqueꞌtu mumu tzaꞌmaṉvajcoyajpapøꞌis jøsijcam miñajupøꞌis.
\v 25 Y mitzcøtoyataꞌmete vøjpø tiyø chaꞌmaṉvacyajuse jeꞌis; y je contrato chøjcupø Diosis ndø janda tzuꞌṉgujiꞌṉ, mitzcøtoyataꞌmdiqueꞌt. Cuando Diosis chøc contrato ndø janda tzuꞌṉguy Abrahamjiꞌn, yøcse nømu: “Maꞌṉbø ⁿyac yos mi ndzacyajupø unetaꞌm vaꞌcø ngømasaꞌnøyaj mumu nascøstaꞌmbø pøn”.
\v 26 Yac visa Diosis ñeꞌ ꞌYune Jesús para mitzcøtoyataꞌm viꞌna vaꞌcø mi yac tzactam tumdum pøn mi yandzitzocoꞌyajcuy, y jetse vaꞌcø mi ṉgyømasaꞌnøtyamø.
\c 4
\s Pedro y Juan ñømaṉyajtøj aṉguiꞌmyajpapøꞌis vyiꞌnomo
\p
\v 1 Nømnaꞌṉ ꞌyoꞌnøyaj Pedroꞌis y Juaꞌnis pøndaꞌm, cuando cyønuꞌcyaj Pedro y Juan Israel paneꞌstaꞌm y masandøjcombø aṉguiꞌmbaꞌis y saduceo vaꞌṉjajmocuy ñøꞌityajupøꞌis.
\v 2 Quiꞌsycaꞌyaju porque Pedroꞌis y Juaꞌnis nømnaꞌṉ ꞌyaṉmayaj pøndaꞌm, y quiꞌsycaꞌyaju porque chamyaju que caꞌyajupø maṉba visaꞌyaje porque Jesús visaꞌu ancø.
\v 3 Por eso ñucyaj Pedro y Juan; y porque tzaꞌimnaꞌṉ, syomyaju; jyoꞌpitøc vaꞌcø ꞌyaꞌmyaj tiyø cyoja.
\v 4 Pero vøti cyømaꞌnøjayajupøꞌis Diosis ꞌyote vyaꞌṉjamyaju, y taꞌñaj como mosay mil pøn vaꞌṉjajmoyajpapø.
\p
\v 5 Entonces jyoꞌpit tuꞌmyaj Jerusalén gumguꞌyomo cumguꞌis cyoviꞌnajøtaꞌm y tzambøndam y aṉmaꞌyoyajpapø aṉguiꞌmgupit.
\v 6 Tuꞌmyajqueꞌtuti panecoviꞌnajø Anás; y jendi ityajqueꞌt Caifás y Juan y Alejandro y mumu pane coviꞌnajøꞌis tyøvø.
\v 7 Y cyotyaj Pedro y Juan cyujcomo y ꞌyocvaꞌcyaju:
\p ―¿Iꞌis ꞌyaṉguiꞌmgujiꞌṉ y iꞌis ñøyicøsi mi ndzøctamba como mi ndzøctamuse?
\p
\v 8 Entonces Pedro cyøtøjcøy Masanbø Espiritu Santoꞌis tasuꞌcsyeꞌṉomo, y Pedroꞌis ñøjayaj pøn:
\p ―Mi ṉgyumguy coviꞌnajøꞌstaꞌm y mi Israel tzambøꞌnistaꞌm:
\v 9 Pues yøti nø mi ndø aṉgøvaꞌctamu jujche ndzøctaꞌmøjtzi vøjpø tiyø yacsyupø pøngøsi, jujche tzojcu.
\v 10 Maṉba mi ndzajmatyam mijtzi y mumu Israel pøn: Nazaret cumgupyøn Jesucristoꞌis milagoꞌajcupit tzoc yøṉ pøn mi istambapø mi viꞌnaṉdøjquitaꞌm. Jesús oy mi maꞌmøndyam cruzcøsi; pero después que caꞌuꞌjcam, ñeꞌc Diosis yac visaꞌu.
\v 11 Como tum tzaꞌ tøc tzøcyajpapøꞌis ja syuñajø, jetse mitz ja mi sundam Jesús. Pero como si fuera eyapøꞌis pyiṉ je tzaꞌ vaꞌcø cyot tøc anguiꞌnomo más vøjpø tzaꞌ syunbamø; jetse Diosis yac møjaꞌṉoꞌmaj Jesús.
\v 12 Y único je Jesús tø Yajcotzocpapøꞌis, ja it eyapø. Porque ja it eyapø pøn nascøsi Diosis cyojtupø mumu pøꞌnomo muspapøꞌis tø yaj cotzoctamø.
\p
\v 13 Entonces coviꞌnajøꞌstaꞌm isyaj Pedro y Juan que ja ñaꞌchajø, y cønøctyøyøyaju que ja más myusoyaj Pedro y Juan y i jana itaꞌmdite, y por eso quiꞌpsyaju jutznøm muspa yac tzoc pøn Pedroꞌis y Juaꞌnis. Entonces chiꞌyaj cuenta que Pedro y Juan o vityaj Jesusjiꞌṉ.
\v 14 Como isyaj coviꞌnajøꞌis pøn tzojcupø Pedro y Juanjiꞌṉ teꞌnupø, ni jujchenaꞌṉ jiꞌn mus ꞌyaṉdzoṉdyaj Pedro.
\v 15 Por eso ꞌyaṉguiꞌmyaju neꞌti vaꞌcø yac maṉyaj Pedro y Juan vaꞌcø jana ityaj coviꞌnajøtaꞌmbøꞌis cyujcomo; y entonces na ñøjayajtøju:
\p 
\v 16 ―¿Ti muspa ndø nøndzøctam yøṉ pøn? Porque viyuṉse mumu ityajupøꞌis Jerusalén gumguꞌyomo myusyajpa que jeꞌtistaꞌm chøcyaj møjaꞌaṉ milagroꞌajcuy, y jiꞌn mus tø nømdamø que ja chøcyaj milagroꞌajcuy.
\v 17 Pero ma ndø tzøcnaꞌtztaꞌi vaꞌcø jana chajmayaj eyataꞌmbø pøn Jesusis ꞌyaṉmaꞌyocuy; vaꞌcø jana myusyaj más eyataꞌmbøꞌis.
\p
\v 18 Entonces ñøvejyaj Pedro y Juan y ꞌyanguiꞌmyaju que ni jutipø vaꞌcø jyana tzajmayajø Jesusis ñøyi, ni vaꞌcø jyana aṉmaꞌyoyajø Jesusis ꞌyaṉmaꞌyocucyøsi.
\v 19 Entonces Pedroꞌis y Juaꞌnis ñøjmayaj cyoviꞌnajøtaꞌm:
\p ―Quiꞌpstam mi neꞌṉgø oꞌca mitztaꞌm más vøjø Diosis viꞌnaṉdøjqui vaꞌcø mi ṉgønaꞌtzøtyamø que jiꞌn Dios.
\v 20 Porque øtz jiꞌnø mus jana ndzamdamø lo que øtz istamupø y øtz mandamupø, tiene que vaꞌcø ndzamdamø.
\p
\v 21 Entonces aṉguiꞌmbaꞌstaꞌm chamnaꞌchajqueꞌtu y syombøꞌyaj Pedro y Juan. Ja mus ni jutz nøm cyastigatzøcyajø porque ñaꞌchaj vøti pøn, porque mumutinaꞌṉ vyøcotzøcyajpa Dios porque tzoc caꞌepø.
\v 22 Porque pøn milagrovinipit yac tzoctøjupø, cuarenta añocoꞌnipømnaꞌṉete.
\s Vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús vyaꞌcyajpa Dios pasenciaꞌajcuy y vaꞌcø jyana naꞌchajø
\p
\v 23 Chøcøpøꞌyajumnaꞌṉ Pedro y Juan, maṉyaj tyøvøꞌomdaꞌm. Y chajmayaj tyøvø mumu jujche ñøjayajuse pane coviꞌnajøꞌstaꞌm y tzambøꞌnistaꞌm.
\v 24 Y cuando myañaju tyøvøꞌis ti chamyaju, mismo tumbø quiꞌpsocujiꞌṉ pømi oꞌnøyajpanaꞌṉ Dios; ñøjayaju:
\p ―Øjtzø mi Ngomi: mijtzete Dios. Mitz mi jyomejcupøꞌis tzap y nas y naꞌnchaṉbø nøꞌ y mumu lo que ti ijtupø jeꞌtomo yempe juti.
\v 25 Mitz oy mi ndziꞌ mi ndzøsi David quiꞌpsocuy vaꞌcø ñømø:
\q ¿Tiꞌajcuy nø ñoꞌtiꞌajyaj pøndaꞌm,
\q y tiꞌajcuy pøꞌnistaꞌm nø quiꞌpsyaj suniti?
\q 
\v 26 Tuꞌmyaj nascøspø aṉquiꞌmyajpapø y coviꞌnajøtaꞌmbø
\q vaꞌcø quiꞌsayaj ndø Comi Dios y Cristo jeꞌis cyøꞌvejupø.
\p
\v 27 ”Porque viyuṉse yøṉ cumguꞌyomo tuꞌmyaj Herodes y Poncio Pilato y Israel pøndaꞌm y eyapø pøndaꞌm lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm. Tuꞌmyaju vaꞌcø quiꞌsayaj masanbø mi ⁿUne Jesús mitz mi ṉgøpiṉupø.
\v 28 Tuꞌmyaju vaꞌcø chøcyajø mitz ṉguiꞌpsøpoꞌuse vaꞌcø tyucø, y mi ndziꞌyajuse licencia vaꞌcø chøcyajø.
\v 29 Y yøti, øjtzø mi Ṉgomi, aꞌmø jujche jeꞌis tzamnaꞌtztamuse. Y como mijchøṉ ndø tzøsitaꞌm, tø tziꞌtam ndøvø quiꞌpsocuy vaꞌcø mus ndzaꞌmaṉvactam mi onde jana naꞌtzcuy.
\v 30 Y cot mi ṉgøꞌ caꞌetaꞌmbøcøsi vaꞌcø chocyajø, vaꞌcø tyuc milagroꞌajcuy y mayaꞌṉdaꞌmbø tiyø masanbø mi ⁿUne Jesusis ñøyicøsi.
\p
\v 31 Y ꞌyoꞌnøꞌaṉjejuꞌcam Dios, mics tøc tuꞌmyajumø. Y Masanbø Espiritu Santoꞌis cyøtøjcøyaj mumu tasyajpaꞌcsyeꞌṉomo, y chajmayaj Diosis ꞌyote jana naꞌtzcuy.
\s Aꞌmbøꞌneꞌete mumu tiyø
\p
\v 32 Y mumu vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús ñøꞌityajunaꞌṉ tumbø tzøcoy y tumbø quiꞌpsocuy. Y ni jutipø ja ñømø: “Øjtzene”, ni jujchepø ticøsi, aꞌmbøꞌneꞌete mumu tiyø.
\v 33 Y vøti pømijiꞌṉ cyotzamyaj apostolesis que visaꞌ ndø Comi, y Diosis cyotzoṉyaj mumu ñeꞌc vyøꞌajcupit.
\v 34 Y ni jutipø jeꞌtomdaꞌm ja chøjcayaj falta ni tiꞌis, porque mumu ñøꞌityajupøꞌis nas o tøc myaꞌayajpanaꞌṉ y ñømaṉyaj tumin jujchecøs myaꞌayajuse
\v 35 y chiꞌyajpanaꞌṉ tumin apostoles. Y apostolesis ñøveꞌñajpanaꞌṉ. Chøjcayajupøꞌis falta aunque tiꞌis, jet vyaꞌctziꞌyajpanaꞌṉ.
\v 36 Ijtunaꞌṉ tum pøn ñøyipøꞌis José. Apostolesis yac nøyiꞌajqueꞌt Bernabé. Vaꞌcø ndø tzaꞌmaṉvac ñøyi ndø ondeꞌomo, nømba, Yajcontentoꞌajpapøꞌis. Chipre nasombøte y Leviꞌis chajcupø ꞌyunete.
\v 37 Jeꞌis ñøꞌijtunaꞌṉ nas y myaꞌayu y ñønuꞌcay cyoyaja y chiꞌyaj apostoles.
\c 5
\s Ananiasis y Safiraꞌis cyoja
\p
\v 1 Y ijtunaꞌṉ tum pøn ñøyipøꞌis Ananías y yomoꞌis ñøyinaꞌṉ Safira. Jeꞌis myaꞌayajqueꞌt nas.
\v 2 Veneti cyoyoja yaj quejayu y vene ꞌyaṉgøvøꞌnayu vaꞌcø ñeꞌc ñøyosa, y nømdinaꞌṉ myusqueꞌt yomoꞌis. Veneti ñønuꞌcay cyoyoja y chiꞌyaj apostoles.
\v 3 Pero nøjay Pedroꞌis:
\p ―Ananías, ¿tiꞌajcuy mi ndziꞌ lugar Satanás vaꞌcø mi ñøtzøcø, vaꞌcø mi sujtzay Masanbø Espiritu Santo? Porque mi aṉgøvøꞌnay vene nasis cyoyoja.
\v 4 Antes mi ⁿmaꞌaj nas, muspanaꞌn mi nøc yosøyø mi sunbase mi neꞌṉgø. Y cuando mi ⁿmaꞌaju, muspanaꞌṉ mi yac yosay cyoyoja mi neꞌc mi sunbase. ¿Tiꞌajcuy mi ṉguiꞌps mi ndzocoꞌyomo vaꞌcø mi angøvøꞌnay vene cyoyoja? Dios mi sujtzayu, que jiꞌndyet pøn.
\p
\v 5 Y myanuꞌcti Ananiasis jetse, quec nasomo y caꞌu. Y møjaꞌn naꞌtzcoꞌñaj mumu lo que myañajupøꞌis jujche tujcuse.
\v 6 Entonces miñaj soca, cyeteyaj tucujiꞌṉ, ñømaṉyaju, maṉ ñipyaje.
\p
\v 7 Cøjtumnaꞌṉ como tuꞌcay hora, tøcøy Ananiasis yomo. Jiꞌnaꞌṉ nø myusu tinaꞌṉ tujcu.
\v 8 Pedroꞌis ñøjay yomo:
\p ―Tzajmay ndøvø oꞌca jetsecøsam mi ⁿmaꞌajtam nas.
\p Y yomoꞌis ñøjayu:
\p ―Jøꞌø, jeꞌñcheꞌṉomgøsamtzø maꞌandyam nas.
\p
\v 9 Pedroꞌis ñøjayu:
\p ―¿Tiꞌajcuy mi ñdyuꞌmbajcajtamu vaꞌcø mi ndzøjquistam ndø Comiꞌs ꞌYespiritu? Opøꞌis ñipyaj mi ⁿjaya nøm tyomeꞌisyaj aṉdyuṉ, y maṉba mi ñømaṉyajqueꞌte.
\p
\v 10 Jicsyeꞌcti quejqueꞌtuti yomo Pedroꞌis cyosocøꞌmdaꞌm y caꞌqueꞌtuti. Tøjcøyaj soca y pyaꞌtyaj caꞌupø y ñøputyajqueꞌtu maṉ nipyajqueꞌte tuꞌmbac jyayajiꞌṉ.
\v 11 Y mumu vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús møjaꞌṉ naꞌchaju y mumu myañajupøꞌis jujche oy tuqui naꞌchajqueꞌtu.
\s  Vøti milagroꞌajcuy y seña
\p
\v 12 Diosis chiꞌyaj apostoles musocuy vaꞌcø chøcyaj vøti milagroꞌajcuy y jiꞌndø isyajepø tiyø sone pøꞌnomo. Y mumu tuꞌmyaju Salomoꞌnis cyoredojromo tumbø quiꞌpsocujiꞌṉ.
\v 13 Pero ni jutipø eyapø pøꞌnis ja ñøꞌitønaꞌṉ pyaqui chocoꞌyajcuy vaꞌcø tyuꞌmyaj jetjiꞌṉ. Pero cumgupyøꞌnis myøjaꞌṉomgotzøcyajpanaꞌṉ apostoles.
\v 14 Más vøtiꞌajyajpanaꞌṉ vyaꞌnjamyajpapøꞌis ndø Comi; vøti tøjcøyajpanaꞌṉ ndø Comicøꞌmø, tanto pøn, tanto yomo. 
\v 15 Y cyotyajpanaꞌṉ caꞌetaꞌmbø calleꞌomdaꞌm øṉgucyøsi y patacøsi maṉbamø cøt Pedro, vaꞌcø cyøcøjtay caꞌetaꞌmbø aunque sea Pedroꞌis cyømøꞌṉis.
\v 16 Y tzuꞌṉyajqueꞌtu vøti pøn eyataꞌmbø cumguꞌyomdaꞌm tome isyajpapøꞌis Jerusalén gumguy, y nuꞌcyaj Jerusalén gumguꞌyomo. Ṉømiñajpanaꞌṉ caꞌetaꞌmbø y yatzipø espirituꞌis yacsutzøcyajupø; y cøyin dzocyaju.
\s  Apostoles yacsutzøcyajtøju
\p
\v 17 Entonces møjaꞌaṉ pane coviꞌnajø y mumu lo que jetjiꞌṉnaꞌṉ ityajupø vøti quiꞌsycaꞌyaju. Yøꞌṉistaꞌm saduceoꞌis vaꞌṉjajmocuy ñøꞌityajunaꞌṉ.
\v 18 Por eso ñucyaj apostolestaꞌm y syomyaju.
\v 19 Pero ndø Comiꞌis yangelesis oy ꞌyaṉvajcay tzuꞌi preso aṉdyun y ñøputyaj apostoles y ñøjayaju:
\p
\v 20 ―Maṉdamø, y teꞌndzøꞌtyam masandøjcomo y tzajmayaj mumu pøn yøn aṉmaꞌyocuy tø yaj quendambapøꞌis.
\p
\v 21 Myañajuꞌcam jetse, tøjcøyaju y aṉmaꞌyoyaju. Emøc tuꞌmyaj pane coviꞌnajø y mumu jetjiꞌṉnaꞌṉ ityajupø. Ñøvejyaj aṉguiꞌmyajpapø y mumu Israel tzambøndaꞌm vaꞌcø tuꞌmyajø. Entonces cyøꞌvejyaj policía vaꞌcø maṉ myeꞌchaj apostoles presoꞌomo.
\v 22 Pero nuꞌcyaj policía y ja pyaꞌtyaj jeni. Vituꞌyaju maṉ chamyaje que ja ityajaꞌam jeni presoꞌomo.
\v 23 Ñøjayaju:
\p ―Mbaꞌjtam øjtzi møꞌchøqui aṉgaꞌmupø preso y cyoqueñajpapøꞌis jendi teꞌñaj aṉdyuṉgøꞌmø. Pero cuando aṉvaꞌctaꞌmøjtzi, ni iyø ja mbyaꞌjtam jojmo.
\p
\v 24 Myañaj yøcsepø ote møjaꞌaṉ pane coviꞌnajøꞌis y masandøjcomo aṉguiꞌmbapøꞌis y pane coviꞌnajøꞌstaꞌm; y mayaꞌyaju; jiꞌnaꞌṉ myusyaje ti más maṉba tuqui.
\v 25 Entonces oy nuꞌc tum pøn oyuꞌis cyotzame y ñøjayaju:
\p ―Pøn oyupø mi ṉgojtam presoꞌomo, masandøjcomo ityaju y nø ꞌyaṉmaꞌyoyaju.
\p
\v 26 Entonces maṉyaj aṉguiꞌmba y policía y maṉ myeꞌchaj apostoles. Ja ñømiñaj obligado, porque naꞌchaj aṉguiꞌmbataꞌm que maṉbanaꞌṉ pyuꞌṉyaj tzaꞌpit vøti pøꞌnistam.
\v 27 Ñønuꞌcyaj apostoles, y presentatzøcyaj tuꞌmyajupø aṉguiꞌmbapøꞌis vyiꞌnaṉdøjqui. Y møjaꞌaṉombø pane coviꞌnajøꞌis cyøꞌocvaꞌcyaju.
\v 28 Nøjayaju:
\p ―Oꞌyø mi aṉguiꞌmdam vøti vaꞌcø mi jana aṉmaꞌyotyam jic pøꞌnis ꞌyaṉmaꞌyocucyøsi, y nø mi aṉmaꞌyoñdyamu hasta que mumu Jerusalén gumguꞌyomdaꞌmbøꞌis nø myañaju. Y sunba mi ndø cojacøtzøjcatyamø oꞌca øtz yaj caꞌtam Jesús.
\p
\v 29 Entonces ꞌyandzoṉyaj Pedroꞌis y eyataꞌmbø apostolesis, ñøjayaju:
\p ―Más sunba vaꞌcø ndø cømaꞌnøtyam Dios viꞌna que jiꞌn pøndaꞌm.
\v 30 Mismo Dios lo que ndø jandatzuꞌṉguꞌistaꞌm oyupø vyaꞌṉjamyaje, jeꞌis yac visaꞌ Jesús cuando mitz oyuꞌcam mi maꞌmgaꞌtam cucyøsi.
\v 31 Y mismo yøṉ Jesús Diosis yac møjaꞌṉoꞌmaju ñeꞌc chøꞌnaꞌnomo vaꞌcø møjaꞌṉ aṉguiꞌmø, y vaꞌcø yaj cotzojcoya; vaꞌcø chiꞌ quiꞌpsocuy Israel pøndaꞌm vaꞌcø mus quiꞌpsvituꞌyajø; vaꞌcø yac tzuꞌṉayaj cyoja Diosis.
\v 32 Jetsetaꞌmbø tiyø øtz ndzamdaꞌmbøjtzi, y Masanbø Espiritu Santo jetseti chamgueꞌtpa. Y yøṉ Espiritu Santo chiꞌpa Diosis cyømaꞌnøjapyapøꞌis ꞌyote.
\p
\v 33 Aṉquiꞌmyajpapøꞌis myañaju jetsepø ote nø chamupø Pedroꞌis, y vøti quiꞌsycaꞌyaju. Sunbanaꞌṉ yaj caꞌyaj apostoles.
\v 34 Pero tum pøn teꞌnchuꞌṉ anguiꞌmyajpapøꞌomo, ñøyipøꞌis Gamaliel, fariseo vaꞌṉjajmocuy ñøꞌijtupøꞌis. Jet ꞌyaṉmaꞌyopyanaꞌṉ Moisesis ꞌyaṉguiꞌmgucyøsi y cumgupyøꞌnis vyøcotzøcjajpanaꞌṉ. Jeꞌis ꞌyanguiꞌmyaj policía vaꞌcø ñømaṉyaj apostoles aꞌṉgomo usyaṉ hora.
\v 35 Entonces ñøjmay Gamaliejlis aṉguiꞌmbataꞌm:
\p  ―Mi Israel pøndaꞌm, tzøctam cuenda mijtzi ti ma mi ndzøjcatyam yøṉ pøndaꞌm.
\v 36 Porque viꞌna ijtunaꞌṉ pøn ñøyinaꞌṉ Teudas, y nøm ñeꞌcø que møjapønete. Tuꞌmyaj jetjiꞌṉ como cuatrocientos pønsyeꞌṉomo. Pero yaj caꞌtøj Teudas y mumu lo que opøꞌis pyaꞌtyaje maṉyaj emøc yøꞌqui jeni; ni ti jay chøcyajø.
\v 37 Y más jøsiꞌjcam ijtunaꞌṉ tum pøn ñøyipøꞌis Judas, Galilea nasomo tzuꞌṉupø, cuando oy japøjcoñømi. Vøti pøꞌnis o pyaꞌtyaje. Pero caꞌqueꞌtuti jicø, y mumu lo que opøꞌsti pyaꞌtyaje maṉbøꞌyaju yøꞌqui jeni.
\v 38 Y yøti mi ndzajmatyamba øjtzi vaꞌcø ni ti jana mi ndzøjcatyam yøṉ pøndaꞌm. Tzactamø vaꞌcø myaṉyajø. Porque oꞌca yøṉø aṉmaꞌyocuy y yoscuy pøꞌnis señe, maṉba cøyaje.
\v 39 Y oꞌca Diosis señe, jiꞌn mus mi ⁿyaj cøyajtamø uꞌtyem Dios mi nøṉguiptamu.
\p
\v 40 Y vyøꞌmøyajutiꞌam jetjiꞌṉ y ñøvejyaj apostoles, y yac nacstochøcyajtøju y ꞌyaṉguiꞌmyaju vaꞌcø jyana tzajmayaj ni iyø Jesusis ꞌyaṉmaꞌyocuy. Y jetse chøcøpøꞌyaj apostoles.
\v 41 Jejtaꞌm casøyaju porque Diosis myusu que vøjtaꞌmbø pønete y por eso Diosis syunu vaꞌcø ñøcøtyaj toya Jesuscøtoya.
\v 42 Pero mumu jama masandøjcomo y tyøcnamaye jiꞌnaꞌṉ nituꞌyaje vaꞌcø ꞌyaṉmaꞌyoyajø y vaꞌcø cyotzamyaj Jesucristo.
\c 6
\s Cyøpiṉyaju maṉba yosyaje cuꞌyay
\p
\v 1 Jic jama cuando masnaꞌṉ nø vyøtiꞌajyaj vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús, tyuptupneyaj griego oteꞌom oñajpapø, nømyaju que jiꞌndyet vøjpø nø chøcyaj hebreo oteꞌom oñajpapøꞌis. Ñømyaju que cuando syajyajpanaꞌṉ cuꞌtcuy tumdum jama, myenos chiꞌyaj griego oteꞌom oñajpapø yaṉbac yomo.
\v 2 Entonces docepø apostolesis vyejaṉdøꞌpyaju vaꞌcø tuꞌmyaj mumu vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús. Nømyaju:
\p ―Jiꞌn vyøjø vaꞌcø ndzaꞌmaṉjejtam øjtzi Diosis ꞌyote vaꞌcø sajtam cuꞌtcuy.
\v 3 Por eso, ø mi ndøvøtaꞌm, cøpiṉdam cuꞌyay pøn mijtzomdaꞌm vøcotzøcyajtøjpapø, ityajuꞌis quiꞌpsocuy, Masanbø Espiritu Santoꞌis cyøtøjcøyajupø tasyajuꞌcsyeꞌṉomo. Jet tziꞌtam yøṉ yoscuy vaꞌcø syajyaj cuꞌtcuy.
\v 4 Mientras øtz maṉba seguitzøctam tum dum jama vaꞌcø oꞌnøtyam Dios y vaꞌcø ndzaꞌmaṉvajcatyam Diosis ꞌyote.
\p
\v 5 Vyøꞌmøyaj vøti pøꞌnis vaꞌcø chøcyaj jetse, y cyøpiṉyaj Esteban, pøn møꞌchøqui vaꞌṉjajmopapø y Masanbø Espiritu Santoꞌis cyøtøjcøyupø taspaꞌcsyeꞌṉomo. Cyøpiṉyajqueꞌtuti Felipe y Prócoro y Nicanor y Timón y Parmenas y Nicolás Antioquía cumgupyøn, oyupøꞌis pyøjcøchoṉjay Israel pøꞌnis vyaꞌṉjajmocuy.
\v 6 Yøṉdaꞌm yac nuꞌcyaj apostolesis vyiꞌnomo y apostolesis cyotyaj cyøꞌ cuꞌyapø pøngøsi como seña que nø byendisatzøcyaju jic yoscuycøtoya; y ꞌyoꞌnøyaj Dios.
\p
\v 7 Nømnaꞌṉ chamdøj Diosis ꞌyote aunque juti, y vøtiꞌajcoꞌñaj vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús Jerusalén gumguꞌyomo, y vøtitaꞌmbø Israel paneꞌis pyøjcøchojṉayaj vyaꞌṉjajmocuy vaꞌcø cyønaꞌtzøyajø.
\s Esteban nuctøju
\p
\v 8 Esteban cyotzoṉ Diosis vøti ñeꞌc vyøꞌajcupit y chiꞌ vøti musocuy. Chøcpanaꞌṉ møjaꞌṉomdaꞌmbø milagroꞌajcuy y mayaꞌṉdaꞌmbø tiyø vøti pøꞌnomo.
\v 9 Entonces ityajunaṉ Israel pøn neꞌti tuꞌmyajpapø ñøjmayajpapø tzøcøpøꞌyajtøjupø; ityajqueꞌtuti Cirene cumguꞌyomdambø y Alejandría cumguꞌyomdombø, y Asia nasomdaꞌmbø, y Cilicia nasomdaꞌmbø. Yøꞌṉis ñøcøtzoꞌchaju vaꞌcø ñøꞌonguipyaj Esteban.
\v 10 Y jiꞌnaꞌṉ ꞌyongotejyaj Esteban porque Espiritu Santoꞌis chiꞌ Esteban quiꞌpsocuy vaꞌcø chamø.
\v 11 Entonces cyoyojyaj pøn vaꞌcø cyøsujtzøyaj Esteban; vaꞌcø ñømyajø:
\p ―Øtz mandaꞌmøjtzi nømnaꞌṉ cyøꞌoꞌnøy Estebaꞌnis Moisés y Dios.
\p
\v 12 Jetse Estebaꞌnis ꞌyenemigoꞌis ꞌyoꞌnøyaj vøti pøn y tzambøndaꞌm y aṉmaꞌyoyajpapø aṉguiꞌmgupit vaꞌcø quiꞌsayaj Esteban. Cyønuꞌcyaj Esteban y ñucyaju y ñømaṉyaj tuꞌmyajpamø aṉguiꞌmbataꞌm.
\v 13 Cyotyaj suchajpapø testigos vaꞌcø cyꞌøsujtzøyaj Esteban. Nømyaju:
\p ―Yøṉ pøn jiꞌn nituꞌyi vaꞌcø cyøꞌoꞌnøy yøṉ masandøc y Moisesis ꞌyaṉguiꞌmguy.
\v 14 Porque mandaꞌmøjtzi nø ñømupø que yøṉ Nazaret cumgupyøn Jesusis maṉba yaj yøṉ masandøc y manba cyacpøꞌyaj costumbre opø tø tziꞌtam Moisesis.
\p
\v 15 Entonces mumu poꞌcstuꞌmyajupøꞌis ꞌyaꞌmaṉgaꞌyaj Esteban y isyaj vyinaca que jujche quenbase angelesis vyiꞌnaca, jetseti quenqueꞌtu Estebaꞌnis vyinaca.
\c 7
\s Estebaꞌnis cyøꞌon vyin
\p
\v 1 Myøjaꞌṉombø panecoviꞌnajøꞌis ñøjay Esteban:
\p ―¿Será viyuṉete jujche mi ṉgyøtzaꞌmøyajuse?
\p
\v 2 Esteban nømu:
\p ―Ø mi ndøvøtaꞌm y ø mi ṉgumguy jatataꞌm: cømaꞌnøtyam ndøvø. Myøjaꞌṉombø Diosis o yac is vyin ndø janda tzuṉguy Abraham cuando ijtuꞌøctøcnaꞌṉ Mesopotamia nasomo antes que vaꞌcø myaṉ Harán gumguꞌyomo vaꞌcø maṉ itø.
\v 3 Diosis ñøjay Abraham: “Tzuꞌṉ mi ṉgumguꞌyomo y tzacyaj mi ndøvøtaꞌm y maṉ eyaco cumguꞌyomo mapøchøṉ mi isindziꞌi”.
\v 4 Entonces Abraham tzuꞌṉ Caldea nasomo y itcupyaꞌt Harán gumguꞌyomo. Caꞌuꞌjcam jyata, Diosis yac tzuꞌṉ Abraham itcuꞌyomo, yac min yøqui yøn lugajromo mi ijtamumø yøti.
\v 5 Pero mismo jama ja chiꞌøtøc erejencha yøn lugajromo ni jujche, pero ñøjay Abraham Diosis que maṉbatøc chiꞌ mismo lugar como erejencha y chacyajupø ꞌyunecøtoyataꞌm. Pero ja itøtøꞌcñaꞌṉ Abrahaꞌmis ꞌyune.
\v 6 Y yøcse nømgueꞌt Dios: “Abrahaꞌmis chacyajupø ꞌyune vitise maṉba ityaj eyaco nasomo y maṉba cyøyosøyaje eyataꞌmbø jana coyoja, y maṉba yacsutzøcyajtøji cuatrocientos ame”.
\v 7 Pero nøm Dios: “Øtz maꞌṉbø ṉgastigatzøcyaj pøn yac yosyajpapøꞌis Abrahaꞌmis chacyajupø ꞌyune, y jøsiꞌcam maṉba putyaj jic lugajromo y maṉba cønaꞌtzøyaj øjtzi yøṉ itcuꞌyomo”.
\v 8 Diosis chøc contrato Abrahamjiꞌṉ, y chijmay Abraham vaꞌcø syeñaꞌøyaj ꞌyune como seña que vyøꞌmøjay contrato. Por eso cuando oy Abrahaꞌmis ꞌyune Isaac, syeñaꞌøyu tucutujtay jamapit. Y oti pøꞌnajqueꞌt Isaajquis ꞌyune Jacob, y Jacojbis ꞌyune o pøꞌnajyaj doce, y jiquete ndø janda tzuꞌṉgutyaꞌm.
\p
\v 9 ”Jacojbis ꞌyuneꞌis quiꞌsayaj mismo myuquitaꞌm José, y myaꞌayaju mismo myuqui; y jet nømaṉdøj Egipto nasomo. Pero Dios jetjiꞌṉbøte.
\v 10 Y Diosis yaj cotzoc José mumu jut toyaꞌisumø y chiꞌ quiꞌpsocuy; y José vøj pujtu Egipto nasom møjaꞌṉ aṉguiꞌmbapø Faraꞌoꞌnis vyiꞌnomo. Y jeꞌis cyot José vaꞌco ꞌyaṉguiꞌm Egipto nasomo, y mismo ñeꞌc  aṉguiꞌmbaꞌis tyøjcomo.
\p
\v 11 ”Y oy yuꞌajnøm mumu Egipto y Canaán nasomo, y oy møjaꞌaṉ doyaꞌisyaje, y ndø jandatzuꞌṉguꞌistaꞌm ja pyaꞌtyaj ni jut cuꞌtcuy.
\v 12 Entonces myan Jacojbis que ijtunaꞌṉ cuꞌtcuy Egipto nasomo, y por eso cyøꞌvejyaj ꞌyune Egipto nasomo vaꞌcø myeꞌchaj cuꞌtcuy; je Jacojbis ꞌyune ndø janda tzuꞌṉgutyaꞌmete. Y jetse vinbø maṉyaj, Egipto nasomo.
\v 13 Y cuando myenaꞌcomo maṉyaju, Joseꞌis chajmayaj ꞌyatzi que iyete; y aṉguiꞌmbapø Faraꞌoꞌnis cyomusyajqueꞌt Joseꞌis tyøvø.
\v 14 Cyøꞌvejay ote Joseꞌis vaꞌcø ñuꞌcyaj jyata Jacob y mumu fyamiliajiꞌṉducu. Ityajunaꞌṉ setenta y cinco personas.
\v 15 Jetse maṉ Jacob Egipto nasomo y jiṉ caꞌu y jiṉ caꞌyajqueꞌtuti ndø jandatzuꞌṉgutyaꞌm.
\v 16 Y caꞌupø ñømaṉyajtøju Siquem gumguꞌyomo. Jiṉ nipyajtøju jut jyuyumø Abrahaꞌmis nas Hamojris ꞌyunecøstaꞌm Siquem cumguꞌyomo; jujche tzajmatyøju, jetse cyoyoju.
\p
\v 17 ”Cuando nømnaꞌṉ tyomeꞌaj tiempo cuando Diosis manba chøqui jujche chajmayuse Abraham, entonces Israel pøndaꞌm vøtiꞌajyaju Egipto nasomo.
\v 18 Al fin tøjcøy eyapø aṉguiꞌmbapø Egipto nasomo. Jic aṉguiꞌmbapøꞌis jiꞌnaꞌṉ myus iyete José.
\v 19 Jeꞌis ꞌyaṉgømaꞌcøyaju y yacsutzøcyaju ndø janda tzuꞌṉguy jutipøcøs tø tzuꞌṉdamupø. ꞌYaṉguiꞌmyaju vaꞌcø pyatzpøꞌu tzacyaj jayataꞌmbø yaꞌune vaꞌcø yaj caꞌyajø.
\v 20 Mismo jic tiempø pøꞌnaj Moisés, y Moisés tum une Diosis syunbapø. Tuꞌcay poya jyataꞌis yac tzocyaj tyøjcomo.
\v 21 Cuando oyuꞌcam patzpøꞌtøji vaꞌcø cyaꞌø, Faraꞌoꞌnis yomꞌuneꞌis pyiṉu, y yac tzojcu jujche ñe ꞌyunese.
\v 22 Por eso oy aṉmay Moisés mumu Egipto nasombø musocujiꞌṉ. Muspanaꞌṉ cham vøjø y muspanaꞌṉ chøc møjaꞌṉomdaꞌmbø tiyø.
\p
\v 23 ”Cuando Moisés taꞌn cuarenta ame, quiꞌpsminu vaꞌcø tyuꞌñaj Israel pøndøvø.
\v 24 Jen is tum Israel pøndøvø nømnaꞌṉ yacsutzøc Egipto pøꞌnis; y Moisesis cyoquip tyøvø y ñacscaꞌu Egipto pøn vaꞌcø tyuꞌmbajcajø.
\v 25 Moisesis nømnaꞌṉ cyomoꞌyu que tyøvøꞌis maṉbase cyønøctøyøyaje que Diosis cyøꞌvej ñeꞌc Moisés vaꞌcø yaj cotzocyaj Israel pøndaꞌm. Pero Israel pøꞌnis ja cyønøctøyøyajø.
\v 26 Y jyoꞌpit oqueꞌtuti, y is metzcuy Israel pøn nø quipyajupø. Nømnaꞌṉ syunu vaꞌcø yac vøṉneyajø, ñøjmayaju: “Mi mbyøndaꞌm, mi ndyøvøtaꞌmete mi neꞌṉgomdaꞌmete, ¿tiꞌajcuy mi nø nayacsutzøctandøj mi neꞌṉgomdaꞌm?”
\v 27 Entonces nø yacsutzøjcuꞌis tyøvø myatzcajpøꞌ Moisés y ñøjayu: “¿Ti mitz mi aṉguiꞌmguy vaꞌcø min mi ndø aṉguiꞌmdamø?
\v 28 ¿Mitz maṉbaja mi ndø yaj caꞌ jujche mi yaj caꞌuse tøꞌøc Egipto  pøn?”
\v 29 Yøcsepø ote myanuꞌøc, Moisés poyu y maṉ vit Madián nasomo. Jiṉ oy metzcuy ꞌyune.
\p
\v 30 ”Cøjtuꞌjcam cuarenta ame vaꞌcø it Madián nasomo, angelesis cyejay Moisés ja ijnømømø tome Sinaí cotzøjcøsi. Nømnaꞌṉ ñemdeꞌn cheꞌpø cucyøs juctyøc y juctyøjcomo cyejay angelesis.
\v 31 Moisesis isu y jyovi aꞌmu, tomeꞌisu vaꞌcø ꞌyaꞌm tinaꞌṉete y myajnay ndø Comi Diosis ꞌyote.
\v 32 Diosis ñøjayu: “Øjchøṉø Dios nø vaꞌṉjamyajupø mi jandatzuꞌṉguy Abrahaꞌmis y Isaajquis y Jacojbis”. Entonces Moisés søtøjtu y naꞌtzu vaꞌcø ꞌyaꞌmø.
\v 33 Y ñøjay ndø Comiꞌis: “Tzac mi vaṉgasnaca mi mesupø, porque mi nø ñdyeꞌnumø cømasaꞌnøyu nasete.
\v 34 Viyuṉsye ⁿisøjtzi jujche nø toyaꞌisyaj ø unendaꞌm Egipto nasomo. Maꞌnøjtzi nø vyoꞌcomøꞌñajupø y møꞌnøjtzi vaꞌcø yaj cotzocyajø. Y yøti øtz maꞌṉbø mi ṉgøꞌvej Egipto nasomo”.
\p
\v 35 ”Yøṉ Moisés ja syuñaj tyøvøꞌstaꞌm, ñøjayaju: “¿Ti mitz mi aṉguiꞌmguy vaꞌcø min mi ndø aṉguiꞌmdamø?” Pero yøṉ Moisés cyøꞌvej Diosis vaꞌcø min cyoviꞌnajøꞌajø, y vaꞌcø min yaj cotzocyaj tyøvøtaꞌm. Cyøꞌvejqueꞌt angeles oyupøꞌis cyejay cheꞌpø cuꞌyomo vaꞌcø cyotzoṉ Moisés.
\v 36 Por eso Moisesis ñøputyaj Egipto nasomo Israel pøndaꞌm; y chøc milagroꞌajcuy y jiꞌn ndø isyajepø tiyø jiṉø, y Tzapas Majromo, y tøtzø nasomo cuarenta ame.
\v 37 Yøṉete Moisés ñøjmayajupøꞌis Israel pøndaꞌm: “Ndø Comi Diosis maṉba cyøpiṉ tum pøn mi ndøvøꞌomdaꞌm vaꞌcø chaꞌmaṉvajcoya como øtz ndzaꞌmaṉvajcopase. Cømaꞌnøtyam maṉbase mi ñchajmatyam jiꞌquis”.
\v 38 Yøṉ Moisés ijtunaꞌṉ tuꞌmyajumø tøtzø nasomo. Yøṉ Moisés ijtunaꞌṉ angelesjiꞌṉ cuando ꞌyoꞌnøy angelesis Sinaí cotzøjcøsi, y jiṉdinaꞌṉ itqueꞌt ndø janda tzuꞌṉgujiꞌṉdaꞌm. Jeꞌis pyøjcøchoṉ ote tø tziꞌpapøꞌis quenguy vaꞌcø tø tzamgøjtacyeꞌta.
\p
\v 39 ”Jetse ndø janda tzuꞌṉguꞌistaꞌm ja syun cønaꞌtzøyaj Moisés, sino myatzcajpøꞌyaju, y nømnaꞌṉ quiꞌpsyaj chocoꞌyomo vaꞌcø vituꞌyaj Egipto nasomo.
\v 40 Ñøjayaj Aarón: “Tø tzøjcatyam ndøvø comi chøquitaꞌm vaꞌcø tø viꞌnajatyamø. Porque yøṉ Moisés oyupøꞌis tø nøpujtam Egipto nasomo, ni jiꞌn ndø mustam jut maṉu”.
\v 41 Y jic jamati chøcyaj tum vacas une tzøqui y yaj caꞌyaj pøꞌnøcuy vaꞌcø cyønaꞌtzøyaj vacas une chøqui. Y cyøcasøyaj lo que chøcyajupø ñeꞌc cyøꞌjiꞌṉ.
\v 42 Por eso Diosis chacyaju, chiꞌocuyaju vaꞌcø cyønaꞌtzøyaj tzapcøspø matza, como jyachøꞌyuse tzaꞌmaṉvajcopapøꞌis. Jeꞌis chamu que Dios nømu:
\q Mi Israel mbyøndaꞌm, cuando mi yaj caꞌtam pøꞌnøcuy mi ṉgønaꞌtzøꞌocuꞌistaꞌm cuenta,
\q mientras cuarenta ame mi ijtaꞌmuꞌøc tøtzønasomo;
\q ¿será que øtz mi ndø cønaꞌtzøtyamu?
\q
\v 43 Pero jiꞌndyet øjtzi mi ndø cønaꞌtzøtyame, sino mi nømaṉdamu mi ṉgomi chøqui Moloc nacapø myasandøcjiꞌn.
\q Y mi ṉgomi chøqui Renfaꞌnis myatza mi nømajṉatyaṉgueꞌtuti.
\q Jetsepø comi chøqui mi ndzøctamu vaꞌcø mi ṉgønaꞌtzøtyamø.
\q Por eso øtz maꞌṉbø mi nømaṉdam yaꞌi Babilonia cumgucyøtuꞌmøṉ.
\p
\v 44 ”Tøtzønasomo ndø janda tzuꞌnguꞌis ñøꞌityajunaꞌṉ nacapø masandøc y ijtunaꞌṉ Diosis ꞌyaṉguiꞌmguy jachøꞌyupø. Chøcyaj jetsepø oyuse ꞌyaṉguiꞌmyaj Diosis cuando ñøjay Moisés: “Tzøc nacapø masandøc jujche øtz mi isindziꞌuse”.
\v 45 Y jøsitaꞌmbø ndø janda tzuꞌṉguꞌis pyøjcøchoṉyajqueꞌt mismo masandøc y ñømiñaj yøṉ nasomo Josuejiꞌṉ. Y eyapø pøndaꞌm lo que ityajunaꞌṉ yøꞌqui, Diosis myacputyaju vaꞌcø mus pyøcyaj nas ndø janda tzuꞌṉguꞌistaꞌm; y hasta que ijtuꞌcsyeꞌṉomo David, jenaꞌṉ it masandøc.
\v 46 David vøj tzøꞌy Diosis vyiꞌnomo y vyaꞌc permiso vaꞌcø chøjcay Diosis tyøc; mismo Dios lo que vyaꞌnjajmupø Jacojbis más yaꞌmøc, jeꞌis tyøc vaꞌcø chøjcayø.
\v 47 Pero Salomoꞌnis chøjcay Diosis tyøc.
\v 48 Aunque pøꞌnis chøcyajupø cyøꞌjiꞌn tøc jiꞌn ñøcꞌijtøy Møjipøꞌis; como tzaꞌmaṉvajcopyapø jujche chamuse que ndø Comi nømu:
\q
\v 49 Øtz aṉguiꞌmba tzajpomo,
\q y aṉguiꞌmgueꞌtpøjtzi mumu nasvindumø.
\q ¿Jujchepø tøc maṉba mi ndø tzøjcatyame?
\q ¿o jutipø lugajromo maꞌṉbø sapøqui?
\q
\v 50 ¿Será que jiꞌndyet øtz ndzøjcupø mumu yøcsetaꞌmbø tiyø?
\p
\v 51 Entonces mismo Estebaꞌnis syeguitzøjcu vaꞌcø ñøjayajø:
\p ―Mitz yatzipø ṉguiꞌpsocuy mi nøꞌijtamu. Jiꞌn sun mi ṉgømanøtyam vøjpø tiyø. Como jiꞌn vyaꞌṉjajmoyajepø pønse, jetse mi ndzøctamba. Jetse mi ṉguiꞌsatyamba Masanbø Espiritu Santo mumu jama. Jujche chøcyajuse mi janda tzuꞌṉguꞌis, jetse mi ndzøctaṉgueꞌtpa.
\v 52 Mumu tzaꞌmaṉvajcoyajpapø mi janda tzuꞌṉguꞌis quiꞌsayaju y yacsutzøcyaju; y yaj caꞌyaj pøn opøꞌis chaꞌmaṉvacyaje que maṉba min más vøjpø pøn. Y yøti mitz ndziꞌocuyajtam aṉguiꞌmbacøsi y mi yaj caꞌtam mismo je vøjpø pøn cuando minu.
\v 53 Diosis cyøꞌvejyaj anjeles vaꞌcø mi ñchiꞌtam aṉguiꞌmguy, pero ja mi yaj copujtamø que jujche mi ꞌyaṉguiꞌmdamuse.
\s Esteban yaj caꞌtøju
\p
\v 54 Myañajuꞌc yøcsepø ote, yac toyaju, quiꞌsycaꞌcomøꞌñaju; cyøꞌsyaj tyøtz corajepit, quiꞌsayaj Esteban.
\v 55 Pero Masanbø Espiritu Santoꞌis cyøtøjcøy Esteban tasuꞌcsyeꞌṉomo. Y Esteban quenquiꞌm møji y isay Diosis myøjaꞌṉoꞌmajcuy y is Jesús teꞌnupø Diosis chøꞌnaꞌṉomo.
\v 56 Y nøm Esteban:
\p ―Jic nøꞌmø is aṉvajcupø tzap, y mumu Pøꞌnis Tyøvø Jesús teꞌnupø Diosis chøꞌnaꞌṉomo.
\p
\v 57 Entonces pømi vejaṉgøtyaj vøti pøn, y aṉgaꞌmyaj cyoji, y poñuꞌcyaj Estebangøꞌmø tumbø quiꞌpsocujiꞌṉ.
\v 58 Ñømaṉyaj Esteban cumguy acapoya, y jin pyuꞌṉyaj tzaꞌjiꞌṉ. Testigoꞌistaꞌm maṉbaꞌis pyuꞌṉyaje, cyøꞌaṉguiꞌmøy tzacyaj tyucu tum uñbøngøsi ñøyipøꞌis Saulo.
\v 59 Y nømdinaꞌṉ pyuꞌṉyaj Esteban tzaꞌjiꞌṉ. Estebaꞌnis ꞌyoꞌnøy ndø Comi y ñøjayu:
\p ―Øjchø mi Ṉgomi Jesús, tø pøjcøchoṉjay ø ⁿespiritu.
\p
\v 60 Entonces cutcøneꞌcu y pømi veju ñøjayu:
\p ―Ø mi Ṉgomi, uy mi yaj cojaꞌajyaju oꞌca ti nø tzøjcaꞌyajø.
\p Cuando nøm jetse, entonces caꞌu.
\c 8
\s Sauloꞌis yacsutzøcyaj Jesús vyaꞌṉjamyajpapøꞌis
\p
\v 1 Y Sauloꞌis jetseti syungueꞌtu vaꞌcø yaj caꞌyaj Esteban.
\p Jic tiempo vøti yacsutzøcyajtøj vyaꞌṉjamyajupøꞌis Jesús ityajupø Jerusalén gumguꞌyomo. Y mumu oy veꞌnbøꞌpøꞌneyaje, yømøc teymøc maṉyaju Judea nasomo y Samaria nasomo. Apostolestim tzøꞌyaj Jerusalén gumguꞌyomo.
\v 2 Tumø tzocoy cyønaꞌtzøyajpapøꞌis Dios ñømaṉyaj Esteban vaꞌcø maṉ ñipyaje y vøti cyøvoꞌyaju cyøvejyaju.
\v 3 Sauloꞌis yacsutzøcyajpanaꞌṉ vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús, tøcmaye tøjcøyajpanaꞌṉ ñøputyajpanaꞌṉ jut pyaꞌtyaju; myocsupø ñømaṉyajpanaꞌṉ pøn y yomo vaꞌcø syomyajø.
\s  Chajmayaj vøjpø ote Samaria cumguꞌyomo
\p
\v 4 Pero veꞌnbøꞌpøneyajupø maṉyaj cumguñamaye maṉ chaꞌmaṉgejyaj vøjpø ote.
\v 5 Felipe møꞌn Samaria cumguꞌyomo y nømnaꞌṉ chaꞌmaṉvajcayu que Jesús Cristote Diosis cyøꞌvejupø.
\v 6 Y tumchocoy cyømaꞌnøyajpanaꞌṉ vøti pøꞌnis tinaꞌṉ chamba Felipeꞌis, porque myañaju y isyaju milagroꞌajcuy nø chøjcupø.
\v 7 Porque ijtunaꞌṉ vøti ityajuꞌis yatziꞌajcuy chocoꞌyomo, y Felipeꞌis ñøpujtayajpanaꞌṉ yatziꞌajcuy chocoꞌyomo. Yatziꞌajcuy vejpa putyajpanaꞌṉ. Y tzocyaj vøti ja ityajøꞌis pyømi vaꞌcø vityajø, y cømøꞌṉgaṉyajpapø.
\v 8 Y casøcomøꞌñaj vøti jic cumgupyøn.
\p
\v 9 Itqueꞌtutinaꞌṉ tum pøn ñøyipøꞌis Simón. Más viꞌna myus majiqueroꞌajcuy y ꞌyangømaꞌcøyaj Samaria cumguꞌyomdaꞌmbø. Ñeꞌc más myøjaꞌṉdzambanaꞌṉ vyin.
\v 10 Y mumu cyømaꞌnøyajpanaꞌṉ aunque sea cheꞌtaꞌmbøꞌis, y møjataꞌmbøꞌis; sea ja itøꞌis aṉguiꞌmguy, sea møjaꞌaṉ aṉguiꞌmbaꞌis; nømyajpanaꞌṉ:
\p ―Yøn pøn yospa Diosis myøjaꞌnombø pyømijiꞌn.
\p
\v 11 Vøti pøꞌnis chøjcayajpanaꞌn cuenda jic Simón porque yaꞌi jama ꞌyaṉgømaꞌcøyaju brujoꞌajcupit.
\v 12 Entonces Felipeꞌis nømnaꞌṉ chamboy vøjpø ote jujche Diosis ꞌyanguiꞌmguy, y chamboyu vaꞌcø ndø vaꞌṉjam Jesucristo. Y vøti pøꞌnis vyaꞌnjamyaju y nøꞌyøyaju; tanto pønis, tanto yomoꞌis.
\v 13 Y ñeꞌ Simonis vyaꞌṉjamgueꞌtuti, y nøꞌyøcyeꞌtuti y o pyaꞌt Felipe. Simoꞌnis isu jiꞌn ndø isipø tiyø y myøjaꞌṉ milagroꞌajcuy nø chøjcupø Felipeꞌis, y joviseti isu y ñømayaꞌu.
\p
\v 14 Entonces Jerusalén gumguꞌyom ityajupø apostolesis myañaju que Samaria cumguꞌyomdaꞌmbøꞌis pyøjcøchoṉjayaj Diosis ꞌyote, y apostolesis cyøꞌvejyaj Pedro y Juan vaꞌcø myaṉyaj Samaria cumguꞌyomo.
\v 15 Cuando nuꞌcyaju, Pedroꞌis y Juaꞌnis oꞌnøyajpanaꞌṉ Dios para jic cumgupyøngøtoyataꞌm vaꞌcø pyøjcøchoṉyaj Masanbø Espiritu Santo.
\v 16 Porque ni icøsnaꞌṉ ja otøc møꞌni Masanbø Espiritu, na más que oyumnaꞌn nøꞌyøyaje ndø Comi Jesusis ñøyicøsi.
\v 17 Entonces Pedroꞌis y Juaꞌnis cyotyaj cyøꞌ jetcøstaꞌm, y pyøjcøchoṉyaj Masanbꞌø Espiritu Santo.
\p
\v 18 Y is Simoꞌnis nø cyojtupø cyøꞌ eyataꞌmbøcøsi apostolesis y pyøjcøchonyaj Masanbø Espiritu Santo, y Simoꞌnis vyinbøꞌjayaj tumin.
\v 19 Ñøjmayaju:
\p ―Tø tziꞌqueꞌtati øjtzi yøṉ musocuy, oꞌca aunque icøsi ngotpa ø ngøꞌ, pyøjcøchoṉba Masanbø Espiritu Santo.
\p
\v 20 Entonces Pedroꞌis ñøjmay Simón:
\p ―Mi nduminjiꞌṉ maṉba mi ñdyocoye, porque ṉgomoꞌpya mijtzi que tumingøsi ndø jumbya Diosis tø vaꞌctziꞌpapø tiyø.
\v 21 Jiꞌn mus mi ⁿyosay yøcsepø yoscuy, ja it mi ṉguenda yøcsepø yoscuyomo, porque mi ndzocoy jiꞌndyet vyøjpø Diosis vyiꞌnaṉdøjqui.
\v 22 Por eso quiꞌpsvituꞌø vaꞌcø mi ndzac yøcsepø yatzitzocoꞌyajcuy, oꞌnøy Dios oꞌca jovisyeti sunba mi ⁿyaj cotocojaye yatzipø mi ṉguiꞌpsocuy.
\v 23 Porque ndziꞌpa cuenta que yatziꞌajcuꞌis mi ñøtzøcpa, y como tacapyø tiyø jiꞌn ndø suni, jetse Diosis jiꞌn mi syujnay mi ṉguiꞌpsocuy.
\p
\v 24 Entonces ꞌyaṉdzoṉ Simoꞌnis ñøjayu:
\p ―Vaꞌcay mitz ndø Comicøsi øtzcøtoya vaꞌcø jana tuc øjtzi lo que mi ndzamuse.
\p
\v 25 Y Pedroꞌis y Juaꞌnis chamyaju que ndø Comiꞌis ꞌyote viyuṉete y jet chambucsyaju. Entonces vituꞌyaj Jerusalén gumguꞌyomo. Y Samaria nasomo cumguñamaye nømnaꞌṉ chamboyaj vøjpø ote mientras cøtyaju.
\s Felipe y Etiopía nasombø pøn
\p
\v 26 Ndø Comiꞌis ꞌyangelesis ꞌyoꞌnøy Felipe ñøjayu:
\p ―Tzuꞌṉø y mavø tuꞌṉomo surcøsi. Pøc jic tuṉ Jerusaleꞌnomo tzuꞌṉupø y maṉupø Gaza cumbuꞌyomo.
\p Jic tuṉ cøjtu ja ijnømømø.
\v 27 Entonces Felipe tzuꞌṉu y maṉu. Ijtunaꞌṉ tum Etiopía nasombø eunuco, gobiernoꞌis pyøn aṉguiꞌmbapø pønete, tesoreronaꞌṉete, cuando tum yomo ñøyipøꞌis Candace møjaꞌṉ aṉguiꞌmbanaꞌṉ Etiopía nasomo. Oy Jerusalén gumguꞌyomo vaꞌcø cyønaꞌtzøꞌyoya.
\v 28 Nømnaꞌṉ vituꞌ pocsupø cyarretaꞌomo y nømnaꞌṉ tyuꞌnay tzaꞌmaṉvajcopapø Isaiasis libro.
\v 29 Y Masanbø Espiritu Santoꞌis ñøjay Felipe:
\p ―Mavø jic carretacøꞌmø.
\p
\v 30 Entonces popya maṉ Felipe y cyønuꞌc tome carreta. Carretaꞌombø pøꞌnis nømnaꞌṉ tyuꞌn tzaꞌmaṉvajcopapø Isaiasis libro, y Felipeꞌis ñøjmayu:
\p ―¿Nømdija mi ṉgyønøctøyøyu nø mi nduꞌnupø?
\p
\v 31 Y ñøjayu:
\p ―¿Jujche pues maꞌṉbø ṉgønøctøyøyi oꞌca ni iꞌis jiꞌnø tzaꞌmaṉvajcaye?
\p Entonces poꞌnis ñøjay Felipe:
\p ―Quiꞌm yøꞌc vaꞌcø tø poꞌcsa.
\p
\v 32 Nømnaꞌṉ  tyuꞌnumø Diosis ꞌyote jachøꞌyupø nømbamø:
\q Jujche borrego ñømaṉyajpase vaꞌcø yaj caꞌyajø,
\q jetse ñømaṉyajqueꞌt tum pøn.
\q Y como borrego jiꞌn vyeje cuando jyuꞌsyajpaꞌc,
\q jetse pøꞌnis ni ti ja chamø.
\q 
\v 33 Porque probrepø pønete, ja chøcayaj justicia.
\q Y ni iꞌis jiꞌn mus chajmay ꞌyune porque ja itø, porque yaj caꞌyaju vaꞌcø jana it nascøsi.
\p
\v 34 Y gobiernoꞌis pyøꞌnis ñøjay Felipe:
\p ―Øjtzø mi vaꞌṉgapya vaꞌcø mi ndø tzajmay jutipø pøn nø cham libroꞌomo tzaꞌmaṉvajcopapøꞌis. ¿Será que mismo vyin nø chamu que jetse maṉba tuqui, o eyapø nø chamu que jetse manba tuqui?
\p
\v 35 Entonces Felipeꞌis chaꞌmaṉvactzoꞌtz totojaye nø tyuꞌnupø que Jesuse nø chamu jujche o tuqui, y jetse Felipeꞌis chaꞌmaṉvajcaꞌṉøyu jujche Jesusis tø yaj cotzocpa
\v 36 Y nømnaꞌṉ myaṉyaj tuꞌṉomo y nuꞌcyaj ijtumø nøꞌ, y gobiernoꞌis pyøꞌnis ñøjayu:
\p ―Jicø it nøꞌ, ¿tiꞌajcuy jiꞌn mi ndø nøꞌyøy yøꞌqui?
\p
\v 37 Felipeꞌis ñøjayu:
\p ―Oꞌca mi vaꞌṉjajmba mi ndumø tzocoy, muspa mi nøꞌyøyø.
\p Y ꞌyaṉdzoṉu ñøjayu:
\p ―Vaꞌṉjajmbøjtzi que Jesucristo Diosise ꞌyune.
\p
\v 38 Entonces pøꞌnis yac teꞌndzøꞌy carreta y møꞌñaj myechcøꞌi nøꞌomo, Felipe y gobiernoꞌis pyøn; y Felipeꞌis ñøꞌyøy pøn.
\v 39 Y quiꞌmyajujcam nøꞌomo, ndø Comiꞌis ꞌYespiritu Santoꞌis ñuc Felipe y ñømaṉu; y gobiernoꞌis pyøꞌnis ja isøꞌam jut maṉu. Pero je gobiernoꞌis pyøꞌnis syeguitzøc tuꞌṉajcuy, casøpya maṉu.
\v 40 Pero Felipe istøju Azoto cumguꞌyomo. Nømnaꞌṉ cyøjtu y chaꞌmingøt vøjpø ote mumupø cumguꞌyomo hasta que nuꞌc Cesarea cumguꞌyomo.
\c 9
\s Sauloꞌis vyaꞌṉjajmdzoꞌtz Jesús
\p
\v 1 Saulo nømdøcnaꞌṉ jyayatzamu vaꞌcø chøcnaꞌchaj vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis ndø Comi. Nømu que maṉba yaj caꞌyaje. Por eso nuꞌc pane coviꞌnajøcøꞌmø.
\v 2 Y vyaꞌcay pane vaꞌcø chøjcay carta Damasco cumguꞌyom aṉguiꞌmyajpapø Israel pøn tuꞌmyajpamø. Sauloꞌis syunu vaꞌcø chiꞌtøj permiso vaꞌcø mus ñucyaj Jesusis  vyaꞌṉjajmocuy ñøꞌityajupøꞌis oꞌca i pyaꞌtpa, que sea  pøn, que sea yomo; y vaꞌcø ñønuꞌcyaj moꞌcsupø Jerusalén  gumguꞌyomo.
\v 3 Jetse Saulo nømnaꞌṉ myaṉ tuꞌṉomo, nømnaꞌṉ ñuꞌctoꞌ tome  Damasco cumguꞌyomo cuando joviti søꞌṉguec tzajpombø  søꞌṉgø, y Saulo søꞌngø cucmø tzøꞌyu.
\v 4 Y Saulo quec nasomo y myan ote ñøjayupø:
\p ―Saulo, Saulo, ¿tiꞌajcuy mi ndø macpa y mi ndø yacsutzøcpa?
\p
\v 5 Y Sauloꞌis ñøjayu:
\p ―Señor, ¿ⁿiyø mijtzi?
\p Y ñeꞌc ñøjay Saulo:
\p ―Øjchøṉ Jesús, mi ndø mac nøvitpapø. Mismo mi neꞌc mi yacsutzøcpa mi ⁿvin como copøn nejpinducpase viꞌnapø ticøsi.
\p
\v 6 Saulo naꞌtzu y søtøjtu y ñøjmayu:
\p ―Øjtzø mi Ṉgomi, ¿ti sunba  mijtzi vaꞌcø ø ndzøcø?
\p Ndø Comiꞌis ñøjayu:
\p ―Teꞌnchuꞌṉø y maṉ cumguꞌyomo y jen ma mi ñchajmatyøji lo que ti suꞌnbøjtzi vaꞌco mi ndzøcø.
\p
\v 7 Mientras jetse tujcu, pøn nø myaṉyajupø Saulojiꞌṉ teꞌndzøꞌyaju, ja mus oñaj naꞌtzcuꞌis. Myañajpanaꞌṉ ote pero ja isyaj ni iyø. 
\v 8 Teꞌnchuꞌṉ nasomo Saulo. Pero cuando queꞌnaṉvajcu, ni ti ja isø. Por eso jitinømaṉyaj cyøꞌcøsi ñøtuꞌṉis; jetse nuꞌcyaj Damasco cumguꞌyomo.
\v 9 Jen tuꞌcay jama ja oy isoye, y jiꞌnaꞌṉ cyuꞌti ni jiꞌnaꞌṉ ꞌyuqui ni jiꞌnaꞌṉ tyoꞌṉ ni tiyø.
\p
\v 10 Damasco cumguꞌyomo ijtunaꞌṉ tum pøn nø ꞌyaṉmayupøꞌis Diosis ꞌyote ñøyipøꞌis Ananías. Oy quejay Ananías ndø Comiꞌis como ñapasyiꞌomse y ñøjayu:
\p ―Ananías.
\q Ananiasis ꞌyaṉdzoṉu ñøjayu:
\p ―Øjtzø mi Ṉgomi, yøꞌcti ijtøjtzi.  
\p
\v 11 Y nøjay ndø Comiꞌis:
\p ―Teꞌnchuꞌṉø, maṉ calleꞌomo ñøyipøꞌis Viyuṉ galle, y jen meꞌtz Judasis tyøcmø tum Tarso cumgupyøn ñøyipøꞌis Saulo. Porque je Sauloꞌis nømdi oꞌnøyu øjtzi.
\v 12 Y oy quejay Saulo ñapasyiꞌomse tum pøꞌnis ñøyipøꞌis Ananías. Y napasyiꞌomse Sauloꞌis is Ananías nø tyøjcøyupø y nø cyojtupø cyøꞌ ñe Sauloꞌis vyingøsi vaꞌcø yac tzojcay vyitøm.
\p
\v 13 Jetse ndø Comiꞌis chajmay Ananías, pero Ananiasis ꞌyaṉdzoṉu ñøjayu:
\p ―Øjtzø mi Ṉgomi, naꞌtzpøjtzi vaꞌcø mavø, porque maꞌnøjtzi lo que vøti pøꞌnis chamyajpapø que jic Sauloꞌis yacsutzøcyajpa vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis mijtzi lo que ityajupø Jerusalén gumguꞌyomo.
\v 14 Y yøti min yøꞌqui je Saulo, y pane coviꞌnajøꞌis chiꞌyaj aṉguiꞌmguy vaꞌcø cøyin ñucyaj mi ⁿꞌyoꞌnøyajpapøꞌis
\p
\v 15 Entonces ñøjay ndø Comiꞌis Ananías:
\p ―Mavø, porque jic Saulo øtz ṉgøpiṉupø vaꞌcø yosa øtzcøtoya, vaꞌcø chamgøpucs ø onde mumu pøꞌnomo, jana saṉ Israel pøꞌnomdi; y vaꞌcø chajmayajqueꞌtati aṉguiꞌmba.
\v 16 Porque øjti maṉba isindziꞌ Saulo jujche tiene que vaꞌcø toyaꞌisø maṉba aṉcø chamboy ø onde.
\p
\v 17 Entonces Ananías maṉu y tøjcøy tøjcomo y cyot cyøꞌ Sauloꞌis vyingøsi y ñøjayu:
\p ―Ø mi ndøvø Saulo, ndø Comi Jesusis oyupøꞌis mi ṉgyejay tuꞌṉmo jujnaꞌṉ nø mi minumø, jeꞌis cøꞌvej øjtzi vaꞌcø mi yac tzojcay mi vindøm, y vaꞌcø mi ñøndøjcøyø Masanbø Espiritu Santoꞌis mi ndyasuꞌcsyeꞌṉomo.
\p
\v 18 Jicsyeꞌcti quecyaj vyitøꞌmomo jujche quejsisetaꞌmbø, y søꞌṉ vyitøm, y teꞌñchuꞌṉu, y maṉ nøꞌyøtyøji.
\v 19 Entonces Saulo cuꞌtu y pømipøjcu y oy yaꞌe usyaṉ hora Damasco cumguꞌyomo vyaꞌṉjajmocuy tyøvøjiꞌṉ.
\s Saulo chaꞌmaṉvajcoy Damasco cumguꞌyomo
\p
\v 20 Y entonces Israel pøn tuꞌmyajpamø Sauloꞌis chambopyanaꞌṉ Cristo que jiquete Diosis ꞌYune.
\v 21 Mumu myañajupøꞌis quiꞌpsyaju tiꞌajcuy jetse nø chøjcu y nømyaju:
\p ―Parece que jiquete oyupøꞌis yacsutzøcyaj Jerusalén gumguꞌyomo ꞌyoꞌnøyajpapøꞌis Jesús, y jetcøtoya min yøꞌqui vaꞌcø ñuꞌcyaj vyaꞌṉjamyajpapøꞌis, vaꞌcø ñømaṉyaj mocsupø pane coviꞌnajøcøꞌmø. ¿Jutznøm yøti mismo Jesús nø chamboyu?
\p
\v 22 Pero Saulo más pømipøjcu y vøjpø quiꞌpsocujiꞌṉ chambanaꞌṉ, y ja mus ꞌyaṉdzoṉyajø Israel pøꞌnis Damasco cumguꞌyom ityajupøꞌis. Sauloꞌis isindziꞌyaju myusocujiꞌṉ que viyuṉsye Jesús Cristote Diosis cyøꞌvejupø.
\s Saulo cotzojcu cuando manaꞌṉ yaj caꞌyaj Israel pøꞌnistaꞌm
\p
\v 23 Y cøjtujcam vøti jama, Israel pøꞌnis tyuꞌmbajcayaju vaꞌcø yaj caꞌyaj Saulo.
\v 24 Pero Sauloꞌis myusu lo que jujchenaꞌṉ nø cyømejcøyaju. Ijtunaꞌṉ noꞌtze cumguꞌacapoya entero vocøvituꞌis cumguy, y jeꞌtis jyoꞌcyajpanaꞌṉ tzuꞌjiꞌṉ jamajiꞌṉ ityajumø putcuy vaꞌcø yaj caꞌyaj Saulo.
\v 25 Por eso vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús ñømaṉyaj Saulo tzuꞌyi noꞌtzecøꞌmø, quiꞌmyaj møji, y møjapø vacaꞌomo yac votzomøꞌñaj aꞌṉgomo. Jetse yac poyaju.
\s Saulo oy Jerusalén gumguꞌyomo
\p
\v 26 Y Saulo nuꞌc Jerusalén gumguꞌyomo y nømnaꞌṉ syunu vaꞌcø cyøtuꞌmyaj vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús. Pero mumu nømnaꞌṉ ñaꞌchaju vaꞌcø tuꞌmyaj Saulojiꞌn. Jiꞌnaꞌṉ vyaṉjamyaje oꞌca de veras vyaꞌṉjamba Jesús.
\v 27 Entonces Bernabeꞌis pyøc Saulo y ñømaṉ apostolescøꞌmø y Bernabeꞌis chajmayaj apostoles jujche Sauloꞌis oy is ndø Comi tuꞌṉomo y ndø Comiꞌis ꞌyoꞌnøy Saulo. Chajmayajqueꞌtu jujche Damasco cumguꞌyomo Sauloꞌis chaꞌmaṉvajcay Jesusis ꞌyote jana naꞌtzcuy.
\v 28 Entonces Saulo o tzøꞌy Jerusalén gumguꞌyomo, y parejonaꞌṉ vityajpa jetjiꞌn.
\v 29 Y Sauloꞌis jana naꞌtzcuy chaꞌmaṉvajcapyanaꞌṉ ndø Comiꞌs ꞌyote, y ꞌyoꞌnøyajpanaꞌṉ griego oteꞌomo oñajpapø Israel pøndaꞌm. Jetjiꞌṉnaꞌṉ onguipyajpa. Pero jeꞌs chøcmeꞌchajpanaꞌṉ jujche muspa yaj caꞌyaj Saulo.
\v 30 Cuando vaꞌṉjajmocuy tyøvøꞌis myusaju que maṉbanaꞌṉ yaj caꞌyaj Saulo, maṉ chacpøꞌyaje hasta Cesarea cumguꞌyomo, y jeni cyøꞌvejyaj Tarso cumguꞌyomo.
\p
\v 31 Mumu vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús mumu Judea nasomo y Galilea nasomo y Samaria nasomo vøj ityaju; ni iꞌsamnaꞌṉ jiꞌn yacsutzøcyaje, vaꞌṉjajmoyajpaꞌm møꞌchøqui. Cyønaꞌtzøyajpanaꞌṉ ndø Comi, y por eso jujche syunbase ndø Comiꞌis, jetsenaꞌṉ chøcyajpa. Y Masanbø Espiritu Santoꞌis yajayaj myayaꞌcuy vaꞌcø contento ityajø, y masamnaꞌṉ nø vyøtiꞌajyaju vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús.
\s Eneas tzojcupøte
\p
\v 32 Y Pedroꞌis nømnaꞌṉ ꞌyocvijtu vaꞌcø tyuꞌñaj vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús, y jetse o tyuꞌñaj vaꞌṉjajmoyajpapø ityajupø Lida cumguꞌyomo.
\v 33 Y pyaꞌt jiṉ tum pøn ñøyipøꞌis Eneas que tucutujtay amemnaꞌṉ ijtupø øṉguꞌyomo caꞌepø jiꞌnaꞌṉ mus vitø.
\v 34 Y ñøjay Pedroꞌis:
\p ―Eneas, Jesucristoꞌis mi yac tzocpa. Teꞌnchuꞌṉø, piṉ mi nuꞌscuy.
\p Y teꞌndonchuꞌṉu jicsyeꞌcti.
\v 35 Isyaj pøn yac tzojcupø mumu Lida cumguꞌyomdaꞌmbøꞌis y Sarón gumguꞌyomdaꞌmbøꞌis. Y quiꞌpsvituꞌyaj ndø Comicøsi.
\s Dorcas caꞌu y yac visaꞌtøju
\p
\v 36 Y ijtunaꞌṉ Jope cumguꞌyomo tum yomo vyaꞌṉjajmbapøꞌis Jesús ñøyipøꞌis Tabita. Griego oteꞌomo ñøjayajpa Dorcas. Yøꞌṉis chøcpanaꞌṉ vøjpø tiyø, vøti cyotzoṉyajpanaꞌṉ pobretaꞌmbø.
\v 37 Cuando Pedro ijtuꞌøc Lida cumguꞌyomo, je yomo Tabita caꞌcupyaꞌtu y caꞌu. Yac tziṉyaju y cyotyaj møjipø cuartoꞌomo.
\v 38 Como Lida cumguꞌis tyomeꞌispa Jope cumguy, cuando vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús myusyaju que Pedro jenaꞌṉ it Lida cumguꞌyomo, entonces cyøꞌvejyaj metzpøn vaꞌcø maṉ myeꞌchaj Pedro. Jeꞌis ñøjayaj Pedro:
\p ―Yøti yøti tø maṉdyaꞌi Jope cumguꞌyomo.
\p
\v 39 Pedro tzuꞌṉu y maṉ jetjiꞌṉdaꞌm. Cuando nuꞌcyaj Jope cumguꞌyomo, ñømaṉyaj Pedro møjipø cuartoꞌomo ijtumø caꞌupø. Jen cyønuꞌcyaj Pedro yaṉbajquistaꞌm, voꞌyajpanaꞌn y isindziꞌayajpanaꞌṉ eya cuentataꞌmbø tucu Dorcasis ñaꞌcupø cuando jetjiꞌṉdøcnaꞌn ijtuꞌøc.
\v 40 Pero Pedroꞌis yac putpøꞌyaju cuartoꞌom ityajupø. Entonces cutquejcu y ꞌyoꞌnøy Dios. Y cyøqueꞌnøy caꞌupø  y ñøjmayu:
\p ―Tabita, teꞌnchuꞌṉø.
\p Y je caꞌupø queꞌnaṉvajcu y is Pedro y poꞌcschuꞌṉu.
\p 
\v 41 Pedroꞌis ñuc cyøꞌcøsi y jyøcøtondeꞌnu. Ñøvejyaj vaꞌṉjajmoyajpapø y yaṉbactaꞌm y yac isyaj yomo visaꞌupøꞌam.
\v 42 Min myusyaj mumu Jope cumguꞌyomdaꞌmbøꞌis jujche tujcu, y vyaꞌṉjamyaj vøti pøꞌnis ndø Comi.
\v 43 Vøti jama oy tzøꞌy Pedro Jope cumguꞌyomo tum pøꞌnis tyøjcomo ñøyipøꞌis Simón, vyøjøtzøcpapøꞌis naca.
\c 10
\s Pedro y Cornelio
\p
\v 1 Ijtunaꞌṉ tum pøn Cesarea cumguꞌyomo ñøyipøꞌis Cornelio, soldado coviꞌnajønaꞌṉete, y pyartido lo que jeꞌis ꞌyaṉguiꞌmyajpa ñøjayajpanaꞌṉ Italiano.
\v 2 Yøṉ Cornelioꞌis jyajmba vyaꞌṉjajmocuy y cyønaꞌtzøpanaꞌṉ Dios mumu fyamiliajiꞌṉducu. Chiꞌyajpanaꞌṉ vøti tumin pobretaꞌmbø pøn y siempre ꞌyoꞌnøpyanaꞌn Dios.
\v 3 Nømnaꞌṉ ñuꞌc como las tres de la tarde cuando como napasyiꞌomse Diosis ꞌyangelesis ꞌyac is vyin y Cornelioꞌis is vøjø. Angeles tøjcøy jetcøꞌmø y ñøjayu:
\p ―Cornelio.
\p
\v 4 Cornelioꞌis ꞌyaꞌm angeles y naꞌtzu, y ñøjayu:
\p ―¿Tiꞌsqueꞌte,  øjtzø mi Ṉgomi?
\p Y ñøjay angelesis:
\p ―Myan Diosis como nø mi ⁿoꞌnøyuse,  y isuꞌam lo que ti nø mi sajtziꞌyaj pobretaꞌm.
\v 5 Y yøti cøꞌvejyaj pøn Jope cumguꞌyomo vaꞌcø maṉ myeꞌchaj Simón ñøyipøꞌsqueꞌt Pedro.
\v 6 Yøṉ Pedro tøjcojejpa eyapø pønjiꞌṉ ñøyipøꞌsqueꞌt Simón, vyøjøtzøcpapøꞌis naca. Majranvini it tyøc. Pedroꞌis maṉba mi ñchaꞌmaṉvajcaye jujche vøjø vaꞌcø mi ndzøcø.
\p
\v 7 Entonces tzuꞌṉ angeles oyupøꞌis ꞌyoꞌnøy Cornelio y Cornelioꞌis ñøveju vaꞌcø miñaj metzcuy mozo y tum soldado cønaꞌtzøꞌyopyapø Corneliojiꞌṉ yospapø mumu jama.
\v 8 Cornelioꞌis chajmayaj mumu jujche oyuse is angeles, y cyøꞌvejyaj mozo y soldado vaꞌcø myaṉyaj Jope cumguꞌyomo.
\p
\v 9 Jyoꞌpit mientras que nømdøc myaṉyaj ñuꞌcscuy tuꞌṉomo y nømnaꞌṉ ñuꞌcyaj tome cumguꞌyomo, Pedro quiꞌm møji tøjcøsi cøjøꞌṉbø tøjcø copajcomo vaꞌcø ma ꞌyoꞌnøy Dios. Nømnaꞌṉ pyaṉguc jamaꞌajnømu.
\v 10 Osenayu, y nømnaꞌṉ cyuꞌtoꞌu. Mientras nømdøcnaꞌṉ tyuc cuꞌtcuy, napasyiꞌomse tujcu.
\v 11 Is tzap aṉvajcupø, y nømnaꞌṉ myøꞌn como tum cojtocusyepø jujche møjapø sabanasepø macsyaṉguin siꞌnupø.
\v 12 Jeꞌtomo ijtunaꞌṉ yempe jujchepø copøn macsycuy cosotaꞌmbø, y tzaꞌmø copøn, y jyøcøyajpaꞌis vyin, y savaꞌom sititvityajpapø paloma.
\v 13 Y Pedroꞌis myan ote ñøjayupø:
\p ―Teꞌnchuꞌṉø, Pedro, yaj caꞌø y viꞌcø.
\p
\v 14 Pero Pedroꞌis ñøjayu:
\p ―Jiꞌnø mus viꞌṉgø, øjtzø mi Ṉgomi, porque ni ja viꞌṉguisøtøꞌctzi jetsetaꞌmbø copøn o sea jiꞌn vyøjtaꞌmbø tiyø lo que yaꞌinducpa aṉguiꞌmguꞌis.
\p
\v 15 Y menajcomo myangueꞌt ote ñøjayupø:
\p ―Lo que Diosis cyotqueꞌtuse aṉguiꞌmguy vaꞌcø ndø viꞌcø, u mi ñømu que jiꞌndyet vyøjpø tiyø.
\p
\v 16 Jetseti o tujqueꞌt tuꞌcañajcøsi; y jicsyeꞌcti vøcoquiꞌmgueꞌtu tucusepø.
\v 17 Mientras Pedroꞌis nømnaꞌṉ quiꞌps chocoꞌyomo tinaꞌṉ oyupø is napasyiꞌomse, entonces pøn oyupø cyøꞌvej Cornelioꞌis nuꞌcyaj andyuṉgøꞌmø, nømnaꞌṉ ꞌyocvaꞌcayaju Simoꞌnis tyøc, jute ijtu.
\v 18 Vyejyaju, ꞌyaṉgøvaꞌcyaju oꞌca jen jej Simón, tum ñøyipøꞌsqueꞌt Pedro.
\v 19 Mientras jetse tujcu, Pedroꞌis nømnaꞌṉ quiꞌpsu que tiyø isupø napasyiꞌomse, y ñøjay Pedro Masanbø Espiritu Santoꞌis:
\p ―Tuꞌcaṉbønbøꞌis nø mi myeꞌndzu.
\v 20 Tzuꞌṉø y møꞌnø; u mi ṉguiꞌpsu que jiꞌn vyøjø vaꞌcø mi myaṉ jetjiꞌṉdaꞌm, porque øjtze ṉgøꞌvejyajupø.
\p
\v 21 Entonces Pedro møꞌnu y nuꞌcu ityajumø pøn lo que cyøꞌvejyajupø Cornelioꞌis, y ñøjayaju:
\p ―Øjchøṉ nø mi meꞌtztamupø. ¿Ticøtoya nø mi ndø meꞌtztamu?
\p
\v 22 Jeꞌis ñøjayaju:
\p ―Cornelioꞌis cøꞌvejtaꞌmøjtzi. Cornelio soldado coviꞌnajøte, vøjpø pønete, cyønaꞌtzøpyapøꞌis Dios, vyøcotzøcyajpa mumu Israel pøꞌnistaꞌm. Masanbø angelesis ꞌyaṉguiꞌm Cornelio vaꞌcø mi ñøvejø, vaꞌcø mi myaṉ tyøcmø, y vaꞌcø mi ṉgyømaꞌnøjay Cornelioꞌis mi onde mitz mapø mi ndzamsaje.
\p
\v 23 Entonces Pedroꞌis yac tøjcøyaj tyøjcomo y chiꞌyaj jejcuy. Jyoꞌpit tzuꞌṉyaju, y Pedro maṉyaj jetjiꞌṉdaꞌm. Y venetaꞌmbøꞌis Jope cumguꞌyomdaꞌmbø vaꞌṉjajmocuy tyøvøꞌis maṉ pyaꞌtyajqueꞌte.
\p
\v 24 Jyoꞌpit nuꞌcyaj Cesarea cumguꞌyomo. Y Cornelioꞌis nømnaꞌṉ jyoꞌcyaj jiṉø. Cornelioꞌis vyejaṉdøꞌpyajumnaꞌṉ tyøvøtaꞌm y más syuñajpapø ꞌyamigotaꞌm, parejo nø jyoꞌcyaju.
\v 25 Cuando tøjcøy Pedro, Cornelioꞌis min pyøjcøchove. Cornelioꞌis myucsquejcay Pedroꞌis cyosocøꞌmø vaꞌcø cyønaꞌtzøy Pedro.
\v 26 Pero Pedroꞌis yac teꞌñchuꞌṉu y ñøjmayu:
\p ―Teꞌñchuꞌṉø, øtz pøndi chøṉgueꞌt como mijtze.
\p
\v 27 Entonces Pedro Corneliojiꞌṉ vejvejneyu, y tøjcøyaju, y Pedroꞌis isu que it vøti pøn tuꞌmyajupø.
\v 28 Y Pedroꞌis ñøjmayaju:
\p ―Mitz mi mustamba que Israel  pøꞌnis ꞌyaṉguiꞌmguꞌis yaꞌinducpa Israel pøn vaꞌcø jyana  motyajø eyataꞌmbø pønjiꞌṉ lo que jiꞌndyet Israel  pøn; ni vaꞌcø jyana tøjcøy tyøjcomo. (Y øtz Israel pøn chøṉø,  y mitz jiꞌndyet jicø. Y por eso jiꞌnaꞌṉ mus tøjcøy mi  ndøjcomo.) Pero isindziꞌø Diosis que ni jutipø pøn  jiꞌnø mus nømø que ja cyøvajcøyøpøte vaꞌcø jyana mot jetjiꞌṉ. 
\v 29 Jetcøtoya  cuando mi ndø nøveju, miꞌnøjtzi, ja jyeꞌṉøjtzi vaꞌcø minø. Jetse nøꞌø aṉgøvaꞌcu ticøtoya mi ndø nøveju.
\p 
\v 30 Y Cornelioꞌis ñøjay Pedro:
\p ―Cøjtuꞌcame macsycuy jama ijtunaꞌṉ øjtzi ø ndøjcomo yøcse hora como las tres de la tarde. Nømnaꞌn ø oꞌnøy Dios jana uquipø, jana cuꞌtipø. Y joviseti ⁿisøjtzi tum pøn søꞌṉbapøꞌis tyucu teꞌnupø ø ⁿviꞌnomo.
\v 31 Y nøjmaꞌyøjtzi jeꞌis: “Cornelio, myan Diosis nø mi ⁿoꞌnøyuse, y Diosis jyajmba ti mi sajtziꞌyaj pobre.
\v 32 Yøti cøꞌvejyaj pøn Jope cumguꞌyomo vaꞌcø maṉ myeꞌchaj tum ñøyipøꞌis Simón; y mismo pøn ñøyipøꞌistiqueꞌt Pedro. Jic Pedro cojeju eyapø Simoꞌnis tyøcmø, vyøjøtzøcpapøꞌis ñaca, tome majranvini. Cuando minba, jeꞌis maṉba mi yoꞌnøyi”.
\v 33 Jetcøtoya prontoti mi yac meꞌtztøjøjtzi, y ndzøjcuti mi vøjø, mi minundi. Pues yøti mumu øjtaꞌm yøꞌc ijtaꞌmøjtzi Diosis vyiꞌnaṉdøjqui vaꞌcø ngømaꞌnøtyamø mumu lo que Diosis mi nchajmayuse vaꞌcø mi ndø tzajmatyamø.
\s Lo que Pedroꞌis chaꞌmaṉvajcuse Cornelioꞌis tyøjcomo
\p
\v 34 Entonces Pedro ondzoꞌtzu ñøjmayaju:
\p ―Viyuṉse yøti muspaꞌmtzi que Diosis parejo syuñajpa mumu pøn.
\v 35 Diosis pyøjcøchoṉba mumu cyønaꞌtzøyajpapøꞌis y chøcpapøꞌis vøjpø tiyø, aunque jutpø cumguꞌyombø.
\v 36 Diosis cyøꞌvejayaj ote Israel pøndaꞌm chajmayaj vøjpø ote que Jesucristoꞌis tø yac vøꞌajtamba. Jesús mumu iꞌis y mumu tiꞌse Cyomi.
\v 37 Mijtaꞌm mustamba ote lo que tzambotyøjupø mumu Judea nasomo. Tzambotyøju lo que jujche tuctzoꞌtz Galilea nasomo después que Juaꞌnis chajmayaj pøndaꞌm vaꞌcø ñøꞌyøyajø.
\v 38 Tzambotyøju que Nazaret cumguꞌyombø Jesús chiꞌ Diosis Masanbø Espiritu Santo y musocuy. Jetse Jesús vitpanaꞌṉ, y chøcpanaꞌṉ vøpø tiyø, y yac tzocyajpanaꞌṉ mumu nø yac toyaꞌisyajupø yatziꞌajcuꞌis; porque ñeꞌc Jesús Diosjiꞌṉbønaꞌṉete.
\v 39 Y øtz istaꞌmøjtzi mumu lo que chøjcupø Jesusis Judea nasomo y Jerusalén gumguꞌyomo. Pero Jesús myaꞌmgaꞌyaj cucyøsi.
\v 40 Y yøṉ Jesús Diosis yac visaꞌ tuꞌcay jamapit, y yaj quejatyaꞌmøjtzi.
\v 41 Diosis ja yac isyaj Jesús mumu pøn. Na más cøpindamupøꞌstzi viꞌna vaꞌcø istamø, øtz istamøjtzi. Y øtz cuꞌjtaꞌmøjtzi uctaꞌmøjtzi Jesusjiꞌn después que visaꞌu caꞌyajupøꞌomo.
\v 42 Por eso Diosis anguiꞌmdaꞌmøjtzi vaꞌcø ndzambotyam pøꞌnomo, y vaꞌcø ndzajmayajø que Diosis cyot Jesús vaꞌcø cyømeꞌchaj cyojapit mumu pøn, sea queñajpapø, sea caꞌyajupø.
\v 43 Mismo jetsetiqueꞌt oy chamsajyajqueꞌt mumu tzaꞌmaṉvajcopapøꞌis que mumu vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús maṉba cøtocoyaj cyojapit por lo que Jesusis chøjcupøpit.
\s Pyøjcøchoṉyaj Espiritu Santo lo que jiꞌndyet Israel pøꞌnistaꞌm
\p
\v 44 Nømdøcnaꞌṉ cham Pedroꞌis yøcspø ote, y nuꞌc Masanbø Espiritu Santo mumu pøngøsi ityajusecøꞌyi mientras nømnaꞌṉ cyømaꞌnøyaj Pedro.
\v 45 Israel pøndaꞌm vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús lo que miñajupø Pedrojiꞌn nømnaꞌṉ ñømayaꞌyaju porque tujcu nunca jiꞌn tuquise. Porque vaꞌctziꞌtøj Masanbø Espiritu Santo eyapø pøn lo que jiꞌndyet Israel pøn.
\v 46 Porque myañaju que jic pøꞌnis aunque jiꞌndyet Israel pøꞌnis, cyacpøꞌyaj ote, eyapø oteꞌomdaꞌm oñaju, y vyøcotzøcyajpanaꞌṉ Dios.
\v 47 Entonces Pedroꞌis ñøjayaju:
\p ―Como yøṉ pøꞌnistaꞌm pyøjcøchoṉyaj Masanbø Espiritu Santo jujche tø øtz ndø pøjcøchondamuse, øtz nøꞌmbøjtzi que jiꞌn mus ndø yaꞌinductamø vaꞌcø jyana nøꞌyøyajø. Y mitz ¿ti mi ndzamdamba?
\p
\v 48 Entonces Pedroꞌis ꞌyaṉguiꞌmyaju vaꞌcø yac nøꞌyøyajtøj Jesucristoꞌis nøyicøsi. Después vyaꞌcayaj Pedro vaꞌcø chøꞌy siguiera tumø metza jamaseꞌṉomo.
\c 11
\s Pedroꞌis chajmayaj vyaꞌṉjajmocuy tyøvøtaꞌm Jerusalén gumguꞌyomdaꞌmbø lo que ti oyse tyuqui
\p
\v 1 Myañaj apostolesis y vaꞌṉjajmocuy tyøvøꞌstaꞌm Judea nasomdaꞌmbøꞌis que jetsemete también eyapø pøꞌnis lo que jiꞌndyet Israel pøꞌnistaꞌm pyøjcøchoṉyajqueꞌtumnaꞌṉ Diosis ꞌyote.
\v 2 Cuando Pedro nuꞌc Jerusalén gumguꞌyomo, vaꞌṉjajmoyajpapø Israel pøn nømyaju que Pedroꞌis ja chøc vøjpø tiyø.
\v 3 Nøjayaju:
\p ―¿Tiꞌajcuy mi ñdyøjcøy pøꞌnis tyøjcomo lo que jiꞌndyet Israel pøn, y jetjiꞌṉ oy mi ñgyuꞌti?
\p
\v 4 Jetsemete ñøcøtzoꞌtz Pedroꞌis vaꞌcø chaꞌmaṉvajcay jujche oyse tuqui. Nøjayaju:
\p
\v 5 ―Øtz ijtunaꞌṉ Jope cumguꞌyomo nømnaꞌṉ oꞌnøy Dios. Jiꞌnaꞌṉø mus juꞌtzø ijtupø, isøjtzi napasyiꞌomse tum cojtocuy jujche møjapø sabanasepø. Nømnaꞌṉ myøꞌn tzajpomo, macsyaṉguin sinupø nø jyøꞌmøꞌndøjupø nuꞌc øtzcøꞌmø.
\v 6 Cuando ngøqueꞌnøyøjtzi møꞌchøqui, ⁿisøjtzi nascøs vityajpapø copøn macsycuy cosotaꞌmbø, y tzaꞌma copøn y jyøcøyajpapøꞌis vyin, y savaꞌom sititvityajpapø paloma.
\v 7 Maꞌnø tum ote nø nøjayupøꞌis: “Teꞌnchuꞌṉø, Pedro, yaj caꞌø y viꞌcø”.
\v 8 ⁿNøjaꞌyøjtzi: “Øjtzø mi Ṉgomi, jiꞌnda, porque nunca ja o viꞌṉguisøtøꞌctzi jetsetaꞌmbø copøn o sea jiꞌn vyøjtaꞌmbø tiyø lo que yaꞌinducpa anguiꞌmguꞌis”.
\v 9 Jetse menaꞌcomo andzoṉ tzajpombø oteꞌis: “Lo que Diosis cyotqueꞌtuse aṉguiꞌmguy vaꞌcø ndø viꞌcø, u mi ñømu que jiꞌndyet vyøjpø tiyø”.
\v 10 Jetse o tuc tuꞌcañac, y jiṉdi jiti quiꞌmvøjøtzoctøjqueꞌt mumu møji tzajpomo.
\v 11 Y misma horacøsi nuꞌcyaj tuꞌcaṉbøn tøcmø jut øtz ijtumø, cøꞌvejyajtøjupø vaꞌcø min meꞌchajø; y Cesarea cumguꞌyom tzuꞌṉyajupø.
\v 12 Nøjaꞌyøjtzi Espiritu Santoꞌis vaꞌcø maṉ jetjiꞌṉdaꞌm vaꞌcø jana ṉguiꞌps ni tiyø ø ndzocoꞌyomo. Tujtay ø vaꞌṉjajmoṉguy tyøvø maṉyajqueꞌtu y tøjcøtyaꞌmøjtzi pøꞌnis tyøjcomo.
\v 13 Y jeꞌis tzajmatyaꞌmøjtzi lo que jujche oy is angeles teꞌnupø tyøjcomo. Angelesis oy chajmaye: “Cøꞌvejyaj pøn Jope cumguꞌyomo vaꞌcø myeꞌchaj tum ñøyipøꞌis Simón, mismo ñøyipøꞌisti Pedroqueꞌt.
\v 14 Jeꞌtis maṉba mi ñchajmay ote jujche muspa mi ṉgyotzoctam mijtzi y mumu mi mbamiliajiꞌṉducu”.
\v 15 Entonces cuando oꞌnøyinchoꞌtz øjtzi, nuꞌc Masanbø Espiritu Santo jetcøstaꞌm. Igual jujche nuꞌcuse tø øtzcøstaꞌm viꞌna, jetseti nujqueꞌtu.
\v 16 Y jajmbaꞌtøjtzi chamuse ndø Comiꞌis jujche ñøjayuse: “Viyuṉse Juan nøꞌyøꞌyoyu nøꞌjiꞌṉ, pero øtz maꞌṉbø mi nøꞌyøndyam Masanbø Espiritu Santojiꞌṉ”.
\v 17 Entonces como Diosis chiꞌyaj jejtaꞌm Espiritu Santo igual como tø tziꞌtamuse øjtaꞌm cuando oy tø vaꞌṉjajmdam ndø Comi Jesucristo, ¿entonces i chøṉ øjtzi vaꞌcø maṉ yaꞌinduc Dios?
\p
\v 18 Cuando myañajuꞌcti chamuse Pedroꞌis, vøṉgøneꞌcyaj nø cyømaꞌnøyajupøꞌis, y vyøcotzøcyajpanaꞌṉ Dios, nømyaju:
\p ―De manera jetsetiqueꞌt lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm Diosis chiꞌyaj quiꞌpsocuy vaꞌcø quiꞌpsvituꞌyajø vaꞌcø cyeñaj mumu jama.
\s Tuꞌmyaj vaꞌṉjajmocuy tyøvøtaꞌm Antioquía cumguꞌyomo
\p
\v 19 Cuando yaj caꞌtøjuꞌc Esteban, oy yacsutzøcyaj vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús y por eso puṉbøꞌpøꞌneyaju. Vene maṉyaj hasta Fenicia nasomo y Chipre cucnasomo, y Antioquía cumguꞌyomo. Ni ja chajmayaj ni iyø vøjpø ote sino sólo Israel pøndaꞌm chajmayaju.
\v 20 Pero venetaꞌmbø puṉbøꞌpøꞌneyajupø Chipre nasomdaꞌmbøte y Cirene cumguꞌyomdaꞌmbøte. Jejtaꞌm oy nuꞌcyaje Antioquía cumguꞌyomo. Jiṉø ꞌyoꞌnayaj eyapø pøn lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm, chaꞌmaṉvajcayaj ndø Comi Jesusis vøjpø ꞌyote.
\v 21 Ndø Comiꞌis cyotzoṉyaju y vøti pøꞌnis vyaꞌṉjajmyaju y quiꞌpsvituꞌyaj ndø Comicøsi.
\p
\v 22 Cuando Jerusalén gumguꞌyomdaꞌmbøꞌis vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús myañaju jujche oyse tuc jiṉø, entonces cyøꞌvejyaj Bernabé vaꞌcø myaṉ hasta Antioquía cumguꞌyomo.
\v 23 Cuando Bernabé nuꞌcu, isu lo que Diosis chøjcupø vyøꞌajcupit, y casøyu. Bernabeꞌis pyømitziꞌyaj ꞌyotepit mumu vaꞌcø syeguitzøcyaj vøjø ndø Comijiꞌṉ y vaꞌcø vyaꞌṉjajmyaj møꞌchøqui tyumø chocoy.
\v 24 Porque Bernabé vøjpø pønete y cyøtøjcøy Masanbø Espiritu Santoꞌis tasuꞌcsyeꞌṉomo, y Bernabé vaꞌṉjajmopyanaꞌṉ møꞌchøqui; y mastinaꞌṉ nø vyøtiꞌajyaj vyaꞌṉjamyajpapøꞌis ndø Comi.
\p
\v 25 Jicsyeꞌjcam maṉ Bernabé Tarso cumguꞌyomo vaꞌcø myeꞌtz Saulo. Bernabeꞌis pyaꞌt Saulo y ñømin Antoquía cumguꞌyomo.
\v 26 Opyanaꞌṉ tuꞌmyaj tuꞌmyajpapøjiꞌṉ tumø ameꞌam y ꞌyaṉmayajpanaꞌṉ vøti pøn. Y Antioquía cumguꞌyomo viꞌna yac nøyiꞌajyajtøj Cristoꞌis ñeꞌtaꞌm vyaꞌṉjamyajpapøꞌis ndø Comi.
\p
\v 27 Jic jama tzuꞌṉyaj Jerusalén gumguꞌyomo tzaꞌmanvajcoyajpapø y maṉyaj Antioquía cumguꞌyomo.
\v 28 Teꞌnchuꞌṉ tumø ñeꞌcomdaꞌm ñøyipøꞌis Agabo. Chaꞌmaṉvajcu que Espiritu Santoꞌis yaj cønøctøyøyu que maṉba it møjaꞌaṉ yuꞌ mumu ijnømuꞌcsyeꞌṉomo. Y jetse oy tucnømi cuando Claudio møja aṉguiꞌmbaꞌcnaꞌṉ.
\v 29 Por eso quiꞌpsyaju vaꞌcø yuꞌmayaj tumin vyaꞌṉjamyajpapøꞌis ndø Comi, tum dum bøꞌnis vaꞌcø cyota jujche muspase cyota; y entonces tumin vaꞌcø cyøꞌvejayaj vaꞌnjajmocuy tøvø ityajupø Judea nasomo.
\v 30 Y jetse chøcyaju. Cyøꞌvejyaj Bernabé y Saulo vaꞌcø ñømaṉyaj tumin vaꞌcø chiꞌyaj aṉguiꞌmyajpapø tzambøndaꞌm.
\c 12
\s Yaj caꞌtøj Jacobo, y Pedro somdøju
\p
\v 1 Mismo jic tiempo aṉguiꞌmbapø Herodesis nujcu y yacsutzøcyaj metzcuy tuꞌcay pøn tuꞌmyajpapø Jesusis ñøyicøsi.
\v 2 Y yaj caꞌ espadapit Jacobo Juaꞌnise tyøvø.
\v 3 Y myusajcam Herodesis que Israel pøꞌnistaꞌm vyøꞌmøyaju vaꞌcø jetse chøcø, entonces Herodesis yac nuctøjqueꞌtuti Pedro. Jicø jama ijtunaꞌṉ søṉ cuando cyøꞌsyajpanaꞌṉ pan ja pyoṉoṉapø.
\v 4 Herodesis ñuc Pedro y syomu. Y macsycuy macsycuy tumdumnaꞌcomo cyoqueñaj Pedro dieciséis soldadoꞌis. Herodesis syunbanaꞌṉ ñøput Pedro vaꞌcø presentatzøc cumgupyøngøsi cøjtujcam pascua søṉ.
\v 5 Y mientras Pedro nømnaꞌṉ cyoquendøj presoꞌomo, vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús tuꞌmyajpanaꞌṉ nømnaꞌṉ vyaꞌcayaj Dioscøsi vaꞌcø cyotzoc Pedro. Tumø tzocoy ꞌyoꞌnayajpanaꞌṉ Dios, ja ñituꞌyajø, ja chacyajø.
\s Diosis yac libreꞌaj Pedro presoꞌomo
\p
\v 6 Cuando jyoꞌpit Herodesis manaꞌṉ ñøputi, jete mismo tzuꞌcøsi Pedro ijtunaꞌṉ øṉupø metzcupyø soldado cujqui vajtupø metzcupø cadenajiꞌṉ, y ityajunaꞌṉ cyoqueñajpapøꞌis aṉdyuꞌṉaṉvini vaꞌcø cyoqueñaj preso.
\v 7 Entonces joviti nuꞌc tum ndø Comiꞌis ꞌyangeles y syøꞌṉocpac preso. Y angelesis chaṉaṉsaꞌ syepsacøsi Pedro y ñøjayu:
\p ―Teꞌnchuꞌṉ jøꞌnø jøꞌnø.
\p Entonces pucsanvacyaj cyøꞌcøspø cadena y quecyaj nasomo.
\v 8 Nøjayu anjelesis:
\p ―Siꞌn mi nducu y vatcaꞌm mi vaṉgasnaca.
\p Jetse chøjcu. Y ñøjmaqueꞌtuti:
\p ―Metz mes mi nducu y mi tø paꞌtø.
\p
\v 9 Y Pedro pujtu y angelesis jyøsaṉgøꞌm maṉu, y jiꞌnaṉ myusi oꞌca viyuṉbø tinaꞌṉ nø chøc angelesis, pero nømnaꞌṉ cyomoꞌyuse que napasyiꞌomseti tujcu.
\v 10 Pero cyøjtayaj viꞌnapø y metzcupyø cyoqueñajpapøꞌis y nuꞌcyaj tøꞌṉgupyø aṉdyuṉgøꞌmø putyajpamø calleꞌomo. Yøṉø aṉvac ñeꞌcti. Putyaju cøtyaj tum calleꞌomo. Jicsyeꞌcti tzuꞌṉ jetcøꞌmø angeles.
\v 11 Y Pedroꞌis min cuendatzøqui y nømu:
\p ―Yøti viyuṉete musuꞌmtzi que ndø Comiꞌis oy cyøꞌvej ꞌyangeles y yaj cotzojcøjtzi Herodesis cyøꞌomo, vaꞌcø jana tzøjcayaj øjtzi lo que suñajpase Israel pøꞌnistaꞌm.
\p
\v 12 Quipsmeꞌtzujcam jujche vaꞌcø chøcø, maṉ Juaꞌnis myama Mariaꞌis tyøcmø. Juaꞌnis ñøyiꞌaṉgopac Marcos. Mariaꞌis tyøcmø ityajunaꞌṉ vøti pøn tuꞌmyajupø vaꞌcø ꞌyoꞌnøyaj Dios tuꞌmbac.
\v 13 Cuando nuꞌc jeni, nømnaꞌṉ cyocscocsvøy aꞌṉgombø aṉdyuṉ Pedroꞌis, y cyønuꞌcu vaꞌcø min ꞌyaṉdzoṉ tum papiñomoꞌis ñøyipøꞌis Rode.
\v 14 Cuando cyønøctøyøjay Pedroꞌis ꞌyote, cajsøyu, ni ja ꞌyaṉvac aṉdyuṉ, pero popya tøjcøy jojmo vaꞌcø maṉ chajmayaj lo demas que aṉdyuṉgøꞌm teꞌn Pedro.
\v 15 Pero jeꞌtsitaꞌm ñøjayaju:
\p ―ⁿJyovimbøt mijtzi, jindyet jicø.
\p Pero Rodeꞌis ñøjayu que viyuṉse jendi teꞌn Pedro. Ñøjayajqueꞌtu:
\p ―Jeꞌs ꞌyangelestimete.
\p
\v 16 Pero Pedroꞌis syeguitzøjcu vaꞌcø cyocscocsvøy aṉdyuṉ. Y cuando ꞌyanvacyaj aṉdyun y isyaj Pedro, ñømayaꞌyaju.
\v 17 Jeꞌis chøc seña cyøꞌjiꞌṉ vaꞌcø vyøṉneyajø, y chaꞌmaṉvajcayaju jujche ndø Comiꞌis oy ñøput presoꞌomo y ñøjayaju:
\p ―Tzajmatyam Jacobo y eyataꞌmbø ndø tøvøtaꞌm jujche oyse tyuqui.
\p Y tzuꞌṉu y maṉ eyaco lugajromo.
\p
\v 18 Cuando søꞌnbønømu, nømnaꞌṉ pyoyevityaj soldado, nømaṉ ꞌyocvaꞌcyaju jutznøm poy Pedro.
\v 19 Y cuando Herodesis o myeꞌtzjoꞌy Pedro y ja pyaꞌtø, entonces ꞌyocvaꞌcyaj oyuꞌis cyoqueñaje ticøtoya ja it jeni. Y ꞌyaṉguiꞌmyaju vaꞌcø yaj caꞌyaj soldado porque ja cyoqueñaj vøjø. Después Herodes tzuꞌn Judea nasomo maṉ Cesarea cumguꞌyomo, y jiṉ tzøꞌyu.
\s Herodes caꞌu
\p
\v 20 Herodesis nømnaꞌṉ quiꞌsayaj Tiro y Sidón cumguꞌyomdaꞌmbø. Pero Tiro y Sidón cumguꞌyomdaꞌmbøꞌis chøcyaj acuerdo vaꞌcø man ꞌyoꞌnøyaj Herodes. Amigoꞌajyaj Herodesis tyøjcom aṉguiꞌmbapø ñøyijøꞌis Blasto vaꞌcø cyøꞌoñajø Herodescøsi, vaꞌcø vyaꞌcayajø vaꞌcø jana quipyajaꞌam, porque yøṉø cumgupyøꞌnistaꞌm opyanaꞌṉ pyøcyaj cuꞌtcuy aṉguiꞌmbapøꞌis ñasomo.
\v 21 Herodesis chajmayaj tijø jama vaꞌcø tuꞌmyajø. Entonces je jama Herodes poꞌcs aṉguiꞌmbaꞌis pyoꞌcscucyøsi; myes suñipø tucu myespasepø anguiꞌmbaꞌis. Y jetse chajmayaju vøti pøn tuꞌmyajupø ti nø syun chajmayajø.
\v 22 Y sone pøn vejyajpanaꞌṉ nømyaju:
\p ―Jic nø vyejvejneyupø jiꞌndyet pøn, sino que diosete.
\p
\v 23 Y misma hora chiꞌ caꞌcuy Herodes ndø Comiꞌis ꞌyangelesis, porque ja vyøcotzøc Dios, y namchaꞌnis cyøꞌscaꞌyaju.
\p
\v 24 Pero vøti pøꞌnis nømnaꞌṉ pyøjcøchojṉayaj ndø Comiꞌis ꞌyote, y aunque jut chambotyøj je ote.
\p
\v 25 Bernabé y Saulo tzuꞌṉyaj Jerusalén gumguꞌyomo vituꞌyaju taꞌnujcam ñucstøjumø. Y ñømaṉyaj Juan ñøyipøꞌstiqueꞌt Marcos.
\c 13
\s Bernabeꞌis y Sauloꞌis chøctzoꞌchaj yoscuy vaꞌcø maṉ chaꞌmocpoyaj Diosis ꞌyote
\p
\v 1 Antioquía cumguꞌyomo ityajunaꞌṉ tuꞌmyajpapø ndø Comiꞌis ñøyicøsi, y jeꞌtomo ityajunaꞌṉ tzaꞌmaṉvajcoyajpapø y aṉmaꞌyoyajpapø. Ityajunaꞌṉ Bernabé, y Simón ñøjmayajpapø Yøcpø. Itqueꞌtutinaꞌṉ Lucio, Cirene cumgupyøn; y Manaén oyupø tzoc parejo aṉguiꞌmbapø Herodesjiꞌṉ; y jendi itquetutinaꞌṉ Saulo.
\v 2 Mientras que jana cuꞌti nømnaꞌṉ chøjcayaj ndø Comiꞌis yoscuy, ñøjayaju Masanbø Espiritu Santoꞌis:
\p ―Cøpijṉatyaꞌmøjtzi Bernabé y Saulo vaꞌcø chøjcayaj ø ⁿyoscuy para jutipøcøtoya ⁿvejayajøjtzi.
\p
\v 3 Jetse jana uquipø jana cuꞌtipø vaꞌṉjajmocuy tøvøꞌis cyotyaj cyøꞌ Bernabecøstaꞌm y Saulocøstaꞌm, y jetse ꞌyoꞌnøyu tzacyaju vaꞌcø myaṉyajø.
\s Apostolesis chaꞌmaṉvacyaj ote Chipre cucnasomo
\p
\v 4 Jejtaꞌm pues cyøꞌvejyajupø Masanbø Espiritu Santoꞌis, maṉyaj Seleucia cumguꞌyomo. Y de jiṉø tøjcøyaj barcoꞌomo maṉyaj Chipre cucnasomo.
\v 5 Nuꞌcyajujcam Salamina cumguꞌyomo, nømnaꞌṉ chamyaj Diosis ꞌyote Israel pøn tuꞌmyajpamø, y Juaꞌnis nømnaꞌṉ cyotzoṉyaju.
\v 6 Vijtocøtpøꞌyaju cucnas hasta nuꞌc Pafos cumguꞌyomo. Jen pyaꞌtyaj tum brujo Israel pønete tzaꞌmaṉvajcopapø pero sutzcujiꞌṉ, ñøyinaꞌṉ Barjesús.
\v 7 Yøṉ brujo jenaꞌṉ it aṉguiꞌmbapøjiꞌṉ. Anguiꞌmbapøꞌis ñøyi Sergio Paulo. Sergio Pauloꞌis algo ijtuti quiꞌpsocuy, y vyejayaj Bernabé y Saulo syunbanaꞌṉ cyømaꞌnøjay Diosis ꞌyote.
\v 8 Pero je brujo, ñøyipøꞌstiqueꞌt Elimas, jeꞌis nømnaꞌn syun ꞌyangømaꞌcøy aṉguiꞌmbapø vaꞌcø jyana vaꞌnjam ndø Comi.
\v 9 Entonces Saulo, ñøyipøꞌstiqueꞌt Pablo; como Masanbø Espirituꞌis ñøcꞌijtøyu hasta tasuꞌcsyeꞌṉomo, je Pabloꞌis ꞌyaꞌmaṉgaꞌ brujo
\v 10 y ñøjayu:
\p ―Mijtzi vøti mi ñøꞌit mumu aṉgømaꞌcøꞌocuꞌis y mumu yatziꞌajcuꞌis. Yatziꞌajcuꞌis mi ꞌyune. Jiꞌn mi vøꞌmøy ni jutipø vøjpø tiyø. ¿Tiꞌajcuy mumu jama mi yac voꞌtiꞌajapya ndø comiꞌis viyuṉbø tyuṉ?
\v 11 Yøti, pues, ndø Comiꞌis maṉba mi ṉgyastigatzøqui; manba mi ñdyoꞌtiꞌaje, jiꞌn ma mi is jama søꞌṉgø, jiꞌn ndø mus jutzø jama maṉba mi nchøꞌy ndyoꞌtipø.
\p Jicsyeꞌcti misma hora nuꞌc jetcøs como jocosepø, y piꞌtzøꞌajcuꞌyomse o tzøꞌy, y nømnaꞌṉ myøꞌṉvitjoꞌyu iꞌis jyøcønøvitpa cyøꞌcøsi.
\v 12 Cuando aṉguiꞌmbapøꞌis isu jujche o toꞌtiꞌaj pøn, entonces vyaꞌṉjam ndø Comi, porque ñømayaꞌjay ndø Comiꞌis ꞌyaṉmaꞌyøcuy.
\s Pablo y Bernabé oyaj Antioquía cumguꞌyomo Pisidia nasomo
\p
\v 13 Entonces Pafos cumguꞌyomo tzuꞌṉyaj barcoꞌomo Pablo y jetjiꞌṉdaꞌm vityajpapø, y nuꞌcyaju Perge cumguꞌyomo Panfilia nas coꞌaṉjajmeꞌomo. Pero Juan tzuꞌṉ jetcøꞌmø y vituꞌ Jerusalén gumguꞌyomo.
\v 14 Y jejtaꞌm tzuꞌṉyaj Perge cumguꞌyomo vityaju nuꞌcyaj Antioquía cumguꞌyomo Pisidia nas coꞌaṉjajmeꞌomo. Jen tøjcøyaj Israel pøn tuꞌmyajpamø tum sapøjcuy jamaꞌomo y poꞌcsyaju.
\v 15 Jic libro tyuꞌñaju ijtupøꞌom Moisesis ꞌyaṉguiꞌmguy, y tyuꞌñajqueꞌt jujche oyuse jyayaj tzaꞌmaṉvajcoyajpapøꞌis. Entonces tuꞌmyajpamø coviꞌnajøꞌis cyøꞌvej ote Pablocøstaꞌm, ñøjayaju:
\p ―Tøvøytaꞌm, oꞌca mijtaꞌm sunba mi ndziꞌyaj quiꞌpsocuy vøti pøn, tzaꞌmaṉvajcayajø.
\p
\v 16 Entonces teꞌñchuꞌṉ Pablo, chøc seña cyøꞌjiꞌṉ vaꞌcø vyøṉneyajø, y ñøjmayaju:
\p ―Israel pøndaꞌm y mi ṉgønaꞌtzøtyambapøꞌis Dios, cømaꞌnøtyamø.
\v 17 Dios lo que ndø vaꞌṉjajmdambapø tø Israel pøꞌnistaꞌm, jeꞌis cyøpiṉyaj ndø jandatzuꞌṉgutyaꞌm y más yac vøtiꞌaj yaju y más yac pømicøpøcyaju mientras nømnaꞌṉ vityaj Egipto nasomo. Después mismo ñeꞌc Diosis ñøputyaj ñeꞌ pyømijiꞌṉ Israel pøndaꞌm Egipto nasomo.
\v 18 Como cuarenta ame ñømaṉjayaj pasencia jejtaꞌm tøtzønasomo.
\v 19 Y Diosis yajyaj cuꞌya cøcumgupyø Canaán nasomo, y vyeꞌndziꞌyaj nas Israel pøndaꞌm.
\v 20 Jiṉ ityajunaꞌṉ como cuatrocientos cincuenta ame. Después de yøṉø, Diosis cyotyaj cømeꞌtzoyajpapø vaꞌcø ꞌyanguiꞌmyajø hasta que oyu tzaꞌmaṉvajcopyapø Samuel.
\v 21 Entonces cumguꞌis vyaꞌcyaj anguiꞌmba, y Diosis cyot Saul vaꞌcø ꞌyaṉguiꞌmø. Ijtunaꞌṉ pøn ñøyipøꞌis Cis y Saul jeꞌtis ꞌyunete, y Benjamiꞌnis chajcupø ꞌyune. Por cuarenta ame oy yaṉguiꞌmyaj jeꞌis.
\v 22 Después Diosis ñøput Saul, y cyot David vaꞌcø ꞌyaṉguiꞌmø.  Diosis chamu jujchepø pønete David, nømu: “Ngomuspøjtzi  Isaiꞌis ꞌyune David yac tzocopyacpapøꞌis ø ndzocoy.  Jeꞌtis maṉba chøc mumu tiyø øtz sunbase”.
\v 23 Después que cøjtujcam vøti ame, Davijdis chacyajupø  ꞌyuneꞌomo Diosis cyot Jesús vaꞌcø yaj cotzocyaj  Israel pøndaꞌm. Según lo que viꞌna chamuse maṉba chøc jøsijcam, jetse chøjcu.
\v 24 Pero antes que min Jesús, Juaꞌnis chajmayaj mumu Israel pøndaꞌm vaꞌcø ñøꞌyøyajø, y vaꞌcø quiꞌpsvituꞌyajø.
\v 25 Taꞌnbøꞌujcam Juaꞌnis yoscuy, nømu Juan: “Øtz jiꞌnchøṉ jicø lo que mitz ṉgomoꞌtyambase. Øtz viꞌna miꞌnøjtzi, jøsiꞌcam minba  eyapø. Jet myøjaꞌnombø viyuṉsye. Hasta vaꞌcø chøjay nuꞌcsocuy jic myøjaꞌṉombø pøngøtoya, syunba más vøjpø pøn que jiꞌn øjtzi”.
\p
\v 26 Pabloꞌis ñøjayajqueꞌtu:
\p ―Tøvøytaꞌm, mi oꞌnøndyamba  mijtzi Abrahaꞌmis mi ꞌyunetaꞌm, y también mi ṉgønaꞌtzøtyambapøꞌis Dios aunque jiꞌndye Abrahaꞌmis mi ꞌyuentaꞌm. Mijtaꞌm ṉgyøꞌvejatyam Diosis yøṉø ꞌyote vaꞌcø mi ṉgyotzoctamø.
\v 27 Porque Jerusalén gumguꞌyomo ityajupøꞌis y jiṉbø aṉguiꞌmyajpapøꞌis ja myusyaj iyete Jesús. Y ja cyønøctyøyøyaj nunca lo que chamuse tzaꞌmaṉvajcopapøꞌis, aunque tyuꞌñajpa jachøꞌyuse aṉguiꞌmguy tumdum sapøjcuy jama. Jejtaꞌm tuꞌmbajcajyaju que vøjø vaꞌcø yaj caꞌyaj Jesús, y jetse yac viyuṉaju lo que tzaꞌmaṉvajcopapøꞌis oyse chame que maṉba tuqui.
\v 28 Aunque Jesusis cyoja ja pyaꞌtayajø, pero vyaꞌcayaj Pilatocøs vaꞌcø yaj caꞌtøjø.
\v 29 Cuando chøcyajunaꞌṉ mumu lo que jachøꞌyupø que maṉba chøcyaje, entonces ñømøꞌñaj Jesús cruzcøsi y cyotyaj tzatøjcomo.
\v 30 Pero Diosis yac visaꞌu caꞌyajupøꞌomo.
\v 31 Jesusis yaj quejayaj vyin sone jamapit eyataꞌmbø lugajromo. Jujcheꞌaṉbøn oyupøꞌis pyaꞌtyaj Jesús cuando tzuꞌṉ Galilea nasomo vaꞌcø myaṉ Jerusalén gumguꞌyomo, oyupøꞌis pyaꞌtyaje, jeꞌis isyaj Jesús después que visaꞌu. Y yøti jeꞌis muspa chajmayaj mumu pøn lo que isyajupø.
\p
\v 32 ”Y øjtaꞌm nø mi ndzajmatyam mijtaꞌm vøjpø ote, que Diosis viꞌna chajmayaj ndø jandatzuꞌṉgutyaꞌm que maṉba chøjcayaj vøjpø tiyø.
\v 33 Cuando Diosis yac visaꞌ Jesús, jetse viyuṉgotzøjcay ꞌyote para tø øtzcøtoyataꞌm, ndø jandatzuꞌṉguꞌis tø ꞌyunetaꞌm. Yac viyuṉaju porque yac visaꞌ Jesús jujche ijtuse jaychøꞌyupø Salmos libroꞌomo metzcupyø capituloꞌomo. Nømba jeni: “Øjchøṉ mi ⁿUne; yøtipø jama ⁿyac mustøj øjtzi que øjchøṉ mi ⁿUne”.
\v 34 Dios nømu ijtuse libroꞌomo jachøꞌyupø: “Maꞌṉbø mi ndyoyaꞌṉøtyam viyuṉsye como ndzamdziꞌøjtzi David”. Jetse chajmayuse que maṉba yac visaꞌ Jesús caꞌyajupøꞌomo, vaꞌcø jyana pyutzpøꞌ syis.
\v 35 Salmos libroꞌomo nømgueꞌtpa eyapø capituloꞌomo: “Jiꞌn ma mi ndzac masanbø mi ⁿUne tzatøjcomo vaꞌcø jyana putzpøꞌø”.
\v 36 Porque viyuṉse Davijdis oy yosayaj pøndaꞌm lo que ityajupønaꞌṉ jicsyeꞌc jujche sunbase Diosis. Pero David caꞌu, y oy niptøji niptøjumø jyatataꞌm, y jen pyutzpøꞌ syis.
\v 37 Pero Jesús Diosis yac visaꞌu aṉcø ja pyutzpøꞌ syis.
\v 38 Mustam mijtzi, tøvøytaꞌm, que nømdi tzamdøju que Diosis tø yac tzuꞌṉapya ndø coja por lo que chøjcuse aṉcø Jesusis.
\v 39 Aunque sunba ndzøctandoꞌ mumu tiyø lo que Moisesis ꞌyaṉguiꞌmguꞌyomo it jachøꞌyupø, ja mus mi mbyujtam vyøjomo, porque ja yajtam mi ṉgoja; pero oꞌca mi vaꞌṉjamba Jesús,  jeꞌis mi yajambya mi ngoja vaꞌcø mi mbyujtam vyøjomo.
\v 40 Coquendamø mi ⁿvin uy tuc mitzcøsi lo que chamyajupø tzaꞌmaṉvajcopapøꞌis. Yøcse nømyaju:
\q
\v 41 Aꞌmdamø, mi ṉgonojcatyambapøꞌis ø onde; manba mi ndyocotyam mayaꞌaṉsye.
\q Porque nøꞌmø ndzøc tum mayaꞌaṉbø yoscuy mi jamaꞌomdaꞌm.
\q Aunque mi nchajmatyandøjø ti ndzøjcøjtzi, ni jujche jiꞌn ma mi vaꞌṉjamdame.
\m Jeꞌncheꞌṉom cham Pedroꞌis.
\p
\v 42 Entonces cuando nømnaꞌṉ pyutyajuꞌøc Israel pøndaꞌm tuꞌmyajpamø, lo que jiꞌndyet Israel pøꞌnistaꞌm ñømgøꞌnayaj Pablo vaꞌcø mingueꞌtatøc eyapo sapøjcuy jama vaꞌcø chajmayajqueꞌt yøcsepø ote.
\v 43 Cuando putyajuꞌøc tuꞌmyajpamø, maṉ pyaꞌtyaj Pablo y Bernabé vøti Israel pøꞌnis, y vøtipø pyøjcøchoṉuꞌis Israel pøꞌnis vyaꞌṉjajmocuy, y cyønaꞌtzøyajpapøꞌis Dios. Pabloꞌis y Bernabéꞌis ꞌyoꞌnøyaju y ñømgoꞌnayaju vaꞌcø vyaꞌṉjajmoyaj møꞌchøqui Diosis cyotzoṉyajpase ñeꞌ vyøꞌajcupit, vaꞌcø jyana jajmbøꞌyaj nunca.
\p
\v 44 Y eyaco sapøjcuy jama tuꞌmyaj casi mumu cumgupyøn vaꞌcø cyømaꞌnøjayaj Diosis ꞌyote.
\v 45 Pero cuando isyaj Israel pøꞌnis vøti pøn tuꞌmyajupø, quiꞌsayaj Pablo porque jet más cyøtuꞌmyaju ancø; viꞌnøcꞌonꞌonvøyaju, cyøꞌoꞌnøyaju  lo que Pabloꞌsnaꞌṉ nø chaꞌmaṉvajcupø.
\v 46 Pero Pabloꞌis y Bernabeꞌis jana naꞌtzcuy ñøjayaju:
\p ―Sunbanaꞌṉ vaꞌcø mi viꞌna nchajmatyandøj Diosis ꞌyote mijtaꞌm mi Israel pøꞌnistaꞌm. Pero como mi yaꞌindujcatyamba mijtzi ꞌyote, mi neꞌc mi yaj quejtamba que jiꞌn mi ⁿvyøjtaꞌm; y neꞌc it mi ṉgoja que jiꞌn mus mi mbøjcøchoṉdam jiꞌn yajepø quenguy. Øtz maꞌṉbø maṉdyam emøc, maꞌṉbø ndzajmatyam ote eyataꞌmbø pøndaꞌm lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm.
\v 47 Porque øtztaꞌm ø aṉguiꞌmdaꞌmøjtzi ndø Comiꞌis, yøcse nøjaꞌyøjtzi:
\q Øjtzø mi ṉgojtam mijtzi para vaꞌcø mi ndzajmatyam ote mumu pøn lo que jiꞌndyet Israel pøn, vaꞌcø ityaj como søꞌṉgøꞌomse;
\q vaꞌcø mi ndzajmay ote vaꞌcø cyotzocyaj hasta más yaꞌi nasomdaꞌmbø pøndaꞌm.
\p
\v 48 Myañaj yøcsetaꞌmbø tiyø eyataꞌmbø pøꞌnis lo que jiꞌndyet Israel pøꞌnistaꞌm, y casøyaju y vyøcotzøcyaj ndø Comiꞌis ꞌyote. Y mumu cyøpiṉyajuse Diosis vaꞌcø queñaj mumu jamacøtoya, jeꞌis vyaꞌṉjamyaj Jesús.
\v 49 Y ndø Comiꞌs ꞌyote tzambotyøjpanaꞌṉ mumu jiṉdaꞌmbø cumguꞌyomo.
\v 50 Pero Israel pøꞌnis pyømi tziꞌyaj cyønaꞌtzøꞌyoyajpapø y vøcotzøcyajtøjupø yomo vaꞌcø quiꞌsayaj Pablo y Bernabé. Y pyømi tziꞌyajqueꞌt cumguꞌis cyoviꞌnajøtaꞌmbø pøn parejo je yomojiꞌṉ vaꞌcø yacsutzøcyaj Pablo y Bernabé, y jetse myacpøꞌyaju cyoꞌaṉjajmeꞌomo.
\v 51 Pabloꞌis y Bernabeꞌis cyøvijcøjayaj pyoyojiꞌṉ cyoso como seña que ityajunaꞌṉ cyoja cumgupyøꞌnis ñeꞌtaꞌm. Y maṉyaj Iconio cumguꞌyomo.
\v 52 Pero vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús casøcomøꞌñaju y Masanbø Espiritu Santoꞌis ñøcꞌijtøyaju tasyajuꞌcsyeꞌṉomo.
\c 14 
\p
\v 1 Yøcse tuc Iconio cumguꞌyomo: Pablo y Bernabé tuꞌmbac tøjcøyaj Israel pøn tuꞌmyajpamø y chajmayaj ndø comiꞌis ꞌyote musocujiꞌṉ. Y jetse vyaꞌṉjamyaj Jesús vøti Israel pøꞌnis, y lo que jiꞌndyet Israel pøꞌnis jetseti vyaꞌṉjamyajqueꞌtu.
\v 2 Pero Israel pøꞌnistaꞌm jiꞌn vyaꞌṉjajmyajepøꞌis chamguiꞌsycayaju y jujchesetiꞌam yac tyujcayaj eyataꞌmbøꞌis quiꞌpsocuy vaꞌcø quiꞌsayaj vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús.
\v 3 Pues oy tzøꞌyaj jeni yaꞌi jama. Jana naꞌtzcuy chajmayaj ndø Comiꞌs ꞌyote, y ndø Comiꞌs yaj quejpanaꞌṉ que mismo ñe ꞌyote lo que chaꞌmaṉvajcupø, que ndø Comiꞌs tø cotzoṉdamba ñeꞌ vyøꞌajcupit. Porque Diosis chiꞌyaj apostoles musocuy vaꞌcø chøcyaj milagroꞌajcuy y seña.
\v 4 Pero cumguꞌyomdaꞌmbøꞌis eyati eyataꞌm quiꞌpsyajpanaꞌṉ; porque veneꞌtaꞌmbøꞌis vyøꞌmøyaj Israel pønjiꞌṉ, y venetaꞌmbøꞌis vyøꞌmøyaj apostolesjiꞌn.
\v 5 Entonces Israel pøꞌnistaꞌm, y lo que jiꞌndyet Israel pøꞌnistaꞌm, y jeꞌtistaꞌm cyoviꞌnajøꞌis nømnaꞌṉ quiꞌpsyaju vaꞌcø chaꞌajcuy chiꞌyajø, y vaꞌcø pyuꞌṉgaꞌyaj tzaꞌjiꞌṉ apostoles.
\v 6 Pero myusyaj apostolesis ti maṉba tzøjcayajtøji, y poyaju y maṉyaj Listra cumguꞌyomo y Derbe cumguꞌyomo, Licaonia nasomdaꞌmbø cumguy, y mumu riberaꞌomdaꞌm.
\v 7 Y jiṉ chamyajpanaꞌṉ vøjpø ote.
\s Pyuꞌṉyaj tzaꞌjiꞌṉ Pablo Listra cumguꞌyomo
\p
\v 8 Y ijtunaꞌṉ tum pøn Listra cumguꞌyomo yuꞌquipøꞌis cyoso, jetse pøꞌnaj yacsupø, y nunca ja mus vitø.
\v 9 Yøꞌṉis cyømaꞌnøpyanaꞌṉ Pabloꞌis chamupø. Y Pabloꞌis ꞌyaꞌmaṉgaꞌ ñeꞌcø y isu que yacsupøꞌis cyoso vyaꞌnjajmu que muspa yac tzoca.
\v 10 Por eso Pabloꞌis ñøjay pømi:
\p ―Viyuṉdeꞌn mi ṉgosojiꞌṉ.
\p Y tøpteꞌnu y vitpanaꞌṉ.
\v 11 Y cuando isyaj vøti pøꞌnis lo que ti chøjcu Pabloꞌis, entonces vejtondeꞌñaj Licaonia oteꞌomo, nømyaju:
\p ―Pønsetaꞌmbø diosis tø cømøꞌndamu.
\p
\v 12 Cyomoꞌyajpanaꞌṉ que Pablo y Bernabé diostaꞌmete. Yac nøyiꞌajyajunaꞌṉ Bernabé Júpiter, y Pablo yac nøyiꞌajyajunaꞌṉ Mercurio, porque Pabloꞌis masnaꞌṉ chamba ote. Ñeꞌ cyomiꞌstaꞌm ñøyi jetsetaꞌm.
\v 13 Jupitejris myasandøc ijtunaꞌṉ cumguy tyøjcøcuꞌyomo. Y Jupitejris pyaneꞌis ñønuꞌcyaj toro yac mesyajupø jøyø corona tzøquipø. Y vøti pøꞌnis syunbanaꞌṉ vaꞌcø yaj caꞌyaj toro vaꞌcø cyønaꞌtzøyaj Pablo y Bernabé como ñeꞌ cyomi cyønaꞌtzøyajpasenaꞌn.
\v 14 Pero cuando myañajuꞌøc apostolesis Bernabeꞌis y Pabloꞌis que jetse maṉba chøcyaje, entonces jyundzichaj tyucu como seña que nømyayaꞌyaju, y vejaṉgøtpa poyetøjcøyaj vøti pøꞌnomo.
\v 15 Ñøjmayaju:
\p ―Mi mbyøndaꞌm ¿ticøtoya jetse mi ndzøctamba? Porque øjtaꞌm yempe jujchepø pøndaꞌmdi chøṉgueꞌt como mijchetaꞌm. Øjtzi nø mi ndzajmatyam vøjpø ote vaꞌcø mi ndzactam yøṉ comequectaꞌmbø tiyø, y vaꞌcø mi ṉguiꞌpsvituꞌtam quenbapø Dioscøsi, chøjcupøꞌis tzap y nas y nachcupø nøꞌ y mumu lo que ijtupø jeꞌtomo.
\v 16 Viꞌna cøtyajupø ameꞌomo Diosis chiꞌyaj licencia mumu pøndaꞌm vaꞌcø chøcyaj ñeꞌc sunbase chøcyajø.
\v 17 Pero Diosis siempre yac isyaj aunque iyø que ti chøjcu vaꞌcø myusyaj jujchepøte ñeꞌc Dios; porque tø tziꞌtamba vøjpø tiyø. Para tø øtzcøtoya yaj quecpa tuj, vøti yac itpa vøjpø cosecha, y aunque ti cuꞌtcuy tø cojtatyamba vaꞌcø casøtyam ndø tzocoy.
\p
\v 18 Y chamyajupø yøcsepø tiyø, penapit yaꞌinducyaj vøti pøn vaꞌcø jyana yaj caꞌyaj copøn ñeꞌjcøtoya cønaꞌtzøꞌyocuꞌis cuenta.
\p
\v 19 Entonces miñaj Israel pøndaꞌm Antioquía cumguꞌyomdaꞌmbø y Iconio cumguꞌyomdaꞌmbø y chamguiꞌsycaꞌyaj vøti pøn vaꞌcø pyuꞌṉgaꞌyaj Pablo tzaꞌpit. Jetse pyuꞌṉyaju y ñøputyaj cumguyꞌacapoꞌyomo, y jiṉ chacyaju; cyomoꞌyaju que caꞌumnaꞌṉ.
\v 20 Pero mientras vyoꞌcøtøjcøyaj Pablo vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús, teꞌnchuꞌṉ Pablo y tøjcøcyeꞌt cumguꞌyomo. Jyoꞌpitaꞌmete tzuꞌṉyaj Bernabejiꞌṉ vaꞌcø myaṉyaj Derbe cumguꞌyomo.
\p
\v 21 Chajmayajpanaꞌṉ vøjpø ote jic cumguꞌyomdaꞌmbø, y vøtiꞌajyaj vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús. Entonces Pablo y Bernabé vituꞌyaj Listra cumguꞌyomo y Iconio cumguyomo y Antioquía cumguꞌyomo.
\v 22 Pabloꞌis nømnaꞌṉ quiꞌpsocuy chiꞌyaju vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús vaꞌcø más vøj vyaꞌṉjajmoyajø. Chiꞌyaj consejo vaꞌcø jyana jajmbøꞌyaj vyaꞌṉjajmocuy. Y nømu que tiene que vaꞌcø ndø nøcøj toya vøti vaꞌcø tø tøjcøy Diosis cuentaꞌṉomo.
\v 23 Pabloꞌis y Bernabeꞌis cyotyajunaꞌṉ tzambøndaꞌmbø vaꞌcø ꞌyaṉguiꞌmyaj tumdumø tuꞌmguꞌyomo tuꞌmyajpamø vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús. ꞌYoꞌnøyaj Dios jana cuꞌtipø, y después chamdzacyaju vaꞌcø cuendatzøcyaj ndø Comiꞌis. ꞌYoꞌnøyaj ndø Comi oyupø vyaꞌṉjajmyaje, jeꞌis vaꞌcø cuendatzøcyajø.
\s Pablo y Bernabé vituꞌyaj Antioquía cumguꞌyomo Siria nasomo
\p
\v 24 Y cøtyajumnaꞌṉ Pisidia nasomo, maṉyaj Panfilia nasomo.
\v 25 Y oyajujcam chamboyaj ote Perge cumguꞌyomo, møꞌñaj Atalia cumguꞌyomo.
\v 26 Y de jeni maṉyaj barcoꞌomo nuꞌcyaj Antioquía cumguꞌyomo jujnaꞌṉ oyumø chamdzacyajtøj Diosis vyøꞌajcupit vaꞌcø chøcyaj yoscuy lo que tujcupø tiyø.
\v 27 Nuꞌcyajujcam, vyejtuꞌmyaj vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús, y apostolesis chajmayaj mayaꞌṉdaꞌmbø tiyø Diosis chøjcuse ñeꞌc apostolesjiꞌṉ. Y chajmayajqueꞌtu que Diosis yac tøjcøyaj vaꞌṉjajmocuꞌyomo eyataꞌmbø pøn lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm.
\v 28 Jiṉ oy yaꞌyaj vøti jama ityajumø vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús.
\c 15
\s Tuꞌmnøm Jerusalén gumguꞌyomo
\p
\v 1 Y tzuꞌṉyaj pøn Judea nasomo vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús y nuꞌcyaj Antioquía cumguꞌyomo y ꞌyaṉmayaj vyaꞌṉjajmocuy tyøvøtaꞌm ñøjmayaju:
\p ―Oꞌca jiꞌn mi syeñaꞌøtyam Israel pøꞌnis syeñajiꞌṉ como ꞌyaṉmayusenaꞌṉ Moisesis, jiꞌn mi ṉgyotzoctame.
\v 2 Jeꞌtis ñøꞌonguipyaj vøti Pablo y Bernabé y vejvejneyaju. Vyøꞌmøyaju que vøjø vaꞌcø myaṉyaj Jerusalén gumguꞌyomo Pablo y Bernabé y eyataꞌmbø ñeꞌcomdaꞌm vaꞌcø cyønuꞌcjayaj apostoles y tzambøndaꞌm vaꞌcø ñøtzamyaj yøcsepø tiyø.
\p
\v 3 Entonces vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús ꞌyoꞌnøyu tzacyaj Pablo y Bernabé y eyataꞌmbø vaꞌcø myaṉyaj Jerusalén gumguꞌyomo. Y cøtyaj Fenicia nasomo y Samaria nasomo, chajmayaj jujche oy quiꞌpsvituꞌyaj pøꞌnistaꞌm lo que jiꞌndyet Israel pøꞌnistaꞌm, y por eso cajsøyaj mumu vyaꞌṉjajmocuy tøvøtaꞌm.
\p
\v 4 Cuando nuꞌcyaj Jerusalén gumguꞌyomo Pablo y Bernabé, pyøjcøchoṉyaj vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús y apostolesis y vaꞌṉjajmocuy tyøvø tzambøndaꞌmbøꞌis. Pabloꞌis y Bernabeꞌis chajmayaj mumu tiyø lo que jujche Diosis chøjcuse chiꞌuse quiꞌpsocuy neꞌc Pablo y Bernabé jujche vaꞌcø chøcyajø.
\v 5 Pero teñchuꞌṉyaj metzcuy tuꞌcay fariseoꞌis vyaꞌṉjajmocuy ñøꞌijtupøꞌis oyupøꞌis vyaꞌṉjajmyaj ndø Comi. Nømyaju que syunba vaꞌcø syeñaꞌøyaj lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm y vaꞌcø ꞌyaṉguiꞌmyajø vaꞌcø cyoꞌaṉjamyaj Moisesis ꞌyaṉguiꞌmguy.
\p
\v 6 Entonces tuꞌmyaj apostoles y tzambøndaꞌm vaꞌcø quiꞌpsyajø ti maṉba chøcyaje.
\v 7 Vøti hora vejvejneyaju, y entonces teꞌñchuꞌṉ Pedro, ñøjayaju:
\p ―Tøvøytaꞌm, mitz mustamba que ijtuꞌam ꞌyame Diosis ø cøpiṉ mijtzomdaꞌm vaꞌcø ndzajmayaj vøjpø ote pøndaꞌm lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm, vaꞌcø vyaꞌṉjamyaj ndø Comi.
\v 8 Y Diosis myusapyapøꞌis mumu pøꞌnis chocoy, jeꞌis yac isu que ñeꞌc pyøjcøchoṉyaju vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús lo que jiꞌndyet Israel pøn, porque chiꞌyaj jejtam Masanbø Espiritu Santo jujche tø tziꞌtamuse tø øtztaꞌm viꞌna.
\v 9 Diosis parejo chøcyaj jetjiꞌṉ y tø øtzjiꞌṉ, porque yaj cøvajcøyaj chocoy vyaꞌnjajmocupit.
\v 10 ¿Y yøti tiꞌajcuy ma mi aṉguiꞌmaꞌṉøtyame más que jiꞌn Dios? Como tzømi tzøctøjpase jiꞌn ndø jøꞌnipø, jetse eyapø aṉguiꞌmguy mi sunba ndzøjcaꞌṉøtyam vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús, eyapø aṉguiꞌmguy lo que ni ndø jandatzuꞌṉguꞌistaꞌm ja musipø chøcyajø, ni tø øjtaꞌm jiꞌn mus ndø tzøctamø.
\v 11 Pero ndø vaꞌṉjajmdamba que ndø Comi Jesusis vyøꞌajcupit tø cotzoctamba, y eyataꞌmbø pøn jetseti cotzocyajqueꞌtpa.
\p
\v 12 Chamuꞌc Pedroꞌis jetse, vøṉgøneꞌcyaj mumu vøti pøn, y cyømaꞌnøyaj Bernabé y Pablo nø chaꞌmaṉvacyajumø mayaꞌaṉbø tiyø y milagroꞌajcuy chiꞌyajuse Diosis quiꞌpsocuy vaꞌcø chøcyaj pøꞌnomo lo que jiꞌndyet Israel pøꞌnomo.
\v 13 Cuando chaꞌmanjejuꞌcam jetse Bernabeꞌis y Pabloꞌis, entonces Jacoboꞌis ꞌyaṉdzoṉu, ñøjayaju:
\p ―Tøvøytaꞌm, tø cømaꞌnøytyam ndøvø:
\v 14 Simón Pedroꞌis tø tzajmatyamu jujche Diosis vinbøcøsi chøjcayaj vøpø tiyø lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm cuando cyøpiṉyaj entre jeꞌtomdaꞌm pøndaꞌm vaꞌcø ñøjmayajtøj Diosis ñeꞌtaꞌm.
\v 15 Igual chamba lo que jujche it tzaꞌmaṉvajcopyapøꞌis ꞌyote jachøꞌyupø:
\q
\v 16 Jøsiꞌjcam maꞌṉbø vituꞌi y maꞌṉbø yac aṉguiꞌmyajqueꞌte Davijdis chacyajupø ꞌyunetaꞌm 
\q lo que oyupø cøyajyaje;
\q jujche ndø tzøcvøjøtzøcpa tøc lo que quejcupø,
\q jetse maꞌṉbø vøjøndzøcyajqueꞌte vaꞌcø ꞌyaṉguiꞌmyajqueꞌta.
\q
\v 17 Jetse maꞌṉbø ndzøqui vaꞌcø myeꞌchajqueꞌt ndø Comi mumu pøꞌnis, vaꞌcø jana saṉ Israel pøꞌnisti myeꞌchajø.
\q Y yøṉ eyateꞌmbø pøn øjchø neꞌndaꞌmgueꞌt.
\q
\v 18 Jetse nømba ndø Comi tø yac mustambapøꞌis mumu yøcsepø tiyø desde yaꞌmøc.
\p
\v 19 ”Por eso nguiꞌpspøjtzi que vøjø vaꞌcø jana ndø yac mayaꞌyaj nø vyaꞌnjamyajuꞌis Dios entre eyataꞌmbø pøꞌnomo lo que jiꞌndyet Israel pøꞌnomo.
\v 20 Pero vaꞌcø ndø ⁿjajyayaj cartacøsi vaꞌcø jyana cyøꞌs ni tiyø yac yostøjupø comi chøqui cønaꞌtzøꞌocuꞌyomo, vaꞌcø jyana møtzi ñøꞌit yomo; vaꞌco jyana viꞌc moꞌjcaꞌupøꞌis syis; y vaꞌca jyana viꞌc nøꞌpin.
\v 21 Porque desde yaꞌmøc ijtu aunque jutpø cumguꞌyomo chaꞌmaṉvacyajpapøꞌis Moisesis ꞌyaṉmaꞌyocuy tumdum sapøjcuy jama. Tuꞌmnømbamø tyuꞌnayajpa Moisesis tyotojaye.
\p
\v 22 Entonces vyøꞌmøyaj apostolesistaꞌm y tzambøꞌnistaꞌm y mumu tuꞌmyajpapøjiꞌṉ que vøjø vaꞌcø cyøpiṉyaj pøn ñeꞌcomdaꞌm vaꞌcø cyøꞌvejyaj Antioquía cumguꞌyomo Pablojiꞌn y Bernabejiꞌṉ. Y cyøpiṉyaj metzcuy pøn, tum Judas ñøyipøꞌisqueꞌt Barsabás, y eyapø ñøyipøꞌis Silas. Jet más coviꞌnajøtaꞌmbø pøn entre tøvøꞌomdaꞌm.
\v 23 Y chøjcayaj carta vaꞌcø nø myajṉayaj Pabloꞌis y Bernabeꞌis. Yøcse jyajyayaju:
\p “Øjtaꞌm apostolestaꞌm y tzambøndaꞌm y tøvøtaꞌm ⁿyuschiꞌtaꞌmbøjtzi tøvøtaꞌm lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm ityajupø Antioquía cumguꞌyomo y Siria nasomo y Cilicia nasomo.
\v 24 Mandamba øjtaꞌm que eyataꞌmbø tzuꞌṉyajupøꞌis øjtzomdaꞌm jujchese mi ⁿyac tuctamba mi ndzocoy eyapø anmaꞌyocujiꞌn; pero ja øtz ngøꞌvejtam je pøn. Je nømyajpa que tiene que vaꞌcø mi yac señaꞌøtyandøj mi ⁿvin Israel pøꞌnis syeñajiꞌṉ, y vaꞌcø mi ngoꞌaṉjamdam Moisesis ꞌyanguiꞌmguy.
\v 25 Por eso cuando mumu tzøꞌtyam tumbø quipsocujiꞌṉ, vøꞌmøtyam øjtzi vaꞌcø ṉgøpiṉdam pøn, y vaꞌcø ṉgøꞌvejayaj mitzcøsi je pøn Bernabé y Pablojiꞌṉ. Bernabé y Pablo ndø sundambapø.
\v 26 Ja tyoyaꞌṉøyaj vyin maṉyaj tø naꞌtzpamø ijtumø sunbapøꞌis yaj caꞌyajø ndø Comi Jesucristocøtoya.
\v 27 Jetjiꞌn ṉgøꞌvejtaꞌmbøjtzi Judas y Silas vaꞌcø mi nchajmatyam ijtuse cartacøsi.
\v 28 Porque vyøꞌmøy Masanbø Espiritu Santoꞌis y øtz vøꞌmøndyaṉgueꞌtutiꞌtzi que vaꞌcø jana mi ndziꞌtam eyapø aṉguiꞌmguy vaꞌcø mi ngøꞌaṉjamdamø. Namas que yøcse vaꞌcø mi ndzøctamø:
\v 29 vaꞌcø jana mi ngøꞌstam ni tiyø yac yostøjupø comi chøqui cønaꞌtzøꞌocuꞌyomo, vaꞌcø jana mi viꞌctam nøꞌpin, y vaꞌcø jana mi viꞌcatyam moꞌjcaꞌtøjupøꞌis syis, y vaꞌca jana mi møtzi nøꞌit yomo. Oꞌca yøcsepø tiyø mi ṉgoꞌaṉjamdambati, vøjti mi mbyujtamba. Mi ṉgøꞌvejatyaꞌmøjtzi dyus”.
\p
\v 30 Asi es que je cøꞌvejyajtøjupø maṉyaj Antioquía cumguꞌyomo. Yac tuꞌmyaj vøtipø vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús vaꞌcø chiꞌocuyaj carta.
\v 31 Cuando tyuꞌñajuꞌjcam carta, cajsøyaju porque cartaꞌis chambase yac tzøꞌyaj contento.
\v 32 Judas y Silas musqueꞌtpatinaꞌṉ tzaꞌmaṉvajcoyajø. Vøtipø otejiꞌṉ chiꞌyaj consejo vaꞌcø vyaꞌṉjajmoyaj vøjø.
\v 33 Yaꞌyujcam some jama jiṉø, vaꞌṉjajmocuy tøvøꞌis ꞌyoꞌnøyu tzacyaju vaꞌcø vituꞌyaj contento apostolescøꞌmø.
\v 34 Pero Silasis quiꞌpsu que vøjø vaꞌcø chøꞌy jiṉø Antioquía cumguꞌyomo.
\v 35 Pablo y Bernabé oꞌiꞌñaj Antioquía cumguꞌyomo, aṉmaꞌyoyajpanaꞌṉ y chajmayajpanaꞌṉ ndø Comiꞌs vøjpø ꞌyote, y vøti eyataꞌmbøꞌis  chajmayajqueꞌtuti ꞌyote.
\s Pabloꞌis ñøcotzoꞌtz metzanaꞌcomo vaꞌcø maṉ chamboy ote
\p
\v 36 Ijtuꞌcam vøti jama Pabloꞌis ñøjay Bernabé:
\p ―Tø maṉdyaṉgueꞌti vaꞌcø ndø tuꞌnistam ndø tøvøtaꞌm mumu cumguñamaye jutitaꞌmbøꞌomo oy ndø tzaꞌmaṉvajcatyam ndø Comiꞌs ꞌyote. Tø maṉdyaꞌi vaꞌcø ndø aꞌmistam jujche ityaju.
\p
\v 37 Bernabeꞌis syunbanaꞌṉ ñømaṉ también Juan ñøyipøꞌisqueꞌt Marcos.
\v 38 Pero Pabloꞌis ja vyøꞌmøyø vaꞌcø ñømaṉ Marcos, porque Marcos oyumnaꞌṉ tzuꞌṉ jetecøꞌmdaꞌm cuando Panfilia nasomo ityaju. Jicsyeꞌøc Marcosis ja syunøꞌam maṉ pyaꞌtyaj Pablo y Bernabé vaꞌcø seguitzøc yoscuy.
\v 39 Tanto onguipyaj ñeꞌcomdaꞌm Pablo y Bernabé, y al fin neꞌ neꞌti maṉyaju. Bernabéꞌis pyøc Marcos y maṉyaj barcoꞌomo vaꞌcø ñuꞌcyaj Chipre cucnasomo.
\v 40 Pero Pabloꞌis cyøpiṉ Silas y tzuꞌṉyaju vaꞌcø myaṉyajø. Tyøvøꞌstaꞌm ꞌyoꞌnøyu tzacyaju vaꞌcø myaṉyaj Diosjiꞌṉ, vaꞌcø cyotzoṉyaj Diosis ñeꞌc vyøꞌajcupit.
\v 41 Jetse maṉyaju y vijtocøtpøyaj Siria nasomo y Cilicia nasomo, chajmayajpanaꞌṉ tuꞌmyajpapø ndø Comiꞌs ñøyicøsi vaꞌcø vyaꞌṉjajmoyaj vøjø.
\c 16
\s Timoteoꞌis maṉba ñøtuꞌṉayaj Pablo y Silas
\p
\v 1 Pablo nuꞌc Derbe cumguꞌyomo y Listra cumguꞌyomo. Ijtunaꞌṉ jeni tum pøn ꞌyaṉmayuꞌis Diosis ꞌyote ñøyi Timoteo, vaꞌṉjajmopyapø Israel yomoꞌis ꞌyune. Y jyata jiꞌndyet Israel pøn.
\v 2 Vyøcotzøcyajpanaꞌṉ Timoteo vyaꞌṉjajmocuy tyøvøꞌstaꞌm ityajupø Listra y Iconio cumguꞌyomo.
\v 3 Pabloꞌis nømnaꞌṉ syun ñømaṉ Timoteo, y yac senaꞌøtyøj Timoteo Israel pøꞌnis syeñajiꞌṉ; porque ityaj Israel pøndaꞌm jicø lugajromo y mumu myusayaj jyata que jiꞌndyet Israel pøn.
\v 4 Y mientras cøtyajpanaꞌṉ cumguñamaye, Pabloꞌis y Silasis chajmayajpanaꞌṉ vaꞌcø cyoꞌaṉjamayaj ti chamyajuse apostolesis y tzambøꞌnis Jerusalén gumguꞌyomo ityajupøꞌis, como vyøꞌmøyajuse cuando oy tuꞌmyaje.
\v 5 Jetsemete tuꞌmyajpapø pømipøcyaj vyaꞌṉjajmocuꞌyomo, más vøtiꞌajyaj tumdum jama vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús.
\s Napasyiꞌomo Pabloꞌis is Macedonia nasombø pøn
\p
\v 6 Entonces cøtyaj Frigia y Galacia nasomo, y yaꞌinducyaj Masanbø Espirituꞌis vaꞌcø jyana tzamyaj ote Asia nasomo.
\v 7 Y cuando nuꞌcyaj Misia nasomo, quiꞌpsyaju vaꞌcø myaṉyaj Bitinia nasomo, pero Jesusis ꞌYespirituꞌis ja yac maṉyaj jiṉø.
\v 8 Entonces cøtyaj Misia nasomo y møꞌñaj Troas cumguꞌyomo.
\v 9 Y jeni tzuꞌi Pabloꞌis is pøn como si fuera napasyiꞌomuse. Jennaꞌṉ teꞌn Macedonia cumgupyøn jeꞌis vyiꞌnaṉdøjqui. Je pøꞌnis ñøjay Pablo: “Min Macedonia nasomo y mi tø cotzoṉdam øjtzi”.
\v 10 Cuando is jetse, entonces nøjcojeꞌcsøtyaꞌmøjtzi vaꞌcø maṉdam Macedonia nasomo. Porque ṉgoquiꞌpstaꞌmøjtzi viyuṉsye que vejatyaꞌmøjtzi Diosis vaꞌcø maṉ ndzaꞌmaṉvajcatyam vøjpø ote jiṉdaꞌmbø.
\s Pablo y Silas Filipos cumguꞌyomo
\p
\v 11 Entonces tzuꞌṉdaꞌmøjtzi Troas cumguꞌyomo y maṉdyam barcoꞌomo nuꞌctam viyuṉdi Samotracia cucnasomo, y jyoꞌpitpø jama nuꞌctam Neápolis cumguꞌyomo.
\v 12 Y desde jiṉø oꞌyø maṉdyam Filipos cumguꞌyomo. Jete más coviꞌnajøpø cumguy jiṉø Macedonia nasomo. Ityaj Roma cumguꞌyomdaꞌmbø viti jiṉø y como Roma cumgusye it aṉguiꞌmguy. Jen oꞌyø yaꞌtam usaṉ hora.
\v 13 Y sapøjcuy jamaꞌomo øtz pujtam øjtzi cumguy acapoya nøꞌaṉvini jujnaꞌṉ ṉgomoꞌtyam øjtzi oꞌca tuꞌmnømuse vaꞌcø ꞌyoꞌnøyaj Dios. Jennaꞌṉ ityaj yomo tuꞌmyajupø y poꞌcstaꞌmøjtzi vejvejnetyaꞌmøjtzi jetjiꞌṉdaꞌm.
\v 14 Ijtunaꞌṉ tum yomo ñøyipøꞌis Lidia, myaꞌajpapøꞌis tzapaspø tucu finopø, Tiatira cumguꞌyombø, cyønaꞌtzøpyaꞌis Dios. Yøꞌnis nømnaꞌṉ myanu y ndø Comiꞌis chiꞌ quiꞌpsocuy vaꞌcø cyømaꞌnøjay møꞌchøqui lo que nø chaꞌmaṉvajcuse Pabloꞌis.
\v 15 Jet o nøꞌyøy fyamiliajiꞌṉducu, y entonces nømgomøꞌnatyaꞌmøjtzi vaꞌcø tøjcøtyam tyøjcomo. Nøjatyaꞌmøjtzi:
\p ―Oꞌca mi ṉguiꞌpstamba que øtz viyunsye vaꞌṉjambapø chøn ndø Comi, entonces tøjcøtyam ø ndøjcomo jen vaꞌcø mi ⁿjyejtamø.
\p Y penatzøctaꞌmøjtzi vaꞌcø tøjcøtyamø.
\p
\v 16 Y tujcu que nømnaꞌṉ maṉdam øjtzi ꞌyoꞌnøyajpamø Dios, y ndzoṉdaꞌmø papiñomo ñøc ijtøyupø yatziꞌajcuꞌis, muspapøꞌis chamø jujche maṉba tucnømi. Yøꞌnis vøti yac tøjcøpyanaꞌṉ tumin cyomicøtoya cuando chamba ti maṉba tuqui.
\v 17 Øtz nømnaꞌṉ maṉdam Pablojiꞌn y min je yomo ø ⁿjøsmøtaꞌm y veju, nømu:
\p ―Yøṉ pøndaꞌm møjipø Diosis chøsitaꞌm. Yøꞌṉis tø tzajmatyamba jujche muspa tø cotzoctamø.
\p
\v 18 Jetsenaꞌn chøcpa vøti jama. Tantosnaꞌn jyorvatzøcpa Pablo y al fin cyøqueꞌnaj vituꞌu y ñøjay yatziꞌajcuy:
\p ―Øtz anguiꞌmba Jesusis ñøyicøsi, put je papiñomoꞌis chocoꞌyomo.
\p Y misma horacøs pujtu y chac je papiñomo.
\p
\v 19 Pero cuando isyaj papiñomoꞌis cyomiꞌis que jiꞌn mus ñøput tumin, entonces ñucyaj Pablo y Silas y ñømaṉyaj plazaꞌomo aṉguiꞌmbapøcøꞌmø.
\v 20 Cuando nuꞌcyaj aṉguiꞌmbacøꞌmø, ñøjayaju:
\p ―Yøṉ Israel pøꞌnis nø yac soꞌnatejyaj ndø cumguy tøvø.
\v 21 Jeꞌis chamboyajpa eyataꞌmbø costumbre lo que tø øtz jiꞌn mus ndø pøjcøchoṉdamø, ni jiꞌn mus ndø tzøctam tø øjtzi, siendo que tø øtz tø romano pøndaꞌmøṉø.
\p
\v 22 Y vøti pøꞌnis quiꞌsayaj apostolestaꞌm y aṉguiꞌmbapøꞌis aṉguiꞌmyaju vaꞌcø yac tzacyajtøj tyucu y vaꞌcø ñacsyajtøj cupit.
\v 23 Nacscøtzictzicvøyaju y cyotyaj presoꞌomo. Aṉguiꞌmyaj aṉbocsupøꞌis preso vaꞌcø møꞌchøqui cyoqueñajø.
\v 24 Cyoquenbapøꞌis preso pyøjcøchoṉ aṉguiꞌmdøjuse, y cyotyaj más jojmopo preso cuartoꞌomo, y tabla sutøꞌomo myatztøjcøyaj cyoso vaꞌcø jyana putyajø.
\p
\v 25 Pero paṉguctzuꞌsyeꞌṉomo nømnaꞌṉ ꞌyoꞌnøyaj Dios Pabloꞌis y Silasis y nømnaꞌṉ vyajnayaj Dios, y eyataꞌmbø presoꞌomo ityajupøꞌis myañaju.
\v 26 Y joviti cøt pømipø nasamicscø. Pømise mics soꞌmocuy hasta jojmocsyeꞌṉomo. Y jicsyeꞌcti mumu aṉdyuṉ aṉvacpøꞌyaju y pucsaṉvacyaj mumu cadena vatyajupøjiꞌṉ.
\v 27 Cuando min møꞌndonsaꞌ nø cyoquenupøꞌis preso, entonces isu que aṉvacyaj soꞌmocuꞌis ꞌyandyuṉ. Por eso ñøput ꞌyespada maṉbanaꞌṉ yaj caꞌ vyin, comoꞌyu oꞌca preso poyajuse.
\v 28 Pero Pabloꞌis vyejay pømi ñøjayu:
\p ―Ni ti u mi ndzøjcay mi ⁿvin; yøꞌc tø ijtaꞌ øjtzi mumu.
\p
\v 29 Y nø cyoquenuꞌis preso vyaꞌc noꞌa; y poyuꞌc tøjcøy jojmo søtøtpa naꞌtzeꞌis, cyønuꞌcyaj Pablo y Silas atzatzcøneꞌc jeꞌtis cyosocøꞌmø.
\v 30 Entonces ñøputyaj Pablo y Silas aꞌṉgomo y ñøjmayaju:
\p ―Señores, ¿jujche vøj ndzøcø vaꞌcø cotzoc ø ṉgojapit?
\p
\v 31 Y jeꞌtistaꞌm ñøjayaju:
\p ―Vaꞌṉjamdam ndø Comi Jesucristo y jetse maṉba mi ṉgyotzoctam ijtamuse mi ndøjcomo.
\p
\v 32 Y chajmayaj Diosis ꞌyote cyoquenbapøꞌis preso y mumu ityajuse tyøjcomo.
\v 33 Y nø cyoquenuꞌis preso ñømaṉyaj Pablo y Silas misma hora tzuꞌcøsi y cyøtzeꞌayaj yaje. Y jicsyeꞌcti nøyøy ñeꞌcø y mumu fyamiliajiꞌṉducu.
\v 34 Jøsiꞌcam ñømanyaj møjmø tyøjcomo y chiꞌyaj cuꞌtcuy. Y casøyaj mumu fyamiliajiꞌn porque vyaꞌṉjamyaj Dios.
\p
\v 35 Cuando min sønbøꞌnømi, cyøꞌvejyaj aṉquiꞌmyajpaꞌis policía vaꞌcø ñøjayajø:
\p ―Sømbøꞌyaj jic preso.
\v 36 Y chajmayaj nø cyoquenuꞌis preso yøcsepø ote Pablo, ñøjayaju:
\p ―Aṉguiꞌmyajpapøꞌis cyøꞌvejyaj ote vaꞌcø sombøꞌtamø. Yøti pues muspa mi myaṉdam contento.
\p
\v 37 Pero Pabloꞌis ñøjayaj policía:
\p ―Jovisyeti nacstaꞌmøjtzi aunque iꞌis vyiꞌnaṉdøjqui ja cyømeꞌtztaꞌmøjtzi oꞌca ijtam ø ṉgoja, y øtz romano pøndaꞌm chøṉø. Por eso jiꞌn vyøj yøcse vaꞌcø mi ndø nuꞌm nømbujtamø. Más vøjø vaꞌcø miñaj ñeꞌc aṉguiꞌmyajpapø vaꞌcø nøpujtamø.
\p
\v 38 Policiaꞌis maṉ chajmayaj yøṉ ote aṉguiꞌmbataꞌm. Myañajujcam que Pablo y Silas romano pøndaꞌmete, naꞌchajqueꞌtuti aṉguiꞌmbataꞌm.
\v 39 Y mismo aṉguiꞌmbataꞌm nuꞌcyaj presocøꞌmø y vyaꞌcayaj vaꞌcø cyøtocoyajtøjø, y ñøjmayaju vaꞌcø chacyaj cyumguy.
\v 40 Y putyaj presoꞌomo, maṉyaj Lidiaꞌis tyøjcomo. Y jen ꞌyoꞌnøyaju vaꞌṉjajmocuy tyøvø y chajmayaju vaꞌcø vyaꞌnjamyaj vøjø. Jetse tzuꞌṉyaj Pablo y Silas.
\c 17
\s Soꞌnatejyaj Tesalónica cumguꞌyomo
\p
\v 1 Cøtyajumnaꞌṉ Anfípolis cumguꞌyomo y Apolonia cumguꞌyomo, nuꞌcyaj Tesalónica cumguꞌyomo. Jenaꞌṉ it Israel pøn tuꞌmyajpamø.
\v 2 Chøcpaseti Pabloꞌis, tøjcøy jetjiꞌṉdaꞌm. Y tuꞌcay sapøjcuy jamaꞌomo chaꞌmaṉvajcayaju jachøꞌyuse Diosis ꞌyote.
\v 3 Chaꞌmaṉvajcayaju y isindziꞌyaju que jachøꞌyuse que Cristo tiene que vaꞌcø toyaꞌisø y vaꞌcø visaꞌø cuando caꞌujcam. Nøm Pablo:
\p ―Yøn Jesús iyø otz nø ndzamgøpucsu, yøṉømete Cristo lo que Diosis cyøꞌvejupø.
\p
\v 4 Veneꞌṉomo jeꞌtistaꞌm vyaꞌṉjajmyaju y tuꞌmyaj Pablo y Silasjiꞌṉ. Ityajunaꞌṉ vøti pøn lo que jiꞌndyet Israel pøn pero cyønaꞌtzøyajpapøꞌis Dios y vyaꞌṉjajmyaju. Vøti coviꞌnajøtaꞌmbø yomoꞌis vyaꞌṉjajmyajqueꞌtuti.
\v 5 Pero jiꞌn vyaꞌnjajmoyajepø Israel pøn quiꞌsycaꞌyaju, y yac tuꞌmyaj yatzitaꞌmbø pøn calleꞌom jargan vityajpapø, y jetjiꞌṉ tuꞌmyaj vøti pøn y soꞌnatejyaj cumguy. Nuꞌcyaj Jasoꞌnis tyøcmø y maṉbanaꞌṉ pyuꞌṉaṉvac tyøc. Sunbanaꞌn ñøputyaj Pablo y Silas cumgupyøꞌnis vyiꞌnaṉdøjqui.
\v 6 Pero como ja pyaꞌtyaj jen Pablo y Silas, entonces jyøcøcøtøjcøyaj Jasón eyataꞌmbø vaꞌnjajmocuy tøvøjiꞌṉ y ñønuꞌcyaj cumguꞌyombø aṉguiꞌmbacøꞌmø y vejaṉgøtyaju, cyøsujtzøyaju y nømyaju:
\p ―Yøn yac tocojayajpapøꞌis vøjpø itcuy nasindumøꞌis ñe miñajqueꞌt yøꞌqui.
\v 7 Y Jasoꞌnis yac tøjcøyaj tyøjcomo. Pero mumu yøṉ pøꞌnis quiꞌsayajpa møjaꞌaṉ aṉguiꞌmbapø Cesajris ꞌyaṉguiꞌmguy. Nømyajpa que it eyapø møjaꞌaṉ aṉguiꞌmbapø ñøyipøꞌis Jesús.
\p
\v 8 Jetse yac soꞌnatejyaj vøti pøn y aṉguiꞌmbataꞌm cuando cyøsujtzøyaju que jiꞌn cyønaꞌtzøyaj møjaṉ anguiꞌmbapø César.
\v 9 Pero chiꞌyaj tumin Jasoꞌnis y eyataꞌmbøꞌis, y jetse chøcøpøꞌyaju.
\s Pablo y Silas Berea cumguꞌyomo
\p
\v 10 Jicsyeꞌcti vaꞌṉjajmocuy tyøvøꞌstaꞌm tzuꞌcøsi yac maṉyaj Pablo y Silas vaꞌcø myaṉyaj Berea cumguꞌyomo. Cuando nuꞌcyaj jiṉø, tøjcøyaj Israel pøn tuꞌmyajpamø.
\v 11 Yøṉø tuꞌmyajpapøꞌis ñøꞌoyaj más vøjpø chocoy que jiꞌn Tesalónica  cumguꞌyomdaꞌmbøꞌis, porque pyøjcøchoṉjayaj ote vøjpø quiꞌpsocujiꞌṉ. Tumdum jama tyuꞌnmeꞌchajpanaꞌṉ jachøꞌyupø Diosis ꞌyote, vaꞌcø ꞌyaꞌmyaj yøcsepø tiyø a ver oꞌca viyuṉsepø tiyete.
\v 12 Jetsemete vøti pøꞌnis vyaꞌṉjajmyaju. Vyaꞌṉjajmyaj vøti yomoꞌis lo que jiꞌndyet Israel yomoꞌis lo que mumu cumgupyøꞌnis vyøcotzøcyajpapønaꞌṉ, y vøti pøꞌnis lo que jiꞌndyet Israel pøꞌnis vyaꞌnjamyajqueꞌtu.
\v 13 Y myusyaj Tesalónica cumguꞌyomdaꞌmbø Israel pøꞌnis que jetsenaꞌṉgueꞌt Berea cumguꞌyomo chamgøpucsyaj Dios ꞌyote Pabloꞌis. Entonces Tesalónica cumguꞌyomdaꞌmbø maṉyaj jiṉø Berea cumguꞌyomo y yac soꞌnatejyaj cumgupyøndaꞌm, quiꞌsayaj Pablo.
\v 14 Por eso yøti yøti vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús yac maṉyaj Pablo hasta ijtumø mar. Pero Silas y Timoteo tzøꞌyaj Berea cumguꞌyomo.
\v 15 Opøꞌis ñømaṉyaje oy chacpøꞌyaj Pablo hasta Atenas cumguꞌyomo, y Pabloꞌis cyøꞌvejayaj ote Silas y Timoteo jiṉ vaꞌcø myaṉyajqueꞌtati pronto. Y jetse opøꞌis chacpøꞌyaj Pablo vituꞌyajqueꞌtu.
\s Pablo Atenas cumguꞌyomo
\p
\v 16 Mientras nømnaꞌṉ jyoꞌcyaj Pabloꞌis Atenas cumguꞌyomo, ꞌyaꞌmu que tas cumguy comi chøquijiꞌṉ, y mayaꞌu y quiꞌsycaꞌu chocoꞌyomo.
\v 17 Jetsemete Pabloꞌis ꞌyoꞌnøyaj Israel pøndaꞌm tuꞌmyajpamø y ꞌyoꞌnøyajqueꞌt eyataꞌmbø cyønaꞌtzøyajpapøꞌis Dios. Y tumdum jama ꞌyoꞌnøyajpa jutipø pøn pyatpa plazaꞌomo.
\v 18 Ityajunaꞌṉ jeni pøn quiꞌpsocuꞌyoyuse chøcpaꞌis vyin, venetaꞌmbø ꞌyaṉmayajpapøꞌis epicúreo aṉmaꞌyocuy; y venetaꞌmbø ꞌyaṉmayajpapøꞌis estoico aṉmaꞌyocuy. Jeꞌtis ꞌyoꞌnøyaj Pablo. Tum nømbanaꞌṉ:
\p ―¿Ti sunba cham yøꞌnis y ongomøꞌnba?
\p Eyapø nømbanaꞌṉ:
\p ―Parece que nø chamboy eyataꞌmbø Dios jiꞌn ndø mañajepø nunca.
\p Jetse nømyaju porque Pabloꞌis chambanaꞌṉ Jesusis ꞌyote, y chambanaꞌn que it visaꞌcuy.
\v 19 Entonces ñømaṉyaj Pablo lugajromo ñøyipøꞌis Areópago opamønaꞌn tuꞌmnømi. Y ñøjayaj Pablo:
\p ―Tø tzajmatyam ndøvø, ¿tiyøꞌṉ yøṉ jomepø aṉmaꞌyocuy lo que mitz nø mi ndzamupø?
\v 20 Porque øjtaꞌm mandaꞌmøjtzi jiꞌn ndø ṉgøñøctøyøyitamepø tiyø mitz ndzambase. Suꞌnba mustam tiyøṉ yøṉø.
\p
\v 21 Jetse nømyaju porque Atenas cumguꞌyomdaꞌmbøꞌis, y eyataꞌmbø cumguꞌyomdaꞌmbøꞌis jejyajpapøꞌis jiṉø, más que ni jutipø tiyø sunbanaꞌṉ chamyajø y cyømaꞌnøyajø lo que ja myañajøpøtøc tiyø.
\p
\v 22 Entonces Pablo teꞌnu Areópago cujcomo y nømu:
\p ―Mi Atenas cumgupyøꞌnistaꞌm; øtz tziꞌpa cuenta que mitz vøti mi jamdamba mi vaꞌṉjajmoṉgutyaꞌm.
\v 23 Porque cuando nømnaꞌṉø cøt calleꞌomo, ⁿisø mitz ṉgonocstambamø, y mbaꞌt tum altar ijtupøcøs jachøꞌyupø: “Yøṉete altar jiꞌn ndø comusipø Diosis señe”. Pues øtz nø mi ndzaꞌmaṉvajcatyam yøti jic Dios mi ṉgønaꞌtzøtyamba sin que jiꞌn mi ṉgomustamepø.
\p
\v 24 ”Jiquete Dios lo que chøjcupøꞌis tzap y nasacopac y mumu tiyø lo que ti ijtupø tzajpomo y nascøsi. Como nas y tzap Diosis señe, Diosis ni jiꞌn ñøcꞌijtøy masandøc pøꞌnis chøjcupø cyøꞌjiꞌṉ.
\v 25 Ni jujche jiꞌn mus ndø cotzoṉ Dios ndø cøꞌjiꞌṉ, porque ni tiꞌis jiꞌn chøjcay falta. En cambio ñeꞌc tø tziꞌpa ndø quenguy y tø yac jeꞌpøcpa. Mumu ti tø tziꞌpa Diosis.
\p
\v 26 ”Y Diosis chøc mumu pøn tumbø nøꞌpin døvø vaꞌcø ñøc ijtøpøꞌyaj mumu nasacopac. Ñeꞌc viꞌnati quiꞌpsminu jujchøcpø tiempoꞌomo y jutipø lugajromo maṉba tø ijtam nascøsi.
\v 27 Jetse chøc Diosis vaꞌcø ndø quipsmeꞌtztam ñeꞌcø, y vaꞌcø ndø quiꞌpsisø a ver oꞌca ndø mbaꞌtpa Dios. Porque viyuṉse Dios jiꞌn yaꞌi, tome it tumdum pøꞌnis vyiꞌnomo.
\v 28 Porque jeꞌtis tø yaj quendamba, tø yac micstamba, y tø yac ijtamba. También venetaꞌm mijtzom jayajpapøꞌis nømyajqueꞌtuti jetse. Nømyaju: “Porque también tø øjtzi Diosis tø ꞌyunetaꞌm”. Jacheꞌṉomo jyayaju; y øtz nømgueꞌtpøjtzi:
\v 29 Siendo que Diosis tø ꞌyunetaꞌm, jiꞌn mus tø quiꞌpstamø que Dios oropøte o platapøte o tzaꞌpøte. Porque jetsetaꞌmbø, pøꞌnis chøcyajpa segun lo que jujche ñeꞌ quiꞌpsyajpase.
\v 30 Pero cøjtupø tiempꞌomo cuando jiꞌnaꞌṉ myusyajeꞌøc jujchepøt Dios, Diosis jetse yac tzøꞌyaju. Pero yøti Diosis nø ꞌyaṉguiꞌmyaj mumu pøn mumu nasvindumø vaꞌcø quiꞌpsvituꞌyajø.
\v 31 Porque Diosis cyoquiꞌpsuꞌam jujchøcpø jama ñeꞌc maṉba cyømeꞌchaj vøjø mumu pøn cyojapit. Y Diosis cyojtuꞌam jic pøn jutipøjiꞌn manba cømeꞌtzoye; y yac musyaj viyuṉsye mumu pøn iyete, porque yac visaꞌu cuando caꞌu.
\p
\v 32 Cuando mañaju que oy visaꞌ caꞌupø pøn, veneꞌaṉbøꞌnis syijcayaju: eyataꞌmbø nømyajqueꞌtu:
\p ―Sunba ṉgømaꞌnøvøjøtzøctaṉgueꞌtati yøcsepø tiyø.
\p
\v 33 Entonces Pablo tzuꞌṉ jeꞌtomdaꞌm.
\v 34 Pero venetaꞌmbøꞌis maṉ pyaꞌtyaj Pablo y vyaꞌṉjamyaju. Entre ñeꞌcomdaꞌm ijtunaꞌṉ Dionisio, aṉguiꞌmbapø pønete Areopagoꞌomo; tum yomo ñøyipøꞌis Dámaris; y jetseti eyataꞌmbø maṉ pyatyaj Pablo.
\c 18
\s Pablo Corinto cumguꞌyomo
\p
\v 1 Cøjtujcam yøcsepø tiyø, Pablo tzuꞌṉ Atenas cumguꞌyomo y maṉ Corinto cumguꞌyomo.
\v 2 Y pyaꞌt tum Israel pøn ñøyipøꞌis Aquila, pøꞌnajupø Ponto cumguꞌyomo, nuꞌcupøtøquete Corinto cumguꞌyomo. Oy tzuꞌṉ Italia nasomo. Jetjiꞌṉnaꞌṉ it yomo Priscila. Tzuꞌṉyaj Italia nasomo porque møjaꞌaṉ aṉguiꞌmbapø Claudioꞌis ꞌyaṉguiꞌmyaj mumu Israel pøn vaꞌcø chuꞌṉyaj Roma cumguꞌyomo. Pabloꞌis cyønuꞌcyaj Aquila y Priscila.
\v 3 Como mismo yoscuy myuspanaꞌṉ chøcyaj myeꞌchcøy Pabloꞌis y Aquilaꞌis, Pablo tzøꞌy jetjiꞌṉ y yosyaj tuꞌmbac, porque jet yosyajpanaꞌṉ vaꞌcø chøcyaj lonapø tøc.
\v 4 Y Pabloꞌis chaꞌmaṉvacpanaꞌṉ ote tuꞌmyajpamø Israel pøn tumdum sapøjcuy jamaꞌomo, chajmayaj vøjpø ote hasta que yac pøjcøchoṉyaju, yac tøjcøyaju vyaꞌṉjajmocuꞌyomo, aunque sea Israel pøn, aunque sea jiꞌndyet Israel pøn.
\p
\v 5 Cuando nuꞌcyajujcam Silas y Timoteo tzuꞌṉyajupø Macedonia nasomo, Pablo nømnaꞌṉ yoscoꞌn otejiꞌn, nømnaꞌṉ chajmayaj Israel pøndaꞌm que Jesusete Cristo Diosis cyøꞌvejupø.
\v 6 Cuando Israel pøꞌnis quiꞌsayaj Pablo y Jesuscøsi topoꞌoꞌnøyajpanaꞌṉ, Pabloꞌis cyøtit tyucu como seña que ñeꞌc ja it cyoja, y ñøjmayaju:
\p ―Oꞌca mi ndyocotyamba, mismo mi neꞌctaꞌmdi ijtam mi ṉgoja; øtz limpiotiꞌtzi. Desde yøti maꞌṉbø eyapø  pøngøꞌmdaꞌm lo que jiꞌndyet Israel pøngøꞌmdaꞌm.
\p
\v 7 Y tzuꞌṉ jeni maṉ ñøyipøꞌis Justoꞌis tyøjcomo cyønaꞌtzøpapøꞌis Dios ijtumnaꞌṉ tyøc tome tuꞌmyajpamø Israel pøn.
\v 8 Tuꞌmyajpamø ijtunaꞌṉ aṉguiꞌmbapø ñøyipøꞌis Crispø. Jeꞌis vyaꞌṉjam ndø Comi mumu fyamiliajiꞌṉ, y vøtipø Corinto cumguꞌyomdaꞌmbøꞌis myañajpanaꞌṉ ote, vyaꞌṉjajmyaju y nøꞌyøyaju.
\v 9 Y napasyiꞌomse ndø Comiꞌis ñøjay tzuꞌcøsi Pablo:
\p ―Uy ñaꞌtze, más tzaꞌmaṉvajcaṉøjayaj ø onde. U mi vyøṉbøꞌu.
\v 10 Porque øtz yøꞌcø it mitzjiꞌn. Ni iꞌis ni ti jiꞌn ma mi ñchøjcayaje, ni iꞌis jiꞌn maṉ mi ⁿyacsutzøqui, porque øtz nøꞌijtøjtzi vøti pøn yøṉ cumguꞌyomo.
\p
\v 11 Oy yaꞌe jiṉø tumø ame medio; ꞌyaṉmaꞌyopyanaꞌṉ Diosis ꞌyotejiꞌṉ jeꞌtomo.
\p
\v 12 Cuando Galión aṉguiꞌmbanaꞌṉ Acaya nasomo, Israel pøꞌnistaꞌm tumbø quiꞌpsocujiꞌṉ onduꞌmbajcajyaju vaꞌcø ñucyaj Pablo y ñømaṉyaj aṉguiꞌmbapøꞌis vyiꞌnomo.
\v 13 Nømyaju:
\p ―Yøꞌnis ꞌyaṉmayajpa pøndaꞌm, ñøjayajpa vaꞌcø vyaꞌṉjajmyaj Dios pero jiꞌndyet como ijtuse jachøꞌyupø aṉguiꞌmguy.
\p
\v 14 Cuando Pabloꞌis maṉbanaꞌṉ chamdzoꞌtze, Galioꞌnis ñøjayaj Israel pøndaꞌm:
\p ―Mi Israel pøꞌnistaꞌm, oꞌca chøcpanaꞌṉ yøꞌṉis jiꞌn vyøjpø tiyø, o sea yatzitzocoꞌyajcuy, vøjnaꞌṉ vaꞌcø øtz mi ngømaꞌnøtyamø.
\v 15 Pero como mitz ṉgøtzaꞌmøtyamba yøṉ pøn que eyapø ote y eyataꞌmbø nøyi nø chamu, y mi ne aṉguiꞌmgutyaꞌm nø cyacpøꞌu; aꞌmdam mi neꞌctaꞌm ti mi ndzøctamba. Porque øtz jin sun vøjøndzøc jetsepø asunto.
\p
\v 16 Y myacpøꞌyaj mumu ityajupø jeni ꞌyaṉguiꞌmguꞌyomo.
\v 17 Jicsyeꞌcti mumu griego pøꞌnis ñucyaj Sóstenes, aṉguiꞌmbapø Israel pøꞌnis tuꞌmguy tøjcomo, y ñacsyaju tome aṉguiꞌmbacøꞌmø, pero Galioꞌnis ni ja chøjcay cuenda lo que ti nø chøcyajupø.
\s Pablo vituꞌ Antioquía cumguꞌyomo y tuꞌcay ñaꞌcomo maṉgueꞌtu vaꞌcø chamboye ote
\p
\v 18 Y Pablo tzøꞌy yaꞌi jama jiṉø, y jicsyejcam ꞌyoꞌnøyu tzacyaj Pablo vaꞌṉjajmocuy tyøvøꞌstaꞌm, y Pablo maṉ barcoꞌomo nuꞌc Siria nasomo. Priscilaꞌis y Aquilaꞌis maṉ pyaꞌtyaj Pablo. Oy Pablo coꞌtzima juꞌs Cencrea cumguꞌyomo, porque ijtunaꞌṉ tiyø oyupø chamdziꞌ Dios, por eso o coꞌpotz juꞌsi.
\v 19 Jetse nuꞌcyaj Efeso cumguꞌyomo, y Pabloꞌis chacyaj Priscila y Aquila jiṉø. Y Pablo tøjcøy Israel pøn tuꞌmyajpamø y vejvejneyaju jetjiꞌṉdaꞌm.
\v 20 Jiṉdaꞌmbøꞌis ñøjajoꞌyaju vaꞌcø yaꞌyø jitjiꞌṉdaꞌm, pero  Pablo ja syun chøꞌyø.
\v 21 Yuschiꞌu tzacyaj jejtaꞌm y ñøjmayaju:
\p ―De toda manera tiene que vaꞌcø øtz it Jerusalén gumguꞌyomo nø minupø søṉgøtoya. Pero matøc vituꞌqueꞌt mijtzomdaꞌm oꞌca Diosis syunba.
\p Y barcoꞌomo tzuꞌṉ Pablo Efeso cumguꞌyomo.
\v 22 Y nuꞌc Cesarea cumguꞌyomo. Y de jeni maṉ Jerusalén gumguꞌyomo y yuschiꞌyaj vyaꞌṉjajmocuy tyøvøtaꞌm, y después møꞌn Antioquía cumguꞌyomo.
\v 23 Oy yaꞌe usy jama jiṉø, y tzuꞌṉgueꞌtu. Y cyøjtocpacpøꞌu ijtnømuꞌcsyeꞌṉomo Galacia nasomo y Frigia nasomo. Chajmayaj mumu vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús vaꞌcø vyaꞌṉjamyaj más møꞌchøqui.
\s Apolosis chaꞌmaṉvacpa ote Efeso cumguꞌyomo
\p
\v 24 Nuꞌc Efeso cumguꞌyomo tum Israel pøn ñøyipøꞌis Apolos. Apolos tzojcupø Alejandría cumguꞌyomo, muspanaꞌṉ chaꞌmaṉvajcoy vøjø, y suñinaꞌṉ cønøctøyøjayu jachøꞌyuse Diosis ꞌyote.
\v 25 Yøꞌnis o ꞌyaṉmay ndø Comiꞌis ꞌyaṉmaꞌyocuy. Y como tum chocoy vaꞌṉjajmopyanaꞌṉ, jetse chambanaꞌn y ꞌyanmaꞌyopyanaꞌṉ møꞌchøqui ndø Comiꞌis ꞌyaṉmaꞌyocujiꞌṉ. Pero na myusuti Juaꞌnis nøꞌyøꞌocuy.
\v 26 Yøn Apolosis ñøcøtzoꞌtzu vaꞌcø cham jana naꞌtzcuy tuꞌmyajpamø Israel pøn. Jen cyømaꞌnøyaj Priscilaꞌis y Aquilaꞌis jujche nø cham Apolosis. Y después Aquilaꞌis y Priscilaꞌis ñømaṉyaj neꞌti Apolos y chaꞌmaṉvajcayaj taꞌnupø møꞌchøqui Diosis tyuṉ.
\v 27 Y cuando Apolos nømnaꞌṉ sun myaṉ Acaya nasomo, entonces Efeso cumguꞌyombø vaꞌṉjajmocuy tøvøꞌis chøjcayaj carta Acaya nasombø tyøvøtaꞌm. Ñøjayaju vaꞌcø pyøjcøchoṉyaj Apolos cuando nuꞌcpa jeni. Apolos nuꞌc Acaya nasomo y cyotzoṉyaj vøti jiṉdaꞌmbø oyupøꞌis vyaꞌnjamyaj ndø Comi Jesús. Porque ityajunaꞌṉ jeni oyupøꞌis vyaꞌṉjamyaj ndø Comi; Diosis vyøꞌajcupit o vyaꞌṉjamyaje.
\v 28 Apolosis chaꞌmaṉvajcayaj møjaꞌaṉ quiꞌpsocupit, y yac musyaju mumu pøꞌnis viꞌnomo que Israel pøꞌnis vyaꞌṉjajmocuy jiꞌndyet vyøjpø. Jachøꞌyupø Diosis ꞌyotejiꞌṉ yac musyaju que Jesusete Cristo Diosis cyøꞌvejupø.
\c 19
\s Pablo oy Efeso cumguꞌyomo
\p
\v 1 Mientras que ijtunaꞌṉ Apolos Corinto cumguꞌyomo, Pablo emøc o cøt ijnømumø møjmø y nuꞌc Efeso cumguꞌyomo y pyaꞌtyaj jiṉ ꞌyaṉmayajpapøꞌis ndø Comiꞌis ꞌyote.
\v 2 Pabloꞌis ꞌyaṉgøvaꞌcyaju ñøjayaju:
\p ―¿Oy mi mbøjcøchoṉdam Masanbø Espiritu Santo cuando mi vaꞌṉjajmdamuꞌøc?
\p Pero jeꞌtis ñøjmayaju:
\p ―Pues jiꞌnø nø mandamu oꞌca it Masanbø Espiritu Santo.
\p
\v 3 Entonces Pabloꞌis ñøjayaju:
\p ―Cuando mi ñøꞌyøndyamu, ¿jujchepø nøꞌyøꞌocuy mi mbøjcøchoṉdamu?
\p Y jeꞌtis ñøjayaju:
\p ―Juaꞌnis ñøꞌyøꞌocuy.
\p
\v 4 Y ñøjayaj Pabloꞌis:
\p ―Viyuṉsye Juaꞌnis ñøꞌyøyaju como seña que quiꞌpsvituꞌyaju. Pero también chajmayaj pøn vaꞌcø vyaꞌṉjamyaj maṉbapø mini jøsiꞌcam, jetemete Cristo Jesús.
\p
\v 5 Cuando myañajujcam chamuse Pabloꞌis, oy ñøꞌyøyaje ndø Comi Jesusis ñøyicøsi.
\v 6 Entonces Pabloꞌis cyot cyøꞌ jetcøstaꞌm y nuꞌc jetcøstaꞌm Masanbø Espiritu Santo. Y oñajpanaꞌṉ eyapø oteꞌomo nuṉcatøc ja ꞌyoñajøse, y tzaꞌmaṉvajcoyajpanaꞌṉ.
\v 7 Ityajunaꞌṉ como macvøstøjcaṉbønsyeꞌṉomo myumaṉgøꞌtyaꞌm lo que nøꞌyøyaju.
\p
\v 8 Entonces tøjcøy Pablo tuꞌmyajpamø Israel pøn, y tuꞌcay poya oyu, o chaꞌmaṉvajcayaj Diosis ꞌyote jana naꞌtzcuy, chaꞌmindziꞌyaju jujche aṉguiꞌmbase Dios, vaꞌcø vyøꞌmøyajø.
\v 9 Pero venetaꞌmbøꞌis ja syuñajø y ja vyaꞌṉjamyajø, y topaꞌoꞌnøyaj Diosis ꞌyaṉmaꞌyocuy vøti pøꞌnis vyiꞌnaṉdøjqui. Entonces Pablo tzuꞌn jetcøꞌmdaꞌm nø ꞌyaṉmayajupøꞌjiꞌṉ y tøjcøyaj Tiranoꞌis tyøjcomo porque jen anmayoñømbanaꞌṉ. Y jen oy chaꞌmindziꞌyaj ndø Comiꞌis ꞌyote tumdum jama.
\v 10 Metza ame o aṉmaꞌyoy jetse. Por esomete mumu ityajupøꞌisnaꞌṉ Asia nasomo myajnayaj ndø Comiꞌis ꞌyote. Tanto Israel pøꞌnistaꞌm, tanto jiꞌndyet Israel pøꞌnistaꞌm cyømaꞌnøjayaju.
\v 11 Y Diosis chiꞌ Pablo musocuy vaꞌcø chøc milagroꞌajcuy y jiꞌn ndø isipø tiyø.
\v 12 Hasta payu y tucu oyupø Pabloꞌis vyingøsi ñømaṉyaju y cyotyaj caꞌepøcøsi. Entonces tzocyaj caꞌetaꞌmbø, y yatziꞌajcuy putyajpanaꞌṉ jeꞌtomdaꞌm.
\p
\v 13 Y ityajunaꞌn vityajpapø Israel pøn ñøputyajpapøꞌis yatziꞌajcuy. Y venetaꞌmbø jeꞌis chøjquisjoꞌyaju vaꞌcø chajmay Jesusis ñøyi pøngøꞌmø ijtupøꞌomo yatziꞌajcuy vaꞌcø pyutø, ñøjmayaju:
\p ―Mi aṉguiꞌmba Jesusis ñøyicøsi lo que Pabloꞌis chamboꞌpapø vaꞌcø mi mbyutø.
\p
\v 14 Ijtunaꞌṉ tum Israel pøn pane coviꞌnajø ñøyipøꞌis Esceva. Cuꞌyaynaꞌṉ it Escevaꞌis ꞌyune. Y je cuꞌyapyø Escevaꞌis ꞌyuneꞌis chøjquisjoꞌyaju jetse vaꞌcø ñøputyaj yatziꞌajcuy.
\v 15 Pero ꞌyaṉdzoṉ yatziꞌajcuꞌis ñøjayaju:
\p ―Jesús ispøcpøjtzi. Y muspøjtzi iyete Pablo. Pero mijtaꞌm, ¿indaꞌmete?
\p
\v 16 Y pøn yatziꞌajcuꞌis ñøc ijtøyupø, jeꞌis ñøquipyaj pøn nø syunupøꞌisnaꞌṉ nøputyajø, y tøpnuꞌcyaj jetcøstaꞌm y cyønuꞌcayaju y yac poyeputyaj tøjcomo nicotacsyitaꞌmbø y yacsutzøcyajtøjupø.
\v 17 Y mumu ityajupøꞌis Efeso cumguꞌyomo, tanto Israel pøꞌnis, tanto jiꞌndyet Israel pøꞌnis, oy myusyaj ti ose tuqui, y o naꞌchaje mumu jejtaꞌm y vyøcotzøcyajpanaꞌṉ ndø Comi Jesusis ñøyi.
\p
\v 18 Y vøti pøn vyaꞌnjamyajpapøꞌis Jesús tuꞌmyaju y chamyaju lo que tiyø yatzitzocoꞌyajcuy chøcyajpanaꞌṉ viꞌna.
\v 19 Y vøti chøcyajpapøꞌisnaꞌṉ brujoꞌajcuy ñønucyaj brujo libro; pyoṉbøꞌyaj mumu pøꞌnis vyiꞌnaṉdøjqui. Nøputyaj cuenta jujchenaꞌṉ valetzøcpanaꞌṉ libro, y put cincuenta mil platapø tumin valetzøcyajpa.
\v 20 Jetse vøti pøꞌnis cyømaꞌnøjayaju y pyøjcøchojṉayaj ndø Comiꞌs ꞌyote; y jetse pømi o yos ndø Comi ꞌyotejiꞌṉ.
\p
\v 21 Cøjtuꞌcam yøcsepø tiyø, quiꞌpsmin Pabloꞌis chocoꞌyomo vaꞌcø myaṉ Jerusalén gumguꞌyomo. Pero viꞌna sunbanaꞌṉ vijtocøtpøꞌ Macedonia nas y Acaya nas. Nømu:
\p ―Después oyuꞌcaꞌmtzi Jerusalén gumguꞌyomo, Roma cumguy nøꞌø sun aꞌmistoꞌqueꞌta.
\p
\v 22 Entonces oy cyøꞌvejyaj Macedonia nasomo metzcuy oyupøꞌis cyotzoṉyaje, tum ñøyipøꞌis Timoteo y tum ñøyipøꞌis Erasto. Mismo Pablo oyutøc yaꞌye Asia nasomo.
\s Oy soꞌnatejcuy Efeso cumguꞌyomo
\p
\v 23 Jic jamaꞌomo oy mayaꞌaṉ soꞌnatejcuy, o quiꞌsayaj jetsepø aṉmaꞌyocuy ñøtuꞌṉajyajpaꞌis.
\v 24 Porque ijtunaꞌṉ tum pøn ñøyipøꞌis Demetrio, platajiꞌṉ yospapø. Yospa tyøvøjiꞌṉ jeꞌis chøcyajpanaꞌṉ cheꞌpø masandøc tzøqui, chøjcaṉgøpujtøjayajpanaꞌṉ Dianaꞌis myasandøc. (Diana yomopø cyomi tzøquite.) Je masandøc tzøqui myaꞌayajpanaꞌṉ y gyanatzøcyajpanaꞌn vøti tumin.
\v 25 Demetrioꞌis vyejtuꞌmyaj ñeꞌcjiꞌn yosyajpapø, y neꞌti yosyajpapø pero mismo yoscuꞌyomo. Ñøjayaju:
\p ―Mbyøndaꞌm, mustamba mijtzi que yøꞌcsepø yoscuy vaꞌcø ndø tzøcø, ndø ganatzøcpa vøti tumin.
\v 26 Nø mi istamuse y mandamuse jujche chøcpase yøṉ pøꞌnis ñøyipøꞌis Pablo; que jiꞌn solo Efeso cumguꞌyomo, pero casi mumu Asia nasomo, yøṉ Pabloꞌis yac tzacyajpa vaꞌṉjajmocuy vøti pøn. Nømba que jiꞌndyet ndø comi lo que ndø tzøctambapø ndø cøꞌjiꞌn.
\v 27 Por eso it peligroꞌajcuy maṉba ocyaj yøṉ ø ⁿyoscutyaꞌm, y tø naꞌtztamba que maṉba myenos chøcyajqueꞌtati møjaꞌaṉ yomopø ndø comi Dianaꞌis myasandøc; aunque cyønaꞌtzøyajpa Diana mumu Asia nasomdaꞌmbøꞌis y mumu nasvindumøtaꞌmbøꞌis. Pero jetse maṉba yaj jeꞌis myøjaꞌṉoꞌmajcuy.
\p
\v 28 Jetse myañaj chamuse Demetrioꞌis y vøti quiꞌsycaꞌyaj plata yosyajpapøjiꞌṉ, vejyaju nømyaju:
\p ―Myøjaꞌṉombøte Diana Efeso cumguꞌyombøꞌis ñeꞌtaꞌm.
\p
\v 29 Jetse tumø cumguy soꞌnatejyaju, ñucyaj Caiyo y Aristarco, Macedonia nasomdaꞌmbø, Pabloꞌis ñøtuṉdaꞌm, y ñømaṉyaju. Tumøpø quiꞌpsocujiꞌṉ poyetøjcøyaju opamø tuꞌmnømi.
\v 30 Pabloꞌis sunbanaꞌn tyøjcøy vøti pøꞌnomo, pero vyaꞌṉjajmocuy tøvøꞌis ja yac tøjcøyajø.
\v 31 Ityajunaꞌṉ Pabloꞌis ꞌyamigotaꞌm Asia nasomdaꞌmbø coviꞌnajø. Jeꞌis cyøꞌvejay ote vaꞌcø jyana tøjcøy Pablo vøti pøꞌnomo.
\v 32 Eyataꞌmbø vejyaju que yøꞌcse chøc jiꞌquis, eyataꞌmbø vejyaju que jiꞌndyet jetse; jetse suniti vejaṉgøtyaju, casi mumu jiꞌnaꞌn myusyaj ticøtoya nø tyuꞌmnømu.
\v 33 Entonces Israel pøꞌnis myatz tøjcøyaj Alejandro vaꞌcø teꞌn vøti pøꞌnis vyiꞌnomo, vaꞌcø chamø ti nø syun man chamø. Alejandroꞌis chøc seña cyøꞌjiꞌṉ vaꞌcø yac vøṉneyajø,
\v 34 Pero cuando myusyaj Alejandro que Israel pønete, (como Israel pøꞌnis jiꞌn vyaꞌṉjamyaj Diana, por eso) mumu vejaṉgøtyaj tome metza hora, tuꞌmbac vejyaju nømyaju:
\p ―Myøjaꞌṉombøte Diana Efeso cumguꞌyombøꞌis ñeꞌtaꞌm.
\p
\v 35 Al fin secretarioꞌis yac vøṉneyaj vøti pøn y nømu:
\p ―Efeso pøꞌnistaꞌm, mumu pøꞌnis myusyajpa que mi Efeso cumguꞌyomdaꞌmbøꞌis mi ṉgüendatzøctamba myøjaꞌṉombø Dianaꞌis myasandøc, y jeꞌis chøqui lo que quejcupø nasomo tzajpom tzuꞌṉupø.
\v 36 Como ni i jiꞌn mus nømø que jiꞌndyet jetse, sunba vaꞌcø mi vyøṉnendyamø, vaꞌcø jana mi ⁿjyovindzøctam ni tiyø.
\v 37 Porque nø mi nømindam yøn pøn que jiꞌn ñuꞌmyajeꞌis tumin masandøjcomo, y ni jiꞌn cyøꞌoꞌnøyajepøꞌis yomopø mi ⁿdios.
\v 38 Oꞌca Demetrioꞌis y jetsepø yoscuy chøcyajpapøꞌis sunba cyøvaꞌcøyaj aunque iyø, pues jetcøtoya it jut vaꞌcø mi ṉgøvacøtyamø. Ityaj atcani jen vaꞌcø ndø  cøtzaꞌmøtyamø.
\v 39 Oꞌca it eyapø asunto, entonces sunba vaꞌcø mi ñdyuꞌmdamø jujche ijtuse aṉguiꞌmguy.
\v 40 Porque muspa tø cøtzaꞌmøtyandøjø omø syoꞌnatejnøm yøti; porque jiꞌn mus tø andzoꞌṉoya ticøtoya o tø tuꞌmdam jetse.
\p
\v 41 Cuando jetse nømujcam, nømu que cøjtum tuꞌmguy.
\c 20
\s Pablo maṉ Macedonia nasomo y Grecia nasomo
\p
\v 1 Cuando vøṉgajpøꞌyaj nøsyoꞌnatejyajupø, Pabloꞌis vyejayaj vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús y pyømitziꞌyaj ꞌyotepit. Jyotzpøjcu tzacyaju y tzuꞌṉu vaꞌcø myaṉ Macedonia nasomo.
\v 2 Ocvitpøꞌ jic lugar, y vøti chajmayaju jujche vaꞌcø vyaꞌṉjajmoyajø. Y entonces maṉ Grecia nasomo.
\v 3 Y oy it jiṉø tuꞌcay poya. Maṉbanaꞌṉ maṉ barcoꞌomo Siria nasomo, pero myusu que nø jyoꞌcyaj Israel pøꞌnistaꞌm vaꞌcø ñucyajø. Por eso quiꞌpsminu que más vøjø vaꞌcø vituꞌqueꞌtati vaꞌcø cyøt Macedonia nasomo.
\v 4 Y maṉ pyaꞌtyaj Pablo hasta Asia nasomo Berea cumguꞌyombø Sopatejris, y Tesalónica cumguꞌyomdaꞌmbøꞌis Aristarcoꞌis y Segundoꞌis; Derbe cumguꞌyombø Gayoꞌis, y Timoteoꞌis; y Asia nasamdaꞌmbøꞌis Tiquicoꞌis y Trofimoꞌis.
\v 5 Yøṉdaꞌm viꞌna nuꞌcyaj Troas cumguꞌyomo y joꞌctaꞌmøjtzi jiṉø hasta que nuꞌctaꞌmøjtzi.
\v 6 Cøjtujcam søṉ cuando cyøꞌstøjpamø pan ja pyoṉoṉapø, øjtaꞌm tzuꞌṉdam Felipos cumguꞌyomo vaꞌcø maṉdam barcoꞌomo. Mosay jamapit nuꞌctam Troas cumguꞌyomo ø joꞌctamumø ø ndøvøꞌis, y jiṉ o yaꞌtame cuꞌyay jama.
\s Pabloꞌis oy tuꞌnisyaj Troas cumguꞌyomdaꞌmbø
\p
\v 7 Y semana tzoꞌtzcuy jamaꞌomo oy tuꞌmyaj vaꞌnjajmocuy tøvø vaꞌcø vyenveꞌñaj pan, y Pabloꞌis nømnaꞌṉ ꞌyaṉmayaju, maṉba tzuꞌṉ jyoꞌpitpø jama. Nømnaꞌṉ chamu Diosis ꞌyote hasta panguctzuꞌsyeꞌṉomo.
\v 8 Ijtunaꞌṉ vøti noꞌa møjipø cuartoꞌomo jujnaꞌṉ oyumø tuꞌmyaje,
\v 9 y tum soca ñøyipøꞌis Eutico poꞌcsunaꞌṉ ventanacøsi, nømnaꞌṉ ꞌyøṉu. Y como Pablo yaꞌu vaꞌcø vyejvejneya, je soca uṉgusyunu, y peꞌṉu, y tzipotmøꞌnu tuꞌcay pisopø  ventanacøsi; y caꞌupøtiꞌam piṉyaju.
\v 10 Entonces møꞌn Pablo y mucscøneꞌc jetcøsi y jyotzcøtøjcøyu ñøjayaju:
\p ―Uy ꞌyuquiꞌajtame, quenbati.
\p
\v 11 Jicsyeꞌjcam Pablo quiꞌmvøjøtzøjcu y vyenveꞌn pan, y chamgueꞌtutøc ote yaꞌi hora hasta que søꞌṉbønømu. Y jetse tzuꞌṉu.
\v 12 Y soca ñømanyajqueꞌtuti quenbapø, y por eso casøyaju.
\s Troas cumguꞌyomo tzuꞌṉu, maṉ Mileto cumguꞌyomo
\p
\v 13 Øjtaꞌm maṉdyaꞌmø barcoꞌomo viꞌnajtaꞌmøjtzi vaꞌcø maṉdyam Asón gumguꞌyomo, jiṉø vaꞌcø yac tøjcøtyam Pablo barcoꞌomo. Porque jetse o cham viꞌna Pabloꞌis que nas tuꞌṉomo maṉba mave.
\v 14 Nøpaꞌjtandøj øjtzi Pablojiꞌṉ Asón gumguꞌyomo, y yac tøjcøtyaꞌmøjtzi Pablo barcoꞌomo y maṉdyaꞌmøjtzi Mitilene cumguꞌyomo.
\v 15 Tzuꞌṉdaꞌmø jiṉø maṉdaꞌmø barcoꞌomo, jyoꞌpitpø jama nuꞌctaꞌmø tome Quío cucnasomo. Tuꞌcay jamapit nuctaꞌmø Samos cumguꞌyomo. Oꞌyø tzøꞌtyam usyomo Trogilio cumguꞌyomo, y eyaco jama nuꞌctam Mileto cumguꞌyomo.
\v 16 Pabloꞌis quiꞌpsminu vaꞌcø jyana chøꞌy Efeso cumguꞌyomo, vaꞌcø jyana jama tocoy Asia nasomo. Nømnaꞌṉ sun nuꞌcomøꞌndoꞌ Jerusalén gumguꞌyomo Pentecostés søꞌṉgøtoya, oꞌca cyopaꞌtpanaꞌṉ vaꞌcø ñuꞌcø.
\s Pabloꞌis chajmayaj tzambøndaꞌm Efeso cumguꞌyomdaꞌmbø
\p
\v 17 Mientras Mileto cumguꞌyom ijtu, Pabloꞌis vyejayaj vaꞌcø ñuꞌcyaj Efeso cumguꞌyomdaꞌmbø tzambøm ꞌyaṉguiꞌmyajpapøꞌis vyaꞌṉjajmocuy tyøvø.
\v 18 Cuando nuꞌcyaj jejtaꞌm, Pabloꞌis ñøjayaju:
\p ―Mitz mi mustamba jujche oꞌyø it mitzjiꞌṉdaꞌm mumu jama desde viꞌnapø jama tøjcøꞌyøjtzi Asia nasomo.
\v 19 Mumu jama oꞌyø it mitzjiꞌṉdaꞌm oꞌyø yosay ndø Comi como ni ti jiꞌn yoscupø pønse y vøtipø ø vindøm nøꞌcøꞌmø. Y toyaꞌisøjtzi porque mumu jama Israel pøꞌnis chøjquisyaju ti muspa tzøjcayajø.
\v 20 Pero ja ñaꞌtzøjtzi vaꞌcø ndzajmatyam mijtzi lo que vøjpø mitzcøtoyataꞌm. Oy mi aṉmañdyam vøti pøꞌnomo y tøcmaye.
\v 21 Øjtze o ndzajmayaj mumu pøn, sea Israel pøn, sea jiꞌndyet Israel pøn, vaꞌcø quiꞌpsvituꞌyaj Dioscøsi y vaꞌcø vyaꞌṉjajmyaj ndø Comi Jesucristo.
\v 22 Y yøti obligado cuenda Espiritupit nøꞌmø maṉ Jerusalén gumguꞌyomo sin que jiꞌnø musi ti maṉba tzøjcatyøj jiṉø.
\v 23 Unico ø ṉgøtpamaye mumu cumguꞌyomo ø tzajmapyøjtzi Masanbø Espiritu Santoꞌis que maꞌṉbø somdøji y maꞌṉbø nøṉgøj toya.
\v 24 Pero ni jujchepø ticøsi jiꞌnø ndzøjcay cuenda, ni jiꞌnø ndoyaꞌṉøy ø ⁿvin como valetzøcpapø tise. Cajsøpya øjtzi vaꞌcø yac taꞌnbø ø ⁿyoscuy mbøjcøchoṉupø ndø Comi Jesuscøsi, ø ⁿyoscuyamete vaꞌcø ndzajmayaj vøjpø ote que Diosis tø yac yamdamba.
\p
\v 25 ”Y jetse entre mijtzomdaꞌm oꞌyø ocviti vaꞌcø ndzamboy Diosis ꞌyaṉguiꞌmguy. Pero yøti øtz muspøjtzi que ni jutipøꞌis mijtzomdaꞌm jiꞌnam maṉ mi ndø istam ndøvø nunca.
\v 26 Por eso ndzajmatyaꞌmbø mijtzi yøṉ jamacøsi que øtz cøvajcuꞌmtzi. Oꞌca aunque i tocopya, jiꞌname ø ngoja.
\v 27 Porque ni jujche ja nchajcøjtzi vaꞌcø mi ndzaꞌmaṉvajcatyaꞌmø mumu Diosis ꞌyaṉmaꞌyocuy.
\v 28 Cuenda tzøctam mi ⁿvin mi neꞌṉgø, y cuenda tzøctam mi vaꞌṉjajmoṉguy tyøvøtaꞌm. Porque Masanbø Espiritu Santoꞌis mi ṉgojtamu vaꞌcø mi ṉgoquendam jejtaꞌm. Por eso coquendam vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis ndø Comi lo que jutipø ndø Comiꞌis jyuyaj ñec ñøꞌpinjiꞌṉ.
\v 29 Porque muspøjtzi que maṉujcam øjtzi, maṉba tøjcøyaj pøn jiꞌn maꞌs tyoꞌyaꞌṉøyaj vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús. Jujche caꞌṉis jiꞌn toꞌyaꞌṉøy borrego, jetse jiꞌn ma tyoyaꞌṉøyaj pyøndøvø.
\v 30 Mismo mi neꞌṉgomdaꞌm maṉba putyajqueꞌt pøn maṉbaꞌis ꞌyaṉgømaꞌcøyaj vaꞌṉjajmocuy tøvø, y veneꞌaṉbøꞌnis maṉba vyøꞌmøjayaje lo que ti nø chajmayajupø.
\v 31 Tzøjcatyam cuenda y jajmdamø que tuꞌcay ame chuꞌjiꞌṉ jyamajiꞌṉ ni ja nituꞌyøjtzi vaꞌcø mi aṉmandyam tumdum pøn ø vindøm nøꞌcøꞌmø.
\p
\v 32 ”Y yøti, tøvøytaꞌm, ndzamdziꞌocuyajtaꞌm øjtzi Dioscøsi mijtaꞌm que vaꞌcø Diosis mi ṉgyotzoṉdamø, vaꞌcø mi vaꞌṉjajmdam Diosis ꞌyote lo que chambase que jetse Diosis tø yac yamdamba. Jetse más mi mbyømipøctamba, y Diosis vyøꞌajcupit maṉba mi mbøjcøchoṉdam vøjpø itcuy Diosis maṉbapø chiꞌyaj mumu masaꞌnøyajupø pøn.
\v 33 Ni iꞌis ni ti ja ꞌyaṉsuꞌnayajøjtzi, ni tyumin, ni tyucu.
\v 34 Mitz mi neꞌc mi mustamba que yøṉ ø ṉgøꞌjiꞌṉ o yose vaꞌcø ⁿjuyø ti suꞌnøjtzi, y vaꞌcø ⁿjujyayajqueꞌtati ti syuñaju øtzjiꞌṉ ityajupøꞌis.
\v 35 Øjtzi mi isindziꞌtaꞌmøjtzi mumu tiyø jujche vøjø vaꞌcø ndzøctamø. Syunba vaꞌcø tø yostamø vaꞌcø ndø cotzoṉyaj mochitaꞌmbø y vaꞌcø ndø jajmatyam ndø Comi Jesusis ꞌyote nømuse: “Vaꞌcø ndø sajtziꞌ tum ndø tøvø tiyete, más tø itpa contento que jiꞌn ndø pøjcøchovese”.
\p
\v 36 Cuando Pabloꞌis chaꞌmaṉjejayaju jetsepø ote, entonces cutquecyaj parejo mumu jetjiꞌṉdaꞌm y ꞌyoꞌnøyaj Dios.
\v 37 Mumu voꞌcoꞌñaju, jyotzpøcyaj Pablo y syuꞌcyaju.
\v 38 Myayaꞌyaj más porque chajmayaju que nunca jiꞌnam ma ñaꞌisyajtøji. Y jetse maṉ chacpøꞌyaj barcoꞌomo.
\c 21
\s Pablo maṉ Jerusalén gumguꞌyomo
\p
\v 1 Tzuꞌṉdaꞌmøjtzi, jendaꞌmbø jen tzøꞌyaju. Maṉdyaꞌmøjtzi barcoꞌomo, viyuṉ maṉdaꞌmøjtzi nuꞌctam Cos cumguꞌyomo, y jyoꞌpit nuꞌctam Rodas cumguꞌyomo. Y tzuꞌṉdam jiṉø y nuꞌctam Pátara cumguꞌyomo.
\v 2 Y mbaꞌjtam tum barco nømnaꞌṉ myaṉupø Fenicia nasomo; tøjcøtyam jeꞌtomo y maṉdaꞌmøjtzi.
\v 3 Istaꞌmøjtzi Chipre cucnas, aṉñaꞌyomo tzøꞌyu. Seguitzøctam ø nduṉ vaꞌcø nuꞌctam Siria nasomo, nuꞌctam nøꞌacapoya Tiro cumguꞌyomo, porque jeni nøputyajtøj tzømi barcoꞌomo.
\v 4 Jiṉø mbaꞌjtaꞌmøjtzi vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús, y tzøꞌtyam jetjiꞌṉ cuꞌyay jama. Y Masanbø Espiritu Santoꞌis chiꞌyaj quiꞌpsocuy jiṉdaꞌmbø vaꞌṉjajmocuy tøvø vaꞌcø chajmayaj Pablo que vaꞌcø jyana maṉ Jerusalén gumguꞌyomo.
\v 5 Y taꞌnujcam cuꞌyay jama, tzuꞌṉdaꞌmøjtzi vaꞌcø maṉdam emøc. Mumu vaꞌṉjajmocuy tyøvøꞌstaꞌm oꞌyø tzacpøꞌtame; pøꞌnistaꞌm, yomoꞌistaꞌm, uneꞌistaꞌm oy tø tzacpøꞌtam hasta cumguy acapoya. Y cujnetyaꞌmøjtzi vaꞌcø oꞌnøndyam Dios.
\v 6 Oꞌnøyu tzactaꞌmøjtzi y quiꞌmdaꞌmøjtzi barcoꞌomo; y oyupøꞌis ø tzacpøꞌtame vituꞌyaj tyøcmø.
\p
\v 7 Entonces Tiro cumguꞌyomo tzuꞌṉdaꞌmøjtzi barcoꞌomo vijtaꞌmøjtzi nøꞌcøꞌmø hasta nuꞌctaꞌmøjtzi Tolemaida cumguꞌyomo. Jiṉ yuschiꞌtaꞌmøjtzi ø vaꞌṉjajmoṉguy tyøvøtaꞌm, y tzøꞌtyaꞌmøjtzi tumø jama jetjiꞌṉdaꞌm.
\v 8 Jyoꞌpit tzuꞌṉdaꞌmøjtzi ijtamusyecøꞌy Pablojiꞌṉdaꞌm, y nuꞌctaꞌmøjtzi Cesarea cumguꞌyomo. Jen tøjcøtyaꞌmøjtzi Felipeꞌis tyøjcomo. Y jic Felipe chambopyapøꞌis vøjpø ote, y oy cyøpiṉyaje je Felipe cuando cyøpiṉyaj cuꞌyay vaꞌcø vyaꞌctziꞌyaj cuꞌtcuy pobretaꞌmbø.
\v 9 Y Felipeꞌis ñøꞌijtunaꞌṉ macsycuy yomꞌune papiñomotaꞌmbøꞌam, y tzaꞌmaṉvajcoyajpanaꞌṉ.
\v 10 Oꞌyujcam yaꞌtyam øjtaꞌm jiṉø usyan hora, oy min tum tzaꞌmaṉvajcopyapø ñøyipøꞌis Agabo, tzuꞌṉupø Judea nasomo.
\v 11 Jeꞌis cønuꞌctaꞌmøjtzi, pyøjcay Pabloꞌis syinturon, vyat ñe cyøꞌ y cyoso, ñøjayu:
\p ―Masanbø Espíritu Santo nømba: “Yøcse Israel pøꞌnis maṉba myocyaje vøꞌcinturon Jerusalén gumguꞌyomo, y maṉba chiꞌocuyajyaje lo que jiꞌndyet Israel pøꞌnis cyøꞌomdaꞌm”.
\p
\v 12 Cuando mandaꞌmøjtzi jujche chamuse jeꞌis, øtztaꞌm y jic lugajromo ityajupøꞌis nøjaṉgoꞌnjotyaꞌmøjtzi Pablo vaꞌcø jyana maṉ Jerusalén gumguꞌyomo.
\v 13 Entonces Pabloꞌis ꞌyaṉdzoṉdaꞌmøjtzi nøjatyaꞌmøjtzi:
\p ―¿Tiꞌajcuy mi vyoꞌndamba y mi ndø yac mayaꞌtamba?  Porque øtz listo ijtøjtzi vaꞌcø ø vajtøjø, sino también  vaꞌcø yaj caꞌtøj Jerusalén gumguꞌyomo ndø Comi Jesuscøtoya.
\p
\v 14 Ni ja mus ø yajandyam Pabloꞌis quiꞌpsocuy, y por eso ndzactaꞌmøjtzi, nømdaꞌmøjtzi:
\p ―Que vaꞌcø tyucø lo que syunbase ndø Comiꞌis.
\p
\v 15 Tzøꞌtyaꞌmøjtzi jiṉø metz tuꞌcay jama, alistatzøctaꞌmøjtzi ø ndi jana tiyø, y maṉdaꞌmøjtzi Jerusalén gumguꞌyomo.
\v 16 Oy maṉyaj øtzjiꞌṉdaꞌm venetaꞌmbø vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis ndø Comi Cesarea cumguꞌyomdaꞌmbø. Jetjiꞌṉ ijtunaꞌṉ tum pøn ñøyipøꞌis Mnasón, Chipre nasombø. Ijtujcam tiempo vyaꞌṉjajmumø ndø Comi Mnasoꞌnis. Jeꞌis tyøjcomo maṉba tø tzøtyame.
\s Pabloꞌis maṉ tyuꞌn Jacobo
\p
\v 17 Cuando nuꞌctaꞌmøjtzi Jerusalén gumguꞌyomo, ndø vaꞌṉjajmoṉguy tyøvøꞌstaꞌm pøjcøchoṉdaꞌmøjtzi tumø chocoy.
\v 18 Jyoꞌpit maṉ Pablo øjtzjiꞌṉdaꞌm vaꞌcø ma nduꞌndam Jacobo. Y mumu tzambøndaꞌm jenaꞌṉ tuꞌmbøꞌyaju.
\v 19 Pabloꞌis yuschiꞌyaj tuꞌmbøꞌyajupø y chajmayaju mumu lo que Diosis oyupø chøc emø ityajumø pøndaꞌm lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm. Chamu Diosis oyupø chøqui cuando ñeꞌc Pabloꞌis chaꞌmaṉvajcayaj Diosis ꞌyote.
\v 20 Myañaju y vyøcotzøcyajpanaꞌṉ Dios y ñøjayaj Pablo:
\p ―Atzi, mitz nø aꞌmu jujche vøti mil ityaj Israel pøn vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús. Y mumu cyøꞌonguipyajpa jujche oyse aṉguiꞌm Moisés.
\v 21 Porque mandøju que mitz ndzajmayajpa Israel pøn ityajupø emø vaꞌcø chacyaj Moisesis ꞌyaṉguiꞌmguy. Mandøjpa que mitz ndzajmayajpa vaꞌcø jyana señaꞌøyaj ꞌyune, y vaꞌcø jyana tzøjcaṉøjayaj Israel pøꞌnis cyostumbre.
\v 22 ¿Ti maṉba tuquinaj? Maṉba tuꞌmyaj vøti pøn porque maṉba myañaje que min mijtzi.
\v 23 Por eso mi ndzajmatyaꞌmbøjtzi que yøcse vaꞌcø mi ndzøcø. Ityaj ø neꞌṉgomdaꞌm macsyaṉbøn maṉbaꞌis chøcyaj yøti lo que viꞌna chamyaju que maṉba chøcyaje cønaꞌtzøꞌocuy cuenta.
\v 24 Maṉ jetjiꞌṉdaꞌm y yaj cøvactam mi ⁿvin jujche aṉguiꞌmguy ijtuse. Y mitz coyojayaj jeꞌis gyasto, y después muspa coꞌtzimø juꞌsyajø. Jetse maṉba myusyaje mumu pøꞌnis que ni ti ja ityø lo que oyupøcøs mi ṉgyøtzaꞌmøtyøji. Maṉba isyaje que mi ṉgøjamqueꞌtpati Moisesis ꞌyaṉguiꞌmguy.
\v 25 Pero pøndaꞌm lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús, oꞌyø ṉgøꞌvejatyam carta ndzajmatyamu que jiꞌndyet pyena vaꞌcø cyoꞌaṉjamyajø Israel pøꞌnis ꞌyaṉguiꞌmguy; sino vaꞌcø jyana viꞌc sis comi chøquicøtoya yaj caꞌtøjupø, vaꞌcø jyana cuꞌj nøꞌpin, vaꞌcø jyana viꞌcay moꞌcaꞌtøjupøꞌis syis, y vaꞌcø jyana møtzi ñøꞌit yomo.
\s Ñucyaj Pablo masandøjcomo
\p
\v 26 Jicsyeꞌcti Pabloꞌis pyøcyaj je macsyaṉbøn y jyoꞌpitpø jama yaj cøvajcøyaj vyin jetjiꞌṉ. Tøjcøyaj masandøjcomo vaꞌcø chajmayaj jujchøquete maṉba taꞌnbøꞌ jama vaꞌcø cyøvajcøyaj vyin. Jicsyeꞌc maṉba yaj caꞌyajtøj tumdum pøꞌnis cyopøn chiꞌocuyajupø como cønaꞌtzøꞌocuy cuenta.
\p
\v 27 Pero cuando ya mero maṉbaꞌc taꞌn cuꞌyay jama, metza tuꞌcay Asia nasombø Israel pøꞌnis isyaj Pablo masandøjcomo. Yac soꞌnatejyaj mumu pøn y ñucyaj Pablo.
\v 28 Vejaṉgøtyaju, cyøsujtzøyaj Pablo; nømyaju:
\p ―¡Mi Israel pøndaꞌm, cotzoṉdam mi ndøvø! Yønømete je pøn aunque jut anmaꞌyopapø vaꞌcø quiꞌsayaj ndø cumguy tøvø, y vaꞌcø jyana coꞌaṉjamyaj Moisesis ꞌyanguiꞌmguy, y vaꞌcø jyana cøꞌnaꞌtzøyaj yøn masandøc. Y también jeꞌis ñøtøjcøyaj yøn masandøjcomo pøn lo que jiꞌndyet Israel pøn, y jetse ja cyønaꞌtzøy yøn masanbø lugar.
\p
\v 29 Porque viꞌnati o isyaj Pablojiꞌṉ cumguꞌyomo tum ñøyipøꞌis Trófimo, Efeso cumgupyøn. Quiꞌsayajpaꞌis cyomoꞌyajpanaꞌṉ que Pabloꞌis oy ñøtøjcøy Trófimo masandøjcomo.
\p
\v 30 Jetse mumu cumgupyøn soꞌnatejyaju, y poye tuꞌmduꞌmneyaj vøti pøn, y ñucyaj Pablo y ñøputyaj masandøjcomo; y jicsyeꞌcti ꞌyaṉgaꞌmgøtøjcøyaj masandøc.
\v 31 Mientras que nømnaꞌṉ syun yaj caꞌyaj Pablo, maṉ chajmayaj møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajø que nømnaꞌṉ syoꞌnatejyaj mumu Jerusalén gumguy.
\v 32 Jicsyeꞌcti soldado coviꞌnajøꞌis ñømaṉyaju soldado y eyapø cyoviꞌnajøqueꞌt y poye nuꞌcyaj ityajumø vøti pøn. Cuando pøꞌnis isyaj soldado cyoviꞌnajøjiꞌn, ñacsaṉjejyaj Pablo.
\v 33 Entonces møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajøꞌis cyønuꞌc Pablo y ñujcu. ꞌYaṉguiꞌmyaju vaꞌcø myocsyaj metzcupyø cadenajiꞌn. ꞌYaṉgøvaꞌc inaꞌṉete y tinaꞌṉ nø chøjcupø.
\v 34 Pero eyataꞌm eyataꞌm vejyajpanaꞌṉ y ni jutipøꞌis ꞌyote ja mus cyønøctøyøjay soldado coviꞌnajøꞌis, porque vejaṉgøtyaj vøti pøn. Entonces soldado coviꞌnajøꞌis ꞌyaṉguiꞌmyaj syoldado vaꞌcø ñømaṉyaj Pablo cuartejlomo.
\v 35 Y cuando nuꞌcyaj escaleracøsi, soldadoꞌis chono nømaṉyaj Pablo, porque vøti pøꞌnis por coraje syununaꞌṉ ñucyajø vaꞌcø yaj caꞌyajø.
\v 36 Porque vøti pøn miñajpanaꞌṉ vejpa jyøsaṉgøꞌmø, nømyajpanaꞌṉ:
\p ―¡Yaj caꞌtamø!
\s Pabloꞌis cyøꞌon vyin pøꞌnis vyiꞌnomdaꞌm
\p
\v 37 Cuando Pablo nømnaꞌṉ ñøtøjcøyaj soldadoꞌis tyøjcomo, Pabloꞌis ñøjay møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajø:
\p ―¿Muspaja mi oꞌnøyø?
\p Y coviꞌnajøꞌis ñøjayu:
\p ―¿Jutznøm muspa mi on griego oteꞌomo?
\v 38 ¿Jiꞌnat mijtzi jic Egipto pøn opøꞌis yac tzuꞌṉ quipcuy, y oyupøꞌis ñømaṉyaj ja ijnømømø jic macsycu mil yaj caꞌoyajpapø?
\p
\v 39 Pabloꞌis ñøjayu:
\p ―Jiꞌn chøṉ jicø; ojchøṉø Israel pøn Tarso cumgupyøn, Cilicia nasombø. Tarso cumguy jiꞌndyet aunque jujchepø cumguy. Vaꞌcpø mitzcøsi permiso vaꞌcø mus oꞌnøyaj yøṉ vøti pøn.
\p
\v 40 Jeꞌtis chiꞌ permiso vaꞌcø ꞌyoꞌnøyajø. Pablo quiꞌm escaleracøsi y jen teꞌnu. Chøjcayaj seña cyøꞌjiꞌṉ vøti pøn. Cuando vøṉgajpøyaju, Pabloꞌis ꞌyoꞌnøyaj Israel pøꞌnistaꞌm ꞌyoteꞌomo, ñøjayaju:
\c 22
\p
\v 1 ―Israel tøvøtaꞌm y ñchambøndaꞌmbø, tø cømaꞌnøtyam ndøvø. Øtz ṉgoquijpa ø ⁿvin ø ondejiꞌṉ mi viꞌnaṉdøjquitaꞌm yøti.
\p
\v 2 Cuando  cyømaꞌnøyaju que nømnaꞌṉ ꞌyoꞌnøyaj Israel pøꞌnis ꞌyoteꞌomo,  más vøṉgajpøꞌyaju. Y Pabloꞌis ñøjayaju:
\p
\v 3 ―Viyuṉsye øjtzi Israel pøn chøṉø. Pøꞌnajøjtzi Tarso cumguꞌyomo Cilicia nasomo. Tzojcøjtzi yøṉ Jerusalén gumguꞌyomo. Gamalielcøꞌmø aṉmaytaꞌnøjtzi møꞌchøqui ndø jandatzuꞌṉguꞌis ꞌyaṉguiꞌmocuy. Sunbanaꞌṉtzi ndzøc vøjpø tiyø Dioscøsi jujchem mumu mijtaꞌm sunba ndzøctandoꞌ yøti.
\v 4 Øtz ⁿyacsutzøcyajpanaꞌṉtzi vyaꞌṉjajmayajpapøꞌis yøn Jesusis ꞌyote hasta vaꞌcø yaj caꞌyajø. Nucyajpanaꞌṉtzi, ⁿvatyajpanaꞌṉtzi pøn y yomo vaꞌcø somyajø.
\v 5 Pane coviꞌnajøꞌis y mumu tzambøꞌnistaꞌm muspa chamyajø que jetse ndzøcpanaꞌṉtzi. Porque jeꞌtistaꞌm tziꞌyajø carta para Israel pøngøtoyataꞌm ityajupø Damasco cumguꞌyomo, vaꞌcø tziꞌø anguiꞌmguy vaꞌcø ⁿnucyajø yøꞌcse vaꞌṉjajmoyajpapø, vaꞌcø nømiñaj mocsyajupø Jerusalén gumguꞌyomo vaꞌcø ṉgastigatzøcyajø.
\s Pabloꞌis chamu jujche vyaꞌṉjamdzoꞌtz Jesús
\p
\v 6 ”Pero  o tuqui que nømnaꞌṉ ø maṉ tuꞌṉomo, nømnaꞌṉø nuꞌc tome Damasco  cumguꞌyomo como paṉguc jamaseꞌṉomo, cuando joviti  voꞌcøtøjcøyøjtzi pømipø søꞌṉgøꞌis tzajpombøꞌis.
\v 7 Tzipotmøꞌnøjtzi nasomo y maꞌnø ote nø nøjayupøꞌis: “Saulo,  Saulo, ¿tiꞌajcuy nø mi ndø yacsutzøjcu?”
\v 8 Entonces aṉdzoꞌṉøjtzi: “¿Iyø mijtzi, Señor?” Y nøjayøjtzi: “Øjchøn Jesús Nazaret cumgupyøn, øjchøṉ nø mi ndø ⁿyacsutzøjcupø”.
\v 9 Øtzjiꞌṉ ityajupøꞌis isyaj søꞌṉgø, y naꞌchaju, pero ja cyønøctøyøyaj ote nø oꞌnøyupøꞌis øjtzi.
\v 10 Entonces ⁿnøjaꞌyøjtzi: “Ø Ṉgomi, ¿ti vøjø vaꞌcø ndzøcø?” Y ndø Comiꞌis nøjaꞌyøjtzi: “Teꞌñchuꞌṉø y maṉ Damasco cumguꞌyomo, y jiṉ ma mi ñchajmatyøj mumu lo que sunbapø øjtzi vaꞌcø mi ndzøcø”.
\v 11 Y ni ti jiꞌnaꞌṉø isi porque søꞌṉguecnøm pømi y toꞌtipø tzøꞌyøjtzi. Por eso jiti nømaṉyajøjtzi ṉgøꞌcøsi øtzjiꞌṉ ityajupøꞌis. Jetse nuꞌcøjtzi Damasco cumguꞌyomo.
\p
\v 12 ”Jiṉ ijtunaꞌṉ tum pøn ñøyipøꞌis Ananías, cyoꞌaṉjambapøꞌis Moisesis ꞌyaṉguiꞌmocuy, y mumu Israel pøndaꞌm ityajupø jiṉø nømyaju que vøjpø pønete je Ananías.
\v 13 Jeꞌis miꞌnø oꞌnøyi, y cuando nuꞌcu, nøjaꞌyøjtzi: “Atzi Saulo, miꞌnø mi yac søꞌṉay mi vindøm”. Y øjtzi jic orati søꞌṉ ø vindøm y ⁿisø Ananías.
\v 14 Jeꞌis nøjaꞌyøjtzi: “Dios lo que vyaꞌṉjamyajupø ndø janda tzuꞌṉguꞌis, jeꞌis mi ṉgyøpiṉu vaꞌcø mi ngomusø como jujche ñeꞌc Diosis syunbase, vaꞌcø mi ⁿis jic vøjpø pøn Jesús, vaꞌcø mi ṉgømaꞌnøjay ꞌyote lo que chambapø.
\v 15 Jetse maṉba mi ṉgotzam mumu pøꞌnis vyiꞌnaṉdøjqui ti mi ⁿisupo, ti mi manumbø.
\v 16 Y yøti, ¿Ti nø mi ṉgøtzøꞌyu? Teꞌnchuꞌṉø, nøꞌyøyø, y vejay ndø Comi ñøyicøsi vaꞌcø mi yac tzuꞌṉay mi ṉgoja”.
\s Pabloꞌis chajmayu que cyøꞌvej ndø Comiꞌis vaꞌcø chajmayaj pøn lo que jiꞌndyet Israel pøn
\p
\v 17 ”Y cuando vituꞌ øjtzi Jerusalén gumguꞌyomo, nømnaꞌṉ ø oꞌnøy Dios masandøjcomo y ø nambasyiꞌomse tujcøjtzi.
\v 18 Y ⁿisøjtzi ndø Comiꞌis nø nøjayupø: “Cojecsa vaꞌcø mi ñchuꞌṉ jøꞌnø Jerusalén gumguꞌyomo, porque jiꞌn ma mi ⁿvyaꞌṉjamyaje lo que jujche mi ndø cotzambase”.
\v 19 Y øtz ⁿnøjaꞌyøjtzi: “Ø mi Ṉgomi, jeꞌtis mismo myusyajpa que øtz vijtopyanaꞌṉtzi tuꞌmyajpamø Israel pøn vaꞌcø somyajø, y vaꞌcø nacsyaj mi ⁿvyaꞌṉjamyajpapøꞌis mijtzi.
\v 20 Y cuando yaj caꞌtøj Esteban porque jeꞌis mi ṉgyotzamu; øtz jendinaꞌṉ teꞌnqueꞌt øjtzi, y ⁿvøꞌmøꞌyøjtzi vaꞌcø yaj caꞌyajø. Ṉgoquejnayajøjtzi yaj caꞌyajupøꞌis tyucu”.
\v 21 Y ø Ṉgomiꞌis nøjaꞌyøjtzi: “Mavø, porque øtz maꞌṉbø mi ṉgøꞌvej yaꞌi ityajumø pøn lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm”.
\s Pablo soldado coviꞌnajøꞌis cyøꞌomo
\p
\v 22 Jañcheꞌṉomo cyømaꞌnøyaj Pablo. Entonces vejaṉgøtyajunaꞌṉ nømyaju:
\p ―¡Yaj caꞌ jej pøn, jiꞌn vyøj vaꞌ it jetsepø pøn nascøsi!
\p
\v 23 Vejyajpanaꞌṉ jejtaꞌm y pyatzquiꞌmyaj møji tyucu y vijquiꞌmguiꞌmvøyaj poꞌyo møji.
\v 24 Entonces møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajøꞌis ꞌyaṉguiꞌmyaju vaꞌcø ñømaṉyaj Pablo soldado tøjcomo. Y ꞌyanguiꞌmyaju vaꞌcø ñacsyaj Pablo vaꞌcø yac tzam ti cyoja, y ticøtoya vejyajpanaꞌṉ tanto, y ticøtoya sunbanaꞌṉ yaj caꞌyajø.
\v 25 Mientras nømnaꞌṉ vyatyaju naca tzajiꞌn, Pabloꞌis ñøjay soldado coviꞌnajø que ijtupønaꞌṉ jeni:
\p ―¿Ijtuja aṉguiꞌmguy vaꞌcø ñacstøj romano pøn mientras que ja cyømeꞌchaj ti cyoja?
\p
\v 26 Cuando myan jetse soldado coviꞌnajøꞌis, maṉ chajmay møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajø, ñøjayu:
\p ―Cuenda tzøc ti maṉba mi ndzøjcay jic pøn, porque jic pøn romano pønete.
\p
\v 27 Y cyønuꞌc møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajøꞌis y ñøjay Pablo:
\p ―Tzajmay ndøvø oꞌca mijtzete romano pøn.
\p Pabloꞌis ñøjayu:
\p ―Øjchømøṉø.
\p
\v 28 Y møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajøꞌis ñøjayu:
\p ―Øtz vøtipø tuminjiꞌn ⁿjuytøjcøyøjtzi ø ⁿvin jetsepø aṉguiꞌmguyomo.
\p Pero ñøjay Pabloꞌis:
\p ―Øtz de por si jetse pøꞌnajøjtzi.
\p
\v 29 Jicsyeꞌcti tzuꞌṉyaj Pablocøꞌmø maṉbapøꞌsnaꞌṉ ñacsyaje, y møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajø también oy naꞌtze, porque cyønøctyøyøyu que Pablo romano pønete, y ja ñøꞌit aṉguiꞌmguy vaꞌcø yac vajtøjø.
\s Pablo Israel pøn coviꞌnajøꞌis vyiꞌnomdaꞌm
\p
\v 30 Jyoꞌpit soldado coviꞌnajøꞌis sunbanaꞌṉ myus viyuṉsye tiyø cojapit cyøtzaꞌmøyaj Pablo Israel pøꞌnis. Y pyucspøꞌjayaj Pabloꞌis cyadena y vyejayaju vaꞌcø miñaj Israel pøꞌnis pyane coviꞌnajø, y mumu aṉguiꞌmyajpapø, vaꞌcø tuꞌmbøꞌyajø. Entonces ñøput Pablo y ñønuꞌc anguiꞌmbapøꞌis vyiꞌnaṉdøjqui.
\c 23
\p
\v 1 Jicsyejcam Pabloꞌis ꞌyaꞌm tuꞌmbøꞌyajupø aṉguiꞌmyajpapø y ñøjayaju:
\p ―Israel tøvøytaꞌm, Diosis ispøjtzi que musuꞌcsyeꞌṉomo, ndzøjcøjtzi vøjpø tiyø hasta yøticsyeꞌṉomo, y jetse aṉjamba ø ⁿvin contento.
\p
\v 2 Jicsyejcam møjaꞌaṉbø pane Ananiasis ꞌyaṉguiꞌmyaj pøn teꞌñajupø tome vaꞌcø ꞌyaṉnøctzaꞌṉøyaj Pablo.
\v 3 Pero ñøjay Pabloꞌis:
\p ―Mitz maṉba mi ñchaṉ Diosis. Como jamgønacsøyupø noꞌtze suñi quenba, jetse mitz vøjpø pønse mi ṉgyenba; pero mi ṉguiꞌpsocuy jiꞌn vyøjø. Porque mitz mi mbyoꞌcspa vaꞌcø mi vøjøndzøc vaꞌcocuy jujche ijtuse anguiꞌmguy, pero mi ndø yac tzaṉdøjpa ja itøse anguiꞌmguy.
\p
\v 4 Y tome teꞌñajupøꞌis ñøjayaj Pablo:
\p ―¿Ticøtoya mi aṉdzoṉba Diosis myøjaꞌṉombø pane?
\p
\v 5 Pablo nømu:
\p ―Tøvøytaꞌm, jiꞌnaꞌṉø nø musu oꞌca møjaꞌṉombø panete, porque yøcse jachøꞌyupøte: “Uy mi yandzicotzøc mi ṉgumguy coviꞌnajø”.
\p
\v 6 Entonces quiꞌpsmin Pabloꞌis que vene pøꞌnis saduceo vaꞌṉjajmocuy ñømaṉyaju y vene pøꞌnis fariseo vaꞌṉjajmocuy ñømaṉyaju, y Pablo pømi nømu aṉguiꞌmyajpapø tyuꞌmyajumø:
\p ―Tøvøytaꞌm, øjchøṉ fariseo, y fariseoꞌis chøṉ ꞌyune. Jetcøtoya mi ndø cøvaꞌcøtyamu, porque muspøjtzi que manba tø visaꞌtame tø caꞌtamujcam.
\p
\v 7 Yøcse nømujcam, oy quiptocoyaj fariseotaꞌm saduceojiꞌṉdaꞌm, y jetse veꞌnbøꞌyaj tuꞌmyajupø.
\v 8 Porque nømyajpa saduceo que jiꞌn visaꞌyaj caꞌyajupø, y nømyajqueꞌtpa que ja it ni jujchepø aṉgeles, y ja it ni jujchepø espiritu. Pero fariseo nømyajpa ijtuti angeles y espiritu y que visaꞌyajpa caꞌyajupø.
\v 9 Por eso oy vejmøjtzøyaje, y tenchuṉyaj aṉmaꞌyoyajpapø aṉguiꞌmgupit fariseoꞌis ñeꞌtaꞌm y onguipyaju, nømyaju:
\p ―Ni ti coja jiꞌn ndø paꞌtatyam yøṉ pøꞌnis ñe. Oꞌca espirituꞌis ꞌyoꞌnøyu, o oꞌca angelesis ꞌyoꞌnøyu, uy tø yaꞌinductam Dios.
\p
\v 10 Jetse møjaꞌaṉ onguipyaju, y naꞌtz møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajø utyemnaꞌṉ ñamatucyaj Pablo jeꞌtistaꞌm. Por eso cyøꞌvejyaj soldado vaꞌcø myøꞌñajø vaꞌcø ñucyaj Pablo, vaꞌcø ñøputyaj cujcomo y vaꞌcø ñømaṉyaj soldado tøjcomo.
\p
\v 11 Mismo tzuꞌcøsi cyønuꞌc Pablo ndø Comiꞌis y ñøjayu:
\p ―Uy mi ñaꞌndzu, Pablo, oyuse mi ndø cotzam Jerusalén gumguꞌyomo, jetseti sungueꞌtpøjtzi vaꞌcø maṉ mi ndø cotzamgueꞌt Roma cumguꞌyomo.
\s Manaꞌṉ yaj caꞌyaj Pablo
\p
\v 12 Y søꞌṉbønømujcam tuꞌmbajcayaj vene Israel pøndaꞌm vaꞌcø yaj caꞌyaj Pablo. Nømyaju que vaꞌcø yaj cojaꞌajyaj Diosis oꞌca cuꞌtyajpa ucyajpa mientras que jiꞌn yaj caꞌyaj Pablo. Hasta que yaj caꞌyajpa jete, entonces maṉba cuꞌtyaje ucyaje.
\v 13 Ijtunaꞌṉ más de cuarenta pøndaꞌm nø tyuꞌmbajcayaj jetse.
\v 14 Cyømaṉyaj yøꞌṉistaꞌm pane coviꞌnajøtaꞌm y tzambøndøcvay y ñøjayaju:
\p ―Øtztaꞌm nømdaꞌmøjtzi que vaꞌcø yaj cojaꞌajtam Diosis oꞌca cuꞌjtaꞌmbøjtzi uctaꞌmbøjtzi mientras que jiꞌn ⁿyaj caꞌtam Pablo.
\v 15 Jetcøtoya yøti mitztaꞌm mi aṉguiꞌmdambapøꞌis nøjatyam mi aṉguiꞌmba tyøvøtaꞌm vaꞌcø mi vaꞌcatyam møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajø vaꞌcø ñøput Pablo jomi mi viꞌnaꞌṉdøjqui, como si fuera maṉbase mi ṉgømeꞌtztam møꞌchøqui ti chøjcu. Y øjtaꞌm maꞌṉbø ijtam listo vaꞌcø ndø yaj caꞌtamø antes que nuꞌcpa aṉguiꞌmguꞌyomo.
\p
\v 16 Pabloꞌis jyamu uneꞌis myanu jujche nøtuꞌmbajcayaju, y maṉu y tøjcøy ityajumø soldado y chajmayaj Pablo.
\v 17 Entonces vyejay Pabloꞌis tum soldado coviꞌnajø y ñøjayu:
\p Tø nømaṉjay yøṉ soca møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajøcøꞌmø, porque it ti maṉba chajmaye.
\p
\v 18 Jicsyejcam soldado coviꞌnajøꞌis ñømaṉ soca møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajøcøꞌmø y nømu: 
\p ―Je somdøjupø pøꞌnis ñøyipøꞌis Pablo, jeꞌis ø vejaꞌyøjtzi y nøjaꞌyøjtzi vaꞌcø mi nømijnay yøṉ soca, porque ma mi ñchajmay ti sunba mi nchajmaye.
\v 19 Y jitinømaṉ cyøꞌcøsi neꞌti møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajøꞌis y ꞌyocvaꞌcu ñøjay soca:
\p ―¿Ti sunba mi ndø tzajmayø?
\p
\v 20 Y nømu:
\p ―Nø chamduꞌmbajcajyaj Israel pøndaꞌm que maṉba mi ꞌyoꞌnøyaje vaꞌcø mi nømbut jomi Pablo aṉguiꞌmbapøꞌstaꞌm viꞌnaṉdøjqui, como si fuera maṉbase ocvaꞌcyaj más møꞌchøqui ti chøjcu.
\v 21 Pero mitz u mi ndzøc jujche syuñajpase; porque más de cuarenta pøꞌnis nø jyoꞌcyaju. Jictaꞌm nømyaju: “Mejor vaꞌcø yaj cojaꞌajtam øjtzi Diosis oꞌca ṉguꞌtamba uctamba mientras que jiꞌn ndø yaj caꞌtam Pablo”. Y yøti listo ityaju y nø jyoꞌcyaju ti mi ndzamba.
\p
\v 22 Jicsyejcam yac maṉ soca møjaꞌaṉbø soldado coviꞌnajøꞌis y ñøjayu:
\p ―U mi yac mus ni iyø oꞌca mi ndø tzajmay ti nø mi musu.
\s Cyøꞌvejyaj Pablo gobierno Felixis vyiꞌnomo
\p
\v 23 Jicsyejcam møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajøꞌis vyejay metzcuy soldado coviꞌnajø y ñøjayaju: 
\p ―Mitz maṉba mi alistatzøctam tzuꞌcøtoya las nueve  syeꞌṉomgøtoya docientos soldados, y otro setenta  caballacøs vaꞌcø myaṉyajø, y otro docientos lanzajiꞌṉdaꞌmbø  vaꞌcø myaṉyaj Cesarea cumguꞌyomo;
\v 24 y vaꞌcø ñøꞌityaj listo caballo vaꞌcø pyoꞌcs nømaṉ Pabloꞌis. Y jetse vaꞌcø ñømaṉyaj gobierno Felixcøꞌmø, jetse vaꞌcø ñuꞌc vøjø.
\p 
\v 25 Y chøjcay carta møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajøꞌis yøcse nømbapø:
\p
\v 26 “Øjchøṉ Claudio Lisias. Øtz mi ⁿjajyamba mijtzi møjaꞌaṉbø gobierno Félix. Øtz mi yuschiꞌpøjtzi.
\v 27 Ñucyaj Israel pøꞌnistaꞌm yøṉ pøn y manaꞌṉ yaj caꞌyaje. Y øtz ṉgønuꞌcøjtzi vøtipø soldadojiꞌṉ vaꞌcø ⁿyaj cotzoca, cuando musøjtzi que romano pønete.
\v 28 Y como øtz sunbanaꞌṉ mus ticøtoya nø cyøvaꞌcøyaju, nømaꞌṉøjtzi Israel pøn coviꞌnajø tyuꞌmyajpamø.
\v 29 Y jeni maꞌnøjtzi que cyøvaꞌcøyajpanaꞌṉ que jiꞌnaꞌṉ cyoꞌaṉjajmaye ñeꞌ ꞌyaṉguiꞌmgutyaꞌm. Pero ni ja ityønaꞌṉ ni jutzpø cyoja vaꞌcø ndø yaj caꞌø, ni vaꞌcø ndø somø.
\v 30 Pero oꞌyø tzajmatyøje que nømnaꞌṉ cyømejcøyaj Israel pøꞌnistaꞌm vaꞌcø yaj caꞌyaj yøṉ pøn. Y yøti øtz yøꞌc nø ṉgøꞌveju mi viꞌnaṉdøjqui, y nøjayajuꞌmtzi cyøvaꞌcøyajuꞌis mitzcøsi vaꞌcø cyøvaꞌcøyajø. Adios”.
\p
\v 31 Soldadoꞌis pyøcyaj Pablo aṉguiꞌmyajtøjuse y ñømaṉyaj tzuꞌcøsi Antípatris cumguꞌyomo.
\v 32 Y jyoꞌpit soldado vituꞌyajqueꞌt ityajumø, y chacyaj caballo poꞌcsyajupø Pablojiꞌṉ vaꞌcø maṉ chacpøꞌyajø jut nø cyøꞌvejtøjumø.
\v 33 Nuꞌcyajujcam Cesarea cumguꞌyomo, soldadoꞌis chiꞌocuyaj carta y chiꞌocuyaj Pablo gobiernocøsi.
\v 34 Gobiernoꞌis tyuꞌn carta y ꞌyocvaꞌcu jutipø cumguꞌyombøte. Y tzajmatyøju que Cilicia nasombø pønete.
\v 35 Ñøjay gobiernoꞌis Pablo:
\p ―Cuando miñajpa mi ṉgyøvaꞌcøyajupøꞌis, jicsyeꞌc maṉba mi ṉgømaꞌnøyi.
\p Entonces ꞌyaṉguiꞌmyaj soldado vaꞌcø cyoqueñaj Pablo Herodesis pyalacioꞌomo.
\c 24
\s Pabloꞌis cyøꞌon vyin Felixis vyiꞌnomo
\p
\v 1 Cøjtujcam mosay jama, møꞌn pane coviꞌnajø Ananías tzambønjiꞌṉdaꞌm; y jetjiꞌṉ ñømøꞌñajqueꞌt tum cøꞌoꞌnøꞌopyapø ñøyipøꞌis Tértulo. Jiꞌquistaꞌm cyøvaꞌcøyaj Pablo gobiernocøsi.
\v 2 Pablo nømindøju y Tertuloꞌis cyøtzaꞌmøchoꞌtzu y ñøjay gobierno:
\p ―Mi ndzøquipit ijtaꞌmøjtzi møjaꞌaṉ vøṉneyupø. Vøjpø tiyø mi ndzøcpa para yøṉ cumguycøtoya mi ṉguiꞌpsocupit.
\v 3 Mumu jama y yempe juti mbøjcøchoṉdaꞌmbø øjtzi lo que mi ndzøcpapø para øtzcøtoyataꞌm; y por eso mi nøjandyaꞌmbøjtzi yøscøtoya mijtzi Félix, vøcoꞌnipø mi aṉguiꞌmbate.
\v 4 Pero vaꞌcø jana mi molestatzøc jana tumnac, vaꞌṉgapyøjtzi vaꞌcø mi ndø cømaꞌnøy usyøc mi vømbøpøꞌnajcupit.
\v 5 Porque mbaꞌjtam yøṉ pøn que jyorvatzøcpaꞌis aunque iyø y ñøtzuꞌṉbapøꞌis quipcuy entre mumu ityajuse Israel pøn mumu nasvindumø. Y nazareno vaꞌṉjajmocuy coviꞌnajøte.
\v 6 Yøꞌṉis aunque iyø sunbanaꞌṉ yac tøjcøyaj masandøjcomo. Por eso nuctaꞌmøjtzi y sunbanaꞌṉ ndzøctam ø neꞌc justiciaꞌajcuy chambase ø neꞌc ø anguiꞌmguꞌistaꞌm.
\v 7 Pero miꞌnø yaꞌinductam møjaꞌaṉ soldado coviꞌnajø Lisiasis. Lisias min nuꞌcyaj soldadojiꞌṉ y a la fuerza ñucyaj Pablo y ñømaṉyaj emøc.
\v 8 Y ꞌyaṉguiꞌmyaj jeꞌis vaꞌcø ñuꞌcyaj yøꞌc mi viꞌnaṉdøjqui cyøtzaꞌmøyajpapøꞌis. Oꞌca mi sunba, muspa mi ocvaꞌcø vaꞌcø mi musø que viyuṉbøꞌtze nø ndzamdamu nøꞌø ṉgøvaꞌcøtyamuse yøṉ Pablo.
\p
\v 9 Jetseti Israel pøndaꞌm nømyajqueꞌtu que viyuṉete lo que chamupø Tertuloꞌis.
\v 10 Jicsyejcam gobiernoꞌis chøjcay seña Pablo vaꞌcø cyøꞌonaꞌam vyin. Y Pabloꞌis ñøjay gobierno:
\p ―Muspøjtzi que vøti ameꞌam mi aṉguiꞌmbamø yøṉ nasomo. Y jetcøtoya contento ṉgøꞌonbø ø ⁿvin.
\v 11 Muspa mi aṉgøvaꞌcø vaꞌcø mi musø que ja itøtøc más que macvøstøjcay jama maṉumøꞌtzi Jerusalén gumguꞌyomo vaꞌcø ṉgønaꞌtzøy Dios.
\v 12 Pero ni iꞌis ja isøjtzi cuando nø onguiptamuꞌøc ni jutipø pønjiꞌṉdaꞌm, y ni iꞌis ja is øjtzi nø yac soꞌnateju vøti pøn ni juti, ni masandøjcomo, ni Israel pøn tuꞌmyajpamø, ni cumguꞌyomo.
\v 13 Ni jiꞌn mus cyotyaj cyopac que viyuṉe nø chamyaju nømditzø cøtzaꞌmøyajupø.
\v 14 Pero vaꞌṉjambøjtzi que øjtzi nøꞌijtupø ø vaꞌṉjajmoṉguy lo que jet nømyajpa que jiꞌndyet vøjpø. Pero øtz vaꞌṉjambapø Dios mismo lo que ø janda tzuꞌṉguꞌistaꞌm vyaꞌṉjamyajupø. Vaꞌṉjaꞌmbøjtzi mumu tiyø ijtuse jachøꞌyupø aṉguiꞌmguꞌyomo, y jyachøꞌyajuse tzaꞌmaṉvajcoyajpapøꞌis.
\v 15 Y Dios ⁿjoꞌcpøjtzi que jeꞌis maṉba yac visaꞌyaj caꞌyajupø, tanto vøjtaꞌmbø, tantø jiꞌn vyøjtaꞌmbø; y jetseti nø jyoꞌcyajqueꞌtu nø cøtzaꞌmøyajupøꞌis.
\v 16 Por eso muspaꞌcsyeꞌṉomo ndzøcpøjtzi vøjø vaꞌcø aṉjamø que ndzøjcuꞌmtzi vøpø tiyø Diosis vyiꞌnaṉdøjqui y pøꞌnis vyiꞌnomo mumu jama.
\p
\v 17 ”Jetse øtz oꞌyø vit emøc vøti ame, y yøti vituꞌqueꞌt øjtzi ø ṉgumguꞌyomo vaꞌcø min ndzacpøꞌ tumin pobrecøtoya, y vaꞌcø ndzacpøꞌ tziꞌocuy masandøjcomo.
\v 18 Nømømnaꞌṉtzø yaj cøvajcøy ø ⁿvin masandøjcomo jujche aṉguiꞌmguy ijtuse, ni jiꞌn vøti pønjiꞌṉ, ni jiꞌnaꞌṉø yac soꞌnatejyaj pøn.
\v 19 Jetse metza tuꞌcay Asia nasomo tzuꞌṉyajupø Israel pøꞌnis isyajøjtzi. Oꞌca jeꞌis isunaꞌṉ nø ndzøjcu yandzitzocoꞌyajcuy, muspanaꞌṉ min yøꞌqui vaꞌcø cøtzaꞌmøyajø mi viꞌnaṉdøjqui.
\v 20 Y oꞌca ja it yøꞌc jic Asia nasomdaꞌmbø, yac tzamyaj yøꞌc ityajupøꞌis tiyø coja ndzøjcøjtzi cuando jiṉnaꞌṉ ijtuꞌctzi tuꞌmyajpamø aṉguiꞌmyajpapø.
\v 21 Pues jiṉø ni ja nchøjcøjtzi más eyapø tiyø más que vejøjtzi cuando øtznaꞌṉ teꞌn ñeꞌcjiꞌṉdaꞌm ⁿnøjaꞌyøjtzi: “Yøti nø mi ndø cøvaꞌcøtyamu porque øtz vaꞌnjambøjtzi que maṉba visaꞌyaj caꞌyajupø”.
\p
\v 22 Jetse Felixis myanu chamuse Pabloꞌis, y como Felixis myusyaj vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús, jujche ijtuse vyaꞌṉjajmocuy; por eso Pabloꞌis ꞌyasunto jetse yac tzøꞌcøchøꞌyu para eya jamacøtoya. Félix nømu:
\p ―Minbajcam møjaꞌaṉbø soldado coviꞌnajø Lisias, maꞌṉbø øtz muspøꞌ jujchepøt mi vaꞌṉgocutyaꞌm.
\p
\v 23 Entonces Felixis ꞌyaṉguiꞌm soldado coviꞌnajø vaꞌcø cyoquen Pablo, pero vaꞌcø jyana soma, y vaꞌcø jyana yaꞌinducyaj tyøvø oꞌca minba ꞌyoꞌnøyaje, oꞌca minba chiꞌyaj ti jana tiyø.
\p
\v 24 Cøjtuꞌcam jama, min Félix yomo Drusilajiꞌṉ. Felixis yomo Israel yomote. Felixis ñøvej Pablo y cyømaꞌnøyaj jujche vøjø vaꞌcø ndø vaꞌṉjam Jesucristo.
\v 25 Y Pabloꞌis chajmay møꞌchøqui, yaj cønøctyøyøyu jujche muspa tø put vyøjomo Diosis vyiꞌnaṉdøjqui, y chajmayu que tiene que vaꞌcø ndø cuendatzøc ndø vin vaꞌcø jana ndø tzøc yatzitzocoꞌyajcuy; y chajmayu que Diosis maṉba cyømeꞌchaj mumu pøn cyojapit. Y Félix søtøjtu porque naꞌtzeminu, y ñøjay Pablo:
\p ―Yøti mavø, ijtuꞌcam ø lugar, maṉba mi nøvejqueꞌte.
\p
\v 26 Felixis jyoꞌcu a ver oꞌca Pabloꞌis manaꞌṉ cyoyojcøpujtay vyin. Jetcøtoya vøti nac ñøveju vaꞌcø ñøvejvejneyø.
\v 27 Pero metza ame taꞌnujcam, put Félix y tøjcøy Porcio Festo gobiernoꞌajcuꞌyomo. Felixis sununaꞌṉ chøꞌy  vøjpø pøn Israel pøngøstaꞌm, por eso syomutzac Pablo.
\c 25
\s  Pablo Festoꞌis vyiꞌnomo
\p
\v 1 Entonces nuꞌc Festo vaꞌcø tøjcøy aṉguiꞌmguꞌyomo. Y tuꞌcay jamapit tzuꞌṉ Cesarea cumguꞌyomo quiꞌm Jerusalén gumguꞌyomo.
\v 2 Y jiṉø cyøtzaꞌmøchoꞌchajqueꞌt Pablo pane coviꞌnajøꞌis y más cyoviꞌnajøpø Israel pøꞌnistaꞌm.
\v 3 Ñøjayaj Festo vaꞌcø chøjcayaj favor vaꞌcø ñønuꞌc Pablo Jerusalén gumguꞌyomo. Nømnaꞌṉ quiꞌpsyaju vaꞌcø cyoꞌsyaj tuꞌṉomo vaꞌcø yaj caꞌyajø.
\v 4 Pero ñøjayaj Festoꞌis que jiṉnaꞌṉ nø cyoquendøj Pablo Cesarea cumguꞌyomo. Y prontoti jiṉ maṉba maṉ ñeꞌcø.
\v 5 Por eso ñøjayaj Festoꞌis:
\p ―Jutipø mijtaꞌm nøꞌijtuꞌis anguiꞌmguy hay que vaꞌcø mi myaṉdam parejo øtzjiꞌṉ jiṉ Cesarea cumguꞌyomo vaꞌcø mi ṉgøtzaꞌmøtyam jic pøn oꞌca it cyoja.
\p
\v 6 Tucutujtay o majcay jamasyeꞌṉomo Festo jen o yaꞌe Jerusalén gumguꞌyomo, y entonces tzuꞌṉu y maṉ Cesarea cumguꞌyomo. Y jyoꞌpit pyoꞌcsu cyomeꞌtzopyamø. Festoꞌis cyøꞌvej pøn vaꞌcø maṉ pyøc Pablo.
\v 7 Nuꞌcujcam Pablo, vyocyøvituꞌyaj Israel pøꞌnistaꞌm tzuꞌṉyajupøꞌis Jerusalén gumguꞌyomo. Vøti myøjaꞌṉombø cyoja chøjcajoꞌyaju, pero ja mus vyiyuṉgotzøjcayajø oꞌca viyuṉete.
\v 8 Pero cyøꞌon Pabloꞌis ñec vyin nømu:
\p ―Ja it ø ni ndiyø coja Israel pøꞌnistaꞌm ꞌyaṉguiꞌmgucyøsi, ni masandøjcøsi, ni møjaꞌaṉ aṉguiꞌmbapø Cesarcøsi.
\p
\v 9 Pero Festo sunbanaꞌṉ chøꞌy vøjø Israel pønjiꞌṉdaꞌm, por eso ñøjay Pablo:
\p ―¿Sunbaja mi myaṉ Jerusalén gumguꞌyomo jiṉ vaꞌcø mi ṉgømeꞌtz mi ṉgojapit øjtzi?
\p
\v 10 Pero Pablo nømu:
\p ―Myøjaꞌṉombø aṉguiꞌmbapø Cesajris ꞌyanguiꞌmguꞌyom ijtøjtzi, jeꞌis vaꞌcø cømeꞌtz ø ṉgojapit, y vøj jetse vaꞌcø cømeꞌtz ø ṉgojapit jeꞌis. Porque øtz ni ti ja ñchøjcayajøjtzi Israel pøndaꞌm, y mitz mi muspaseti møꞌchøqui.
\v 11 Oꞌca ndzøjcunaꞌṉtzi møjapø ø ṉgoja, entonces muspanaꞌṉ ø yaj caꞌyajø ø ṉgojacøtoya, iꞌnbøꞌpanaꞌṉ ø ⁿvin. Pero oꞌca ja nchøjcøjtzi jetse como cøtzaꞌmøyajuse, entonces ni iꞌis jiꞌn mus tziꞌocuyaj øjtzi vaꞌcø yaj caꞌyajø. Por eso suꞌṉbø maṉ más myøꞌjaꞌṉombø aṉguiꞌmbapø Cesarcøꞌmø jeꞌis vaꞌcø vøjøtzøjcay ø vaꞌṉgocuy.
\p
\v 12 Entonces Festoꞌis ꞌyaṉgøvaꞌcyaj aṉguiꞌmba tyøvø ti vøjø vaꞌcø chøcø; y después Festoꞌis ñøjay Pablo:
\p ―Como mitz nøm ndø nøjayu que sunba mi myaṉ más møjaꞌaṉombø aṉguiꞌmbacøꞌmø, pues myøjaꞌaṉombø aṉguiꞌmbacøꞌmø maꞌṉbø mi  ṉgøꞌveje.
\s Pablo anguiꞌmba Agripaꞌis vyiꞌnomo
\p
\v 13 Cøjtujcam usy jama, nuꞌcyaj anguiꞌmba Agripa yomo Berenicejiꞌṉ Cesarea cumguꞌyomo vaꞌcø yuschiꞌyaj Festo.
\v 14 Después que vøti jama ityajuꞌøc jiṉ tyumøꞌomo, Festoꞌis yac mus aṉguiꞌmba jujche oyse cyøtzaꞌmøyaj Pablo, Festoꞌis ñøjayu aṉguiꞌmba:
\p ―It tum pøn Felixis syomu tzajcupø.
\v 15 Cuando øtz oꞌyøjtzi Jerusalén gumguꞌyomo, pane coviꞌnajøꞌstaꞌm y Israel tzamupøꞌnistaꞌm cønuꞌcyaj øjtzi, y vyaꞌcayaj øjtzi vaꞌcø ṉgasticatzøc Pablo.
\v 16 Pero øtz ⁿnøjayajøjtzi que ja it romano pøꞌnis cyostumbretaꞌm vaꞌcø chiꞌocuyajø ni jutipø pøn vaꞌcø yaj caꞌyajø antes que parejo vaꞌcø ityaj tumøꞌomo aṉguiꞌmguꞌyomo, vaꞌcø cyøꞌon vyin cyøtzaꞌmøyajupøꞌis vyiꞌnomo, a ver oꞌca viyuṉsyeti it cyoja lo que ñøcøtzaꞌmøyajuse.
\v 17 Jetsemete cuando cyøtzaꞌmøyajpapøꞌis miñaj øjtzøcøꞌmø, ja paꞌti paꞌti nøꞌit jetse. Jyoꞌpiꞌti øtz oy poꞌcs aṉguiꞌmguꞌyomo vaꞌcø vøjøndzøc vaꞌcocuy.
\v 18 Pero cuando jendinaꞌṉ ityaj ñøcøvaꞌcøyajupøꞌis, lo que cyøvaꞌcøyajuse jiꞌndyet como øtz ṉgomopyanaꞌṉtzi jujche manaꞌṉ cyøvaꞌcøyaje.
\v 19 Sino que en cambio cyøtzaꞌmøyaj ñe vyaꞌṉjajmocucyøsi, y que ijtunaꞌṉ tum pøn ñøyipøꞌis Jesús, caꞌupømete, pero Pabloꞌis chamba que quenbati.
\v 20 Y como øtz jiꞌn mus yøꞌcsetaꞌmbø tiyø, ⁿnøjaꞌyøjtzi Pablo oꞌca sunba maṉ Jerusalén gumguꞌyomo vaꞌcø jiṉ vøjøndzøctam vaꞌcocuy.
\v 21 Pero vyaꞌc Pabloꞌis vaꞌcø cyøꞌvejtøj møjaꞌaṉ aṉguiꞌmbapøcøꞌmø jeꞌis vaꞌcø vyøjøtzøc vaꞌcocuy. Entonces aṉguiꞌmyaj øjtzi vaꞌcø cyoquen Pablo hasta que muspa ṉgøꞌveja møjaꞌaṉ aṉguiꞌmbapøcøꞌmø.
\p
\v 22 Jicsyeꞌjcam Agripaꞌis ñøjay Festo:
\p ―Øtz suꞌnbø ṉgømaꞌnøcyeꞌt jic pøn.
\p Festoꞌis ñøjayu:
\p ―Jomi maṉba mi ṉgømaꞌnøyi.
\p
\v 23 Jyoꞌpit nuꞌcyaj Agripa y yomo Berenice møjaꞌṉgaꞌmøyajupø y vøti pønjiꞌṉ formatzøcyajupø vaꞌcø isyajtøjø que myøjaꞌṉomdaꞌmbø pøndamete. Y tøjcøyaj cuartoꞌomo opyamø tuꞌmnømi.  Tøjcøyajqueꞌt soldado coviꞌnajøtaꞌm y coviꞌnajøtaꞌmbø cumgupyøn. Entonces Festoꞌis cyøꞌvej nuꞌcscuy  vaꞌcø maṉ pyøc Pablo.
\v 24 Y Festoꞌis ñøjayaju:
\p ―Aṉguiꞌmba Agripa y mumu mbyøꞌnistaꞌm mi ijtamupøꞌis tuꞌmbac øtzjiꞌṉdaꞌm, istam mijtaꞌm yøṉ pøn. Mumu vøtipø Israel pøꞌnis Jerusalén gumguꞌyomo y yøꞌqui cyøtzaꞌmøyajpa yøṉ pøn. Vejuꞌc nømyajpa que vøjø vaꞌcø yaj caꞌtøjø.
\v 25 Pero musøjtzi que ni ja chøc ni ti coja; por eso ja mus ⁿyaj caꞌø. Y ñeꞌcti vyaꞌcu vaꞌcø myaṉ mas myøjaꞌṉombø aṉguiꞌmbaꞌis vyiꞌnomo, jetcøtoya øtz maꞌṉbø ṉgøꞌveje.
\v 26 Pero ja it jujche vaꞌcø ⁿjajyay ø ṉgoviꞌnajø ti cyoja. Jetcøtoya øjtzø nømbut yøṉ pøn mi viꞌnaṉdøjqui, anguimba Agripa, y mumupøꞌis vyiꞌnaṉdøjqui, vaꞌcø ndø ocvaꞌctamø ti coja ñøꞌijtu, a ver oꞌca it tiyø cyoja ⁿjajyayø.
\v 27 Porque ṉguiꞌpspøjtzi que joviꞌajcuyete vaꞌcø ṉgøꞌvej preso oꞌca jiꞌnø ⁿjajyay totocøsi ticøtoya nø cyøvaꞌcøyaju.
\c 26
\s Pabloꞌis chajmay aṉguiꞌmba Agripa jujchepøcøtoya nuctøju
\p
\v 1 Entonces Agripaꞌis ñøjay Pablo:
\p ―Yøti ndziꞌpa mi lugar vaꞌcø mi ṉgøꞌon mi ⁿvin.
\p Entonces Pabloꞌis yøcteꞌn cyøꞌ y cyøꞌondzoꞌtz vyin. 
\v 2 Nømu:
\p ―Anguiꞌmba Agripa, oꞌmaṉajpa øjtzi porque yøti maꞌṉbø ṉgøꞌon ø ⁿvin mi viꞌnaṉdøjqui. Maꞌṉbø ṉgøꞌon ø ⁿvin mumu ticøsi cøtzaꞌmøyajpøjtzi Israel pøꞌnistaꞌm.
\v 3 Oꞌmaṉajpøjtzi más porque mitz muspa mumu Israel pøꞌnistaꞌm cyostumbre y vyaꞌṉjajmocutyaꞌm. Jetcøtoya vaꞌṉgapya mijtzi vaꞌcø mi mbasyenciaꞌajø vaꞌcø mi ndø cømaꞌnøyø.
\s Viꞌna jujchenaꞌṉ oy chøc Pabloꞌis antes que vyaꞌṉjam Jesús
\p
\v 4 ”Myusyajpa mumu Israel pøꞌnis jujche øtz oyuse iti. Desde uneꞌcnaꞌṉtzi ijtunaꞌṉtzi Israel pøndøvøjiꞌṉdaꞌm ø ṉgumguꞌyomo y Jerusalén gumguꞌyomo.
\v 5 Israel pøꞌnis comusyajøjtzi desde uneꞌcsyeꞌṉoꞌmtzi. Oꞌca sunbanaꞌṉ mi ñchajmayajø, muspanaꞌṉ mi nchajmayajø que øtz fariseo vaꞌṉjajmocuꞌyomo tzojcøjtzi. Y fariseoꞌis cyoꞌaṉjamyajpa más vøjø Israel pøꞌnis vyaꞌṉjajmocutyaꞌm
\v 6 Y yøti yøꞌc ijtøjtzi y cøtzaꞌmøtyøjøjtzi porque vaꞌṉjamba ancø øjtzi que Diosis maṉba chøqui como viꞌna chajmayajuse ø janda tzuꞌṉgutyaꞌm.
\v 7 Ityajunaꞌṉ macvøstøjcay Israejlis ꞌyune, y øtz jeꞌis ø tzactamupø ꞌyunetaꞌm, y øtz sundaꞌmbøjtzi vaꞌcø tyucø jujche Diosis chajmayajuse. Ṉgønaꞌndzøtyamba y jiꞌn nituꞌtame vaꞌcø yosatyam Dios chuꞌjiꞌṉ jyamajiꞌṉ vaꞌcø mus mbøjcøchoṉdam tzamdziꞌtamupø tiyø. Pero aṉguiꞌmba Agripa, por eso cøtzaꞌmøyajøjtzi Israel pøꞌnis, porque øtz vaꞌṉjambøjtzi que maꞌṉbø mbøjcøchondam tzamdziꞌtandøjupø øjtzi.
\v 8 ¿Tiꞌajcuy mi ṉguiꞌpstamba que Diosis jiꞌn maṉ yac visaꞌyaj caꞌyajupø?
\s Jujche Pabloꞌis viꞌna yacsutzøcyajpanaꞌṉ vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús
\p
\v 9 ”Ø neꞌc ṉgomoꞌpyanaꞌṉtzi que vøjøse vaꞌcø yandzicotzøc Nazaret cumgupyøn Jesus, y vaꞌcø yacsutzøcyaj vyaꞌṉjamyajpapøꞌis jete.
\v 10 Jetse øtz oy ndzøjqueꞌt también Jerusalén gumguꞌyomo. Somyajøjtzi vøti vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Jesús, porque jetse aṉguiꞌmyajøjtzi pane coviꞌnajøꞌstaꞌm. Cuando yaj caꞌyajtøju, oꞌyø nønduꞌmbajcajyaje.
\v 11 Y vøtinaꞌcomo øtz ṉgastigatzøcyaj øjtzi vyaꞌṉjajmyajpapøꞌis Jesús mumu Israel pøn tuꞌmyajpamø. Sunbanaꞌṉø yaj cøꞌoꞌnøyaj Jesús. Mayaꞌaṉnaꞌṉ nø ṉguiꞌsayaj jejtaꞌm, meꞌchajpanaꞌṉtzi hasta eyataꞌmbø cumguꞌyomo.
\s Pabloꞌis chamgueꞌtpatøc jujche oy vyaꞌṉjam Jesús
\p
\v 12 ”Y jetcøtoya nømnaꞌṉø maṉ Damasco cumguꞌyomo como jetse aṉguiꞌmyajøjtzi y cøꞌvejyajøjtzi pane coviꞌnajøꞌis.
\v 13 Jetse Señor aṉguiꞌmba, paṉguc jamasyeꞌṉomo nømnaꞌṉ ø maṉ tuꞌṉomo, cuando ⁿisø tum søꞌṉgø tzajpomo más pømi søꞌṉguecpa que jiꞌn jama syøꞌṉguecpase. Je søꞌṉgøꞌis vocøvituꞌtaꞌmøjtzi ø nønduṉjiꞌṉdaꞌm.
\v 14 Quecpøꞌtaꞌmøjtzi nasomo muꞌmaṉgøꞌtyaꞌm y maꞌnø tum ote nø oꞌnøtyøjupø Israel pøꞌnis ꞌyoteꞌomo. Nømu: “Saulo, Saulo, ¿tiꞌajcuy nø mi ndø yacsutzøjcu? Mi neꞌc mi ⁿvin mi yac toꞌyøpa como copøꞌnis yac toꞌyøpa vyin vaꞌcø nejpinduc viꞌnapø ticøsi”.
\v 15 Y øtz ⁿnøjaꞌyøjtzi: “¿Iyø mijtzi Señor?” Y ñeꞌc ndø Comiꞌis nøjmaꞌyøjtzi: “Øjchømøṉø Jesús nø mi ndø yacsutzøjcupø.
\v 16 Pero teꞌnchuꞌṉø porque miꞌnøjtzi vaꞌcø min mi ⁿyaj quejay ø ⁿvin vaꞌcø mi ndzamdziꞌ tiyø yoscuy vaꞌcø mi ndzøcø. Maṉba mi ndø yosaye y maṉba mi ṉgotestigosaj jujche mi ndø isu, y maṉbatøc mi isindziꞌqueꞌt ø ⁿvin y jet vaꞌcø mi ṉgotestigosajqueꞌte.
\v 17 Maꞌnbø øtz mi yaj cotzoque jana ni ti mi nchøjcayaj Israel pøꞌnistaꞌm, ni eyataꞌmbø pøꞌnis lo que jiꞌndyet Israel pøꞌnistaꞌm, porque jetcøꞌmdaꞌm nø mi ṉgøꞌvej yøti, lo que jiꞌndyet Israel pøngøꞌmdaꞌm.
\v 18 Maṉba mi myaṉ jiṉø porque jiṉ ityaj pøn jiꞌn myusyajepøꞌis ø ni ndiyø ote y por eso ityaju como piꞌtzøꞌajcuꞌyomse. Maṉba mi ndzaꞌmaṉvajcayaj ø onde vaꞌcø ityaj como si fuera søꞌṉyajpase vyitøm; vaꞌcø chacyaj piꞌtzøꞌajcuy vaꞌcø miñaj søꞌngøꞌomo, vaꞌcø chacyaj Satanasis ꞌyaṉguiꞌmguy vaꞌcø myeꞌchaj Dios; vaꞌcø yaj cøtocojayajtøj cyoja; vaꞌcø pyøjcøchoṉyaj vøjpø itcuy masandaꞌmbø pønjiꞌṉ vaꞌṉjamyaju ancø øjtzi”.
\s Pabloꞌis chøjcu lo que Jesusis chajmayuse
\p
\v 19 ”Anguiꞌma Agripa, jetcøtoya ndzøjcøjtzi lo que tzajmaꞌyøjtzi cuando oꞌyø ⁿis Jesús tzajpomo.
\v 20 Viꞌna ndzajmayajøjtzi Damasco cumguꞌyomdaꞌmbø, y jøsijcam Jerusalém gumguꞌyomdaꞌmbø y mumu Judea nasomdaꞌmbø. Y ndzajmayajøjtzi eyataꞌmbø pøn lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm. Ndzajmayajøjtzi mumu vaꞌcø quiꞌpsvituꞌyajø y vaꞌcø vituꞌyaj Dioscøsi, vaꞌcø ityaj vøjø vaꞌcø istøjø que quiꞌpsvituꞌyajuꞌam.
\v 21 Jetsepø ote nø ndzaꞌmaṉvajcu ancø nucyajøjtzi masandøjcomo Israel pøꞌnistaꞌm, syuñajpanaꞌṉ vaꞌcø yaj caꞌyaj øjtzi.
\v 22 Pero como cotzoꞌṉøjtzi Diosis, hasta como yøti nøꞌmø yosu vaꞌcø ndzajmayaj Diosis ꞌyote aunque iyø, que sea cheꞌtaꞌmbø y møjaꞌṉomdaꞌmbø. Como oyuse chamyaj tzaꞌmaṉvajcoyajpapøꞌis y Moisesis que maṉbase tuqui, jetse øtz ndzamqueꞌtpøjtzi. Ni jiꞌnø ndzam eya.
\v 23 Jejtaꞌm nømyaju que maṉba toyaꞌis Cristo Diosis maṉbapø cyøꞌveje, y caꞌujcam, jet viꞌna maṉba visaꞌe caꞌyajupøꞌomo como visaꞌyajpapøꞌis cyoviꞌnajø, y je Cristoꞌis maṉba chajmayaj vøjpø ote vaꞌcø yac isyaj como søꞌṉgøsepø; jetse vaꞌcø isyaj søꞌṉgø tanto ø ṉgumgupyøꞌnistaꞌm, tanto jiꞌndyet Israel pøꞌnistaꞌm.
\s Pabloꞌis chajmay Agripa que vøjø vaꞌcø vyaꞌṉjam Jesús
\p
\v 24 Y como jetse Pabloꞌis cyøꞌon vyin, Festoꞌis pømi vyejayu ñøjayu:
\p ―ⁿJyovimbøt mijtzi, Pablo, vøtipø aṉmaꞌyocuꞌis mi yac joviꞌaju.
\p
\v 25 Pabloꞌis ꞌyaṉdzoṉu ñøjayu:
\p ―Øtz jiꞌnchøṉ jovipø, mi vyøṉgoꞌnipøꞌis mi Festo, sino que øtz nøꞌmø ndzam viyuṉbø tiyø y vøjpø quiꞌpsocuyete.
\v 26 Porque aṉguiꞌmba Agripaꞌis myuspa lo que øtz ndzaꞌmaṉvacpase. Jetcøtoya jana naꞌtzcuy ø ndzajmapya ñeꞌ viꞌnaꞌṉdøjqui. Øtz seguropø chøṉø que jeꞌis myuspa mumu yøcsepø tiyø lo que jujche oyse tyuc Jesús, porque ni ja tyuc aṉgøvøꞌnguꞌyomo.
\v 27 ¿Vaꞌṉjajmbaja mijtzi, aṉguiꞌmba Agripa, lo que chaꞌmaṉvacyajuse tzaꞌmaṉvajcopyapøꞌis? Øtz muspøjtzi que mitz mi vaꞌṉjajmba.
\p
\v 28 Entonces ꞌyaṉdzoṉ Agripaꞌis Pablo ñøjayu:
\p ―Usypøcøs maṉbanaꞌṉ mi ndø yac vaꞌṉjam Cristo.
\p
\v 29 Y Pablo nømu:
\p ―Øtz mi vaꞌṉgatyamba Dioscøsi oꞌca usypøcøsi, oꞌca vøtipøcøs vaꞌcø mi vaꞌṉjajmondam como øtz vaꞌṉjajmopyase jiꞌn sólo mijtzi, sino mumu yøti nø mi ndø ṉgømaꞌnøjatyamupøꞌis ø onde. Pero vaꞌcø jyana mi myoꞌcstandøj cadenapit como øtz moꞌcstøjuse.
\p
\v 30 Entonces teꞌñchuꞌṉyaj aṉguiꞌmba, y gobierno, y Berenice, y jen pocsyajupønaꞌṉ jetjiꞌṉdaꞌm.
\v 31 Y emøc maṉyaju, nañøjayajtøj tumdum pøn:
\p ―Ni ti coja jay chøc yøꞌṉis, ni vaꞌcø yaj caꞌtøjø, ni vaꞌcø syomdøjø.
\p
\v 32 Y Agripaꞌis ñøjay Festo:
\p ―Muspanaꞌṉ mi sombøꞌ yøṉ pøn oꞌca ja vyaꞌcønaꞌṉ vaꞌcø mi ṉgøꞌvej møjaꞌaṉ aṉguiꞌmbapøcøꞌmø.
\c 27
\s Pablo cøꞌvejtøj Roma cumguꞌyomo
\p
\v 1 Entonces aṉguꞌmbaꞌstaꞌm quiꞌpscøpoyaju vaꞌcø cøꞌvejtaꞌmøjtzi Italia nasomo barcoꞌomo vaꞌcø maṉdamø. Tziꞌocuyajtøj Pablo y eyataꞌmbø nø cyoqueñajtøjupø soldado coviꞌnajøcøsi ñøyipøꞌis Julio. Pyartido lo que jeꞌis ꞌyaṉguiꞌmyajpa ñøjayajpanaꞌṉ Augustoꞌis ñe.
\v 2 Ijtunaꞌṉ jeni tum barco Adramitio cumguꞌyomo tzuꞌṉupø. Ijtunaꞌṉ listo vaꞌcø chuꞌṉø vaꞌcø maṉ Asia nasomo. Jeꞌtomo tøjcøtyaꞌmøjtzi y tzuꞌṉdaꞌmøjtzi. Ijtunaꞌṉ øtzjiꞌṉ Aristarco Tesalónica cumguꞌyombø. Tesalónica cumguy Macedonia nas coꞌaṉjajmeꞌom ijtu.
\v 3 Y jyoꞌpit nuꞌctaꞌmøjtzi Sidón cumguyomo. Møꞌchøqui ñømaṉ Pablo como vøjpø pønse Julioꞌis, y chiꞌ lugar vaꞌcø myaṉ ꞌyamigoꞌis tyøcmøtaꞌm vaꞌcø chiꞌtøj lo que ti nø  syunupø.
\v 4 Jeꞌnø tzuꞌṉdam maṉdam barcoꞌomo, y aṉnaꞌyomo tzøꞌy Chipre cucnas, porque savaꞌis jiꞌnaꞌṉ yaj cøjtam emøc.
\v 5 Jetse vijtaꞌmø majromo cøjtatyam Cilicia nas y Panfilia nas y nuꞌctam Mira cumguꞌyomo Licia nas coꞌaṉjajmeꞌomo.
\p
\v 6 Y pyaꞌtu jiṉ soldado coviꞌnajøꞌis Alejandría cumguꞌyombø barco nø myaṉupø Italia nasomo. Jeꞌtom yac tøjcøtyaꞌmøjtzi.
\v 7 Vøti jama tuꞌṉajtaꞌmøjtzi choc choc, y penavini nuꞌctam tome Gnido cumguꞌyomo. Entonces como jiꞌnaꞌṉ mus cøjtamø porque suj vituꞌtamø ancø savaꞌis, por eso Creta cucnasomo ndziꞌtam velta, tome Salmon nascøsi.
\v 8 Con trabajo cøjtam acapoya y nuꞌctaꞌmøjtzi nøjayajpamø Buenos Puertos tome Lasea cumguꞌyomo.
\p
\v 9 Jetse tocotyaꞌmøjtzi vøti jama y peligronaꞌṉ vaꞌcø tuꞌṉajtam nøꞌcøꞌmø, porque manaꞌṉ nuꞌc jiꞌn vyøjpø tiempo. Por eso Pabloꞌis jetse chajmayaju,
\v 10 ñøjayaju:
\p ―Mi mbyøndaꞌm, nøꞌø tziꞌ cuenta que vaꞌcø tø tuꞌṉajtam majromo maṉba tø istam toya y mayaꞌaṉ dococuy. Jiꞌn naꞌs yøṉ barco maṉba tocoye, maṉba tocoy chømijiꞌṉ; y it peligro que øtz mati tø tocotyangueꞌte.
\p
\v 11 Pero soldado coviꞌnajøꞌis más vyaꞌṉjajmayu lo que chajmayajupø ñøvitpapøꞌis barco y barco comiꞌis, y ni ja vyaꞌṉjajmayaj Pabloꞌis chajmayuse.
\v 12 Y como jiꞌn vyøj lugar vaꞌcø jiṉ cøjtatyam pacac aṉsøṉ, por eso vøti pøꞌnis jyajmbaꞌtyaju que vøjø vaꞌcø  tzuꞌṉdam jeni y vaꞌcø ndzøjquistamø a ver oꞌca muspa  nuꞌctam Fenice cumguꞌyomo, y jen vaꞌcø cøjtatyam  pacac ansøṉ. Jiṉ Creta cucnasombø lugar quenbamø jama quiꞌmgucyøsi nuꞌcyajpamø barco.
\s Quecpa tuj savajiꞌṉ majromo
\p
\v 13 Cuando choc choc popyanaꞌṉ sava vaꞌcø sujnømaṉdam jut sunbamø maṉdamø, cyomoꞌyajpanaꞌṉ que muspanaꞌṉ ndzøctam chamyajuse. Ñøquiꞌmyaj barcoꞌis tøꞌṉgupyø choꞌṉdzøꞌcuy, y aṉgacøpotyam Creta cucnas.
\v 14 Pero ni ja mastøc yaꞌi maṉuꞌøc barco, pochoꞌtz pømipø sava ñøjayajpapø Nordeste.
\v 15 Syujnøpoy barco savaꞌis, y jetse ja musø maṉdamø porque savaꞌis sujvituꞌtaꞌmøjtzi, y jetse ni ti ja mus ndzøctamø.
\v 16 Y jetse sujtongøjtam cheꞌpø cucnasis syayaꞌomo ñøyipøꞌis Clauda. Jiṉ jiꞌnaꞌṉ más pømi cøt sava. Y jeni penapit nøquiꞌmdam cheꞌpø barco møjapø barcocøsi.
\v 17 Cyotquiꞌmyajujcam cheꞌpø barco, vyatyaj møjapø barco møjtzapø tzayjiꞌṉ vaꞌcø jana yajø. Pero como naꞌchaju utyem ma tøjcøtyam nøꞌchejaꞌomo ijtumø poꞌyo, por eso ñømøꞌnayaj barcoꞌis lyona y jetse chacyaju vaꞌcø ñømaṉ barco savaꞌis.
\v 18 Y jenaꞌṉ nø sujnøvijtam naꞌñchaṉbø savaꞌis, y jetcøtoya jyoꞌpit ñøputyaj vene chømi pyatzpøꞌyaj nøꞌcøꞌmø.
\v 19 Y tuꞌcay jamapit neꞌc nømbujtam barcoꞌis yac yosyajpapø tiyø, mbatzpøꞌtaṉgueꞌtutiꞌtzi.
\v 20 Jetse vøti jama ja istaꞌmøjtzi ni jama ni matza y naꞌnchaṉnaꞌṉ popya sava y nømnaꞌṉ ṉguiꞌpstamu que jiꞌnnaꞌṉ maṉ cotzoctame.
\p
\v 21 Pero cuando ijtunaꞌṉ vøti jama jiꞌnaꞌṉ ṉguꞌjtamemø, entonces Pablo teꞌndontzuꞌṉ jeꞌtistaꞌm cyujcomo y nømu:
\p ―Mbyøꞌnistaꞌm, masnaꞌṉ vøj jicsyeꞌc oꞌca mi ndø cømaꞌnøtyamunaꞌṉ mi ndzajmayjoꞌtyamuse Creta cucnasomo, jana tø tzuꞌṉdamønaꞌṉ, vaꞌcø jananaꞌṉ yøcse tø istam toya, y jananaꞌṉ tø tocotyamø.
\v 22 Pero yøti øtz mi ndzajmatyamba vaꞌcø mi mbyaquitzocoꞌyajtamø, porque ni jutipø pøn yøꞌc tø ijtamuse jiꞌn maṉ cyaꞌe, unico barco maṉba yaje.
\v 23 Porque maꞌtøc tzuꞌi øtzjiꞌṉnaꞌṉ teꞌnu tum angeles cyøꞌvejupø Diosis, øjchøṉ je Diosis ñe, y jet ⁿyosapapøꞌtzi.
\v 24 Angelesis nøjaꞌyøjtzi: “Uy ñaꞌtze Pablo. Tiene que vaꞌcø mi nuꞌc møjaꞌṉ aṉguiꞌmbapøcøꞌmø. Yøti cømaꞌnøyø. Mi ṉguentacøsi Diosis maṉba yaj cotzocyaj mumu lo que nø myaṉyajupø mitzjiꞌṉ yøṉ barcoꞌomo; jiꞌn maṉ cyaꞌ nøꞌcøꞌm ni tumø”.
\v 25 Jetcøtoya mi mbyøꞌnistaꞌm, ni ti u maṉ mi ṉguiꞌpstamu. Porque øtz vaꞌṉjajmba Dios que maṉba tuqui lo que tzajmayuse angelesis.
\v 26 Pero tiene que vaꞌcø tø tzøꞌtyam patzpøꞌu cuenta tum cucnasomo.
\p
\v 27 Pero cuando cøjtumnaꞌṉ metza semana y nømnaꞌṉ sujnømaṉdyam øjtaꞌm savaꞌis Adria majromo, cuctzuꞌomo barco nø ñøtuꞌṉajyajupøꞌis niꞌaṉjajmyaju que nømnaꞌṉ tyomeꞌaj nas.
\v 28 Y myujquisyaj jujcheꞌṉomnaꞌṉ jøṉ nøꞌ, y myujquisyaju que ips sajomdinaꞌṉ jøṉu. Usyña cøtyajqueꞌtu myujquisyajqueꞌtu, y yøjtay sajomdimnaꞌṉ jøṉu.
\v 29 Y como naꞌchaj usyñanaꞌṉ vaꞌcø nuꞌcyajø tzaꞌcøtøcmø, por eso yac møꞌñaj barcoꞌis jyøsmø macsycuy tøꞌṉguy vaꞌcø jen yac teꞌndzøꞌy barco; y suñajpanaꞌṉ vaꞌcø yac søꞌṉbøꞌnøm pronto.
\v 30 Y nømnaꞌṉ syun pyoyaj ñøtuꞌṉayajpapøꞌis barco, y nømnaꞌṉ ñønuꞌmøꞌñaj cheꞌpø barco majromo como que maṉbanaꞌṉ yac møꞌñaj tøꞌṉguy barcoꞌis vyiꞌnomo.
\v 31 Pero Pabloꞌis ñøjayaj soldado coviꞌnajø y eyataꞌmbø soldadotaꞌm:
\p ―Oꞌca jiꞌn chøꞌyaj barcoꞌomo yøṉ nø ñømaṉyajuꞌis barco, mitz jiꞌn ma mi ṉgyotzoctame.
\p
\v 32 Entonces soldadoꞌis jyajcayaj chay nø jyøꞌmøꞌñajupøjiꞌṉ cheꞌpø barco, y yaj quecyaj cheꞌpø barco nøꞌcøꞌmø.
\p
\v 33 Cuando nø tyeꞌñchuꞌṉdzoꞌtzuꞌøc søꞌṉgø, Pabloꞌis chajmayaj mumu pøn vaꞌcø cyuꞌtyajø y ñøjayaju:
\p ―It metza semana jiꞌne mi ꞌyøṉdamemø, ni jiꞌne mi ṉgyuꞌjtamemø.
\v 34 Jetcøtoya øtz mi vaꞌṉgatyaꞌmbøjtzi vaꞌcø mi ⁿꞌyuctamø ṉgyuꞌjtamø vaꞌcø mi mbyømipøctamø. Porque ni tum jiꞌn ma tocoy mi ṉgoꞌcøvay.
\p
\v 35 Yøcse nømujcam, pyøc pan y ñøjay Dios yøscøtoya mumu pøꞌnistaꞌm vyiꞌnaṉdøjqui, y vyeꞌnujcam pan, ñeꞌc cyøꞌschoꞌtzu.
\v 36 Jicsyejcam mumu paquichocoꞌyajyaju y cyøꞌsyajqueꞌtuti.
\v 37 Ijtamunaꞌṉø barcoꞌomo doscientos setenta y seis pøndaꞌm.
\v 38 Cuꞌtyajujcam, pyatzpøꞌyaj trigo tzømi majromo vaꞌcø jyøñjøñaj barco.
\s Cøvøṉ barco
\p
\v 39 Cuando søꞌṉbøꞌnømujcam, ni ja ispøcyaj tiyø nasete. Isyaj acapoya jut jiꞌn más nø myicsimø nøꞌ, y ijtumø playa ja ityømø tzaꞌ. Jen sunbanaꞌṉ chøjquisyajø oꞌca muspa yac tøjcøyaj barco.
\v 40 Y jyajcayaj tøꞌṉguꞌis chay lo que choꞌṉdzøꞌpyapøꞌis barco, chacyaj tøꞌṉguy majromo. Y pyuꞌpøꞌayaj barcoꞌis meꞌnvituꞌuꞌis chay vaꞌcø mus yac maṉyaj barco jut nø syunumø vaꞌcø nø myaꞌṉøyajø. Yaj quiꞌmayaj barcoꞌis vyiꞌnomo lyona vaꞌcø ñuc savaꞌis. Jetse maṉ vaꞌcø viyuṉ nuꞌc playaꞌomo.
\v 41 Pero nuꞌc barco tumøcøtpamø metzcupyø nøꞌ, y jen pajquinduc barco. Barcoꞌis vyin nuꞌc nascøs jojmo mientras yaꞌitøc acapoya vaꞌcø pyutø. Jetse barcoꞌis vyin møtøtcøneꞌcu poꞌyoꞌomo mientras barco jøsmø yajtzoꞌtzu pømipø nøꞌtaꞌmgøꞌis.
\v 42 Entonces quipsyaju soldadoꞌis vaꞌcø yaj caꞌyaj nø cyoqueñajupø ni jutipø vaꞌcø jyana pyuꞌnbutø.
\v 43 Pero soldado coviꞌnajøꞌis sunbanaꞌṉ yaj cotzoc Pablo, y yaꞌinducyaj soldadotaꞌm ni tumø vaꞌcø jyana yaj caꞌyajø. Soldado coviꞌnajøꞌis ꞌyaṉguiꞌmyaju muspapø pyuꞌñajø vaꞌcø pyuꞌnbutyaj viꞌna vaꞌcø putyaj aṉboya;
\v 44 y eyataꞌmbø vaꞌcø puꞌnbutyaj tablacøsi o barcoꞌis ti jana ticøstaꞌm. Y jetse mumu cotzocyaju putyaj aṉboya.
\c 28
\s Pablo Malta cucnasomo
\p
\v 1 Cuando cotzoctamujcam, entonces mustaꞌmøjtzi cucnasis ñøyinaꞌṉ Malta.
\v 2 Y jendaꞌmbø itiꞌstaꞌm vøcoꞌni pøjcøchoṉdaꞌmøjtzi. Yac tzojcatyaꞌmø juctyøc vaꞌcø samdamø, porque pacacnaꞌṉ, y nømnaꞌṉ quec tuj.
\v 3 Pabloꞌis piṉaṉdøpdøpvøy namguy vaꞌcø cyot juctyøjcomo. Nømnaꞌṉ pyoy tum tzan nutzcøꞌis, y tziningøneꞌc Pabloꞌis cyøcøsi.
\v 4 Y cuando isyajuꞌøc jendaꞌmbø itiꞌis tziningøneꞌc cyøꞌcøs tzan, nø ñøjayajtøj tumdumø:
\p ―Viyuṉsye yøṉ pøn yaj caꞌopyapøṉø; porque cotzoc majromo, pero Diosis jiꞌn ma yac iti.
\p
\v 5 Pero Pabloꞌis cyøyøjøy tzan juctyøjcomo, y ni ti ja chøjcay Pablo tzaꞌnis.
\v 6 Pøꞌnistaꞌm nømnaꞌṉ cyomoꞌyaju que maṉbanaꞌṉ siṉ tumnajcøsi, o si no joviti maṉbanaꞌṉ quec caꞌupø. ꞌYaꞌmyaj yaꞌi hora, y ni jutzpø toya ja ñøꞌitø. Entonces quiꞌpsvituꞌyaju, nømyaju:
\p ―Yøṉ pøn diosete.
\p
\v 7 Jic lugajromo ijtunaꞌṉ nas juyitaꞌm cucnas coviꞌnajøꞌis ñe. Coviꞌnajøꞌis ñøyi Publio. Y jeꞌtis pøjcøchoṉdaꞌmøjtzi tyumø tzocoy. Jiṉ tzøꞌtyaꞌmøjtzi tuꞌcay jama.
\v 8 Y jen ijtunaꞌṉ Publioꞌis jyata øṉguꞌyomnaꞌṉ ijtu. Nø ñutzøꞌøyu y nø ñøꞌpindzajcoyu. Entonces Pablo tøjcøy ijtumø je caꞌepø, y ꞌyoꞌnøy Dios, y cyojtay cyøꞌ caꞌepøꞌis vyingøsi, y yac tzocjcu.
\v 9 Yøcse tujcujcam, miñajqueꞌtuti eyataꞌmbø cucnas pøndaꞌm caꞌetaꞌmbø, y yac tzocyajqueꞌtuti.
\v 10 Y vøti yajyamyajøjtzi yøꞌṉistaꞌm; y cuando tzuꞌṉdaꞌmøjtzi, tziꞌtaꞌmøjtzi lo que sundambapønaꞌṉtzi para viajecøtoya.
\s Pablo nuꞌc Roma cumguꞌyomo
\p
\v 11 Tuꞌcay poyapit tzuꞌṉdaꞌmø jiṉø eyapø barcoꞌomo. Je barco Alejandría cumguꞌyombøte, y jiṉ cyøjtay pacac aṉsøṉ jic cucnasomo. Y ijtunaꞌṉ comi chøquitaꞌm barcoꞌis vyiꞌnomo ñøjayajpapø Cástor y Pólux.
\v 12 Jetse tzuꞌṉdaꞌmøjtzi y nuꞌctaꞌmøjtzi Siracusa cumguꞌyomo. Jeꞌnø oy tzøꞌtyam tuꞌcay jama.
\v 13 De jeni tome acapoya cøjtaꞌmøjtzi entero hasta que nuꞌctaꞌmøjtzi Regio cumguꞌyomo. Y jyoꞌpit popyanaꞌṉ sava vaꞌcø tø sujnømaṉdam jut sunbamø tø maṉdyamø. Y metza jamapit nuꞌctaꞌmøjtzi Puteoli cumguꞌyomo.
\v 14 Jeni mbaꞌjtaꞌmøtzi ø vaꞌṉjajmoṉguy tyøvøtaꞌm. Jeꞌtistaꞌm yac tzøꞌtyam øjtzi jeni cuꞌyay jama. Y jen tzuꞌṉdaꞌmøjtzi, nømnaꞌṉ maṉdam Roma cumguꞌyomo.
\v 15 Cuando myusyaj jiṉdaꞌmbø ø vaꞌṉjajmoṉguy tyøvøꞌstaꞌm que nømnaꞌṉ ø mindamu, miñaju vaꞌcø min tzoṉdam øtztaꞌm. Veneꞌaṉbøꞌnis tzoṉdaꞌmøjtzi nøjayajpamø Foro de Apio, y veneꞌaṉbøꞌnis tzoṉdaꞌmøjtzi nøjayapamø Tuꞌcay Tabernas. Isyajujcam Pabloꞌis Roma cumguyomdaꞌmbø, ñøjay yøscøtoya Dios y paquichocoꞌyaju.
\v 16 Entonces cuando nuꞌctamucaꞌmtzi Roma cumguꞌyomo, soldado coviꞌnajøꞌis chiꞌocuꞌyaju presotaꞌm eyapø cyoviꞌnajøcøs jiṉø. Pero chiꞌ permiso Pablo vaꞌcø it emøc, tumbø soldadoꞌis vaꞌcø cyoquena.
\s Pabloꞌis chaꞌmaṉvac Diosis ꞌyote Roma cumguꞌyomo
\p
\v 17 Cuando nuꞌc Pablo jeni, tuꞌcay jamapit vyejtuꞌmyaj Israel pøn goviꞌnajøtaꞌm. Tuꞌmyajucam, Pabloꞌis ñøjayaju:
\p ―Tøvøytaꞌm, ja ṉguiꞌsayajøjtzi ndø cumguy tøvøtaꞌm, ni ja ṉguiꞌsayaj øjtzi ndø jandaꞌstaꞌm cyostumbre. Pero aunque ni ti ja ñchøjcøjtzi, nucyajøjtzi Jerusalén gumguꞌyomo y tziꞌocuyajøjtzi romano pøꞌnis cyøꞌomdaꞌm vaꞌcø somdøjø.
\v 18 Cuando je romano pøꞌnis cyømeꞌchajøjtzi ø ṉgojapit, sunbanaꞌṉ ø sombøꞌyajø, porque ja pyaꞌtayaj ø ṉgoja vaꞌcø yaj caꞌyajø.
\v 19 Pero Israel pøꞌnis ja vyøꞌmøyajø, y jetcøtoya tiene quenaꞌṉ øtz vaꞌcø ⁿvaꞌc permiso møjaꞌaṉ aṉguiꞌmbapø Cesarcøꞌmø vaꞌcø ø mavø. Pero jiꞌn chøṉ vaꞌcø ṉgøtzaꞌmøyaj ø ṉgumguy tøvø.
\v 20 Jetcøtoyapit mi nøvejtaꞌmøjtzi vaꞌcø min mi ndø tuꞌndamø vaꞌcø nay tø oꞌnøytandøjø. Porque øtz vaꞌṉjambøjtzi que Diosis maṉba chøqui lo que chamuse para Israel pøngøtoyataꞌm, y por eso yøcse øtz vajtøjøjtzi cadenapit.
\p
\v 21 Jicsyeꞌc Israel pøꞌnistaꞌm ñøjayaj Pablo:
\p ―Øjtaꞌm ni ja mbøjcøchoṉdam ni jujchepø carta Judea nasom minupø mijtzi mi ñchambapøꞌis. Y ni jutipø ndø tøvøꞌstaꞌm minupøꞌis Judea nasomo ja oy mi ṉgyøtzaꞌmøyaje ni jujchepø yatzipø ticøsi.
\v 22 Pero øtz sunba ṉgømaꞌnøndyam mijtzi ti mi ndzamba, porque mustaꞌmbøjtzi que aunque jujtaꞌmbøꞌis yatzicotzøcyajpa yøcsepø vaꞌṉjajmocuy.
\p
\v 23 Pøꞌnistaꞌm chajmayaj Pablo jutipø jama minba tyuꞌñajqueꞌte. Cuando nuꞌcu jyama, vøti pøꞌnis cyønuꞌcyaj Pablo cyojejcuꞌyomo. Desde namdzu Pabloꞌis chaꞌmaṉvactzoꞌtzayaju jujche Diosis ꞌyaṉguiꞌmocuy. Cøti jama chaꞌmaṉvajcayaju hasta tzaꞌiꞌajnømuꞌcsyeꞌṉomo. Isindziꞌyaju que jujche jyay Moisesis ꞌyaṉguiꞌmguꞌyomo, y jujche jyayaj tzaꞌmaṉvajcoyajpapøꞌis; jetse viyuṉaju cuando min Jesús; y por eso vøj vaꞌcø ndø vaꞌṉjam Jesús.
\v 24 Y venetaꞌmbøꞌis vyaꞌṉjamyaj chamuse Pabloꞌis, y venetaꞌmbøis ja vyaꞌṉjamyajø.
\v 25 Y como jiꞌnaꞌṉ pyarejo quiꞌpsocutyaꞌm, tzuꞌṉyaju. Pero antes que tzuꞌṉyaju, Pabloꞌis chajmayaj yøcsepø ote, ñøjayaju:
\p ―De veras viyuṉdzajmayaj ndø jandatzuꞌṉgutyaꞌm Masanbø Espiritu Santoꞌis, porque Masanbø Espiritu Santoꞌis chiꞌ tzaꞌmaṉvajcopyapø Isaías quiꞌpsocuy vaꞌcø ñømø:
\q
\v 26 Ma oꞌnøyaj jic pøndaꞌm, yøcse nøjayajø:
\q Aunque maṉ mi ṉgømaꞌnøtyame, jiꞌn maṉ mi ṉgønøctøyøtyame.
\q Aunque maṉ mi aꞌmdame, jiꞌn maṉ mi mus ti mi istamu.
\q
\v 27 Porque yøṉ pøꞌnistaꞌm jiꞌn quiꞌpsyaj vøjø chocoꞌyomdaꞌm,
\q ni jiꞌn sun cyømaꞌnøyaj vøjpø tiyø,
\q y itzcotzneyajpa vaꞌcø jana isyajø.
\q Oꞌca isyajpanaꞌṉ, y cyømaꞌnøyajpanaꞌṉ, y cyønøctøyøyajpanaꞌṉ chocoꞌyomo;
\q entonces quiꞌpsvituꞌyajpanaꞌṉ, y øtz yac cotzocyajpanaꞌṉtzi.
\m
\v 28 Pues, mustamø que yøti maṉba tzajmayajtøj eyataꞌmbø pøn lo que jiꞌndyet Israel pon jujche tø yaj cotzocpa Diosis. Y jeꞌis maṉba cyømaꞌnøyaje.
\p
\v 29 Yøꞌcse chamujcam Pabloꞌis, tzuꞌṉyaj Israel pøndaꞌm, nømnaꞌṉ ꞌyonquipyaj ñeꞌcomdaꞌm.
\p
\v 30 Pablo oy yaꞌe metza ame møꞌchøqui tyøcnuꞌcsiꞌomo, y yac tøjcøyaj mumu maṉbaꞌis tuꞌñaje.
\v 31 Jana naꞌtzcuy chajmayajpanaꞌṉ jujche Dios aṉguiꞌmbase, y aṉmachiꞌyajpanaꞌṉ ndø Comi Jesucristoꞌis ꞌyaṉmaꞌyocuy, y ni iꞌis ja yaꞌinducø. 
