\id JAS
\h Santiago
\toc1 Santiago
\mt1 Carta Jyayupø Santiagoꞌis
\mt2 Santiagoꞌis jyajyayajpa aunque jujtaꞌmbø
\c 1
\p
\v 1 Øjchøṉø Santiago. Øjtzi coyospøjtzi Dioscømø y ndø Comi Jesucristocøꞌmø. Nøꞌmø mi ṉgøꞌvejatyam yøṉ carta vaꞌcø mi yuschiꞌtamø mitztaꞌm Israejlis macvøstøjcapyø ꞌyuneꞌis chacyajupø ꞌyunetaꞌm mi ijtamupøꞌis yøꞌqui jeni mumu nascøsi.
\s Diosis tø vaꞌctziꞌpa quiꞌpsocuy
\p
\v 2 Ø mi ndøvøtaꞌm, vøj vaꞌcø mi ṉgyasøtyamø cuando jiꞌn mi ijtam vøjø, y aunque jujche mi nchøjquistandøjpa.
\v 3 Pues mi mustambaꞌam que mi ñchøjquistandøjpa a ver jujche mi vaꞌṉjajmoṉgutyaꞌm, vaꞌcø mus mi ndondamø aunque jujchepø mayaꞌcuy.
\v 4 Jetse tondam aunque jujchepø mayaꞌcuy pasenciaꞌajcujiꞌṉ vaꞌcø mi ijtam cotaꞌnupø pøndaꞌm sin que ni tiꞌis jana mi ñchøjcay falta.
\p
\v 5 Oꞌca jiꞌn mi musi ti vøjø vaꞌcø ndzøcø, vaꞌc Dioscøsi quiꞌpsocuy vaꞌcø mi musø; y Diosis mi nchiꞌpa quiꞌpsocuy. Pues aunque i chiꞌpa Diosis ti vyaꞌcpa. Tø tziꞌpa vøti y jiꞌn tø quiꞌsayø tiꞌajcuy ndø vaꞌc vøti.
\v 6 Pero cuando mi ⁿvaꞌcpa, tiene que vaꞌcø mi vaꞌṉjajmø que Diosis maṉba mi ñchiꞌ ti mi ⁿvaꞌcpa, y u mi ñømu que jiꞌn nø chiꞌu. Porque oꞌca mi myetzaṉdzocoꞌyajpa, entonces como savaꞌis syuj maṉ sujmaṉba nøꞌ, jetse mi ṉgyiꞌpspa; porque jiꞌn tumø cuenta mi ṉgyiꞌpsi.
\v 7 Oꞌca jetse mi myetzaṉguiꞌpspa, jiꞌn mus mi ñømø oꞌca ti maṉba mi nchiꞌ ndø Comiꞌis.
\v 8 Porque oꞌca mi myetzaṉdzocoꞌyajpa, ni ti jiꞌn mi ndzøc vøjpø. Jetse mi syøṉdzømatzøꞌpya.
\p
\v 9 Tum ndø tøvø, oꞌca pobrepø pønete, oꞌca Diosis yac møjaꞌṉoꞌmajpa, muspa cyasøyø.
\v 10 Pero ricupø muspa cyasøyø oꞌca Diosis yac pobreꞌajpa. Porque como taꞌnø jøyø jiꞌn it vøti jama, jetseti ricu jiꞌn itqueꞌt vøti jama.
\v 11 Cuando jama quiꞌmba y nutzquecnømba, taꞌna yuꞌpya y yojpa jyøyø y yajpa suñipø cyene. Jetsetiqueꞌt ricu maṉba tocoye nømdøc chøjcuꞌc ñegocio.
\s Ti vøj ndø tzøcø cuando tø tzøjquistøjpa a ver oꞌca ndø jajmbøꞌpa ndø vaꞌṉjajmocuy
\p
\v 12 Contento itpa pøn cuando jana vøj itø pero tyonba pasenciaꞌajcupit, porque cuando tyonba, maṉba gyanatzøc quenguy como si fuera premio. Porque jetse Diosis opø chajmaye que más maṉba vyaꞌctziꞌaṉøyi tumø chocoy syunbapøꞌis ñeꞌcø.
\v 13 Cuando aunque iꞌis syunba chøc yatzitzocoꞌyajcuy, jiꞌn mus ñømø que Diosis jetsepø quiꞌpsocuy chiꞌu. Porque ni iꞌis jiꞌn mus cyota yatzitzocoꞌyajcuy Diosis chocoꞌyomo, ni Diosis ni i jiꞌn cyojtay yatzitzocoꞌyajcuy chocoꞌyomo.
\v 14 Pero cuando pønis sunba chøctoꞌ yatzitzocoꞌyajcuy y cyomoꞌpya que jetse más vøj vaꞌcø chøcø, jetse tzøjquistøjpa oꞌca chøcpa o jiꞌn chøc yatzitzocoꞌyajcuy.
\v 15 Entonces oꞌca chiꞌocuyajpa vyin vaꞌcø chøc yatzitzocoꞌyajcuy, chøcpa cyoja, y cuando más chøcvøtiꞌajpa cyoja, caꞌpa cyøjaꞌis.
\p
\v 16 Ø mi ndøvøtaꞌm mi sundaꞌmbøjtzi, uy mi yac aṉgømaꞌcøtyandøjø mi ⁿvin.
\v 17 Aunque ti tø tziꞌpa, Diosisete. Mumu vøcoꞌnipø tiyø møjipø Diosis tø tziꞌpa. Jeꞌisete chøjcupøꞌis tzajpombø søꞌṉgø. Y søꞌṉgøꞌis chøcpa cømøṉ y cømøṉ cacpøꞌpa. Pero Dios siempre mismo ñeꞌquete, jiꞌn como cømøṉse cyacpøꞌ vyin.
\v 18 Porque ñeꞌc Diosis jetse syunu, por eso tø yac pøꞌnajvøjøtzøctamu ndø vaꞌṉjajmatyamu ancø viyuṉsyepø ꞌyote. Jetse chøjcu vaꞌcø tø pøjcøchøṉdamø como ñeꞌ vyin unese.
\s Viyuṉsepø vaꞌṉjajmocuy
\p
\v 19 Ø mi ndøvøtaꞌm mi sundaꞌmbøjtzi, tumdum mitztaꞌm hay que listo vaꞌcø mi ijtam vaꞌcø mi ṉgømaꞌnøꞌotyaꞌmø; pero vaꞌcø jana mi ndzam jøꞌnø ti mi ṉguiꞌpsu, y vaꞌcø jana mi  myaṉba quiꞌsycaꞌtamø.
\v 20 Porque pøn quiꞌscaꞌpapøꞌis jiꞌn chøc Diosis syunbase.
\v 21 Vøti itcomøꞌnu yatzipø tiyø y møsyaṉdaꞌmbø tiyø vaꞌcø ndø tzøcø, pero tzactam mumu jetsetaꞌmbø tiyø. Yac it mi jajme vaꞌcø mi ndzøc mi aṉguiꞌmdøjuse. Y jetse pøjcøchoṉdamø Diosis ꞌyote chamdzajcupø como si fuera nijpuse mi ndzocoꞌyomo, porque it Diosis pyømi vaꞌcø tø yaj cotzoc ñeꞌc ꞌyotejiꞌṉ.
\p
\v 22 Pero tzøcø como chambase. Oꞌca ndø manba y jiꞌn ndø ndzøqui, entonces ndø aṉgømaꞌcøpya ndø vin.
\v 23 Oꞌca ndø manba ote y jiꞌn ndø ndzøqui, es como tumø pøn oꞌca tyuꞌnba vyin espejoꞌomo.
\v 24 Ispa jujche quenbase, pero cuando tzuꞌṉba, jyajmbøꞌpa jujche quenbase.
\v 25 Pero oꞌca je pøꞌnis myanba más vøjpø aṉguiꞌmocuy como si fuera tyuꞌnbase vyin espejoꞌomo y chøcpa como myanuse, jetse suñi maṉba iti chocoꞌyomo mientras nø chøjcuꞌøc myanuse. Porque jiꞌn jyajmbøꞌ ote, sino chøcpa jujche myanu. Porque jetsepø aṉguiꞌmocuy vaꞌcø ndø tzøcø, jetse contento maṉba iti porque chøc como myanuse.
\p
\v 26 Oꞌca auṉque i mijtzomdaꞌm cyomoꞌpya que ñeꞌc mas cyønaꞌtzøpya Dios, pero vøti ondocopya; entonces ñeꞌc ꞌyaṉgømaꞌcøpya vyin. Jetsepø cønaꞌtzøꞌocuy ni ticøtoya jiꞌn yose.
\v 27 Pero yaṉbacpø une y yaṉbacpø yomo vaꞌcø ndø ndoyaꞌṉøyø cuando toya nø isuꞌøc, entonces vøjpøte y masanbøte ndø cønaꞌtzøꞌocuy Diosis vyiꞌnaṉdøjqui; y vaꞌcø jana ndø tzøc ndø cøja como chøcyajpase jiꞌn vyaꞌṉjajmoyajepø pøꞌnis.
\c 2
\s Parejo vaꞌcø ndø sun mumu pøn
\p
\v 1 Øjtzø mi vaꞌṉjajmoṉguy tøvøtaꞌm, como mi vaꞌṉjajmdamba myøjaꞌṉombø ndø Comi Jesucristo, hay que parejo vaꞌcø mi suñaj mumu pøn.
\v 2 Por ejemplo supongamos que tøjcøpya nø mi ndyuꞌmdamumø tum pøn oropø cøcumø myesupøꞌis y vøjpø tucu myesupøꞌis, y mismo tiempo tøjcøpya pobrepø pøn puꞌtzpøꞌupø tucu myesupøꞌis.
\v 3 Y mitz ṉgønaꞌtzøtyamba vøjpø tucu myesupøꞌis y mi nøjaṉdyamba: “Poꞌcs yøꞌqui vyøjmø”. Pero pobrepø pøn mi nøjandyamba: “Jen muspa mi ndyeꞌna, o poꞌcs yøꞌqui nasomo”.
\v 4 Oꞌca jetse mi ndzøctamba, entonces tum mi sundamba y tum jiꞌn mi sundame. Jetse jiꞌndyet vøjpø mi ṉguiꞌpsocuy. Porque mi ñømdamba que tum vøjpø, tum jiꞌn vyøjpø.
\p
\v 5 Øjtzi mi ndøvøtaꞌm øtz mi sundaꞌmbøjtzi, cømaꞌnøtyamø. Diosis cyøpiṉyaj nascøstaꞌmbø pobretaꞌmbø vaꞌcø ñøꞌityaj vaꞌṉjajmocuy como si fuera riquesaꞌajcuy, y maṉba pyøjcøchoṉyaj erejencha Diosis itcuꞌyomo, porque Diosis chamba que maṉba chiꞌ vøjpø itcuy syuñajpapøꞌis ñeꞌcø.
\v 6 Pero mitz pobre mi ṉgonoctamu. Pero viyuṉate mi ⁿyacsutzøctamba ricuꞌis y mi jindi nømaṉdamba aṉguiꞌmbapøꞌis vyiꞌnaṉdøjqui vaꞌcø mi ṉgyojatziꞌtamø.
\v 7 Y ricuꞌis cyøꞌoꞌnøyajpa Cristoꞌis vøjpø ñøyi mi nøꞌijtatyamupø.
\p
\v 8 Oꞌca viyuṉse mi ndzøctamba más myøjaꞌṉombø aṉguiꞌmocuy como ijtuse Diosis ꞌyote jachøꞌyuse, mi ndzøctamba vøjø. Más myøjaꞌṉombø aṉguiꞌmocuy nømba: “Sun mi ndøvø como mi sunbase mi vin”.
\v 9 Pero oꞌca más mi sundamba eyapø pøn y eyapø jiꞌn mi sundame, mi ndzøctamba mi ṉgoja. Porque it aṉguiꞌmocuy y ja mi ndzoctam mi aṉguiꞌmdandøjuse, y jetse quejpa que it mi ṉgojataꞌm.
\v 10 Oꞌca tum pøꞌnis yaj coputpa mumu ijtuse aṉguiꞌmguy, pero usyna ja yaj coputpøꞌø, entonces ijtuti cyoja como si fuera ni ti ja chøcøse.
\v 11 Porque Dios nømu: “U mi ṉgyøtzøjcøꞌyoyu”. Y mismo Dios nømgueꞌtu: “U mi yaj caꞌoyu”. Así es que aunque jiꞌn mi ṉgyøtzøjcøꞌyoye, pero mi ⁿyaj caꞌopya, entonces ja mi ndzøcø mi ꞌyaṉguiꞌmdøjuse, y it mi ṉgoja.
\v 12 Oꞌca ndø sunba ndø tøvø como tø aṉguiꞌmdamuse Diosis, entonces muspa ndø tzøcø sunbase ndø tzøcø ndø neꞌṉgø, pero maṉba tø cømeꞌtztandøji oꞌca ndø ndzøctamuti tø aṉguiꞌmdandøjuse. Por eso muspa mi vejvejnetyamø y muspa mi ndzøctamø como tø aṉguiꞌmdamuse Diosis.
\v 13 Cuando cyømeꞌtzpa cyojajiꞌṉ, Diosis jiꞌn ma tyoyaꞌṉøy jiꞌn tyoyaꞌṉøyipøꞌis tyøvø. Pero tyoyaꞌṉøyupøꞌis tyøvø maṉba put vyøjomo cuando cømeꞌtztøjpa.
\s Vaꞌ ndø vaꞌṉjajmø, y vaꞌcø ndø tzøcø
\p
\v 14 Øjtzø mi ndøvøtaꞌm, ¿viyuṉate suniti nømba øtz vaꞌṉjamba Dios, y ni ti jiꞌn chøc vøjø? ¿Sera que mi ṉgyotzocpa jetsepø vaꞌṉjajmocupit? Pues jiꞌn mi ṉgyotzoque oꞌca jiꞌn mi ndzøqui mi vyaꞌṉjajombyase.
\v 15 Supongamos que it mi vaꞌṉjajmocuy tøvø, pøn o yomo, ja itøꞌis tyucu, ja itøꞌis cyuꞌtcuy.
\v 16 Y mi nøjmambya: “Jenøm maṉ Diosjiꞌṉ, nuꞌs mi vin y jenøm cuꞌjtasø”. Y ni ti jiꞌn mi vaꞌctziꞌ, ni cuꞌtcuy ni tucu. Entonces ni ticøtoya jiꞌn mi ⁿyos jetse.
\v 17 Jetsetiqueꞌt ndø vaꞌṉjajmoṉguy niticøtoya jiꞌn yose oꞌca jiꞌn ndø tzøc nunca vøjpø tiyø. Como caꞌupø ni ti jiꞌn yoscuꞌyaje, jetse ni ti jiꞌn yoscuꞌyaje ndø vaꞌṉjajmoṉguy oꞌca ni ti jiꞌn ndø tzøqui.
\p
\v 18 Pero tal vez it iyø jutipø nømba: “Mitz vaꞌṉjajmombya, y øtz ndzøcpa vøjpø. Pero jiꞌn mus mi yac is ni iyø que it mi vaꞌṉjajmoṉguy oꞌca jiꞌn mi ndzøc vøjø. Por eso øtz muspa mi yac is ø vaꞌṉjajmoṉguy porque øtz ndzøcpa ancø vøjpø tiyø”.
\v 19 Mitz mi vaꞌṉjamba que Dios tumbøtite y vøj jetse. Pero vyaꞌṉjamyajqueꞌtpati yatziꞌajcuꞌis que Dios tumbøtite, y syøtøjtayajpa naꞌtzeꞌis.
\v 20 ⁿJyovi mijtzi, øtz suꞌnbø mi ⁿyac musø oꞌca tø vaꞌṉjajmopya y jiꞌn ndø tzøc vøjø, ni ticøtoya jiꞌn tø yose.
\v 21 Viyuṉete Diosis pyøjcøchoṉ ndø peca jata tzuṉgutyaꞌm Abraham porque chøjcu ancø vøjpø tiyø cuando chiꞌocuꞌyaj Dioscøsi ꞌyune Isaac masanbø mesacøsi.
\v 22 Jen mi nchiꞌpa cuenta que Abrahaꞌmis jiꞌn naꞌs vyaꞌṉjam Dios, sino también chøc vøjpø tiyø. Y cyotaꞌnbøꞌu vyaꞌṉjajmocuy cuando chøc Diosis chajmayuse.
\v 23 Y jetse tujcu Diosis ꞌyote jachøꞌyuse ñømuse: “Abrahaꞌmis vyaꞌṉjam Dios, y porque vyaꞌṉjajmu ancø, pyøjcøchoṉ Diosis”. Y Dios nømu: “Abraham øjtze amigo”.
\p
\v 24 Jen mi ñchiꞌpa cuenta que Diosis cuentacøsi vyøjom tø putpa porque vøjpø ti ndø tzøcpa, jiꞌn naꞌs ndø vøjø vaꞌṉjajmendi.
\v 25 Jetseti tujqueꞌtu je møtzi yomo Rahab. Vyøjomdi putqueꞌtu Diosis cuentacøsi porque cyøvøꞌñaj tyøjcomo cyøꞌvejyajupø pøn vaꞌcø maṉ tuꞌnisyaj cumguy, y yac poyaju eyapø tuꞌṉomo vaꞌcø cyotzocyajø.
\v 26 Pues como ndø sis caꞌpa oꞌca jiꞌn it espiritu, jetsetiqueꞌt oꞌca tø vaꞌṉjajmopya y jiꞌn ndø tzøqui vøjpø tiyø, jetseti itqueꞌtpa como caꞌupøse ndø vaꞌṉjajmoṉguy.
\c 3
\s Cuando tø vejvejneyø, jiꞌn mus tø ondocoya
\p
\v 1 Ø mi ndøvøtaꞌm, jiꞌn vyøjø vaꞌcø it sone aṉmaꞌyoyajpapø tø øjtzomdaꞌm, porque oꞌca tø aṉmaꞌyopya, más suñi maṉba tø cømeꞌtzam Diosis oꞌca ti ndø tzøjcu.
\v 2 Mumu tø cojapaꞌtpa sone ticøsi. Pero oꞌca jiꞌn tø ondocoye ndø tzamdzamnecuꞌyomo, tø cotaꞌnupø tø pøndaꞌmete, y muspa ndø aṉguiꞌm ndø vin mumu ticøsi.
\v 3 Tzøjcay cuenda caballo jujche ndø cotpa ꞌyaṉnaꞌcomo freno vaꞌcø chøc ndø sunbase, y ndø juṉvinduꞌpa jut sunbamø ndø nømaꞌṉøyø.
\v 4 Tzøjcacyeꞌt cuenda barcotaꞌm; møjataꞌmbøte y pømipø savaꞌis syujnøpoyajpa, pero chøtøpø palajiꞌṉ pøꞌnis ñøpovituꞌpa jut sunbamø ñømaꞌṉøyø.
\v 5 Jetsetiqueꞌt ndø totz chøtøpø tiyø, pero jetjiꞌṉ muspa más møja ndø tzøc ndø vin. Tzøjcay cuenda jujche chøtøpø juctyøjquis jyaꞌpøꞌpa cuꞌyutøc y vøti pyoṉbøꞌpa.
\v 6 Jetseti ndø tojtzis como juctyøcseti vøti yac tzøcpa ndø coja. Ndø totzjiꞌṉ ndø tzøcpa aunque jujchepø yatzipø tiyø. Ndø totz chøtøpøtite, jiꞌndyet oꞌca ndø tumø coṉñapø, pero ndø tojtzis tø yaj cojapaꞌtpa ndø tumø coṉña. Como juctyøjquis chøcpa coja, jetse ndø tojtzis tø yaj cojapaꞌtpa mientras tø quendambaꞌcsyeꞌṉomo. Y mismo yatziꞌajcuꞌyombø juctyøcse, jetse yatzipøꞌis ñøtzøcpa ndø totz.
\v 7 Pøꞌnis muspa dyominatzøcyajø aunque jujchepø copøn, y paloma, y tzan, y mumu majrom ityajupø tiyø. Mumu dyominatzøcyajuꞌam pøꞌnis.
\v 8 Pero ni jutipø pøꞌnis jin mus dyominatzøc tyotz. Saṉ yatzipøte; jiꞌn mus ndø aṉguiꞌm ndø vin ti sunba ndø tzam ndø totzjiꞌṉ. Ndø totz venenosepøte vaꞌcø tø yaj caꞌø.
\v 9 Mismo ndø totzjiꞌṉ ndø vøcotzøcpa ndø Janda Dios, y ndø yatzicotzøcpa ndø pøn døvø, aunque Diosis chøc pøn vyinsepø.
\v 10 Mismo ndø aṉnacajiꞌṉ jen tø vøjcotzøjcopya y jen tø topaꞌonba. Øjche mi ndøvøtaꞌm, jetse jiꞌn vyøjø.
\v 11 Vyombamø nøꞌ, tumnajcøsi jiꞌn mus pyutø paꞌacpø y tacapyø.
\v 12 Øjtzø mi ndøvøtaꞌm, aceitunaꞌis tyøm jiꞌn mus it higo cucyøsi, ni jiꞌn mus it higoꞌis tyøm uva tzaꞌcyøsi. Pues jetseti que vombamø cananøꞌ jiꞌn mus ndø nømbutø jiꞌn cyana paꞌacpø nøꞌ. Jetse puro vøjpø ote vaꞌcø ndø tzamø, jana ndø tzam yatzipø.
\s Viyuṉsyepø quiꞌpsocuy
\p
\v 13 Oꞌca it mijtzomdaꞌm quiꞌpsocuꞌyøyupø y cyønøctøyøpyaꞌis aunque tiyø, tiene que vaꞌcø it vøj tyøvøjiꞌṉ pasenciaꞌajcujiꞌṉ y jana tzøc vyin møjaꞌṉombø pønse porque ijtu aṉcø quiꞌpsocuy, jetse vaꞌcø isindzi aunque iyø oꞌca nø chøc vøjø.
\v 14 Oꞌca mi ṉguiꞌsapya mi ndøvø porque myøjaꞌṉombø ancø, y mi neꞌc mi sunba aunque ti mi vingøtoya, entonces u mi ñømu: “Vøjpø pøn chøṉø”. Porque oꞌca mi vøṉgotzocpa mi ⁿvin, mi syutzpapøtite, y viyuṉbø tiyø jiꞌn mi suni.
\v 15 Porque jetsepø quiꞌpsocuy jiꞌndyet tzajpombø: nascøspøtite; quiꞌpspa ti ndø sunba ndø vingøtoya. Jetsepø quiꞌpsocuy yatzipøꞌis señe.
\v 16 Porque oꞌca tyumgøꞌyti sunba mi myøjaꞌṉoꞌmajø, y jiꞌn mi suni vaꞌcø yac vøcotzøc mi ndøvø; entonces puro quiꞌpcuyti mi ndzøctamba mi ndøvøjiꞌṉ, y mumu yatzitzocoꞌyajcuy mi ndzøctamba.
\v 17 Pero ñøꞌitupøꞌis tzajpomo tzuꞌṉbapø quiꞌpsocuy, vøjpøte. Jetsepø quiꞌpsocuy ñøꞌijtupøꞌis jiꞌn quipi, ijtu cyariño, vøj tø aṉdzoṉba, tø toyaꞌṉøpya y chøcpa vøjpø; jiꞌn myejtzaṉguiꞌpsi. Jujche quiꞌpspase, jetse chamba.
\v 18 Oꞌca tumø tzocoy sunba tø it vøjpø pønse, entonces tiene que vaꞌcø tø it vøjø ndø tøvøjiꞌṉ vaꞌcø it vøjpø itcuy.
\c 4
\s Vaꞌcø jana ndø sunø nascøsipø tiyø
\p
\v 1 Maꞌṉbø mi ndzajmatyam tiꞌis nøcøtzoꞌtzpa quiꞌpcuy y quiꞌscaꞌcuy mijtzomdaꞌm. Sunba mi ndzøc yatzitzocoꞌyajcuy y al mismo tiempo jiꞌn sun mi ndzøc yatzipø, jetse como si fuera quipcuy mi nøꞌitpa mi ṉguiꞌpsocuꞌyomo.
\v 2 Mi aṉsuṉdamba aunque tiyø y jiꞌn mus mi ṉgøpøctamø. Por eso mi ṉguiꞌsatyamba mi ndøvø como si fuera maṉbanaꞌṉ mi yaj caꞌtame. Mi aṉsundamba aunque tiyø y jiꞌn mus mi ṉgøpøctamø, por eso mi nøṉguiptamba. Pero jiꞌn mi mbaꞌjtam mi sundambapø tiyø porque jiꞌn mi ⁿvaꞌctam Dioscøsi.
\v 3 Pero aunque mi ⁿvaꞌctamba Dioscøsi, jiꞌn mi nchiꞌtam Diosis; porque jiꞌn vyøjpø ticøtoya mi sundame. Yatzipø ticøtoya sunba mi yac yostame ti mi ⁿvaꞌctamba Dioscøsi.
\v 4 Como yomoꞌis chacpase jyaya, eyapø pøn vaꞌco pyøcø, jetse mitz ndzactamba Dios vaꞌcø mi vaꞌṉjamdam eyapø. Mi mustambati que vaꞌcø ndø sundamø nascøstaꞌmbø jiꞌn vyaꞌṉjamoyajepø pøꞌnis syuñajpase, jetse ndø quiꞌsatyamba Dios. Por eso oꞌca sunba tø ijtamø  como nascøstaꞌmbø jiꞌn vyaꞌṉjajmoyajepø ityajpase, jetse ndø quiꞌsatyamba Dios.
\v 5 Lo que jachøꞌyupø mi mustamba que jiꞌndyet suniti jachøꞌyupø. Jachøꞌyupøte que Diosis tø tziꞌu Espiritu Santo vaꞌcø it ndø ndzocoꞌyomo, y jeꞌis vøti tø suꞌngomøꞌnba.
\v 6 Por eso Diosis tø cotzoṉba más porque vøti tø sunba. Porque jachøꞌyupø: “Diosis yaꞌinducpa pøn oꞌca pøꞌnis myøjaꞌṉgotzøcpa vyin; pero oꞌca pøꞌnis myenos chøcpa vyin, Diosis cyotzoṉba”.
\v 7 Por eso tziꞌocuꞌyajtam mi ⁿvin Dioscøsi, yaꞌinduc yatziꞌajcuy, y mi nchacpa jeꞌis y popya.
\v 8 Toꞌmøtyam Dios y Diosis mi ndyoꞌmøtyaṉgueꞌtpa. Mitz ṉgyojapaꞌjtamupø, yaj cøvajcøtyam mi ⁿvin. Metzcuy mi nøꞌijtuꞌis quiꞌpsocuy, yaj cøvajcøtamø mi ndzocoy.
\v 9 Mayaꞌtamø, toyapøctamø y voꞌtamø. Uy mi syictamu, más vøj vaꞌcø mi ⁿvyoꞌtamø. Uy mi ṉgyasøtyamø. Hay que vaꞌcø mi mayaꞌtamø mi ṉgojacøtoyataꞌm.
\v 10 Yaj cøꞌmøꞌndamø mi ⁿvin ndø Comiꞌis vyiꞌnaꞌṉdøjqui y jeꞌis maṉba mi ⁿyac møjaꞌṉoꞌmajtame.
\s Vaꞌcø jana ndø cømeꞌtz ndø vaꞌṉjajmocuy tøvø cyojajiꞌn
\p
\v 11 Ø mi ndøvøtaꞌm, u mi nanchajmatyandøjø ti nø chøc mi ndøvøꞌis oꞌca yatzipø nø chøjcu. Porque oꞌca ndø tzajmapya ti nø chøc ndø tøvøꞌis oꞌca yatzipø nø chøjcu, y oꞌca ndø cømeꞌtzpa ndø tøvø cyojapit, entonces es igual como vaꞌcø tø nømø que anguiꞌmocuy jiꞌndyet vøjpø, y jetse ndø cøꞌoꞌnøpya aṉguiꞌmocuy. Pero vaꞌcø jetse mi ṉgøꞌoꞌnøy aṉguiꞌmocuy, jetse jiꞌn mi ndzøc aṉguiꞌmocuy, sino mi ndzøcpa mi ⁿvin como más neꞌc mi aṉguiꞌmba.
\v 12 Tumbøtite cyojtupøꞌis aṉguiꞌmguy y tumbøtite tø cømeꞌtzpapøꞌis ndø cojapit. Sólo jeꞌis muspa tø yaj cotzoca, muspa tø yac tocoya. Entonces mitz jiꞌn musi mi ndzam oꞌca vøjø jiꞌn vyøjø lo que nø chøjcupø mi ndøvøꞌis.
\s Vaꞌcø jana tø jayatzamø
\p
\v 13 Cømaꞌnøtyamø, mitz mi ñømdambapøꞌis: “Yøti o jomi maꞌṉbø mandame eyapø cumguꞌyomo. Tum ame maṉba yaꞌtame. Jiṉø maṉba juꞌyotyame y maꞌṉbø maꞌajvinduꞌtame tumø ame. Jetse maꞌṉbø ndzøjcaṉvaꞌctam ø ndumin”.
\v 14 Jetse mi ñømdamba; pero jiꞌn mi mustame ti maṉba mi ndzøctam jomi. Jiꞌn mi mus oꞌca maṉba mi ṉgyene, maṉba mi ṉgyaꞌe. Porque jujche namdzu it nasjoco, usyomo quejpa y chøtøṉ horacøs yajpa; jetse mijtzi mi ijtaṉgueꞌtpa usyaṉ hora.
\v 15 Por eso más vøj vaꞌcø mi ñømdamø: “Oꞌca ndø Comiꞌis syunba, maꞌṉbø quendame y maꞌṉbø ndzøctam ṉquiꞌpstambase”.
\v 16 Pero jiꞌn jetse mi ñømdame, sino mi jyayandzamdamba y myøjaꞌṉ bønse mi ṉgomoꞌtyamba mi ⁿvin. Jiꞌn vyøjø vaꞌcø tø jayatzamø jetse.
\v 17 Entonces oꞌca ndø muspa jujche vøj vaꞌcø ndø tzøcø y jiꞌn ndø tzøqui, tø cojapaꞌtpa.
\c 5
\s Ricutaꞌmbøꞌis maṉba pyaꞌtyaj toya
\p
\v 1 Mijtzi ricutaꞌmbøꞌis, cømaꞌnøtyamø ti maꞌṉbø mi ndzajmatyame. Voꞌtamø y vejtamø porque maṉba mi mbaꞌjtam toya.
\v 2 Como si fuera putzpøꞌuꞌam mi riṉguesaꞌajcuy y yøꞌtpøꞌuꞌam mi nducu,
\v 3 y tønbøꞌuꞌam mi oropø y platapø tumin, jetse mi ijtamba. Pero yøṉ yajpapø tumiꞌnis maṉba yaj quejay mi ṉgojataꞌm porque nuꞌmitite. Maṉba poṉbøꞌ mi sis mi ndumingøtoya. Mi nduꞌmu algo tumin pero ultimopø jama ni ti jiꞌn ma yoscuꞌyaje.
\v 4 Ja mi ṉgoyojyajø yosyajupø mi yoscuꞌyomo, mi nuꞌmayaju jyama. Y yøti yosyajupøꞌis mi yoscuꞌyomo nø mi ṉgyøvaꞌcøtyamu. Toya pøjcayajpa Dios porque isyajpa toya. Y myøjaꞌṉombø Diosis ꞌyaṉguiꞌmyajpapøꞌis sone angeles, jeꞌis myanuꞌam jujche nø chajmayaju.
\v 5 Mi ndzøctamba mi ṉgusto y mi omba ijtamba nascøsi. Como vacas tzaṉgaꞌajpase vaꞌcø yaj caꞌtøjø, jetse mitz nø mi nchaṉgaꞌajtamu pero maṉba mi ṉgyaꞌtame.
\v 6 Mi ṉgyøvaꞌcøyaju pøn ja ityajøꞌis cyoja, vaꞌca yaj caꞌyajtøj jana coja, y jeꞌis ja mi ñønduꞌmbajcajtamø.
\s Vaꞌcø tø nømanjatyam pasencia y Dios vaꞌcø tø oꞌnøtyamø
\p
\v 7 Entonces mi ndøvøtaꞌm, hay que vøꞌcø mi nømaṉjandyam pasencia hasta que minba ndø Comi. Tziꞌtam cuenta yosapyapøꞌis nas jujche ñømaṉjapya pasencia vaꞌca jyoꞌca hasta que itpaꞌcsyeꞌṉomo yosaṉ coyojaꞌøyupø. Nømaṉjapya pasencia mientras jyoꞌcpa jujcheꞌøc quectzoꞌtzpa tuj y quecpa hasta itpaꞌcsyeꞌṉom cama.
\v 8 Y mijtzi jetsetiqueꞌt tiene que vaꞌcø mi nømaṉdam pasencia. Uy mi myayaꞌndamø, porque pronto maṉba min ndø Comi.
\v 9 Ø mi ndøvøtaꞌm, uy mi naṉgøtzaꞌmøtyandøjø uytim mi yaj cojaꞌajtam Diosis. Porque pronto ma nuꞌc tø cømeꞌtzpapøꞌis ndø cojapit.
\v 10 Ø mi ndøvøtaꞌm, jamdamø tzaꞌmaṉvajcoyajpapø oyupø tzaꞌmaṉvajcoyaje ndø Ngomiꞌis cuentacøsi. Tziꞌtam cuenta jujche yacsutzøcyajtøju, pero tyoñaj toya. Jetse muspa mi ndondaṉgueꞌta.
\v 11 Tø nømdamba que oꞌca tonyajpa, casøyajpa. Mi mustamuꞌam jujche Jojbis tyon toya, y mi mustamba jujche Diosis chiꞌ vøjpø itcuy jøsiꞌcam. Porque ndø Comiꞌis tø yac yamba y tø toyaꞌṉøpya vøti.
\p
\v 12 Øjtzø mi ndøvøtaꞌm, maꞌṉbø mi ndzajmatyam lo que más sunba vaꞌcø mi ndzøctamø. U mi ndzambøc ni iyø testigos cuenta oꞌca viyuṉ nø mi nchamu; ni tzajpom ijtupø, ni nascøs ijtupø. Nømø “Jøꞌø” oꞌca viyuṉbø tiyø. Oꞌca jiꞌn viyuṉbø, nømø “Jiꞌnda”; na más nømø “Jøꞌø”, o “Jiꞌnda”. U mi ndzambøc ni iyø, vaꞌcø jana mi yaj cojaꞌaj Diosis.
\p
\v 13 Oꞌca it mijtzomdaꞌm nø tyoyaꞌisupø, yac ꞌoꞌnøy Dios. Oꞌca it nø cyasøyupø, yac vajnay Dios.
\v 14 Oꞌca ijtu caꞌepø mijtzomdaꞌm, yac vejayaj coviꞌnajøpø vaꞌṉjajmocuy tyøvø vaꞌcø ꞌyoꞌnøyaj Dios caꞌepøcøtoya y vaꞌcø cojtayaj aceite caꞌepø ndø Comiꞌis ñøyicøsi.
\v 15 Oꞌca vyaꞌṉjamyajpa Dios nø ꞌyoꞌnøyajuꞌøc, entonces maṉba tzoque, y ndø Comiꞌis maṉba yac teꞌnchuꞌṉi. Y oꞌca chøc cyoja, Diosis yaj cotocojapya.
\v 16 Por eso jetcøtoya tumdum pøn muspa mi ndzajmatyam mi ndøvø mi ṉgoja. Oꞌnøtyam Dios mi ndøvøcøtoyataꞌm vaꞌcø chocyaj caꞌetaꞌmbø. Oꞌca vøjpø pøꞌnis ꞌyoꞌnøpya Dios tyumø tzocoy, vøti chøcpa Diosis je pøngøtoya.
\v 17 Tzaꞌmaṉvajcopyapø Elías tø øjchepø pønditqueꞌt, y tumø tzocoy vyaꞌcu Dioscøsi vaꞌcø jana yaj quec tuj nascøsi tuꞌcay ame medio.
\v 18 Entonces ꞌyoꞌnøcyeꞌt Dios vaꞌcø yaj quec tuj, y yaj quejcu, y minu tzocyaj cama.
\p
\v 19 Ø mi ndøvøtaꞌm, oꞌca mijtzomotaꞌm ijtu tumø pøn chajcupøꞌis viyuṉbø tiyø, y tumø ndø tyøvøꞌis ꞌyaṉguiꞌmba vaꞌcø pyøjcøchoṉvøjøtzøcø vøjpø ote; vøj jetse.
\v 20 Porque hay que vaꞌcø mi mustamø que oꞌca ndø aṉguiꞌmba tum cojapaꞌtupø pøn vaꞌcø chacø jiꞌn vyøjpø tuṉ, y chacpa; entonces cotzocpa ꞌyespiritu vaꞌcø jana tocoya, y sone cuentapø cyøja yajapya Diosis. 
