\id ROM
\h Romanos
\toc1 Romanos
\mt1 La Carta a Los Romanos 
\mt2 Carta Chøjcayaj Roma Cumguꞌyomdaꞌmbø Apóstol San Pabloꞌis
\c 1
\p
\v 1 Øjchøṉø Pablo, øtz ṉgøyosøpya Jesucristo. Diosis øtz cøpiꞌṉøjtzi vaꞌcø ꞌyapostolesajø y vaꞌcø ndzamboya ñeꞌ vøjpø ꞌyote.
\p
\v 2 Diosis viꞌna chiꞌyaj quiꞌpsocuy viꞌnapø tzaꞌmaṉvajcopyapø vaꞌcø jyayaj masanbø jayeꞌomo que maṉba cyøꞌvej vøjpø ote jøsiꞌcam.
\v 3 Diosis cyøꞌveju vøjpø ote que maṉba mini ñe ꞌYune Jesucristo ndø Comi. Diosis ꞌYune oyu pøꞌnaje como sispø pønse aṉguiꞌmba Davijdis ꞌyuneꞌomo.
\v 4 Y Diosis yac visaꞌu Jesucristo pyømijiꞌn vaꞌcø yac mustøjø que ñeꞌ ꞌYunete. Masanbø Espiritu Santojiꞌṉ yac visaꞌu Diosis cuando caꞌuꞌcam.
\v 5 Ndø Comi Jesucristojiꞌṉ Diosis yac yamdaꞌmøjtzi y cøꞌvejtaꞌmøjtzi vaꞌcø ndzajmayaj mumu pøn aunque juti vaꞌcø cyønaꞌtzøyaj Jesucristoꞌis vyaꞌṉjajmocuy, vaꞌcø ñømnømø que Jesucristo vøjpøte.
\v 6 Eyataꞌmbøjiꞌṉ Jesucristoꞌis mi ⁿvyejatyaṉqueꞌtu vaꞌcø mi ñeꞌajtamø.
\p
\v 7 Mi ⁿjajyandyamba mijtzi mumu mi ⁿijtamupø Roma cumguꞌyomo Diosis mi syundambapø. Mi ⁿvyejatyamu Diosis vaꞌcø mi ñeꞌajtamø. Oꞌnøpyøjtzi ndø Janda Dios y ndø Comi Jesucristo vaꞌcø mi ṉgyotzoṉdamø ñeꞌ vyøꞌajcupit, y vaꞌcø mi yac ijtam contento.
\s Nø sun myaṉ Pablo vaꞌcø tyuꞌnisyaj Roma cumguꞌyomdaꞌmbø
\p
\v 8 Viꞌna nøjaꞌmbyøjtzi Dios yøscøtoya Jesucristoꞌis ñøyicøsi porque mijtzi mi vaꞌṉjamdamba Dios, porque mumu nasvindumø tzamdøjpa jujche mi vaꞌṉjamdambase.
\v 9 Øtz ṉgøyosøpya Dios ø ndumø tzocoy vaꞌcø ndzajmay ꞌYuneꞌis  vøjpø ꞌyote. Ispa Diosis que jiꞌnø jajmbøꞌi vaꞌcø oꞌnøy  Dios mumu mitzcøtoyataꞌm tumdum jama cøti jama.
\v 10 Tumdum  jama vaꞌcpøjtzi Dioscøsi aunque jujche vaꞌcø mus  mbaꞌt ø ndzuꞌṉguy vaꞌcø maṉ mi nduꞌnistame yøti, vaꞌcø cotzoꞌṉøjtzi  tuꞌṉomo vøj vaꞌcø nuꞌc mijtzomdaꞌm, oꞌca jetse syunba  Diosis.
\v 11 Porque algo ṉgoquiꞌpspøjtzi vaꞌcø maṉ mi ñduꞌnistandoꞌa vaꞌcø mi ṉgotzoṉdamø vaꞌcø mi nøꞌijtam quiꞌpsocuy Espiritu Santoꞌis tø tziꞌpase, vaꞌcø mi vaꞌṉjajmondyam møꞌchøqui.
\v 12 Suꞌṉbøjtzi it mitzjiꞌṉ parejo vaꞌcø nay tø cotzoṉdandøjø, porque parejo ndø vaꞌṉjamdamba Dios.
\p
\v 13 Suꞌṉbøjtzi, ø vaꞌṉjajmoṉguy tøvøtaꞌm, vaꞌcø mi mustamø que vøti nac ṉguiꞌpsøjtzi vaꞌcø maṉ mi nduꞌnistamø, pero  hasta yøti ja mus myavø. Sunba mi ṉgotzoṉdamø vaꞌcø  vøtiꞌajyaj vaꞌṉjajmocuy tøvø, y más vøj vaꞌcø mi vaꞌṉjajmondyamø. Jetse oꞌyø ṉgotzoṉyaj eyataꞌmbø pøn lo que jiꞌndyet Israel pøn.
\v 14 Otz obligatzøjcu vaꞌcø ndzaꞌmaṉvac vøjpø ote mumu pøn parejo, sea viti chøqui, sea pobre, sea musopyapø, sea ni ti jiꞌn myusipøꞌis.
\v 15 Así es que jetse øtz ijtu dispuesto vaꞌcø mi ndzaꞌmaṉvajcatyaṉgueꞌta vøjpø ote mijtzi mi ⁿijtamupøꞌis Roma cumguꞌyomo hasta jujcheꞌṉomo muspa ndzaꞌmaṉvajcatyamø.
\s Vaꞌcø tzamdøj vøjpø ote, Dios yospa pyømijiꞌṉ
\p
\v 16 Porque øtz jiꞌn ø ṉgotzaꞌaje vøjpø ote. Porque cuando aunque iꞌis vyaꞌṉjajmapya vøjpø ote, Diosis yaj cotzocpa pyømijiꞌṉ. Viꞌna tzajmayajtøj vøjpø ote Israel pøn, y jøsiꞌcam, tzajmayajtøj aunque iyø.
\v 17 Porque Diosis tzajmapya vøjpø ote vaꞌcø tø yac mustamø  que muspa tø putø vyøjom Diosis viꞌnaṉdøjqui cuando tø vaꞌṉjambaꞌc Dios, y solamente ndø vaṉjajmocucøtoya. Jetse ijtu jachøꞌyupø: “Vyaꞌṉjambaꞌis Dios maṉba put vyøjomo Diosis vyiꞌnaṉdøjqui”.
\s Pøꞌnis ityaj cyoja
\p
\v 18 Porque yøti mustøjpa que tzajpomopø Dios quiꞌscaꞌpa y cyastigatzøcyajpa mumu jiꞌṉ cyønaꞌtzøyajepøꞌis ñeꞌcø y yatzitzocotaꞌmbø. Jic yatzitzocotaꞌmbø pøꞌnis jiꞌn yac mustøj viyuṉbø tiyø porque puro yatzitzocoꞌyajcuy chøcyajpa.
\v 19 Pero jic yatzitzocotaꞌmbøꞌis saꞌsa cyomusyajpa Dios jujchete hasta jujcheꞌṉomo ndø ṉgomuspaꞌcsyeꞌṉomo, porque ñeꞌc Diosis yac muspa vyin.
\v 20 Aunque Dios jiꞌn ndø isi, pero muspa ndø comus jujchete vaꞌcø ndø aꞌm ti chøjcu. Porque desde que tzoꞌtz nasacopac, saꞌsa quejpa que Diosete, y que jeꞌis pyømi nunca jiꞌn yaje. Por eso jiꞌn mus nømyaje que jiꞌn cyomusyaj Dios jujchete.
\v 21 Entonces cuando jetse cyomusyaj Dios jujchete, ja cyønaꞌtzøyajø jujche vøjø vaꞌcø ndø cønaꞌtzøy Dios; ja ñøjayaj Dios: “Yøscotoya”. En cambio suniti oy quiꞌpsyaje, joviꞌajyaj quiꞌpsocuy hasta que ja cyønøctøyøyajø ni tiyø.
\v 22 Cyotyajpa vyin que ityaj quiꞌpsocuy, pero en cambio ñeꞌc joviꞌajyajpa.
\v 23 Jic yatzitaꞌmbø pøꞌnis ja cyønaꞌtzøyaj myøjaꞌṉombø Dios lo que jiꞌn cyaꞌe nunca, sino cyønaꞌtzøyaju pønchøqui, y pøn caꞌyajpa. Cyønaꞌtzøyajqueꞌt palomachøqui y copøndzøqui y tzandzøqui.
\p
\v 24 Por eso Diosis chacyaju jetsepø pøn libre vaꞌcø chøcyajø jiꞌn vyøjpø tiyø lo que chocoꞌis syunbase, vaꞌcø chøcyaj tzaꞌajcupyø tzøqui ñeꞌ syisjiꞌṉ ñeꞌcomdaꞌm.
\v 25 Ja vyaꞌṉjajmayaj Diosis viyuṉbø ꞌyote, en cambio vyaꞌṉjamyaj sutzcuy, y cyøyosøjayaju Diosis jyomejcupø tiyø; pero ñec Dios jyomejcuꞌis mumu tiyø, jet ja vyaꞌṉjamyajø, ja cyøyosøyajø. Pero mumu jama syunba vaꞌcø ndø vøṉgotzøc Dios jyomejcuꞌis mumu tiyø.
\p
\v 26 Pero porque ja vyaꞌṉjamyaj Dios, por eso Diosis chacyaju jetsepø pøn libre vaꞌcø chøcyajø tzaꞌajcupyø tiyø syisis syunbase. Hasta yomoꞌis chacyaju vaꞌcø ñøꞌit jyaya y mismo yomdøvøjiꞌn chøcyajpa chaꞌajcupø tiyø.
\v 27 Jetsetiqueꞌt pøꞌnis chacyaju yomo vaꞌcø jana ñøꞌit jete, y chøcyaju tzaꞌajcupyø tiyø pyøndøvøjiꞌṉ, porque syisis syuꞌnaṉgøtpa jetse vaꞌcø tyocoyajø. Y mismo syisomo isyajpa toya conforme jujche chøcyaju joviꞌajcusye.
\p
\v 28 Como ja syun jyajmutzøcyaj Dios, por eso Diosis chacyaj jetsepø pøn libre vaꞌcø ityaj jovipø quiꞌpsocuy ñeꞌc Diosis jiꞌn syunise; vaꞌcø chøcyaj jiꞌn vøjtaꞌmbø tiyø.
\v 29 Chøjcocøtyajpa aunque jujchepø yatzitzocoꞌyajcuy, møtzi ñøꞌityajpa yomo, sunba yacsutzøcyaj tyøvø,  ꞌyaṉsujnayajpa tyøvøꞌis ñe, chøcyajpa yatziꞌtzocoꞌyajcuy,  quiꞌsayajpa tyøvø porque jicø más vøj itpa, yaj caꞌoyajpa;  onguipyajpa, aṉgømaꞌcøꞌyoyajpa; tyopoꞌoꞌnøyajpa  tyøvø; nuꞌm oñajpa,
\v 30 chamyajpa tzaꞌajcutaꞌmbø tzøqui chøcyajupø eyataꞌmbøꞌis, quiꞌsayajpa Dios, tzøjquiꞌscaꞌoyajpa, myøjaꞌṉdzøcyajpa vyin, cyomoꞌyajpa que ñeꞌc más myøjaꞌṉombø pønse, quiꞌpscøpoꞌyajpa tococyuy, jiꞌn cyønaꞌtzøyaje jyata  y myama.
\v 31 Jiꞌn cyønøctøyøyaje, jiꞌn chøcyaj trato viyuṉse, jiꞌn nasyuñajtøji, jiꞌn chacyaj quipcuy, jiꞌn toyaꞌṉøꞌyoyaje.
\v 32 Saꞌsa myusyajpa ti aṉguiꞌmguy oy chiꞌ Diosis, myusyajpa que chøcyajpapøꞌis jetsepø tiyø tiene que vaꞌcø cyaꞌyajø. Aunque myusyajpa que Diosis jiꞌn syuni jetsepø yatzitzocoꞌyajcuy, pero jetse chøcyajpa. Jiꞌn solo chøcyaje; sino también vyøꞌmøyajpa cuando eyapøꞌis chøyajpa yatzitzocoꞌyajcuy.
\c 2
\s Diosis suñi cyømeꞌtzpa pøn viyuṉbø tijiꞌṉ
\p
\v 1 Y mijtzi mbyøn, oꞌca mi ñøjmambya mi ndøvø: “Jiꞌn vyøjpø tiyø nø mi ndzøjcupø”, oꞌca jetse mi nøjambya mi ndøvø, mi neꞌ mi ndzøcpa mi ṉgoja; porque mitz igual mi ndzøcpa jujche mi ndøvøꞌis chøcpase. Jetse jiꞌn mus mi nømø que ja it mi ṉgoja.
\v 2 Pero ndø muspa que Diosis maṉba yaj cojaꞌaj chøcyajpapøꞌis jetsepø yatzitzocoꞌyajcuy según ti cyoja ijtu.
\v 3 Y mijtzi mi mbyøn, oꞌca mitz nøjambya mi ndøvø: “Mitz ṉgyojapaꞌtu”, pero mitz mismo jetse mi ṉgyojapaꞌtqueꞌtu, entonces jiꞌn mus mi ṉguiꞌpsø que jiꞌn ma mi ṉgyastigatzøc Diosis.
\v 4 ¿Tiꞌajcuy jiꞌn mi nchiꞌ cuenta que Dios vøjcoꞌnipøte, y tø toyaꞌṉøpya sone jama, y tø nømaṉjapya pasencia? ¿Tiꞌajcuy jiꞌn mi ṉgønøctøyøyi que Diosis tø nømaṉba vøjø porque sunba vaꞌcø tø quiꞌpsvituꞌø?
\v 5 Pero como mi ṉgyoꞌcøcamam y jiꞌn sun mi ṉguiꞌpsvituꞌø, jetse tzøꞌpya mi ṉgoja y vøtiꞌajpa como que aṉneꞌcupø hasta jic jama cuando Dios maṉba quiꞌsycaꞌe, y maṉba queje jujche maṉba cyastigatzøcyaj cojapaꞌtyajupø; porque Diosis suñi maṉba cyømeꞌchaje mumu pøn ti cyoja.
\v 6 Maṉba chiꞌ vøjpø itcuy, o si no maṉba cyastigatzøc jujche oyuse iti.
\v 7 Oꞌca pøꞌnis pasenciaꞌajcujiꞌṉ chøcpa vøjø mumu jama y syunba vaꞌcø it myøjaꞌṉomo y vøjø Diosmø y vaꞌcø jana yaj nunca; entonces Diosis maṉba chiꞌ quenguy mumu jamacøtoya.
\v 8 Pero oꞌca pøꞌnis jiꞌn vyøꞌmøyi Diosis sunbase, y jiꞌn chøc viyuṉbø tiyø, sino ñeꞌc chøcpa yatzitzocoꞌyajcuy; entonces Dios maṉba quiꞌscaꞌe y maṉba cyastigatzøqui.
\v 9 Maṉba isyaj møjaꞌṉ doya mumu pøꞌnis chøcpapøꞌis yatzitzocoꞌyajcuy, y maṉba mayaꞌcoꞌñaje. Viꞌna maṉba tucyaj jetse Israel pøn, pero jetseti maṉba tucyajqueꞌt eyataꞌmbø pøn.
\v 10 Pero chøcpapøꞌis vøjø, je pøn Diosis maṉba vyøpøpøngotzøqui, maṉba yac møjaꞌṉoꞌmaje, maṉba yac it contento. Viꞌna jetse maṉba tucyaje Israel pøn, y jetseti maṉba tucyajqueꞌt eyataꞌmbø pøn.
\p
\v 11 Porque Diosis parejo chøcpa justiciaꞌajcuy mumu pøngøtoya; parejo yac valetzøcyajpa mumu pøn.
\v 12 Porque chøcpapøꞌis cyoja cuando ja it ni iꞌis ꞌyaṉguiꞌmba, jetsepø pøn tocopya ja ꞌyaṉguiꞌmdøjøpø; y chøcpapøꞌis cyoja tzajmatyøjuꞌam aṉguiꞌmguy, Diosis maṉba ꞌyaꞌme oꞌca chøjcu jujche aṉguiꞌmdøjuse. Y oꞌca ja chøcø, cyojaꞌajpa.
\v 13 Aunque ndø manba aṉguiꞌmocuy, oꞌca jiꞌn ndø ndzøqui, tø cojapaꞌtpa Diosis viꞌnaṉdøjqui. Sino vaꞌcø ndø yaj coput aṉguiꞌmocuy, vyøjom tø putpa Diosis vyiꞌnaṉdøjqui.
\v 14 Ijtyaju pøn lo que jiꞌndyet Israel pøn. Ja myañajø Diosis ꞌyaṉguiꞌmocusye, pero myusyajpa ñeꞌ chocoꞌyomo tiyø vøjø, y neꞌc quiꞌpsocujiꞌṉ chøcyajpa como si fuera aṉguiꞌmdøjuse.
\v 15 Entonces ndø tziꞌpa cuenta que ijtu como que jachøꞌyuse aṉguiꞌmocuy chocoꞌyomo, y ñeꞌc chocoꞌyomo maṉba ꞌyaṉgøvac vyin oꞌca chøjcu o ja chøc vøjø. Y jetse hay veces quiꞌpsminba oꞌca ja chøc vøjø, y hay veces quiꞌpsminba oꞌca chøc vøjø.
\v 16 Jetse maṉba jajmemini jicø jama cuando Diosis maṉba cyømeꞌtz tumdum pøn a ver tiyø quiꞌpsocuy ñøꞌijtu chocoꞌyomo, Jesucristojiꞌṉ maṉba cyømeꞌchaje. Jetsepø ote øtz ndzamaṉvacpa øjtzi.
\s Israel pøndaꞌm y Moisesis ꞌyanguiꞌmocuy
\p
\v 17 Mijtzi ñøjmandyandøjpa Israel pøn y mitz ṉgomoꞌtyamba que más mi ⁿvyøjtaꞌm porque mitz nøꞌijtamu Diosis ꞌyaṉguiꞌmocuy. Mijtzi mi møjaꞌṉgotzøctamba mi ⁿvin, mi ñømdamba que mi ṉgomustamba Dios.
\v 18 Mi ñømdamba que mi mustamba lo que Diosis syunbase y mi vøꞌmøndyamba más vøjpø tiyø. Porque Diosis ꞌyaṉguiꞌmocuy mi aṉmajandyamba.
\v 19 Mi ṉgomoꞌtyamba que como ndø jindipase toꞌtipø, jetse mi ndzaꞌmindziꞌtamba jujchete pøn lo que jiꞌn cyomusyajeꞌis Dios. Y como piꞌtzøꞌomo ndø noꞌispase ndø tøvø, jetse mi ndzaꞌmindziꞌtamba mi ndøvø.
\v 20 Mi ṉgomoꞌtyamba que mi aṉmatyamba jiꞌn cyomusyajeꞌis Dios lo que unese ityajpa. Mi mustamba saꞌsa Moisesis ꞌyaṉguiꞌmocuy y mi ṉgomoꞌtyamba que jicø aṉguiꞌmocuy vaꞌcø mi aṉmatyamø, más mi myusotyamba y viyuṉbø tiyø mi mustamba taꞌnemø. Jetse mi ṉgomoꞌtyamba.
\v 21 Entonces mijtzi mi aṉmambyapøꞌis mi ndøvø, ¿jutznøm mi ⁿvin jiꞌn mi aṉmaye? Mijtzi mi ndzaꞌmaṉvacpa que jiꞌn musi ndø nuꞌmø; pero mi neꞌ mi nuꞌmbati.
\v 22 Mitz ñømba que jiꞌn vyøj vaꞌcø ndø ṉgøtzøjcøyø ndø tøvø yomocøsi, pero mi neꞌ mi ndzøcpa jetseꞌajcuy. Comi tzøqui jiꞌn mi vaꞌṉjajme, pero ¿será que mi nuꞌmba lo que ijtu masandøjcomo?
\v 23 Mijtzi mi ⁿvøpøpøngotzøcpa mi ⁿvin porque mi nøꞌijtu aṉcø Diosis ꞌyaṉguiꞌmocuy; pero oꞌca jiꞌn mi ⁿyaj coputi aṉguiꞌmocuy, jetse mi ṉgøsijcøpya Dios.
\v 24 Porque ijtu Diosis ꞌyote jachøꞌyupø: “Eyataꞌmbø pøꞌnis cyøꞌoꞌnøyajpa Dios cuando isyajpa jujche mitz ndzøcpase”.
\p
\v 25 Mitz mi Israel mbyøꞌnistaꞌm, viyuṉsye vøjø vaꞌcø mi ñøꞌijtam Israel pøꞌnis syeña mi sisomo oꞌca mi ⁿyaj coputpa aṉguiꞌmocuy. Pero oꞌca jiꞌn mi ⁿyaj coput aṉguiꞌmocuy, putpa cuenta que ja mi syeñaꞌøtyøjø.
\v 26 Entonces eyapø pøꞌnis ja ñøꞌitøꞌis Israel pøꞌnis syeña syisomo, oꞌca yaj coputpa Moisesis ꞌyaṉguiꞌmocuy, putpa como senaꞌøyuse.
\v 27 Oꞌca ijtu de por si ja itøꞌis syeña y yaj coputpa Moisesis ꞌyaṉguiꞌmocuy, jetse quejpa que mitz más ijtu mi ṉgoja que jiꞌquis ñe. Porque mijtzi mi nøꞌijtu aṉguiꞌmocuy jachøꞌyupø, y mi nøꞌijtu Israel pøꞌnis syeña, pero jiꞌn mi ⁿyaj coput aṉguiꞌmocuy.
\v 28 Porque na jiꞌndyet mi Israel pøn aunque jetsepø tømbuꞌomo mi mbyøꞌnaju. Y na jiꞌndyet mi Israel pøn aunque mi syeñaꞌøyu Israel pøꞌnis syeñajiꞌṉ mi sisomo.
\v 29 Pero viyuṉse Israel pønete ijtupøꞌis vøjpø quiꞌpsocuy chocoꞌyomo, y jetze ijtu como si fuera Israel pøꞌnis syena chocoꞌyomo; vaꞌcø ñøꞌitø chocoꞌyomo aṉguiꞌmocuy y jiꞌn sólo totocøsi jachøꞌyupø. Entonces jetsepø pøn vyøpøpøngotzocpa Diosis aunque pøꞌnis jiꞌn vyøpøpøngotzøcyaje.
\c 3
\p
\v 1 Entonces maṉba mi ndzajmatyame ticøtoya más vøjø vaꞌcø tø Israel pøꞌnajø, y ticotoya más vøjø vaꞌcø tø señaꞌøtyøj Israel pøꞌnis syeñajiꞌṉ.
\v 2 Vaꞌcø tø Israel pøꞌnajø más vøjø vøti ticøtoya. Viyuꞌṉajcucyøsi porque Israel pøn Diosis yac nøtzøꞌyaj ñeꞌ ꞌyote jachøꞌyupø vaꞌcø cuidatzøcyajø.
\v 3 Entonces aunque vene Israel pøꞌnis ja vyaꞌṉjamyajø, jiꞌn mus tø nømø que Diosis jiꞌn ma chøc lo que jujche chamuse.
\v 4 Ni jujche jiꞌn mus tø nømø jetse. Sino que ndø muspa que Dios siempre viyuṉ tzamba aunque mumu pøn suchajpanaꞌṉ. Pues jachøꞌyupø que Dios nøjatyøju:
\q Maṉba mustøji que viyuṉbø tiyø mi ndzamba,
\q y cuando ndø tziꞌpa cuenta ti mi ndzøcpa, tiene que vaꞌcø tø nømø que vøjpø ti mi ndzøcpa.
\p
\v 5 Pero oꞌca nømba que cuando tø cojapaꞌtpa más quejpa que Dios vøjpøte; entonces supongamos que tø cojapaꞌtpa y Diosis tø castigatzøcpa. ¿Será que muspa tø nømø que Dios jiꞌn vyøjpø porque tø castigatzøcpa? Ni jujche jiꞌn mus tø nømø jetse. Pero de repente ijtu pøn jetse nømbapø.
\v 6 Pero oꞌca Dios jiꞌnaꞌṉ vyøj aṉguiꞌmi, entonces jiꞌnnaꞌṉ mus cyømeꞌchaj mumu pøn cyojajiꞌn.
\p
\v 7 Pero oꞌca cuando øtz sutzpa, más quejpanaꞌṉ que Dios viyuṉdzamba y jetse Dios møjaꞌṉgotzøctøjpanaꞌṉ, entonces øtz jiꞌnaꞌṉ mus yaj cojaꞌaj Diosis como cojapaꞌtupø pønse.
\v 8 Y viyuṉse ijtu pøn que yatzitzocoꞌyajcujiꞌṉ nømyajpa que øtz nømdamba: ndø tzøctaꞌi yatzitzocoꞌyajcuy vaꞌcø más tø vøꞌajø. Pero Diosis tiene que vaꞌcø cyastigatzøc pøn oꞌca nømba jetse.
\s Mumu ijtu ndø coja
\p
\v 9 Entonces ¿ti ndø tzamba? Pues jiꞌn mus tø nømø que øtz Israel pøndaꞌm más vøjtaꞌmbøte que eyataꞌmbø pønse. Porque como ndø tzaꞌmanvajcatyamuꞌam, mumu pøn tø cojapaꞌjtamu; sea Israel pøn, sea jiꞌndyet Israel pøn.
\v 10 Jetse ijtu jachøꞌyupø:
\q Ja it ni tumø vøjpø pøn.
\q Ni i ja pyut vøjø Diosis vyiꞌnaṉdøjqui.
\q
\v 11 Ja it ni tumø cyønøctøyøpaꞌis, ja it myeꞌtzpapøꞌis Dios.
\q
\v 12 Mumu ja ñuꞌcyaj Diosmø, parejo ni ticøtoya jiꞌn yosyaje, ni tumø ja it chøcpapøꞌis vøjø.
\q
\v 13 Como caꞌupø anima tzatøjcom putpa vøjcø cuando pujtzuꞌcam, jetseti cyønøꞌomo putpa puro yach ote.
\q Tyojtzjiꞌṉ aṉgømaꞌcøꞌyoyajpa.
\q Putpa ꞌyaṉnacaꞌomo yatzipø ote como tzaꞌnis ꞌyaṉnaꞌcomo putpase ꞌyaṉnø.
\q
\v 14 ꞌYaṉnacajiꞌṉ vøti topoꞌoñajpa y quiꞌsycaꞌpa oñajpa.
\q
\v 15 Coschicsyajpa vaꞌcø maṉ yaj caꞌoyajø.
\q
\v 16 Aunque juti maṉyajpa yacsutzøcyajpa y yac toyaꞌisyajpa aunque iyø.
\q
\v 17 Jiꞌn myus yac ijnøm vøjø, puro quipcuy chøcyajpa.
\q
\v 18 Chocoꞌyomo jiꞌn ñaꞌchaj Dios.
\m Jetse it jachøꞌyupø.
\p
\v 19 Así es que ndø mustamba que ityajuꞌis aṉguiꞌmocuy tiene quenaꞌṉ vaꞌcø chøcyajø aṉguiꞌmdøjuse. Pero como ja chøcyajø, ni iꞌis jiꞌn mus ꞌyaṉdzoṉ Dios y mumu pøꞌnis ijtu cyoja Diosis viꞌnaṉdøjqui.
\v 20 Porque ni iyø jiꞌn pyut vyøjom Diosis vyiꞌnaṉdøjqui porque yaj coputpa ancø aṉguiꞌmocuy. Porque cuando tø aṉguiꞌmdøjpa, ndø tziꞌpa cuenta que jiꞌn ndø tzøqui tø aṉguiꞌmdøjuse, y por eso ijtu ndø coja.
\s Vaꞌṉjamgupit tø cuenda tzøcpa Diosis como vøjtaꞌmam
\p
\v 21 Pero yøti quejuꞌam que Diosis tø yac putpa vyøjomo ñeꞌ vyiꞌnaṉdøjqui sin que vaꞌcø jana chøjcay cuenda oꞌca ndø yaj coput aṉguiꞌmocuy, oꞌca jay ndø yaj coputø. It jetse jachøꞌyupø Diosis ꞌyaṉguiꞌmocuy libroꞌomo y tzaꞌmanvajcoyajpapøꞌis libroꞌomo jujchete.
\v 22 Diosis tø yac putpa vyøjomo ñeꞌ vyiꞌnaꞌṉdøjqui cuando ndø vaꞌṉjamba Jesucristo. Parejo pyøjcøchoṉba Diosis mumu vyaꞌṉjambapøꞌis Jesucristo.
\v 23 Porque mumu parejø tø cojapaꞌtamu y ja ñdø cyopaꞌtø vaꞌcø tø tøjcøy Diosis myøjaꞌṉajcuꞌyomo.
\v 24 Pero Diosis tø yac putpa vyøjomo como tø vaꞌctziꞌupø tite aunque jay ndø tzøc ni ti vøjø, porque tø toyaꞌṉøpya, y tø yac tzøꞌpya libre Cristo Jesuspit.
\v 25 Yøṉ Jesús cyojtu Diosis vaꞌcø yajay ndø coja ñe ñøꞌpinjiꞌṉ oꞌca ndø vaꞌṉjamba. Jetse comustøjpa que Diosis chøcpa vøjpø justicia cuando ñe vyøꞌajcupit yac tzøꞌypa jetse ndø ṉgoja viꞌna ndø tzøctamupø.
\v 26 Jetse chøjcu vaꞌcø yaj mustøjø yøṉ jamaꞌomo que Diosis chøcpa vøjpø justicia y que vyøjom yac putpa vyaꞌṉjambapøꞌis Jesús.
\p
\v 27 Entonces ni i jiꞌn mus ma tø nømø: “Øtz vøjpø pøn chøṉo”. Porque jay ndø yaj coput aṉguiꞌmocuy. En cambio ndø vaꞌṉjamba Jesucristo que jeꞌis chøc vøjø, que jiꞌndyet øtz nø ndzøc vøjø.
\v 28 Por eso ndø cønøctøyøtyamba que Diosis tø yac putpa vyøjomo cuando ndø vaꞌṉjamba Jesucristo aunque jay ndø yaj coput aṉguiꞌmocuy.
\p
\v 29 Viyuṉse Dios mumu pøꞌnis señe; jiꞌn saṉ Israel pøꞌnis ñe.
\v 30 Tumdi ijtu Dios. Jeꞌis yac putpa vyøjomo Israel pøn cuando vyaꞌṉjamyajpa Jesucristo, y igualti yac putpa vyøjomo lo que jiꞌndyet Israel pøn cuando vyaꞌṉjamyajpa.
\v 31 Entonces aunque Diosis tø yac putpa vyøjomo cuando ndø vaꞌṉjamba Jesucristo, jiꞌn mus tø nømø que yøti cøjtuꞌam aṉquiꞌmocuy, sino más yac mustøjpa que aṉguiꞌmocuy ja yajø.
\c 4
\s Jujche Abrahaꞌmis chøjcuse, jetse vøjø vaꞌcø ndø tzøctaṉgueꞌta
\p
\v 1 Ma ndø piensatzøctaꞌi yaꞌmøcpø ø jandataꞌm Abraham jutipøcøs tzuꞌṉ mumu Israel pøn.
\v 2 Porque oꞌca Abraham vyøjom pujtu Diosis vyiꞌnaṉdøjqui porque chøjcu ancø vøjø, entonces muspanaꞌṉ myøjaṉgotzøc vyin; pero Diosis viꞌnaṉdøjqui jiꞌn mus myøjaꞌṉgotzøc vyin.
\v 3 Ndø aꞌmdaꞌi ti chamba jachøꞌyupø Diosis ꞌyoteꞌis. Totojayeꞌomo nømba: “Dios vyaꞌṉjam Abrahaꞌmis, y porque vyaꞌṉjajmu, Diosis ñøpujtu cuentacøsi vyøjomo”.
\v 4 Cuando tø coyospa, tø coyojtøjpa porque ndø nøyosu. Jet coyojate, jiꞌndyet yajyaꞌmocuy.
\v 5 Pero aunque ja ndø tzøc ni ti vøjø, sino ndø vaꞌṉjamba Dios ñøputyajpaꞌis vyøꞌjomo cojapaꞌtyajupø, entonces Dios nømba que tø putpa vyøjomo porque ndø vaꞌṉjamba ancø.
\v 6 Chamgueꞌtpa peca pøn Davijdis que contento itpa pøn oꞌca Dios nømba que ñøputpa vyøjomo aunque ja chøcøpø vøjpø tiyø.
\v 7 David nømu:
\q Contento tzøꞌpya pøn oꞌca Diosis yaj cotocojapya yatzitzocoꞌyajcuy y ꞌyaṉgøvøꞌnapya cyoja.
\q
\v 8 Contento tzøꞌpya pøn oꞌca Diosis jiꞌn cyot cuentaꞌomo cyoja.
\p
\v 9 Pero jiꞌndyet naꞌs señaꞌøyajupø Israel pøꞌnis syeñajiꞌṉ que jetse ityajpa contento. También ja syeñaꞌøyøpø muspa ityaj contento jetse. Porque tø nømba que Diosis pyøjcøchoṉ Abraham como vøjpø pønse porque Abrahaꞌmis vyaꞌṉjam Dios.
\v 10 Pero quiꞌpstam møꞌchøqui que Diosis pyøjcøchoṉu Abraham como vøjpø pønse cuando ja syeñaꞌøyøꞌctøc  Abraham.
\v 11 Entonces jøsicam oy señaꞌøyi como seña que Diosis  pyøjcøchoṉu cuando ja syeñaꞌøyøꞌctøc. Jetse tujcu  vaꞌcø jyataꞌayaj Abraham mumu vyaꞌṉjamyajpapøꞌis  aunque ja syeñaꞌøyajøpøꞌis. Y jetse Diosis maṉba  pyøjcøchoṉyajqueꞌt como vøjpø pønse je vaꞌṉjajmoyajpapø.
\v 12 Y  jetse tujcu vaꞌcø jyataꞌajqueꞌta señaꞌøyajupøꞌis. Pero no sólo señaꞌøyaju ancø, sino que también chøjcopujtayajpa oyse vyaꞌṉjam Abrahaꞌmis Dios cuando ja syeñaꞌøyøꞌctøc.
\s Diosis chamuse lo que tiyø maṉbapø tø tziꞌ, ndø pøjcøchoṉba ndø vaꞌṉjajmongupit
\p
\v 13 Porque Diosis chajmayu Abraham que maṉba ñøtzøꞌy nasacopac, y ꞌyuneꞌis maṉba ñøtzøꞌyajqueꞌte. Pero ja chamø que maṉba pyøjcøchoṉyaje porque yaj copujtu ancø aṉguiꞌmocuy, sino porque vyaꞌṉjam Dios y por eso vyøꞌjom pujtu Diosis vyiꞌnaṉdøjqui.
\v 14 Entonces oꞌca solamente yaj coputyajpapøꞌis aṉguiꞌmocuy pyøjcøchoṉyajpanaꞌṉ nasacopac, entonces suniti ndø vaꞌṉjambanaꞌṉ, y lo que chamuse Diosis jiꞌnaꞌṉ vyiyuꞌṉaje.
\v 15 Porque oꞌca ijtu aṉguiꞌmocuy y jiꞌn ndø yaj coputi, Diosis tø castigatzøcpa. Pero oꞌca ja it ni ti aṉguiꞌmocuy, entonces ni ti jiꞌn mus ndø tzøcø lo que aṉguiꞌmocuꞌis yaꞌinducpapø, y jiꞌn jujche tø cojapaꞌte, porque na ja itøti aṉguiꞌmocuy.
\p
\v 16 Jetcøtoya Diosis chamdziꞌu Abraham lo que chamdziꞌupø porque Abraham vaꞌṉjajmoyu, jetse Diosis chiꞌ Abraham vøjpø tiyø ñe vyøꞌajcupit. Por eso viyuṉse muspa pyøjcøchoṉyaj chamdziꞌupø tiyø mumu ꞌyuneꞌis oꞌca vyaꞌṉjamyajpa. Jiꞌn sólo aṉguiꞌmyajtøjupøꞌis maṉba pyøjcøchoṉyaje, sino también vaꞌṉjajmoyajpapø jujche Abraham vaꞌṉjajmoyuse, jeꞌis maṉba pyøjcøchoṉyajqueꞌte; y Abraham mumu tø øtztaꞌm ndø jandataꞌmete.
\v 17 Como ijtuse jachøꞌyupø que Diosis ñøjay Abraham: “Como vøti pøꞌnis jyatase mi ṉgojtu”. Sunba ñømø que Abraham ndø jandataꞌmete Diosis vyiꞌnaṉdøjqui. Porque Abrahaꞌmis vyaꞌṉjam Dios yac visaꞌyajpapøꞌis caꞌyajupø, y chambapøꞌis lo que ja itøpø como si fuera ijtuꞌam.
\p
\v 18 Aunque parece que jiꞌnaꞌṉ ma it ꞌyune, Abrahaꞌmis vyaꞌṉjam Dios jetse y niꞌaṉjajmu que maṉba it sone chacyajupø ꞌyune porque jetse Diosis oyuse chajmaye: “Maṉba it mi ⁿune sone”.
\v 19 Aunque ijtunaꞌṉ casi mosis ꞌyame Abrahaꞌmis, pero ja myochiꞌajø vyaꞌṉjajmocuy aunque ñiꞌaṉjajmu que ya mero maṉba caꞌe; y yomo Sara chuvecoꞌninaꞌṉ y jiꞌnam ñiꞌaṉjajme que maṉba it ꞌyune.
\v 20 Pero Abrahaꞌmis vyaꞌṉjamu que ja ꞌyaṉgømaꞌcøy Diosis cuando ñøjay que maṉba it ꞌyune. Chøjcu cuenta que viyuṉse maṉba iti, y jetse vyøcotzøc Dios.
\v 21 Tyumøtzocoy vyaꞌṉjajmu que Diosis muspa chøc lo que chamuse.
\v 22 Por eso Diosis cyojtu cuentaꞌomo como que Abraham vøjpø pønete.
\p
\v 23 Pero jiꞌn sólo Abrahamgøtoya it jachøꞌyupø que Diosis cyot cuentaꞌomo,
\v 24 sino también para øtzcøtoyataꞌmete. Porque jetseti Diosis maṉba tø cot cuentaꞌomo como vøjpø pøn oꞌca ndø vaꞌṉjamdamba ñeꞌc Dios oyuꞌis yac visaꞌ Jesús ndø Comi cuando caꞌujcam.
\v 25 Jesús chiꞌocuyaj Diosis vaꞌcø cyaꞌø vaꞌcø yaj cotocojatyam ndø coja, y Diosis yac visaꞌ Jesús vaꞌcø vyøjom tø putø Diosis viꞌnaṉdøjqui.
\c 5
\s Jujche itpa cuando tø cotzojcuꞌcam
\p
\v 1 Entonces oꞌca Diosis tø pøjcøchoṉba como que vøjpø pønse porque tø vaꞌṉjamba, jetcøtoya tø ijtamba vøjø Diosjiꞌn ndø Comi Jesucristoꞌis chøquipit.
\v 2 Jesucristoꞌis chøc vøjø para øtzcøtoya. Por eso cuando ndø vaꞌṉjamba Dios, jeꞌis vyøꞌajcupit tø ijtamba vøjø yøti; y tø casøpya porque ndø niꞌaṉjamba que maṉba tø  tøjcøy Diosis myøjaꞌṉajcuꞌyomo.
\v 3 Y jiꞌṉ sólo jetse, sino también tø casøpya aunque ndø ispa toya; porque ndø muspa que cuando tø toya ispa, más muspa ndø tona.
\v 4 Y cuando ndø tonba, Diosis vyøꞌmøpya jetse. Oꞌca Diosis vyøꞌmøpya jujche tø ijtuse, entonces tø itpa contento cuando ndø niꞌaṉjamba que más vyøjom maṉba tø puti jøsiꞌcam.
\v 5 Y cuando jetse ndø nijamba, jiꞌn tø tzøꞌy tzaꞌajcuꞌyomo. Porque Masanbø Espiritu Santo tø tziꞌtøjupø, jeꞌis tø yac tzocopyacpa cuando tø yac mijnapya ndø tzocoꞌyomo que Diosis tø sungomøꞌnba.
\p
\v 6 Porque cuando ja itønaṉ jujche vaꞌcø ndø yaj cotzoc ndø vin, cuando nuꞌc ꞌyora, Cristoꞌis tø cocaꞌtamu cuando tø yatzitzocotaꞌmdøc.
\v 7 Porque maye pøꞌnis sunbanaꞌṉ cyocaꞌ vøjpø pøn. Tal vez it pyømipøcpaꞌis vaꞌcø cyocaꞌ vøcoꞌnipø pøn.
\v 8 Pero Cristoꞌis tø cocaꞌtamu cuando tø cojapaꞌtamuꞌctøc, y jetse Diosis tø yac mustamu jujche tø sunbase.
\v 9 Jetse como yøti Diosis tø pøjcøchoṉuꞌam, nømba que ja itaꞌam ndø coja porque Cristoꞌis jyøtpø ñøꞌpin øtzcøtoya, por eso ndø mustambaꞌm sevro que Cristoꞌis chøquipit maṉba tø cotzoctame vaꞌcø jana tø castigatzøctam Diosis.
\v 10 Cuando viꞌṉa ndø quiꞌsatyambanaꞌṉ Dios, Diosis ꞌYune caꞌu vaꞌcø jana ndø quiꞌsayø, vaꞌcø tø it vøjø Diosjiꞌn. Entonces yøti como vøj tø ijtam Diosjiꞌn, viyuṉse maṉba tø cotzoctame porque Diosis ꞌYune quenba aṉcø.
\v 11 Y jiꞌn sólo jetse, sino también tø casøtyamba Dioscøsi ndø Comi Jesucristopit porque Jesucristoꞌis chøquipit vøj tø ijtam Diosjiꞌṉ.
\s Adán y Cristo
\p
\v 12 Tziꞌ cuenta que tumbø pøꞌnis chøquipit cojapaꞌjtzoꞌtznømu nascøsi, y cyojaꞌis chøquipit caꞌtzoꞌtznømu; y hasta como yøti caꞌyajpa mumu, porque mumu cojapaꞌtyaju.
\v 13 Porque cuando ja itøtøcnaꞌṉ Moisesis ꞌyaṉguiꞌmocuy, ijtunaꞌṉ pøꞌnis cyoja nascøsi; aunque ja it ticøsi vaꞌcø to yaj cojaꞌajø oꞌca ja it aṉguiꞌmocuy.
\v 14 Pero desde que Adán hasta que Moisesis chiꞌu aṉguiꞌmocuy, mumu pøn caꞌu; aunque ja cyojapaꞌtyajø jujche Adán cojapaꞌtuse, pero de todos modos mumu caꞌyaju. Pero oy min jøsiꞌcam eyapø pøn veneꞌcseꞌṉomo  como Adansepø, y Cristote.
\p
\v 15 Pero lo que Diosis tø tziꞌpapø Cristojiꞌṉ, más valetzøcpa que jiꞌn Adaꞌnis cyoja. Porque tum pøn cojapaꞌtu y sone caꞌyaju. Pero más chøc Diosis vøjpø tiyø ñeꞌ vyøꞌajcupit para sone pøngøtoya cuando Jesucristoꞌis chøc vøjø sone pøngøtoya.
\v 16 Y lo que Diosis chøjcu øtzcøtoya, jiꞌndyet como Adaꞌnis chøjcuse cuando cojapaꞌtu. Porque cuando tumnac cojapaꞌt tum pøn, Diosis yaj cojaꞌaju vaꞌcø tyocoya. Pero aunque vøtinac tø cojapaꞌtpa, Diosis vyøꞌajcupit vyøjom tø putpa Diosis vyiꞌnaṉdøjqui.
\v 17 Porque tum pøn cojapaꞌtu, por eso mumu caꞌnømu, pero más vøjø lo que chøjcu tum pøꞌnis Jesucristoꞌis. Porque mumu lo que pyøjcøchoṉbaꞌis lo que Diosis tø tziꞌpapø vyøꞌajcupit vaꞌcø vyøjom tø putø jeꞌis vyiꞌnaṉdøjqui, jet maṉba queñaje y maṉba anguiꞌmyaje Jesucristojiꞌn.
\p
\v 18 Entonces tum pøn tumnac cojapaꞌtu, y jetsetiqueꞌt tum pøꞌnis chøc vøjø y por eso Diosis vyøꞌajcupit mumu pøn muspa putyaj vyøjomo vaꞌcø queñaj mumu jamacøtoya.
\v 19 Como cuando tum pøꞌnis ja cyømaꞌnøy Dios, por eso vøti pøn cojapaꞌtyaju; jetsetiqueꞌt cuando tum pøꞌnis ñøyipøꞌis Jesucristo cyømaꞌṉøy Dios, por eso sone pøn maṉba putyaj vyøjomo Diosis vyiꞌnaṉdøjqui.
\p
\v 20 Aṉguiꞌmocuy tziꞌtøju vaꞌcø ndø musø que it vøti ndø coja. Y jetsetiqueꞌt ndø muspa que vøti tø yac yamba Diosis cuando tø yajapya ndø coja.
\v 21 Entonces como cojapaꞌtcuꞌis chøquipit caꞌnømba, jetsetiqueꞌt  Diosis vyøꞌajcupit cuando Dios nømba que ja it  ndø coja, tø quenba mumu jama Diosjiꞌṉ porque ndø  Comi Jesucristoꞌis chøc vøjø tø øtzcøtoya. 
\c 6
\s Nøꞌijtum Cristo mi ndzocoꞌyomo vaꞌcø jana mi ṉgyojapaꞌtamø
\p
\v 1 Entonces ¿ti ndø tzamba? ¿Será que más maṉba ndø tzøjcaꞌṉøy ndø coja vaꞌcø más tø toyaꞌṉøy Diosis ñe vyøꞌajcupit?
\v 2 Ni jujche jiꞌn mus ndø tzøc jetse. Como tø ijtamba como si fuera tø caꞌtamuꞌam, y como caꞌupøꞌis jiꞌnam mus chøc cyoja, jetseti øtz jiꞌnam mus ndzøjcaꞌṉøcyeꞌt ndø coja.
\v 3 Viyuṉsye mi mustamba que tø tumø tzøctandøju Cristo Jesusjiꞌṉ tø nøꞌyøtyamuꞌc. Cuando tø nøyøtyamuꞌc es como si fuera tø caꞌtamuse Cristo Jesusjiꞌṉ.
\v 4 Por eso cuando tø nøꞌyøtyamu, es como si fuera tø tumø niptandøju y tø tumø caꞌtamu Cristojiꞌṉ. Entonces como Diosis yac visaꞌu Cristo myøjaꞌṉombø pømijiꞌṉ, jetsetiqueꞌt øtz tø itpa como jomepø pønse.
\p
\v 5 Entonces oꞌca tø tumø caꞌtamuse Cristojiꞌṉ tø tuctamu, jetsetiqueꞌt maṉba tø visaꞌtaṉgueꞌt jujche Cristo visaꞌuse.
\v 6 Tø muspa que es como que ndø pecapø vin tumø maꞌmøtyøju cruzcøsi Cristojiꞌṉ vaꞌcø cyaꞌø ndø yandzitzocoꞌyajcuy ijtupø ndø sisomo, vaꞌcø jana ndø tzøc syunbase ndø yatzipø quiꞌpsocuꞌis.
\v 7 Porque cuando caꞌupø jiꞌnam mus chøjcaꞌṉøy cyoja.
\v 8 Como es como si fuera tø caꞌtamuꞌam Cristojiꞌn, por eso ndø vaꞌṉjamba que maṉba tø itqueꞌt Cristojiꞌṉ, como Cristo visaꞌuse.
\v 9 Porque ndø mustamba que Cristo visaꞌu después que caꞌu, y jiꞌn ma vyøcocaꞌqueꞌte, jiꞌnam mus chøjcay ni tiyø caꞌcuꞌis.
\v 10 Porque cuando Cristo caꞌu, tumnacti caꞌu ndø cojacøtoya; pero como yøti itpa, itpa vaꞌcø chøc Diosis syunbase. Como caꞌupøꞌis jiꞌn chøc yatzitzocoꞌyajcuy,
\v 11 jetsetiqueꞌt mijtzi quiꞌpsø vaꞌcø jana mi ndzøc mi yandzitzocoꞌyajcuse; pero quiꞌpsø que mi ṉgyenbati vaꞌcø mi ndzøctam Diosis syunbase, porque tø tumø tzøjctandøju Cristo Jesusjiꞌṉ.
\p
\v 12 Por eso uyam mi ndøc como mi sisis syunbase yatzitzocoꞌyajcuy; como si fuera mi aṉguiꞌmuse mi yatzitzocoꞌyajcuꞌis jetse vaꞌcø mi ndzøcø.
\v 13 Ni u mi ndziꞌocuyaj mi ṉgoṉña yatzitzocoꞌyajcucyøsi como si fuera yostøc vaꞌcø chøc jiꞌn vyøjpø tiyø; sino tziꞌocuyaj mi ⁿvin Dioscøsi como visaꞌtamupø después que caꞌtamujcam. Y tziꞌocuyajtam Dios mi ṉgoṉña como si fuera yostøc vaꞌcø mi ndzøctam vøjpø tiyø.
\v 14 Porque yøti ni tiꞌam jiꞌn mus mi ñøndzøc mi yandzitzocoꞌyajcuꞌis, porque yøti mi ṉgyenba porque Diosis mi ndyoyaꞌṉøyu; jiꞌndyet porque mi ndzøcpa aṉcø mi ꞌyaṉguiꞌmdøjuse.
\s Hay que vaꞌcø ndø ⁿyosayø vøjpø ticøtoya
\p
\v 15 Entonces ¿ti ndø tzamba? Como tø quenba pero jiꞌndyet porque ndø tzøcpa aṉcø tø aṉguiꞌmdøjuse, sino tø quenba Diosis vyøꞌajcupit; entonces ¿será que muspa tø cojapaꞌtø? Jiꞌn musi.
\v 16 Porque mitz mi mustamba que oꞌca mi ndziꞌocuꞌyajtamba mi ⁿvin vaꞌcø ṉgøyosøyø y vaꞌcø mi ṉgømaꞌnøyø aunque ipø pøn, entonces jete mi mbatron y tiene que vaꞌcø mi ṉgømaꞌnøtyamø tiyø chamba. Jetsetiqueꞌt oꞌca mi ṉgømaꞌnøtyamba mi yandzitzocoꞌyajcuy, jeteme como si fuera mi mbatron, mi ndzøcpa mi yandzitzocoꞌyajcuꞌis syunbase, y mi ṉgyaꞌpa y mi ndyocopya. Pero oꞌca mi ṉgømaꞌnøpya Dios, jetemete mi mbatron y vyøjom mi mbyutpa jeꞌis vyꞌnaṉdøjqui.
\v 17 Pero ⁿnøjapyøjtzi Dios yøscøtoya porque mitz viꞌna mi ndzøctambanaꞌṉ mi yandzitzocoꞌyajcuꞌis syunbase, pero yøti mi ndumø tzocoy mi ṉgømaꞌnøtyamuꞌam aṉmaꞌyocuy mi ñchajmatyøjuse.
\v 18 Yøti mi libreꞌajtamuꞌam vaꞌcø mi jana ndzøctam mi yandzitzocoꞌyajcuꞌis syunbase. En cambio yøti obligado mi ndzøctamba lo que vøjø vaꞌcø mi ndzøctamø.
\v 19 Mi ndzajmatyamba como pøꞌnis chamyajpase porque jiꞌn mi omba ṉgyønøctøyøtyam yøcsepø aṉmaꞌyocuy. Viꞌna mi ndziꞌocuyajtamu mi ṉgoṉña vaꞌcø mi ndzøctam yatzitzocoꞌyajcuy y tococuy como mi yandzitzocoꞌyajcuꞌis mi ꞌyaṉguiꞌmuse, y jetse más mi yandzitzocoꞌyajtamu. Pero yøti tziꞌocuꞌyajtam mi ṉgoṉña vaꞌcø mi ndzøctam vøjpø tiyø como Diosis ñeꞌse.
\p
\v 20 Cuando nømdøcnaꞌṉ mi ndzøctam obligado lo que mi yandzitzocoꞌyajcuꞌis syunbase, jiꞌndøcnaꞌṉ mi ñchiꞌtam cuenta vaꞌcø mi ndzøctam vøjpø tiyø.
\v 21 Pero ni ti ja pyut vøjø vaꞌcø mi ndzøctam jetse. Y yøti mi ndziꞌtamba cuenta que tzaꞌajcuyete mi ndzøctumuse. Jetse vaꞌcø tø ndzøjcaꞌṉøtyamø, tø caꞌtamba y tø tocopya.
\v 22 Pero yøti ja mi ijtam obligado vaꞌcø mi ṉgojapaꞌjtamø, sino mi ndzøctamba Diosis syunbase como jeꞌis chøsise; jetse más mi ⁿñøvøꞌajtamba porque Diosis mi ñeꞌajtamba y mi ṉgyendamba mumu jamacøtoya.
\v 23 Porque vaꞌcø tø cojapaꞌtø, tø caꞌpa y tø tocopya, y jete ndø coyoja; pero Diosis tø vaꞌctziꞌpa quenguy para mumu jamacøtoya cuando ndø vaꞌṉjamba ndø Comi Jesucristo.
\c 7
\s Aṉmaꞌyocuy coꞌtøjcajcucyøsi
\p
\v 1 Israel pøn døvø, mi mustamba aṉguiꞌmocuy, que sólo tiene que vaꞌcø ndø yaj coput aṉguiꞌmocuy mientras que tø quenbaꞌcseꞌṉomo.
\v 2 Por ejemplo it aṉguiꞌmocuy que coꞌtøc yomo tiene que vaꞌcø it jyayajiꞌṉ mientras que quenbaꞌctøc. Pero oꞌca caꞌpa jyaya, libre tzøꞌpya, yajpa cyompromiso jetsepø aṉguiꞌmocucyøsi.
\v 3 Entonces oꞌca quenbaꞌctøc jyaya y ñøꞌitpa eyapø pøn, nøjatyøjpa que cojapaꞌtpa. Pero oꞌca caꞌpa jyaya, tzøꞌpa libre, ja it aṉguiꞌmocuy vaꞌcø jana ñøꞌit eyapø pøn, muspa coꞌtøjcaj eyapø pønjiꞌṉ y ja it ni ti cyoja.
\p
\v 4 Jetsetiqueꞌt mijtzi ø mi ndøvøtaꞌm, cuando caꞌu Cristoꞌis cyoṉña mi ngyaꞌtaṉgueꞌt Cristojiꞌṉ, y como mi ṉgyaꞌtamuꞌam, yaj mi ṉgompromiso vaꞌcø mi ⁿyaj coput aṉguiꞌmocuy. Pero ijtu mi ṉgompromiso como si fuera mi ṉgyoꞌtøjcaju Cristojiꞌṉ, porque Cristo oy visaꞌe y jeꞌtis mi ñeꞌndaꞌm vaꞌcø mi ndzøctam vøjø, vaꞌcø mi servitzøjcay Dios.
\v 5 Cuando ndzøctamunaꞌṉ ndø ṉgusto lo que ndø sisis syunbase, y tø aṉguiꞌmdøju, ndø yatzitzocoꞌyajcuꞌis másnaꞌṉ nøchøctoꞌpa lo que yaꞌinducpapø aṉguiꞌmocuꞌis, y entonces ndø tzøcpanaꞌṉ yatzipø tiyø y tø caꞌpanaꞌṉ y tø tocopanaꞌn.
\v 6 Pero yøti putpa por cuenta que om tø caꞌtame y jetse yaj ø ṉgompromiso vaꞌcø ndø yaj coput aṉguiꞌmocuy, y yøti muspa ndø servitzøjcay Dios ndø tumø tzocoy; porque jetseme ndø ṉgusto, y jiꞌndyet porque jetse it aṉguiꞌmocuy jachøꞌyupø.
\s Yatzitzoꞌyajcuy ijtupø ø ndzocoꞌyomo
\p
\v 7 Entonces ¿ti ndø tzamba? Pues jiꞌn mus tø nømø que mismo aṉguiꞌmocuy yatzipøte. Aṉguiꞌmocuy jiꞌndyet yatzipø, vøjpø tiyete. Pero jiꞌnaꞌṉ ø musi oꞌca it ø ṉgoja oꞌca ja itønaꞌṉ aṉguiꞌmocuy. Jiꞌnaꞌṉ ø musi oꞌca cojapaꞌtøjtzi cuando aṉsujnaꞌyøjtzi ø ndøvøꞌis ñe oꞌca jiꞌnaꞌṉ it aṉguiꞌmocuy que nømba: “U mi aṉsuꞌnoya”.
\v 8 Pero cuando aṉguiꞌmdøjøjtzi vaꞌcø jyana aṉsuꞌnoya, entonces ø neꞌ ø yandzitzocoꞌyajcupit más aṉsuꞌnøjtzi aunque tiyø jiꞌn vyøjpø. Porque oꞌca ja itønaꞌṉ aṉguiꞌmocuy, jiꞌnaꞌṉ ø mus oꞌca yatzipøte ø ṉguiꞌpsocuy.
\v 9 Y jetsenaꞌṉ øtz viꞌna, ja itønaꞌṉ aṉguiꞌmocuy, y øtz itpanaꞌṉ contento jetse. Jiꞌnaꞌṉ ø mus oꞌca yatzipø ø ṉguiꞌpsocuy. Pero cuando aṉguiꞌmdøjøjtzi jujche vaꞌcø itø, más yachpoꞌu ø yandzitzocoꞌyajcuy y tziꞌ ø cuenta que maṉba tocoye.
\v 10 Así es que aṉguiꞌmocuy tziꞌtøju vaꞌcø tø quena, pero jiꞌn jetse tuqui. Porque cuando tø tziꞌtøj aṉguiꞌmocuy, jetcøtoya tø caꞌpa y tø tocopya.
\v 11 Porque cuando aṉguiꞌmdøjøjtzi, ø yandzitzocoꞌyajcuꞌis aṉgømaꞌcøꞌyøjtzi vaꞌcø sun ndzøcø lo que yaꞌinducpapø aṉguiꞌmocuꞌis. Jetse tzøꞌyu que maṉba caꞌe ø ṉgojacøtoya.
\p
\v 12 Entonces aṉguiꞌmocuy Diosise ñe y tumdum aṉguiꞌmocuy Diosise ñe y vøjpøte y viyuṉse aṉguiꞌmba.
\v 13 Entonces ¿será que vøjpø aṉguiꞌmocuꞌis yac tocoꞌyøjtzi? Ni jujche jiꞌndyet jetse. Sino ø yandzitzocoꞌyajcuꞌis yac tocoꞌyøjtzi porque ja o yaj coput vøjpø aṉguiꞌmocuy. Jetse quejpa que ø yandzitzocoꞌyajcuy viyuṉsyepø cojate. Porque cuando ndø manba aṉguiꞌmocuy ndø tziꞌpa cuenta ø yandzitzocoꞌyajcuy saṉ yachcojate.
\p
\v 14 Ndø mustamba que aṉguiꞌmocuy Espiritu Santoꞌise ñeꞌ, pero øtz sunba ndzøctoꞌ lo que ø sisis syunbase, puro yatzitzocoꞌyajcuy suꞌnbø ndzøcø.
\v 15 Pero jiꞌnø ṉgønøctøyøyi ti ndzøcpøjtzi. Lo que sunbase ndzøcø, jiꞌnø ndzøqui; pero lo que jiꞌn ø sunise ndzøcø, jetse ndzøcpøjtzi.
\v 16 Pero oꞌca ndzøcpøjtzi lo que jiꞌn ø sunise ndzøcø, entonces vøꞌmøpyøjtzi que aṉguiꞌmocuy vøjpø tiyete.
\v 17 Y jetse jiꞌndyet øtz ndzøcpa, sino que ø yandzitzocoꞌyajcuy øjtzomo ijtupø, jeꞌis nøtzøcpa.
\v 18 Porque muspøjtzi que øjtzomo, øj nømba ø sisomo, ja it ni ti vøjpø. Porque sunba ndzøctoꞌ vøjpø tiyø, pero jiꞌn mus ndzøcø.
\v 19 Porque vøjpø tiyø sunba ndzøctoꞌa, jiꞌn ndzøqui; pero yatzipø tiyø lo que jiꞌnø suni ndzøcø, jetse ndzøcpøjtzi.
\v 20 Y oꞌca ndzøcpa lo que jiꞌn sunise ndzøcø; entonces jiꞌndyet øtz ndzøcpa, sino que yatzitzocoꞌyajcuy ijtupø øjtzomo, jeꞌis nøtzøcpa.
\p
\v 21 Entonces jetsemete tziꞌpa øjtzi cuenta que cuando sunba ndzøctoꞌa vøjpø tiyø, puro yatzitzocoꞌyajcuy ijtu øjtzomo.
\v 22 Porque ø ndzocoꞌyomo sunba yaj copujtoꞌa Diosis ꞌyaṉguiꞌmocuy.
\v 23 Pero ndziꞌpa cuenta que ø sisis eyati syunba. Ø sisis sunba chøcto lo que ø ṉguiꞌpsocuꞌis jiꞌn sunise chøcø y jetse quecpøjtzi, y siempre ndzøcpøjtzi lo que ø sisis sunbase yatzipø suꞌnocyujiꞌṉ.
\p
\v 24 Mayaꞌcoꞌnbøjtzi. ¿Iꞌis maṉba yaj cotzojcøjtzi vaꞌcø jyana caꞌø yøṉø sisis chøquipit?
\v 25 ⁿNøjapyøjtzi Dios yøscøtoya porque jeꞌis ø yac libreꞌajpøjtzi ndø Comi Jesucristojiꞌṉ. Entonces jetse ø ṉguiꞌpsocuꞌjiꞌṉ sunba Diosis ꞌyaṉguiꞌmocuy, pero ø sisis nøtzøcpøjtzi yatzipø suꞌnocyuy.
\c 8
\s Hay que vaꞌcø tø itø Espiritu Santopit
\p
\v 1 Entonces yøti Diosis jiꞌn maṉ cyojaꞌajyaje tumøtzøcyajtøjupøꞌis chocoy Cristo Jesusjiꞌṉ; lo que jiꞌn chøcyajepøꞌis syisis syunbase, sino chøcyajpapøꞌis Espiritu Santoꞌis syunbase.
\v 2 Porque Espirituꞌis tø yaj quenba Cristo Jesusjiꞌṉ; y cuando mismo Espiritu Santoꞌis nøyospøjtzi, muspa ndzac yatzitzocoꞌyajcuy y jiꞌnam ma tocoy jetse.
\v 3 Porque aṉguiꞌmocuꞌis ja mus tø yaj cotzoca porque ja ndø yaj coputø porque ndø sisis eyapø syunba, pero Diosis tø yaj cotzojcu cuando cyøꞌveju ñe ꞌYune vaꞌcø pyøꞌnajø cojatzøquipø pønse. Ndø ṉgojacøtoya caꞌu y jetze yajay yatzipø suꞌnocuꞌis pyømi ijtupø ndø sisomo.
\v 4 Diosis yajay jeꞌis pyømi vaꞌcø mus ndø yaj coput aṉguiꞌmocuy cuando jiꞌṉ ndø ndzøc ndø sisis syunbase, sino ndø tzøcba Masanbø Espiritu Santoꞌis syunbase.
\p
\v 5 Ityajupø syiscøtoya, quiꞌpsyajpa mumu tiyø syisis syunbase. Pero ityajupø Espiritu Santocøtoya, quiꞌpsyajpa Espiritu Santoꞌis syunbase.
\v 6 Oꞌca ndø cotpa ndø quiꞌpsocuy ndø sisis syunbapø ticøsi, tø caꞌpa, pero oꞌca ndø cotpa ndø quiꞌpsocuy Espirituꞌis syunbapø ticøsi, tø quenba y tø itpa contento.
\v 7 Porque cuando ndø quiꞌpspa lo que ndø sisis syunbapø ticøsi, ndø quiꞌsapya Dios; y mientras jetse ndø quiꞌpsocuꞌis tø nøtzøcpa, jiꞌn ndø yaj coput Diosis ꞌyanguiꞌmocuy, ni jiꞌn mus ndø yaj coputø.
\v 8 Por eso chøcyajpapøꞌis syisis syunbase jiꞌn mus chøc Diosis syunbase.
\p
\v 9 Pero oꞌca viyuṉse itpa mijtzomo Diosis ꞌYespiritu, entonces mijtzi jiꞌn mi ndzøctam mi sisis syunbase; sino mi ṉguiꞌpstamba Espirituꞌis syunbase. Y ja ñøꞌitøꞌis Cristoꞌis ꞌYespiritu, entonces jiꞌndyet Cristoꞌise ñe.
\v 10 Pero oꞌca Cristo ijtu mi ndzocoꞌyomo, viyuṉse mi sis caꞌuse cuenta ijtu mi ṉgojaꞌis chøquipit, pero mi espiritu quenbapø itpa porque vyøꞌom mi mbyujtu Diosis cuentacøsi.
\v 11 Como Diosis yac visaꞌu Cristo Jesús cuando  caꞌupønaꞌṉ y Diosis ꞌYespiritu ijtu mi ndzocoꞌyomo,  por eso yac visaꞌupøꞌis Cristo maṉba mi yaj quejnaqueꞌt  caꞌpapø mi ṉgoṉña cuando caꞌpa. Maṉba yaj quene mijtzomopø  Espiritu Santopit.
\p
\v 12 Jetsemete ndøvøtaꞌm, ndø sisis jiꞌn musi tø penatzøcø  vaꞌcø ndø tzøcø ñec syunbase.
\v 13 Oꞌca mi ndzøctamba mi ṉgusto jujche mi sisis syunbase, maṉba mi ṉgyaꞌtame y maṉba mi ndyocotyame. Pero oꞌca Espiritujiꞌṉ mi ⁿyajtamba yatzipø mi sisis chøqui, maṉba mi ṉguendame mumu jamacøtoya.
\p
\v 14 Porque mumu ñøtuꞌṉajyajpapø Diosis ꞌYespirituꞌis, jejtaꞌmete Diosis ꞌyune.
\v 15 Porque mi mbøjcøchoṉdamupø Espiritu, jeꞌis jiꞌṉ mi yac ijtam como coyospase vaꞌcø mi naꞌtz Dios como ndø naꞌtzpase nascøspø ndø patrón. Sino Espirituꞌis mi yac ijtamba como Diosis ꞌyunese. Por eso cuando ndø vejambya Dios, ndø nøjapya: “Jatay, Jatay”.
\v 16 Y ndø quiꞌpsocujiꞌṉ mismo Espiritu Santoꞌis tø yac mustamba que Diosise tø ꞌyunetaꞌm.
\v 17 Y oꞌca ꞌyunetaꞌm, maṉba ndø nøtzøꞌy erejencha Diosis tø tziꞌpapø, y parejo Cristojiꞌṉ maṉba ndø mbøjcøchoṉdame erejencha. Oꞌca tø toyaꞌispa porque ndø vaꞌṉjamba ancø Cristo, entonces maṉba tø ijtam vøjø Cristojiꞌṉ myøjaꞌṉajcuꞌyomo.
\p
\v 18 Porque ṉguiꞌpsøjtzi que jujche tø toyaꞌispase yøti jiꞌndyet cuenda, porque jøsiꞌcam maṉba ndø istam Cristoꞌis myøjaꞌṉoꞌmajcuy, y jet ndø sunba aunque tiene que vaꞌcø tø toyaꞌisø yøti.
\v 19 Y también cuando Diosis ꞌyune tøjcøyajpa myøjaꞌṉomajcuꞌyomo, mumu jyomecyajupø tiyø maṉba ityajqueꞌt vøjø y mumu chøjcupø tiꞌis jetse syunba con ganas.
\v 20 Diosis chøc vøjø, pero después eyapøꞌis cyojapit mumu ti tocoyaju y jiꞌnam ityaj vøjø, pero Diosis jetse yac tocoyu, vaꞌcø vøꞌajyajqueꞌte jøsiꞌcam.
\v 21 Porque mumu jyomejcupø tiyø maṉba vøꞌajyaje vaꞌcø jana it møsycuy, pero mumu ti maṉba libreꞌaj deveras vaꞌcø ityaj vøjø. Jujche Diosis ꞌyune maṉbase ityaj vøjø, jetse maṉba ityajqueꞌt aunque tiyø.
\v 22 Porque ndø mustamba que mumu Diosis jyomejcupø tiyø parejo jiꞌn ityaj vøjø. Como si fuera pøꞌmba y toyapøcpa hasta como yøti.
\v 23 Y jiꞌn sólo jejtaꞌm, sino también øtz tø mbøjcøchoṉdamupøꞌis Espiritu Santo jujche tziꞌtzoꞌtzpapø tiyø, jetseti øtz tø pøꞌmqueꞌtpa jojmo ndø tzocoꞌyomo y tø toyapøctamba mientras ndø ⁿjoꞌctamba vaꞌcø tø pøjcøchoṉdam Diosis como ñe ꞌyune jicseꞌc cuando jomevituꞌpa ndø coṉña.
\v 24 Porque tø cotzoctamu y por eso ndø joꞌctamba más vøjpø tiyø. Pero lo que tø mbøjcøchoṉuꞌam, jiꞌnam ndø joꞌque. Porque ni iꞌis jiꞌn mus jyoꞌque lo que pyøjcøchoṉuꞌam.
\v 25 Pero oꞌca ndø joꞌcpa vaꞌcø ndø pøjcøchoṉ lo que ja ndø ñøꞌindøpøtøc, entonces ndø joꞌcpa con pasencia.
\p
\v 26 También Espiritu Santoꞌis tø cotzoṉba cuando tø mochiꞌøc. Porque jiꞌn ndø mbaꞌt jujche vøjø vaꞌcø tø oꞌnøtyam Dios; pero mismo Espiritu Santoꞌis tø tzamdøjcøpya Dioscøsi, porque jeꞌis ꞌyoꞌnøpya Dios para tø øtzcøtoya como si fuera pøꞌmba y jiꞌn mus chamø tiyøte.
\v 27 Pero Diosis tø tyuꞌnisapya ndø tzocoy y jeꞌis myuspa ti quiꞌpspa Espiritu Santoꞌis; porque Espiritu Santoꞌis chamdøjcøpya Diosis ꞌyune Dioscøsi syunbase Diosis.
\s Cristojiꞌṉ jiꞌn tø tocoy nunca
\p
\v 28 Y ndø mustamba que oꞌca ndø sunba Dios y Diosis tø nøveju ñec cyoquiꞌpsuse, entonces Diosis yac tucpa aunque tiyø vaꞌcø pyut vøjø tø øtzcøtoya.
\v 29 Porque yaꞌmøc cyomus Diosis jutipø pøn maṉba cyøpivi; y lo que cyøpiṉupø, jet quiꞌpscøpoꞌu vaꞌcø yac itø como ñeꞌ ꞌYune Jesús ijtuse. Porque Diosis syunu vaꞌcø viꞌna pønse it Jesús, myuqui cuenta vaꞌcø ñøꞌit vøti pøn.
\v 30 Y jutipø pøn cyoquiꞌpsuse, jet vyejayaj Diosis; y lo que vyejayajupø, jet vyøjom yac putyaj ñeꞌ vyiꞌnaṉdøjqui; y lo que vyøjom yac pujtu, jet yac møjaꞌṉoꞌmajyaju.
\p
\v 31 Entonces ¿ti ndø tzamba yøcsepø ticøsi? Aunque iꞌis ti tø tzøjcapya, oꞌca Dios øtzjiꞌṉbøte, vyøjom tø putpa.
\v 32 Y ndø muspa que como Diosis ja tyoyoꞌṉøy ñe ꞌYune, sino chiꞌocuyaju vaꞌcø cyaꞌø mumu øtzcøtoyataꞌm, por eso ndø quiꞌpspa que como Diosis tø tziꞌuꞌam ꞌYune, seguropøte que maṉba tø tziꞌaṉøtyam aunque tivø.
\v 33 ¿Iꞌis mus cyøtzaꞌmøy Diosis cyøpiṉupø? Ni iꞌis jiꞌn musi oꞌca Dios nømu que ja it ni ti cyoja.
\v 34 Ni iꞌis jiꞌn mus yaj cojaꞌaje; porque Cristo caꞌu, y jiꞌn sólo caꞌu sino visaqueꞌtu; y hasta Diosmø nø pyoꞌcsu Diosis chøꞌnaꞌṉomo y ꞌyoꞌnøpya Dios para tø øtzcøtoya.
\v 35 Ja it ni ticøtoya vaꞌcø jana tø sun Cristoꞌis. Aunque tø toyaꞌisø, aunque tø mayaꞌø, aunque tø yacsutzøctøjø, aunque tø osa, aunque ja it ndø tucu, aunque naꞌtzcuꞌyom tø itø, aunque yaj caꞌtøjø; pero nay tø sunbati Cristoꞌis.
\v 36 Como it jachøꞌyupø:
\q Mitzcøtoya tumø jama it naꞌtzcuy porque sunba tø yaj caꞌyajø.
\q Como borrego cuenta, quiꞌpsyajpa vaꞌcø tø yaj caꞌyajø.
\m
\v 37 Mumu jetsepø ti ndø ndonba y ijtutøc más ø mbømi porque it iꞌis tø sunba.
\v 38 Jetcøtoya viyuṉse muspøjtzi que Diosis nunca jiꞌn tø tzaque. Oꞌca tø caꞌpa, oꞌca tø quenba Diosis tø sunba. Aṉgelesis jiꞌn mus tø yac tzuꞌnø Dioscøꞌmø; ni aṉguiꞌmbapøꞌis, ni pømiꞌøyupøꞌis ni yatzitaꞌmbøꞌis, ni minbapøꞌstøc
\v 39 ni møjipøꞌis, ni cøꞌmøpøꞌis, ni jutipø jomectøjupøꞌis jiꞌn mus tø nø putø Diosis cuentaꞌṉomo. Mumu jamase tø sunba Diosis ndø Comi Cristo Jesusjiꞌṉ.
\c 9
\s Diosis cyøpiṉu Israel pøndaꞌm
\p
\v 1 Viyuṉsepø ti ndzaꞌmbøjtzi Cristoꞌis ñøyicøsi, jiꞌnø sutzi. También Espiritu Santoꞌis nømijnapya quiꞌpsocuy vaꞌcø musø que viyuṉsepø ti ndzamba.
\v 2 Nimequese mayaꞌpøjtzi ø ndumø tzocoy tumdum jama.
\v 3 Hasta tocotyoꞌpanaꞌṉtzi Cristoꞌis viꞌnaꞌṉdøjqui oꞌca jetse cotzocyajpanaꞌṉ mismo ø razaꞌom pøꞌnajyajupø.
\v 4 Porque Israel pøndaꞌmete; y Diosis pyøjcøchoṉyaju ꞌyunese y yaj quejayaju ñeꞌ møjaꞌṉoꞌmajcuy, y Diosis chamdzajcayaj jujche ma chøqui, y chamdziꞌyaj aṉguiꞌmocuy; chamdziꞌyajtøju vaꞌcø syervitzøjcayaj Dios; y Diosis chajmayaju que maṉba chiꞌyaj vøjpø tiyø.
\v 5 Peca pøꞌnis chacyajupø ꞌyunetaꞌmete; y Israel yomocøs pøꞌnaju Cristo sispø pønse. Jiquete Dios aṉguiꞌmbapø mumuticøsi; hay que vaꞌcø ndø vøṉgotzøc Dios mumu jamacøtoya. Amén.
\p
\v 6 Jiꞌn mus tø nømø que Diosis ja chøcø lo que chajmayajuse pecataꞌmbø ndø janda. Diosis ñøꞌityaj en cuenta que vene pøn jiꞌndet viyuṉsyepø Israel pøn aunque jyata y myama mero Israel pøndaꞌmdite.
\v 7 Porque Abrahaꞌmis ꞌyuneꞌomo ityaj vene jiꞌndyet viyuṉsetaꞌmbø ꞌyune. Diosis ñøjay Abraham: “Naꞌs mi ⁿune Isaajquis ꞌyune maꞌṉbø ⁿnøjayaj que mijtze ⁿune”.
\v 8 Jetse ndø cønøctøyøpya que jiꞌndyet Diosis ꞌyune porque pøꞌnajyaju ancø jetse sis cuentate. Sólo cyotpa cuentaꞌomo Diosis que ꞌyunete pøꞌnajyajupø ñeꞌc Diosis chamdziꞌuse Abraham.
\v 9 Porque yøcse Diosis chajmay Abraham, ñøjmayu: “Cuando nuꞌcpa hora, vituꞌqueꞌtpøjtzi; y mi yomo Saraꞌis maṉba it ꞌyune”.
\p
\v 10 Y jiꞌn sólo naꞌs jete. Ndø peca jata tzuꞌṉguy Isaajquis yomo Rebecaꞌis o is metzcuy une tumbø jatacøsi.
\v 11-13 Pero cuando ja pyøꞌṉajøꞌctøc myechiꞌune, cuando ja chøcyajøꞌctøc ni vøjpø ni yatzipø; Diosis ñøjmay Rebeca: “Atzipøꞌis maṉba cyøyosøy myuqui”. Itqueꞌtuti jachøꞌyupø: “Suꞌnøjtzi Jacob, pero Esaú ja syuꞌnøjtzi, quiꞌsaꞌyøjtzi”. Jetse ndø tziꞌpa cuenta que Diosis cyøpiṉba i syunba cøpivø jujche ñeꞌc quiꞌpspase, aunque oyupøm cyøpiṉyaj pøꞌnis ja chøc ni ti vøjpø, ni yatzipø; sino Diosis chamdziꞌpa jutipøt je ñeꞌpø.
\p
\v 14 ¿Entonces tisyqueꞌt ma ndø tzam yøti? ¿Será que Diosis jiꞌn chøc vøjpø aṉguiꞌmguy? Ni jujche jiꞌn mus tø nøm jetse.
\v 15 Pero Diosis ñøjmayu Moisés: “Ø neꞌc maꞌṉbø ndzame i maꞌṉbø ndoyaꞌṉøyi, i maꞌṉbø ṉgotzove”.
\v 16 Entonces jiꞌn tø toꞌyaꞌṉøyi porque jetse ndø sunba ndø neꞌṉgø, ni jiꞌn tø toyaꞌṉøyi porque ndø penatzøcpa ndø vin; sino Diosis tø toyaꞌṉøpya porque ñeꞌc syunba tø toyaꞌṉøyø.
\v 17 Porque it Diosis ꞌyote jachøꞌyupø que Diosis ñøjmay Egipto nasom aṉguiꞌmbapø Faraón: “Øtz oy mi ndziꞌ aṉguiꞌmguy vaꞌcø yaj quejø ø mbømi y vaꞌcø cyomusyajø mumu nasvindumø jujchepø chøṉ øjtzi”.
\v 18 Jetse Diosis tyoyaꞌṉøpya jutipø ñec sunba tyoyaꞌṉøyø, y yaj camaꞌmajpa pøꞌnis cyopac oꞌca ñeꞌc jetse sunba yaj camaꞌmajayø.
\p
\v 19 Tal vez mi ndø nøjambya: “Entonces oꞌca jetse, ¿tiꞌajcuy cojatziꞌpa pøn Diosis oꞌca ñeꞌc yaj camaꞌmajapya cyopac? Porque ni iꞌis jiꞌn mus yaꞌinduc Dios vaꞌcø jana chøcø syunbase”. Tal vez jetse mi ndø nøjambya.
\v 20 Pero øtz mi nøjaꞌmbyøjtzi mijtzi mbyøn que jiꞌn mus ndø ojnay Dios. Como tzicatzøcpapø pøꞌnis muspa chøc tzica jujche ñeꞌc syunbasepø, jetse Diosis tø tzøcpa jujche sunba tø tzøc ñeꞌcø. Jiꞌn musi tø nøjmay Dios: “¿Tiꞌajcuy yøcse mi ndø tzøjcu?”
\v 21 Viyuṉse chicatzøcpapø pøꞌnis mismo motejiꞌn muspa chøc jujchepø sunba chøc tzica; muspa chøc vøjpø, muspa chøc corrientepø.
\p
\v 22 ¿Jiꞌnacs jetseti chøjqueꞌt Diosis? Diosis sunbanaꞌṉ isindzi jujche ñeꞌc cyastigatzøcyajpa yatzipø y sunbanaꞌṉ yac mustøj ñe pyømiꞌajcuy. Por eso ñømaṉjay vøti pasencia pønjiꞌṉ lo que maṉbanaꞌṉ cyastigatzøcyaje lo que maṉbanaꞌn tocoyaje.
\v 23 Y Diosis sunbanaꞌṉ isindziꞌqueꞌt jujchepø møjaꞌṉ itcuꞌyomo tø cotpa tø toyaꞌṉøyupø, viꞌna tø vøjøtzøjcupø vaꞌcø tø yac møjaꞌṉoꞌmajø.
\v 24 Porque tø øtz tø vejatyamupø Diosis, vene Israel pøꞌnomo tø vejatyamu y vene también eyaco pøꞌnomo.
\v 25 Jetse itqueꞌt jachøꞌyupø Oseasis libruꞌomo que Dios nømu:
\q Cumgupyøn lo que jiꞌnaꞌṉ ø ne; jet maꞌṉbø ⁿnøjay: “Ø mi ṉgumgupyøndaꞌm”.
\q Y pøn lo que jiꞌnaꞌṉ ø suñajepø viꞌna, jet maꞌṉbø ⁿnøjayaje: “Mi sundaꞌmbøjtzi”.
\q
\v 26 Y mismo lugajromo jut viꞌna ñøjayaj Diosis: “Jiꞌndyet mi ndø ṉgumguy une”,
\q jiṉø maṉba nøjayajtøji jøsijcam: “Quenbapø Diosis mi ꞌyunetaꞌm”.
\m
\v 27 Pero jujche ma tuc Israel pøn yøcse chamu Isaiasis: “Como vaꞌcø ndø mayø playa poꞌyose, jetse maṉba vøtiꞌajyaj Israejlis ꞌyune, pero usti maṉba cotzocyaje.
\v 28 Porque viyuṉse taꞌnemø y tumø najcøsi maṉba chøc ndø Ṉgomi Diosis nascøsi lo que ti chambase.”
\v 29 Y jetseti chamqueꞌtu Isaiasis viꞌna:
\q Oꞌca ndø Comiꞌis, Aṉguiꞌmbapøꞌis mumu iyø, ja ndø tzajcatyamønaꞌṉ ⁿune aunque usyi;
\q como viꞌna cumguy Sodoma y Gomorra yajyajuse, jetsetinaꞌṉ tø yajtaṉqueꞌtu.
\s Vøjpø ote Israel pøngøtoya
\p
\v 30 Entonces ¿ti ndø tzamba? Ndø tzamba que lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm vyøjom putyaju Diosis cuentaꞌṉomo, aunque ja chøcmeꞌchajø ni jujche por vaꞌcø putyajø vyøjomo; pero vyøjom putyaju porque vaꞌṉjajmoyaju.
\v 31 Pero Israel poꞌnis chøcjoꞌyaju vaꞌcø cyoꞌaṉjam aṉguiꞌmocuy vaꞌcø vyøꞌomo putyajø; pero ja vyøjom putyajø porque ja mus yaj coputyajø.
\v 32 ¿Tiꞌajcuy ja vyøjom putyajø? Porque chøjquisjoꞌyajuti vaꞌcø yaj coputyaj aṉguiꞌmocuy, pero ja vyaꞌṉjajmoyajø. Jetse como que tø nejpinducpase tzaꞌcøsi, jetse quecyaju. Ja vyaꞌṉjamyajø y tocoyaju.
\v 33 Jetse it Diosis ꞌyote jachøꞌyupø nømba:
\q Cømaꞌnøyø; maꞌṉbø ṉgot Sión gumguꞌyomo tum pøn como tzaꞌsepø cuenta.
\q Como tzaꞌcøsi tø nejpinducpa y tø patzquecpa ndø ⁿvin,  
\q jetse jiꞌn vyaꞌṉjamyajepøꞌis jic pøn maṉba quecyaje y jetse maṉba tocoyaje.
\q Pero vyaꞌṉjamyajpapøꞌis jiꞌn maṉ myayaꞌyaje porque jeꞌis jiꞌn ꞌyaṉgømaꞌcøyi.
\c 10
\p
\v 1 Ø vaꞌṉjamoṉguy tøvø; ø ndumø tzocoy suꞌṉbøjtzi vaꞌcø cyotzocyajø Israel pøn, y jetcøtoya vaꞌcapyøtzi Dios vaꞌcø cyotzocyajø.
\v 2 Øtz muspa ndzamø que Israel pøꞌnis vøti chøcyajpa conocscuy y jyajmutzøcyajpa Dios, pero jiꞌn cyønøctøyøyaje jujche syunbase Diosis.
\v 3 Jiꞌn myusyaje jujche Diosis tø yac putpa vyøjomo ñe vyiꞌnandøjqui; sino ñeꞌc sunba chøcmeꞌchajø que jujche vyøjom vaꞌ pyutyajø. Jetse ja chiꞌocuyaj vyin Dioscøsi vaꞌcø putyajø vyøjom Diosis vyøꞌajcupit.
\v 4 Porque oꞌca ndø vaꞌṉjamba Cristo, vyøjom tø putpa y aṉguiꞌmocuy ja itøꞌam øtzcøtoya, cøjtupømete.
\p
\v 5 Porque Moisesis chaꞌmaṉvajcu jujche muspanaꞌṉ tø vøjom puti oꞌca tø yaj coputpanaꞌṉ aṉguiꞌmocuy. Yøcse nømu: “Oꞌca pøꞌnis yaj coputpa aṉguiꞌmocuy, jetset ma quene”.
\v 6 Pero vaꞌcø chaꞌmaṉvac jujche muspa tø put vyøjom vaꞌṉjajmocupit, yøcse nømba: “U mi ṉgoquiꞌps mi ndzocoꞌyomo: ¿I maṉba quiꞌm tzajpomo vaꞌcø ñømøꞌn Cristo?
\v 7 Ni u mi ñømu: ¿I maṉba møꞌni jøṉupø tzatøjcomo vaꞌcø ñøput Cristo ityajumø caꞌyajupø, vaꞌcø ñøquiꞌm vingøsi?”
\v 8 Pero yøcse nømba: “Diosis ꞌyote tomepøtite mi aṉnaꞌcomo y mi ndzocoꞌyomo ijtu”. Jiquete ote ndø ndzambucstambapø vaꞌcø mi vaꞌṉjamdamø.
\v 9 Ndø ndzaꞌmaṉvactamba que oꞌca mi ndzamba mi aṉnacapit que Cristo mi Ṉgomite, y oꞌca mi vaꞌṉjamba mi ndzocoꞌyomo que Diosis yac visaꞌu Cristo cuando caꞌujcam, maṉba mi ṉgyotzoque.
\v 10 Porque vaꞌcø ndø vaꞌṉjam Cristo ndø ndzocoꞌyomo, vøjom tø putpa Diosis vyiꞌnandøjqui; y ndø aṉnacapit vaꞌcø ndø ndzam que Cristo ndø Comite, tø cotzocpa.
\p
\v 11 Porque it Diosis ꞌyote jachøꞌyupø: “Aunque jutipø vyaꞌṉjambapøꞌis Cristo nunca jiꞌn ma myayaꞌe, porque Cristoꞌis jiꞌn ꞌyaṉgømaꞌcøyi”.
\v 12 Jetse tucpa parejo Israel pønjiꞌṉdaꞌm y eyapø pønjiꞌṉdaꞌm porque mismo ndø Comi aunque iꞌse ñeꞌ, y møꞌchøqui vaꞌctziꞌyajpa vøjpø tiyø mumu pøn lo que vyaꞌcyajpapøꞌis ñeꞌjcøsi aunque tiyø.
\v 13 Porque nømba: “Mumu vyaꞌcpapøꞌis cotzojcuy ndø Comiꞌis ñøyicøsi, maṉba cotzocyaje”.
\v 14 Pero ¿jujche maṉba vyaꞌcyaj ndø Comi cotzojcuy oꞌca ja vyaꞌṉjamyajøtøc? Ni jutznømø. ¿Y jujche maṉba vyaꞌṉjamyaje ndø Comi oꞌca ni iꞌis ja oy chajmayaje iyete ndø Comi? Jiꞌn jutznømø. Y ¿jujche maṉba cyømaꞌnøyaje oꞌca ni iꞌis jiꞌṉ chaꞌmaṉvajcayaje? Jiꞌn jutznømø.
\v 15 Y mientras ni iꞌis jiꞌn cyøꞌvej chaꞌmanvacpapøꞌis, jiꞌn jutznøm chaꞌmaṉvacyajtøji. Como it Diosis ꞌyote jachøꞌyupø: “¡Tø casøpya vaꞌcø ndø is pøn nøminupø chamsajpapøꞌis vøjpø ote vaꞌcø tø it contento!”
\p
\v 16 Pero jiꞌn mumu cyømaꞌnøyaje vøjpø ote. Como ñeꞌc Isaías nømu: “Ø Ṉgomi, ni iꞌis jiꞌn sun vyaꞌṉjajmay ndø tzaꞌmaṉvajcocuy”.
\v 17 Jetsemete, ndø vaꞌṉjamba cuando ndø manba ote, y ndø manbapø ote Diosise ñe.
\p
\v 18 Pero aṉgøvaꞌcpøjtzi: ¿Será que ja myañajø Diosis ꞌyote? Myangoꞌñajuti, porque nømba:
\q Chamgoꞌñaju ꞌyote mumu nasindumø,  
\q ꞌyotetaꞌm mangoꞌndøj hasta mumu ijnømuse.
\m
\v 19 Pero aṉgøvaꞌqueꞌtpøjtzi: ¿Será que Israel pøꞌnis ja myusyajø? Myusyajuti, porque Moisesis viꞌna jyachøꞌyu como Dios nømuse:
\q Maꞌṉbø ndyoyaꞌṉøyaj eyapø cumguy lo que ni ticøtoya jiꞌn yosepø, y ni ti jiꞌn cønøctøyøyajepø.
\q Entonces cuando mi ispa jujche øtz ndoyaꞌṉøyaju jetsetaꞌmbø, mitz maṉba ñømdame: “Más øtz jetse vøj vaꞌcø tø itø que jiꞌndyet jictaꞌm”, y maṉba mi ṉgyiꞌscaꞌtame.
\m
\v 20 Y Isaías jana naꞌtzcuy chamu que Dios nømu:
\q Aunque jiꞌn myechajepøꞌis paꞌtyajøjtzi;
\q y nunca ja ꞌyaṉgøvaꞌcyajø jujchepø chøṉ øjtzi, pero miꞌnø comusyaje.
\m
\v 21 Pero Israel cumguy chamgueꞌtpa Diosis, nømba: “Yøṉø cumgupyøꞌnis jiꞌn syun cyømaꞌnøyajø y jiꞌn syuñaj vøjpø tiyø. Cøti jama øtz sunba mbøjcøchoṉyajø, pero jiꞌn syun miñaj øtzcøꞌmø”.
\c 11
\s Cotzocyajupø Israel pøn
\p
\v 1 Pues entonces aṉgøvacpøjtzi: ¿Será viyuṉete Diosis pyatzpøꞌtzacyaju ñe Israel pøndaꞌm? Ja pyatzpøꞌyajø. Porque øtz Israel pøndi chøṉgueꞌt. Abrahaꞌmis ꞌyuneꞌom pøꞌnajøjtzi y Beṉjamiꞌnis ꞌyuneꞌomo.
\v 2 Diosis ja pyatzpøꞌyajø ñe pyøndaꞌm lo que yaꞌmøc cyomusyajupø. Mitz mi mustamba jujche it Diosis ꞌyote jachøꞌyupø ti chamu Eliasis cuando ꞌyoꞌnøy Dios, cyøtzaꞌmøyaj Israel pøn Dioscøsi, nømu:
\v 3 “Ø Ṉgomi, yaj caꞌyaju mi ndzaꞌmaṉvajcoyajpapø, y jyuꞌmbøꞌyaju noꞌtzepø mesataꞌm mi ṉgyønaꞌtzøyajpamø; y øjtim tzøꞌy ø ndumgøꞌy vaꞌṉjajmopyapø øjtzi. Y ø enemigoꞌis nø meꞌchajøjtzi vaꞌcø yaj caꞌyajø”.
\v 4 Y mi mustamba jujche ꞌyaṉdzoṉ Diosis, ñøjayu Elías: “Nø neꞌajøjtzi ø neꞌṉgøtoya cuꞌyay mil pøn ja cyujnejayajøpøꞌis comi chøqui ñøyipøꞌis Baal”.
\v 5 Jetsetiqueꞌt yøti ityajutøc vene pøn Diosis cyopiṉyajupø ñeꞌc gyustopit porque syunba cyotzoṉyaj ñeꞌ vyøꞌajcupit.
\v 6 Pero oꞌca Diosis cyopiṉyaju ñe vyøꞌajcupit, entonces jiꞌndyet porque pøꞌnis oy chøcyaj vøjø. Porque oꞌca yosayajpanaꞌṉ Dios, entonces Diosis cyoyojyajunaꞌṉ obligado, jiꞌndyet porque vyaꞌctziꞌyajunaꞌṉ. Pero oꞌca yajyamyaju, entonces gyustopit vyaꞌctziꞌyaju, jiꞌndyet porque yosayaju.
\p
\v 7 Entonces ¿tiyete? Israel pøꞌnis chøcjoꞌyaju jujche vaꞌcø vyøjom putyajø Diosis vyiꞌnaṉdøjqui, pero ja putyaj vyøjomo; pero lo que ñeꞌc Diosis cyopiṉyajupø, jet putyajuti vyøjomo. Y eyataꞌmbøꞌis ja cyønøctøyøyajø, camaꞌmajyaj cyopac.
\v 8 Como ijtuse jachøꞌyupø: “Diosis por cuenta yac øṉyaju, yac toꞌtiꞌajyaju, yac umaꞌajyaju hasta yøtipø jama, vaꞌcø jana cyønøctøyøyajø ti sunba chajmayaj Diosis”.
\v 9 Yaꞌmøc David nømu:
\q Cuando chøcyajpa søꞌṉgutcuy, cøjuniꞌomo maṉba quecyaje,
\q y como copøn quecpase trampaꞌomo, jetse maṉba quecyaj vaꞌcø tyocoyajø.
\q
\v 10 Jovise maṉba ityaj como jiꞌn syøꞌṉyajese vyitøm, jetse jiꞌn ma cyønøctøyøyaje.
\q Como jucsvituꞌyajupøse jemetzpø tzømiꞌis, jetse maṉba toyaꞌisyaje.
\s Maṉba cyotzocyaje jiꞌndyet Israel pøndaꞌm
\p
\v 11 Entonces nøꞌmbøtzi: Cuando Israel poꞌnis chøcyaj tococuy, Diosis ja yac tocoyoctucyajø. Porque cuando Israel pøn quecyaju, Diosis chiꞌyaj lugar vaꞌcø cyotzocyaj eyataꞌmbø pøn lo que jiꞌndyet Israel pøn. Entonces cuando Israel pøꞌnis isyajpa que eyataꞌmbø pøn cotzocyajuꞌam, maṉba tøjcøyajqueꞌt jetsepø quiꞌpsocuꞌyomo.
\v 12 Cuando Israel pøn cojapaꞌtyaju y tocoyaju, entonces nascøstaꞌmbø pøn lo que jiꞌndyet Israel pøn, jet vøꞌajyaju. Pero cuando Israel pøn tøjcøvøjøtzøcyajqueꞌtpa Diosis cuentaꞌṉomo, entonces más maṉba vyøꞌajyajqueꞌt mumu pøn.
\p
\v 13 Pero nøꞌmø oꞌnøndyamu mitztaꞌm lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm porque Diosis ø cøꞌvejøjtzi vaꞌcø ndzajmayaj Diosis ꞌyote eyapø pøn lo que jiꞌndyet Israel pøn. Y øtz yac valetzøcpa ø ⁿyoscuy.
\v 14 Jetse yoscoꞌnbøjtzi porque suꞌnbøtzi vaꞌcø chiꞌyaj cuenta ø ṉgumguy tøvøꞌis que cyotzocyajuꞌam eyataꞌmbø pøn, y de repente vene ø ṉgumguy tøvøꞌis jetse ma sunyajqueꞌt vaꞌcø cyotzocyajø.
\v 15 Cuando Diosis pyatzpøꞌtzacyaju Israel pøn, vøjpø tiyøte eyataꞌmbø pøngøtoya, porque entonces Diosis yac tøjcøyaj aunque iyø vaꞌcø ityaj vøjø ñeꞌcjiꞌṉ. Pero cuando Diosis vøco pyøjcøchoṉyajqueꞌtpa Israel pøn, más jetse vøjø. Maṉba ityaj como visaꞌyajuse.
\v 16 Porque oꞌca cømasaꞌnøyupø viꞌnapø vaye, mumu vaye tzøꞌpya cømasaꞌnøyupø, y oꞌca cømasaꞌnøyupø cuꞌyuvatzi, entonces tumø coṉña cømasaꞌnøyupømete cuy, jetsetiqueꞌt oꞌca Israel pøꞌnis jyatatzuꞌṉguy cømasaꞌnøyupømete, entonces mumu Israel pøn cømasaꞌnøyupømete.
\p
\v 17 Como olivo cuꞌis ꞌyaṉmaṉ ndø tøꞌcspøꞌaṉjeꞌcapyase, jetse vene Israel pøn yac tzuꞌṉatyøju y tzøꞌyaj como patzpøcø. Y como ndø tøcspøꞌpa cuy, y tzaꞌma cuy, y ndø toꞌmba vøjpø cuꞌyupocjiꞌṉ; jetsetiqueꞌt Israel pøꞌnis lugajromo Diosis mi ṉgyojtam mijtzi jiꞌndyet mi Israel pøn. Como aṉmaꞌṉis pyøcpa vyatziꞌis ñøꞌ y pyømi, olivo cuꞌis ñe, jetse mitz mbøctamba vøjpø tiyø Israel pønjiꞌṉ.
\v 18 Pero u mi ṉgomoꞌyu mi ⁿvin oꞌca mitz más mi ⁿvyøjø que jiꞌn mismo Israel pønse. Porque jajmøti que como aṉmaꞌṉis pyøcpa pyømi vatzicøsi, jetse mitz mbøcpa vøjpø tiyø Israel pøngøsi, Israel pøꞌnis jiꞌn ma pyøc vøjpø tiyø mitzcøsi.
\p
\v 19 Pero mati ocsyo mi ñømi: “Como ndø jacpøꞌpa cuꞌyuꞌaṉmaṉ vaꞌcø jen yac toꞌma eyapø cuꞌyuꞌaṉmaṉjiꞌṉ, jetse Israel pøn yac tzuꞌṉatyøju vaꞌcø it lugar øtzcøtoya vøjpø itcuꞌyomo”.
\v 20 Pues viyuṉete mi ñømbase jetse, pero jajmøti yac tzuꞌṉatyøju porque ja vyaꞌṉjajmoya, y mitz itpa ⁿvyøjø porque mi ⁿvyaꞌṉjajmombya. Por eso u mi ṉgomoꞌy mi ⁿvin oꞌca ⁿvyøjø, sino que cønaꞌtzøyø. Porque de repente maṉba mi yac tzuꞌṉatyøjqueꞌte.
\v 21 Israel pøn como vøjpø cuꞌis ꞌyaṉmaṉseti. Pero Diosis ja tyoyaꞌṉøyajø porque ja vyaꞌṉjajmoyajø. Entonces mijtzi como tzaꞌmomopø cuꞌis yaṉmaṉsepø, ni mitz jiꞌn maṉ mi ndyoyaꞌṉøqueꞌte Diosis oꞌca jiꞌndi mi vyaꞌṉjajmoṉgueꞌte.
\v 22 Jetse ndø tziꞌpa cuenta que Diosis tø toyaꞌṉøpya, pero también viyuṉse chøcpa justiciaꞌajcuy cojaꞌøyupøcøsi. Viyuṉsye Diosis chøc justiciaꞌajcuy cojapaꞌtyajupø pøngøsi; pero mitz mi ndyoyaꞌṉøpya, oꞌca mi itpa mumu jama jeꞌis vyøꞌajcupit. Pero oꞌca jiꞌn mi it jetse, maṉba mi nchøꞌy como tyøcspøꞌupø cusye.
\v 23 Y oꞌca Israel pøꞌnis vyaꞌṉjamyajqueꞌtpa; Diosis maṉba pyøjcøchoṉyaje como vøjpø cuꞌyuꞌaṉmaṉ ndø toꞌmbase tyøvøcøsi. Porque Diosis muspa pyøjcøchoṉyajqueꞌte.
\v 24 Como mitz jiꞌndyet mi Israel pøn, pero mi mbyøjcøchoṉu como Israel pønse; jetse Diosis muspa pyøcøchoṉqueꞌt mismo Israel pøn pyatzpøꞌupø. Como aṉmaṉ tyøcspøꞌtøjupø más omba toꞌmba mismo ñe cucyøsi chuꞌṉumø; jetsetiqueꞌt Israel pøn más omba tyøjcøcyeꞌtpa tyøvøꞌomo.
\s Maṉba pyøjcøchoṉvøjøtzøcyaj Diosis Israel pøndaꞌm
\p
\v 25 Ø ndøvøtaꞌm, suꞌnbøjtzi vaꞌcø mi mustamø lo que nuṉca ja ndø mustamøpø viꞌna vaꞌcø jana mi ndzøc mi ⁿvin que más mi myusopya. Veneꞌcseꞌṉomo Israel pøꞌnis ja cyønøctøyøyajø, pero solamente hasta jujchøc tøjcøyajpa mumu lo que maṉbapø tøjcøyaje lo que jiꞌndyet Israel pøn.
\v 26 Entonces maṉba cotzocyaj mumu Israel pøndaꞌm, porque yøcse jachøꞌyupø:
\q Sión cumguꞌyomo maṉba tzuꞌṉ Yajcotzojcopyapø.
\q Jeꞌis maṉba yac tzuꞌṉay Jacojbis ꞌyuneꞌis yatzitzocoꞌyajcutyaꞌm.
\q
\v 27 Nømgueꞌtpa Dios: Jetse ndzajmaꞌyøjtzi que maꞌṉbø ndzøqui, cuando ⁿyac jøcøjayajpøjtzi cyoja.
\p
\v 28 Diosis ñømaṉyajpa Israel pøn como ꞌyenemigose porque ja pyøjcøchojṉayaj Cristoꞌis vøjpø ꞌyote. Pero jetcøtoya mitz ñchajmatyøju vøjpø ote, y jetse vøjø mitzcøtoya; pero Diosis nømdøc syunaj Israel pøn porque yaꞌmøc cyøpijṉayaju jyata tzuꞌṉgutyaꞌm.
\v 29 Lo que Diosis tø tziꞌupø, jiꞌn tø yac tzuꞌṉaye, y cuando tø vejapya, jiꞌn cyacpø ꞌyote.
\v 30 Mitz viꞌna ja mi ṉgømaꞌnøtyam Dios, pero yøti como Israel pøꞌnis ja vyaꞌṉjamyajø, en lugar de jete, mijtzi mi ndyoꞌyaꞌṉøtyamu.
\v 31 Jetsetiqueꞌt Israel pøꞌnis yøti jiꞌn cyømaꞌnøyaj Dios, pero maṉbatøc tyoyaꞌṉøyajqueꞌt Diosis como jujche mi ndyoyaꞌṉøtyamuse mijtzi.
\v 32 Porque Diosis chiꞌyaj mumu pøn lugar vaꞌcø jana vyaꞌṉjamyajø. Entonces aunque mumu pøn yatzitaꞌm, Diosis tyoyaꞌṉøyajpa mumu pøn.
\p
\v 33 Vøticoꞌnipøte Diosis ricuꞌajcuy y myusocuy y quiꞌpsocuy. Ni iꞌis jiꞌn cyønøctøyøyi jujche Diosis cyoquiꞌpspase, ni iꞌis jiꞌn myusi taꞌnemø ti chøcpa.
\v 34 “¿Iꞌis muspa cyønøctøyøpyøꞌjaye ndø Comiꞌis quiꞌpsocuy? Ñeꞌc myuspa jujche yospa. Diosis jiꞌn ꞌyaṉgøvaꞌc ni iyø jujche vøj vaꞌcø chøcø.
\v 35 Ni ti jiꞌn mus ndø tziꞌ Dios oꞌca viꞌna jay tø tziꞌø. Diosis jiꞌn jyaꞌtzay ni iyø”.
\v 36 Porque mumu tiyø jeꞌis jyomejcu, y jeꞌis yac itpa porque ñeꞌc jetse syunba vaꞌcø itø. Por eso hay que vaꞌcø møjaꞌṉvøcotzøc Dios mumu pøꞌnis mumu jamacøtoya. Amén.
\c 12
\s Hay que vaꞌcø ndø tumøtzocoy ndziꞌocuyaj ndø vin Dioscøsi
\p
\v 1 Jetcøtoya, ø ndøvøtaꞌm, como Diosis mi ndyoyaꞌṉøtyambase, mi ndzajmatyaꞌmbøjtzi que jujche chiꞌocuyajpase borrego vaꞌco yaj caꞌyajø Dioscøtoya, jetse vaꞌcø mi ndziꞌocuyaj Dioscøsi mi ndumgoṉña, pero jiꞌndyet caꞌupø sino quenbapø, vaꞌcø ñeꞌaj Diosis mi ṉgoṉña, como Diosis syunbase. Jetse mi ṉgønaꞌtzøtyamba Dios viyuṉse.
\v 2 U mi ijtam jujche ityajpase aunque jutzpø nascøstaꞌmbø pøn, sino jomecotzøctam mi ṉguiꞌpsocuy vaꞌcø mi ṉgacpøꞌtuctam mi ⁿvin. Entonces maṉba mi ṉgomustam lo que Diosis syunbase. Y lo que Diosis syunbase vøjpø tiyete, porque Diosis jetse vyøꞌmøpya, más vøjpø tiyø ja itø.
\p
\v 3 Como Diosis toyaꞌṉøꞌyøjtzi y tzamdziꞌø yoscuy, por eso mi ndzajmatyamba mumu mijtzi vaꞌcø jana mi ṉgomoꞌy mi ⁿvin que mi ⁿvin más vøjpø. Hay que vaꞌcø mi ṉguiꞌps vøjpø quiꞌpsocujiꞌṉ como Diosis mi ñchiꞌuse vaꞌṉjajmocuy tumdum pøn.
\v 4 Jujche ndø coṉña tumøpøtite pero it sone nayupø ndø coṉñacøsi neꞌne yosyajpapø, como ndø cøꞌ, ndø coso, ndø vindøm,
\v 5 jetse øtz ndø vaꞌṉjamdambapøꞌis Cristo tø sonetaꞌm, pero Cristoꞌis tø nøꞌijtamba como tumøpø coṉñase ñeꞌjiꞌṉ, y tumdum pøn neꞌneꞌ yospa.
\p
\v 6 Entonces jetse tumdum pøꞌnis muspa chøc neꞌneꞌ Diosis yoscuy conforme jujche Diosis tø yac mijnapya ndø jajmeꞌomo ñeꞌ vyøꞌajcupit. Oꞌca muspa ndø tzaꞌmaṉvajcoya, hay que vaꞌcø ndø tzaꞌmaṉvajcoya møꞌchøqui tø tziꞌtøjuse vaꞌṉjajmocuy.
\v 7 Oꞌca muspa ndø cotzoṉyaj ndø vaꞌṉjamoṉguy tyøvø, hay que vaꞌcø ndø cotzoṉyajø. Oꞌca muspa tø aṉmaꞌyoya, hay que vaꞌcø tø aṉmaꞌyoya.
\v 8 Oꞌca muspa ndø pømitziꞌ ndø tøvø, jetse hay que vaꞌcø ndø tzøcø. Oꞌca ndø vaꞌcpøꞌpa aunque tiyø, hay que vaꞌca ndø vaꞌcpø ndø tumø chocoy. Oꞌca ijtu ndø aṉguiꞌmguy, hay que vaꞌcø ndø aṉguiꞌm vøjpø quiꞌpsocujiꞌṉ. Oꞌca ndø toyaꞌṉøpya pobre, hay que vaꞌcø ndø toyaꞌṉøy ndø ṉgustopit.
\s Jujche vøjø vaꞌcø ndø tzøctam ndø vaꞌṉjajmondyambapøꞌis
\p
\v 9 Hay que vaꞌcø tø suꞌnoyø ndø tumø tzocoy. Hay que vaꞌcø jana ndø tzøc yatzitzocoꞌyajcuy. Hay que vaꞌcø ndø sunø vøjpø tiyø.
\v 10 Hay que vaꞌcø nay tø sundandøj ndø neꞌṉgomdaꞌm como tum familiase; hay que vaꞌcø ndø vøṉgotzøc ndø tøvø y jiꞌndyet ndø vin.
\p
\v 11 Yostamø pømise; jana mi ṉgojargaꞌnajtamø. Servitzøctam ndø Comi mi ndumø tzocoy.
\p
\v 12 Casøtyamø mientras mi ⁿjoꞌctamba que maṉba mi mbyujtam vyøjomo. Cuando mi ndyoyaꞌistamba, hay que vaꞌcø mi ndondamø. Con pasencia oꞌnøtyam Dios mumu jama.
\p
\v 13 Vactziꞌtamø mi vaꞌṉjajmoṉguy tøvø lo que faltaꞌajpa ti jana tiyø. Nuꞌcschiꞌtamø cojejcuy.
\p
\v 14 Oꞌnøtyam Dios vaꞌcø cyotzoṉyaj mi ⁿyacsutzøctambapøꞌis. Oꞌnøtyam Dios vaꞌcø cyotzoṉyajø, jiꞌndyet vaꞌcø yac toyaꞌisyajø.
\p
\v 15 Casøyø nø cyasøyupøjiꞌn; voꞌa nø vyoꞌupøjiꞌn.
\p
\v 16 Tumøpø quiꞌpsocuy nøꞌijtam mi neꞌṉgomdaꞌm. U mi møjaꞌṉgotzøctam mi ⁿvin, sino igual tzøctam mi ⁿvin pobrepø pønjiꞌṉ. U myusoyese tzøctam mi ⁿvin.
\p
\v 17 Oꞌca tumø mi ndøvøꞌis mi nchøjcapya mal, u mi nduꞌmbajcajtamu. Pero tzøcmeꞌtzamø vøjpø tiyø vaꞌcø mi ndzøctam mumu pøꞌnis vyiꞌnaṉdøjqui.
\v 18 Hasta mi mustambaꞌcsyeꞌṉomo, tzøcmeꞌtztamø vaꞌcø mi ijtam vøjø mumu pønjiꞌn.
\v 19 Øjchø mi ndøvø vøti mi sundaꞌmbøjtzi, u mi nduꞌmbajcajtamø mi neꞌṉgø, ni ti u mi ndzajmay mi enemigo hasta que Diosis cyastigatzøcpa. Porque it Diosis ꞌyote jachøꞌyupø: “Øtz maꞌṉbø aꞌm ti castigo maṉba ndziꞌi, øtz maꞌṉbø ṉgoyoje; nømba ndø Comi”.
\v 20 También nømba: “Oꞌca ospa mi enemigo, vaꞌctzi cuꞌtcuy. Oꞌca yoꞌctøtzpa, yac ucø. Oꞌca jetse mi ndzøcpa, maṉba mi ndzøjcaye como juctyøc uꞌmneyuse cyopajcøsi”.
\v 21 U mi ndziꞌ cøtcuy vaꞌcø mi ⁿyaj quec yatziꞌajcuyꞌis, sino vøꞌajcupit ⁿyaj queca yatziꞌajcuy.
\c 13
\p
\v 1 Tumdum pøꞌnis tiene que vaꞌcø cyømaꞌnøy nascøspø aṉguiꞌmbataꞌm. Porque todo lo que aṉguiꞌmbapø Diosis cyojtupø, ja it eyapø, porque ityajuse gobierno y aṉguiꞌmbataꞌm, Diosis chiꞌyaj aṉguiꞌmguy.
\v 2 Por eso jiꞌn cyømaꞌnøyipøꞌis aṉguiꞌmyajpapø, jiꞌn cyømaꞌnøy lo que Diosis cyojtupø, y jiꞌn cyømaꞌnøyiꞌis chøcpa cyoja y ñec myeꞌtzpa toya.
\v 3 Porque ityaj aṉguiꞌmbataꞌm vaꞌcø chøcnaꞌchajø yatzitzocoꞌyajcuy chøcyajpapøꞌis, jiꞌndyet vøjtaꞌmbø tiyø chøcyajpapøꞌis vaꞌcø chøcnaꞌchajø. Oꞌca sunba mi jana naꞌndzø aṉguiꞌmba, tzøc vøjø y maṉba mi ⁿvyøṉgotzøc jeꞌtis.
\v 4 Porque aṉguiꞌmbaꞌis yosapya Dios vaꞌcø más mi it vøjø. Pero oꞌca mi ndzøcpa yatzitzocoꞌyajcuy, hay que vaꞌcø mi ñaꞌndzø. Porque jiꞌn suniti it ꞌyaṉguiꞌmguy vaꞌcø cyastigatzøcyajø cojaꞌøyajupø. Porque aṉguimbapøꞌis yosapya Dios vaꞌcø cyastigatzøcyaj yatzitzocoꞌyajcuy chøcpapøꞌis.
\v 5 Por eso tiene que vaꞌcø mi ṉgomaꞌnøtyam aṉguiꞌmbataꞌm, jiꞌn sólo porque muspa mi ṉgyastigatzøcø, sino también  porque mi neꞌc mi muspaꞌam ti vøjø vaꞌcø mi ndzøcø.
\v 6 Jetcøtoya mi ṉgyøcoyojotyamba porque aṉguiꞌmbaꞌis yosapya Dios cuando chøcyajpa aṉguiꞌmbapøꞌis yoscuy.
\p
\v 7 Por eso hay que vaꞌcø mi ṉgoyoj mumu mi jaꞌndze. Hay que vaꞌcø mi ngøcoyojoya, hay que vaꞌcø mi ṉgoyoj mi ṉgontribucion, hay que vaꞌcø mi ṉgønaꞌtzøy i vøjø vaꞌcø mi ṉgønaꞌtzøyø, hay que vaꞌcø mi vøṉgotzøc i vøjø vaꞌcø mi vøṉgotzøcø.
\v 8 U mi jaꞌndzay ni iyø, sino hay que vaꞌcø nay mi syundandøjø. Porque oꞌca mi suṉba mi ndøvø, nø mi ⁿyaj copujtu aṉguiꞌmocuy.
\v 9 It aṉguiꞌmocuy nømbase: “U mi ṉgøtzøjcøy mi ndøvø yomojiꞌṉ, u yaj caꞌoye, u ñuꞌmi, u cyøsujtzøy mi ndøvø, u ꞌyaṉsujnay eyapøꞌis ñe”. Pero mumu jicø y mumu eyapø aṉguiꞌmocuy mi yaj coputpa cuando mi ndzøcpa jujche nømbase: “Sunø mi ndøvø jujche mi sunbase mi vin”.
\v 10 Porque sunbaꞌis tyøvø jiꞌn yacsutzøc ni iyø; por eso oꞌca ndø sunba ndø tøvø ndø yaj coputpa aṉguiꞌmocuy.
\p
\v 11 Y yøti tzøjcatyam cuenta tiyø aṉsøṉ yøti; porque nuꞌcuꞌam hora vaꞌcø tø saꞌø, vaꞌcø tø it jajmecøsi. Porque yøti masam tome vaꞌcø tø cotzoctamø que jiꞌn cuando ndø vaꞌṉjamdzoꞌtztamuꞌøc.
\v 12 Como si fuera tzuꞌ nø cyøjtu, y maṉba søꞌṉbøꞌnømi. Por eso hay que vaꞌcø ndø jajmbøꞌ tzaꞌajcupø tiyø lo que ndø tzøcpapø piꞌtzøꞌomo jana tø istøjø. Hay que vaꞌcø ndø coquip ndø vin ndø quiꞌpsocuꞌis syøꞌṉgøjiꞌṉ.
\v 13 Hay que vaꞌcø ndø tzøc vøjpø tiyø como jamaꞌomo ndø tzøcpase. Jana ndø tzøc jiꞌn vyøpø søꞌṉajcuy, vaꞌcø jana tø noꞌta,  jana ndø tzøc pønducupø tzøqui, jana ndø tzøc ispøqui tzøjcuy, jana ndø tzøc quipcuy, jana ndø aṉsujnay eyapøꞌis aunque tiyø.
\v 14 Pero nøꞌijtam quiꞌpsocuy ndø Comi Jesucristoꞌis tø tziꞌpapø, y u mi ṉguiꞌps jujche vaꞌcø ndzøc yatzitzocoꞌyajcuy ndø sisis syunbase.
\c 14
\s Usyti ijtuꞌis vyaꞌṉjajmocuy
\p
\v 1 Pøjcøchoṉdam pøn mochi vaꞌṉjajmopyapø, pero jiꞌndyet vaꞌcø mi onguiptam vaꞌṉjajmocucyøsi.
\v 2 Porque ijtu vyaꞌṉjambapøꞌis que muspa cyuꞌt mumu tiyø. Eyapø mochi ijtuꞌis vyaꞌṉjajmocuy cyøꞌspa lo que itpapø nascøsi camaꞌomo, pero jiꞌn vyiꞌc sis.
\v 3 Oꞌca mitz ⁿviꞌcpa mumu tiyø, u mi menoschøc mi ndøvø porque jeꞌis jiꞌn vyiꞌc mumu tiyø. Y mitz oꞌca jiꞌn mi ⁿviꞌc mumu tiyø, jiꞌn mus mi ñømø que mi ndøvø cojapaꞌtpa porque vyiꞌcpa mumu tiyø. Porque Diosis pyøcøchoṉu vyiꞌcpapøꞌis mumu tiyø.
\v 4 Oꞌca pøn coyospa eyapø pøngøꞌmø, mitz jiꞌn mus mi ndzajmay ni tiyø oꞌca vøꞌaju ja vyøꞌajø yosaṉ. Sólo cyomiꞌis muspa cham oꞌca vøꞌaj ja vyøꞌaj yosaṉ, y oꞌca vyaꞌṉjamba ndø Comi, maṉba vøꞌaj yosaṉ, porque ndø Comiꞌis maṉba cyotzove.
\p
\v 5 Tumbøꞌis it jama cyoꞌaṉjambapø, y eyaco jama jiꞌṉ cyoꞌaṉjamqueꞌte; mientras eyapøꞌis cyomoꞌpya que mumu jama parejote. Yac mus tumdumbøꞌnis ñeꞌ chocoꞌyomo ti vyaꞌṉjamba.
\v 6 Cyoꞌaṉjambapøꞌis jama, ndø Comiꞌis cuentacøsi cyoꞌaṉjamba. Y jiꞌn cyoꞌaṉjameꞌis jama, ndø Comiꞌis cuentacøsi jiꞌn cyoꞌaṉjame. Vyiꞌcpapøꞌis mumu tiyø, Diosis cuentacøsi vyiꞌcpa porque ñøjapya Dios yøscøtoyaꞌam. Y jiꞌn vyiꞌquiꞌis mumupø viꞌcuy, Diosis cuentacøsi jiꞌn vyiꞌqui y ñøjacyeꞌtpa Dios yøscøtoyaꞌam.
\p
\v 7 Porque jiꞌn ndø gustojiꞌn tø iti, ni jiꞌndyet ndø ṉgustojiꞌṉ tø caꞌqueꞌte.
\v 8 Oꞌca tø itpa, ndø Comiꞌis gyustopit tø itpa; y oꞌca tø caꞌpa ndø Comiꞌis gyustopitqueꞌt tø caꞌpa. Jetcøtoya oꞌca tø itpa, oꞌca tø caꞌpa, ndø Ṉgomiꞌis tø ñeꞌtaꞌm.
\v 9 Por eso Cristo caꞌu y visaꞌu, y minuti vøco quengueꞌte vaꞌcø ꞌyaṉguiꞌmyaj caꞌyajupø y queñajpapø.
\p
\v 10 Y mijtzi, ¿tiꞌajcuy mi nøjapya mi vaꞌṉjajmocuy tyøvø que jiꞌn vyøj nø chøjcu? ¿Y tiꞌajcuy mi menoschøcpa mi vaꞌṉjajmocuy tyøvø? Porque mumu maṉba tø presentatzøc Cristoꞌis vyiꞌnaꞌṉdøjqui vaꞌcø tø cømeꞌtzø ndø cojapit.
\v 11 Porque jachøꞌyupøte:
\q Øjchøṉ quenbapø Dios, nømba ndø Comi. Viyuṉse mumu ijtuse pøꞌnis maṉba cyujnejayaj øjtzi,
\q y mumu pøꞌnis maṉba chamyaje que øjchøṉ viyuṉbø Dios. 
\v 12 Entonces jetsemete tumdum pøꞌnis tø øjtaꞌm tiene que vaꞌcø ndø cotzam ndø vin Diosis viꞌnaṉdøjqui.
\s Uy yaj quec mi ndøvø cojaꞌomo
\p
\v 13 Jetcøtoya uy ndø cøqueꞌnøy ndø tøcø oꞌca chøc vøjø, øꞌca ja chøc vøjø. Más vøj vaꞌcø ndø cøqueꞌnøy jana ndø yaj cojapaꞌt ndø tøvø; jana ndø ndziꞌ quiꞌpsocuy vaꞌcø chøc yatzitzocoꞌyajcuy.
\v 14 Øtz muspøjtzi y ndø Comi Jesusis ø tziꞌuse quiꞌpsocuy que ni tiyø cuꞌtcuy jiꞌn yaꞌinduc Diosis. Pero oꞌca neꞌc ndø comoꞌpya que yaꞌindujcupøte, entonces jiꞌn mus ndø viꞌṉgø.
\v 15 Oꞌca mi ndzøcmayaꞌpya mi vaꞌṉjajmocuy tøvø cuando mitz mi ⁿviꞌcpa ancø sis, entonces jiꞌn mi suni mi ndøvø. Uy yac tocoy mi ndøvø lo que Cristoꞌis cyocaꞌupø porque mi sunba ancø nguꞌt aunque ti cuꞌtcuy.
\v 16 Mitz ṉgomoꞌpya que vøj vaꞌcø mi viꞌṉgø, pero oꞌca eyataꞌmbøꞌis mi ñøjambya que jiꞌn vyøj nø mi ndzøjcu cuando nø mi viꞌṉgu, entonces más vøj vaꞌcø jana mi viꞌṉgø.
\v 17 Porque Diosis cuentacøsi jiꞌn ndø ndziꞌ cuenta ti ma ndø cuꞌti, ti ma ndø uqui; sino ndø tziꞌpa cuenta oꞌca vyøjom tø putpa Diosis viꞌṉaṉdøjqui, oꞌca tø itpa vøj ndø tøvøjiꞌṉ, oꞌca tø casøpya Masanbø Espiritu Santopit.
\v 18 Porque oꞌca jetse ndø cønaꞌtzøpya Cristo, Dios contentoꞌajpa y tø vøpøpøngotzøcyajpa pøꞌnis.
\p
\v 19 Jetcøtoya hay que vaꞌcø ndø meꞌtztamø viyuꞌṉajcuy vaꞌcø tø ijtam vøjø ndø tøvøjiꞌṉ, vaꞌcø nay tø cotzoṉdandøjø vaꞌṉjajmocujiꞌn.
\v 20 Oꞌca Diosis yoscuy tocopya porque mi ⁿviꞌcpa, mejor jana mi viꞌṉgø. Viyuṉsye muspa ndø viꞌc aunque ti cuꞌtcuy, pero jiꞌn vyøj vaꞌcø ndø yac tocojay ndø tøvøꞌis vyaꞌṉjajmocuy ndø cuꞌtpa ancø lo que ndø sunbapø aunque tiyø.
\v 21 Más vøj vaꞌcø jana ndø viꞌcø sis, ni vaꞌcø jana ndø toꞌṉ vino, vaꞌcø jana ndø tzøc ni tiyø, oꞌca jetse vaꞌcø ndø tzøcø, ndø tøvøꞌis maṉba tø isi y maṉba cojapaꞌte, o maṉba mayaꞌe, o maṉba motziꞌaj vyaꞌṉjajmocuy.
\v 22 Oꞌca it mi vaꞌṉjajmocuy, vaꞌṉjajmoya Diosis vyiꞌnaṉdøjqui. Contentopøte pøn jiꞌn chøquipøꞌis ni tiyø lo que ñeꞌc myuspa que jiꞌn vyøjø vaꞌcø ndø tzøcø.
\v 23 Pero oꞌca pøꞌnis quiꞌpspa que jiꞌn vyøj vaꞌcø ndø viꞌc sis y vyiꞌcpa, chøcpa cyoja, porque jiꞌn chøqui vyaꞌṉjajmocusye. Porque aunque ti ndø tzøcpa, oꞌca jiꞌn tø vaꞌnjajmoya, tø cojapaꞌtpa.
\c 15
\s Cotzoṉ mi ndøvø
\p
\v 1 Entonces ndø vaꞌṉjambapøꞌis møꞌchøqui ndø Comi hay que vaꞌcø ndø cotzoṉdam motzi vaꞌṉjajmopyapø, y jiꞌndyet vaꞌcø ndø tzøc lo que ndø neꞌc ndø sunbase ndzøctamø.
\v 2 Tumdum pøn tø øjtaꞌm hay que vaꞌcø ndø cotzoṉ ndø tøvø jujche ñeꞌc ndø tøvøꞌis syunbase, vaꞌcø más møꞌchøqui vyaꞌṉjajmoya.
\v 3 Porque hasta Cristoꞌis ja chøc ñeꞌc syunbase. Pero it jachøꞌyupø: “Cuando mi ṉgyøꞌoꞌnøyajpa pøꞌnistaꞌm, jetseti øtz cøꞌoꞌnøyajqueꞌt øjtzi”.
\v 4 Porque lo que viꞌna it jachøꞌyupø Diosis ꞌyote, oy jyachøꞌyaje tø øtzcøtoya, vaꞌcø mus ndø aṉmañdyamø. Entonces cuando ndø aṉmatyamba lo que it jachøꞌyupø, muspa ndø tona pasenciajiꞌṉ y jiꞌn tø mayaꞌe, y jetse tø itpa contento porque ndø quiꞌpspa jujche maṉba tø vyøjom puti jøsiꞌcam.
\v 5 Pues Diosis tø cotzoṉba vaꞌcø ndø ton algo y tø cotzoṉba vaꞌcø jana tø mayaꞌø. Por eso suꞌnbøjtzi ñeꞌc Diosis vaꞌcø mi ṉgyotzoṉdamø vaꞌcø tumø quiꞌpsocuy mi nøꞌijtamø jujche syunbase Cristo Jesusis;
\v 6 tumøpø quiꞌpsocujiꞌn y tumøpø otejiꞌṉ vaꞌcø mus mi vøṉgotzøctam Dios ndø Comi Jesucristoꞌis Jyata.
\s Vøjpø ote aunque jujchepø pøngøtoya
\p
\v 7 Jetcøtoya hay que vaꞌcø mi na pyøjcøchoṉdandøjø mi ñeꞌṉgomdaꞌm, jujche Cristoꞌis tø pøjcøchoṉdaṉgueꞌtu, vaꞌcø myusyaj mumu pøꞌnis que Dios myøjaꞌṉombøte.
\v 8 Yøti nøꞌmbøjtzi que Jesucristo minu vaꞌcø cotzoṉdam Israel pøn señaꞌøtyamupø vaꞌcø yac mustøjø que Diosis chøcpa lo que jujche chamuse, vaꞌcø yac viyuꞌṉajø lo que jujche Diosis oyse chajmayaje ø mbeca jatataꞌm.
\v 9 Cristo minu vaꞌcø mus vyøcotzøcyajqueꞌt Dios lo que jiꞌndyet Israel pøꞌnis porque Dios toyaꞌṉøꞌyopya aṉcø, como ijtuse jachøꞌyupø:
\q Jetcøtoya øtz maꞌṉbø mi vøṉgotzøqui aunque jutzpø pøꞌnomdaꞌm lo que jiꞌndyet Israel pøn.
\q Maꞌṉbø mi møjaꞌṉgotzøc vanejiꞌṉ.
\m
\v 10 Y emø it jachøꞌcyeꞌtu:
\q Mijtzi lo que jiꞌndyet mi Israel mi mbyøndaꞌm, casøtyam Diosis pyønjiꞌdaꞌm.
\m
\v 11 Y emø it jachøꞌcyeꞌtu:
\q Vøcotzøctam ndø Comi Dios mumu mitztaꞌm lo que jiꞌndyet mi Israel pøndaꞌm.
\q Yac møjaꞌṉ vøcotzøcyaj Dios mumu pøꞌnis.
\m
\v 12 Y Isaiasis jyachøꞌcyeꞌtu:
\q Jeseꞌis ꞌyuneꞌomo maṉba put tum pøn.
\q Jet maṉba tziꞌtøj aṉguiꞌmguy vaꞌcø ꞌyaṉguiꞌmi aunque jujchepø pøꞌnomo lo que jiꞌndyet Israel pøn.
\q Y maṉba cyøjoꞌcyaj jicø lo que jiꞌndyet Israel pøꞌnis.
\p
\v 13 Pues Diosis tø yac itpa contento porque tø tzajmapya que vyøjom maṉba tø puti; y suꞌnbøjtzi ñeꞌc Diosis vaꞌcø mi yaj casøtyam vøti y vaꞌcø mi yac ijtam contento porque mi vyaꞌṉjajmombya, y sungueꞌtpøjtzi vaꞌcø mi ṉgyasøtyamø cuando mi ṉguiꞌpstamba jujche vyøjom maṉba mi mbyujtame, jetse vaꞌcø mi ṉgyasøtyam mi ṉgyotzoṉdambase Masanbø Espiritu Santoꞌis.
\p
\v 14 Øjchø mi vaꞌṉjajmoṉguy tøvø, muspøjtzi que ijtu mi ṉgusto vaꞌcø mi ndzøc mumu vøjpø tiyø. Mi mustamba møꞌchøqui mumu aṉmaꞌyocuy, y muspa mi na nchajmatyandøjø mi neꞌṉgomdaꞌm.
\v 15 Pero øjtzø mi ndøvøtaꞌm, jana naꞌtzcuy oy mi jajyandyamu vaꞌcø mi jajmundzøctam yøṉø aṉmaꞌyocuy, porque jetse Diosis ø tziꞌø quiꞌpsocuy neꞌc vyøꞌajcupit;
\v 16 vaꞌcø mus ndzøjcay Jesucristoꞌis yoscuy aunque jutzpø pøngøtoya lo que jiꞌndyet Israel pøn, vaꞌcø yosay Dios vøjpø otejiꞌṉ, como jujchepø pøn pyøjcøchoṉba Diosis, jetse vaꞌcø ityajø; cyømasaꞌnøyajupø Masanbø Espiritu Santoꞌis.
\p
\v 17 Ijtu ticøsi muspa vøpø pøngotzøc ø ⁿvin, porque Jesucristoꞌis cyotzoꞌṉøjtzi vaꞌcø ndzøcø Diosis yoscuy.
\v 18 Pero unico maṉba ndzam lo que Cristoꞌis chøjcu øtzjiꞌṉ, jiꞌn mus ma ndzam chøjcuse Cristoꞌis eyapø pønjiꞌṉ. Porque øtz ndzajmayajøjtzi lo que jiꞌndyet Israel pøn y jeꞌis cyønaꞌtzøyaju vaꞌṉjajmocuy.
\v 19 Cyønaꞌtzøyaj vaꞌṉjajmocuy cuando isyaj milagroꞌajcuy y myøjaꞌṉombø tiyø øtz ndzøjcuse porque Diosis Espirituꞌis jetse yosu pyømijiꞌṉ. Jetse ndzaꞌmaṉvajcatyaꞌmøjtzi mumu pøn Cristoꞌis vøjpø ꞌyote. Tzoꞌtzøjtzi Jerusalén gumguꞌyomo y vijtojcøtpøꞌ øjtzi eyapø nasomo hasta nuꞌc Ilírico nasomo.
\v 20 Viyuṉete chøcmeꞌtzøjtzi vaꞌcø ndzamgopucs vøjpø ote ja myañajømø Cristoꞌis ñøyi, porque jiꞌn sun ndzøc yoscuy eyapøꞌis ñøtzoꞌtzupø.
\v 21 Porque it jachøꞌyupø:
\q Ja myañajøpøꞌstøc jet maṉba tzajmayajtøji; y ja myañajøpøꞌstøc tiyete, jeꞌis maṉba cyønøctøyøyaje.
\s Quiꞌpspa Pabloꞌis vaꞌcø myaṉ Roma cumguꞌyomo
\p
\v 22 Por eso mientras ijtunaꞌṉ ø ⁿyoscuy yøꞌqui, ja musø maṉ mi nduꞌnistamø.
\v 23 Pero yøti ja it más ø ⁿyoscuy yøṉø lugajromdaꞌm. Y ijtu sone ame sunbanaꞌṉø maṉ mi nduꞌnistandoꞌa.
\v 24 Por eso cuando ndzøcpa viaje hasta España nasomo, maꞌṉbø mi nduꞌnistame; porque sunba mi ñduꞌningøjtamø vaꞌcø mi ndø cotzoṉdamø vaꞌcø maṉ jiṉø. Pero viꞌna sunba jamacøt usy jama mitzjiꞌṉ vaꞌcø it contento mitzjiꞌṉdaꞌm.
\v 25 Pero yøti maꞌṉbø viꞌna maṉ Jerusalén gumguꞌyomo vaꞌcø ṉgotzoṉyaj jiꞌṉbø vaꞌṉjajmocuy tøvø.
\v 26 Macedonia nasomdaꞌmbøꞌis y Acaya nasomdaꞌmbøꞌis ityaj gyusto vaꞌcø yuꞌmayaj tumin pobretaꞌmbø vaꞌṉjajmocuy tøvøcøtoya Jerusaleꞌnomo ityajupø.
\v 27 Vyøꞌmøyaju vaꞌcø chøc jetse y viyuṉse jetse syunba vaꞌcø chøcyajø, porque Jerusaleꞌnombøꞌis chajmayaj eyataꞌmbø pøn Diosis ꞌyote, y por eso syunba vaꞌcø vyeꞌndziꞌyajqueꞌt Jerusaleꞌnomdaꞌmbø tumin jyamacøtcucyøtoya eyataꞌmbø pøꞌnis.
\v 28 Jetse pues maꞌṉbø ndzacpøꞌ ayudo, y cuando oyuꞌcam ndziꞌocuyaj tumin, maꞌṉbø ndzøc viaje España nasomo y maꞌṉbø mi oꞌnøyṉgøjtame mientras nøꞌø maṉu.
\v 29 Pues muspøjtzi møꞌchøqui que cuando nuꞌcpøjtzi mitzcøꞌmø, myøjaꞌṉomo maṉbø tø comasaꞌnøtyamø Cristoꞌis vøjpø ꞌyotejiꞌṉ.
\p
\v 30 Y yøti øjchø mi ndøvø, mi vaꞌṉgatyaꞌmbøjtzi mi dumøtzocoy vaꞌcø mi jajmutzøjcatyam. Dios øtzcøtoya. Mi vaꞌṉgatyamba jetse porque ndø Comi Jesucristoꞌis tø ñeꞌtaꞌm y Espiritu Santojiꞌṉ nay tø sundandøjpa.
\v 31 Oꞌnøtyam Dios vaꞌcø yaj cotzojcøjtzi ni ti jana tzøjcayajø jiꞌn vyaꞌṉjajmoyajepøꞌis Judea nasomo ityajupøꞌis. Oꞌnøtyam Dios vaꞌcø chiꞌyaj quiꞌpsocuy y vøjø vaꞌcø pyøjcøchoṉyaj vaꞌṉjajmocuy tøvøꞌis yajyaꞌmocuy øtz nø nømaṉupø.
\v 32 Oꞌnøtyam Dios vaꞌcø cotzoꞌṉøjtzi vaꞌcø nuꞌcø mitzcøꞌmø casøpyø oꞌca syunba Diosis, vaꞌcø sapøc mitzjiꞌṉdaꞌm.
\v 33 Como tø yac itpa contento Diosis, suꞌnbøjtzi vaꞌcø Diosjiꞌṉ mi ijtamø mumu mijtaꞌm. Amén.
\c 16
\s Tumdum pøꞌnomo yuschiꞌyajpa Pabloꞌis
\p
\v 1 Mi ndzajmatyamba vaꞌcø mi ṉgotzoṉdam ndø tzøjtzø Febe. Porque ñeꞌc yospa vaꞌcø cyotzoṉyaj vaꞌṉjajmocuy tyøvø tuꞌmyajpapø Cencrea cumguꞌyomo.
\v 2 Suꞌnbøjtzi vaꞌcø mi mbøjcøchoṉdam ndø tzøtzø como ndø Comiꞌse ñeꞌ jujche ndø mbøjcøchoṉdambase ndø vaꞌṉjamocyuy tyøvø. Suꞌṉbøjtzi vaꞌcø mi ṉgotzoṉdam mumuticøsi nø syunpø, porque ñeꞌc oyuti cyotzoṉyajqueꞌt sone pøn, y también øtz oyuti cotzoṉqueꞌte.
\p
\v 3 Tø yuschiꞌjatyamø Priscila y Aquila, øtzjiꞌṉ yosyajpapø Cristo Jesusis yoscuꞌyomo.
\v 4 Yøṉdaꞌmbøꞌis ja ñøcnaꞌtzøyaj vyin, cotzoṉyajøjtzi vaꞌcø jana yaj caꞌtøjø, y por eso ⁿnøjayajpøjtzi yøscøtoya. Y no sólo øjtzi sino también mumu tuꞌmyajpapø ndø Comiꞌis ñøyicøsi lo que jiꞌndyet Israel pøndaꞌm, jeꞌis ñøjayajqueꞌtpa Aquila y Priscila yøscøtoyataꞌm.
\v 5 También yuschiꞌjatyaṉgueꞌta tuꞌmyajpapø jeꞌis tyøjcomo. Yuschiꞌjatyamø Epeneto viꞌna vaꞌṉjamndzoꞌtzupøꞌis Cristo Acaya nasomo. Vøti suꞌnbøjtzi Epeneto.
\v 6 Yuschiꞌjatyamø María, jeꞌis oyuti chøc vøti yoscuy mitzcøtoya.
\v 7 Yuschiꞌjatyamø ø ṉgumguy tøvø Andrónico y Junias. Jet oyuti somdøjqueꞌt otzjiꞌṉ y apostolesis ispøcyajpa que más vøjtaꞌmbø pøn. Andronicoꞌis y Juniasꞌis viꞌna vaꞌṉjamdzoꞌchaj Cristo, y jeꞌtaṉgøꞌmø øjtzi.
\p
\v 8 Yuschiꞌjatyam ñøyipøꞌis Amplias, jet suꞌnbøjtzi ndø Comiꞌis ñøyicøsi.
\v 9 Yuschiꞌjatyamø Urbano, tø cotzoṉbapøꞌis Cristoꞌis yoscuꞌyomo, y yuschiꞌjatyaṉqueꞌt Estaquis, jet sunbapø chøṉø.
\v 10 Yuschiꞌjatyamø Apeles, tzøjquistøju y vøj pujtu Cristoꞌis viꞌnaṉdøjqui. Yuschiꞌjatyam Aristobuloꞌis tyøjcom ijtyajuse.
\v 11 Yuschiꞌjatyam ø ṉgumguy tøvø Herodión. Yuschiꞌjatyam Narcisoꞌis tyøjcomo ityajuse lo que vyaꞌṉjamyajpapøꞌis ndø Comi.
\v 12 Yuschiꞌjatyam Trifena y Trifosa ndø Comiꞌis yoscuy chøjcayajpapøꞌis. Yuschiꞌjatyam Pérsida, jet sunbapø chøṉø, y jeꞌis chøjcacomøꞌnu ndø Comiꞌis yoscuy.
\v 13 Yuschiꞌjatyam Rufo ndø Comiꞌis cyøpiṉupø, y yuschiꞌjatyaṉgueꞌt jeꞌis myama lo que nøꞌmøjtzi øjtit mamaṉgueꞌt.
\v 14 Yuschiꞌjatyam Asíncrito y Flegonte, y Hermas, y Patrobas, y Hermes, y jetjiꞌṉ ityajupø vaꞌnjajmoṉguy tøvø.
\v 15 Yuschiꞌjatyam Filólogo y Julia, y Nereo, y jeꞌis chøtzø, y Olimpas y mumu vaꞌṉjajmoṉguy tøvø jetjiꞌṉ ityajupø.
\p
\v 16 Na syuꞌctantøjø mi neꞌṉgomdaꞌm masanbø suꞌcujiꞌṉ. Mumu Cristoꞌis ñøyicøsi tuꞌmyajpapøꞌis mi yuschiꞌtamba.
\p
\v 17 Mi ndø vaꞌṉjajmoṉguy tøvøtaꞌm, mi vaꞌṉgatyaꞌmbøtzi vaꞌcø mi ndzøjcatyam cuenda iꞌis ñøtzoꞌtzpa onguipcuy, y tzøjcatyam cuenda yaj quecpapøꞌis cojaꞌom tyøvø. Porque jiꞌndyet jetsepø aṉmaꞌyocuy mi ꞌyaṉmandyamu. Tzactam jetsetaꞌmbø pøn.
\v 18 Porque jetsetaꞌmbøꞌis jiꞌn yosayaj ndø Comi Jesucristo, sino chøcyajpa ñe gyustose. Vøjpø pønse vejvejneyajpa vaꞌcø myañaꞌaṉgømaꞌcøyaj jiꞌn musyajepøꞌis tiyete.
\v 19 Pero mitz mi ṉgyomustamba mumu pøꞌnis, que mi ngømaꞌnøtyamba vøjpø aṉmaꞌyocuy. Por eso contentoꞌajpøjtzi. Pero suꞌnbøtzi vaꞌcø mi ngønøctøyøtyam vøjpø tivø, y yatzipø vaꞌcø jana mi mbøjcøchoṉdamø.
\v 20 Diosis tø yac itpaꞌis contento, jeꞌis jøꞌnøti maṉba cyønuꞌcay Satanás tø øtzcøtoyataꞌm como si fuera ndø cosocøꞌmø. Suꞌnbøtzi vaꞌcø mi ijtam vøjø ndø Comi Jesucristoꞌis vyøꞌajcuypit.
\p
\v 21 Yøꞌc it ø ⁿyoscuy tøvø Timoteo. Jeꞌis mi ⁿyuschiꞌtamba. Yøꞌc ityajqueꞌtu ø ṉgumguy tøvø Lucio y Jasón y Sosípater; jeꞌis mi ⁿyuschiꞌtaṉgueꞌtpa.
\p
\v 22 Øjchøṉø Tercio øjchøn nø ⁿjayu yøṉ carta, mi ⁿyuschiꞌtaṉgueꞌtpøjtzi ndø Comiꞌis ñøyicøsi.
\p
\v 23 Mi ⁿyuschiꞌtaṉqueꞌtpa Gayoꞌis, Gayoꞌis tyøjcom cojejøjtzi yøti, y jeꞌis ñuꞌcspa tøc yøꞌqui vaꞌcø tø tuꞌmdamø ndø vaꞌṉjajmoṉguy tøvøjiꞌṉ. Mi yuschiꞌtaṉgueꞌtpa Erastoꞌis tumingoquenbapø yøṉø cumguꞌis ñe. Y ndø andzi ñøyipøꞌis Cuarto, jeꞌis mi ⁿyuschiꞌtaṉgueꞌtpa.
\p
\v 24 Oꞌnøpyøjtzi Dios vaꞌcø mi ijtam vøjø mumu mijtaꞌm ndø Comi Jesucristoꞌis vyøꞌajcupit. Amén.
\s Myøjaꞌṉ vøcotzøcpa Pabloꞌis Dios
\p
\v 25 Hay que vaꞌcø ndø vøṉgotzøctam Dios. Dios pømiꞌøyupø vaꞌcø mi nchiꞌtam quiꞌpsocuy vaꞌcø mi vaꞌṉjajmondyam viyuṉse, vaꞌcø mi vaꞌṉjamdam vøjpø ote øtz ndzamaṉvacpase, vaꞌcø mi vaꞌṉjamdam Jesucristoꞌis ꞌyaṉmaꞌyocuy. Yøṉø aṉmaꞌyocuy ja yac mustøjø viꞌna desde que Diosis jyomejcu nasacopac,
\v 26 pero yøti yac mustøjuꞌam mumu pøngøtoya, vaꞌcø vaꞌṉjajmoyajø y cyømaꞌnøyajø. Jetse tzaꞌmaṉvajcoyajpapøꞌis jachøꞌyaju, porque jiꞌṉ yajepø Diosis jetse ꞌyaṉguiꞌmba.
\p
\v 27 Dios tumbøtite y unico myuspapøꞌis mumu tiyø. Hay que vaꞌcø ndø møjaꞌṉ vøṉgotzøctam Dios Jesucristopit mumu jamacøtoya. Amén.            
