\id HEB
\h Hebreos
\toc1 Hebreos
\mt1 La Carta a Los Hebreos
\mt2 Carta Hebreo Pøngøtoyataꞌm
\c 1
\s Diosis tø oꞌnøtyamuꞌam ñe ꞌYunejiꞌn
\p
\v 1 Yaꞌmøcpø tiempoꞌomo Diosis chiꞌyaj tzaꞌmaṉvajcoyajpapø pøn quiꞌpsocuy vaꞌcø ꞌyoꞌnøyaj ndø peca jata tzuꞌṉgutyaꞌm. Jiꞌn tum nac ꞌyoꞌnøyaju y eyasetaꞌm ꞌyoꞌnøjaju.
\v 2 Pero jøsiꞌcam yøṉ ultimotaꞌmbø jamaꞌomo Diosis cyøꞌvej ñe ꞌYune vaꞌcø tø oꞌnøtyamø. Je ꞌYunejiꞌṉ Diosis jyomejcu mumu ti aunque jut ijtupø, y ndø Janda Diosis chamdziꞌ aunque tiyø ꞌYune.
\v 3 Diosis ꞌYune søꞌṉba Diosis myøjaꞌṉoꞌmajcupit; y ndø Janda Dios jujchete, igual jetseti ꞌYunequeꞌt.  Diosis ꞌYuneꞌis aunque ti chøcpa pyømijiꞌṉ vaꞌcø itø; yac itpa auṉque tiyø pømiꞌøyupø ꞌyotejiꞌṉ. Oyuꞌcam ndø yac tzuꞌṉatyam ndø coja, entonces poꞌcs aṉguiꞌmguy poꞌcscuꞌyomo tzajpomo, Diosis chøꞌnaꞌṉomo, vaꞌcø myøjaꞌṉ  aṉguiꞌmø.
\s Diosis ꞌYune masti myøjaꞌṉombø que jiꞌn angelestaꞌm
\p
\v 4 Más yac møjaꞌṉoꞌmaj Diosis yøṉ ꞌYune que ni jiꞌn angelestaꞌm; y chamdziꞌu como erejencha cuenta más møjaꞌṉombø ñøyi que jiꞌn angelestaꞌm.
\v 5 Porque ni jutipø angeles ja ñøjay nunca Diosis:
\q Øjchøṉ mi Une. Yøti yaj quejpøjtzi que øjchøṉ mi ndø Janda.
\m Cuando ndø Janda Dios nømu: “Øjchøṉ jeꞌis Jyata”; ja ñømø oꞌca angelesis jyatataꞌm. Y cuando nømu: “Øjchøṉ Une jicø”; jiꞌndyet angeles o chame que ꞌyunetaꞌm.
\v 6 Pero cuando Diosis cyøꞌvej viꞌnapø y myøjaꞌṉombø ꞌYune nascøsi nømu:
\q Tiene que vaꞌcø cyønaꞌtzøjayaj ø ⁿUne mumu angelesistaꞌm.  
\m
\v 7 Diosis chamqueꞌtu jujchetaꞌm chøcyaj angeles,  nømu:
\q Ndzøcyajpøjtzi angeles como savasepø;
\q y angeles yosayajpapøꞌstzi ndzøcyajpa øjtzi como juctyøc nemase. 
\m
\v 8 Pero cuando ndø Janda Diosis chamu jujchete ꞌYune, ñøjayu:
\q Mijtzømete Dios; mitz maṉba mi ꞌyaṉguiꞌmi mumu jamacøtoya.
\q Maṉba mi ꞌyaṉguiꞌm vøjø, maṉba mi ndzøc vøjpø aṉguiꞌmguy.
\q
\v 9 Vøjpø aṉguiꞌmguy mi sunba aṉcø, y yatzitzocoꞌyajcuy jiꞌn mi suni;
\q jetcøtoya mijchøṉ mi ndø Dios øjtzi.
\q Øtz mi ⁿyaj casøꞌyøjtzi más que menos eyataꞌmbø pøn casøyajpase.
\m
\v 10 Y ndø Janda Diosis ñøjmacyeꞌtu ꞌYune:
\q Mitz mi Ngyomite, chuꞌṉguꞌyomo mi ndzøctzoꞌtz myøjase nas,
\q y mi ṉgøꞌjiꞌn mi ndzøc tzap.
\q
\v 11 Tzap y nas maṉba yajyaje, pero mitz mumu jama maṉba mi indi.
\q Como tucu pecaꞌajpase, jetse mumu ijtuse tzap y mumu ijtuse nas maṉba pecaꞌajyajqueꞌte.
\q
\v 12 Como tucu ndø pacsaṉneꞌcpase, y ndø tzacpa cuando pecaꞌajpa, jetse maṉba mi ṉgacpøꞌyaj tzap y nas.
\q Pero mitz mumu jamase maṉba mi indi,
\q nunca jiꞌn ma yaj mi nguenguy.  
\m
\v 13 Diosis nunca ja ñøjay ni jutipø angeles:
\q Poꞌcs ø ndzøꞌnaꞌṉomo vaꞌcø mi ꞌyaṉguiꞌmø,
\q hasta que øtz yac mochquecyajpøjtzi mi ṉguiꞌsayajpapøꞌis como si fuera mi ṉgøteꞌnøyajuse.
\m
\v 14 Nunca ja ñøjay ni jutipø angeles jetse, porque mumu angeles espiritutaꞌmete yosyajpapø. Diosis cyøꞌvejyajpa angeles vaꞌcø cyotzoṉyaj pøn maṉbapø cotzocyaje.
\c 2
\s Jiꞌn vyøj vaꞌcø ndø jajmbø que Diosis tø yaj cotzocpa
\p
\v 1 Por eso más syunba vaꞌcø ndø jajmundzøctam ndø tumø tzocoy lo que ndø mandamuse, jana ndø ndocojaye.
\v 2 Porque Diosis ꞌyote angelesis chajmayajuse, viyuṉbø tiyete. Y oyuse tuc viꞌna, oꞌca aunque iꞌis chøc yatzitzocoꞌyajcuy y ja cyømaꞌnøjayajø angelesis chajmayajuse, entonces Diosis yaj cojaꞌaju ijtuse cyoja.
\v 3 Entonces más peor yøti øtz jiꞌn ma tø cotzoque oꞌca jiꞌn ndø cømaꞌnøy mismo ndø Comiꞌis chamuse. Porque mismo ndø Comiꞌis chamu mayaꞌaṉbø cotzojcocuy; jiꞌn naꞌs angelesisti chajmayaju. Ndø Comiꞌis chamdzoꞌtz viꞌna, y myañajupøꞌis tø tzajmayajqueꞌtpati jujche cham ndø Comiꞌis.
\v 4 Y mismo Diosis yaj queju que viyuṉdzamyaju; porque tzaꞌmaṉvajcoyajpapøꞌis chøcyaju seña, y myøjaꞌṉomdaꞌmbø tiyø, y milagroꞌajcuy Diosis pyømijiꞌṉ. Jetse yaj queju que viyuṉbø ti nø chajmayaju. Y Masanbø Espiritu Santo chiꞌyajqueꞌt Diosis tumdum pøn como jujche syunbase ñeꞌc Diosis.
\s Jesucristo pønse o viti
\p
\v 5 Porque Diosis ja chamdziꞌyaj angeles vaꞌcø ꞌyaṉguiꞌmyaj nascøsi cuando maṉba cyot jomepø aṉguiꞌmguy lo que ndø tzamdamupø.
\v 6 Porque Diosis ꞌyote jachøꞌyuse it jachøꞌyupø que tum pøꞌnis ñøjay Dios:
\q ¿Quién sabe ticøtoya mi jajmundzøcyajpa pøndaꞌm, como pøn jiꞌn ti yoscuy?
\q ¿Quién sabe ticøtoya mi ṉgüendatzøcyajpa pøn, como ti jana titaꞌmdite?
\q
\v 7 Usytaꞌm menospø mi ndzøcyaj pøn que angelestaꞌm.
\q Pero jøsiꞌcam mi ndziꞌyaj pøn myøjaꞌṉoꞌmajcuy y mi yac vøcotzøcyajtøju.
\q Y mi ⁿyac aṉguiꞌmyaj mi ndzøjcupø ticøsi.
\q
\v 8 Mitz mi ndzajmayu que pøn maṉba coviꞌnajøꞌaje mumu ticøsi.
\m Así es que como Diosis yac aṉguiꞌmyaj pøn mumuticøsi, ni ti ja it que jiꞌn ꞌyaṉguiꞌmyajepøcøsi pøndaꞌm. Pero ndø tziꞌpa cuenta que jiꞌndøc nø ꞌyaṉguiꞌmyaj pøn mumu  ticøsi yøti.
\v 9 Pero ndø tziꞌqueꞌtpa cuenta que Diosis cyot Jesús usytaꞌm menospø que angeles. Pero porque oyu ancø is toya, y oyu ancø caꞌe, por eso yøti yac møjaꞌṉoꞌmaju y yac vøcotzøctøju. Jetse chøc Jesusis vaꞌcø toyavini tø cocaꞌtam mumu pøn Diosis vyøꞌajcupit.
\p
\v 10 Aunque Diosis jyomejcu mumu tiyø y vyingøtoyati ijtu aunque tiyø, pero vøjpø ti chøjcu vaꞌcø chac ꞌYune vaꞌcø toyaꞌisø. Porque jetse taꞌnemø chøjcu Jesusis ijtusenaꞌṉ pyena vaꞌcø chøcø vaꞌcø mus yaj cotzocyaj vøti pøn vaꞌcø ꞌyuneꞌajyajø. Porque Jesús cotzocyajupø pøꞌnis vyinduꞌṉajpapø vaꞌcø ñømaṉyaj tzajpomo.
\v 11 Porque cømasaꞌnøꞌyopapø y cyømasaꞌnøyajupø tumbøtit Jyata, por eso ndø Comiꞌis jiꞌn cyotzaꞌaye vaꞌcø myuquiꞌajyaj  cyømasaꞌnøyajupø.
\v 12 Porque jachøyuse Diosis ꞌyote nømba:
\q Øjtze mi Dios; maꞌṉbø ndzajmay ø ndøvø jujche mi ndzøcpa.
\q Maꞌṉbø mi ⁿvajnay mi møjaꞌṉoꞌmajcuy tuꞌmyajpamø vaꞌṉjajmocuy tøvø.
\m
\v 13 También nømba:
\q Muspøjtzi que Diosis maṉba cotzove.
\m Y nømqueꞌtpa:
\q Yøꞌc ijtø øjtzi ø unejiꞌṉ lo que Diosis ø tziꞌyajupø.
\p
\v 14 Como tø øjtaꞌm tø Diosis ꞌyunetaꞌm, tø sispø pøndaꞌmøṉø y tø nøꞌpinøtyamu; por eso jetseti Jesús sispø pøꞌnaju y nøꞌpinøyupø pøꞌnaju. Entonces caꞌu vaꞌcø yaj muspapøꞌis tø yaj caꞌø. Porque muspapøꞌis tø yaj caꞌ yatziꞌajcuyete.
\v 15 Jetse mumu jama ndø naꞌtztambanaꞌṉ porque maṉba tø caꞌtame y jiꞌnaꞌṉ tø ijtam vøjø. Pero Jesús caꞌu vaꞌcø tø yaj cotzoctamø vaꞌcø jana ndø naꞌtztam ndø caꞌcuy.
\v 16 Porque viyuṉse Jesús ja minø vaꞌcø cyotzoṉyaj angeles, sinø minu vaꞌcø øtz tø cotzoṉdamø como Abrahaꞌmis tø ꞌyunetaꞌm.
\v 17 Por eso ijtunaꞌṉ pyena vaꞌcø pyøꞌnaj como pyøndøvøse, como nascøspø ndø tøvøse vaꞌcø itø mumu ticøsi, vaꞌcø tø toyaꞌṉøtyamø, y vaꞌcø chøc vøjø øtzcøtoya myøjaꞌṉombø paneꞌajcuy Diosis vyiꞌnaṉdøjqui: vaꞌcø yac tzuꞌṉay ndø coja vaꞌcø tø pøjcøchoṉ Diosis.
\v 18 Porque Jesús toyaꞌisu cuando chøjquispanaꞌṉ yatziꞌajcuꞌis a ver oꞌca muspa yaj cojapaꞌtø. Por eso cuando tø tzøjquisqueꞌtpa yatzipøꞌis tø øjtzi, Jesusis muspa tø cotzoṉdamø porque chøjquisqueꞌtpanaꞌṉ ñeꞌcø yatzipøꞌis.
\c 3
\s Jesús mastit myøjaꞌṉombø que jiꞌn Moisés
\p
\v 1 Entonces ø mi vaꞌṉjajmocuy tøvøtaꞌm, Diosis mi ṉgyøpiṉdamupø ñeꞌcøtoya, y mi ⁿvyejandyamupø vaꞌcø maṉ mi ijtam ñeꞌcjiꞌṉ tzajpomo. Como jetse chøc Diosis, por eso tziꞌtam cuenta møꞌchøqui Jesús. Porque jic Jesús Diosis cyøꞌvejupø, y como jujche ndø vaꞌṉjajmoṉguy, Jesús pane coviꞌnajøte.
\v 2 Porque jeꞌis chøjcu como cyøꞌvejuꞌis syunbase; igual como yaꞌmøcpø pøn Moisesis chøjcu vøjpø yoscuy mumu Diosis cyumguꞌyomo.
\v 3 Porque como chøjcupøꞌis tøc más vøjcotzøctøju que menos jiꞌn tøc, jetse Jesús más myøjaꞌṉombø que menos Moisés.
\v 4 Porque aunque jujchepø tøc, pøꞌnis chøcpa; pero chøjcupøꞌis mumu tiyø, Diosisete.
\v 5 Viyuṉse Moisés vøj o yose Diosis nascøspø cyumguꞌyomo como ñuꞌcscuy, chamdzoꞌtzu lo que más claro tzaꞌmaṉvactøju jøsiꞌcam.
\v 6 Pero como Jesús jiꞌndyet ñuꞌcscuy, Diosis ꞌyunete, aṉguiꞌmba vøjø Diosis cyumguꞌyomo. Y Diosis cyumguy tø øjtaꞌmønø oꞌca ndø tumø tzocoy ndø vaꞌṉjajmdamba y tø casøtyamba mientras ndø joꞌctamba vøjpø tiyø hasta que ndø pøjcøchoṉdamba.
\s Diosis chøc sapøjcuy ñeꞌ pyøngøtoya
\p
\v 7 Por eso u mi ndzac mi vaꞌṉjajmoṉguy. Porque Masanbø Espiritu Santo nømba:
\q Yøti oꞌca mi majnambya Diosis ꞌyote;
\q
\v 8 u jana mi ṉgømaꞌnøyø, como yaꞌmøc chøcyajuse ja ijnømømø yaꞌmøcpø pøꞌnistaꞌm.
\q Porque ja syun chøcyaj como øtz sunbase y tzøjquisyaj øjtzi a ver oꞌca quiꞌsycaꞌpøjtzi.
\q
\v 9 Porque jetse mi mbeca jata tzuꞌṉguꞌis tzøjquisyajøjtzi.
\q Porque cuarenta ame isyaju jujche ndzøjcøjtzi, pero ja syun vaꞌṉjamyajøjtzi.
\q
\v 10 Por eso yaj quiꞌsycaꞌyaj øjtzi jic pøꞌnis,
\q y nøꞌmøjtzi: “Puro tococuy quiꞌpsyajpa chocoꞌyomdaꞌm,
\q nunca ja o quiꞌpsyaj vøjø, nunca ja syun cyønøctøyøyajø øtz sunbase”.
\q
\v 11 Por eso quiꞌsyca øjtzi y viyuṉdzaꞌmøjtzi ø nøyiṉgøsi:
\q “Nunca jiꞌn maṉ tøjcøyaje maṉbamønaꞌṉø ndziꞌyaj sapøjcuy”.
\p
\v 12 Entonces como jetse nøm Espiritu Santo, por eso øjtzø mi vaꞌṉjajmoṉguy tyøvø, tzøctam cuenda u mi nøꞌijtam jetsepø quiꞌpsocuy yatzipø; u mi jana vaꞌṉjamda Dios. Oꞌca jiꞌn mi vaꞌṉjamdame, maṉba mi jajmbøꞌtam quenbapø Dios.
\v 13 Sino mientras ijtutøc hora, nay ña tzajmatyandøjø tumdum jama vaꞌcø jana mi ꞌyaṉgømaꞌcøtyandøjø yatzipø tijiꞌṉ. Porque oꞌca mi aṉgømaꞌcøtyandøjpa yatzipø ti jiꞌṉ, jiꞌnam ma mi sundam vøjpø tiyø.
\v 14 Porque maṉba tø ijtam vøjø Cristojiꞌṉ oꞌca ndø vaꞌṉjamdzoꞌtzuse, jetse ndø tumøtzocoy ndø seguitzøcøpa hasta juncheꞌṉomo.
\p
\v 15 Pero yøti horaꞌam; porque it Diosis ꞌyote jachøꞌyuse:
\q Yøti oꞌca mi manba jeꞌis ꞌyote; u mi jana ṉgømaꞌnøyø,
\q como yaꞌmøcpø horaꞌomo quiꞌsayajøjtzi cuando ja ijnømømønaꞌṉ vityaju.
\m
\v 16 Porque mumu pøn Moisesis nøtzuꞌṉyajupø Egipto nasomo, jeꞌis o quiꞌsayaj Dios, porque ja cyømaꞌnøjayaju ti chajmayajupø.
\v 17 Y cojapaꞌtyaju, yaj quiꞌsycaꞌyaj Dios cuarenta ame; y jiṉ caꞌyaju ni i ja ityømø.
\v 18 Y mumu lo que ja vyaꞌṉjamyajøpøꞌis; jet ñøjmayaju Diosis ñeꞌc ñøyicøsi: “Nunca jiꞌn ma mi ndyøjcøtyam maṉbamønaꞌṉ mi ndziꞌtam saꞌpøjcuy”.
\v 19 Entonces ndø tziꞌtamba cuenta que ja mus tøjcøyajø porque ja vyaꞌṉjamyaj Dios.
\c 4
\p
\v 1 Así es que como Diosis chamu que muspatøc tø sapøctam ñeꞌcjiꞌṉ, por eso tiene que vaꞌcø ndø naꞌndzø uytim it tø øjtzomdaꞌm tumdaꞌm ja it cuenta oꞌca maṉba sapøcyaj Diosjiꞌṉ.
\v 2 Porque igual como jic yaꞌmøctaꞌmbø pøndaꞌm tzajmayajtøj vøjpø ote, jetseti øtz tø tzajmatyandøjqueꞌtu. Pues jictaꞌm tzajmayajtøju, pero ja ñøvøꞌayajø porque ja vyaꞌṉjamyajø.
\v 3 Pero tø øjtzi tø vaꞌṉjamdambapøꞌis muspa tø sapøctam Diosjiꞌṉ. Porque Dios nømu:
\q Jetcøtoya quiꞌsycaꞌøjtzi, ndzaꞌmøjtzi ø nøyiṉgøsi,
\q nøꞌmøjtzi que ni jujche jiꞌn ma sapøcyaj øtzjiꞌṉ.
\m Jetse nøm Dios aunque cuando chøc yøṉ nas, jicsyeꞌc tucpøꞌ yoscuy.
\v 4 Porque it jachøꞌyupø jujche chøc Diosis cuꞌyapya jamaꞌomo, nømba:
\q Cuꞌyapya jamaꞌomo Dios sapøjcu, tujcumnaꞌṉ yoscuy.
\m
\v 5 Y itqueꞌtuti Diosis ꞌyote jyaychøꞌyuse que nøm Dios:
\q Jiꞌn maṉ syapøcyaj øtzjiꞌṉ.
\m
\v 6 De toda manera tiene que vaꞌcø syapøcyaj veneꞌaṉbøn, porque oyupø tzajmayajtøj viꞌna ja syapøcyajø porque ja cyømaꞌnøyajø.
\v 7 Pero Diosis chamu eyapø jama; y yøtipø jamamete. Porque cøjtuꞌcame je jama cuando ja syapøcyajø, jøsicam Diosis chajmayaj Israel pøn jujche maṉba tucnøm más jøsiꞌcam, porque Diosis chiꞌ David quiꞌpsocuy vaꞌcø ñømø:
\q Yøti oꞌca mi manba Diosis ꞌyote,
\q u mi jana ṉgømaꞌnøyø; cømaꞌnøyøti.
\m
\v 8 Porque oꞌca Josueꞌis chiꞌyajunaꞌṉ jic yaꞌmøcpø Israel pøndaꞌm sapøjcuy, entonces Diosis ja chamønaꞌṉ eyaco jama vaꞌcø tø sapøctamø.
\v 9 Pero como jetse chamu, jetcøtoya manbatøc it masanbø sapøjcuy vaꞌcø syapøcyaj vyaꞌṉjamyajpapøꞌis Dios.
\v 10 Porque cuando tø sapøctamba, maṉba ndø tzactaṉgueꞌt ndø yoscuy como Diosis chajcuse yoscuy.
\v 11 Por eso hay que vaꞌcø ndø penatzøc ndø vin vaꞌcø mus tø sapøc Diosjiꞌṉ, vaꞌcø jana tø tzøꞌy aꞌṉgomo jiꞌn ndø cømaꞌnøyi aṉcø, como chøcyajuse yaꞌmøcpø pøꞌnis.
\p
\v 12 Porque Diosis ꞌyote quenbapøte y pømiꞌøyupøte. Como metz vinbø espada tøjcøpyase jojmo ndø sismo, jetse cuando ndø manba Diosis ꞌyote, más jojmo tøjcøpya ndø tzocoꞌyomo ijtumø ndø espiritu y ndø quiꞌpsocuy, suñi vaꞌcø tø yac musø jujchepø pøndaꞌmøṉø. Tø yac muspa jujchepøte ndø quiꞌpsocuy y tø yac muspa oꞌca vøjø jiꞌn vyøjø ndø nguiꞌpscøpoꞌpapø.
\v 13 Diosis cyomuspa aunque ti ñeꞌc chøjcuse, ja it ni ti jiꞌn cyomusipø jeꞌis. Jeꞌis ispa y cyomuspa aunque tiyø, y jeꞌis vyiꞌnaṉdøjqui tiene que vaꞌcø ndø andzoꞌṉoya ijtu ancø ndø coja.
\s Jesús myøjaꞌṉombø panete
\p
\v 14 Entonces it myøjaꞌṉombø ndø pane coviꞌnajø, Diosis ꞌYune Jesús, y jet tøjcøy tzajpomo Diosis vyiꞌnaṉdøjqui. Por eso hay que vaꞌcø mumu jama más ndø vaꞌṉjamø jana ndø jajmbøꞌ nunca.
\v 15 Yøṉ ndø møjaꞌṉombø pane coviꞌnajøꞌis tø toyaꞌṉøtyamba porque tø mochitaꞌmbøte. Y como tø tzøjquistøjpa vaꞌcø jujche tø yac tocoya, ñeꞌc jetseti tzøjquistøjqueꞌt aunque ticøsi igual como tø øtztaꞌm, pero jet ja cyojapaꞌtø.
\v 16 Por eso hay que jana naꞌtzcuy vaꞌcø ndø oꞌnøtyam myøjaꞌṉ aṉguiꞌmbapø Dios porque jeꞌis tø sundamba. Muspa ndø oꞌnøtyamø vaꞌcø tø toyaꞌṉøtyamø y vaꞌcø tø cotzoṉdamø ñeꞌc vyøꞌajcupit cuando nømøme ndø sundamuꞌøc.
\c 5
\p
\v 1 Porque mumu myøṉaꞌnombø pane cøpiṉyajtøjpa pøꞌnomo, y cyotyajtøjpa vaꞌcø cyøꞌoñaj pyøndøvø Diosis vyiꞌnaṉdøjqui, vaꞌcø pyøjcøchoṉyaj Diosis ñøyicøsi pøꞌnis syunchiꞌyajpapø tiyø, y vaꞌcø yaj caꞌyaj pøꞌnøcuy pøꞌnis cyojacøtoya. Y como je pane mochipø pøndaꞌmdiqueꞌt, de repente quecyajpa cojaꞌomo.
\v 2 Por eso muspa ñømaṉjay pasencia pyøndøvø jiꞌn myusyajepøꞌis ni tiyø y ityajupøꞌis cyoja.
\v 3 Y como itqueꞌtuti ñe cyoja, tiene que vaꞌcø yaj caꞌ pøꞌnøcuy ñe cyojacøtoya, igual como para pyøndøvøꞌis cyojacøtoyataꞌm.
\p
\v 4 Ni i jiꞌn mus myøjaꞌṉoꞌmaj ñeꞌcø vaꞌcø yac paneꞌaj vyin, sino Diosis ñombratzøcpa pøn vaꞌcø pyaneꞌajø, como yaꞌmøc ñombratzøjcuse Aarón.
\v 5 Jetsetiqueꞌt Cristoꞌis ja myøjaꞌṉomse chøc vyin ñeꞌcø vaꞌcø myøjaꞌṉombø pyaneꞌajø, sino Diosis yac paneꞌaju. Porque ñøjayu:
\q Mitz øjchøṉ mi une.
\q Yøti yaj quejpøjtzi que øjchøṉ mi ndø Janda.
\m
\v 6 Chamqueꞌtpati emøc jachøꞌyuse Diosis ꞌyote:
\q Mitz mi nchøꞌpya como panese mumu jamacøtoya,
\q como jujche pyaneꞌajuse Melquisedec.
\m
\v 7 Y cuando Cristo yøꞌcnaꞌṉ it nascøsi, tumø chocoy ꞌyoꞌnøy Dios, muspapøꞌis yaj cotzoca vaꞌcø jyana caꞌø. Pømi y vitøm nøꞌcøꞌmø chaꞌmaṉgueju ti syunbase. Y Diosis cyømaꞌnøyu ti nø vyaꞌcu, porque Cristoꞌis cyønaꞌtzøy Dios.
\v 8 Aunque Diosis ꞌYune, pero toyaꞌisu y jetse ꞌyaṉmayu vaꞌcø cyømaꞌnøyø.
\v 9 Y yøti como jiꞌn chøjcay falta ni tiꞌis, por eso muspa tø yaj cotzoctam mumu jamacøtoya mumu ndø cømaꞌnøtyambaꞌis.
\v 10 Porque Diosis cyojtu Cristo vaꞌcø chøꞌy como myøjaꞌṉombø pane igual como Melquisedec myøjaꞌṉombø panete.
\s Jiꞌn mus ndø tzac ndø vaꞌnjajmocuy
\p
\v 11 Pues ijtutøc vøti jetsepø aṉmaꞌyocuy vaꞌcø mi ndzaꞌmaṉvajcatyamø; pero jiꞌn mus omba ndzaꞌmaṉvactamø, porque jiꞌn mi omba ṉgøñøctøyøtyame.
\v 12 Como vøti jamam mi aṉmajoꞌtyamu, sununaꞌṉ vaꞌcø mi isindziꞌtam mi mbøndøvø; pero jiꞌndøc mi mustam mi neꞌṉgø. Porque ijtutøc pyena vaꞌcø mi ꞌyaṉmandyam mi neꞌṉgø más viꞌnapø Diosis ꞌyaṉmachoꞌtzcuy. Como yaꞌuneꞌis ꞌyucpase leche y jiꞌndøc mus cyuꞌtø camamdaꞌmbø cuꞌtcuy, jetse mitz jiꞌndøc mus mi ṉgønøctøyøy myøjaꞌṉombø musocuy.
\v 13 Como ꞌyucpaꞌis leche yaꞌunese, aṉmachoꞌtzupø jiꞌn mus ti vøjø, ti jiꞌn vyøjø.
\v 14 Pero como jujche pønbujtupøꞌsam cyuꞌtpa camambø cuꞌtcuy, jetsetiqueꞌt yac yosuꞌsam quiꞌpsocuy y ꞌyaṉmayupøꞌsam ti vøjø, ti jiꞌn vyøjø vaꞌcø ndø tzøcø.
\c 6
\p
\v 1 Por eso hay que vaꞌcø tzøjcaṉøyø hasta que ndø tzøcpa taꞌnemø mumu Cristoꞌis ꞌyaṉmaꞌyocuy, jiꞌndyeꞌt vaꞌcø ndø naꞌs vøjø aṉmaychoꞌtza. Cuando ndø aṉmachøtzpa, ndø aṉmandyamba que vøjø vaꞌcø tø quiꞌpsvituꞌtamø vaꞌcø jana ndø tzøctocotyam ndø vin, sino vaꞌcø ndø vaꞌṉjamdam Dios.
\v 2 Ndø aṉmandyamba nøꞌyøꞌocuy, y ndø aṉmandyamba ticøtoya ndø cotpa ndø cøꞌ ndø vaꞌṉjajmocuy tøvøꞌis cyopajcosi mientras Dios nøm ndø oꞌnøyu, y jujche maṉba visaꞌyaje caꞌyajupø, y como jujche Diosis maṉba cyømeꞌchaj mumu pøn cyojapit, y maṉba chamdziꞌyaj itcuy mumu jamacøtoya. Como ndø mustambapøꞌam mumu jetsetaꞌmbø tiyø, jiꞌndyet pyena vaꞌcø ndø aṉmandyam jiꞌn tumnac.
\v 3 Sino que hay que vaꞌcø ndø aṉmandyam lo que jiꞌndøc ndø musipø vaꞌcø tø aṉmatyaꞌndøjø. Oꞌca Diosis tø cotzoṉba, muspa tø aṉmatyaꞌndøjø.
\p
\v 4 Pero vamos a suponer que it pøn Diosis cyøsyøꞌṉøjayuꞌam quiꞌpsocuy, y je pøn tziꞌtøju tzajpombø tiyø, y pyøjcøchoṉuꞌam Masanbø Espiritu Santo.
\v 5 Y je pøꞌnis chiꞌuꞌam cuenta que vøcoꞌnipøte Diosis ꞌyote, y ꞌyaṉjamuꞌam chocoꞌyomo pømiꞌajcuy maṉbapø ndø istame minbapø horaꞌomo.
\v 6 Pues jetsepø pøn, oꞌca chacpa vyaꞌṉjajmocuy, ni iꞌis jiꞌn mus yaj quiꞌpsvituꞌvøjøtzøcø, porque chajcu vyaꞌṉjajmocuy ñeꞌc chocoꞌyomo. Es como que ñeꞌc nø yaj caꞌvøjøtzøjcacyeꞌt cruzcøsi Diosis ꞌYune y Diosis ꞌYune yac tzøpya como cochaꞌajaṉ vøti pøꞌnis vyiꞌnaṉdøjqui.
\v 7 Porque cuando vøti vuelta quecpa tuj y nasnuṉba tujis, entonces tzocpa ti ndø nijpa; y oyupø yose, jeꞌis cyuꞌtpa lo que oyupø yosaye. Y Diosis cyømasaꞌnøpya jetsepø nas. Jetse Diosis cyømasaꞌṉøpya pøn oꞌca vyaꞌṉjamba mumu jamase.
\v 8 Pero oꞌca puro yach taꞌnø puro apit itpa, jiꞌn ndø suni jetsepø nas, y jetsetiqueꞌt Diosis jiꞌn pyøjcøchoṉ pøn oꞌca chajcupøꞌis vyaꞌṉjajmocuy, y maṉba tocoye Diosis vyiꞌnaṉdøjqui, y último pyoṉgajpøꞌ tzacpa.
\s Oꞌca ndø ⁿjoꞌcpa vøjpø tiyø, jiꞌn tø queque
\p
\v 9 Ø mi vaꞌṉjajmoṉguy tyøvøtaꞌm mi sundambapø chøṉø, aunque jetse mi ndzajmatyaꞌmbøjtzi, niꞌaṉjamdaꞌmbøjtzi que jiꞌn mi jyendzetaꞌm. Para mitzcøtoya it más vøjtaꞌmbø tiyø, lo que ndø pøjcøchoṉba tø yaj cotzoctamuꞌcamete.
\v 10 Diosis aunque ti chøcpa vøjpø. Jiꞌn jyajmbøꞌi jujche mi ⁿyosaytamu porque mi sundamba ancø ñeꞌcø. Jiꞌn jyajmbøꞌi jujche mi ṉgotzoṉdamu mi vaꞌṉjajmonguy tøvø porque Diosis señe aṉcø, y nømdøc mi ṉgotzoṉdamu hasta como yøti.
\v 11 Pero sundaꞌmbøjtzi tumdum pøn jajmecøs vaꞌcø mi ijtamø, jajmundzøctam møꞌchøqui vøjpø tiyø ñø mi ⁿjoꞌctamupø hasta que mi mbøjcøchoṉdamba.
\v 12 U mi ndziꞌ lugar mi ⁿvin vaꞌcø mi jargaꞌnajtamø. Sundaꞌmbøjtzi vaꞌcø mi nøꞌijtam quiꞌpsocuy como pasenciaꞌøyajupø y vaꞌṉjajmoyajpapø pøꞌnis ñøꞌtyajpase quiꞌpsocuy. Porque jetsetaꞌmbø pøn Diosis maṉba chiꞌ vøjpø tiyø lo que chamuse.
\p
\v 13 Porque cuando Diosis chajmay Abraham ti maṉba chiꞌ, como ja itam ni i más myøjaꞌṉombø que ñeꞌcø vaꞌcø chøꞌy como testigos, por eso ñeꞌcti testigosajqueꞌtu.
\v 14 Y ñøjayu: “Vøti maṉba mi ndziꞌ vøjpø itcuy, y maṉba mi yac soneꞌajayaj mi ⁿune”.
\v 15 Pues entonces con pasenciaꞌajcupit jyoꞌcu lo que chajmayuse Diosis hasta que chiꞌu.
\v 16 Cuando pøꞌnis sunba vaꞌcø yac vaꞌṉjamdøj vyin, chambøjcapya más myøjaꞌṉombøꞌis ñøyi. Oꞌca chambøjcapya más myøjaꞌṉombøꞌis ñøyi; yajpa onguipcuy, vaꞌṉjamdøjpa.
\v 17 Je pøn maṉbapø chiꞌyaj vøjpø tiyø, Diosis nømnaꞌṉ syun yac musyaj viyuṉse que jiꞌn cyacpø ꞌyote, que maṉba chøqui chamuse. Por eso chambøc ñeꞌ vyin que maṉba chiꞌyaje.
\v 18 Jetse mꞌas seguro porque it metzcupyø tiyø Diosis jiꞌn cyacpøꞌipø. Jiꞌn cyacpøꞌ ꞌyote, y jiꞌn cyacpøꞌ ñøyi. Cuando Dioscøꞌm ndø meꞌtzpa ndø cotzojcuy, jetcøs vaꞌcø ndø pøjcøchoṉ vøjpø tiyø tø tzajmayuse; entonces como sevro ndø muspa que maṉba ndø pøjcøchoṉdam vøjpø tiyø; entonces contento tø itpa.
\v 19 Como tum aja jøꞌmdzøꞌyupø, jetse tø øtz tø itqueꞌtpa, nunca jiꞌn ndø jajmbøꞌi ndø vaꞌṉjajmoṉguy oꞌca ndø cøcasøpya vøjpø tiyø maṉbapø tø tziꞌ Diosis. Entonces tø itpa como si fuera jøꞌmdzøꞌyupø tzajpombø Dioscøsi masanbø lugajromo.
\v 20 Jen vindøjcøyuꞌam øtzcøtoya Jesús, myøjaꞌṉombø pane cuenta, y nunca jiꞌn yaj pyaneꞌajcuy. Como Melquisedecse, jetse Jesusis pyaneꞌajcuy.
\c 7
\s Melquisedecsepø paneꞌajcuy
\p
\v 1 Yøṉ Melquisedec Salem gumguꞌyombø aṉguiꞌmbate; más myøjaꞌṉombø Diosis pyane. Jeꞌis oy choṉ Abraham cuando Abraham nømnaꞌṉ vyituꞌu oyumø quipcuy, cuando Abrahaꞌmis o yaj caꞌyaj nø ñøquipyajupøꞌis aṉguiꞌmba. Y Melquisedejquis cyømasaꞌnøyu Abraham.
\v 2 Y Abrahaꞌmis vyeꞌndziꞌu Melquisedec usyti pyøjcupø quipcuꞌyomo. Y je ñøyi Melquisedec ndø nøjandyamba ndø ondeꞌomo, vøjpø aṉguiꞌmbate. Y como cyumguꞌis ñøyi Salem, je palabra Salem ndø nøjandyamba ndø ondeꞌomo, vøj ijnømba. Por eso muspa tø nømø que jete aṉguiꞌmba jeꞌis vøjø yac ijnømbapø.
\v 3 Ja it Melquisedejquis jyata ni myama, ni jyatatzuꞌṉguy, ni jiꞌndyet pøꞌnajupø y nunca jiꞌn cyaꞌe; como Diosis ꞌYunese, jetse minu; por eso nunca jiꞌn yaj jeꞌis pyaneꞌajcuy.
\p
\v 4 Pues entonces tzøjcay cuenda jujche myøjaꞌṉombø yøṉ pøn. Hasta ndø janda tzuꞌṉguy Abrahaꞌmis usyti vyeꞌndziꞌu tiyø pyøjcupø.
\v 5 Y yøti Abrahaꞌmis ꞌyune paneꞌajyajpa, y ijtu aṉguiꞌmguy aunque iꞌis vaꞌcø ñøveꞌn pane ustaꞌm ñøꞌityajupø. Mismo tyøvøꞌis ñøveꞌñajpa pane lo que ñøꞌityajupø; porque pane Abrahaꞌmis ꞌyune y vyeꞌndziꞌyajuꞌis Abrahaꞌmis ꞌyunetaꞌmgueꞌt.
\v 6 Pero Melquisedec eyapøtite, jiꞌndyet Leviꞌis ꞌyune. Melchisedejquis pyojcøchøṉ lo que Abrahaꞌmis vyeꞌndziꞌupø, y entonces ꞌyoꞌnøy Dios vaꞌcø cyotzoṉ Abraham Diosis. Y je Abraham chajmayupø Diosis que maṉbapø chiꞌ vøjpø tiyø.
\v 7 Y ndø mustamba que más myøjaꞌṉombøꞌis cyømasaꞌnøpya menos myøjaꞌṉombø. Ni i jiꞌn nømi que jiꞌn jetse.
\v 8 Entonces yøti Leviꞌis ꞌyuneꞌis pyøjcøchoṉyajpa vyeꞌndziꞌyajupø y Leviꞌis ꞌyune caꞌyajpapø pøndaꞌmete. Pero it Diosis ꞌyote jachøyupø que quenbati jicø Melchisedec pyøjcøchoṉupøꞌis lo que Abrahaꞌmis vyeꞌndziꞌupø.
\v 9 Pues muspa tø nømø que yøti Leviꞌis ꞌyuneꞌis pyøjcøchoṉyajpa ñøveꞌnupø, pero cuando Abrahaꞌmis ñøveꞌnu Melquisedec, Leviꞌis por cuenta ñøveꞌngueꞌtuti.
\v 10 Porque Leví Abrahaꞌmis ꞌyune y aunque ja itøtøꞌcnaꞌṉ Abrahaꞌmis ꞌyune Leví, sino mapøtøc pøꞌnaje, pero Abrahaꞌmis vyeꞌndziꞌay Melchisedec ꞌyune Leviꞌis cuenda cuando Melquisedejquis choṉu.
\p
\v 11 Porque Leviꞌis ꞌyune paneꞌajyaju y jeꞌis chiꞌyaj aṉguiꞌmguy Israel pøndaꞌm, pero ja vyøjom putyaj jetse. Oꞌca vyøꞌom putyajunaꞌṉ Israel pøn je panecøꞌmø, jiꞌnamnaꞌṉ pyena vaꞌcø it eyapø pane como Melquisedecse, y ni jiꞌndyet como Leviꞌis ꞌyune Aarón paneꞌajuse.
\v 12 Pero como cacpøꞌu paneꞌajcuy, pyenate vaꞌcø cyacpøꞌqueꞌt aṉguiꞌmguy.
\v 13 Porque jicø pane nø chamupø, ndø Comite, y ndø Comi eyapø peca jata tzuꞌṉgucyøspø, jiꞌndyet Levicøspø. Y ndø Comiꞌis pyeca jata tzuꞌṉgucøspø ni i más ja it yospa altarcøꞌmø como pane.
\v 14 Porque aunque iꞌis myuspa que Judá ndø Comiꞌis yaꞌmøcpø jata tzuꞌṉguy. Pero Moisesis nunca ja chajmayø oꞌca Judacøs maṉba tzuꞌṉ pane.
\p
\v 15 Yøti claro ndø tziꞌpa cuenta que minu ndø Comi pane cuenta, pero eyapøtite; jiꞌndyet Levicøspø, siño Melquisedecsepø.
\v 16 Ndø Comi ja pyaneꞌaj oyuse aṉguiꞌm Moisés, que cuando caꞌpa pane, ꞌyune paneꞌajqueꞌtpa, y chøcpa nascøspø paneꞌajcuy. Sino ndø Comi paneꞌaju porque it pyømi vaꞌcø cyen mumu jamacøtoya.
\v 17 Porque it Diosis ꞌyote jachøꞌyupø que ndø Janda Diosis ñøjay Jesús:
\q Igual como Melquisedec paneꞌajuse,
\q jetse mitz mbyane mumu jamacøtoya.
\m
\v 18 Porque viyuṉsye jic viꞌnapø aṉguiꞌmguy jachajcupø, yac tzuꞌṉdøju porque mochi y ja yac yosyaj vøjø.
\v 19 Porque Diosis vyiꞌnaṉdøjqui jic aṉguiꞌmguy ja yos ndø sunbase. Pero en cambio yøti Diosis chøc más vøjpø tiyø tø øtzcøtoya, y jet vaꞌcø ndø vaꞌṉjamø, vyøjom tø putpa, muspa tø vøꞌaj Diosjiꞌn.
\p
\v 20 Y cuando Dios nømu que Jesús ma paneꞌaje, ñeꞌc ndø Jandaꞌis chambøc vyin como testigos que jetse maṉba chøc viyuṉse.
\v 21 Pero cuando paneꞌajyaj eyataꞌmbø pøn, ja chamyajø Diosis ñøyicøs ni iꞌis oꞌca maṉba paneꞌajyaje. Pero Jesús paneꞌaju porque ñeꞌc Diosis chambøc vyin como testigos que jetse ma yac tuc ñeꞌcø, porque ndø Comi Jesús nøjatyøju:
\q Ñeꞌc ndø Comi Diosis chambøc vyin como testigos, jiꞌn ma cyacpøꞌ quiꞌpsocuy; ñøjayu: “Igual como Melquisedec paneꞌajuse, jetse mitz mbyane mumu jamacøtoya”.
\v 22 Como ñeꞌc Diosis cham jetse, por eso Jesús tzøꞌy come encargado vaꞌcø ꞌyaꞌm jujchøc tucpa jomepø contrato más vøjpø Diosis chøjcupø.
\v 23 Y viyuṉse viꞌna o yosyaj vøti pane. Porque como caꞌyaju, ja mus chøcyaj yoscuy vøti ame.
\v 24 Pero como yøṉ Jesús mumu jama ijtu, nunca jiꞌn cyacpøꞌ pyaneꞌajcuy.
\v 25 Por eso Jesusis muspa tø yaj cotzoc mumu jamacøtoya porque tø yac vøꞌajpa Diosjiꞌṉ oꞌca ndø sunba jetse. Porque jet quenba mumu jamacøtoya vaꞌcø tø cøꞌondamø Diosis vyiꞌnomo.
\p
\v 26 Entonces jetsepø myøjaꞌṉombø pane ndø sundamba, porque masanbøte, ja it ni yatzitzocoꞌyajcuy, ni ja it ni cyoja, ja myotapø cojaꞌøyupø pønjiꞌṉdaꞌm, ñømaṉdøju más møjipø tzajpomo.
\v 27 Pero je eyataꞌmbø myøjaṉombø paneꞌis jyoꞌpit jyoꞌpit yaj caꞌyajpanaꞌṉ pøꞌnøcuy para ñe cyojacøtoyataꞌm y jøsicam jetseti chøcyajqueꞌt eyataꞌmbø pøꞌnis cyojacøtoya. Pero jiꞌn pyena Jesusis vaꞌcø chøc jetse. Porque Jesusis tumnactite chiꞌocuyaj vyin vaꞌcø cyaꞌø, ja cyaꞌø jana tumnac.
\v 28 Porque aṉguiꞌmguꞌyomo møjaꞌṉom paneꞌajyajpanaꞌṉ pøn mochitaꞌmbø. Pero más jøsiꞌcam Diosis chambøc vyin como testigos que ñeꞌ ꞌYune maṉba yac paneꞌaje, y je Diosis ꞌYune sun vøjpø pane mumu jamacøtoya.
\c 8
\s Jesusis yac tucpa jomepø contrato chamuse Diosis
\p
\v 1 Pues yøti más preciso vaꞌcø mi mustamø mi ndzajmatyamupø; jet maꞌṉbø mi ndzajmatyam yøti. Pues más syunbapø vaꞌcø mi mustamø oꞌca it jetsepø myøjaꞌṉombø ndø panetaꞌm como mi ndzajmatyamuse øjtzi. Jic pane nimequepø myøjaꞌṉajcuꞌyomo nø pyoꞌcsu tzajpomo Diosis chøꞌnaꞌṉomo.
\v 2 Jic pane yøti tzajpomopø masandøjcomo yospa. Jiquete viyuṉsepø masandøc ñeꞌc ndø Comiꞌis chøjcupø, jiꞌndyet pøꞌnis chøcyajepø.
\v 3 Porque tumdum myøjaꞌṉombø pane cojtøju vaꞌcø chiꞌocuyaj Dioscøsi lo que nø ñuꞌcyajupø pøꞌnis, y vaꞌcø yaj caꞌay pøꞌnøcuy Dioscøtoya. Por eso ijtu pyena Jesusis vaꞌcø chiꞌocuyajqueꞌt Dioscøsi ti jana tiyø.
\v 4 Porque oꞌca nascøsnaꞌṉ ijtu yøti, jiꞌnaꞌṉ pyane; porque ityajuti eyataꞌmbø nascøstambø pane chiꞌocuyajpapøꞌis ti jana tiyø ñøꞌijtuse aṉguiꞌmguy.
\v 5 Pero jicø nascøstaꞌmbø paneꞌis naꞌs chøjcaṉgøpujtøyajpa tzajpombø paneꞌajcuy, pero jiꞌndyet mero jicø. Y nascøspø masandøc tzajpombøꞌis cyene. Porque Diosis ñøjay Moisés cuando maṉbatøcnaꞌṉ chøc masandøc: “Tzøjcay cuenda mi isindziꞌuse Sinaí cotzøjcøsi, jetse vaꞌcø mi ndzøjcøpujtøpyøꞌø”.
\v 6 Pero viyuṉete más vøjø y suñi yosapya Dios Jesusis que jiꞌn nascøspø paneꞌis yosapyase. Porque Jesusis tø cøꞌonba Diosis vyiꞌnomo más vøjpø contrato ijtuse, como chamuse Diosis que maṉba chøc más vøjpø tiyø tø øtzcøtoyataꞌm.
\v 7 Entonces oꞌca vøꞌajunaꞌṉ viꞌnapø contrato, jiꞌnaꞌṉ pyena vaꞌcø chøcvøjøtzøc eyapø.
\v 8 Pero Diosis isu que ja yaj coputyajø viꞌnapø contrato, y nømu que jiꞌn vyøjpø nø chøcyaj pøꞌnistaꞌm. Jetse o tuqui como ijtuse jachøꞌyupø Diosis ꞌyote:
\q Ndø Comi nømu: Eyaco jama maꞌṉbø ndziꞌ Israel pøndaꞌm y Judá pøndaꞌm jomepø contrato.
\q
\v 9 Jiꞌnam viꞌnase como oyuse ndziꞌyaj jeꞌis pyeca jatataꞌm cuando øtz oy jindi nøputyaje Egipto nasomo.
\q Porque øtz ndziꞌuse contrato ja chøcyajø;
\q y jetse ⁿjajmbøꞌu tzacyajøjtzi jic pøndaꞌm.
\q
\v 10 Por eso eyapø contrato maꞌṉbø ndziꞌyaj Israel pøn cøjtuꞌcam jic jama; yøṉømete.
\q Maꞌṉbø yac mijnayaj quiꞌpsocuy vaꞌcø jyajmutzøcyaj ø aṉguiꞌmguy;
\q chococøs maṉba ityaj jachøꞌyupø.
\q Entonces jic pøꞌnis maṉba vaꞌṉjamyajøjtzi y øtz maṉba ⁿuneꞌajyaje.
\q
\v 11 Y ni iꞌis jiꞌn maṉ ꞌyaṉmayaj tyøvø;
\q ni iꞌis jiꞌn maṉ chajmayaj tyøvø vaꞌcø cyomus ndø Comi.
\q Porque jicsyeꞌc aunque cheꞌpøꞌis, møjapøꞌis, mumu maṉba comusyaj øjtzi y por eso jiꞌndyet pyena vaꞌcø  chamusyajtøjø.
\q
\v 12 Porque maꞌṉbø ndoyaꞌṉøjayaj jiꞌn vyøjtaꞌmbø chøqui, y maꞌṉbø ⁿjajmbøꞌjayaj cyoja y yatzitzocoꞌyajcuy. Jetse nøm ndø Comi.
\m
\v 13 Pues entonces como chamu que nø chiꞌ jomepø contrato, entonces viꞌnapø jiꞌnam yose.
\c 9
\s Tzojpombø masandøc y nascøspø masandøc
\p
\v 1 Entonces como viꞌna ijtusenaꞌṉ aṉguiꞌmguy, ijtunaꞌṉ aṉguiꞌmguy jujche vaꞌcø cyønaꞌtzøyaj Dios, y ijtunaꞌṉ nascøspø masandøc nacapø.
\v 2 Y ijtunaꞌṉ metzcuy cuarto. Y vinbatcuy cuartoꞌomo ijtunaꞌṉ noꞌa poꞌcscuy, ijtunaꞌṉ mesa, y mesacøs ijtunaꞌṉ cyømasaꞌnøyupø pan. Jic cuarto ñøjayajpanaꞌṉ masanbø cuarto.
\v 3 Y más jojmo tucu voꞌtecøtuꞌmaṉ ijtunaꞌṉ eyapø cuarto ñøjayajpanaꞌṉ más masanbø cuarto.
\v 4 Y jeꞌtom ijtunaꞌṉ masanbø mesa oropø yac joꞌcøyajpapøcøs pomo, ijtunaꞌṉ caja puro oro cønecsøyupø; jeꞌtom cyotyajpanaꞌṉ Diosis cyontrato. Y cajaꞌomo itqueꞌtutinaꞌṉ oro tzica ꞌyaṉnecpapøꞌom maná cuꞌtcuy. Itqueꞌtutinaꞌṉ cajaꞌom Aaroꞌnis cyutacus oyupø cøvoꞌme, y itqueꞌtutinaꞌṉ tzaꞌtaꞌmbø tabla y jetcøs jachøꞌyunaꞌṉ aṉguiꞌmguy.
\v 5 Y cajacøs ityajunaꞌṉ søꞌṉyajpapø angeles chøqui como seña que myøjaꞌṉombø Dios jen itpa, y cyømøṉdzøjcayajpanaꞌṉ syajiꞌṉ cajaꞌis ꞌyaṉmucsø yajpamønaꞌṉe cyoja. Pero jetsetaꞌmbø tiyø jiꞌn mus ndø cøyin ndzam yøti.
\p
\v 6 Entonces cuando vøjøtzøcyajtøjumnaꞌṉ jetse, tøjcøyajpanaꞌṉ pane tumdum jama vinbatcuy masanbø cuartoꞌomo vaꞌcø chøcyaj cønaꞌtzøꞌyocuy.
\v 7 Pero más masanbø cuartoꞌomo tøjcøpyanaꞌṉ más myøjaꞌṉombø pane tyumgøꞌy tumdum amepit. Ñøtøjcøpyanaꞌṉ copøn nøꞌpin vaꞌcø cyoyojay ñe cyoja y eyataꞌmbø pøꞌnis cyojataꞌm.
\v 8 Jetse tø yac mustamba Masanbø Espiritu Santoꞌis que jiꞌnaꞌn mus tøjcøyaj aunque iyø más masanbø cuartoꞌomo mientras que ijtutøc vinbø masandøc nacapø.
\v 9 Pues jetse jic masandøjcomo chøcyajuse señatite como jujche Cristoꞌis chøjcuse, y jetse it yøti. Chiꞌocuyajpa chiꞌocuy y yaj caꞌayajpa pøꞌnøcuy Dioscøtoya, pero jiꞌn ndø quiꞌpsi seguro oꞌca yaj ndø coja aunque ndø tzøc jetsepø cønaꞌtzøꞌocuy.
\v 10 Porque aṉguiꞌmyajtøjuse, puro naꞌs ndø siscøtoyapøtite. Aṉguiꞌmyajtøju ti vaꞌcø cyuꞌtyajø, ꞌyucyajø, jujche vaꞌcø cyøtzeꞌyaj vyin. Pero naꞌs jetsenaꞌṉ aṉguiꞌmyajtøjuse vaꞌcø chøcyajø hasta que Diosis cyacpøꞌu jetspø aṉguiꞌmguy.
\p
\v 11 Pero yøti minuꞌam Cristo myøjaꞌṉombø panete y más vøjpø ti chøcpa tø øtzcøtoya; y jetse yøti it más vøjpø aṉguiꞌmguy. Porque Cristo yospa más myøjaꞌṉombø y más vøjpø masandøjcomo, jiꞌndyet pøꞌnis chøjcupøꞌomo; porque jiꞌndyet nascøspø.
\v 12 Ni jiꞌndyet chivuꞌis ñøpin ñøtøjcøjayu, ni jiꞌndyet vacas uneꞌis ñøꞌpin ñøtøjcøjayu; sino ñeꞌ ñøꞌpin ñøtøjcøjay tumnac más masanbø cuartoꞌomo; jetse tø jupyujtamu mumu jamacøtoya.
\v 13 Porque cyøyøjøyajpanaꞌṉ toro ñøꞌpinjiꞌṉ y chivu nøꞌpinjiꞌṉ pøn cøyuꞌcøyajupø caꞌupøjiꞌṉ. Y poṉbøꞌyaj vacas une hasta que jamdi ma chøꞌy. Y jeꞌis jyam ñuṉyaj nøꞌcømø y jetjiꞌṉ vaꞌcø cyømasaꞌnøyajø cyøyøjøyajqueꞌtpanaꞌṉ pøn vaꞌcø cyøvajcøyajø, pero vingøstite.
\v 14 Pero Cristoꞌis chiꞌocuyaj vyin Dioscøsi jana cojapø; jiꞌn yajepø Espirituꞌis cyotzoṉu. Ñe ñøꞌpinjiꞌṉ jeꞌis tø yaj cøvajcøjapya ndø quiꞌpsocuy vaꞌcø ndø musø que ja it ndø coja. Entonces oꞌca copøꞌnis ñøꞌpinis tø cøvacpa vingøsi, entonces más vøjpø tiyøte que Cristoꞌis ñøꞌpiꞌnis tø yaj cøvajcøjapya ndø tzocoy vaꞌcø jana ndø tzøc tocoy ndø vin, sino vaꞌcø ndø cønaꞌtzøy quenbapø Dios.
\p
\v 15 Y por jetcøtoya yøti Cristojiꞌṉ tujcu jomepø contrato, porque Cristo o caꞌe vaꞌcø cyoyojayaj pøꞌnistaꞌm cyoja chøcyajupø cuando ijtuꞌcnaꞌṉ viꞌnapø contrato. Por eso Cristo o caꞌe vaꞌcø mus pyøjcøchoṉyaj erejencha mumu jamacøtoya mumu pøꞌnis lo que Diosis vyejayajupø. Je erejencha Diosis chamdziꞌupøte yaꞌmøc.
\v 16 Y oꞌca aunque iꞌis chamdziꞌu tzacpa iꞌis maṉba ñøtzøꞌy lo que ñøꞌijtupø cuando caꞌpa; entonces jeꞌis jiꞌn pyøjcøchove hasta que caꞌpa cyomi, jicsyeꞌtøc pyøcpa.
\v 17 Jetse lo que chamdziꞌu tzajcupø, eyapøꞌis pyøjcapya solamete después que caꞌpaꞌc vøꞌne. Mientras que ijtutøc vøꞌne, jiꞌn pyøqui.
\v 18 Por eso también je viꞌṉapø contrato que Diosis chamdziꞌupø, ja yosa hasta que jøꞌtu nøꞌpin. Entonces yospanaꞌṉ.
\v 19 Porque cuando Moisesis chajmayaju mumu pøn aṉguiꞌmguy jujche vaꞌcø chøcyajø; entonces myojtu vacas uneꞌis ñøꞌpin, y chivuꞌis ñøꞌpinjiꞌṉ y nøꞌjiꞌṉ y pyøjcu tzapas cøṉupø borregoꞌis pyøc y hisopo taꞌnø; y jetjiꞌṉ cyøyøjøyaj mumu pøn. Y cyøyøjøcyeꞌtuti aṉguiꞌmguy libru.
\v 20 Y Moisés nømu: “Yøṉ nøꞌpin señate que nøm yosu contrato Diosis tø tziꞌtamupø”.
\v 21 Y jetseti cyøyøjøcyeꞌt nøꞌpinjiꞌṉ masandøc y mumu tiyø yosyajpapø cønaꞌtzøꞌyocuꞌyomo.
\v 22 Y aṉguiꞌmocuꞌis chamba que casi mumu tiyø cøvajcøpya nøꞌpinjiꞌṉ, y oꞌca jiꞌn jyøt nøꞌpin, jiꞌn tø cøtocoye.
\s Caꞌu Cristo vaꞌcø tø yac tzuꞌṉay ndø coja
\p
\v 23 Entonces nascøspø tiꞌis tzajpombøꞌis cyene ñøꞌijtayu y je nascøspø tiene quenaꞌṉ vaꞌcø yaj cøvajcøyø copøn nøꞌpinjiꞌṉ; pero mero tzajpombøꞌis syunba más vøjpøꞌis ñøꞌpin.
\v 24 Cristo ja tyøjcøy pøꞌnis chøjcupø masandøjcomo, porque je masandøc chøcyaju naꞌs vaꞌcø chøjcaṉgøpujtøyajø mero vøjpø masandøc. Sino Cristo tøjcøy mero tzajpomo, y yøti jiṉdi ijtu Diosis vyiꞌnaṉdøjqui vaꞌcø ꞌyoꞌnøy Dios tø øtzcøtoyataꞌm.
\v 25 Y jiꞌn chiꞌocuyaj vyin vøti velta, naꞌs tumnactite. Jiꞌn chøqui como chøcyajpase myøjaꞌṉombø paneꞌis. Porque  myøjaꞌṉombø pane tumdum amepit tøjcøpya más masanbø  cuartoꞌomo nøꞌpinjiꞌṉ lo que jiꞌndyet jeꞌis ñe.
\v 26 Pero oꞌca Cristo tumdum amepiꞌjnaꞌṉ tøjcopya tzajpomo ñeꞌ nøpinjiꞌṉ, entonces vøtinacnaꞌṉ toyaꞌ isu desde que Diosis chøctzoꞌtz nasacopac. Pero ja chøc jetse, sino yøti cuando nøm tyaꞌṉbøꞌuꞌcam jyama, Cristo tumnacti chiꞌocuyaj vyin ndø coja vaꞌcø tø cocaꞌayø.
\v 27 Y como tumdum pøn tumnacti tø caꞌpa, pero jøsiꞌjcam maṉba tø cømeꞌtz Diosis ndø cojapit,
\v 28 jetse tum nacti yaj caꞌtøj Cristo vaꞌcø yac tzuꞌṉay vøti pøꞌnis cyojataꞌm. Pero maṉba vøcø mingueꞌte menajcøsi, pero jiꞌndyet vaꞌcø yac tzuꞌṉay pøꞌnis cyojataꞌm, sino vaꞌcø tø yaj cotzojcoctuctamø nø ndø ⁿjoꞌctamuꞌis.
\c 10
\p
\v 1 Porque cuando yaj caꞌyajpanaꞌṉ copøn como aṉguiꞌmdøjuse Moisés, jetse chøjcaṉgøpujtøyaju vøjpø tiyø maṉbapø tuc jøsijcam. Chøcyajpasenaꞌṉ viꞌna, jiꞌndyet mero vøjpø. Porque ꞌyamepit ꞌyamepit yaj caꞌyajpanaꞌṉ pøꞌnøcuy cyojacøtoya porque Diosjiꞌṉnaꞌṉ sunba ityajø, pero nunca ja mus chiꞌyaj cuenta seguro oꞌca ja itam cyoja.
\v 2 Porque oꞌca chiꞌyajønaꞌṉ cuenta que ja itam cyoja, entonces jiꞌnaṉ syeguitzøcyaje vaꞌcø yaj caꞌyaj copøn jetse cyønaꞌtzøyajupøꞌis Dios.
\v 3 Cuando chøcyajpanaꞌṉ jetse, jyajmutzøcyajpanaꞌṉ cyoja ꞌyamepit ꞌyamepit.
\v 4 Porque toro nøꞌpiꞌnis ni chivu nøꞌpiꞌnis nunca jiꞌn mus yac jøcøjay ndø coja.
\p
\v 5 Por eso cuando minuꞌc Cristo nascøsi, ñøjmay Jyata Dios:
\q Copøn nøꞌpin y aunque ti tziꞌocuy ja mi sunø,
\q sino mi ndø yac min como nascøstaꞌmbø pønse.
\q
\v 6 Cuando yaj caꞌyajpa copøn y pyoṉbøꞌyajpa cyojacøtoya, entonces ja mi ñchøꞌy contento jetsepø tziꞌtøjcuꞌis.
\q
\v 7 Jicsyeꞌc nøꞌmøjtzi: “Jatay Dios, yøꞌcø ijtøjtzi: jujche mi sunbase mijtzi, øtz listoꞌtzi vaꞌcø ndzøcø;  como ijtuse jachoꞌyupø libruꞌomo vaꞌcø jujche ndzøc  øjtzi”.
\v 8 Entonces jetse nømu viꞌna: “Ja mi sunø copøn nøꞌpin, ni tziꞌocuy, ni poṉbøꞌyajupø copøn vaꞌcø mi yac tzuꞌṉayaj cyoja. Ja mi ñchøꞌy contento jetse aunque ijtu aṉguiꞌmguy vaꞌcø jetse chøcyajø”.
\v 9 Jicsyeꞌc nømgueꞌtu: “Jatay Dios, yøꞌcø ijtøjtzi; jujche mi sunbase mijtzi, øtz listoꞌtzi vaꞌcø ndzøcø”. Jetse nømu vaꞌcø yac jøcø viꞌnapø aṉguiꞌmguy y tzøꞌy jomepø.
\v 10 Y jomepøꞌomo Jesucristoꞌis chøc Diosis syunbase, tø yac tzøꞌtyamu masanbø, porque tumnacti mumu jamacøtoya chiꞌocuyaj vyin vaꞌcø tø cocaꞌatyam ndø coja.
\p
\v 11 Pero tumdum Israel pane teꞌṉba y tumdum jama chøcpa pyaneꞌajcuy y vøti yaj caꞌyajpa copøn vøti pøꞌnis cyojacøtoya. Pero jetse nunca jiꞌn cyøvajcøyaj cyojajiꞌṉ.
\v 12 Pero Cristoꞌis tumnacti chiꞌocuyaj vyin vaꞌcø tø cocaꞌatyam ndø coja mumu jamacøtoya y después poꞌcsu Diosis chøꞌnaꞌṉomo.
\v 13 Y jeni nø jyoꞌcu hasta que yac mochiꞌajyajtøjpa ꞌyenemigo y ni tim jiꞌnam musiꞌcsyeꞌṉom chøcyajø como si fuera cyøteꞌnøyuse.
\v 14 Porque tumnacti o chiꞌocuyaj vyin vaꞌcø tø yac masaꞌnajtamø vaꞌcø tø yac pujtam vyøjomo Diosis vyiꞌnaṉdøjqui mumu jamacøtoya.
\v 15 Porque jetseti tø tzajmacyeꞌtpa Masanbø Espiritu Santoꞌis porque viꞌna nømu:
\q Yøcse nøm ndø Comi Dios:
\v 16 Cuando cøjtuꞌcam jic jama, yøꞌcsepø contrato maꞌṉbø ndzøc pønjiꞌṉ:
\q Maꞌṉbø yac musyaj chocoꞌyomo ø aṉguiꞌmguy
\q y maꞌṉbø yac jajmutzøcyajø como si fuera jachøꞌyuse.
\m
\v 17 Y después Masanbø Espiritu Santo nømgueꞌtu:
\q Øtz nunca jiꞌn maṉ ⁿjajmundzøjcayaje cyoja ni yatzitzocoꞌyajcuy.
\m
\v 18 Y yøti como ndø coja cøtocoyuꞌam, jiꞌnam pyena vaꞌcø yaj caꞌayaj copøn ndø cojacøtoya como viꞌnase.
\s Hay que vaꞌcø ndø toꞌmøy Dios
\p
\v 19 Jetcøtoya ø mi ndøvøtaꞌm, como jøꞌtu Jesusis ñøꞌpin øtzcøtoya, yøti jana naꞌtzcuy muspa tø tøjcøtyam Diosis vyiꞌnaṉdøjqui como si fuera tø tøjcøpya más masanbø lugajromo.
\v 20 Muspa tø tøjcøtyam jeni porque quenbapøꞌis tø aṉvajcatyamu jomepø tøjcøcuy. Ijtupønaꞌṉ tucu voꞌte vaꞌcø jana tø tøjcøy más masanbø lugajromo y jet aṉvactøjuꞌam cuando caꞌ Jesús.
\v 21 Y yøti Jesús myøjaꞌṉombø ndø panete tø coquenbapøꞌis Diosis tø ꞌyunetaꞌm.
\v 22 Por eso tø jajmundzøctaꞌi Dios vøjpø tzocojiꞌṉ y jana naꞌtzcuy porque ndø vaꞌṉjamba viyuṉsye como si fuera tø toꞌmøyuse; cøvajcøyupø ndø tzocojiꞌṉ vaꞌcø ndø musø que ja it ndø coja, como si fuera cøtzeꞌupø ndø coṉñø vøjpø nøꞌjiꞌṉ.
\v 23 Ndø vaꞌṉjamdaꞌi viyuṉsye y ndø tzamdaꞌi que ndø mustamba que Diosis maṉba tø tziꞌtam vøjpø itcuy, jana tø metzaṉguiꞌpstamaꞌam. Porque Diosis chamu ti maṉba tø tziꞌ; y Diosis siempre chøcpa lo que chambase.
\v 24 Hay que vaꞌcø ndø quiꞌpstamø jujche muspa nay tø cotzoṉdandøjø y vaꞌcø nay tø sundandøjø y vaꞌcø ndø tzøctam vøjpø tiyø.
\v 25 Como siempre vaꞌcø tø tuꞌmdamø vaꞌcø jana ndø jajmbøꞌtamø tuꞌmguy, como venetaꞌmbøꞌis jyajmbøꞌyajpase, jiꞌnam tuꞌmyaje. En cambio hay que vaꞌcø nay tø tzajmatyandøjø vaꞌcø ndø tzøc vøjpø tiyø, y jet pyenate yøti porque nøm ñuꞌc jama vaꞌcø min ndø Comi.
\p
\v 26 Porque oꞌca ndø musuꞌam viyuṉsyepø tiyø y todavía ndø ngustopit ndø tzøjcaꞌṉøpya ndø coja ndø neꞌṉgø, entonces ja itam eyapa maṉbaꞌis tø cocaꞌay ndø coja.
\v 27 Ni ti más ja itø sino que vaꞌcø tø naꞌndzø cuando maṉba min jic jama cuando Diosis maṉba tø cømeꞌtztam ndø cojajiꞌṉ, y quiꞌscaꞌpa maṉba poṉbøꞌyaj ꞌyenemigo juctyøjcomo.
\v 28 Oꞌca pøꞌnis ja yaj copujtay Moisesis ꞌyaṉguiꞌmguy, y metzcuy tuꞌcay pøꞌnis isyaj que ja yaj coputø, y cyøtzaꞌmøyaj aṉguiꞌmbacøsi, entonces yaj caꞌyaju jic pøn, ja tyoyaꞌṉøyajø.
\v 29 Pero oꞌca ja tyoyaꞌṉøyaj jete, entonces quiꞌpstam mi neꞌṉgø jujchepø más vøti castigø manba tziꞌtøje tum pøn oꞌca syaṉgonojcapya Diosis ꞌYune, y cyomoꞌpya aunque tise Jesusis ñøꞌpin. Jet møjaꞌṉgojate porque Jesusis ñøꞌpinjiꞌṉ chøc Diosis contrato vaꞌcø tø yac masaꞌnajtamø, y jic pøn yac masaꞌnajupøte jic nøꞌpinjiꞌṉ. Y también chøquipit cyonocpa jic pøꞌnis Espiritu Santo tø tziꞌpapøꞌis vøjpø tiyø ñe vyøꞌajcupit. Por eso tiene que vaꞌcø cyastigatzøctøj más vøti, que menos maṉba cyastigatzøcyaj ja yaj copujtapyapøꞌis Moisesis ꞌyaṉguiꞌmguy.
\v 30 Porque ndø mustamba que ndø Comi nømu: “Ø neꞌc maꞌṉbø ṉgastigatzøcyaje; maꞌṉbø ndziꞌyaj cyoyoja”. Y emøc nømgueꞌtpa que ndø Comiꞌis manba cyømeꞌchaj ñe ꞌyune cyojajiꞌṉ.
\v 31 Por eso tø naꞌtzpa vaꞌcø tø quec quenbapø Diosis cyøꞌomo.
\p
\v 32 Pero jajmutzøctamø como jujche tujcuse cøjtupø jama cuando jometøc nuꞌcuꞌøc søꞌṉgø mi ndzocoꞌyomdaꞌm. Jicsyeꞌc vøti mi ndziꞌ pømi vaꞌcø mi ndondamø cuando mi istam toya mi ⁿyacsutzøctandøjumø.
\v 33 Hay veces mi syijcayaju y mi ndyopoꞌoꞌnøyaju aunque iꞌis vyiꞌnaṉdøjqui. Y mi ⁿyacsutzøcyaju y hay veces oyu mi mbaꞌjtam mi ndøvø cuando jetse nø yacsutzøcyajtøjupø.
\v 34 Porque mi ndoyaꞌṉøtyamu somyajtøjupø, y cuando mi ṉgyøpøctandøju mumu tijiꞌṉ mi nøꞌijtamupøjiꞌṉnaꞌṉ, mi ṉgyasøtyamu. Porque mi mustamba mi neꞌngø que mi nøꞌijtam tzajpomo más vøjtaꞌmbø tiyø jiꞌn yajepø nunca.
\v 35 U mi iꞌnbøꞌtam mi ⁿvin, jajmutzøcta Dios. Y jetse maṉba mi mbøjcøchoṉdam vøjpø tiyø møꞌchøqui como que mi ṉgoyoja.
\v 36 Pero tiene que vaꞌcø mi ndondam aunque tiyø pasenciaꞌajcupit, y vaꞌcø mi ndzøctam como Diosis syunbase. Entonces maṉba mi mbøjcøchondam lo que Diosis mi nchamdziꞌtamuse.
\v 37 Porque it Diosis ꞌyote jachøꞌyopø, nømba:
\q Jøꞌnøti maṉba mini maṉbapø mini, que jiꞌn maṉ yaꞌe.
\q
\v 38 Pues chøcpapøꞌis ø aṉguiꞌmguy maṉba quen vyaꞌṉjajmocupit, pero oꞌca chacpa vyaꞌṉjajmocuy, øtz jiꞌn maṉ sun jetsepø.
\v 39 Pero tø øtztaꞌm jiꞌn tø jetsetaꞌm, uy ndø ndzactam ndø vaꞌṉjajmoṉguy, porque chacyajpapøꞌis maṉba tocoyaje. Pero ndø vaꞌṉjamdamba ndø Comi vaꞌcø tø cotzoctamø vaꞌcø tø quendam mumu jamacøtoya.
\c 11
\s Vaꞌṉjajmoyajpapø pøndaꞌm
\p
\v 1 Vaꞌcø ndø vaꞌṉjamdamø, entonces ndø tumøtzocoy ndø niꞌaṉjamdamba que maṉba ndø pøjcøchoṉdame nø ndø ⁿjoꞌctamupø tiyø. Y ndø mustamba sevro que it jiꞌn ndø istamepø tiyø, pero ijtuti.
\v 2 Yaꞌmøctaꞌmbø pøꞌnis vyaꞌṉjamyaju y por eso vyøꞌmøyaj Diosis.
\p
\v 3 Y tø øtz ndø vaꞌṉjamdaṉqueꞌtpa Dios y jetcøtoya ndø mustamba que Diosis jyomec mumu tiyø ñe ꞌyotepit y jetse jiꞌn ndø isipø tiyø yac yosu vaꞌcø jyomeca ndø istambapø tiyø.
\p
\v 4 Abejlis vyaꞌṉjam Dios y jetcøtoya chiꞌocuꞌyaj Dios más vøjpø tiyø que jiꞌn Caiꞌnis chiꞌocuꞌyajuse, y por eso Dios nømu que vøjpø pønete, y ñeꞌc Diosis pyøjcøchoṉu Abejlis chiꞌocuꞌyajupø. Por eso aunque caꞌu Abel, como si fuera nømdøc tø oꞌnøtyamu hasta como yøti porque vyaꞌṉjam Dios.
\p
\v 5 Y Dios vyaꞌṉjam Enojquis y jetcøtoya nømaṉdøj tzajpomo vaꞌcø jana cyaꞌø, y ni jut ja cyeja, porque Diosis ñømaṉu tzajpomo. Y Diosis ꞌyote jachøꞌyupø nømba que antes que vaꞌcø nømaṉdøjø, que Enojquis chøjcu Diosis syunuse y por eso Dios contentoꞌaju.
\v 6 Pero ni jutz nøm jiꞌn contentoꞌaj Dios oꞌca jiꞌn ndø vaꞌṉjajme. Porque oꞌca maṉba ndø oꞌnøy Dios vaꞌcø ndø vaꞌc ti ndø sunba, tiene que vaꞌcø ndø vaꞌṉjajmø que Dios ijtu y tø tziꞌpa ndø sunbase oꞌca ndø tumø tzocoy ndø jajmundzøcpa.
\p
\v 7 Dios vyaꞌṉjam Noeꞌis, y jetcøtoya cyønaꞌtzøyu y chøc møjapø barco vaꞌcø cyotzocyaj yomojiꞌṉ y ꞌyunejiꞌṉdaꞌm cuando jøꞌtpøꞌnømu. Porque Diosis chajmayu que maṉba toyapaꞌjnømi aunque jiꞌndøc quejepø oꞌca jetse maṉba tucnømi. Y jetse queju que ityaj cyoja vøti pøꞌnis porque ja vyaꞌṉjamyajø como Noeꞌis vyaꞌṉjamuse. Y porque vyaꞌṉjajmu ti chajmayu, por eso Diosis pyøjcøchoṉu como tø pøjcøchoṉbase oꞌca ndø vaꞌṉjajmba.
\p
\v 8 Dios vyaꞌṉjam Abrahaꞌmis y por eso cuando Diosis ñøjayu vaꞌcø chuꞌṉ cyumguꞌyomo, entonces cyømaꞌnøyu y tzuꞌṉu. Porque Diosis ñøjayu vaꞌcø maṉ eyapø lugajromo chamdziꞌyajupø ñeꞌc Diosis como erejencha. Abrahaꞌmis cyømaꞌnøyu y tzuꞌṉu aunque jiꞌnaꞌṉ myusi jujnaꞌṉ nø myaṉu.
\v 9 Porque Abrahaꞌmis vyaꞌṉjam Dios, o viti jic lugajromo Diosis chajmayupø que maṉba ñøtzøꞌy como ñeꞌse. Como yaꞌipø pønse, jetse o viti, y copøn naca tøctzøquiꞌomo o ityaj ꞌyune Isaacjiꞌn y vyiñoja Jacobjiꞌṉ. Jeꞌis ñøtzøꞌyajqueꞌt mismo lugar chamudziꞌuse Diosis Abraham.
\v 10 Porque Abrahaꞌmis nømnaꞌṉ jyoꞌcu vaꞌcø ñøcꞌijtøyø vøj chøjcupø cumguy Diosis quiꞌpscøpoꞌupø y chøjcupø.
\p
\v 11 Jetsetiqueꞌt Abrahaꞌmis yomo Saraꞌis vyaꞌṉjam Dios y por eso Diosis chiꞌ poder vaꞌcø ꞌyunepaꞌtø cuando cøjtumnaꞌṉ ꞌyora vaꞌcø is une, y jøsiti o is familia cuando tzamyomojcam. Porque vyaꞌṉjajmu que oyuꞌis chajmaye, maṉba chøqui chajmayuse.
\v 12 Por eso cuando achpømnaꞌṉ y maṉbapøme caꞌe, oy Abrahaꞌmis ꞌyune. Y como ijtuse sone tzapcøspø matza, jetse oy soneꞌajyaj ꞌyune josiꞌcam; y como majraṉvini vøti ityaj namchaꞌ, jetse o soneꞌajyaj ꞌyune.
\p
\v 13 Mumu jiꞌquis vyaꞌṉjamyaju hasta caꞌyajuꞌcsyeꞌṉomo aunque ja pyøjcøchoṉyajøꞌctøc Diosis chamdziꞌyajupø tiyø. Pero niꞌaṉjamyaju que yaꞌmøtyøc maṉba pyøjcøchoṉyaje y vyaꞌṉjamyaju y cajsøyaju que maṉba pyøjcøchoṉyaje. Y nømyaju que eyaco cumguyomdaꞌmbøte, naꞌs nømdi vityaju yøc nascøsi.
\v 14 Por que vaꞌcø nømyaj jetse, suñi tø yac musyajpa que nø myeꞌchaj eyaco itcuy muspamø ityajø.
\v 15 Y viyuṉsye oꞌcanaꞌṉ syunbanaꞌṉ jic itcuy chuꞌṉyajumø vaꞌcø vituꞌyajø, muspatinaꞌṉ vituꞌyaj jic itcuꞌyomo.
\v 16 Pero ja syuñajøpømete. Pero más vøjpø syuñaju vaꞌcø myeꞌchajø, tzajpombø itcuy nømnaꞌṉ syuñaju. Y como vyøjøtzøjcayajuꞌam cumguy, por eso Diosis jiꞌn cyotzaꞌaje cuando myeꞌchajpa je cumguy, porque ja syuniti vyaꞌṉjamyajø.
\p
\v 17 Entonces Abrahaꞌmis vyaꞌṉjam Dios, y por eso cuando chøjquisu Diosis oꞌca chiꞌocuyajpanaꞌṉ ꞌyune Isaac vaꞌcø cyaꞌø, pues aunque tyøcstumø ꞌyune, chiꞌocuyajuti.
\v 18 Aunque Abraham tzajmatyøju que Isaacjiꞌn maṉba vøtiꞌajyaj ꞌyune jøsijcam, chiꞌocuyaju vaꞌcø cyaꞌ; aunque oꞌca jet caꞌpa, jiꞌn jujche ma vøtiꞌajyaj ꞌyune.
\v 19 Pero Abrahaꞌmis niꞌaṉjajmu que muspa yac visa Diosis caꞌyajupø, y por cuenta Isaac caꞌupømete y visaꞌu, porque cuando Abrahaꞌmis chiꞌocuyaju, quiꞌpsu que maṉbanaꞌṉ caꞌe, pero quenbapøte pyøjcøchoṉqueꞌtu.
\p
\v 20 Isaajquis vyaꞌṉjamgueꞌt Dios y jetcøtoya chajmayaj ꞌyune Jacob y Esaú que jøsiꞌcam maṉba pyaꞌtyaj vøjpø tiyø.
\v 21 Jacojbis vyaꞌṉjam Dios y por eso cuando ya mero nø cyaꞌuꞌc, chamu que vøjpø tiyø maṉba pyøjcøchoṉyaj ꞌyune Joseꞌis metzcuy ꞌyuneꞌis; cyønaꞌtzøy Dios tacuscøsi aꞌtzcøneꞌcu.
\v 22 Joseꞌis vyaꞌṉjamqueꞌt Dios y por jetcøtoya cuando maṉbajcam caꞌe, chajmayaju Israel pøn døvø que maṉba tzuꞌṉyaj Egipto nasomo, y cuando tzuꞌṉyajpa vaꞌcø ñømajṉayaj ñe Joseꞌis pyac cuando caꞌujcam.
\p
\v 23 Y vyaꞌṉjamyajqueꞌt Dios Moisesis jyataꞌis, y por eso jetcøtoya cuando pøꞌnaj Moisés, ꞌyaṉgøvøꞌñaju tuꞌcay poya, porque chiꞌyaj cuenta que suñipø unete y ja ñachaj møjaꞌṉ aṉquiꞌmba, y por eso ja cyømaꞌnøjayaj jeꞌis ꞌyaṉguiꞌmguy.
\v 24 Y Moisesis vyaꞌṉjamgueꞌtuti Dios, y jetcøtoya cuando møjaꞌaju, ja syunø vaꞌcø ñøjatyøjø que aṉguiꞌmba Faraoꞌnis ꞌyocoꞌune.
\v 25 Más syunu vaꞌcø is toya Diosis pyønjiꞌṉdaꞌm que jiꞌn vaꞌcø ñøtziꞌṉbøꞌ cojapaꞌtcuy usyaṉ hora.
\v 26 Niꞌaṉjajmu que más vøjø aunque aṉgøsyijcøtyøjø y cøꞌoꞌnøtyøjø Cristocøtoya que jiꞌn vaꞌcø ñøꞌit mumu Egipto nasombø ricuꞌajcuy. Porque nømnaꞌṉ jyoꞌcu vaꞌcø pyøjcøchoṉ más vøjpø cyoyoja jøsiꞌcam. Chøjcay cuenda que tzajpombø más vøjpø.
\v 27 Como Moisesis vyaꞌṉjam Dios, jetcøtoya tzuꞌṉu Egipto nasomo, ja ñaꞌtzø aunque quiꞌsycaꞌ aṉguiꞌmba. Syeguitzøjcaṉøyu, ja vyituꞌø, como si fuera isu jiꞌn ndø isipø Dios.
\p
\v 28 Como vyaꞌṉjam Dios, Moisesis ñøcøtzøꞌtz pascua søṉ. Jicsyeꞌøc yaj caꞌyaj borrego y cyøyøjøyaj aṉdyuṉ sayamaye nøꞌpinjiꞌṉ vaꞌcø jana yaj caꞌyaj Israel pøꞌnis vyin jaya unetaꞌm yaj caꞌopyapø angelesis.
\v 29 Vyaꞌṉjamyajqueꞌt Dios Israel pøꞌnis, y jetcøtoya mar cujqui cøtyaju nascøsi; mar ñøjayajpapø Tzapas Mar. Y cuando chøjquisjoꞌyajqueꞌtu Egipto soldadoꞌis vaꞌcø jyacyajø, sucscaꞌpøꞌyaj majromo.
\p
\v 30 Israel pøꞌnis vyaꞌṉjamyaj Dios y jetcøtoya juꞌmbøꞌu Jericó cumguꞌis ñoꞌtze vyocøvituꞌis cumguy, cuando cuꞌyaꞌy jama vitcøvituꞌyajuꞌcam.
\v 31 Y je møtzi yomo Rahajbis vyaꞌṉjam Dios y por eso ja cyaꞌø jiꞌn cyømaꞌnøꞌoyajepøjiꞌṉ, porque Rahajbis vøj pyøjcøchoṉyaju Israel pøn minuꞌis tyuꞌnisyaj nas.
\p
\v 32 Pero jiꞌn jujche mus mi ndzaꞌmaṉvacpøꞌjatyamø ti chøcyaj vyaꞌṉjamyajpapøꞌis, porque jiꞌnam tziꞌ tiempo vaꞌcø ndzam ti chøc Gedeoꞌnis, ti chøc Barajquis, ti chøc Sansoꞌnis, ti chøc Jefteꞌis, ti chøjqueꞌt Davijdis, ti chøjqueꞌt Samuejlis, y tzaꞌmaṉvajcoyajpapøꞌis ti chøcyaj jeꞌis.
\v 33 Mumu jeꞌis vyaꞌṉjamyaj Dios, y por eso jetcøtoya venetaꞌmbøꞌis møja cumguy oy ñøquipyaje y tyoñaju; venetaꞌmbø aṉguiꞌmyaj vøpøpit. Venetaꞌmbøꞌis vyaꞌṉjamyaj Dios y por eso Diosis cyotzonyaju como oyuse vyinbøjayaje que maṉba cyotzoṉyaje. Venetaꞌmbø ni ti ja ñøtzøcyaj møjacaꞌṉis.
\v 34 Venetaꞌmbø ni ti ja ñøtzøcyaj pømi nembapø juctyøjquis, venetambø ni jutipøꞌis ja mus yaj caꞌyajø espadajiꞌṉ. Cuando vyaꞌṉjamyaj Dios mochitaꞌmbøꞌis, entonces pømiꞌøyaju quipcuꞌyomo, ja ñaꞌtze quipyajø; myacnøpoyaj emøtaꞌmbø soldado.
\v 35 Ityajunaꞌṉ yomo oyupøꞌis caꞌyaj tyøvø y visaꞌyajqueꞌtuti, y vyøco pøjcøchoṉyajqueꞌtuti.
\p Ityajunaꞌṉ eyapø vøtinaꞌṉ yac toyaꞌisyajtøju, hasta que caꞌyaju. Muspanaꞌṉ yaj cotzocyajø, pero ja syunaj ñeꞌcø; porque niꞌaṉjamyaju que vale más vaꞌcø cyaꞌyajø y vaꞌcø visaꞌyaj más vøjpø itcuꞌyomo.
\v 36 Eyataꞌmbø cyøsijcøyajtøju y nacscøtzictzicvøyajtøju; y eyataꞌmbø vatyajtøju tøꞌṉgujiꞌṉ y somyajtøju.
\v 37 Eyataꞌmbø puṉgaꞌyajtøj tzaꞌjiꞌṉ; eyapø vyøcjacyajtøju sierrajiꞌṉ, eyapø tzøcnaꞌchajtøju vaꞌcø jana vyaꞌṉjam Dios pero ja ñaꞌchajø. Eyapø yaj caꞌyajtøju espadajiꞌṉ. Eyapø vitmaṉvitmaṉyaju vitcaꞌmøyajupø borrego nacajiꞌṉ y chivu nacajiꞌṉ, pobretaꞌmbøte, ja ityajønaꞌṉ ni tiyø, yac toyaꞌisyajtøjupø, yacsutzøcyajtøjupø;
\v 38 aunque jictaꞌm vøti más vøjcoꞌnitaꞌm que jiꞌn eyataꞌmbø nascøspø pønsetaꞌm. Yømøc teymøc vityaju ja ijnømømø tøtzønasomo y cotzøjcomseꞌṉomo; o ityaj cotzøc aṉdyuꞌṉomdaꞌm, y nasacøꞌmbø tzatøjcomdaꞌm.
\v 39 Mumu jicø vøcotzøcyajtøju porque vyaꞌṉjamyaj Dios, pero ja pyøjcøchoṉyajøtøc lo que ti chajmayajupø Diosis yaꞌmøctaꞌmbø pøn.
\v 40 Porque Diosis cyoquiꞌpsu vaꞌcø tø tziꞌtam más vøjpø tiyø tø øjtzi, parejo vyøjom vaꞌcø tø pujtamø jicjiꞌṉdaꞌm.
\c 12
\s Ndø quengøpøctaꞌi Jesús
\p
\v 1 Y yøti tø øjtzi como si fuera tø voꞌcøvituꞌyajpa sone pøꞌnis tø isindziꞌyajupøꞌis jujche vaꞌcø tø vaꞌṉjajmoya; por eso como vaꞌcø ndø tzac aunque tiyø tzømi, jetse hay que vaꞌcø ndø tzac aunque tiyø jiꞌn tø yac tzøquipøꞌis vøjpø tiyø. Y tiene vaꞌcø ndø tzactamø mumu yatzitzocoꞌyajcuy yøticøtoya tø yaj quecpapøꞌis. Como si fuera tø poꞌis quiꞌpsispase, jetse con pasencia vaꞌcø ndø tzøc como Diosis syunbase, jana ndø ninduꞌyaye.
\v 2 Y ndø tzøctaꞌi cuenda møꞌchøqui Jesús porque jeꞌis ñøcøtzoꞌtzu ndø vaꞌṉjajmoṉguy; y jeꞌis tø yac vøꞌajoctujcapya ndø vaꞌṉjajmoṉguy. Jesusis tyon toya cruzcøsi, pero ja chøjcay cuenda aunque cyotzaꞌayajpapønaꞌṉete jetse vaꞌcø cyaꞌ yatzitaꞌmbø pøn yaj caꞌyajpase. Jesusis tyonu porque myusu que jøsiꞌcam maṉba casøyi, y yøti Diosis chøꞌnaṉgøꞌmø poꞌcsu aṉguiꞌmguy pocsucuꞌyomo.
\p
\v 3 Quiꞌpstamø jujche ñømaṉ pasencia ndø Comiꞌis cuando yac isyaj toya cojatzøquitaꞌmbø pøꞌnis. Como jeꞌis ñøman pasencia, muspa mi nømaṉdaṉgueꞌt pasencia mijtzi vaꞌcø jana mi iꞌnbøꞌtamø ni jana mi myayaꞌndamø.
\v 4 Nø mi ṉgoquiptam mi ⁿvin ndø tøvøꞌajcujiꞌndaꞌm vaꞌcø jana mi ṉgojapaꞌjtamø. Pero ni jutipø mijtzomdaꞌm ja otøc yaj caꞌtøji cuando mi yacsutzøctandøju jiꞌn  mi ṉgyojapaꞌte ancø.
\v 5 Parece que mi ⁿjajmbøꞌtamuꞌam mi nchajmatyamupø Diosis como ꞌyunese; nømu:
\q Ø mi une, tzøjcay cuenda cuando ndø Comiꞌis mi ṉgyastigatzøcpa ticøtoya nø mi ṉgyastigatzøjcu.
\q Y cuando mi ⁿꞌyojnapya, u mi ⁿmyayaꞌu.
\q
\v 6 Porque oꞌca tø sunba ndø Comiꞌis, tø castigatzøcpa;
\q y oꞌca tø pøjcøchoṉba ꞌyunese, como si fuera tø nacspa.
\m
\v 7 Entonces tiene que vaꞌcø mi ndondamø cuando mi ṉgyastigatzøctamba ndø Comiꞌis. Porque cualquierapø jataꞌis tiene que vaꞌcø ñacs ꞌyune oꞌca jiꞌn cyømaꞌnøy ꞌyote.
\v 8 Pero oꞌca Diosis jiꞌn mi ṉgyastigatzøctame como si fuera une ndø nacspase, cuando jiꞌn mi ꞌyondemandame, entonces jiꞌndyet mi mero jeꞌis ꞌyune, eyapøꞌsti mi ꞌyune.
\v 9 Como jujche ndø cønaꞌtzøtyam ndø janda nascøspø cuando  tø nacstamu, jetseti más vøjø vaꞌcø ndø cønaꞌtzøy ndø Janda  tzajpombø vaꞌcø tø quena.
\v 10 Porque nascøspø ndø jandaꞌis tø nacsyajpanaꞌṉ usaꞌn horati como ñe quiꞌpsyajpase que vøjø, pero Diosis como si fuera tø nacspa vaꞌcø tø it más vøjø, masanbø vaꞌcø tø tzøꞌtyamø como ñeꞌc masanbøte.
\v 11 Pues cuando nø tø castigatzøctøjuꞌøc, misma hora jiꞌn tø it vøjø, tø mayaꞌpa. Pero jøsicam cuando cøjtuꞌcam castigo, ndø tzøcpa más vøjpø tiyø y contento tø itpa.
\s Tiene que vaꞌcø ndø cønaꞌtzøy Diosis ꞌyote
\p
\v 12 Como cuando mochiꞌajyajpa ndø cøꞌ y ndø coso tiene que vaꞌcø tø pømipøctamø, jetsetiqueꞌt oꞌca mochi mi vaꞌṉjajmoṉgutyaꞌm tiene que vaꞌcø mi mbyømipøctangueꞌta.
\v 13 Y seguitzøctamø viyuṉbø tuꞌṉomo vaꞌcø jana quecyaj ti jana vaꞌṉjajmoyajpapø, jetse cotzoṉdam mayaꞌyajpapø vaꞌcø pyømipøcyajø.
\p
\v 14 Quiꞌpstaꞌm møchøqui vaꞌcø mi ijtam vøjø mumu pønjiꞌṉ, y ijtam masanbø. Porque ni iꞌis jiꞌn ma is Dios oꞌca jiꞌn it masanbø.
\v 15 Tzøjcaytam cuenda mumu mijtaꞌm vaꞌcø mi nbøjcøchoṉdam Diosis mi nchiꞌtambapø tiyø ñeꞌc vyøꞌajcupit, vaꞌcø jana it ni ti quiꞌsycaꞌcuy. Como cuando tumbø tacapya taꞌnøꞌis ñøctøjcøpya viꞌjcuy y yac tacaꞌyajpøꞌpase mumu viꞌjcuy, jetse tucpa pøn. Oꞌca tumbø pøꞌnis ñøꞌitpa yatzipø quiꞌpsocuy y entonces mumu pøn jetseti tucpa, yatziꞌayajqueꞌtpa quiꞌpsocuy, pero u mi ndzøctam jetse.
\v 16 Tzøctam cuenda ni iꞌis jana myøtzi nøꞌit yomo, y ni iꞌis jana cyonoc aunque tiyø Diosis ñeꞌ como Esauꞌis cyonojcayuse. Porque Esauꞌis nøjay myuqui que jet muspa aṉguiꞌm ñeꞌc ꞌyatziꞌis pyartecøsi naꞌs tum nacti vaꞌcø chiꞌ viꞌjcuy myuquiꞌis.
\v 17 Y mi mustamba como jøsiꞌcam Esauꞌis syunjoꞌyu vaꞌcø cyømasaꞌnøy jyataꞌis, pero jyataꞌis ja cyømasaꞌnøyø. Aunque cyøvoꞌutiꞌam, y myeꞌtzjoꞌyu jujche vaꞌcø pyøcvituꞌø atzipøꞌis cuenda pero ja musam pyøcvituꞌø.
\p
\v 18 Porque mitz ja mi nuꞌctam mismo cotzøjcøꞌmø nuꞌcumø Moisés. Jic cotzøc nascøspø cotzøctite. Pero nømnaꞌṉ ñemu jic cotzøc, yøjcajpøꞌnømu y piꞌtzøꞌajnømu y poy  pømipø sava.
\v 19 Y muꞌnømu y myañaj møjipø ote; pero myañajuꞌis je ote vyaꞌcayaju vaꞌcø jyana oꞌnøyajaꞌm.
\v 20 Porque ñaꞌchaj ote y tzuꞌṉyaju jiṉø, porque aṉguiꞌmdøju vaꞌcø jana piꞌquis cotzøc ni pøꞌnis ni copøꞌnis. Aunque iꞌis piꞌquispa, aunque sea pøꞌnis, sea copøꞌnis, tiene que vaꞌcø pyuꞌṉgaꞌtøjø tzaꞌjiꞌṉ, o si no, vaꞌcø vyotztøjø votztøcjiꞌṉ.
\v 21 Y como naꞌtzcupø ti nø tyujcu, nøm Moisés: “Vøti nøꞌø naꞌtzcomøꞌnu hasta nøꞌø søtøjtu”.
\p
\v 22 Pero yøti mitz ja mi nuꞌctamaꞌm jic cotzøjcøꞌmø, sino Sión gotzøjcøꞌmdi mi ñuꞌctamu, ijtumø quenbapø Diosis cyumguy; tzajpombø Jerusalén gumguyete. Y jiṉ ityaj vøti angeles jiꞌn musiꞌcsyeꞌṉom ndø maṉgopaꞌtø tuꞌmyajupø vaꞌcø cyønaꞌtzøyaj Dios.
\v 23 Jiṉ ityajqueꞌtu tuꞌmyajupø Diosis ꞌyune ityajupøꞌis ñøyi jachøꞌyupø listaꞌom tzajpomo. Y jendi itqueꞌt Dios aunque i cyømeꞌtzpapøꞌis cyojajiꞌn. Jendi ityajqueꞌt vyøꞌom putyajupø pøꞌnis ꞌyespiritu vøjøtzøcyajupø.
\v 24 Y jendi itqueꞌt Jesús tø cøꞌondamupøꞌis vaꞌcø tø tzøjcay jomepø contrato vaꞌcø tø tziꞌtam vøjpø tiyø. Jendi itqueꞌt Jesusis ñøꞌpin yøjpøꞌupø. Y jeꞌis ñøꞌpin jyøtpøꞌu vaꞌcø chøc vøjpø tiyø tø øtzcøtoyataꞌm. Abejlis ñøꞌpin jyøtpøꞌqueꞌtu, pero jiꞌn tø yaj cotzoc jeꞌis.
\p
\v 25 Tzøj cuenda vaꞌcø mi ṉgømaꞌnøtyam nø mi ⁿꞌyoꞌnøndyam Diosis. Porque oꞌca jicø ja cyotzocyajø porque ja cyømaꞌnøyajø cuando nascøspø pøꞌnis ꞌyoꞌnøyaju; entonces cuando tzajpombøꞌis tø oꞌnøtyamba y jiꞌn ndø cømaꞌnøtyame, más peor jiꞌn ma tø cotzoctame.
\v 26 Yaꞌmøc cuando Dios vejvejneyu Sinaí cotzøjcøsi, mics nas. Pero yøti chamuꞌam que mati micsqueꞌt ijtuse nas y tzap. Nømu Dios: “Tum nactøc maꞌṉbø yac mics ijtuse nasacopac, pero jiꞌn naꞌs san nasti ma micsi, mati micsqueꞌt tzap”.
\v 27 Cuando nømu: “Tumnactøc”, jetse ndø cønøctøyøpa que mumu yajpapø tiyø lo que jyomejcupø Diosis maṉba yac jøcøꞌi, y maṉba tzøꞌy naꞌs jiꞌn yajepø nuṉca.
\v 28 Como Diosis tø tziꞌtamba itcuy ñeꞌc aṉguiꞌmbamø que ni iꞌis jiꞌn musipø yajø, por eso hay que vaꞌcø tø tziꞌ cuenta que Diosis chøcpa vøjø tø øtzcøtoya. Por eso muspa ndø yosay Dios como syunbase ñeꞌcø y vaꞌcø ndø cønaꞌtzøy Dios y vaꞌcø ndø naꞌndzø.
\v 29 Porque Dios ndø vaꞌṉjambapø juctyøcsepøte, pyoṉbøꞌpapøꞌis aunque tiyø.
\c 13
\s Syunbase Diosis vaꞌcø tø itø
\p
\v 1 Nay syundandøjø como mi ndøvøse y jetse syeguitzøctamø.
\v 2 De repente nuꞌcpa iꞌis ñuꞌcspa jejcuy muspa mi ndziꞌtamø aunque jiꞌn ndø coꞌispøquipø. Porque jetse jandumnac o tucnøm viꞌna, øyuꞌis nuꞌcschiꞌyaj jejcuy jiꞌnaꞌṉ myusyaje iyete, y angelesnaꞌṉete.
\p
\v 3 Jamdamø vaꞌcø mi ndoyaꞌṉøtyamø presoꞌomo somyajtøjupø como si fuera mi neꞌc jen mi ijtaṉgueꞌtu tumø somdøjuse. Jamdamø vaꞌcø mi ndoyaꞌṉøtyamø nø toya isyajupø, vaꞌcø mi jajmø jujche nø tyoyaꞌis jete como si fuera mi neꞌc nø mi ndyoyaꞌisuse.
\p
\v 4 Vøjpø tiyøte coꞌtøjcajcuy, y vøjø vaꞌcø ñøꞌit yomo pøꞌnis, y vaꞌcø ñøꞌit jyaya yomoꞌis. Pero Diosis maṉba cyastigatzøcyaj møtzi nøꞌityajpaꞌis yomo y cøtzøjcøꞌyoyajpapø.
\p
\v 5 U mi aṉsundam tumin. Mi nøꞌijtuꞌcsyeꞌṉomo, jetjiꞌṉ sobrate vaꞌcø mi it contento. Porque nøm Dios: “Nunca jiꞌn ma mi jajmbøꞌi, ni nunca jiꞌn ma mi ndzaque”.
\v 6 Por eso jetcøtoya jana naꞌtzcuy muspa tø nømø:
\q Cotzoꞌṉbø ndø Comiꞌis;
\q por eso ni jujchepø pøn jiꞌn ma naꞌndzøjtzi oꞌca ti sunba tzøjcayø.
\p
\v 7 Jajmutzøctam oyupøꞌis mi ꞌyaṉguiꞌmdame y oyupøꞌis mi ñchajmatyame Diosis ꞌyote. Jajmundzøtamø jujche o ityaj vøjø y tzøjcøpujtøtyamø jujche oyuse vaꞌṉjajmoyaj jicø.
\p
\v 8 Jesucristoꞌis mumu jamaseti chøcpa. Chøjcuse viꞌna cøjtupø jamaꞌomo, jetseti chøcpa yøti, y jetseti mumu jamacøtoya maṉba chøqui.
\v 9 U mi mbøjcøchoṉdam eyataꞌmbø aṉmaꞌyocuy nunca jiꞌn ndø mandamepø. Porque jiꞌndyet cuꞌtcujiꞌn tø vaꞌṉjajmoy møꞌchøqui ndø tzocoꞌyomo, sino Diosis vyøꞌajcupit tø vaꞌṉjajmopya. Porque cyoꞌaṉjamyajuꞌis cuꞌtcuy nunca jiꞌn ityaj más vøjø jetse.
\p
\v 10 Pero para ndø cojacøtoya yaj caꞌtøjupø eyapøtite, y pecapø masandøjcomo yosyajpapø jin mus tyumøꞌom cyønaꞌtzøyaj tø øtzjiꞌṉ.
\v 11 Porque pecapø masandøjcomo yaj caꞌyajpa copøn, y más myøjaꞌṉombø paneꞌis ñøtøjcøpya ñøꞌpin más masanbø lugajromo pøꞌnis cyojacøtoya, pero caꞌupø copøꞌnis syis pyoṉbøjayajupø cumguꞌacapoya.
\v 12 Jetsetiqueꞌt Jesús toyaꞌisu y caꞌu cumguꞌacapoya; vaꞌcø tø cømasaꞌnøtyamø ñeꞌc ñøꞌpinjiꞌṉ.
\v 13 Por eso como Jesús nømaṉdøj cumguꞌyacapoya, jetse tø øtz ndø tzactaꞌi pecapø cønaꞌtzøꞌocuy, jetjiꞌṉ vaꞌcø tø conoctandøjø como Jesús conoctøjuse.
\v 14 Porque yøc nascøsi ja it ø ṉgumgutyaꞌm jiꞌn yajepø, sino que ndø meꞌtztamba cumguy maṉbapøtøc iti.
\v 15 Jetcøtoya como Jesusis tø cotzoṉbase, hay que vaꞌcø ndø vøṉgøtzøctam Dios tumdum jama. Porque vale mas Dios vaꞌcø ndø vøṉgotzøcø que menos pøꞌnøcuy vaꞌcø ndø yaj caꞌaye como cønaꞌtzøꞌocuy. Hay que vaꞌcø ndø nøjay Dios: “Yøscøtoya mi ndzøjcu mumu ti vøjø”.
\v 16 Pero u mi jajmbøꞌtamø vaꞌcø mi ndzøctam vøjpø tiyø, y mi nøꞌijtamupø vaꞌcø mi nøveꞌndamø ja itøꞌis ñe. Porque jetse más syunba Diosis que menos pøꞌnøcuy vaꞌcø ndø yaj caꞌayø como cønaꞌtzøꞌocuy.
\p
\v 17 Cømaꞌnøtyam mi ꞌyaṉguiꞌmdambapøꞌis y tzøctamø jeꞌis chamyajpapø tiyø. Porque jic aṉguiꞌmyajpa pøꞌnis nø mi ṉgyoquendamu vaꞌcø vyøꞌom mi mbyutjam Diosis cuentacøsi. Y jic aṉguiꞌmyajpapø pøꞌnis tiene que vaꞌcø ñøtzamyaj Diosis vyiꞌnaṉdøjqui jujche mitz ndyuꞌṉajtamu. Pero más vøjø oꞌca mus cyøcasøyaj mitz ndzøctamu, porque oꞌca tiene que vaꞌcø ñømayaꞌyajø porque mitz ja mi ndzøctam vøjø, jetse jiꞌn vyøj mitzcøtoya.
\p
\v 18 Oꞌnøtyam Dios vaꞌcø cotzoṉdaꞌmøjtzi, porque øtz contento ijtaꞌmbøjtzi porque ṉguiꞌpstaꞌmbøjtzi que ndzøctaꞌmbøjtzi vøjø mustambacseꞌṉoꞌmtzi. Porque siempre sunꞌbø  ndzøctam más vøjpø tiyø tumdum jama.
\v 19 Y más suꞌnbøjtzi vaꞌcø mi ndø oꞌnøjay Dios øtzcøtoya vaꞌcø cotzoṉdam Diosis vaꞌcø pronto musø maṉ mi nduꞌndamø.
\s Ultimotaꞌmbø cømasaꞌnøcuy y yuschiꞌocuy
\p
\v 20 Diosis tø yac itpa vøjø y jeꞌis yac visa ndø Comi Jesucristo cuando caꞌujcam. Jiquete myøjaꞌṉombø cyoquenbapøꞌis tø øjtzi como borregose, porque jeꞌis ñøꞌpinjiꞌṉ tujcu jomepø contrato jiꞌn yajepø nunca. Y como contratatzøjcuse, jetse yac visaꞌ Cristo Diosis.
\v 21 Oꞌnøpyøjtzi Dios vaꞌcø mi nchiꞌtam taꞌnemøpø musocuy vaꞌcø mus mi ndzøctam mumu vøjpø tiyø syunbase ñeꞌc Diosis; y vaꞌcø yos Dios mi ndzocoꞌyomdaꞌm vaꞌṉjamdamba ancø Jesucristo, vaꞌcø mi ijtam como ñeꞌc syunbase. Hay que vaꞌcø ndø vøṉgotzøctam Jesucristo mumu jamacøtoya. Amén.
\p
\v 22 Pero, ø mi vaꞌṉjajmoṉguy tøvøtaꞌm, mi vaꞌṉgatyamba mi mbasenciaꞌajcuy vaꞌcø mi ṉgømaꞌnøtyam yøṉ aṉguiꞌmocuy, porque mi ndzøjcatyamuꞌam yøṉ cheꞌpø carta.
\v 23 Y nø mi ndzajmatyamu que ndø vaꞌṉjajmocuy tøvø Timoteo sombøꞌtøjuꞌam. Y oꞌca minba jøꞌnø, jetjiꞌṉ maꞌṉbø mi nduꞌndame.
\p
\v 24 Tø yuschiꞌatyamø mumu mi ꞌyaṉguiꞌmdambapøꞌis mumu ndø vaꞌṉjajmocuy tøvøjiꞌṉ. Italia nasomdaꞌmbøꞌis mi ṉgyøꞌvejatyaṉgueꞌtpati dyus.
\p
\v 25 Oꞌnømbøjtzi Dios vaꞌcø mi syunchiꞌtam vøjpø tiyø ñeꞌ vyøꞌajcupit. Amén. 
